Kockanje i Mladi 2013 Knjiga Hrv

kockanje i mladik o c k a n i j e c o o l

3sadraj

Sadraj

Rije glavnog ravnatelja policije/4

Rije pomonice ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo/5

Uvod/7

Kockanje/9

Povijest kockanja/15

Ovisnost o kockanju/19

Simptomi i znakovi ovisnosti o kockanju/27

Razvoj poremeaja i posljedice/31

Kako se dijagnosticira ovisnost o kockanju?/37

Kockanje i mladi/44

Djecau obitelji kockara/45

Iz medija/47

Drutveni aspekti kockanja/55

Kako zatraiti pomo?/57

Popis ustanova kojima se moete obratiti/58

Literatura/66

4rije glavnog ravnatelja policije

Vlado DominiMinistarstvo unutarnjih poslova RH

Ravnateljstvo policijeGlavni ravnatelj policije

Potovani itatelji,ispred vas se nalazi edukativna knjiga koja ima za cilj ukazati na opasnosti s kojima se mladi danas, bez sumnje, gotovo svakodnevno susreu. Poasti modernog drutva, alkohol, droge, igre na sreu vrlo esto mogu dovesti do nesagledivih po-sljedica, a emu svi zajedno, naalost svakodnevno svjedoimo. Policiji kao javnoj slubi primarno odgovornoj za sigurnost graana, iznimno je vano pravovreme-no upozoravati na ove negativnosti naeg drutva,

a posebno kad su njima pogoene najosjetljivije drutvene skupine, djeca i mladi. Upravo u neposrednom radu s mladima kroz preventivni projekt Zdrav za 5 elimo mijenjati njihove stavove razvijajui njihove vjetine kritikog raz-miljanja i stvarajui kod njih vrsta uvjerenja u pogledu tetnosti sredstava ovisnosti na zdravlje. Jednako tako elimo kod mladih razvijati i sposobnost prepoznavanja rizinih situacija, no elimo ih i poduiti o mogunostima odabira i odupiranja pritis-cima vrnjaka oko konzumiranja sredstava ovisnosti. Stoga mi je zadovoljstvo to u ovom preventivnom projektu, zajedno s naim partnerima Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom zatite okolia i prirode, ali i svim ostalim vanim drutvenim subjektima, posebno subjektima lokalne zajednice, te upravo s mladima, moemo dati svoj doprinos u prevenciji ove problematike. U ovoj edukativnoj knjizi namjera nam je ponuditi relevantne podatke, znan-stveno utemeljene injenice i vaee zakonske okvire kako bi roditelji i svi oni koji se susreu s mladima raspolagali sa to vie znanja kojima e im pomoi pri donoenju odluka, a to je: kako jasno i glasno rei NE svim sredstvima ovisnosti!Stoga vas pozivam da pomno prouite ovu knjigu, educirate ne samo sebe ve i vae blinje, prijatelje, ili ukoliko poznajete neke od onih koji su se ve susreli sa spomenutim problemima, da ih barem uputite gdje i kako zatraiti neophodnu pomo. Vjerujem kako emo u vama nai pouzdanog partnera, tovatelja i zagovorni-ka sigurnog i mirnog okruenja te zdravog ivota.

5rije pomonice ravnateljice HZJZ

Mladost je razdoblje ivota karakterizirano relativ-nim zdravljem u odnosu na druga ivotna razdo-blja. Dok su kod male djece uestale zarazne bolesti dinog i probavnog sustava, u odrasloj, a pogotovo u takozvanoj treoj ivotnoj dobi, javljaju se kroni-ne masovne bolesti poput sranoilnih i malignih bolesti koje su ujedno i vodei uzroci obolijevanja i smrtnosti u naoj populaciji. Vodei rizici za zdrav-lje u mladosti vezani su uz nezdrava ponaanja. Nezdrava se ponaanja usvajaju u mladosti, a esto ostaju kroz cijeli ivot i imbenici su razvoja mno-

gih zdravstvenih smetnji kasnije u tijeku ivota. Pijenje alkohola, uzimanje psihoaktivnih droga i kockanje odnosno klaenje nisu samo nezdrava ve i drutveno neprihvatljiva ponaanja, te je upravo suzbijanju tih ponaanja usmjeren projekt Zdrav za 5. U Hrvatskoj je 2011. godine provedeno istrai-vanja o pijenju alkohola i uzimanju drugih droga u kolama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD) koje je istovre-meno provedeno u ukupno 37 zemalja Europe i svijeta, odnosno na ukupno vie od 105.000 srednjokolaca. Rezultati ESPAD istraivanja jasno su ukazali na problem ekscesivnog pijenja alkohola meu mladima u naoj zemlji, kao i na to da u upotrebi marihuane i drugih psihoaktivnih droga postoji stabilan trend bez naznaka poboljanja. Druga istraivanja ukazuju na potrebu za za-brinutost vezanu uz veliku uestalost i dostupnost kockanja i klaenja meu mladima. U mladosti se esto ne osjeaju nikakve tegobe vezane uz nezdra-va ponaanja, a rizici koje takva ponaanja donose u starijoj ivotnoj dobi za mlade ljude eljne avanture i eksperimentiranja potpuno su apstraktni, a time i nevani. Puko informiranje o tetnosti potpuno je neefikasno u smislu od-vraanja mladih od takvih ponaanja. Zbog toga se u ovom projektu u radu s uenicima njeguje interaktivan pristup, a uenike se potie na to da sami do-nose zakljuke, umjesto da im se nude ili nameu gotova rjeenja. tetnosti za zdravlje predmet su skrbi Ministarstva zdravlja u okviru projekta, drutvena neprihvatljivost predmet su skrbi Ministarstva unutarnjih poslova, dok je tre-i partner, Ministarstvo zatite okolia i prirode u ulozi pruanja konkretnih novih i pozitivnih ivotnih vrijednosti i orijentacija mladima. Ta suradnja, od-nosno zdrueno, usklaeno djelovanje razliitih resora na nacionalnoj razini, najvea je vrijednost ovog projekta i ono to ovaj projekt ini znaajnijim od brojnih drugih na prvi pogled slinih projekata.

Dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.Hrvatski zavod za javno zdravstvo

pomonica ravnateljice za kvalitetunacionalni voditelj zdravstvenog dijela projekta

6impressum

Izdava:Ministarstvo unutarnjih poslova Republike HrvatskeRavnateljstvo policije

Nakladnik:Poslovne zone Rijeka d.o.o. Ugovorni suradnik MUP-a RH za promociju i tehniku podrku projekta Zdrav za 5

Urednici: Dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.Zlatko Koti, dipl. krim.Sandra Veber, dipl. krim.

Autori: Davor orak, dr. med.Daniela Krni, dipl. psihologIvana Modri, stru. spec. crim.

Naklada: 100.000 kom

Svako neovlateno umnoavanje ove knjige je strogo zabranjeno.Izdava i nakladnik ne odgovaraju za promidbeni sadraj.

7uvod

Promocija sigurnosti i javnozdravstvene samosvijesti Zdrav za 5

Nacionalni Projekt "Zdrav za 5" zajedniki je projekt, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zatite okolia i priro-de Republike Hrvatske.

U elji da multidisciplinarno djeluju na podruju prevencije ovisno-sti 30. listopada 2012. sporazumom o suradnji u provedbi, kojeg su potpisali ministri, zdravlja, unutarnjih poslova, te zatite okolia i prirode Rajko Ostoji, Ranko Ostoji i Mihael Zmajlovi zapoela je provedba ovog projekta na nacionalnoj razini.

Ciljevi projekta ukljuuju podizanje razine informiranosti i razine javnozdravstvene svijesti kod djece osnovnokolskog i srednjokolskog uzrasta, prevenciju ovisnosti i zlouporabe droga, alkohola i igara na sreu te ouvanje i zatitu okolia.

Ciljana populacija su uenici osmih razreda osnovne te prvih i drugih razreda srednje kole.

Uz preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje, projekt Zdrav za 5 provodi se u kolama na podruju svih hrvatskih upanija.

Suradnjom djelatnika ukljuenih institucija izraena je ova eduka-cijsko-informativna knjiga na temu prevencije kockanja i klaenja, namijenjena roditeljima, djelatnicima kola i svima onima koji su u kontaktu s mladima profesionalno ili u svakodnevnom ivotu , pisa-na pristupanim i razumljivim jezikom i stilom.

99

Kockanje

kockanje

to je kockanje?

Pojam kockanje odnosi se na bilo koju igru u kojoj postoji ansa za dobitak ili gubitak novca, a iji ishod ne moemo predvidjeti. Za veinu ljudi, kockanje je aktivnost u koju se ukljuuju povremeno i to u vidu zabave. U kockanje spadaju bingo, strugalice, loto, sportsko klaenje, razni automati te igre u kockarnici poput ruleta, ajnca i sl.

Zato ljudi kockaju?

OSVAJANJE NOVCAOvdje motivaciju predstavlja san o ve-likom dobitku. Ljudi koji zapadnu u fi-nancijske neprilike mogu poeti kockati u nadi da e osvojiti odreenu svotu no-vaca.

ZABAVAFaktori koji doprinose socijalnom aspektu kockanja su dijeljenje iskustva s drugim igraima, koritenje specifinih izraza u pojedinim igrama te osjeaj pripadanja grupi. Odreeni ljudi iskljuivo u takvom okruenju ostvaruju socijalne kontakte.

KOCKANJE U DOBROTVORNE SVRHEZa neke ljude, mogunost zabave uz da-

vanje podrke odreenoj hvalevrijednoj akciji, predstavlja poticaj na sudjelovanje u kockanju

BIJEG OD PROBLEMAKockanje moe predstavljati bijeg od pro-blema, depresije ili negativnih osjeaja. Neki ljudi kockaju iz dosade ili usamlje-nosti.

PODIZANJE RASPOLOENJAin kockanja mnogima predstavlja stimu-laciju i uzbuenje. To euforino stanje e-sto se usporeuje s efektima konzumacije alkohola ili droga. Emocionalni doivljaj kao takav u kombinaciji s osjeajem osje-am se sretno ili uvjerenjem ovaj put u sigurno dobiti, kod nekih pojedinaca moe stvoriti jaku elju i potrebu za koc-kanjem, odnosno ovisnost o kockanju.

10

www.bpz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 35 443 003Tel.: ++385 35 216 20035000 Slavonski Brod

Petra Kreimira IV 1 BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA

www.bbz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 43 244 450Tel.: ++385 43 221 900

43000 Bjelovardr. Ante Starevia 8

BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA

11

kockanje

Patoloko kockanje se u MKB-10 klasifi-kaciji (meunarodna klasifikacija bole-sti), zajedno s trihotilomanijom (upanje kose), kleptomanijom (patoloka kraa) i piromanijom (opsjednutost vatrom i pa-ljenjem) svrstava u Poremeaje kontrole poriva, to predstavlja nesposobnost suz-dravanja od izvoenja nekog ponaanja ili poriva koji je opasan za samu osobu ili za druge. Kockanje je preraslo u veliki problem dananjeg vremena kojem su podloni razliiti ljudi bez obzira na dob.

Kockanje predstavlja jedan od oblika za-bave, ali i ponaanja kojim elimo doi do brze i lake zarade. Kockanje je zabava sve dok ne prijee u lou naviku. Neka istraivanja su pokazala da to je drutvo siromanije, sa to niim socio-ekonom-skim standardom te izraenijom razlikom meu drutvenim slojevima, kockanje i igre na sreu su u porastu. Dakle, mogue objanjenje je da, kada ljudi nisu u stanju u kraem vremenu zaraditi potrebnu svo-tu novca, pribjegavaju lakim nainima zarade, odnosno igrama na sreu.

Kockanje podrazumijeva bilo koji oblik

igre u kojem se riskira gubitak novca ili nekih vrijednih predmeta, a s ciljem nov-anog/vrijednosnog dobitka. Na ishod igre najvie utjee srea, iako postoje igre u kojima je potrebna i odreena vjetina. Igre poput lutrije, kockarnica automata ili binga ovise o istoj srei ili sluajnosti, pa nikakva razina znanja ili prakse ne moe doprinijeti dobitku. Ostale igre koje su podlone klaenju, poput npr. biljara ili pikada zahtijevaju vjetinu i spretnost. Dakle, vjeba i praksa ovdje mogu utjecati na krajnji rezultat.

Igre s kartama (npr. poker) takoer najvie ovise o srei pojedinca, no imaju i neke elemente vjetine. Vjetina u igranju kara-ta se odnosi na znanje kako najbolje isko-ristiti karte koje smo dobili dijeljenjem. to osoba vie zna i razumije igru, to su vee anse za pobjedu. No, pobjeda nije nikada zagarantirana, budui da igra nikako ne moe utjecati na to koje karte e dobiti u dijeljenju. I najbolji igra moe dobiti najloije karte.

Moe nam se initi kako je kockanje za-pravo bezazlen nain provoenja vreme-na, no ono vrlo lako moe prerasti u veliki

12

www.istra-istria.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 52 372 104Tel.: ++385 52 372 105

52000 PulaFlanatika 29

ISTARSKA UPANIJA

www.dnz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 20 351 435Tel.: ++385 20 351 400

20000 DubrovnikGundulieva poljana 1

DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA

13

kockanje

problem koji sa sobom nosi brojne po-sljedice. Za neke ljude, kockanje se moe razviti u opasnu ovisnost, ba poput ovi-snosti o drogama, duhanu ili alkoholu. ini se da je najoitiji razlog zato ljudi

kockaju zarada novca. No, to je u stvari, samo dio prie. Za mnoge kockare zapra-vo je rije o zabavi i uzbuenju koje do-nosi iekivanje rezultata. Ponekad ljudi ponu kockati radi toga to njihovi prijatelji i/ili lanovi obitelji kocka-ju, to je upravo i glavni rizini faktor za mladu populaciju.

No, ima i mladih koji kockaju iz iste dosa-de ili osjeaja usamljenosti. Neki tinejderi koji su razvili problem s kockanjem izjav-ljuju da su poeli kockati kako bi izbjegli probleme u obitelji.

Nevolja je u tome to kockanje najee poinje kao povremeno odvraanje pa-nje, no budui da takvo ponaanje utje-e na dijelove mozga koji su ukljueni u rizina ponaanja i doivljaj ugode/nagra-de, vrlo lako se moe razviti ovisnost.

Neki ljudi imaju vei rizik za razvijanje ovisnosti o kockanju, a to se prvenstveno odnosi na ljudi koji imaju problema s kon-

trolom impulsa, kao npr. ljudi s ADHD-om (poremeaji panje i hiperaktivnosti). Isto vrijedi i za ljude ije osobine linosti uka-zuju na sklonost ka uivanju u rizinim ponaanjima.

To naravno ne znai da e ljudi s navede-nim osobinama automatski postati ovisni o kockanju. Veina njih nikada nee za-pasti u takve probleme, ali postoji vea vjerojatnost da e se lake uvui u takvo ponaanje. Dakle, takve osobe trebaju biti posebno oprezne i svjesne svih rizika uko-liko se odlue okuati u kockanju. Kada kockanje postane dio svakodnevice i stil ivota i ozbiljno narui materijalni sta-tus, tada ne govorimo samo o zabavi, ve o socijalnom i patolokom fenomenu, pri emu problem ne ostaje samo na kocka-nju, ve poprima ire oblike devijantnog ponaanja.

14

www.kckzz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 48 622 584Tel.: ++385 48 658 111

48000KoprivnicaAntuna Nemia 5

KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA

www.kazup.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 47 666 262Tel.: ++385 47 666 111

47000 KarlovacA. Vraniczanya 2

KARLOVAKA UPANIJA

15

Kockanje je zajedniki naziv za razliite igre koje imaju razliitu i dugu povijest. U skladu s povijesnim zapisima i arheolo-kim istraivanjima, kockanje postoji dugi niz godina u kulturama gotovo svih civili-zacija. Antropolozi se na temelju podataka prikupljenih tijekom 20. stoljea slau da je kockanje oduvijek postojalo u velikim drutvima te da je imalo vaan udio u po-vijesti kako za bogate, tako i za siromane. Smatra se da se najstarija kockarska igra igrala upravo s kockicama. Prema arheo-lokim podacima, artefakti kockanja po-tjeu jo iz drevne Kine (2.300 god. prije

n.e.), Indije, Egipta i Rima. Takoer, prona-en je i komplet eljeznih kocki koji datira 1.500 god. prije n.e., a specifini zapisi o kockanju naeni su i u Keopsovoj pirami-di. Originalne kocke su se izraivale od ka-menia, drveta, kostiju ili zubi ivotinja.

Ideja o ajncu i pokeru s papirnatim nov-cem opisana je u Kini oko 900. god. n.e., a vremenom je evoluirala u igrae karte. Keno formulari koji datiraju izmeu 205. i 187. god. prije.n.e. za vrijeme vladavine kineske dinastije Han, predstavljaju prve zapise o organiziranoj lutriji. Vjeruje se da su se novcem od lutrije dijelom financirali i tadanji veliki graditeljski projekti poput gradnje Kineskog zida. I u Homerovoj Ili-jadi se spominje uporaba drijeba kako bi se odluilo tko e se boriti s Hektorom.

Prve poznate lutrije (tombole) u Europi su se odravale u vrijeme Rimskog Carstva, uglavnom zbog zabave na prijemima.

Povijest kockanja

povijest kockanja

16

www.licko-senjska.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 53 572 100Tel.: ++385 53 588 279

53000 GospiDr. Franje Tumana 4

LIKO-SENJSKA UPANIJA

www.kzz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 49 329 255Tel.: ++385 49 329 111

49000 KrapinaMagistratska 1

KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA

17

povijest kockanja

Svaki gost bi dobio listi, a kao nagrade najee su se dijelili otmjeni predmeti poput vrijednog pribora za jelo. Svakom vlasniku listia dobitak je bio zagaranti-ran. Najraniji podaci o prodaji lutrijskih listia su iz vremena vladavine rimskog cara Cezara. Novac je koriten za gradnju i popravke u Rimu, a dobitnicima su do-djeljivanje nagrade u obliku raznih pred-meta.

Prvi zapisi o lutriji gdje su se za kupljeni listi nudile nagrade u novanom obliku naeni su na podruju dananjih zemalja Benelux-a u 15. st. Tijekom 17. st. u Nizo-zemskoj je bilo sasvim uobiajeno da se organiziraju lutrije kako bi se prikupio no-vac za pomo siromanima te za brojne druge javne potrebe.

Prva poznata lutrija u Italiji organizirana je 9. sijenja 1449. god. u Milanu kako bi se financirao rat protiv Republike Venecije. Meutim, loto je postao vrlo popularan u Genovi na nain da su se graani kladili na imena lanova koji e biti izabrani u Vijee u koje se izvlaenjem biralo 5 od moguih 90 kandidata svakih 6 mjese-ci. Kada su se ljudi poeljeli kladiti ee nego dva puta godinje, imena kandidata su zamijenjena brojevima te je tako na-stao moderni Loto.

18

www.obz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 31 203 191Tel.: ++385 31 221 501

31000 OsijekTrg Ante Starevia 2

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

www.medjimurska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 40 391 005Tel.: ++385 40 374 201

40000 akovecRuera Bokovia 2

MEIMURSKA UPANIJA

1919

ovisnost o kockanju

druge ili za samu osobu i koji je obino obiljeen ugodom, nakon to se izvede. Bitno obiljeje poremeaja kontrole pori-va je izostanak otpora porivu, nagonu ili iskuenju da se napravi in koji teti samoj toj osobi ili drugima. Osoba ima rastui osjeaj napetosti ili uzbuenja prije, a za vrijeme samog ina osjea uitak, zado-voljenje ili olakanje. Nakon ina mogu se, ali i ne moraju, javiti aljenje, predbaciva-nje ili osjeaj krivnje. Bitno obiljeje patolokog kockanja je trajno i povratno neprilagoeno koc-kanje koje unosi razdor u osobna, obi-teljska ili poslovna nastojanja. Sastoji se od estih, ponavljanih epizoda koc-kanja koje prevladavaju u ovisniko-vom ivotu na tetu socijalnih, radnih, materijalnih i obiteljskih vrijednosti.

Kockanje kao ponaajna ovisnost

Patoloko kockanje je trenutno jedina ponaajna ovisnost koja je ukljuena u DSM-IV prirunik (dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje) gdje je takoer svrstana pod Poremeaje kon-trole poriva. Predloeno je da se patolo-ko kockanje u novom izdanju prirunika DSM-V preimenuje u poremeaj kocka-nja, te da se svrsta u kategoriju Ovisnosti i povezanih poremeaja.

Ovisnost o igrama na sreu, ovisnost o kockanju, patoloko kockanje ili ludopati-ja (lat. ludus - igra i gr. patheia - stanje ili trpljenje) oznaava nesposobnost pojedi-ne ovisne osobe da se suzdri od kocka-nja ili klaenja, ak i ako joj prijete ozbilj-ne posljedice u osobnom, obiteljskom ili poslovnom okruenju. Mukarci su ee pogoeni nego ene.

Patoloko kockanje spada u poremea-je kontrole poriva koji se definiraju kao nesposobnost suzdravanja od izvoenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za

Ovisnost o kockanju

20

www.pgz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 51 212 948Tel.: ++385 51 351 600

51000 RijekaAdamieva 10

PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA

www.pszupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 34 290 200Tel.: ++385 34 290 290

34000 Poegaupanijska 7

POEKO-SLAVONSKA UPANIJA

21

Termin ovisnost o kockanju je, poput dru-gih ponaajnih ovisnosti, jo uvijek tema mnogih rasprava. Mnogi strunjaci zane-maruju ideju da kockanje moe dovesti do ovisnosti zbog uvjerenja da, kako bi ovisnost bila ovisnost u pravom smislu rijei, mora postojati odreena psihoak-tivna supstanca koja proizvodi simptome poput fizike tolerancije i sustezanja.

Uvrijeeno, termin ovisnost se koristi kako bi se opisala ovisnost o supstancama poput alkohola i drugih droga. No, u po-sljednje vrijeme primjenjuje se i na pod-ruje odreenih ponaanja.

Ponaajne ovisnosti karakterizira uzorak ponaanja koja prate ciklus slian onom kod ovisnosti o supstancama. Navedeno poinje kada pojedinac iskusi zadovolj-stvo povezano s odreenim ponaanjem i ishodima tog ponaanja, u poetku samo kao dodatni izvor zadovoljstva u ivotu, a kasnije i kao nain za suoavanje sa stre-som. Proces traenja i ukljuivanja u odre-eno ponaanje postaje sve ei, pretva-rajui se u ritual, sve dok ne postane vrlo vaan dio pojedinevog ivota. Jednom kada osoba postane ovisna o ponaanju, poinje se javljati udnja za ukljuivanjem u to ponaanje, koja se intenzivira sve dok osoba ne ponovi ponaanje, nakon ega obino osjea olakanje praeno ushie-njem.

Primjeri ovisnikih ponaanja uklju-uju: problematino kockanje seksualno ponaanje konzumaciju hrane tjelovjebu

kompjuterske igrice oping i sl.

Sva navedena ponaanja koja se razviju u ovisnost slijede isti obrazac kao i ovisnosti o psihoaktivnim supstancama te rezulti-raju problemima u mnogim podrujima pojedinevog ivota. Imaju slian uinak na interpersonalne veze koje se esto za-nemaruju u korist ovisnikog ponaanja, naruavajui povjerenje i stavljajui veliki pritisak na partnere i druge lanove obi-telji kako bi se nosili s tekoama koje na-staju kao posljedica ovisnosti. Sve je vie dokaza u prilog tome da takva ponaanja ukljuuju sline mehanizme u mozgu kao i ovisnosti o supstancama, no potrebno je jo vie istraivanja kako bi se ti mehaniz-mi potvrdili i rasvijetlili.

Ovisnost je kompulzivna potreba. Ono to zapone kao zadovoljavajue iskustvo pretvara se u destruktivnu udnju. Kada

ovisnost o kockanju

22

www.dalmacija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 21 345 164Tel.: ++385 21 400 200

21000 SplitDomovinskog rata 2

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA

www.smz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 44 524 158Tel.: ++385 44 550 111

44000 SisakS. i A. Radia 36

SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA

23

uzbuenje zbog igre prevlada sve ostalo, igra je preao granicu izmeu igraa i ovisnika. Kockanje, poput ostalih ovisno-sti moe biti pogubno za osobu i cijelu obitelj.

Novac je kljuan u iskustvu kockanja. Ovi-snici o kocki, kao i ostali ljudi, uz novac veu mnoge pozitivne atribucije poput moi, lagodnog ivota, sigurnosti i slobo-de. No, za razliku od ostalih ljudi, ovisnici o kocki ne uspijevaju prepoznati da ih kockanje stavlja u rizik od gubljenja svih tih privilegija i da je kockanje nasumian proces, gdje vjerojatnost nije na njihovoj strani zbog ega je vjerojatnije da e u igri izgubiti, a ne pobijediti. Nadalje, kada se i dogodi da osvoje dobitak, osobe s pro-

blemom kockanja vrlo brzo taj novac po-troe u daljnjem kockanju.

Kockanje predstavlja neefikasan i nepo-uzdan nain stjecanja novca. Da bi osoba postala ovisna o kocki, njeni procesi mi-ljenja se moraju iskriviti, a u nastavku sli-jede neki od tipovi nepravilnosti u razmi-ljanju (kognitivnih distorzija - izoblienja miljenja) koje su este u kockara:

atribucija vjerovanje da su dobici re-zultat njihovih uloenih napora i vjetina, a ne vjerojatnost.

magino miljenje vjerovanje da razmiljanje ili nadanje na odreeni nain utjee na dobitak ili da se nasumini do-bici mogu predvidjeti. Takoer, vjerovanje u vlastitu posebnost koja e biti nagrae-na pobjedom.

praznovjerje vjerovanje da amajlije, odreeni komadi odjee, nain sjedenja i sl. utjeu na ishod igre.

sistemi vjerovanje da se prouava-njem i koritenjem odreenih sistema u igri moe nadigrati prednost kockarnice.

selektivno pamenje tendencija da se pamte pobjede i dobici, a gubici zabo-ravljaju.

personifikacija ureaja za kocka-nje pridavanje ljudskih osobina neivim predmetima poput automata za kockanje i sukladno tome vjerovanje da ih odree-ni automat kanjava, nagrauje ili im se podruguje.

vjerovanje o sluajnom gubitku reduciranje broja gubitaka na nain da razmiljaju da je samo malo nedostajalo da dobiju, to opravdava daljnje pokua-je. Takvi neostvareni dobici mogu biti ak i vie stimulirajui od stvarne pobjede i ostvarenog dobitka.

lov na gubitke vjerovanje da novac zapravo nisu izgubili ve da e ga vratiti daljnjim kockanjem.

ovisnost o kockanju

24

www.varazdinska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38542 390 553Tel.: ++38542 390 555

42000 VaradinFranjevaki trg 7

VARADINSKA UPANIJA

www.sibensko-kninska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++385 22 460 753Tel.: ++38522 460 720

22000 ibenikTrg Pavla ubia I. br. 2

IBENSKO-KNINSKA UPANIJA

25

Mnoge od ovih distorzija miljenja vode do visoko ritualiziranih obrazaca ponaa-nja koja su karakteristina za sve ovisnosti.Vrste kockanja u koje se ukljuuju ljudi s ovim poremeajem variraju, ovisno o dostupnim igrama na sreu. Klaenje na sportove, kupnja loto listia, poker, rulet ili kockarnica automati samo su neke od aktivnosti kojima se bave kompulzivni (lat. compellere - natjerati, prisiliti, initi ne-to nekontroliranim porivom) kockari. Dok jedni vole kockanje u kockarnicama, u po-rastu je stopa online ovisnika, koja raste s poveanim brojem internet korisnika. Iako mukarci u odnosu na ene ine vei dio populacije koja boluje od patolokog kockanja, udio ena raste brim tempom, te one sada npr. u SAD-u ine oko 25% od ukupnog broja osoba s ovim poreme-ajem. Kod mukaraca, tendencija razvoja poremeaja patolokog kockanja postoji prvenstveno u ranim tinejderskim godi-nama dok se kod ena poremeaj obino razvija kasnije. Unato tome, problem se

kod ena razvija mnogo brim tempom nego kod mukaraca. Druge oite spolne razlike kod poremeaja ovisnosti o koc-

kanju ukljuuju tendenciju mukaraca da razviju ovisnost o interpersonalnim oblicima kockanja poput ajnca, igara s bacanjem kockica ili pokera, dok ene ee ulaze u oblike klaenja bez ljud-ske interakcije, poput automata ili Binga. Takoer, ene s problemom patolokog kockanja, za razliku od mukaraca, ee trae pomo zbog drugih, kockom neve-

zanih problema. Problematino kockanje openito znai kockanje koje ukljuuje vie od jednog simptoma, ali manje od pet nie nave-denih simptoma potrebnih kako bi se postavila dijagnoza kompulzivnog ili pa-tolokog kockanja. Pretjerano kockanje (binge gambling) je podtip kompulziv-nog kockanja koje ukljuuje probleme s kockanjem, ali samo u izoliranim vremen-skim razdobljima. Razlika od ope ovi-snosti o kockanju je tome to kod opeg poremeaja osoba pretjerano kocka na dnevnoj bazi, a misli su joj preokupirane kockanjem ak i za vrijeme kada se osoba ne bavi klaenjem/kockanjem.

ovisnost o kockanju

26

www.vusz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38532 454 200Tel.: ++38532 454 201

32000 Vukovarupanijska 9

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA

www.vpz.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38533 722 465Tel.: ++38533 638 100

33000 ViroviticaTrg Ljudevita Pataia 1

VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA

27

Patoloko kockanje ukljuuje stalno i ponavljajue problematino kockanje, te nekoliko slijedeih simptoma koji nisu dio nekog drugog problema mentalnog zdravlja, kao npr. manina epizoda bipo-larnog poremeaja:

1. zaokupljenost kockanjem (uestalo prepriavanje kockarskih dogaaja, pla-niranje buduih kockarskih pothvata ili smiljanje naina da se doe do novca za kockanje)

2. potreba za sve veim ulozima ili rizici-ma kako bi se postigla eljena razina uz-buenja

3. uestali napori da se kontrolira, smanji kockanje ili prestane s njim

4. nemir i razdraljivost prigodom poku-aja smanjivanja ili prestanka kockanja

5. kockanje kao nain bijega od proble-ma ili ublaavanje nekih neugodnih ras-poloenja (depresije, osjeaja krivnje, bes-pomonosti)

6. nakon gubitka novca na kockanju, koc-kar se esto vraa slijedeeg dana kako bi ga nadoknadio

7. lai prijateljima i lanovima obitelji

kako bi se prikrio stupanj uvuenosti u kockanje

8. nezakonita djela kao to su krae, kri-votvorenja, prijevare, pronevjere kako bi se financiralo svoje kockanje

9. ugroavanje ili gubitak vane veze, po-sla, obrazovne ili poslovne mogunosti zbog kockanja

10. oslanjanje na druge za nabavljanje novca kojim bi se olakala oajna financij-ska situacija prouzroena kockanjem.

simptomi i znakovi ovisnosti o kockanju

Simptomi i znakovi ovisnosti o kockanju

28

www.zagrebacka-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++3851 6154 008Tel.: ++3851 6009 401

10000 ZagrebUlica grada Vukovara 72/V ZAGREBAKA UPANIJA

www.zadarska-zupanija.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++38523 350 319Tel.: ++38523 350 350

23000 ZadarBoidara Petranovia 8 ZADARSKA UPANIJA

29

Jo neki vani znaci kompulzivnog kockanja:

koritenje radnog vremena ili izostanak iz kole zbog kockanja

poveanje stresa u kui zbog kockanja

kockanje je nain nabave novca za pla-anje rauna

kockanje do posljednjeg novia

kockanje due od planiranog vremena

kockanje kao bijeg od briga i problema

kockanje kao slavljenje dobre sree...

Uzroci i faktori rizika za razvoj ovi-snosti o kockanju

Vano je shvatiti da obino ne postoji jedan specifian uzrok razvoja patolo-kog kockanja. Neke potencijalne iznimke ukljuuju zabiljeene sluajeve pojedina-ca koji su uzimali lijekove za lijeenje npr.

Parkinsonove bolesti ili sindroma nemir-nih nogu, a kod kojih je primijeen razvoj kompulzivnog kockanja. Teorija o toj vezi ukljuuje poveanu aktivnost neurotran-smitera dopamina u mozgu kao krivca za razvoj poremeaja. Bipolarni poreme-aj se takoer spominje kao jedan od mo-guih uzroka kompulzivnog kockanja bu-dui da se gubitak sposobnosti prosudbe i pretjerano kockanje moe javiti tijekom manine epizode.

Mnogo ee, ovisnost o kockanju re-zultat je kombinacije biolokih ranjivosti, naina razmiljanja i izvor stresa (biop-sihosocijalni model). Postoje, meutim, elementi koji poveavaju vjerojatnost da e pojedinac razviti ovisnost o kockanju. Faktori rizika za razvoj patolokog kocka-nja su shizofrenija, problemi s raspoloe-njem, antisocijalni poremeaj osobnosti i ovisnost o alkoholu ili kokainu. Takoer, smatra se da poveani rizik za razvoj pa-tolokog kockanja postoji kod pojedinaca koji imaju nisku razinu neurotransmitera serotonina u mozgu.

simptomi i znakovi ovisnosti o kockanju

30

www.zagreb.hrE-mail: [email protected]

Fax.: ++3851 610 1541Tel.: ++3851 610 1111

10000 ZagrebTrg S. Radia 1 GRAD ZAGREB

31

Tijek razvoja bolesti kod svih poremeaja kontrole poriva je obino kronian. Pa-toloko kockanje tipino poinje u ranoj adolescenciji kod mukaraca, a kasnije u ivotu kod ena. Iako se neke osobe za-kae ve pri prvom pokuaju, za veinu je taj tijek dugotrajniji. Mogu godinama kockati u drutvu, nakon ega uslijedi nagao poetak poremeaja kojeg mogu pospjeiti vea izloenost kockanju ili neki stresor. Kockanje moe biti redovi-to ili epizodino, a tijek poremeaja je tipino kronian. Openito, postoji pro-gresija uestalosti kockanja, koliine uloenog novca, zaokupljenosti kocka-njem i prikupljanjem novca za kockanje. Potreba za kockanjem openito raste za vrijeme razdoblja depresije ili stresa.

razvoj poremeaja i posljedice

Razvoj poremeaja i posljedice

Socijalne i zdravstvene posljedice koc-kanja oituju se i na individualnoj i na drutvenoj razini. Osobne posljedice ukljuuju razdraljivost, izrazitu promje-njivost raspoloenja, probleme u meu-ljudskim odnosima (ukljuujui rastave brakova), izbivanje s posla, zanemarivanje obitelji i bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje kockara (ali i njihovih partnera) ukljuuje depresiju, nesanicu, probav-ne smetnje, glavobolju, gubitak apeti-ta, tjelesnu slabost, bolove u miiima, ubrzani rad srca, tekoe s disanjem i dr.

Ostali problemi povezani s ovisnou o kockanju

Kao prvi i najoitiji problem, ekscesivno kockanje moe ovjeka stajati jako puno novaca. S vremena na vrijeme, kockar e

32

www.mup.hr

33

biti na dobitku, no bitno je znati da vje-rojatnost uvijek radi protiv njih, te e na kraju ponovno zavriti na dnu (na taj na-in kockarnica ostvaruje profit; kada bi svi kockari stalno pobjeivali niti jedna koc-karnica ne bi opstala na tritu!).

Ljudi s ozbiljnim kockarskim problemima esto prokockaju sve to imaju, a nerijet-ko se uputaju i u krae kako bi podupirali svoje kockarske navike. Kockanje moe utjecati na gubitak intere-sa za druge aktivnosti. Izostajanje iz kole ili s posla zbog kockanja utjee na karijeru ili anse za dobivanje dobrog posla. Koc-kanje takoer utjee na osobnost, uzroku-jui promjene u raspoloenju i probleme u socijalnom funkcioniranju i meuljud-skim odnosima. Kockanje moe utjecati i na zdravlje osobe, uzrokujui probleme sa spavanjem, anksioznost, stres, depresiju, izljeve bijesa, suicidalna promiljanja, kao

i pokuaje suicida. Takoer, budui da je kockanje pro-tuzakonito za maloljetne osobe, oni se mogu dovesti u ozbiljne problem sa zakonom.

Tipovi kockara

Razlikujemo 3 tipa kockara profesional-ni, drutveni i problematini kockar.

Profesionalno kockanje Profesionalni kockari ine najrjei tip kockara te u svrhu zarade novca ovise vie o vlastitoj vjetini i poznavanju igre nego o nasuminoj srei. Imaju potpunu kontrolu nad vremenom, novcem i ener-gijom koje utroe u kockanje. U profesi-onalnom kockanju rizici su ogranieni, a stega je bitna. Neke osobe mogu imati


34

Hrvatski zavod za javno zdravstvorockefellerova 7

10000 zagreb

Centralatel: 01/48 63 222

[email protected]

35

probleme povezane s kockanjem (npr. kratkotrajan lov na gubitke ili gubitak kontrole) koji ne zadovoljavaju u pot-punosti kriterije za patoloko kockanje.

Drutveno kockanje

Drutveni kockari gledaju na kockanje kao na vrstu rekreacijske aktivnosti te odr-avaju potpunu kontrolu nad vremenom, novcem i energijom koje utroe u kocka-

nje, koje se obino odvija meu prijate-ljima ili kolegama i traje kroz ogranieno razdoblje, s predvienim i prihvatljivim gubicima. Eventualni gubitak novca sma-tra se trokom u svrhu zabave.

Problematino kockanje

Problematini kockari najee za sebe smatraju da su ili se pretvaraju da su drutveni ili profesionalni kockari. Proble-

matino kockanje ukljuuje kontinuirano sudjelovanje u kockarskim aktivnostima usprkos negativnim posljedicama. Svi ovisnici o kockanju su problematini koc-kari, iako nisu svi problematini kockari ovisnici o kockanju. Problematini su oni kod kojih je kockanje izazvalo probleme u vanim ivotnim podrujima, ukljuujui interpersonalne veze (npr. brani status), posao, financijske ili zakonske probleme. Vezano uz problematino kockanje razli-kujemo:

normalno patoloke kockare - bez evi-dencije o prethodnoj duevnoj bolesti

emocionalno ranjive patoloke kocka-re - koji su imali probleme i ranije, npr. u vezama, tijekom razvoja, depresiju, ank-sioznost ili ovisnost o drogama, pasivno-agresivno ponaanje i sl.

patoloke kockare s organskom podlo-gom koji su impulzivni, od ranije imaju poremeaj panje, hiperaktivnost, kaoti-an ivotni stil, suicidalnost, iritabilnost, kriminalno ponaanje od ranije, loe in-terpersonalne veze, eksperimentiranje s razliitim drogama i sl.


36

REPUBLIKA HRVATSKAPREDSJEDNIK

KLASA: 053-02/13-01/136URBROJ: 71-02-03/2-13-02Zagreb, 27. kolovoza 2013.

ZDRAV ZA PETProjekt Ministarstva unutarnjih poslovaMinistarstva zdravljaMinistarstva zatite okolia i prirode

Potovani,

S velikim zadovoljstvom prihvaam pokroviteljstvo nad projektom odgovornog roditeljstva projekta Zdrav za pet koji se provodi u cilju stvaranja poticajnog i sigurnog obiteljskog okruenja kao preduvjeta razvoja zdravih navika kod djece i spreavanja nezdravih navika i neprihvatljivog ponaanja.

Realizatorima projekta elim puno uspjeha u njegovoj realizaciji uz puno srdanih pozdrava

S potovanjem,

PREDSJEDNIKREPUBLIKE HRVATSKE

Ivo Josipovi

37

Prvi korak u postizanju adekvatnog tre-tmana je tona dijagnoza, koja zahtijeva kompletnu fiziku i psiholoku procjenu s ciljem utvrivanja ovisnosti o kockanju. Budui da odreena medicinska stanja mogu kod pojedinca izazvati neka udna, impulzivna ponaanja, ukljuujui proble-matino kockanje, lijenik koji pregledava osobu mora putem intervjua, fizikog pregleda, odgovarajuih laboratorijskih

ispitivanja, kao i uvoenjem kompletne evaluacije mentalnog zdravlja, iskljuiti bilo koje drugo stanje ili bolest.

Lijenik obino postavlja pitanja i o zlo-uporabi alkohola i droga, te je li pacijent ikada imao promiljanja o smrti ili suicidu. Nadalje, povijest bolesti esto ukljuuju i pitanja o tome je li netko od lanova obitelji imao problema s kockanjem te ukoliko jest, je li se ta osoba lijeila, ka-

kve tretmane je prola i koji od njih su bili uspjeni. Dijagnostika procjena takoer ukljuuje ispitivanje mentalnog statusa kako bi se utvrdilo dolazi li do promjena u nekim od kognitivnih sposobnosti, to je est sluaj kod mnogih duevnih oboljenja.

to ukljuuje tretman lijeenja ovi-snosti o kockanju?

Iako ne postoji standardizirani tretman za patoloko kockanje, najvei broj ljudi u svijetu sudjeluje u nekom obliku grupne terapije (kao npr. Gamblers Anonymous). Do sada se pokazalo da se najvei posto-tak uspjeha u apstinenciji od kockanja postie u kombinaciji grupne i individual-ne psihoterapije, a pogotovo koritenjem kognitivno-bihevioralnog pristupa. U suzbijanju udnje ili umanjenju uzbue-nja prilikom kockanja umogu biti korisni i neki lijekovi.

Kako se dijagnosticira ovisnost o kockanju?

dijagnoza i tretman ovisnosti o kockanju

38

No, za sada se psihoterapija pokazala najefikasnijom tehnikom u lijeenju ovi-snosti o kockanju. Vaan dio efikasnog tretmana lijeenja ukljuuje i financijsko savjetovanje, te poduavanje tehnikama samopomoi.Podaci pokazuju da oni pojedinci koji su se upustili u neko ilegalno ponaanje u godini koja je prethodila tretmanu esto

imaju puno ozbiljnije simptome poreme-aja tijekom tretmana kao i vee novane dugove povezane s kockanjem, za razli-ku od pojedinaca koji se nisu uputali u neka kriminalna djela prije ukljuivanja u tretman lijeenja. Stoga se smatra da oni pojedinci koji su na neki nain prekrili za-kon u godini prije ukljuivanja u tretman trebaju dui i intenzivniji tretman, koji ponekad moe ukljuivati i stacionarno lijeenje.

Druga vana injenica koja se mora uzeti u obzir pri lijeenju ovisnosti o kockanju je ta da gotovo 70% ljudi s ovim poreme-ajem takoer pate i od nekog drugog psihijatrijskog problema. Dakle, osim li-jeenja problema ovisnosti o kockanju

potrebno je voditi rauna i o lijeenju bilo kojih drugih postojeih problema koji se najee odnose na alkoholizam ili zlou-porabu droga, poremeaje raspoloenja, poremeaje osobnosti i sl.

Komorbiditet (pridruene bolesti i poremeaji) Komorbiditet je pravilo, a ne izuzetak. Uz patoloko kockanje, gotovo u pravilu se javlja i neki drugi psihiki poremeaj, a najee:

bolesti ovisnosti (25-63%), od ega: - duhan 60-85% - alkohol 45-55% (4-10 puta e- e nego u opoj populaciji) - ostala sredstva 40%

anksiozni poremeaji (poremeaji uznemirenosti) (10-35%), od ega naj-ee opsesivno-kompulzivni poremeaj i socijalna fobija

depresija 70-80% (kod bolniki lijee-nih kockara), 50-60% (kod ambulantno pregledanih pacijenata)

poremeaj panje i hiperaktivnosti 30 % (2-3 puta ee nego u opoj po-pulaciji)

poremeaji osobnosti kod 20-90% sluajeva patolokog kockanja, a antisoci-jalni poremeaj u oko 14% sluajeva

treina bliskih roaka kockara pati od nekog poremeaja raspoloenja.


39

Komplikacije i negativni efekti ovi-snosti o kockanju

Iako se gotovo jedna treina od ukupnog broja ljudi koji boluju od patolokog koc-kanja uspije izlijeiti bez ikakvog tretma-na, potencijalna devastirajua teta koju kompulzivno kockanje moe prouzroiti u ivotu pojedinca i ljudi koji ga okruu-ju definitivno govori u prilog tretmana lijeenja, budui da potencijalni pozitivni aspekti tretmana uvelike nadmauju mo-gue komplikacije koje bi iz njega mogle nastati.

Financijska krizaNajei negativni utjecaj je ozbiljan fi-nancijski gubitak. Problemi se mogu prvo manifestirati kao nagli nedostatak nova-ca. tednja, nekretnine ili imovina mogu biti izgubljeni. Prekomjerna potronja na kockanje esto za sobom povlai nepla-ene raune, iskljuene komunalije i ne-dostatak novaca za osnovne namirnice.Nije rijetkost skrivanje duga, kraa novaca i postojanje skrivenih fondova namijenje-nih kockanju. Osoba koja kocka ne eli da njezina obitelj ima uvid u financijski op-seg problema.

Emocionalni potekoe i izolacijaIntenzivne emocije u krugu obitelji su este i mogu rjeavanje problema uinititekim. Obitelji se mogu osjeati bespo-mono i ne vidjeti rjeenjasvojih problema. Osoba koja kocka esto e poricati da problem uope postoji.

IzolacijaMnogi partneri ne ele biti emocionalno ili fiziki bliski osobi kojoj vie ne vjeruju.Mnoge obitelji i osobe koje kockaju zbog osjeaja srama izbjegavati e one od kojih inae dobivaju ljubav i podrku.Prijateljstva mogu zavriti zbog neplae-nih dugova, zbog ega nastaju i obiteljski sukobi.

Zdravstveni problemiStres kao posljedica kockanje moe iza-zvati zdravstvene probleme, kako za oso-bu koja kocka tako i za njezinu obitelji. Uobiajeni problemi ukljuuju anksio-znost (uznemirenost), depresiju i druge uz stres povezane poremeaje, kao to su


40

potekoe sa spavanjem, probavne ulku-se, iritabilni kolon, poremeaje prehrane, glavobolje i bolove u miiima. U odnosu na opu populaciju, osobe koje kockaju kao i njihovi suprunici, imaju veu vjerojatnost problema s alkoholom ili drugim sredstvima ovisnosti. Oni tako-er imaju tri puta vei rizik da e pokuati samoubojstvo.

IzgaranjeMnoge obitelji pod stresom imaju proble-me sa suoavanjem. Jedan lan obiteljimoe pokuati drati stvari pod kontro-lom uzimanjem vie poslova. Ovo moedovesti do emocionalnog i mentalnog umora. lanovi obitelji mogu postatitoliko usredotoeni na osobu koja kocka da u potpunosti zaborave brinuti se o sebi samima.

Utjecaj na djecuKada roditelj ili skrbnik ima problema s kockanjem, djeca se mogu osjeatizaboravljena, zanemarena, depresivna i ljuta. Dijete moe vjerovati da jeupravo ono uzrokovalo problem i da e problem nestati ako ono bude "dobro".

Neka djeca preuzimaju roditeljske uloge, kako bi nadoknadili nedostatak roditelj-ske panje.Mogu se osjeati prisiljena odabrati stra-ne izmeu posvaanih roditelja. Takoer,mogu postati depresivna ili imati proble-me u koli. Djeca roditelja koji imaju pro-blema s kockanjem, imaju dva puta veu vjerojatnost da e pokuati samoubojstvoi imaju nie ocjene od svojih vrnjaka. Takoer, za razliku od svojih vrnjaka, u veem su riziku od razvoja problema ovisnosti o alkoholu i drugim drogama i ee e se ukljuivati u nezakonite aktiv-nosti, kao nain skretanja pozornosti sa svojih roditelja. Djeci e ponekad trebati pomo da shva-


41

te kako problemi u obitelji nisu njihova krivnja i kako bi se vratili normalnim dje-jim aktivnostima.

Fiziko i emocionalno zlostavljanjeNasilje je ee kada je obitelj u krizi. Problemi s kockanjem mogu dovesti do emocionalnog i fizikog zlostavljanja par-tnera, starijeg roditelja ili djeteta. Djeci mogu nauditi osobe koje imaju problema s kockanjem koje na takav nain isputaju svoj suzdrani bijes i frustracije.

Depresija i anksioznost (uznemire-nost)I osobe s kockarskim problemima i njiho-ve obitelji su u opasnosti za razvoj anksio-znosti i depresije.

Simptomi depresije ukljuuju:

gubitak interesa za uobiajene aktivnosti

osjeaj depresije, letargije i pojaane ra-zdraljivosti

promjene sna (npr. problemi usnivanja, zadravanja sna ili pretjeranog spavanja)

promjene apetita, gubitak ili pretjerani dobitak teine

osjeaj bespomonosti, beznaa i oaja

potekoe razmiljanja, pamenja i us-porenog toka misli

kompulzivne misli krivice i opsjednutost stvarnim ili oekivanim problemima

gubitak interesa za seks

fiziki umor ili uznemirenost i nemir

misli o suicidu.


42

Rizik od suicidaOsobe koje pretjerano kockaju kao i nji-hove obitelji imaju vee stope suicida. Rizik od suicida poveava se za pojedince koji takoer imaju mentalne zdravstvene probleme ili probleme s alkoholom ili drogama. Osobe koje su ve ranije prijeti-le suicidom ili imaju povijest samoozljei-vanja takoer su u veoj opasnosti.

Koji znakovi ukazuju na probleme s kockanjem?

Problemi s kockanjem se ponekad teko detektiraju. Za razliku od drugih ovisnosti, u pravilu ne postoje fiziki znakovi. Me-utim, moe biti upozoravajuih znako-va, poput umora ili razdraljivosti, finan-cijskih problema, bavljenja kriminalnim radnjama ili loih ocjena u koli. Meutim, veinu vremena, osobe s problemom ovi-snosti o kockanju nee prezentirati vidlji-ve simptome.

Kao kod i mnogih drugih oblika ovisnosti, problem esto prvo primijete lanovi obi-telji i prijatelji.

Osoba koja boluje od ovisnosti o kocka-nju, obino nije svjesna svoje problema-tike.


43

Ako sumnjate da vi, lan obitelji ili prijatelj ima problema s kockanjem, moete pokuati odgovoriti na neka od ovih pitanja. Veina kompulzivnih kockara odgo-vara s DA na najmanje sedam od ovih pitanja:

1. Jeste li ikada potratili radno vrijeme ili izostali iz kole zbog kockanja?

2. ini li kockanje ikada va obiteljski ivot nesretnim?

3. Utjee li kockanje na va ugled?

4. Osjeate li ikada grinju savjesti nakon kockanja?

5. Jeste li ikada kockali kako biste naba-vili novac za plaanje rauna ili rjeavanje drugih financijskih potekoa?

6. Je li kockanje uzrokovalo smanjenje va-ih ambicija ili efikasnosti?

7. Jeste li nakon gubitka novca osjeali kako se morate to prije vratiti kako biste povratili izgubljeno?

8. Nakon pobjede, imate li jaku potrebu za povratkom i osvajanjem jo veeg do-bitka?

9. Kockate li dok ne izgubite i posljednji novi?

10. Jeste li se ikada posuivali novac da biste kockali?

11. Jeste li ikada kockanjem financirali ili sredili bilo to u ivotu?

12. Oklijevate li koristiti kockarski novac za normalne trokove?

13. Smanjuje li kockanje brigu ili ini do-brobit za vas osobno ili za vau obitelj?

14. Jeste li ikada kockali due nego to ste planirali?

15. Je li vam ikada kockanje bijeg od bri-ga ili nevolja?

16. Jeste li ikada pokuali ili planirali po-kuati neku nezakonitu radnju kako biste financirali kockanje?

17. Uzrokuje li vam kockanje smetnje sa spavanjem?

18. Doivljavate li svae, razoaranja ili frustracije kao posljedicu vae potrebe za kockanjem?

19. Jeste li ikada imali potrebu slaviti do-bru sreu s nekoliko sati kockanja?

20. Jeste li ikada promiljali o auto-de-struktivnom ponaanju ili suicidu nakon loeg kockanja?


44

Kockanje u naem drutvu jo nema ne-gativne konotacije i stigmatizacije, ve je legalan, rasprostranjen, svima dostupan i drutveno prihvatljiv oblik zabave. U na-im gradovima gotovo da nema naselja u kojem nema barem jedna kladionica. Kladiti se moe doslovno na sve sportove u bilo kojem kutku svijeta. Kockanje, s obzirom na to da je drutve-no prihvatljivo, postaje i popularni oblik zabave za adolescente. Masovni mediji i reklamiranje potiu zanimanje mladih za kockanje, ali pridonose i opem raspolo-enju da je kockanje prihvatljiv oblik za-bave. Kao i kod odraslih, problematino kocka-nje kod mladih ima negativan utjecaj na sve aspekte ivota, od uenja i kolskog

kockanje i mladi

Kockanje i mladi

uspjeha do mentalnog i fizikog zdravlja. Rizina su skupina, naravno djeca, iji ro-ditelji kockaju, pa i oni usvajaju takav mo-del ponaanja.

Neki od pokazatelja da mlada oso-ba ima problema s kockanjem mogu biti:

neobjanjiva potreba za veom kolii-nom novca

izostanci iz kole

produeno vrijeme gledanja sporta na televiziji (ili praenje teleteksta)

odustajanje od slobodnih aktivnosti

udaljavanje od prijatelja i obitelji

este promjene raspoloenja i sl.

45

Problematino kockanje nije samo pro-blem pojedinca, ono utjee na svakog pojedinog lana obitelji. Prema istraiva-njima, problematini kockar utjee na i-vote osmero ljudi koji ga okruuju. Djeca roditelja kockara zbunjena su i pate te su u velikom riziku. Oni predstavljaju najmla-

e rtve kockanja, zarobljeni u vrtlogu ko-jeg ne razumiju niti ga mogu kontrolirati.

Problematino kockanje poput potresa rui obiteljsku strukturu, uzrokujui preki-de temeljnih obiteljskih veza. Neki efekti su neposredni i vrlo jasni. No, djeca vrlo teko shvaaju neke druge posljedice, a poglavito mlaa djeca koja jo nemaju dovoljno razvijene sposobnosti shvaa-nja uzrono-posljedinih veza. Radi toga ih se esto titi od glavnog izvora obi-teljskih problema, to im dodatno ote-ava razumijevanje toga to se dogaa. Naposljetku, djeca esto krive sebe zbog obiteljskih problema.

Kockanje predstavlja vrlo kompleksan problem koji djeca teko razumiju. Mnogi kod kue igraju npr. Monopoly gdje je no-vac sredstvo igre ili djeca u koli sudjeluju u raznoraznim tombolama i sl. Dakle, to predstavlja samo nevinu zabavu, a to ra-zlog za zabrinutost?

Djeca kockara dijele neke vrlo sline ne-doumice s djecom iji su roditelji ovisnici o alkoholu ili drogama. Druga obiljeja su, meutim, vrlo karakteristina. Dok npr. roditelji alkoholiari mogu biti okrueni bocama alkohola, kockanje se vrlo jedno-stavno moe skriti, pogotovo od mlae djece.

djeca u obitelji kockara

Djeca u obitelji kockara

46

Djeca u kockarskim obiteljima mogu doivljavati slijedee:

svjedoiti konstantnim svaama rodi-telja oko novaca

trpjeti radi obiteljske loe financijske situacije, od openito niskog kunog budeta pa do ovrha i drugih ekstre-mnih mjera naplate dugovanja

prisustvovati raznim situacijama u kojima roditelj koji ne kocka (naj-ee majka) poduzima oajnike mjere u namjeri kontroliranja par-tnerovog ponaanja; iz djeje per-spektive takvo ponaanje moe biti interpretirano kao zloesto i zajedljivo

tititi roditelja koji kocka na nain da skreu panju na sebe i smiljaju izlike kako bi umanjili sumnju i ljutnju drugog roditelja

svjedoiti estim promjena-ma raspoloenja roditelja kocka-ra i sl.

Djeca roditelja koji kockaju sklona su reagirati na jedan od 4 temeljna naina:

nastoje biti savrena djeca trudei se zadobiti pohvalu roditelja briljirajui u svakom pogledu kod kue i u koli;

ispoljavaju svoju zbunjenost i strahove

djeca u obitelji kockara

kroz probleme u ponaanju, kako bi skrenuli panju na sebe;

nastoje biti u centru panje, najee zabavljajui druge alama kako bi upili to vie panje za kojom ude, prikri-vajui svoje unutarnje potrebe humo-rom; ili

povlae se u sebe pokuavajui ublaiti svoje osjeaje i zatiti se kako

bi odvratili panju od sebe i svojih problema.

Istraivanja takoer pokazuju da rano izla-ganje djeteta kocka-

nju poveava rizik od razvoja ovisnosti o

kockanju kod njih samih; veina odraslih koji su razvili ovi-snost o koc-kanju poeli

su kockati prije dobi od 18 go-dina, esto skupa sa svojim rodite-

ljem.

Za djecu roditelja kockara vano je

znati i razumjeti da je problematino koc-kanje poremeaj koji se moe lijeiti. To je poremeaj koji je preuzeo kontrolu nad ponaanjem roditelja koji kocka, koji uz sebe vee mnoge posljedice za ljude koji ga okruuju i vole.

47

ak 83% srednjokolaca uputa se u igre na sreu, 12% je ve u ozbiljnim problemima zbog kockanja

Izvor: Novi list, 10. studenog 2011.

Unato tomu to je kockanje u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno, 83% srednjo-kolaca iz etiriju najveih hrvatskih grado-va barem jedanput u ivotu igralo je neku igru na sreu, a 12% onih koji kockaju ve ima ozbiljne psihosocijalne tekoe radi toga.

To je pokazalo istraivanje Navike i obi-

ljeja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Hrvatskoj, a podaci su pri-kupljeni na sluajnom uzorku od 1952 srednjokolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvoga do zavrnog razreda gimnazijskoga, etverogodinjeg stru-kovnog i trogodinjeg strukovnog sred-njokolskog programa.

S obzirom na to u kojoj mjeri osjeaju ne-povoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih aktivnosti, adolescenti su raz-vrstani u tri kategorije rizinosti. Najvie je onih, 71%, koji nemaju problema po-vezanih s kockanjem, niska do srednja ozbiljnost problema pokazuje se u 17%

iz medija

Iz medija

48

ispitanika, a znatne probleme pokazuje 12% srednjokolaca.Adolescenti, u kojih su se ve razvile oz-biljne tekoe zbog kockanja ee se i strastvenije kockaju i vie se drue s vr-njacima koji takoer kockaju. Osim toga pokazuju i neke druge oblike rizinog i delinkventnog ponaanja, pri emu najvi-e agresivno ponaanje i sklonost imovin-skim prijestupima.

Kad govore o motivaciji za kockanje, na prvom mjestu im je zarada, zatim zabava i uzbuenje, a na vrlo visoku mjestu je i elja da budu to bolji u kockanju. Tako-er, u veoj mjeri smatraju da na temelju znanja i vjetina te praznovjernih rituala mogu kontrolirati ishod igre, a znanja o izgledima i vjerojatnosti za dobitak su im slabija.Srednjokolci obuhvaeni istraivanjem najee se (jednom na tjedan ili ee) klade u sportskim kladionicama (19%), a

22,8% kladi se i na internetu, ali bez nov-anog uloga. Na treem i etvrtom mje-stu po uestalosti su igre na automatima u kojima sudjeluje 6,2% ispitanika, te vir-tualne utrke (6,1%), dok je biljar/fliper za novac na petom mjestu (5,1%).

Muki adolescenti ee igraju igre koje su rizinije za probleme koji e nastati zbog kockanja, kao to su sportska kladi-

onica, automati, rulet, kartanje za novac, klaenje na virtualne utrke i slino.

Rezultati istraivanja govore o znatnoj ukljuenosti mladih u kockarske aktivno-sti, iako je ono u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno, kao i tetnim psihosocijalnim posljedicama takvih aktivnosti, te upozo-ravaju na potrebu ireg i sveobuhvatnog drutvenog djelovanja, stoji u zakljuku istraivanja.

iz medija

49

rtve online kockanja

Izvor: Narodni zdravstveni list, broj: 576-577, 2008. sijeanj-veljaa

Mi u jednoj kreditna kartica u dru-goj ruci

Dugo sam na internetu igrao svekolike igrice, jo kao srednjokolac. Naprosto sam postao ovisnik o njima. Kocka me ni-kad nije privlaila. Moje kolege sa studija stalno se hvale kako uspijevaju nadmu-driti suvremenu internetsku tehnologiju kockanja i klaenja. Bolje sam se snala-zio na internetu nego oni, ali to se tie kockanja, prava sam neznalica. Stalno su pokuavali nagovoriti me da zaigram s njima, ali jednostavno sam imao odbojan stav prema kockanju i nije bilo anse da me nagovore. Onda su promijenili stra-tegiju. Pokuali su nai neke zakonitosti po kojima kockarski aparati na internetu nekad pobjeuju, nekad gube. Zamolili su me da malo prouim ta njihova rjee-nja, jer im se esto potkrada pogreka pa izgube. Rado sam to uinio, ali nijedno od rjeenja nije dalo jamstvo da nee zakaza-ti. Dugo smo raspravljali i analizirali razne kombinacije. Pokazali su mi kako to izvo-de putem kompjutora. Dok su oni igrali za novce, ja sam motrio i njih i aparate, ali mi na pamet nije padala nikakva ino-vacija kojom bih prijateljima pomogao da poiste internetsku kasu i obogate se. To me nou poelo proganjati, nemirno sam spavao, esto se budio, ponekad sam imao i none more, a onda mi se jedne noi u snu pojavilo rjeenje. Brzo sam se digao, sjeo za kompjutor, u jednu ruku

uzeo mia, a u drugu kreditnu karticu, otvorio kladioniki raun i poeo s klae-njem. Vidio sam kako to moji prijatelji rade i sve je teklo kao podmazano. Plaanje je mogue na sve naine, ali je uobiajeno karticom. Klaenje, uplata i isplata dobi-taka bili su brzi, ak jednostavniji nego u stvarnim kladionicama.

to se tie moje kombinacije iz sna, sve sam inio tono onako kako sam u snu doivio i stvarno sam dobio. Nije mi vrag dao mira, elio sam udvostruiti dobitak, pa sam sve izgubio. Nastavio sam igrati, vie sam gubio nego dobivao, ali su to bili sitni gubici. Po povratku s predavanja, opet sam nastavio i tako iz dana u dan ekao sam onaj malo vei dobitak. Sitno sam ulagao, pa tako sitno dobivao i gu-bio. Dok sam se mogao kontrolirati, sve

iz medija

50

je bilo u redu, lijepo sam se zabavljao i rekreirao. Ne znam kada i kako sam pre-ao onu svoju uobiajenu i dugo nadzi-ranu granicu ulaganja, koju cijelu godinu nisam nikad preao. Izgubio sam nadzor nad svojim kockarskim ponaanjem i sve je krenulo niz brdo. Vie se nisam mo-gao zaustaviti. Kreditna kartica bila je u jednoj, a mi u drugoj ruci, ulagao sam sve vie, a dobivao sve manje. Nastala je prava drama. Totalno sam poludio. Nisam vie mislio na fakultet i ispite. Posuivao sam novac od prijatelja i roaka, ulagao svu stipendiju. Zaposlio sam se na jed-noj graevini da zaradim novac i vratim dug, ali im bih ga primio, odmah sam ga prokockao. I tko zna koliko bi trajala ta agonija da jedan roak nije doao od oca traiti dug. Kod susjede, koja je stu-dirala na mom fakultetu, otac je doznao da ve nekoliko mjeseci ne prisustvujem predavanjima. Bilo mu je jasno da sam zapao u velike probleme. Saekao me u mojoj sobi. Iako je bio jako napet, mirno je rekao: Sine, s tobom se neto dogaa. U tebe sam imao puno povjerenja pa te nisam nadzirao. Danas sam sve doznao. Uzmi papir i sve mi lijepo opii od poet-

ka do kraja. Ni ti ni ja nismo sada spremni za razgovor pa, kad se malo smirimo i ja to dobro prouim, onda emo o svemu priati i nai rjeenje. Tvoje je da iznese svu istinu, a moje je da poduzmem sve da se izvue iz tog kaosa, krize i zla u koje si zapao. Bez obzira na to koliko si duboko zaglibio, rjeenje postoji. Confucius kae: Pobijediti loe navike ovjek moe samo danas, a ne sutra. Ponimo odmah.

Sat vremena sam promiljao da li kazati istinu pa to bude ili rei samo dio i tako se lake izvui. Na kraju sam zakljuio da moram biti otvoren i iskren, kao to je i on bio prema meni. Kad sam bio hrabar na-praviti te gluposti, moram sada biti hrabar i odluno mu sve rei. Sjeo sam za kom-pjutor i potanko sve opisao. uo je moje korake i izaao u predsoblje, uzeo papir i rekao: O ovome mama nita ne smije znati. Zato da i ona pati? Rijeit emo mi to i bez nje.Bilo je kasno, a ja umoran od tekog po-sla, pod stresom zbog situacije u koju sam uvalio oca i sebe, legao sam i zaspao. Pro-budio sam se oko est sati (kao da u na posao), a pored mog kreveta sjedio je tata suznih oiju. Dobro jutro, sine! Ja sam te razumio, sad posluaj ti mene. Od danas ne ide na posao, nego na fakultet. Tvoja su briga studij i ispiti, a ja idem podii kre-dit pa emo vratiti dugove. Nita drugo nije vano. Slae li se? Hvala ti, tata, na dobroti. Uinit u to trai jer to je najma-nje to mogu uiniti da se iskupim, ako je to ikako mogue - rekao sam.

Bila je to iskrena ispovijest nesretnog stu-denta koji je, uz pomo psihologa, ispu-nio obeanje.

iz medija

51

Rijeanin u vrtlogu ruleta: Laem i va-ram, olo sam bez dostojanstva

Izvor: Novi list, 27. kolovoza 2012.

Olo sam ivota. Nula. Beskimenjak. Ni-sam ovjek, smee sam, nemam karakter, jer ono to inim ne moe initi normalan ovjek. Ja sam kockar koji unitava obitelj, sve oko sebe i ne moe izai iz suludog svijeta kockarnica i mehanikih ruleta u koji ni sam ne znam kako sam upao, pria visok jak mukarac s grem u kute-vima oiju umornih od ruletskih brojki, sektora, uzaludnih nada i razoaranja to mu prireuje varljiva kuglica koja mu je u kratkom vremenu unitila ivot. Dosad je izgubio stotine tisua kuna, no sve bi zaboravio da ponovno moe postati nor-malan ovjek kojeg ne vue kocka.

Vlatko je pedesetogodinjak, iznimno za-nimljiva, inteligentna, gotovo nestvarna osoba koja kao da ima vie lica. Jedno svjesno svega, koje dobro zna kamo vodi njegov nain ivota, a drugo kockarasko koje navlai maglu preko oiju, blokira

mozak i vue ga preko granice razuma.

Sluajui ga ini mi se da je k nama i do-ao jer se bori s demonom u sebi i kao da trai da mu netko pomogne.

Jae od mene

Kad vam je sve tako jasno zato ne po-kuate otii na lijeenje da vam netko struan pomogne da se iz toga izvuete, pitamo ga. Obeat u vam da hou, ali iskreno, ne-mam snage, kae i nesvjesno grevito ru-kama stee rub stolice, pa prelazi rukom preko ela kao da trai izlaz.

Jo uvijek se nadam da se iz toga mogu i moram sam izvui. Zasad ne uspijevam, moda je i ovaj dolazak k vama jedan takav pokuaj. Stalno si obeajem da u prestati, ali ve sljedeeg dana ponovo ulazim u kockarnicu. Ne moe se objasni-ti magnetna snaga i ludilo koje me tamo vue. Znam je da to nije dobro, da je stra-no, ali je jae od mene. No jo vjerujem u sebe, pitam se zato odavno nisam izaao

iz medija

52

iz toga.

Vlatku to nije pravo ime. Rekao nam je i pravo ime, ali i objanjava zato ne bi vo-lio da izae u novinama.

Slikao bih se i rekao svoje ime nek svi vide, zasluujem ja mnogo vei prezir i spreman sam to otrpiti, no ne mogu to napraviti jer bi to povrijedilo moju enu i ker. To su dvije divne osobe, koje se sa mnom bore i ni krive ni dune trpe. Mon-strum sam koji im unitava ivote, sebian olo koji nema karaktera ni potenja i niti malo dostojanstva. Laem i varam za koc-ku, laem tu predivnu enu i ki i unita-vam sve oko sebe. Kakav ovjek to moe initi osobama koje toliko voli i cijeni, pita se Vlatko i gleda negdje u daljinu kroz zi-dove kao da u beskraju trai izgubljen od-govor, a onda se trgne i vraa stvarnosti.

Jo samo danas i opet

Vjerujte, svakog jutra obeajem sebi da je kraj. No poslije opet zavrim u kockar-nici, mislei jo samo danas, jo samo ovaj put.

esto se sjetim kolege dugogodinjeg kockara koji mi je slino govorio o sebi. ovjek je to koji je za kockarskim stolovi-ma ostavio brdo novca, stan auto, ali kao i ja i svoje dostojanstvo i osobnost, koju smo kao izguvanu krpu ili kockarski li-sti nakon gubitka bacili u prljavi mrani kut ivota. Taj mi je kockar priao kako se godinama uzaludno bori sa svojim poro-kom. Najsretniji bih bio, kad sljedei put sjednem za rulet, da negdje tamo vani na

sto metara postoji neki snajperist, da ga ne vidim i ne znam to me eka. Da me pukne ravno u elo i da me vie nema. To sam zasluio. Ali nemam snage ni to uiniti, rekao mi je.

I ja se slino osjeam, esto se sjetim te prie i o njoj razmiljam. Zbog nje se nadam da u ipak nai put koji e me izvui iz tih kockarskih stranputica zla i da u opet biti normalan ovjek. Il' nek me pukne neki snajper i okona muke meni i svima oko mene.

Pitamo ga kako je uao u svijet kocke, je li ga to i ranije privlailo i koliko traje taj komar ivota.

To vam je posebna, opet nevjerojat-na pria. Ja nikad nisam mario za kocku, a sad jedino vidim rulet. Znam tono i datum, 28. kolovoza 2009. Sad e biti tri strane godine. Jedan poznanik je doao je iz kockarnice u jednom poslovno-ugo-

iz medija

53

stiteljskom centru. Priao je kako je igrao, pohvalio se da je zaradio par stotina kuna na ruletu. Nekoliko dana kasnije ili smo zajedno neto kupiti, sjetim se prie i za-molim da mi samo pokae kako se to igra. Odigrao sam par igara. Neto malo dobio, no nije me se to tada neto posebno doj-milo.

traca od ovjeka

I danas se sjeam tog poznanika koji mi je rekao pazi da te to ne preuzme. Ma to ti je, odgovorio sam mu, uvjeren da pria gluposti i da me se to ne tie. Nakon dan-dva iz radoznalosti opet sam probao. I evo vidite to sam sada traca od ovjeka, duh s mozgom u kome

je rulet umjesto vijauga ivota, a ilama mi tee samo adrenalin za ruletnom ku-glicom. Nakon nekoliko mjeseci upozora-vao me i brat. uo je da kockam, rekao mi je izai, to ti je ubod komarca, ako sada prestane. Obeao sam. Ali ve znate to jer bilo. Stalno sam mislio da se mogu izvui, mislim i sada.

Zato sam doao k vama. elio bih da svi ljudi znaju to ih moe ekati na stranoj kockarskoj stranputici, gdje, na alost vi-dim sve vie mladih ali i umirovljenika i ena, ljudi koji ulaze u pakao ivota kroz zavodljivo predvorje. Zbog svih koji bi mogli krivo poi za nama i zbog svoje supruge i keri koje pate i svih onih koji bi mogli patiti doao sam vam sve ovo ispriati. Moda i da pomognete da se s

iz medija

54

tom kockom neto uini da se to zaustavi ili smanji, da i drutvo neto uini.

Novac ne znai mnogo

Pitate, je su li neimatina i kriza razlog da ima sve vie kockara? I to sigurno ima utjecaja da neki ele kratkim putem rije-iti probleme, ali problem kocke je suludi adrenalin i otrov koji ue u ovjeka. Vje-rujte novac mi ne znai mnogo on je vie sredstvo za kocku, kad dobijem, ja mo-jima dijelim. I kad se skrivam da ne koc-kam, znam da po mom raspoloenju zna-ju sve, jesam li kockao i kako je zavrilo. To je moda i gore od droge. Ja nou sanjam brojeve na kojima u dobiti, i ruletska polja i sektore. Ujutro se budim, ruke mi se tresu, usta suha i sve me vue u koc-karnicu. Radim od 7 sati, dignem se u pet i nije mi teko jer ve sanjam kockarnicu. Laem eni da idem ranije jer nema mje-

sta za parkiranje, a onda pojurim za rulet. Dogaa se da se i zakockam, nekad na posao doem i dva sata kasnije. Strano, opet svima laem, izmiljam, ve mi je zlo, najbolje bi bilo da postoji onaj snajper.

Najgore mi je to laem svoje, znam da u kockati pa u boljim fazama dam eni karticu i sve novce. Izdrim dan ili najdue dva, a onda poput lopova i narkomana bez uta ekam ispred kue da supru-ga ode na posao, a ja se uuljam u stan. Sve pretraujem dok ne naem karticu, odjurim na bankomat, dignem novac, vratim karticu i u kockarnicu. Nije da ne dobivam, ali to vam to vrijedi kad uvijek sve odnesete natrag. Na koncu ste uvijek u gubitku. Mislim i da nas i varaju i to na mnogo naina i sve je podeeno da na koncu izgubite. Zato su prie svih kockara iste zlo i uas i muan put u deveti krug pakla.

iz medija

55

Ovisnost o igrama na sreu kao i svaki drugi oblik ovisnosti ostavlja duboke tra-gove, kako na pojedinca tako i na drutvo u cjelini. Gledajui na zajednicu kroz priz-mu sociokulturolokih povijesnih aspeka-ta zajednike tenje ovjeanstva prema napretku i ouvanju ljudske steevine, kroz generacijski transfer svjedoili smo promjenama u duhovnim i svjetovnim stepenicama vrijednosti.

Danas moderno drutvo, pred pojedinca jo od najmlaih uzrasta postavlja im-perativ uspjeha, ne kao jednog od funk-cionalnih i pridonoseih lanova veeg

kolektiva, ve kao jedinku. Mediji, zabavni ali i edukativni sadraji kod nas usauju nove vrijednosti, te tenju prema najbo-ljem, najviem, najjaem, odnosno kon-dicioniraju nas na nain da elimo biti iskljuivo prvi u naem svakodnevnom kolskom i kasnijem radnom okruenju. Sustav vrijednosti koji se temelji na kom-petitivnosti, potie ubrzani napredak korporativnih segmenata, zanemarujui humanistike aspekte ljudske zajednice, kao to je obitelj.

Dijete odrasta na nain, da smatra kako u svim segmentima mora biti ispred svojih

drutveni aspekti kockanja

Drutveni aspekti kockanja

56

drutveni aspekti kockanja

i ponekad adrenalinski uitak, odnosno sanjarenje o moguem dobitku, te bijeg pred realnou lutanjem u fantaziju. Ka-snije ovaj postupak postaje svakodnevni ritual, osoba postaje ovisna o osjeaju koji ovakva igra izaziva u njegovom tije-lu, sve vie zanemarujui svoje dnevne obaveze. Teke psihosocijalne potekoe, koje ovakvi pojedinci osjeaju u svom svakodnevnom ivotu, ne utjeu samo na njih osobno ve sustavno razaraju kako njihovu obitelj tako i drutvenu zajednicu koja ovisi o fizikom i psihikom zdravlju pridonoseih lanova.

vrnjaka, vrnjaka skupina najee pre-poznaje iskljuivo materijalne vrijednosti, a oni koji se ne podreuju stavu skupine, esto bivaju izolirani ili ignorirani.Pojedinac pred sebe postavlja nerealne ciljeve, nesukladne njegovim stvarnim mogunostima, a ti ciljevi esto ukljuuju ubrzani socijalni napredak u sredini u ko-joj to nije mogue.

elja za uspjehom, povezana sa eljom za zabavom, danas ve kod kolske dijece dovodi do pojave ukljuivanja u razliite oblike igara na sreu. U poetku je glavna nagrada takve igre osjeaj zadovoljstva

57

kako zatraiti pomo

Kako zatraiti pomo?

Ukoliko smatrate da imate problem s kockanjem potrebno je razgovarati o tome s lanom obitelji, kolskim lije-nikom, nekim iz strune slube kole ili strunom osobom iz neke druge institu-cije ili nekom drugom osobom od po-vjerenja. Ako mislite da netko od vaih lanova obitelji ili prijatelja ima problema s kockanjem, takoer se treba obratiti ne-koj osobi od povjerenja, a koja vam moe pomoi u daljnjem traenju pomoi. Ukoliko prepoznajete vlastiti problem s kockanjem, distrakcija moe biti dobar nain za prekidanje kockarskih navika, na-ravno ukoliko problem ve nije prerastao odreene okvire. Pokuajte pronai npr. neki novi hobi. Radei neto drugo to e nam pomoi da u manjoj mjeri mislimo na kockanje moe puno doprinijeti sa-mom prestanku kockanja.

Meutim, esto u ivotu nije sve tako jed-nostavno; ukoliko ovakav pristup ne po-mae u rjeavanju problema, slijedei ko-rak bi trebao biti razgovor s nekom stru-nom osobom koja vam moe pomoi.

Grupna terapija i savjetodavni tretmani do sada su pomogli mnogim kockarima da prevladaju svoju ovisnost. Razgovor s ljudima koji su proivjeli slina iskustva moe pomoi u sagledavanju problema, pruiti podrku, kao i ideje za adekvatnije

suoavanje s problemom.Razliitim ljudima odgovaraju razliiti ti-povi tretmana. Stoga je ponekad potreb-no isprobati vie pristupa dok ne naemo neki koji nam odgovara. Bitno je ne po-sustati nakon eventualnog neuspjeha te nastaviti dalje traiti pristup koji nam bo-lje odgovara.

Kockanje moe prerasti u jako tvrdokornu naviku s kojom je teko prekinuti, a pogo-tovo ako se s tim problemom suoavamo sami i ne traimo pomo drugih ljudi. Postoje strunjaci koji su osposobljeni da onima koji se suoavaju s problemom kockanja pomognu otkriti unutarnje sna-ge kojima e lake savladati svoje proble-me.

58

popis ustanova kojima se moete obratiti

Popis ustanova kojima se moete obratiti

ZAGREB

DOC.DR.SC. ZORII, DR. TORRE

KLOK - KLUB OVISNIKA O KOCKI ZAGREB

HELPLINE TEL. 0800-7888

EMAIL: [email protected]

RIJEKA

PROF. PSIHOLOGIJE PINO TUFTAN

CENTAR ZA PREVENCIJU OVISNOSTI

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, KALVARIJA 8

KONTAKT: TEL. 091-720-10-53

SPLIT

ANONIMNI KOCKARI SPLIT

EMAIL: [email protected]

59

biljeke

biljeke

60

biljeke

biljeke

61

biljeke

biljeke

62

biljeke

biljeke

63

biljeke

biljeke

64

biljeke

biljeke

65

biljeke

biljeke

66

Rahman AS, Pilver CE, Desai RA, Steinberg MA, Rugle L, Krishnan-Sarin S, Potenza MN. The relationship between age of gambling onset and adolescent problema-tic gambling severity. J Psychiatr Res. 2012 May;46(5):675-83. doi: 10.1016/j.jpsychi-res.2012.02.007. Epub 2012 Mar 10.

Erbas B, Buchner UG. Pathological gambling: prevalence, diagnosis, comorbidity, and intervention in Germany. Dtsch Arztebl Int. 2012 Mar;109(10):173-9. doi: 10.3238/arztebl.2012.0173. Epub 2012 Mar 9.

Rodda S, Lubman DI, Latage K. Problem gambling - aetiology, identification and ma-nagement. Aust Fam Physician. 2012 Sep;41(9):725-9.

Wenzel HG, Oren A, Bakken IJ. Gambling problems in the family--a stratified probabi-lity sample study of prevalence and reported consequences. BMC Public Health. 2008 Dec 16;8:412. doi: 10.1186/1471-2458-8-412.

Goudriaan AE, Slutske WS, Krull JL, Sher KJ. Longitudinal patterns of gambling activi-ties and associated risk factors in college students. Addiction. 2009 Jul;104(7):1219-32. doi: 10.1111/j.1360-0443.2009.02573.x. Epub 2009 May 11.

Literatura

Literatura

Documents

Kockanje i Mladi 2013 Knjiga Hrv