Energetika

11. UVOD. UVOD

• Izvori energije: obnovljivi i neobnovljivi

• Dobiveni od Zemlje, sa Sunca i gravitaciskih sila Sunca, Mjeseca i Zemlje.

• Dobili smo ih na privremeno korištenje.

2. ENERGETSKI IZVORI I OČUVANJE

• Izvori ili resursi su zalihe tvari upotrebljivih i vrijednih za čovjeka.

• Energija je temelj gospodarskog razvitka i svekolikog napretka čovječanstva.

• Očuvanje energije i ljudska rastrošnost: npr. voda.

Potrošnja wc školjke iznosi 30% kudne potrošnje vode. Kada bi svi stavili ciglu u spremnik školjke, ljudi bi dnevno uštedjeli 1 000 000 L pitke vode.

3. IZVORI ENERGIJE• Neobnovljivi: ne mogu se nadoknaditi. Njihovo

iskorištavanje = iscrpljivanje zaliha.

• Obnovljivi: mogu se stalno koristiti jer se obnavljaju u određenom vremenu. Minimalno oštedenje okoliša.

Rezerve(zalihe) - količine izvora koje su nam na raspolaganju u okviru gospodarskih i tehnoloških mogudnosti.

3.1 PODJELA IZVORA S OBZIROM NA KOLIČINU KORIŠTENJA

• 1. Primarni energetski izvori: fosilna goriva u koje spadaju ugljen, nafta i zemni plin, nuklearna energija i hidroenergija.

• 2. Sekundarni izvori energije: sunce, tekudice, valovi, plima i oseka, morske struje, geotermički izvori i biomasa.

1. 2.

3.2 NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

3.2.1 SIROVA NAFTA

Mjesto po potrošnji: 1.

Zalihe: za još 40 godina

Trgovački i politički značaj.

Najviše: Bivši SSSR,SAD, S. Arabija.

Automobili = efekt staklenika.

AUTO NA VODU

Stanley Meyer: Auto na vodu 100% iskoristivost.

Ubijen trovanjem 1998.

Naftni lobi sprječava razvoj 100%-tnog auta na vodu.

HHO generatori koji se ugrade u auto. Vodik i kisik za energiju.

Idu i uz plinski i uz benzinski motor. 50% iskoristivost.

100km = 2L VODE + 2L BENZINA

3.2.2 UGLJEN• Mjesto po potrošnji: 2.

• Zalihe: 200 - 400 godina

• Najviše u preko-

morskim zemljama Australija

• Termoelektrane

uz obalu.

• Ekološke teškode,

troši vodu.

3.2.3 PRIRODNI PLIN

• Zalihe: 120 godina

• Najviše: Bivši SSSR, SAD i Kanada

• Prednost: visoka kaloričnost i malo otpadnih tvari

3.2.4 NUKLEARNO GORIVOEkološki prihvatljiviji od nafte i plina, ali stalna prijetnja.

Visoka tehnologija = skupe su = bogate zemlje ih imaju.

Tvari: izotopi urana i plutonija.

http://www.newscientist.com/embedded/nuclear-reactor-map

OBNOVLJIVI IZVORI

3.3.1 SUNČEVA ENERGIJAOd Sunca primamo 15000 puta više no što je potrebno.

Siguran, čist i primijenjiv izvor.

Solarne čelije u domadinstvima.

3.3.2 ENERGIJA TEKUDICA -HIDROENERGIJA

Najjeftiniji način dobivanja energije.

Danas se grade umjetna akumulacijska jezera i na njima elektrane.

Šteta okolišu: uklanjanje

biljnog pokrova,

promjena razine

temeljnice.

Biljke, životinje,

čak i ljudi gube stanište.

3.3.3 ENERGIJA VJETRA

Vjetrogeneratori=vjetrenjače u priobalju.

Ne onečišduju okoliš jer se može obrađivati polje između njih.

Vjetrenjače preko 50m.

Skupe su.

3.3.4 ENERGIJA VALOVA

Valovi = djelovanje vjetra na vodenu površinu.

Valjkasta turbina video. 0:23 - 1.15 , 2.36

3.3.5 ENERGIJA MORSKIH MJENA-PLIME I OSEKE

Jedan od najpouzdanijih i najekološkijih.

Ograničenje: samo prostori sa visokom razlikom plime i oseke.

Najmanje 8m, da bi bilo isplativo.

Najveda: La Rance (FRA)

3.5.6 ENERGIJA MORSKIH STRUJA

Velike i jake morske struje se ponašaju kao dubinske rijeke.

Podvodne vjetrenjače video. 3.20

Podvodne turbine video.

Energija valova: VALJKASTA TURBINA. 0.31-1.31 , 2.37

4. PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE

Iskorištavanje fosilnih goriva. 1god. = 1 milijun god.

Neravnomjerna raspodjela potrošnje.

Razvijenije zemlje svijeta kojih je 33% troše 70% ukupne enrgije.

Najviše uvoze energiju: Japan, SAD, Zapadna Europa, Australija.

5. PASIVNE KUDEDobra toplinska i zvučna izolacija, prozori sa više stjenki.

Toplinska crpka koja koristi temperaturu zemlje za grijanje/hlađenje. Foto-čelije.

Godišnja potrošnja po 1m² je 15 kWh, a u normalnoj 150-300 kWh.

Troši 90% manje energije. Skuplja od normalne samo 15%.

6. ZAKLJUČAK

Ljudi u zadnjih 25 god. Potrošili više Energije nego tijeko cijelog prethodnog razvojnog razdoblja.

Čovjek dnevno potroši najmanje 100 litara vode.

doc. dr. sc. Vera Graovac-Matassi Tomislav Magdid

Zadar. svibanj 2011.