P4_Agroturizam u RH

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Kolegij: AGROTURIZAM

1

Irena Bosni , mag. oec.

akademska godina: 2012/2013.

4. PREDAVANJE: AGROTURIZAM U RH

AGROTURIZAM U RH

Prema klimatskim, hidrološkim, reljefnim i kulturno – povijesnim uvjetima prostor osigurava specifi nu ponudu koja se ogledava kroz posebnu fizionomiju i prirodne zna ajke.

Isto tako, osim prethodno navedenih zna ajki utjecaj na specifi nost ponude pojedinog prostora pripada razli itosti utjecaja ovjeka na oblikovanje prirodnog ambijenta, izgleda i veli ine selja kih ku a, veli ine i izgleda selja kog dvorišta, razmještaja gospodarskih zgrada, zna ajki oku nice, širini selja kih putova i staza, organizaciji i ure enju sela, mreži poljskih i šumskih putova, obliku i veli ini poljoprivrednih parcela, vrsti i obliku trajnih nasada, vrsti i rasporedu zaštitnog i simboli nog drve a te razmještaju zajedni kih objekata u prostoru kojemu pripadaju crkve, škole, sajmišta, groblja i sli no.

2

AGROTURIZAM U RH

Uzimaju i u obzir navedene zna ajke sela, ruralne arhitekture i ostale zajedni ke posebnosti, grupa autora Cetinski, Kušen i Katica dijele Republiku Hrvatsku na sedam prostornih cjelina, od kojih su slijede e:

Slavonija, Baranja, Srijem,

Hrvatsko zagorje, Prigorje, Me imurje i Podravina,

Posavina, Pokuplje, Moslavina,

Gorski Kotar i Žumberak,

Lika i Kordun

Istra i Hrvatsko primorje,

Dalmacija.

3

AGROTURIZAM U RH

Okvir za procjenu ponude hrvatskog agroturizma široka je lepeza usluga smještaja i prehrane te druga kompleksna turisti ka ponuda (npr. turisti ke atrakcije, organizirani sustavi obilaska i sl.)Smještajnim kapacitetima smatraju se svi oni smještajni objekti u ruralnom prostoru koji zadovoljavaju potrebu gradskih stanovnika za mirom i uvjete za sportsku rekreaciju na otvorenom, koji osiguravaju posjete zašti enim dijelovima prirode i ostaloj prirodnoj i kulturnoj baštini u ruralnom prostoru, panoramske vožnje i uživanje u ruralnom krajoliku naro ito putem osobnih kontakata i sudjelovanja u aktivnostima, tradiciji i stilu života lokalnog stanovništva (npr. turisti ka selja ka gospodarstva, sobe, kampovi, stanovi, ku e za iznajmljivanje, obiteljski hoteli, pansioni, kampovi, lova ki i planinarski domovi te hoteli i moteli u nasaljima manjim od 10 000 stanvnika koji se nalaza izvan maritimog turisti kog podru ja i podru ja masovnog turizma i sl. )

4

AGROTURIZAM U RH

Budu i ne postoje novi ažurirani podaci za 2013. godinu vezani za stvarni broj registriranih turisti ko selja kih obiteljskih gospodarstava, uravnoteženi pokazatelji biti e oni koji se odnose na 2007. godinu, isti su obra eni i predstavljeni 2008. godine. Navedeni podaci prikupljeni su istraživanjem Hrvatske gospodarske komore - Sektora za turizam, za naglasiti je kako su to jedini službeni podaci koji se odnose na stanje agroturizma u Hrvatskoj.

5

AGROTURIZAM U RH6Slika 1. Kretanje broja registriranih turisti kih selja kih obiteljskih

gospodarstava u razdoblju od 1998. do 2007. godine

Izvor: Miš in, L. Ma er, B. (2008): Aktualno stanje turizma u ruralnom prostoru Hrvatske 2008. godine. Zagreb: Sektor za turizam HGK, dostupno: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13081.ppt. (22.10.2012.)

AGROTURIZAM U RH7Slika 2. Registrirana turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG) u

Hrvatskoj, po županijama u 2007. godini

Izvor: Horwath i Horwath Consulting Zagreb (2009):Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma - Podru je otoka Visa, str. 78, dostupno: http://www.undp.hr/upload/file/227/113908/FILENAME/Eko_ruralni_turizam_Vis_S_.pdf (29.9.2012.)

AGROTURIZAM U RH8

Slika 1. zorno prikazuje kako se u proteklom desetlje u agroturizam razvija u novi turisti ki proizvod ruralnog prostora Hrvatske, u rasponu od 1998. do 2007. bilježi se kontinuirani porast registriranih TSOG. U 2007. godini ukupno je registriranih 352 TSOG na cjelokupnom podru ju Hrvatske. Iako je neosporna brzina njegovog kvantitativnog i kvalitetnog razvoja kojemu svjedo imo zadnjih godina, bitno je konstantno ukazivati na injenicu kako razne analize pokazuje njegov neravnomjeran razvoj u svim podru jima Hrvatske.Navedenu tezu temeljimo na slici 2. koja prikazuje kako u pojedinim županijama ima veliki broj razvijenih TSOG, ali temeljni nedostatak Hrvatske kao turisti ke zemlje leži u injenici kako ak u šest županija još uvijek nema ni jedno registrirano TSOG.

9ŽupanijaBroj registriranih TSOG

u RHBroj kreveta u

TSOGUsluge prehrane

Kušaonice vina/rakije

Bjelovarsko - bilogorska 2 16 2 2

Brodsko - posavska 0 0 0 0

Dubrova ko - neretvanska 70 23 70 70

Istarska 64 253 47 35

Karlova ka 0 0 0 0

Koprivni ko - križeva ka 6 22 5 3

Krapinsko – zagorska 7 20 6 6

Li ko - senjska 0 0 0 0

Me imurska 8 10 8 8

Osje ko - baranjska 56 192 47 3

Požeško - slavonska 0 0 0 0

Primorsko - goranska 0 0 0 0

Sisa ko - moslava ka 13 63 12 8

Splitsko - dalmatinska 31 12 31 16

Šibensko - kninska 43 27 42 40

Varaždinska 6 6 3 5

Viroviti ko - podravska 0 0 0 0

Vukovarsko - srijemska 2 0 2 2

Zadarska 41 248 11 10

Zagreba ka 30 41 28 23

Sveukupno 379 933 314 231

Tablica 1. Broj registriranih turisti kih selja kih obiteljskih gospodarstava (TSOG), broj kreveta, usluge prehrane i kušaonice TSOG, po županijama u 2007. godini

10Slika 3. Broj registriranih TSOG, po županijama, u 2007.godini

Izvor: Miš in, L. Ma er, B. (2008): Aktualno stanje turizma u ruralnom prostoru Hrvatske 2008. godine. Zagreb: Sektor za turizam HGK, dostupno: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13081.ppt. (22.10.2012.)

AGROTURIZAM U RH11

Sukladno Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga na selja kim doma instvima (NN 05/08., NN 48/08. - ispravak, NN 44/11. i NN 118/11.), iz tablice 1. možemo iš itati kako trenutno ima 379 registriranih turisti ko selja kih obiteljskih gospodarstava, od ega 61 doma instvo ima organiziran i smještaj, dok ostali nude isklju ivo usluge prehrane (izletišta) i kušanja tradicijskih proizvoda (kušaonice). Ali, glavni nedostatak za cjelokupni razvoj ruralnog turizma

ituje se u injenici kako ak 6 županija nema niti jednog registriranog TSOG (Brodsko-posavska, Karlova ka, Li ko-senjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska i Viroviti ko-podravska županija).

AGROTURIZAM U RH12

Prema prethodnoj slici 3. name e se zaklju ak kako najviše registriranih TSOG (agroturizama) ima u Dubrova ko-neretvanskoj, Istarskoj i Osje ko-baranjskoj županiji, me utim i u ostalim se županijama zadnjih godina bilježi porast broja tih gospodarstava. Sagledamo li širi kontekst seoskog turizma, te ubrojimo i gospodarstva koja su registrirana kao privatni iznajmljiva i (oni koji su uredili tradicijske seoske ku e za smještaj), tada broj objekata u kojima se u Hrvatskoj odvija neka vrsta seoskog turizma raste na gotovo 800. Ipak, ponuda u ovom segmentu hrvatskog turisti kog proivoda je bezna ajna te neprimjerena atrakcijskoj resursnoj osnovi i potencijalnoj turisti koj potražnji

AGROTURIZAM U RH13

Nedostaci agroturisti ke ponude u RH:ponuda u ovom segmentu hrvatskog turisti kog proizvoda je bezna ajna te neprimjerena atrakcijskoj resursnoj osnovi i potencijalnoj turisti koj potražnji

neorganiziranst plasiranja postoje ih kapaciteta za pružanje usluga umanjuje konkurentnost agroturisti ke ponude u RH

neiskorišteni potrencijal velikog broja ku a za odmor (vikendica), osobito onih hibridnog karaktera

nedostatak turisti kog organizacijskog potencijala koji bi osmislio kvalitetnu ponudu agroturisti kog proizvoda i organizirao vlasnike gospodarsta

nedostatak reciptivnih agencija

KONKURENTSKA POZICIJA HRVATSKE 14

Usprkos raspolaganja nizom važnih preduvjeta, kao što su atraktivan i o uvan okoliš, bogata tradicijska i posebice eno-gastronomska baština, hrvatska se ponuda seoskog turizma sporije razvija, suo ena s nerazvijenom doma om potražnjom, nepoticajnim okruženjem, u odre enoj mjeri i zapuštenim selima, te s izrazito razvijenom konkurencijom u Sloveniji, Ma arskoj i Austriji. Danas je u Hrvatskoj registrirano 360 poljoprivrednih gospodarstava s ponudom turisti kih usluga.Ona, me utim, u najve oj mjeri nude doma u, tradicijsku hranu izletni koj potražnji, dok su ponuda smještajnih kapaciteta i aktivnosti kojima je mogu e ispuniti višednevni boravak bitno manje prisutni.


Kao iznimke izdvajaju se naro ito Istra, a potom i Osje ko-baranjska županija koje se sadržajnim ruralnim destinacijama te ponudom smještaja kako na selja kim gospodarstvima, ali i u ruralnim ku ama za odmor i u seoskim doma instvima (npr. sobe, apartmani) uspijevaju pozicionirati i kao destinacije seoskog turizma. Postoje a ponuda op enito se smatra kvalitetnom te je primjenom novo-razra enih dodatnih standarda kvalitete ‘Q’ realno za o ekivati i daljnje pozitivne pomake.


AGROTURIZAM U ISTRI17

Istra je turisti ki najrazvijenija regija u Hrvatskoj koja turisti kim proizvodima posebno u ruralnom djelu predvodi ponudom na nacionalnom nivou. Razvoj ruralnog turizma zapoþinje još 1996. godine s ciljem aktiviranja seoskih sredina i stvaranja prepoznatljivog turisti kog proizvoda. Intenzivnim razvojem ruralnog turizma tijekom preko deset godina došlo je do diversifikacije ponude usluga i razvoja tipologije domaüinstava. Kao rezultat donesena su pravila interne, marketinške standardizacije i klasifikacije seoskih domaüinstava. Standarde je izradio konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis uz podršku Turisti ke zajednice Istarske županije.


Karakteristike ponude i potražnje, te financijski prihodi ruralnog i agroturizma u Istri u 2007. godini prikazani su u nastavku.

1. U Istri su registrirana 263 objekta koji su ukupno nudili 2.221 ležaj. 2. Najviše je registrirano ruralnih kuüa za odmor (199) - 75% od ukupnog broja. 3. Uglavnom posluju kroz cijelu godinu. 4. Seoski turizam Istre ostvaruje 14.000 dolazaka i 100.000 no enja.

5. Procjena prihoda smještaja u unutrašnjosti i agroturizmima iznosi 18 milijuna, a usluga hrane i piüa na seoskim doma instvima 11.5 milijuna kuna.


Proizvodi: 1. vino i gastronomija2. smještaj

1. Vino i gastronomijaGastronomija i vino ("wine and dine") je danas najrazvijeniji i najistaknutiji proizvod. U gastronomiji Istre nalazimo elemente pu ke kuhinje (osnova u prirodi - samoniklo bilje, aromati þni za ini, sezonsko povr e, plodovi mora), utjecaje frana ke i njema ke feudalne vlasti, romanskih jela, kuhinje slavenskog stanovništva te Venecije þija je uprava trajala gotovo pet stolje a.


1. Vino i gastronomijaPromjenom sa masovnog pristupa gostu na individualiziran Istra razvija ovaj proizvod kroz sljede e elemente:

Dane posve ene raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i medu, kobasicama i ombolu, puževima, sardelama, šparogama, marunima itd.

Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan naþin: na ognjištu i pod pekom.

Ni u profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom.

Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodi Istre: popis najboljih restorana i konoba Istre, po ocjeni neovisne komisije.

Zaštita i promocija autohtonih proizvoda: pršuta, bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico), kvarnerskog škampa, sira, meda i maslinovog ulja.

Ukupna površina vinograda Istre je 6.151 hektar.

Organiziraju se ceste vina, maslinovog ulja.


1. Vino i gastronomija

Istra je regija u Hrvatskoj koja je proizvodnju vina razvila kvalitativno i kvantitativno.

Visoka kvaliteta vina u Istri poþela je sa razvojem manjih obiteljskih podruma koji su orijentirani na kvalitetu, a ne kvantitetu. Prepoznavanjem Istre kao regije dobrog vina danas postoji devedesetak proizvo a vina, te se nadzire kvaliteta vina istarske malvazije koje je najcjenjenije. Prihod od usluga hrane i piüa na seoskim doma instvima za 2007. godinu procjenjuje se na 11.5 milijuna kuna.


2. SmještajTuristi ki smještaj u unutrašnjosti u obliku ruralnog i agroturisti kog smještaja je trenutno uz gastronomiju i vino najrazvijeniji proizvod Istre.

S obzirom na koli inu ponu enih objekata u Istri je izra ena klasifikacija domaüinstava sa tipologijom raznih oblika kao i ozna avanje kvalitete doma instava s obzirom na smještajne, ali i druge usluge.


2. SmještajSpecifi nosti i organizacijske razliþitosti doma instava uvjetovane resursnim osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika domaüinstva u ambijentu pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima i poljoprivrednoj proizvodnji profilirali su se sljede i tipovi seoskih doma instava:

Agroturizam - osnovna djelatnost poljoprivreda sa dodatnom aktivnosti smještaja i prehrane gostiju;

Ruralna kuüa za odmor - iznajmljuje se cjelokupna ku a, vlasnik u pravilu ne živi u toj kuüi;

Ruralni B&B (no enje s doru kom) - nudi se smještaj sa dor þkom, nije nužno vezano za poljoprivredno gospodarstvo;

Ruralni obiteljski hotel - nudi se ve i broj kreveta, sadržava recepciju, restoran i dodatne usluge (wellness, bazen, itd.);

Odmor (smještaj) na vinskoj cesti - osnovna djelatnost je proizvodnja vina uz koju se nudi smještaj i prehrana;

Stancija - obnovljeno veliko poljoprivredno gospodarstvo sa malim brojem jedinica i maksimalnim komforom, oživljavanje poljoprivredne proizvodnje


2. SmještajRuralis je isto tako izradio oznaþavanje kvalitete domaüinstava sa simbolom šparoge.Tako su doma instva svrstana u tri kategorije sa jednom, tri ili pet

šparoga. Proceduru i uvjete certifikacije kontrolira Ruralis u suradnji sa specijalnom komisijom. Od ostalih proizvoda koji su u fokusu definitivno treba spomenuti kulturu i obiþaje koji se danas prožima kroz tipiþne elemente arhitekture u unutrašnjosti, položaja gradiüa, raznih lokalnih obi aja koji se promoviraju kroz manifestacije.


Tablica 2: Struktura ku anstva prema broju lanova (N=43)

Izvor: Brš , K., Frani , R., Ruži , D.: Why Agrotourism – owner's opinion, Journal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 36



Tablica 3: Stru na sprema lanova ku anstva (n=204)


Tablica 4: Osobni i obiteljski razlozi za otvaranje agroturisti kog gospodarstva, prema rangu (n=43)



Tablica 5: Ograni avaju i elementi u razvoju agroturisti ke aktivnosti prema mišljenju vlasnika(n=43)




Tablica 6: utrošak potencijalnih kreditnih sredstava (n=43)



Tablica 7: Suradnja agroturisti kih gospodarstava i lokalne vlasti (n=43)



Tablica 8: Elementi potrebni za uspjeh (n=43)



Tablica 9: Planovi vlasnika u budu nosti (n=43)

AGROTURIZAM U SLAVONIJI I BARANJI 33

Podru je Slavonije i Baranje, obuhva a pet županija od kojih samo dvije županije imaju registrirana turisti ka seoska obiteljska gospodarstva (TSOG):

Osje ko-baranjska s 56 registriranih teVukovarsko-srijemska sa 2 registrirana TSOG.


Slika 4: Udio registracija agroturisti ke djelatnosti prema odre enom tipu (%)

Izvor: istraživanje autora


Slika 5: Zastupljenost pojedinih usluga koje se nude na agroturisti kim gospodarstvima



Slika 6: Dodatne usluge koje se nude na seoskim gospodarstvima



Slika 7: Karakteristike objekata za pružanje usluga turistima na agroturisti kim gospodarstvima



Slika 8: Radno vrijeme agroturisti kih gospodarstava



Slika 9: Radna snaga na agroturisti kim gospodarstvima



Slika 10: Razina obrazovanja radnika na agroturisti kim gospodarstvima



Slika 11: Zastupljenost jezika na agroturisti kim gospodarstvima



Slika 12: Tehnike promocije agroturisti kih gospodarstava



Slika 13: Kanali promocije agroturisti kih gospodarstava



Slika 14: lanstvo u udrugama (%)



Tablica 10: Edukacija lanova agroturisti kih gospodarstava

Ukupno anketiranih

agroturisti kih gospodarstava

Seminari Hrvatskog

farmera, Hrvatske gospodarske

komore

Seminari MMTPR, Ministarstvo turizma RH

Seminari Turisti ke zajednice

Baranje, Zavoda za zapošljavanje

Agroturisti kagospodarstva 39 24 15 4



Slika 15: Udjeli suradnje s turisti kom zajednicom (%)



Slika 16: Udjeli suradnje s jedinicama lokalne samouprave (%)



Slika 17: Udjeli suradnje s gospodarstvima iz okolice (%)



Slika 18: Udio posjetitelja prema odre enim pokazateljima (%)



Slika19: Klasifikacija aranžmana prema posje enost agroturisti kih gospodarstava



Tablica 11: Cijene usluge prehrane i smještaja u agroturisti kim gospodarstvima (u kunama)

Minimum Prosjek Maksimum

Usluge prehrane 25 83,46 150

Usluge smještaja 75 152,69 300



Tablica 12: Na in distribucije proizvoda u agroturisti kim gospodarstvima, prema mišljenju vlasnika

Minimum Prosjek Maksimum

Putem interneta 0 25,12 100

Usmena predaja 0 62,62 100

Putem posrednika 0 10,25 100


Documents

P4_Agroturizam u RH