POLICIJA I GRAANI PRIRUNIK ZA GRAANE

Zagreb, 2005.

Nakladnik Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava

Za nakladnika doc. dr. sc. Irena Cajner Mraovi arko Puhovski

Glavna i odgovorna urednica mr. sc. Vinka Musta

Lektorica Zora Strievi

Naslovnica Nika Jelovi

Naklada 35 000 primjeraka

Priprema i tisak Tiskara Meg+

ISBN 953-6991-12-8

SADRAJ

UVOD POLICIJA I GRAANI

to je zadaa policije, koji su njezini poslovi prema vaeim zakonima u Republici Hrvatskoj? Tko je policijski slubenik i koje ovlasti ima u odnosu na graane? Policijske ovlasti

PROVJERA I UTVRIVANJE IDENTITETA OSOBA I PREDMETA Provjera identiteta osoba Utvrivanje identiteta osoba Provjera i utvrivanje identiteta predmeta

PREPOZNAVANJE

UZIMANJE OTISAKA PRSTIJU I DRUGIH DIJELOVA TIJELA

POZIVANJE OSOBA Pozivanje maloljetnih osoba

TRAENJE POTREBNIH OBAVIJESTI OD GRAANA Prikupljanje obavijesti od uhienog osumnjienika

DOVOENJE

OGRANIENJE SLOBODE KRETANJA I ZADRAVANJE

UHIENJE Uhienje maloljetnika

RASPISIVANJE POTRAGA ZA OSOBAMA I STVARIMA

OSIGURANJE I PREGLED MJESTA DOGAAJA

PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA

PRETRAGA

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

SNIMANJE NA JAVNIM MJESTIMA

UPOZORENJA I ZAPOVIJEDI

UPORABA SREDSTAVA PRISILE

ZAPRIMANJE PRIJAVA

POSTUPANJE PREMA MALOLJETNICIMA

NASILJE U OBITELJI

UNUTARNJI I VANJSKI NADZOR NAD POLICIJOM Unutarnji nadzor Vanjski nadzor Disciplinska odgovornost

ADRESAR ORGANIZACIJA KOJIMA SE GRAANI MOGU OBRATITI ZA POMO

UVOD

Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava izdao je 2003. godine, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske, prirunik Policija i ljudska prava. Prirunikom su obuhvaeni svi domai i meunarodni standardi zatite ljudskih prava bitni za postupanje policijskih djelatnika u obavljanju njihovih svakodnevnih djelatnosti. Koristit e se kao jedno od nastavnih sredstava u edukaciji buduih policijskih djelatnika na Policijskoj akademiji u Zagrebu, ali i kao sredstvo za edukaciju aktivnih policijskih djelatnika na seminarima. Prilikom prezentacije Prirunika najavljeno je da e se u drugoj fazi projekta izraditi i prirunik za graane, kako bi im se pomoglo u boljem razumijevanju njihovih prava i dunosti u mnogobrojnim kontaktima s policijskim djelatnicima. Redovite ivotne situacije dovode do brojnih kontakata izmeu policijskih djelatnika i graana1, a one ponekad rezultiraju i povredama ljudskih prava graana, ali i policijskih slubenika. Namjera autora ovog Prirunika bila je pomoi graanima u lakem snalaenju u tim situacijama, a isto tako omoguiti policijskim djelatnicima lake obavljanje njihova posla. Sloenost je tog dvostranog odnosa i glavni razlog zbog kojeg smo odluili da nakon prirunika koji e posluiti edukaciji policijskih djelatnika, nainimo i prirunik za edukaciju najireg graanstva. Polazei od pretpostavke da samo dobro informirani i educiran graanin, svjestan svojih prava i obveza, moe na pravi nain reagirati na njihovu povredu, odluili smo izraditi ovaj Prirunik koji obuhvaa najee situacije u kojima se graani susreu s policijskim djelatnicima. Sve te situacije pokuat emo jednostavno prikazati uz primjereno objanjene ovlasti policijskih djelatnika, kao i prava i obveze graana. Uz opis moguih situacija susretanja graana i policije, predstavit emo i proceduru za podnoenje predstavki graana zbog neodgovarajueg postupanja policijskih djelatnika, kao i popis institucija i organizacija kojima se graani mogu obratiti za zatitu svojih prava. Graanima e se na taj nain omoguiti da u potpunosti spoznaju svoja prava i obveze i da ih mnogo djelotvornije zatite od moguih krenja. U dravi i drutvu koje, poput hrvatskoga, koje sebe smatra u velikoj mjeri demokratskim, potrebno je postii visok stupanj obrazovanosti, kako profesionalnih djelatnika dravnih slubi (u ovom sluaju policijskih djelatnika), tako i obinih graana. Rezultat toga bit e svjesnost o znaaju ljudskih prava i potrebi njihove zatite, to je, uostalom, jedan od vanijih preduvjeta za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji za to se zalae veina graana Republike Hrvatske. Na tom putu vana je suradnja dravnih institucija i subjekata civilnog drutva, to je u ovom sluaju u potpunosti postignuto bliskom suradnjom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatskoga helsinkoga odbora na izradi ovog Prirunika. Prirunik je izraen uz financijsku pomo programa FRESTA, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske, i dio je regionalnog projekta Balkanske mree za ljudska prava. Osim u Hrvatskoj, takvi prirunici bit e izraeni i u Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Ondje e biti prilagoeni prilikama i pravnim sustavima koji vladaju u tim zemljama. Krajnji je cilj izrade ovog Prirunika dostupnost najirem krugu graana, kako bi njegove korisne informacije bile dostupne svim zainteresiranima.

1 U ovom se prirunika distinkcija izmeu policijskih slubenika i graana upotrebljava samo kolokvijalno, ime

se niti na koji nain ne umanjuju graanska prava policajaca.

POLICIJA I GRAANI

Da su ljudi aneli, nikakva vlast nad njima ne bi bila potrebna - poduili su nas klasici, tvorci prvoga demokratskog ustava. Kao to znamo, to nije tako, pa je stoga stvoren sustav drutvenog ugovora i svatko se od nas odrie dijela osobne slobode koju bi imao kad nikakve vlasti ne bi bilo, i razmjenjuje je za sigurnost. Sigurnost je javno dobro to nam ga pribavlja drava. Time to ivimo u organiziranom drutvu, pristajemo i na tome prilagoenu definiciju slobode koja naa prava ograniava pravima i slobodom drugih ljudi u drutvu. U tradiciji stabilnih demokratskih drutava vlast se smatra nunim zlom koje proizlazi iz drutvenoga ugovora, a ne nadljudskom, boanskom tvorevinom kojoj se ovjek mora pokoravati bez obzira na to kako se ona odnosi prema njemu. Drava nije sama sebi svrhom, nego je mehanizam koji osigurava ostvarivanje ljudskih prava i sloboda. Franklin D. Roosevelt u svom je slavnom govoru iz vremena neposredno prije amerikog ulaska u rat protiv nacistike Njemake 1942. godine proglasio etiri slobode: osobne slobode ovjeka i graanina, slobodu vjeroispovijesti, slobodu govora i slobodu od straha. Suvremena drava nije mehanizam koji bi graanina smio drati u strahu, jer drava koja se zasniva na strahu, gazi ljudska prava. Dravljanin nije podanik svoje drave ako je ona sustav utemeljen na drutvenom ugovoru jer se u njoj svjesno odriemo dijela svojih prava. Ni jedno tijelo drave, a pogotovo javna uprava ili ona tijela, koja su poput policije zaduena za provoenje zakona, ne smiju se prema dravljaninu odnositi kao prema podaniku. Drava, koja je po pretpostavci utemeljena na drutvenom ugovoru sustav je vladavine prava. Propisanom procedurom donose se zakoni koji jednako vrijede za sve pripadnike drutva. Jednom donesen zakon obvezuje i onoga tko je donio zakon, pa tako nikako ne moe vaiti krilatica kako je iznad parlamenta samo Bog. Iznad nacionalnog parlamenta su Ustav kao temeljni zakonski akt drave i sustav zakona koji odreuju funkcioniranje drave. Pred zakonom smo naelno svi jednaki. Postoji, meutim, dodatna zatita prava graanina koja se provodi interpretacijom zakona. Naime, graaninu je doputeno da ini sve ono to mu zakon izriito ne zabranjuje, a drava i oni koji provode zakon imaju u interpretaciji zakonodavstva posve drukiji poloaj - oni smiju initi samo ono to im zakon izriito doputa. Sve drugo izriito im je zabranjeno. Na taj se nain postavljaju granice onima koji imaju veu mo od ostalih pripadnika drutva. Ovakvo restriktivno tumaenje zakona vrijedi za sve koji obnaaju funkcije vlasti u drutvu - od politiara pa do onih koji provode zakon - javnih slubenika ili pripadnika policijskih snaga. Policija je javna sluba. Po jednoj od svjetski priznatih definicija ta sluba je organizacija kojoj je dano ope pravo uporabe zakonom ograniene sile kako bi utjecala na ponaanje graana. U demokratskoj se tradiciji smatra da to pravo primjene prinude proizlazi iz potrebe da se provode zakoni, a nuno je da postoji specijalizirana javna ustanova koja e to raditi kako bi se izbjegla pojava samoorganiziranja graana i primjene neobuzdane sile. Policija je organizacija koja se suoava s problemima koji moraju biti rijeeni odmah. Kao imbenik formalnoga drutvenoga nadzora, ona je od drave dobila pravo otkrivati i ograniavati kriminal i protuzakonito ponaanje. Vano je, meutim, naglasiti da policija nije kreator niti tuma drutvenih pravila, niti donosi zakone, nego je ovlatena samo za njihovo provoenje. Znanstvenici stoga naglaavaju ulogu policije u smanjivanju upotrebe sile i nasilja u drutvu, jer ona silu primjenjuje samo prema onima koji remete javni red, dakle, prema onima koji su na pogrean nain prilagoeni ivotu u drutvu.

U svim drutvima policija je birokratska organizacija. U njoj se, vie nego u drugim javnim slubama ili ostalim granama dravne uprave, potuje hijerarhija. Policijska hijerarhija, meutim, nije istovjetna vojnoj, kao to ni policijska organizacija nije vojnika organizacija. Zakon je osnova postupanja policajca, a on pritom mora potpuno zanemariti svoja osobna uvjerenja. Policajac nema pravo prosuivati neko djelo kao moralno ili nemoralno, ispravno ili neispravno, ve mora samo utvrditi je li poinitelj tog djela krio zakon ili je djelovao unutar zakona. Takva obveza izrazito je teka, jer od policajca zahtijeva iskljuivanje vlastitih emocija, ali samo je tako mogue ostvariti naelo vladavine prava i osigurati da svi dravljani doista budu jednaki pred zakonom, pa i pred institucijom zaduenom za provoenje zakona. Posao policajca izrazito je sloen. Izvor njegove sloenosti nije samo ovaj zahtjev da u svakodnevnom djelovanju iskljuuje svoja osobna uvjerenja i vrednovanja. Od njega se zahtijeva i podvrgavanje unutarnjoj stezi policijske organizacije, ali i to da u obavljanju posla sam poduzima inicijativu i da pritom preuzima rizike, ak i za vlastiti ivot. Ni jedna druga djelatnost u javnoj upravi nije toliko vezana s rizicima i opasnou kao to je to policijski posao. Policajac u ophodnji mora biti spreman primijeniti silu u opasnim situacijama, ali pritom mora biti usredotoen na to da ne prekorai svoje ovlasti, i da ta sila ne bude pretjerana. Ne reagira li pravodobno, njegova prisutnost i rad postaju nepotrebnima, a ako prekorai ovlasti sam se izlae opasnosti od odgovornosti unutar policijske hijerarhije, ali i opasnosti da policiju, kao slubu, dovede na lo glas. Nita manje izazova i protuslovlja ne izaziva ni posao policijskih istraitelja od kojih javnost oekuje uinkovitost u razrjeavanju kaznenih djela. Istovremeno, djelovanje istraitelja ne moe biti uinkovito ne uivaju li povjerenje drutva i ne pruaju li im graani pomo i informacije kojima eventualno raspolau. Sociolozi koji su se u svijetu bavili odnosima u policijskoj hijerarhiji uoili su kako u svim sustavima postoje slina unutarnja protuslovlja: unutarnja policijska struktura duboko je podijeljena na radnike i efove koji se uvelike razlikuju i po uvjerenjima i po interesima. Policijski pozornici u svim su zemljama, ne bez razloga, uvjereni kako policijska uprava ima malo razumijevanja (ako ga uope ima) za njihov svakodnevni posao. Dodatnu teinu policijskoga posla predstavlja nejasnoa poloaja policajca kao pojedinca. S jedne strane, on je ukljuen u svakodnevni ivot zajednice, kao i svaki drugi graanin i ima svoj civilni ivot. S druge strane, on je dio sloenoga hijerarhijskog sustava koji namee zahtjevna pravila, nalik onima iz vojnikog ivota. Osim toga, posao ga dovodi u kontakte sa svijetom kriminala. injenica da u drutvu esto postoji odmak prema odori openito, a pogotovo prema snagama koje provode zakon, samo dodatno oteava svakodnevni ivot policajca. Osim toga policijski se posao obavlja u smjenama: danju i nou, radnim danom, vikendom i praznicima. Ta vezanost uz posao i nemogunost da nakon radnog vremena policajac zatvori ladicu, posveti se obitelji i iskljui iz profesionalne odgovornosti, dodatno utjee na distancu izmeu policajca i njegova civilnog okruenja. Drutvo koje eli imati uinkovitu policiju, policiju koja titi ljudska prava i vrlo se ogranieno i odgovorno koristi pravom na upotrebu sile, mora biti svjesno ovih svakodnevnih problema policijskih slubenika. Za svakog graanina, pa i za policajca, zakon vrijedi jednako, ali valja znati kakvi su ljudski izazovi to ih stvara policijski posao. Zadatak je policajaca da graanima pruaju zatitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i ostalih prava koja proizlaze iz Ustava i zakona. Djelovanje policije regulirano je Zakonom o policiji, to ga je Sabor usvojio 14. prosinca 2000. godine. Policija je sluba sredinje drave, ali u svom je djelovanju vrsto uklopljena u lokalnu zajednicu u kojoj djeluje. Zadatak policije je pruanje pomoi tijelima sredinje drave, ali i jedinicama lokalne i podrune samouprave, te pravnim osobama i graanima u sluaju ope opasnosti izazvane prirodnim nepogodama ili epidemijama.

Ako tijela dravne uprave ili druga tijela koja imaju javne ovlasti pretpostavljaju da bi u izvravanju svojih ovlasti mogli biti izloeni fizikom otporu, policija e im pruiti zatitu i pomo pri izvrenju njihovih obveza. Unutar policije, stoga, postoje razraeni sustavi nadzora. Osim zapovjednog nadzora i unutarnje kontrole, policija je pod kontrolom izvrne vlasti jer je Ravnateljstvo policije dio Ministarstva unutarnjih poslova. Uspostavljen je i nadzor predstavnikoga tijela i zakonodavne vlasti. Naime, ministar unutarnjih poslova najmanje jednom godinje Saboru podnosi pisano izvjee o obavljanju policijskih poslova. Parlamentarni Odbor za nacionalnu sigurnost moe o radu policije raspravljati i ee, a Ministarstvo unutarnjih poslova tom je odboru, na njegov zahtjev, duno podnositi i izvjea o pojedinanim sluajevima. Koncept ukljuenosti policije u lokalnu zajednicu postie se i time da naelnike policijskih uprava ministar unutarnjih poslova imenuje nakon konzultacije sa upanijskom skuptinom (odnosno skuptinom grada Zagreba) na ijem podruju djeluje policijska uprava. U svakom modernom drutvu javnost je vaan instrument kontrole vlasti i javnih slubi (kakva je policija). Stoga graani, kad su neposredno zainteresirani, imaju pravo na neposredan pristup informacijama o rjeavanju poslova iz policijske nadlenosti. Osim toga, mediji imaju pravo na informacije o policijskim poslovima. Ministar unutarnjih poslova moe uskratiti informacije o policijskom djelovanju samo ako bi se njihovim iznoenjem ugrozila dravna, vojna, poslovna ili slubena tajna. Ako svoja prava i interes ne mogu neposredno ostvariti, graani se mogu obratiti i Pukom pravobranitelju, parlamentarnoj instituciji zaduenoj za zatitu prava graana ili nevladinim organizacijama koje se bave zatitom ljudskih prava.

to je zadaa policije, koji su njezini poslovi prema vaeim zakonima u Republici Hrvatskoj?

U svakoj dravi postoje odreena pravila ponaanja u obliku zakona, kao i organizacije koje imaju zadatak provoditi te zakone. Provoenje i potovanje zakona podrazumijeva situacije u kojima su prava, slobode i obveze propisane zakonom za sve ljude jednake i uz jamstvo da e se prema ljudima u slinim situacijama postupati jednako. U suvremenim je dravama broj pravila kojima se odreuje ponaanje velik kao i broj zakona kojima se to ponaanje propisuje. Takoer se u svakoj demokratskoj dravi smatra da je policija (samo) jedna od tih organizacija koje imaju zadau osiguranja provedbe takvih zakona. U Hrvatskoj policija te poslove prije svega obavlja na osnovi Zakona o policiji, ali i niza drugih od kojih navodimo Zakon o prekrajima, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Svaki od navedenih zakona kao graanima nam namee odreene obveze i/ili potvruje ili daje odreena prava. Istodobno odreuje i tijela koja imaju zadau provedbe tih zakona. Provedba zakona znai viestruku obvezu koja se moe opisati kao pravo i obveza istodobno. Pravo znai da tono odreeno tijelo ili osobe u tom tijelu moraju postupiti, poduzeti radnje kad saznaju za povredu zakona, a obveza znai da to moraju uiniti na nain na koji zakon propisuje. Jednostavno govorei, zaposlenici u tim tijelima moraju raditi svoj posao na profesionalan nain. Kad se govori o ukupnosti policijskih poslova, oni najjasnije dolaze do izraaja u Zakonu o policiji koji kao policijske poslove odreuje:

1. zatitu ivota, prava, sigurnosti i nepovredivosti osobe 2. zatita imovine 3. sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela, prijestupa i prekraja

4. traganje za poiniteljima kaznenih djela, prijestupa i prekraja i njihovo dovoenje nadlenim tijelima

5. nadzor i upravljanje cestovnim prometom 6. poslovi sa strancima na osnovi zakona 7. nadzor i osiguranje dravne granice, 8. poduzimanje hitnih i nunih mjera za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i

imovinu kad te mjere ne mogu pravodobno poduzeti nadlena tijela i druge poslove odreene zakonom.

Iz ovoga proizlazi da poslovi policije nisu, kako se vrlo esto naglaava i misli, usmjereni na kanjavanje graana, ve suprotno, oni imaju primarnu zadau zatititi graane od raznih napada koji prijete njihovim ivotima, imovini, pravima ali i pruiti im pomo u ostvarivanju svih prava koja im pripadaju. Sagledavi sve ove poslove, moemo ih svrstati u dvije skupine:

1. odravanje javnog reda koje ukljuuje sprjeavanje i otkrivanje prekraja i kaznenih djela

2. pomo graanima u svim oblicima izvanrednih situacija (poari, poplave, epidemije i sl.).

Javni red predstavlja osnovu mira, stabilnosti i sigurnosti svake drave. Naruavanje javnog reda predstavljaju ponaanja kojima se na nedoputen - nezakonit nain naruava mir, red, sloboda kretanja, mogunost ostvarivanja prava graana, pravo na normalan ivot i druga. Za policiju je odravanje javnog reda posebno vano, ne samo zato to uspjeno obavljanje tog posla pokazuje njezinu sposobnost ve i zato to pokazuje koliko policija titi prava graana. Naime, na ovom se podruju istovremeno susree i ostvaruje ili ne ostvaruje vie temeljnih prava graana, a u svakodnevnom ponaanju u pravilu se konzumiraju istodobno. Sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela i prekraja graani vrlo esto nazivaju policijskim istragama. Policijske istrage su planirana aktivnost policije iji je cilj otkriti poinitelje kaznenih djela ili prekraja, prikupiti obavijesti i druge dokaze potrebne za voenje postupka te osigurati da se poinitelj ne sakrije ili ne pobjegne. Policijske istrage su u svakoj dravi, pa tako i kod nas, intenzivno pravno normirana djelatnost ovlatenih dravnih tijela. Drava na ovom podruju propisuje praktiki svaku radnju koju njezina tijela poduzimaju s ciljem otkrivanja kaznenog djela. Razlog za takvu normiranost je u injenici da se radnjama iji je cilj prikupljanje dokaza ulazi u podruje temeljnih prava graana pa se propisivanjem naina provoenja tih radnji tite prava graana i sprjeavaju zloporabe.

Tko je policijski slubenik i koje ovlasti ima u odnosu na graane?

Policijski slubenici su zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova kojima se daju posebna ovlatenja (ovlasti) u provoenju navedenih policijskih poslova. Policijske ovlasti smije primijeniti (koristiti) samo policijski slubenik. Policijski slubenici su u odnosu na druge zaposlenike Ministarstva posebno osposobljeni (kolovani) za poduzimanje ovlasti. Svoj status dokazuju slubenom znakom i iskaznicom koju im izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. U pravilu su duni nositi odoru kada obavljaju poslove odravanja javnog reda i mira, nadzora i upravljanja prometom na cestama te nadzora i zatite dravne granice. Izgled odore, slubene znake i iskaznice propisan je Zakonom. Potrebno je istaknuti da svi policijski slubenici ne obavljaju svoj

posao u odori, ve u civilnoj odjei, kao npr. pripadnici kriminalistike policije. Takoer je jedno od prepoznatljivih obiljeja policijskih slubenika i ovlatenje za noenje oruja. Ta ovlast noenja oruja vezana je uz pravo policijskih slubenika da primjenjuju silu u obavljanju svojih poslova kada to zakon doputa.

Policijske ovlasti

Policijske ovlasti su zakonom propisane radnje koje policijskom slubeniku omoguavaju obavljanje navedenih policijskih poslova. Moemo ih promatrati kao pravo i dunost policijskog slubenika da poduzima odreene aktivnosti. Pravo i dunost za policijskog slubenika znai da on odreenu radnju smije ili mora poduzeti iskljuivo na nain koji propisuje zakon, ali i u situacijama kad to zakon propisuje ili, bolje reeno, doputa. Policijski slubenik u okviru tih ovlasti odreene radnje poduzima sam ili od neke osobe - graanina trai da neto poduzme ili ne poduzme. Izuzetno je vano istaknuti da poduzimanje odreene ovlasti ne ovisi o volji policijskog slubenika ve o konkretnim okolnostima koje odreuju vrstu ovlasti kao i vrijeme njezina poduzimanja. Sve policijske ovlasti propisane su zakonskim i podzakonskim propisima, kao i nain njihova poduzimanja. Ovdje navodimo: provjeru i utvrivanje identiteta osoba i predmeta; prepoznavanje; uzimanje otisaka prstiju i drugih dijelova tijela; pozivanje; traenje obavijesti od graana; dovoenje; ogranienje slobode kretanja; uhienje; raspisivanje potraga; osiguranje i pregled mjesta dogaaja; pregled osoba, vozila i prtljage; pretraga; privremeno oduzimanje predmeta; snimanje na javnim mjestima; davanje upozorenja i zapovijedi; uporaba sredstava prisile; zaprimanje prijava; postupanje prema maloljetnicima i postupanje tijekom nasilnikog ponaanja u obitelji.

PROVJERA I UTVRIVANJE IDENTITETA OSOBA I PREDMETA

Provjera identiteta osoba

Policijski slubenik provodi provjeru identiteta osobe uvidom u njenu osobnu iskaznicu, vozaku dozvolu, putnu ili drugu javnu ispravu s fotografijom, a koju su izdala ovlatena dravna tijela. Najee isprave koju graani posjeduju su: osobna iskaznica, putovnica ili vozaka dozvola. Osobna iskaznica je javna isprava koja prije svega slui za dokazivanje identiteta, ali se njome dokazuje i dravljanstvo, spol, datum roenja, adresa stanovanja i prebivalite. Osobe starije od 16 godina ivota moraju imati osobnu iskaznicu ako imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj, a mogu je, ali ne moraju imati, nakon navrene 15 godine ivota. Putovnica je putna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko dravljanstvo, a slui za neogranieni broj putovanja u inozemstvo. Svaki hrvatski dravljanin bez obzira na dob ima pravo na putovnicu, osim u sluajevima iznimki predvienih zakonom. Vozaka dozvola je javna isprava koja slui kao dokaz osposobljenosti za upravljanje motornim vozilima i radnim strojevima odreenih kategorija, a kako sadri i fotografiju osobe, slui i za provjeru odnosno utvrivanje identiteta. Za osobe koje nisu dune posjedovati navedene javne isprave ili ih nemaju kod sebe, provjera identiteta moe se provesti uvidom u druge isprve s fotografijom ili na osnovi vjerodostojnog iskaza osobe koja posjeduje kod sebe ispravu za dokazivanje identiteta. Policijski slubenik ima pravo provjere identiteta osobe:

1. koju treba uhititi, dovesti, zadrati ili uputiti nadlenim tijelima dravne vlasti 2. od koje prijeti opasnost koja zahtijeva policijsko postupanje 3. nad kojom se obavlja pregled ili pretraga ili se poduzimaju druge zakonom

propisane mjere i radnje 4. koja se zatekne u tuem domu, objektu i drugim prostorima ili u prijevoznom

sredstvu nad kojim se obavlja pregled ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna

5. koja se zatekne na prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograniena sloboda kretanja, ako je provjera identiteta potrebna

6. koja prijavljuje izvrenje kaznenog djela, prijestupa ili prekraja ili poinitelje tih djela, odnosno priopava obavijesti od interesa za rad policije

7. koja svojim ponaanjem izaziva sumnju da je poinitelj kaznenog djela prijestupa ili prekraja ili da ga namjerava poiniti ili po osobnom izgledu nalikuje osobi za kojom se traga

8. koja se zatekne na mjestu izvrenja kaznenog djela, prijestupa ili prekraja 9. koja se nalazi na mjestu na kojem je iz sigurnosnih razloga nuno utvrditi

identitet svih osoba ili pretenog broja osoba 10. na opravdani zahtjev slubenih osoba tijela dravne uprave, pravnih ili fizikih

osoba.

Opravdanim zahtjevom smatra se zahtjev iz kojeg je vidljivo da su slubenim osobama takvi podaci nuni za zakonito postupanje ili da je fizikim osobama povrijeeno neko pravo.

Utvrivanje identiteta osoba

Utvrivanje identiteta osobe primjenjuje se prema osobama koja ne posjeduje valjane isprave kojima mogu dokazati svoj identitet. Nevaljanost isprave znai da osoba uope nema ispravu, da je isprava krivotvorena ili da osoba ne moe dati nikakve valjane podatke o sebi. Utvrivanjem identiteta osobe provjeravaju se odnosno utvruju pravna, stvarna i tjelesna svojstva po kojima se ta osoba razlikuje od drugih osoba. Utvrivanje identiteta osobe provodi se u sljedeim sluajevima:

1. kad se identitet ne moe utvrditi provjerom 2. kad postoji sumnja u vjerodostojnost isprava ili iskaza 3. na zahtjev suda, dravnog odvjetnika ili drugog nadlenog tijela.

Utvrivanje identiteta je postupak u kojem se koriste razliite kriminalistike metode ili medicinska odnosno druga vjetaenja. Kao kriminalistike metode mogu se koristiti provjere u evidencijama roenih, umrlih, osobni opis, prepoznavanje i sl. Sloeniji oblici utvrivanja identiteta su: uzimanje otisaka prstiju, utvrivanje strukture DNA, grafoloka vjetaenja i slino. Ako ne postoji sumnja da je osoba poinila kazneno djelo ili prekraj, ove metode mogu se primijeniti samo uz pisani pristanak osobe. Policijski slubenik duan je, prije davanja pristanka na potpis, osobi koja daje pristanak obrazloiti razloge primjene ovlasti utvrivanja identiteta. Kao jedna od moguih metoda utvrivanja osoba javlja se i javno objavljivanje fotorobota, crtea, snimke ili opisa osobe. Kada identitet nije mogue utvrditi na dugi nain, Ministarstvo unutarnjih poslova ovlateno je objaviti fotografiju osobe koja zbog razliitih razloga ne moe dati nikakve podatke o sebi kao i mrtvog tijela nepoznate osobe. Fotografija osumnjiene osobe moe se objaviti samo uz pristanak istranog suca.

Provjera i utvrivanje identiteta predmeta

Ako postoji sumnja oko identiteta predmeta, tada policijski slubenici smiju provesti postupak provjere i utvrivanja identiteta predmeta. Ovi postupci se provode kad je u postupku potrebno utvrditi obiljeja i svojstva predmeta, te odnos izmeu osobe ili dogaaja i predmeta. Ministarstvo je ovlateno javno objaviti sliku, crte, snimku ili opis predmeta ako je to od znaaja za uspjeno voenje postupka utvrivanja identiteta predmeta. Provjerom i utvrivanjem identiteta predmeta utvruju se obiljeja i svojstva predmeta po kojima se on razlikuje od drugih istovrsnih predmeta (oblik, veliina, boja, teina, kvaliteta, tvornike oznake i dr.) te se utvruje odnos izmeu osobe ili dogaaja i predmeta.

PREPOZNAVANJE

Prepoznavanje je istrana radnja koju provodi policija na zahtjev dravnog odvjetnika, istranog suca ili na vlastiti poticaj. Prepoznavanje je oblik utvrivanja identiteta osoba na nain da se nastoji utvrditi identitet ranije viene osoba s predoenom osobom. Ovdje se ne radi o identifikaciji u smislu utvrivanja neijeg imena i prezimena, ve o odreenoj vrsti davanja iskaza utemeljenog na opaanju o tome je li predoena osoba viena ranije, u pravilu kako ini kazneno djelo, s

jednom od osoba koje su predoene u liniji za prepoznavanje. Prepoznavanje se moe obavljati neposredno i posredno. Neposredno prepoznavanje je ono kod kojeg se osobi koja prepoznaje (svjedoku) predoava odreeni broj osoba meu kojima je mogui poinitelj kaznenog djela. Posredno prepoznavanje je najee prepoznavanje putem fotografija ili koritenjem drugih tehnikih metoda, a osobe koje se prepoznaju nisu nazone prepoznavanju. O prepoznavanju se sastavlja zapisnik, te sainjava zajednika snimka svih pokazanih osoba. Pri prepoznavanju treba se brinuti o sigurnosti osobe koja vri prepoznavanje (svjedoka) te je prepoznavanje, u onim sluajevima kad postoji opasnost za sigurnost te osobe ili njezinih blinjih, potrebno poduzeti tako da je ne uju i ne vide osobe koje prepoznaje. Graani su se duni odazvati prepoznavanju, pod prijetnjom novane kazne.

UZIMANJE OTISAKA PRSTIJU I DRUGIH DIJELOVA TIJELA

Za potrebe kaznenog postupka posebno se istie identifikacija osumnjienika daktiloskopiranjem, slikanjem i objavom slike u sredstvima javnog priopavanja, prepoznavanjem te uzimanjem tjelesnih uzoraka. Policija je ovlatena poduzeti potrebne mjere radi utvrivanja istovjetnosti osumnjienika. Zbog toga ga mogu slikati i uzimati otiske prstiju, a po odobrenju istranog suca i objaviti osumnjienikovu sliku. Ako je potrebno utvrditi od koga potjeu otisci prstiju na pojedinim predmetima, mogu se uzeti otisci prstiju od osoba za koje postoji vjerojatnost da su mogle doi u dodir s tim predmetima. Uzimanjem povjerljivih medicinskih uzoraka radi analize temeljnog genetskog materijala ive osobe bez njezine privole poduzimaju se prema osobi za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se moe izrei kazna zatvora kao glavna kazna, te vjerojatnost da e se takvom analizom pribaviti podaci vani za uspjeno voenje kaznenog postupka temeljem naloga suda.

POZIVANJE OSOBA

Policijskim slubenicima doputeno je pozivati na obavijesni razgovor graane za koje se osnovano moe pretpostaviti da raspolau obavijestima nunim za obavljanje policijskih poslova koji se odnose na :

- zatitu ivota, prava, sigurnosti i nepovredivosti osoba - zatitu imovine - sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela, prijestupa i prekraja - traganje za poiniteljima kaznenih djela, prijestupa i prekraja i njihovog

dovoenja nadlenim tijelima.

Zakonski propisi odreuju garantivna pravila koja se sastoje u tome da se prisilno moe dovesti osumnjienika koji se nije odazvao pozivu ako je na to u pozivu bio upozoren ili iz okolnosti proizlazi da odbija primitak poziva. Sadraj poziva kao i dodatne uvjete za pozivanje odreuje Zakon o policiji i Pravilnik o nainu policijskom postupanja. Sukladno navedenim odredbama doputeno je pozivati na obavijesni razgovor osobu za koju se osnovano moe pretpostaviti da raspolae s obavijestima nunima za obavljanje policijskih poslova (zatita ivota, prava, sigurnosti i nepovredivosti osobe; zatita imovine; sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela, prijestupa i prekraja; traganje za poiniteljima

kaznenih djela, prijestupa i prekraja i njihovo dovoenje nadlenim tijelima). U pozivu se mora naznaiti naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Ministarstva, razlog, mjesto i vrijeme pozivanja. Osoba koja se odazvala pozivu ili je bila prisilno dovedena, a odbije dati obavijest, ne smije se ponovno pozivati zbog istog razloga. O obavljenoj dostavi sastavlja se potvrda (dostavnica). Osobu koja se nalazi u domu smije se pozivati u vremenu od 06.00 do 22.00 sata. Iznimno, ako postoji opasnost od odgode, osobu od koje se trai obavijest policijski slubenik ovlaten je pozvati izvan navedenog vremena. Takoer, policijski slubenik je ovlaten, ali samo iznimno, osobu pozvati i usmeno ili odgovarajuim telekomunikacijskim sredstvom. Obveza priopavanja razloga pozivanja postoji i kod ovakvog pozivanja. Osoba se uz svoju suglasnost moe i prevesti do slubenih prostorija. Osobe se iznimno smiju pozivati i sredstvima javnog priopavanja kada je to prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja, ili kada se poziv upuuje veem broju osoba. Svaki pisani poziv upuuje se potom ili ga osobno dostavlja policijski slubenik. Policijski slubenik koji osobno dostavlja pisani poziv, uruit e ga osobi na adresi stanovanja ili na drugom mjestu gdje osobu zatekne. Prije uruivanja poziva provjerava se identitet osobe kojoj uruuje poziv. Kad se poziv uruuje na adresi stanovanja, tada policijski slubenik poziv uruuje na vratima stana, gdje trai i potpisivanje potvrde o prijemu poziva. Samo iznimno, ako je pozvan da ue u stan, poziv moe uruiti i u stanu. Ako primatelj poziva ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati ili oigledno izbjegava primiti poziv, policijski slubenik o tome sastavlja slubenu biljeku te je potrebno naznaiti dan i sat njena sastavljanja. Kad postoji opasnost od odgode za obavljanje poslova za koje je policijski slubenik ovlaten, iznimno moe pozvati osobe i usmeno ili sredstvima za komunikaciju. Policijski slubenik o usmenom pozivanju sastavlja slubenu zabiljeku, a osobi koja se odazvala pozivu, na njeno traenje, izdaje o tome pisanu potvrdu. U sluajevima kad se poziv dostavlja nekoj pravnoj ili fizikoj osobi koja je ovlatena primiti dostavu, a ista to odbije, policijski slubenik ovlaten je postupiti na sljedei nain:

- navedenu injenicu, uz svoj potpis kao i vrijeme i sat odbijanja preuzimanja poziva konstatira na dostavnici

- ostavlja poziv u prostorijama pravne ili fizike osobe ili ispred fizike osobe ili zalijepljen na ulazna vrata prostorije pravne ili stana fizike osobe

- vraa dostavnicu tijelu koje je uputilo poziv.

Ako je policijski slubenik postupio na navedeni nain, dostava poziva smatra se pravovaljanom.

Pozivanje maloljetnih osoba

Pozivanje maloljetnih osoba poduzima se samo iznimno i to kad nije mogue slubenu radnju zbog koje se poziva maloljetna osoba obaviti na adresi stanovanja ili njezinu radnom mjestu. Maloljetne osobe pozivaju se pisanim pozivom putem roditelja ili skrbnika. Izravno pozivanje poduzima se iznimno i to kad se radi o potrebi hitnog postupanja; ako osoba boravi u odgojnoj ustanovi ili zavodu te ako nema roditelje ili zastupnike ili je njihovo boravite nepoznato. O izravnom pozivanju maloljetne osobe kao i o neodazivanju roditelja ili skrbnika na poziv odmah se obavjetava Centar za socijalnu skrb.

Maloljetne osobe koje su smjetene u odgojnim ustanovama pozivaju se pisanim pozivom koji se upuuje rukovoditelju ustanove. TRAENJE POTREBNIH OBAVIJESTI OD GRAANA

Uspjenost obavljanja policijskih poslova u velikoj mjeri ovisi o obavijestima koje policijski slubenici mogu prikupiti od graana. Iako su policijski poslovi mnogobrojni te time i mogui razlozi prikupljanja obavijesti, u praktinom postupanju policije najee se obavijesti prikupljaju radi otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela. Obavijesti se mogu prikupljati na inicijativu graana, pravnih osoba, dravnih tijela ili policije na svim mjestima, od kojih se posebno istiu adresa stanovanja, radno mjesto, slubene prostorije policije ali i svako drugo pogodno mjesto. Prilikom prikupljanja obavijesti policijski slubenici duni su osobi od koje obavijesti prikupljaju priopiti razlog prikupljanja obavijesti te se ponaati na nain koji uva dostojanstvo i integritet osobe od koje se obavijesti prikupljaju. Izriito je zabranjeno prikupljati obavijesti uporabom sile, prijetnje, obmane ili na bilo koji drugi nain koji vrijea ast, dostojanstvo i fiziki integritet osobe. Samo prikupljanje obavijesti odvija se na nain da se prvo osobi daju obavijesti zato se od nje trae obavijesti, a nakon toga se poziva da iznese sve to joj je o tome poznato. Nakon toga joj se postavljaju pitanja kako bi se iskaz dopunio, razjasnio i provjerio. Osobu se takoer moe pitati odakle joj je poznato to to iskazuje. Sadraj obavijesti biljei se obino pisanjem zabiljeke. Zabiljeku sastavlja policijski slubenik koji je prikupljao obavijesti. Ona mora sadravati: podatke o ustrojstvenoj jedinici policije u kojoj su se prikupljale obavijesti, oznaku predmeta povodom kojeg su se prikupljale obavijesti, dan, vrijeme i mjesto prikupljanja obavijesti, razlog prikupljanja obavijesti, podatke o osobi od koje su se obavijesti prikupile, sadraj iskaza, postavljena pitanja i odgovori na njih, podaci o policijskom slubeniku koji je prikupljao obavijesti te sainio biljeku. U ove biljeke mogu se unositi i opaanja o ponaanju osobe tijekom ispitivanja, kao i reakcijama na pojedina pitanja. Osoba od koje se obavijesti prikupljaju iste moe ih dati u obliku izjave. Izjava je napisana ili je po diktatu osobe zabiljeen iskaz. Na pitanje jesu li graani duni policiji dati obavijesti, odgovaramo potvrdno. Ta obveza proizlazi iz odredbi koje graane obvezuju na prijavljivanje kaznenih djela, pa iako ne postoji mogunost da policija kazni osobu koja odbija dati obavijesti, govorimo o moralnoj, ali i pravnoj obvezi. Posebna prava graana odnose se na uskratu obavijesti i to u sluajevima kad bi osoba samu sebe ili svog bliskog srodnika izloila kaznenom gonjenju, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti.

Prikupljanje obavijesti od uhienog osumnjienika

Poseban nain prikupljanja obavijesti koje moe poduzeti policija jest prikupljanje obavijesti od uhienika. Osobi koja je uhiena policija mora dati upozorenja o razlozima uhienja, da nije duan iskazivati, za koje djelo se sumnjii, omoguiti mu odabir branitelja po slobodnom izboru, a ako on nema branitelja ili ovaj ne moe stii, tada mu moraju omoguiti uzimanje branitelja s liste deurnih branitelja koje sastavlja odvjetnika komora za podruje upanija. Branitelj se mora ekati tri sata od trenutka kad se uhiena osoba odluila za branitelja. Uhienik koji se izjasnio da ne eli branitelja, u svakom trenutku se moe predomisliti i policija mu je duna omoguiti ostvarivanje tog prava. Pravo policije je da uhienika zadri u svojim prostorima najdue dvadeset etiri sata, a vrijeme ekanja branitelja ne rauna se u navedeno vrijeme zadravanja. O uhieniku ovisi hoe li policiji dati

obavijesti, odnosno njegovo je pravo koristiti se danim ovlastima na nain koji on smatra da je za njega najbolji. Nazonost odvjetnika omoguuje da se iskaz koji je dao uhienik koristi kao dokaz u kaznenom postupku. Prilikom ispitivanja uhienika zabranjeno je koristiti silu, prijetnju, obmanu ili neka druga sredstva kojima bi se utjecalo na dobivanje iskaza i njegov sadraj. O prikupljanju obavijesti od uhienog osumnjienika sastavlja se zapisnik koji se moe koristiti kao dokaz u kaznenom ili prekrajnom postupku ako mu je bio nazoan branitelj uhienika.

DOVOENJE

Dovoenje je osiguravanje prisutnosti graana pred dravnim tijelima. Policijski slubenici mogu dovoditi graane na osnovi naloga za dovoenje izdanog od strane suda i bez pisanog naloga ako treba utvrditi identitet osobe ili je za osobom raspisana potraga. Dovoenje se, u pravilu, poduzima u vremenu od 06.00 do 22.00 sata, a samo iznimno i izvan ovog vremena. Policijski slubenik duan je osobu koju dovodi upoznati s razlozima dovoenja (ako se dovodi na osnovi pisanog naloga, nalog i uruiti), pravu na obavjetavanje obitelji ili drugih osoba, kao i o pravu na branitelja te ju upozoriti da ova prava ne odgaaju dovoenje. Nain dovoenje je sljedei:

- policijski slubenik provjerava identitet osobe koju treba dovesti - upoznaje je s njezinim pravima - pregledava osobu i oduzima predmete pogodne za napad ili samoozljeivanje - uruuje osobi dovedbeni nalog - poziva je da poe s njim.

Ako osoba odbija poi dragovoljno, mogu se primijeniti sredstva prisile te se moe vezati osoba koja prua otpor dovoenju, odnosno pokua bijeg ili napad na policijskog slubenika ili se opravdano moe pretpostaviti da e to uiniti. Dovoenje maloljetnika poduzima se u pravilu u graanskoj odjei i slubenom vozilu bez policijskih oznaka. Dovoenje se poduzima najranije est sati prije odreenog roka za dovoenje, ako se mora obaviti unutar upanije u kojoj je osoba zateena. Kada se dovoenje mora obaviti izvan upanije zatjecanja osobe, dovoenje moe trajati najdulje dvadeset etiri sata. Nee se dovoditi osobe ije je kretanje znatno oteano zbog bolesti, iznemoglosti ili trudnoe te osobe za koje se opravdano pretpostavlja da bi im se dovoenjem bitno pogoralo zdravlje. Takoer se nee dovoditi osobe koje obavljaju takve poslove koji se ne smiju prekidati sve dok im se ne osigura odgovarajua zamjena.

OGRANIENJE SLOBODE KRETANJA I ZADRAVANJE

Policijski slubenici, pod zakonom odreenim uvjetima, imaju ovlast ograniiti slobodu kretanja graana. Vrste radnji ogranienja slobode kretanja mogu biti: ogranienje slobode kretanja za prijeko potrebno vrijeme; zadravanje i upuivanje; dovoenje te uhienje. Ogranienjem kretanja za prijeko potrebno vrijeme ograniava se sloboda kretanja osoba zateenih na odreenom prostoru ili objektu na nain da se zabranjuje naputanje odreenog prostora, pristup tom prostoru bez odobrenja ovlatenog djelatnika policije. Za provoenje ove radnje potrebno je naglasiti da ogranienje kretanja vremenski traje kratko,

onoliko dugo koliko je potrebno za poduzimanje radnje. Osobe kojima je ograniena sloboda kretanja nisu osumnjiene za poinjenje kaznenog djela ili prekraja. Ova radnja treba osigurati provoenje neke druge radnje. Prilikom ogranienja slobode kretanja iz ovog razloga naglaava se obveza etinog postupanja djelatnika policije. Privremeno ogranienje slobode kretanja na odreenim prostorima i objektima poduzima se radi pronalaenja i hvatanja poinitelja kaznenog djela, pronalaenja i osiguranja tragova i predmeta kaznenog djela, sprjeavanja poinjenja kaznenog djela, te pronalaenja osoba za kojima se traga. Zadravanje i upuivanje je ovlast koju policijski slubenici mogu poduzeti prema osobama zateenim na mjestu poinjenja kaznenog djela. Takve osobe se mogu uputiti istranom sucu ili se zadrati do njegova dolaska, pod uvjetom da bi te osobe mogle dati podatke vane za kazneni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo kasnije ispitivanje ne bi moglo obaviti, ili bi bilo povezano s odugovlaenjem ili nekim drugim tekoama. Zadravanje tako zadranih osoba na mjestu poinjenja kaznenog djela ne moe trajati due od est sati od trenutka kad su policijski slubenici doli na mjesto dogaaja.

UHIENJE

Uhienje je radnja ogranienja slobode kretanja osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo. Policija moe uhititi osobu protiv koje izvravaju dovedbeni nalog, osobu protiv koje treba izvriti rjeenje o pritvoru, osobu zateenu u vrenju kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti i osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje pritvora. Zateena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je upravo ona poinila kazneno djelo. Ako se tijekom postupka uhienja utvrdi da ne postoje razlozi za uhienje ili drugi zakonom doputeni postupak, osobi se mora omoguiti nesmetani odlazak. Policijski slubenik moe uhienu osobu pretraiti i utvrditi njezin identitet te joj mora izrei sljedee upozorenje: "Gospodine - gospoo, uhieni ste zbog sumnje da ste poinili kazneno djelo niste duni iskazivati. Imate pravo na branitelja i obavjetavanje obitelji". Pravo na neiskazivanje (utnju), odvjetnika kao i obavjetavanje obitelji te za stranca obavjetavanje diplomatsko-konzularnog predstavnitva, postoji cijelo vrijeme uhienja, bez obzira na to kako se prvotno uhiena osoba izjasnila. Uhiena osoba ima pravo odabrati branitelja po osobnom izboru te snosi trokove svoje obrane pred policijom. Pravo na branitelja odnosi se na pravo njegovog prisustvovanja ispitivanju uhienika pred policijom, a ukljuuje i pravo na savjetovanje prije ispitivanja. Uhiena osoba ima pravo na potrebnu lijeniku pomo te pravo koristiti lijekove i druga medicinska pomagala koja su mu nuna zbog akutnih ili kroninih bolesti. Nain koritenja navedenih sredstava nakon dolaska u prostorije policije moe biti po nalogu lijenika promijenjen. Uhiena osoba mora biti odmah, a najkasnije u roku od 24 sata dovedena pred istranog suca ili putena na slobodu. Kada boravak uhiene osobe u prostorijama policije traje dvadeset etiri sata, mora mu u tom vremenu biti omoguen neprekinuti odmor u trajanju od osam sati. U tu svrhu treba mu se osigurati leaj s madracem i posteljinom. Kod kraih boravaka u prostoriji u kojoj se osoba nalazi mora biti osigurano mjesto za sjedenje, stolica ili klupa. Kod smjetaja osobe u prostorije za zadravanje, ili kada to opravdavaju okolnosti sluaja (prilikom obavijesnog

razgovora, prijevoza i sl.), od osobe e se oduzeti svi predmeti koji mogu posluiti za samoozljeivanje ili napad. O oduzetim predmetima osobi valja izdati potvrdu. Kada prestanu razlozi zbog kojih su predmeti oduzeti, moraju se vratiti osobi od koje su oduzet ili osobi koju je ona odredila, o emu treba sastaviti slubenu zabiljeku. Osobi kojoj je oduzeta sloboda mora se omoguiti pristup sanitarnim ureajima i pitkoj vodi u potrebnoj koliini. Iz sigurnosnih razloga navedeno pravo se moe ostvariti pod nadzorom. Kada osoba boravi u policijskim prostorima dulje od dvanaest sati ili je predvidivo da e se toliko zadrati ili je dovedena u izgladnjelom stanju, valja joj osigurati dnevne obroke.

Uhienje maloljetnika

Kod uhienja maloljetnika policijski slubenici obvezni su: - bez odgode obavijestiti roditelje ili skrbnike uhienih maloljetnika - maloljetne pritvorenike drati odvojeno od odraslih pritvorenika (ovo pravilo

treba primjenjivati i na zadravanje tijekom uhienja) - s njima trebaju komunicirati posebno osposobljeni policijski slubenici.

RASPISIVANJE POTRAGA ZA OSOBAMA I STVARIMA

Potrage se raspisuju radi pronalaenja osoba, predmeta, ili prikupljanja podataka o osobama ili predmetima. Potrana djelatnost moe zapoeti na inicijativu suda, upravnika kaznenopopravne ustanove, tijela policije i nekih drugih dravnih tijela. Ovisno o tome tko je i za kim zatraio potragu, moemo razlikovati tjeralicu, objavu i raspis o traganju. U smislu ovog ovlatenja, ovlateni djelatnici policije mogu raspisati potragu na vlastitu inicijativu radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, pronalaenja njegove adrese stanovanja, njegova uhienja i privoenja nadlenom dravnom tijelu, pronalaenja osoba koje mogu dati vane podatke za kazneni postupak ili saznanja njihova boravita i adrese, pronalaenja predmeta ili podataka o predmetima, koji mogu posluiti kao dokaz u kaznenom postupku te radi identifikacije nepoznatog lea. Potraga, koja se raspisuje radi pronalaska i uhienja poinitelja kaznenog djela, mora se zasnivati na osnovanoj sumnji da je upravo ta osoba poinitelj kaznenog djela. Izvan ove pravne osnove, djelatnici policije raspisuju tjeralice za okrivljenicima ili osuenicima na zahtjev suda ili upravnika kaznenopopravne ustanove. Potrana djelatnost sastoji se od operativnih mjera redarstva, koje su najee kombinacija pojedinih mjera, opservacija, prikupljanja obavijesti, legitimiranje, pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage, prirodnog prostora, racija, zasjeda, blokada itd.

OSIGURANJE I PREGLED MJESTA DOGAAJA

Mjesta dogaaja su ona mjesta na kojima su se dogodila kaznena djela, prekraji ili drugi dogaaji u kojima je oteena ili ugroena imovina ili zdravlje ljudi. Njihov pregled i osiguranje izuzetno su znaajni za pronalaenja dokaza za kasnije postupke pred nadlenim tijelima. Zbog toga su policijski slubenici duni kad saznaju za izvrenje kaznenog djela, prijestupa, prekraja ili drugog dogaaja povodom kojega je potrebno izravnim opaanjem utvrditi ili razjasniti injenice, osigurati mjesto dogaaja, pregledati ga radi pronalaenja ili

osiguranja tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz, pronalaska poinitelja te prikupljanja obavijesti u vezi s kaznenim djelom, prijestupom, prekrajem ili dogaajem. Policijski slubenik ovlaten je do okonanja pregleda, a najdue est sati, zadrati osobu za koju procijeni da moe dati obavijesti vane za razjanjavanje dogaaja ili za poduzimanje spasilakih aktivnosti, ako je vjerojatno da se obavijesti ne bi mogle kasnije prikupiti ili se ne bi mogla osigurati nazonost osobe koja moe poduzeti spasilake aktivnosti. Radi osiguranja mjesta dogaaja, policijski slubenik ima slijedee ovlasti:

1. privremeno ograniiti slobodu kretanja i vidno obiljeiti mjesto dogaaja 2. davati upozorenja i zapovijedi 3. pregledati prostorije, prostor, objekte i dokumentaciju 4. pregledati osobe, predmete i prometna sredstva 5. provjeriti i utvrditi identitet zateenih osoba i predmeta 6. privremeno oduzeti predmete, zatititi tragove i predmete od znaaja za

razjanjavanje dogaaja 7. poduzeti mjere za zatitu rtava kaznenih djela i drugih osoba 8. zadrati osobu pod zakonskim uvjetima 9. zabraniti snimanje mjesta dogaaja.

PREGLED OSOBA, PREDMETA I PROMETNIH SREDSTAVA

Pregled ima za cilj omoguiti policijskom slubeniku uvid u sadraj objekta pregledavanja i sam naziv odabran je zato to karakterizira postupanje djelatnika policije tako da prilikom pregledavanja smije koristiti osjetila kao to su vid, sluh, njuh, tehnika pomagala i slubene pse, ali ne i radnje kojima se aktivno djeluje kako bi se nedostupno vidu uinilo dostupnim, na nain da se neki predmet ili prostor otvara, odmotava, razgre i sl. Pod prijevoznim sredstvima podrazumijevaju se sva sredstva koja slue prijevozu ljudi i dobara razliite vrste, to obuhvaa sve mogue vrste i dijelove prijevoznih sredstava. Pregled ovih sredstava obavlja se uporabom osjetila (promatranjem, sluanjem, opipom i sl.) bez ulaenja u zatvorene i/ili zakljuane dijelove. Pregled osobe obavlja se do vanjskih granica tijela, odjee i dijelova tijela kao to su razne proteze, pomagala i sl. Pri pregledu se ne smije ulaziti u tijelo osobe, niti se smiju skidati nadomjesci tjelesnih organa, niti se smije koristiti tehnika ili djelovanje osobe kojim se moe naruiti zdravlje osobe. Ulaenje u unutarnju strukturu osobe, njezine odjee pripada podruju pretraivanja i tjelesnog pregleda, za to je potreban nalog. Zato se pregled osobe odreuje kao vanjski pregled odjee i ostalih predmeta, a pretraga osobe kao radnja pretraivanja odjee, obue, tijela i osobne prtljage. Prtljaga koja se moe pregledavati podrazumijeva stvari koje putnik ima u vozilu, na vozilu, koje uva ili dri pod nadzorom. Razlozi koji omoguavaju poduzimanje pregleda u praksi se javljaju kao nastojanje policijskih slubenika da otkriju i sprijee poinjenje kaznenih djela i prekraja, pronau dokaze za provoenje kaznenog ili prekrajnog postupka kao i da sprijee napade ili samoozljeivanja. Ako se tijekom pregleda osobe, predmeta ili prometnog sredstva pronau predmeti koji mogu posluiti kao dokaz u kaznenom ili prekrajnom postupku, policijski slubenik moe zadrati osobu kod koje su predmeti pronaeni do pribavljanja naloga za pretragu, ali ne due od est sati ili ako posjedovanje predmeta predstavlja kazneno djelo, izvriti uhienje osobe.

PRETRAGA

Pretraga stana, osoba i pokretnih stvari istrana je radnja koja ima za cilj pronalazak poinitelja kaznenih djela, prekraja, kao i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u tim postupcima, a postoji vjerojatnost da se oni nalaze u odreenom prostoru ili kod odreene osobe. Pretraga se moe obaviti na osnovi naloga nadlenog suda i bez naloga, na osnovi direktnog ovlatenja u zakonu te se moraju poduzimati po strogoj zakonskoj proceduri. Kod pretraga stanova postupak policijskih slubenika koji poduzimaju pretragu je sljedei:

- pretraga se obavlja u vremenu od 07.00 do 21.00 sat - osobi kod koje obavljaju pretragu predaju nalog o pretrazi - upozoravaju je da ima pravo izvijestiti branitelja - pozivaju osobu da preda stvari ili traene osobe - osiguravaju nazonost dvaju svjedoka - o pretrazi se sastavlja zapisnik koji potpisuju svjedoci, osoba kod koje se obavlja

pretraga te policijski slubenik - o oduzetim predmetima izdaje se potvrda.

Bez naloga policijski slubenici mogu obaviti pretragu stana ili drugog prostora kad je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine; ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga osobe obuhvaa pretraivanje odjee, obue, povrina tijela, pokretnih stvari koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu te prostor u kojem se osoba nalazi tijekom poduzimanja pretrage. Pri pretrazi osobe ne smije se ulaziti u tijelo osobe koja se pretrauje niti se smiju odvajati nadomjesci tjelesnih organa i dijelova tijela. Pretraga osobe mora se provoditi na nain kojim se uva dostojanstvo osobe koja se pretrauje, a pretragu poduzima osoba istog spola. Bez naloga se moe pretraiti osoba prilikom izvravanja naloga o dovoenju ili pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku.

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

Predmete koje je policija ovlatena oduzeti moemo podijeliti na dvije osnovne kategorije: one koji e posluiti kao dokaz u nekom slubenom postupku i na one koji se oduzimaju iz razloga sigurnosti. U pravilu svi predmeti koji se oduzimaju slue kao dokaz u nekom postupku, najee kaznenom ili prekrajnom. Razlika izmeu ovih kategorija predmeta je u tome to je posjedovanje predmeta koji se oduzimaju iz razloga sigurnosti zabranjeno, i nakon njihova oduzimanja ne mora uslijediti postupak. Policija samostalno predmete moe oduzeti samo na privremeni rok, jer o njihovoj sudbini odluuje sud. Prilikom oduzimanja policija mora osobi od koje se predmet oduzima izdati potvrdu o oduzetim predmetima. Oduzete predmete mora uvati, odnosno postupati s njima na nain da ih ne oteti ili izmijeni njihov karakter, ili na bilo koji drugi nain promijeni njihovo svojstvo ili umanji njihovu vrijednost. Potvrda omoguuje vlasniku povrat predmeta ako se u postupku utvrdi da se ti predmeti mogu vratiti.

SNIMANJE NA JAVNIM MJESTIMA

Snimanje na javnim mjestima poduzima se kroz zvuni ili video nadzor nad onim javnim mjestima gdje se uestalo ine kaznena djela, prijestupi ili prekraji radi njihova sprjeavanja. Snimanje javnih okupljanja doputeno je kada postoji opasnost da e prilikom javnog okupljanja doi do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi te imovine. Policija mora namjeru o provoenju snimanja na javnim mjestima javno priopiti.

UPOZORENJA I ZAPOVIJEDI

Davanje upozorenja i zapovijedi dvije su policijske ovlasti kojima se od graana zahtijeva odreeno ponaanje. Po svom uinku upozorenje je prije svega preventivnog karaktera, jer policijski slubenik upozorava osobu koja svojim ponaanjem, djelovanjem ili proputanjem odreene radnje moe:

- dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe - sigurnost imovine - naruiti javni red i mir - ugroziti sigurnost prometa na cestama - kad se opravdano oekuje da bi ta osoba mogla poiniti ili izazvati drugu osobu

da poini kazneno djelo, prijestup ili prekraj.

Policijski slubenici mogu upozoravati fizike i pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnim osobama. Nain davanjem upozorenja moe biti:

- usmena upozorenja, - pisana upozorenja, - svjetlosna, zvuna, - putem sredstava javnog priopavanja i - na drugi primjeren nain.

Najee se izdaju usmena upozorenja koja moraju biti kratka, jasna i precizna te trebaju sadravati razlog davanja upozorenja i naputak o oekivanom ponaanju nakon izdavanja samog upozorenja. Nepridravanje izdanog upozorenja samo po sebi ne proizvodi negativne uinke, ali nastavak odreenog ponaanja ili aktivnosti upozorene osobe u pravilu proizvodi negativan uinak. Na primjer: policijski slubenici upozoravaju vozae da je dio ceste zatvoren za promet u odreenom vremenskom periodu ili da je za prolazak dijela ceste potrebna zimska oprema. Nepridravanje upozorenja ne proizvodi negativan uinak, ali vonja cestom koja je zatvorena za promet ili vonja bez zimske opreme proizvodi. Stoga se moe rei da posredno i upozorenje, odnosno nepridravanje upozorenja moe dovesti i do kanjavanja osobe koja ga se nije pridravala. Cilj davanja upozorenja je upravo u izbjegavanju teih posljedica. Zapovijedi koje izdaju policijski slubenici predstavljaju konkretizirane zahtjeve upuene graanima i/ili pravnim osobama (odgovornim osobama u pravnim osobama) da neto uine ili ne uine u konkretnoj situaciji. Zapovijedi se izdaju radi:

- otklanjanja opasnosti za ivot i osobnu sigurnost graana - otklanjanja opasnosti za imovinu

- sprjeavanja izvrenja kaznenih djela, prijestupa i prekraja, hvatanja njihovih poinitelja te pronalaenja i osiguranja tragova tih djela koji mogu posluiti kao dokaz

- odravanja javnog reda i mira ili uspostavljanja naruenog javnog reda i mira, sigurnosti cestovnog prometa - zaprjeivanja pristupa ili zadravanja na prostoru ili objektu gdje to nije

doputeno - sprjeavanja i otklanjanja posljedica u sluaju ope opasnosti prouzrokovane

elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugih oblika ugroavanja ope sigurnosti.

Prilikom izdavanja zapovijedi policijski slubenik e osobu upozoriti da e u sluaju odbijanja postupanja po zapovijedi uporabiti sredstvo prisile. Za izdavanje zapovijedi vano je istaknuti da se osoba kojoj se izdaje neka zapovijed nalazi u kanjivoj zoni/ini kazneno djelo ili prekraj/ili njezino djelovanje predstavlja pripremu za izvrenje kanjive radnje.

UPORABA SREDSTAVA PRISILE

Policijski slubenici radi provoenja zakona, ostvarivanje njegove svrhe i propisanih ciljeva, ovlateni su primijeniti sredstva prisile prema osobama. Sredstva prisile su sila, doputeni oblici sile propisani u zakonu koja se nazivaju sredstva prisile. Kao sredstva prisile propisana je uporaba tjelesne snage, palice, sredstva za vezivanje osobe, ureaja za prisilno zaustavljanje motornog vozila, slubeni psi, kemijska sredstva, slubeni konji, vatreno oruje, ureaji za izbacivanje mlazova vode, posebna vozila i posebne vrste oruja i eksplozivna sredstva. Policijski slubenik smije primijeniti ovlast uporabe sredstava prisile radi zatite ivota ljudi; svladavanja otpora; sprjeavanja bijega i odbijanja napada i to samo kada mjere zapovijedi i upozorenja ne jame uspjeh. Uvijek se rabi ono sredstvo prisile koje je najblae za osobu prema kojoj se prisila primjenjuje. Policijski slubenik prije uporabe sredstava prisile duan je upozoriti osobu da e, ako ne postupi po zapovjedi, uporabiti sredstva prisile. Upozorenje nee izdati ako bi to dovelo u pitanje izvrenje slubenog zadatka povodom kojeg moe uporabiti sredstvo prisile. Nakon uporabe sredstava prisile osobi koja je ozlijeena mora se pruiti i organizirati pruanje lijenike pomoi. Policijski slubenik koji je uporabio sredstva prisile o tome je duan sastaviti izvjee, a nadleni rukovoditelj provesti postupak ocjene zakonitosti uporabe sredstva prisile. Od sredstava prisile vie govorimo o uporabi tjelesne snage, palice i vatrenog oruja. Tjelesna snaga se upotrebljava radi svladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir; osobe koju treba dovesti, uhititi ili zadrati te odbijanja napada na sebe, drugu osobu ili imovinu koju osigurava. Uporaba tjelesne snage sastoji se u uporabi razliitih udaraca i zahvata kad osoba prua pasivan ili aktiva otpor, a u biti predstavlja izravno djelovanje policijskog slubenika snagom tijela prema drugoj osobi. Aktivnim otporom smatra se sprjeavanje policijskog slubenika u obavljanju slubenih zadaa na nain da se upotrebljava oruje, orue ili tjelesna snaga protiv policijskog slubenika ili drugih osoba ili se druge osobe potiu na pruanje otpora. Pasivan otpor postoji kad osoba ne postupi po zapovijedi policijskog slubenika ili se javi u takav poloaj koji onemoguuje izvravanje policijskih zadaa (legne ili klekne ili se uhvati za neki predmeti i sl.).

Uporaba palice doputena je kad uporaba tjelesne snage nije ostvarila uspjeh ili ne jami uspjeh. Policijski slubenik nee uporabiti palicu prema: djeci, trudnicama u vidljivom stanju trudnoe; starijim osobama; vidljivo bolesnim i nemonim osobama; duevno bolesnim osobama i invalidima osim ako te osobe izravno ne ugroavaju ivot druge osobe ili samog policijskog slubenika. Uporabom vatrenog oruja smatra se djelovanje vatrenim orujem prema osobama, ivotinjama ili prijevoznim sredstvima. Uporaba sredstava prisile doputena je ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jame uspjeh, a za uporabu vatrenog oruja nuno je da su druga sredstva prisile koritena neuspjeno ili da ne jame uspjeh. Uporaba vatrenog oruja je krajnje sredstvo. Policijski slubenik smije uporabiti vatreno oruje:

- kada su druga sredstva prisile koritena bezuspjeno ili ne jame uspjeh - kada se na drugi nain ne moe zatititi ivot policijskog slubenika ili ivoti

dugih ljudi, sprijeiti izvrenje kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju od pet godina i vie, sprijeiti bijeg osobe zateene u poinjenju kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog izvrenja takvog kaznenog djela, sprijeiti bijeg osobe koja je uhiena zbog naznaenih kaznenih djela ili osobe za kojom je raspisana potraga radi bijega s izdravanja kazne zatvora za ta kaznena djela.

Policijski slubenik ne smije uporabiti vatreno oruje u trenutku kad njegova uporaba prestane biti jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti; prema maloljetniku i osobi koja bjei prema skupini ljudi pa postoji opasnost da bi netko od njih mogao biti povrijeen. I u ovim sluajevima smije se uporabiti vatreno oruje ako je to jedini nain odbijanja izravnog napada ili opasnosti. Prije uporabe, ako to okolnosti doputaju, policijski slubenik e osobi prema kojoj namjerava uporabiti vatreno oruje uputi upozorenje: "Stoj, policija. Stoj pucat u." te je pucanjem u zrak zaplaiti. Nakon uporabe vatrenog oruja potrebno je ozlijeenoj osobi bez odlaganja pruiti prvu pomo i organizirati pruanje lijenike pomoi.

ZAPRIMANJE PRIJAVA

Policijski slubenik duan je zaprimiti prijavu o poinjenom kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti, a ako se pri podnoenju kaznene prijave ili poduzimanju pojedinih policijskih radnji utvrdi da se radi o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi ili se utvrdi da dogaaj nema obiljeja kaznenog djela, o tome je duan izvijestiti oteenog. Kad je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po privatnoj tubi, na zahtjev oteenog ili druge ovlatene osobe duan je poduzeti nune radnje koje te osobe ne mogu samostalno poduzeti osim kada postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo protiv asti i ugleda. Policijski slubenik duan je zaprimiti svaku prijavu, bez obzira na nain njezina podnoenja. O zaprimljenim prijavama sastavlja se zapisnik ili biljeka. Kad se radi o kaznenim djelima za koje se progoni po slubenoj dunosti, bez odgode se dostavljaju nadlenom dravnom odvjetniku. Prilikom zaprimanja prijava policijski slubenik duan je prijavitelja upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja, a kod kaznenih djela koja se progone po prijedlogu da je

podnoenje kaznene prijave davanje prijedloga za progon. Policijski slubenik koji je zaprimio prijavu na zapisnik duan je podnositelju prijave, na njegov zahtjev, izdati potvrdu.

POSTUPANJE PREMA MALOLJETNICIMA

Prema odredbama naih zakona djecom se smatraju osobe koje nisu navrile 14 godina ivota, maloljetnicima izmeu 14 i 18 godina ivota s dvije potkategorije i to: mlai maloljetnici od 14 do 16 godina ivota i stariji maloljetnici od 16 do 18 godina ivota. Policijske ovlasti prema djeci i maloljetnicima u pravilu primjenjuju posebno osposobljeni policijski slubenici za mlade, a iznimno i drugi policijski slubenici u sluajevima kad se zbog okolnosti ne moe osigurati postupanje policijskih slubenika za mlade. Prilikom postupanja policijskih slubenika prema djeci i maloljetnicima naglaava se obveza dosljednog potovanja svih specifinih propisa kojima se regulira takvo postupanje. Djeca uivaju pojaana prava zbog svoje dobi i psihofizikog razvoja. Policijski slubenici, u pravilu, svoje ovlasti prema maloljetnicima i djeci primjenjuju u nazonosti roditelja ili skrbnika, te su ih duni o tome obavijestiti i omoguiti im ostvarivanje tog prava.

NASILJE U OBITELJI

Kao i kod svih drugih poziva policijski slubenici su se duni odazvati na intervenciju povodom nasilja u obitelji. Postupanje policijskih slubenika moe se podijeliti na postupanje na mjestu dogaaja obiteljskog nasilja, u obitelji i postupanje nakon intervencije. Po dolasku na mjesto dogaanja policijski slubenik je ovlaten uspostaviti nadzor nad situacijom, oduzeti predmete i oruje koji su posluili ili mogu posluiti za napad; osigurati medicinsku pomo; prikupiti obavijesti te obavijestiti rtvu o mogunostima koje joj stoje na raspolaganju; privesti poinitelja prekraja nasilnikog ponaanje u obitelji u prostor policijske postaje radi njegova zadravanja ili nadlenom prekrajnom sucu, uz Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. Nakon intervencije, ako se radi o prekraju nasilniko ponaanje u obitelji, policijski slubenik je duan izraditi i dostaviti obavijesti nadlenom Centru za socijalnu skrb o poduzetom i utvrenom u vezi s prekrajem nasilnikog ponaanja u obitelji, te prekritelja evidentirati u slubenim evidencijama policije.

UNUTARNJI I VANJSKI NADZOR NAD POLICIJOM

Unutarnji nadzor

Rad policije uzrokuje pritube graana, tj. pojedinaca koji smatraju da postupci poduzeti prema njima nisu u skladu s pravilima policijskog postupanja. Takvi graani imaju pravo i mogunost podnoenja pritubi odgovornim tijelima koja mogu biti u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova i izvan sustava Ministarstva. Kad se pritube podnose unutar Ministarstva, one se mogu podnositi neposrednim rukovoditeljima policijskog slubenika u konkretnoj Policijskoj postaji ili Policijskoj upravi, a mogu se podnijeti i izravno Uredu za unutarnju kontrolu. Kad se pritube podnesu u Policijskoj postaji ili Policijskoj upravi, nadreeni slubenici provode postupak provjere. Isto tako oni mogu proslijediti pritubu specijaliziranom Odjelu za unutarnju kontrolu. Ovdje je vano istaknuti da i sama tijela dravne uprave u cilju sprjeavanja nezakonitosti, tj. zlouporaba, mogu i sama pokretati mehanizme uinkovitog unutarnjeg nadzora. Slijedom reenog, 1994. godine u Ministarstvu unutarnjih poslova RH, ustrojen je Ured za unutarnju kontrolu (sada Odjel) pri Kabinetu ministra. Poslovi Odjela mogu se grupirati u pet skupina:

1. provoenje postupaka po prijavama protiv policijskih slubenika 2. nadzor nad zakonitou primjene policijskih ovlasti 3. sprjeavanje i otkrivanje svih oblika nedoputenih ponaanja djelatnika,

odnosno njihove kriminalne aktivnosti, a posebno pojava korupcije 4. interni nadzor nad koritenjem proraunskih sredstava Ministarstva (interni

proraunski nadzor) 5. analitiko-statistiki poslovi.

Potrebno je istaknuti da se pod nedoputenim ponaanjem smatra i ponaanje suprotno prihvaenom Etikom kodeksu policije. Gore opisano znai da Odjel osobito:

1. provodi postupak provjera po prijavama (pritubama) protiv policijskih slubenika, odnosno provodi postupak samonadzora kao oblik dopunske zatite u sustavu zatite temeljnih ljudskih prava i sloboda

2. nadzire zakonitost primjene policijskih ovlasti, ponajprije uporabe sredstava prisile u sluajevima nastupanja najteih posljedica za graane

3. izravno sudjeluje u kriminalistikim obradama nad slubenicima Ministarstva prema odreenom katalogu kaznenih djela (slubenika), te provodi nadzor nad ostalim kriminalistikim obradama nad slubenicima Ministarstva

4. zaprima, analizira i planira rad po anonimnim predstavkama protiv slubenika 5. prikuplja saznanja o svim oblicima korupcije 6. prikuplja saznanja o nezakonitostima putem sredstava javnog priopavanja 7. surauje s drugim slubama i tijelima dravne uprave 8. analitiko-statistiki prati stanje zakonitosti poduzetih mjera i radnji policijskih

slubenika

9. izrauje izvjea i prosudbe u cilju uspjenijeg upravljanja i rukovoenja u Ministarstvu

10. nadzire koritenje raspoloivih proraunskih sredstava o emu jednom mjeseno izvjeuje ministra.

Vanjski nadzor

Osim to postoje unutarnji mehanizmi za kontrolu rada policije, prisutan je nadzor njihova rada i od strane vanjskih imbenika, kao to su primjerice saborski odbori, nevladine organizacije, javnost i sl. Hrvatski sabor svoj utjecaj na rad policije moe ostvarivati i kroz kreiranje zakonodavnih okvira u kojima se taj rad odvija, predlaganjem zakona, davanjem autentinih tumaenja i sl. Po prirodi svog posla, odreeni odbori Hrvatskog sabora vre nadzor nad radom Ministarstva unutarnjih poslova, zaprimaju pritube graana na rad ministarstva, postupaju po njima i dr. Tu prije svega treba spomenuti Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbor za predstavke i pritube. Nevladine organizacije za zatitu ljudskih prava u okviru svojih mandata imaju i zadau praenja stanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Kako u kreiranju tog stanja u velikoj mjeri sudjeluje i policija, prirodno je da velik dio rada nevladinih organizacija predstavlja i praenje njezina rada. Postupajui po pritubama graana, HHO je ostvario vrlo uspjenu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova na njihovom rjeavanju, a rezultat te uspjene suradnje je i priprema ovog Prirunika. Pri spominjanju institucija koje u okviru svojih nadlenosti rade nadzor nad radom policije, svakako treba spomenuti i Pukog pravobranitelja RH. U okviru svojih nadlenosti, Puki pravobranitelj razmatra pojedinane sluajeve ugroenosti prava graana koje su im prilikom izvravanja poslova iz svojih nadlenosti priinila tijela dravne uprave (u koju spada i policija), tijela s javnim ovlastima, ili pojedinci zaposleni u tim tijelima. Zakon o pukom pravobranitelju u l. 11. regulira obvezu organa dravne uprave da surauju s pukim pravobraniteljem, te da na njegov zahtjev podnose izvjea i odgovaraju na pitanja. Kontrola rada policije od strane javnosti ne moe se izraziti egzaktnim pokazateljima, ali je najvidljivija u raspoloenju javnosti prema policijskim slubenicima i u percepciji policije u cjelini. Tu veliku odgovornost imaju novinari koji u velikoj mjeri formiraju javno miljenje, pa je vrlo vano da se i njih educira u smjeru boljeg razumijevanja i policijskog posla, ali i ljudskih prava.

Disciplinska odgovornost

Iz postupka nadzora kao posljedica moe proizai disciplinski postupak. Njegova funkcija je sankcioniranje povreda slubene dunosti, koje se mogu manifestirati na razne naine. Za povrede slubene dunosti policijski slubenici disciplinski odgovaraju. Osim povreda slubenih dunosti utvrenih propisima o dravnim slubenicima, kao lake povrede slubene dunosti za policijske slubenike smatraju se:

- nepropisno postupanje s povjerenim sredstvima za rad - neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada - nepropisno noenje odora i oznaka - neopravdani izostanak s posla u trajanju od jednog dana.

Tee povrede slubene dunosti, osim povreda slubene dunosti utvrenih propisima o dravnim slubenicima, za policijske slubenike su:

- davanje podataka neovlatenim osobama - nepravilno ili nenamjensko koritenje povjerenih sredstava - poduzimanje ili nepoduzimanje bilo koje radnje radi onemoguavanja ili

oteavanja pravilnog funkcioniranja slube - nedolino ponaanje u slubi ili izvan slube - iznoenje neistinitih tvrdnji o slubi - ponavljanje lakih povreda (dvije ili vie lake povrede u godini dana).

Disciplinski postupak zbog lakih povreda slubene dunosti pokree se na prijedlog nadreenog policijskog slubenika, a za tee povrede na prijedlog ministra ili osobe koju on za to ovlasti. U sluaju lake povrede slubene dunosti o disciplinskoj odgovornosti odluuje ministar ili osoba koju on ovlasti, a o tekim povredama odluuje disciplinski sud. Postoje prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud. Policijski slubenik kanjen za laku povredu moe se aliti prvostupanjskom disciplinskom sudu, a odluka tog suda je konana. Policijski slubenik kanjen za teu povredu na prvostupanjskom disciplinskom sudu, moe se aliti drugostupanjskome, a u tom sluaju odluka drugostupanjskoga suda je konana. Dodue, protiv konanih odluka mogua je tuba pred sudbenom vlau, ali sudski postupak ne odgaa izvrenje odluka disciplinskoga suda.

ADRESAR ORGANIZACIJA KOJIMA SE GRAANI MOGU OBRATITI ZA POMO

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, Savska 39, Odjel unutarnje kontrole, tel. +385 1 6122982

2. Puki pravobranitelj RH, Zagreb, Opatika 4 Jurica Mali, Puki pravobranitelj, tel. +385 1 4851855 E-mail: ombucman@zg.hinet.hr

3. Pravobranitelj za djecu, Zagreb, A. Hebranga 4 Ljubica Matijevi - Vrsaljko, Pravobraniteljica za djecu, tel. +385 1 4929699, 4921278 E-mail: pravobraniteljica@pravobraniteljzadjecu.hr Web stranica: www.pravobraniteljzadjecu.hr

4. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Zagreb, Preobraenska 4 Gordana Luka Koritnik, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, tel. +385 1 4848100 E-mail: ravnopravnost@prs.hr Web stranica: www.prs.hr

5. Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava, Zagreb, Ilica 15 arko Puhovski, predsjednik Sran Dvornik, izvrni direktor, tel. +385 1 4812322 E-mail: hho@hho.hr Web stranica: www.hho.hr

6. Srpski demokratski forum, Zagreb, Gundulieva 55 tel. +385 1 4921862 E-mail: zagreb-sdf@sdf.hr

7. HOMO PULA, Pula, G. Martinuzzi 23 tel. +385 52 505976 E-mail: homo@pu.htnet.hr

8. Altruist centar, Split,Velebitska 28 - Sv. Marije 1 tel. +385 21 534573, +385 21 344304 E-mail: altruist@zamir.net

9. Zvonimir Knin, Knin, Dr. Franje Tumana 11 tel. +385 22 622559, 622554 E-mail: zvonimir@zvonimir.hr

10. Odbor za ljudska prava Karlovac, Karlovac, I. Banjavia 7

tel. +385 47 600634 E-mail: chk@ka.htnet.hr

11. Koalicija za promociju i zatitu ljudskih prava, Osijek, Gornjodravska 81 tel. +385 31 284320 E-mail: lsc@os.htnet.hr

12. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Gundulieva 34 tel. +385 31 206887 E-mail: ljudska-prava@centar-za-mir.hr

13. Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomo, Vukovar, Fra A. Tomaevia 32 tel. +385 32 413319 E-mail: centar-za-mir@vk.htnet.hr

14. IPC Slavonski Brod, Slavonski Brod, Starevieva 63 tel. +385 35448533 E-mail: ipc-slav-brod@sb.htnet.hr

15. Dalmatinski odbor solidarnosti, Split, etalite Bavice 10 tel. +385 21 488944 E-mail: dos.st@st.htnet.hr