ENERGIJA VJETRA

ENERGIJA VJETRAUVOD

TEHNIKA KOLA KUTINAHrvatskih branitelja 644320 Kutina

ENERGIJA VJETRAZavrni rad k. god. 2013./2014.

Uenik: Denis Bogdan, 4.AMentor: Tatjana Mihali labek

Kutina, 23. svibanj 2014.

SADRAJ

Uvod3Vjetar42.1. to je vjetar42.2. Kako nastaje42.3. Smjer i jaina42.4. Brzina52.5. Podruja vjetra5Energija vjetra63.1. O energiji vjetra63.2. Betzov zakon7Povijesni razvoj84.1. Prve uporabe energije vjetra 84.2. Davna povijest84.3. Druga polovica 19. stoljea94.4. Moderna industrija vjetra10Vjetroelektrana115.1. to je vjetroelektrana115.2. Vrste vjetroelektrana115.3. to je vjetroagregat145.4. Vrste vjetroagregata145.5. Dijelovi vjetroagregata155.6. Izbor poloaja vjetroelektrana155.7. Prednosti i nedostaci165.8. Vjetroelektrane u HR16Energija vjetra u budunosti176.1. Koritenje energije vjetra u budunosti176.2. Ciljevi17Mitovi18Zakljuak 19

POPIS LITERATURE 20

1. UVODPodjela prirodnih oblika energijePrirodni oblici energije se dijele na: Obnovljive Vodene snage (energija vodotokova, morskih struja i valova, plime i oseke) Biomasa i bioplin Energija suneva zraenja Energija vjetra Neobnovljive Fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin, uljni kriljevci) Nuklearna goriva (unutarnja toplina zemlje (geotermalna energija))ProblemNeobnovljivih izvora energije u svijetu ima sve manje, a njihov tetni utjecaj je sve izraeniji u zadnjih nekoliko godina.Obnovljivi izvori energije se mogu i moraju poeti bolje iskoritavati, a njihov razvoj je vaan zbog nekoliko razloga: Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije. Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava. Takoer pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije. Oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u dugom razdoblju.Obnovljivi izvori energije ne zagauju okoli u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, neki od njih su vie tetni, a neki manje. To se posebno odnosi na energiju dobivenu iz biomase koja kao i fosilna goriva prilikom sagorijevanja isputa CO2.Ako izuzmemo energiju vode, glavni problemi kod obnovljivih izvora energije su cijena i mala koliina dobivene energije. Potencijali obnovljivih izvora energije su golemi, ali trenutna tehnoloka razvijenost nam ne doputa da se oslanjamao samo na njih.

2. VJETAR VJETAR

2.1. to je vjetarVjetar je strujanje zraka, a nastaje zbog razlike temperatura odnosno tlakova. Strujanjem zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetike energije u doticaju sa vrstom podlogom, to donosi razlike u brzini strujanja u vremenu i prostoru.Vjetar je ist izvor energije, ne proizvodi CO2 i ne zagauje okoli. Gibanje vjetra moe biti horizontalno i vertikalno. Na njega utjee rotacija Zemlje i konfiguracija tla, a odreen je smjerom, jainom i brzinom.2.2. Kako nastajeUslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine povrine dolazi do zagrijavanja zranih masa. Topli zrak se uzdie na desetak kilometara u ekvatorijalnom pojasu, te se usmjerava prema polovima i zakree pod utjecajem Zemljine rotacije. Hladni zrak popunjava nastale praznine i na taj nain uzrokuje stalne vjetrove.Lokalni vjetrovi ovise o topografskom i geografskom obiljeju kao to su: drvee, zgrade, jezera, more, planine i kotline.2.3. Smjer i jainaVjetar se najee opisuje dvjema jednostavnim komponentama: smjerom i jainom. Za odreivanje smjera koristi se vjetrulja (instrument za mjerenje atmosferskih prilika), a oznaavamo ga stranom svijeta sa koje dolazi, dok jainu vjetra odreujemo anemometrom ili pomou Beaufortove ljestvice.

Slika 2.3.1. Rua vjetrovaGraf 2.3.2. Beaufortova ljestvica za odreivanje jaineVJETAR

2.4. BrzinaBrzina vjetra opisuje se sa svoje tri veliine. Srednjom brzinom vjetra (najee kao 10-minutni prosjek, ali moe biti i satni, 6-satni, dnevni pa i mjeseni i sezonski), trenutanom brzinom vjetra i fluktuirajuom komponentom brzine vjetra.Srednju vrijendost brzine vjetra odreuju sezonske pojave, a trenutana vrijednost moe znaajno odstupati zbog dodira vjetra sa povrinom tla te zbog termikih efekata uslijed pomaka zranih masa.Fluktuirajua komponenta brzine vjetra odreuje horizontalni intenzitet turbulencije, te na taj nain opisuje stalnu promjenjivost brzine vjetra.Trenutanu brzinu vjetra odreujemo formulom:trenutano = srednje + fluktuirajueZbog trenja u dodiru s povrinskim slojem Zemlje brzina vjetra je nula tik uz povrinu, te ubrzano raste s visinom do granice atmosfere (oko 2 kilometra iznad tla). Na toj visini promjena brzine s daljnjim rastom visine postaje jednaka nuli.2.5. Podruja vjetraPostoje dijelovi Zemlje na kojima pue takozvani stalni (planetarni) vjetar i na tim podrujima je iskoritavanje energije vjetra najisplativije. Dobri poloaji su obale mora i oceana (priobalna vjetroelektrana), te puina mora (plutajua vjetroelektrana).Puina se istie kao najbolji poloaj zbog stalnosti vjetrova, ali cijene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja.

3. ENERGIJA VJETRAENERGIJA VJETRA

3.1. O energiji vjetraEnergija koju vjetar u sebi nosi i koja se moe upotrijebiti na koristan nain ovisi o kubu srednje brzine vjetra koji pue, ali i o gustoi zraka koja pak ovisi o nadmorskoj visini i temperaturi.Energija vjetra ovisi o specifinoj snazi vjetra u odreenom vremenskom intervalu:

Ako kaemo da u odreenom vremenskom intervalu T vjetar pue jednoliko jednadba glasi:

, gdje je zamijenjen sa Kako smo ve napomenuli, gustoa zraka ovisi o nadmorskoj visini (tj. tlaku) i temperaturi. Tako se gustoa zraka za odreeno podruje i vremenski period moe odrediti kao:

Iskoristivost enrgije vjetra je ograniena, te se u slobodnoj struji zraka samo jedan njen dio moe pretvoriti u korisnu energiju. Razlog toga je u injenici da u slobodnoj struji vjetra, vjetar mora nastaviti svoje strujanje da bi omoguio dolazak vjetru iza sebe. To ogranienje naziva se Betzov zakon. On se izraava kroz stupanj aerodinamike pretvorbe koji je ogranien Betzovom granicom koja iznosi 0,593. To znai da se maksimalno 59.3% energije vjetra moe pretvoriti u korisnu energiju aerodinamikom pretvorbom u slobodnoj struji vjetra.Unato tome, kao i injenici da energija vjetra nastaje pretvorbom samo 1% energije Sunca dozraene na Zemlju, vjetar je jedan od izdanjih izvora obnovljive i odrive energije, te njegov tehniki potencijal uz dananje stanje tehnologije daleko nadmauje potrebe ovjeanstva za elektrinom energijom.

3.2. Betzov zakonENERGIJA VJETRA

Betzov zakon matematiki prikazuje stupanj aerodinamike pretvorbe koji je jednak omjeru snage na vratilu vjetroagregata i raspoloive snage u slobodnoj struji vjetra.Naalost, dio ukupne kinetike energije vjetra je neiskoristiv, jer vjetar mora nastaviti strujanje kako bi omoguio dolazak vjetru iza sebe.Kao to smo napomenuli, najvei mogui stupanj aerodinamike pretvorbe je Betzova granica koja iznosi 0.593, odnosno 59.3%.Nijedan trenutno dostupan moderni vjetroagregat ne moe imati uinkovitost veu od:

Primjenom zakona o ouvanju energije, maseni protok se moe izraziti:

Slika 3.2.1. Protok fluida kroz vjetroagregat

4. POVIJESNI RAZVOJ POVIJESNI RAZVOJ

4.1. Prve upotrebe energije vjetraKoritenje energije vjetra je prvi puta koriteno kada su ljudi postavili jedra na brodove i time omoguili daleka putovanja. Na neki nain se moe rei da je vjetar taj koji je pokrenuo eru istraivanja i omoguio prijenos robe i dobara na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih jedara uslijedilo je koritenje energije vjetra za obavljanje mehanikog rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi.U modernim vremenima s dolaskom i izumom elektrine energije poinju se upotrebljavati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva destetljea zbog sve veeg zagaenja okolia, vjetroelektrane poinju imati veliki znaaj i postale su jedan od glavnih izvora energije za blisku budunost.4.2. Davna povijestJedrenjaci kao prvi oblik koritenja energije vjetra postoje ve najmanje 5500 godina i od tih davnih vremena do danas rade na istim principima koristei ist i dostupan izvor energije.Slika 4.2.1. Heronovo orgulje pogonjeno vjetromNajraniji poznati sluaj koritenja energije vjetra za pokretanje nekog stroja putem rotora je vjetreni rotor iz 1. stoljea Grkog ininjera Herona Aleksandrijskog.Prve vjetrenjae za praktinu primjenu bile su u upotrebi u pokrajini izmeu Afganistana i Irana najranije u 9. stoljeu, a moda ve i u 7. stoljeu. To su bile vjetrenjae s vertikalnom osi vrtnje i pravokutnim lopaticama s jedrima, a upotrebljavale su se za mljevenje i pumpanje vode. Vjetrenjae s horizontalnom osi vrtnje ule su u iru primjenu u sjeverozapadnoj Europi poetkom 1180-tih godina i bile su koritene za mljevenje.

4.3. Druga polovica 19. stoljeaPOVIJESNI RAZVOJ

Do 1900. godine u Danskoj je bilo instalirano oko 2500 vjetrenjaa za obavljanje mehanikog rada koje su po nekim procjenama imale ukupnu snagu od 30 MW. Na srednjem zapadu SAD-a je izmeu 1850. i 1900. na farmama instaliran ogroman broj malih vjetrenjaa (oko 6 milijuna) koje su se koristile za pokretanje pumpi za navodnjavanje.Prvu vjetrenjau za proizvodnju elektrine energije (prvi vjetroagregat) izradio je prof. James Blyth u kotskoj u srpnju 1887. godine. Njegov vjetroagregat visine 10 m s platnenim jedrima bio je postavljen u vrtu njegove vikendice i punio akumulatore koji su davali energiju za osvjetljenje njegove kolibe. Time je to postala prva kua na svijetu koja se napajala elektrinom energijom proizvedenom iz energije vjetra.Slika 4.3.1. Blythova vjetrenjaa kod vikendice u Marykirku (vedskoj)1887. godine u Clavelandu (SAD) Charles F. Brush je dizajnirao i konstruirao vei i bolji vjetroagregat koji je izradila njegova ininjerska tvrtka, te ga postavila kod njegove kue i koji je radio sve do 1900. godine. Njegov vjetroagregat imao je rotor promjera 17 m i bio je postavljen na 18 m visoki stup, no unato veliini razvijao je maksimalnu snagu od samo 12 kW. Okretao se relativno sporo i imao je 144 lopatice. Prikljueni generator punio je akumulatorske baterije, te pokretao do 100 arulja ili neke od strojeva u Brushovom laboratoriju. Slika 4.3.2. Vjetroagregat Charlesa Brusha iz 1887.

4.4. Moderna industrija vjetraPOVIJESNI RAZVOJ

Moderno iskoritavanje energije vjetra, kakvo danas poznajemo, poelo je u 1970-tim godinama kao odgovor na svjetsku naftnu krizu 1973.Od 1973. do 1986. trite vjetroagregata se razvilo od malih pojedinanih vjetroagregata za upotrebu na farmama snage 1 do 25 kW sve do polja meusobno povezanih vjetroagregata koji su bili srednjih snaga od 50 pa sve do 600 kW. Na vrhuncu razvoja industrije vjetra u Kaliforniji je u 1980-tima bilo instalirano 17 000 vjetroagregata ukupne snage 1 700 MW, koji su proizvodili preko 3 TWh elektrine energije godinje, to je bilo dovoljno za napajanje grada od 3 000 000 stanovnika.Taj nagli razvoj industrije vjetra u Kaliforniji je bila neoekivana pojava koja se desila uslijed povoljne ekonomske i zakonske klime, te je time ujedno pokrenula industriju vjetra.Ameriki proizvoai su ve u to vrijeme nastupili sa vjetroagregatima velikih dimenzija i snaga, s razliitim dizajnerskim rjeenjima, no brzopletost i nedovoljno ulaganje u razvoj tih rjeenja rezultiralo je cijelim nizom katastrofalnih, nesigurnih i neprimjenjivih vjetroagregata.U zadnjih 10 godina, razvoj energije vjetra poprima nesluene razmjere, snaga pojedinanih vjetroagregata se u manje od 20 godina poveala za 10 puta, a dimenzije su narasle vie od dva puta. Danas se moe rei da vjetar kao izvor energije velikim koracima postaje jedan od uobiajenih izvora energije, te e u skoroj budunosti po svim kriterijima moi nadmaiti klasine centralizirane izvore energije koje smo veinom do sada koristili. Isto tako instalirana snaga u vjetroelektranama u svijetu svake godine biljei ogroman rast u prvih 10 godina 21. stoljea, a broj zaposlenih u toj industriji u EU blii se brojci od 200 000 ljudi.Slika 4.4.1. Moderni vjetroagregat5. VJETROELEKTRANAVJETROELEKTRANA

5.1. to je vjetroelektranaVjetroelektrana je niz blisko smjetenih vjetroagregata, najee istog tipa, izloenih istom vjetru i prikljuenih posredstvom zajednikog rasklopnog ureaja na elektroenergetski sustav. Vjetroelektrane pretvaraju kinetiku energiju vjetra u kinetiku energiju vrtnje vratila, a pretvorba se odvija pomou lopatica rotora vjetroagregata.5.2. Vrste vjetroelektranaVjetroelektrane se mogu podijeliti na: Kopnene Priobalne Plutajue ZraneKopnene vjetroelektraneKopnene vjetroelektrane se grade na vrstom tlu i najei su oblik vjetroelektrana.Graf 5.2.1. Najvee kopnene vjetroelektrane u svijetuSlika 5.2.2. Kopnena vjetroelektrana u Teksasu (SAD)Priobalne vjetroelektraneVJETROELEKTRANA

Priobalna vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane s vrstim temeljima koja se gradi na moru, uglavnom u priobalnom podruju, gdje je dubina vode obino manja od 60 metara, a udaljenost od obale do najvie 50 kilometara.Openito govorei, morske instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga to su im tornjevi vii kada se urauna dio ispod vode i zbog toga to je sama izgradnja skuplja. Proizvedena elektrina energija se do kopna prenosi putem podmorskog kabela. Odravanje je takoer skuplje, a mora se paziti i na zatitu od korozije, zbog ega se esto dodaju dodatni premazi i katodna zatita. Takve turbine su najvee, a predvia se da e njihova veliina i snaga nastaviti rasti. Vjetroelektrane smjetene na moru znaju imati i vie od 100 vjetroagregata. Slika 5.2.3. Priobalna vjetroelektrana u Lillgrundu (vedska)Plutajue vjetroelektranePlutajua ili puinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na plutajuu strukturu u dubljem moru, gdje nije mogue postaviti priobalnu vjetroelektranu. Plutajue vjetroelektrane su sloene i zahtijevaju vee poetne trokove, ali su nove studije pokazale da zbog njihovih mogunosti pristupa snanijim vjetrovima imaju dobru isplativost.Obino se vie plutajuih vjetroagregata povezuju zajedno u vjetroelektranu, kako bi se koristio zajedniki provodni kabel za prijenos elektrine struje.Slika 5.2.4. Plutajui vjetroagregat postavljen u Sjevernom moruZrane visinske vjetroelektraneVJETROELEKTRANA

Koncept visinskih vjetroelektrana se zasniva na iskoritenju energije vjetra u viim slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept vjetroelektrana koje su na razliite naine podignuti u visinu bez potpore tornja.Moemo ih podijeliti u dvije skupine: Visinske vjetroelektrane za iskoritavanje vjetra na niim visinama Visinske vjetroelektrane za iskoritavanje vjetra na viim visinamaZajedniko im je to to su predviene za iskoritavanje vjetra na visinama veim nego to to mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogunost montae na bilo kojoj lokaciji u svijetu te su u potpunosti ekoloki prihvatljive, budui da ne isputaju staklenike plinove.Visinske vjetroelektrane na taj nain mogu proizvoditi elektrinu energiju 90% vremena, dok bi one na zemlji to inile maksimalno 35% vremena.To bi rezultiralo pojeftinjenjem elektrine energije i zahtijevalo bi manje vjetroelektrana za istu koliinu elektrine energije.Slika 5.2.5. Zrani visinski vjetroagregat

5.3. to je vjetroagregatVJETROELEKTRANA

Vjetroagregat je rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju vjetra prvo u mehaniku, a zatim preko elektrinih generatora u elektrinu energiju.Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor elektrinog generatora nalaze na istom vratilu.5.4. Vrste vjetroagregataVjetroagregati se prema osi vrtnje mogu podijeliti na one s: Vertikalnom osi vrtnje Horizontalnom osi vrtnjeVeina komercijalnih vjetroagregata prikljuenih na mreu je horizontalnog tipa.Vjetroagregati s vertikalnom osi vrtnjeGlavna prednost ovakve konstrukcije je da turbina ne treba biti upreta direktno u vjetar da bi bila uinkovita. Ta prednost je efektivna na lokacijama gdje je smjer vjetra dosta promjenjiv. Mogu biti postavljene blie tlu i ne trebaju im visoki tornjevi, zbog ega su pristupanije za odravanje.Loa strana toga je da su brzine vjetra na manjim nadmorskim visinama dosta manje, to znai da je manje energije raspoloivo za pretvorbu. Uz to, strujanje zraka blizu tla i objekata je esto turbulentno, to donosi nezgodne pojave kao to su vibracije, bre troenje leajeva i krai ivotni vijek.Vjetroagregate s vertikalnom osi vrtnje moemo podijeliti na Darrieusove i Savoniusove. Nijedna od njih danas nije u iroj komercijalnoj upotrebi.Slika 5.4.1. Vjetroagregat s vertikalnom osi vrtnje

Vjetroagregati s horizontalnom osi vrtnjeNajee se izvode s tri lopatice, a ponekad se mogu vidjeti i izvedbe s dvije. Imaju rotor, vratilo i elektrini generator koji su smjeteni u kabini na vrhu visokog stupa, te moraju biti okrenuti direktno prema vjetru, za to se koristi senzor uparen sa servo motorom.Mogu se podijeliti na one koje gledaju prema vjetru i na one koje gledaju od vjetra.Velika veina gleda prema vjetru, jer na taj nain izbjegava utjecaj turbulencija koje nastaju iza turbine.Osnovna prednost turbina koje gledaju od vjetra je ta to se u njih ne moraju ugraivati mehanizmi za zakretanje turbine, ali nisu toliko pouzdane i trajne kao one koje gledaju prema vjetru.5.5. Dijelovi vjetroagregataVJETROELEKTRANA

Glavni dijelovi vjetroagregata s horizontalnom osi:1. Temelj2. Prikljuak na elektroenergetski sustav3. Stup4. Ljestve za pristup5. Zakretnik6. Kuite stroja7. Elektrini generator8. Anemometar9. Koioni sustav10. Prijenosnik snage (obino multiplikator)11. Lopatice rotora12. Sustav zakretanja lopatica13. Glavina rotoraSlika 5.5.1. Dijelovi vjetroagregata

5.6. Izbor poloaja vjetroelektranaIako je potencijal vjetra najvaniji imbenik za izbor poloaja vjetroelektrane, postoji i niz drugih imbenika koji se moraju zadovoljiti.Izbor poloaja provodi se u dva koraka. Najprije se odreuju podruja koja su nepogodna za izgradnju zbog slijedeih razloga: Podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal. Podruje zatieno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota. Podruje namjenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata. Podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje.U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija kao to su: Srednja godinja brzina vjetra. Veliina lokacije, odnosno broj vjetroagregatskih jedinica koje je na tom poloaju mogue postaviti. Udaljenost lokacije od prometnica. Udaljenost lokacije od postojee elektrine mree. Mogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom. Znaajke terena (umovitost, pogodnost za poljodjelstvo). Utjecaj na ivotinjski svijet (migracijski putovi ptica selica, zatiena stanita i drugo). Poloaj lokacija s obzirom na turistika podruja.Prema navedenim imbenicima idealna vjetroelektrana je ona koja je smjetena na mjestu koje ima povoljan vjetropotencijal, nalazi se blizu elektrine mree, ima dobar cestovni pristup, a njezina gradnja je u skladu s namjenom prostora i s uvijetima zatite okolia.5.7. Prednosti i nedostaciVJETROELEKTRANA

Prednosti vjetroelektrana su:1. Ne troe gorivo.2. Kemijski i bioloki ne zagauju okoli.3. Ima pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u podrujima koja su inae izloena jakim vjetrovima.4. Borba protiv globalnog zatopljenja.5. Smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva.Nedostaci vjetroelektrana su:1. Povremenost pogona, zavisno o meteorolokim karakteristikama podruja primjene.2. Jake promjene u snazi vjetra tehniki su tee savladive. Moramo sprijeiti oteenje vjetrenjae pri olujnoj snazi i izvlaiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, to poskupljuje rjeenja.3. Za usklaivanje broja okreta vjetroturbine s brojem okretaja ugraenog generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, to takoer poskupljuje tehniku izvedbu.4. Prisutno je estetsko zagaenje u sluaju velikih vjetrolektrana, to bi se moglo izbjei ako se vjetroelektrana ugradi na nenapuenim prostorima.5.8. Vjetroelektrane u HRVjetroelektrane u Hrvatskoj zapoele su svoj razvoj jo 1988. godine, kada je elektroindustrija Konar postavila prvi vjetroagregat u brodogradilitu Uljanik. Hrvatska ima na desetke podruja koja imaju zadovoljavajui vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja su pokazala kako je za iskoritavanje energije vjetra povoljnije podruje Jadrana. Stoga su prve vjetroelektrane izgraene upravo na tom podruju.Prema podacima iz kolovoza 2013. godine u Hrvatskoj postoji 11 vjetroelektrana koje su u normalnom radu i koje isporuuju elektrinu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetroelektrana je 237 MW, a u radu je 129 vjetroagregata koje godinje isporuuju oko 710 GWh elektrine struje.Graf 5.8.1. Vjetroelektrane u Hrvatskoj6. ENERGIJA VJETRA U BUDUNOSTIENERGIJA VJETRA U BUDUNOSTI

6.1. Koritenje energije vjetra u budunostiZbog razvijenosti tehnologije, uinkovitosti i ekonomije, vjetar trenutno izgleda kao najperspektivniji izvor energije budunosti, ali je ve i znaajan izvor elektrine energije sadanjosti. Treba priznati i da energija vjetra nije i ne moe biti jedino rjeenje svih energetskih izazova koje donosi doba u kojem emo iscrpiti sva fosilna goriva koja nam je Zemlja stvarala milijunima godina.Razdoblja bez ili sa manje vjetra e se moi predvidjeti. Zbog toga svi oni koji rade u industriji vjetra razmiljaju i o upotrebi solarne energije, a posebice o energiji vode, kao izvoru koji se idealno nadopunjuje s vjetrom (akumulacijske hidroelektrane i pumpno-akumulacijske hidroelektrane su iznimno uinkoviti spremnici energije).Glavni akteri u industriji vjetra su se okrenuli i drugim tehnologijama spremanja energije (npr. gorive elije) kao rjeenju koje moe pomoi to veem udjelu vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.Jednom kada se otplati kapitalna investicija vjetroelektrane biti e to najjeftiniji izvor energije uz solarne elektrane. Trokovi goriva su nepostojei, a trokovi pogona i odravanja minimalni. Vjetroelektrane gotovo da ne utjeu na okoli, pogotovo u usporedbi s drugim izvorima energije.6.2. CiljeviInteresantno je da je cilj Europske komisije iz 1996. bio taj da do 2020. instalirana snaga vjetroelektrana dosegne 12,3 GW, to je postignuto dva desetljea prije roka (2000. godine).EWEA (European Wind Energy Association Europsko udruenje za energiju vjetra) za 2030. godinu predvia ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana od 400 GW, koji e pokriti 28,5% potronje elektrine energije u Europi.Oekuje se da e nakon 2020. godine opadati gradnja novih vjetroelektrana na kopnu, a znatno rasti gradnja puinskih.Graf 6.2.1. Oekivanja Europske komisije ukupnog instaliranog kapaciteta do 2030. godine7. MITOVIMITOVI

Turbine zauzimaju veliki dio zemljita Povrina koju prosjena turbina zauzima je izuzetno mala cca. 30 m2. Povrine na koju se turbine postavljaju su esto nepristupane i nisu poljoprivredna zemljita. U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistika atrakcija, te se prema stupnju ureenosti i istoe mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima.Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgraivati bez odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanistikih planova na lokalnoj razini.Turbine su opasne Vjetroelektrane ne proizvode tetne plinove, zagaenja ili opasan otpad. Postoje brojne studije koje odgovaraju da potvruju kako buka iz vjetroelektrana nije tetna ili opasna za ljude. Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti po pitanju buke razinu koja je propisana temeljem zakona o zatiti okolia. Vjetroelektrane se ne izgrauju na mjestima gdje su migracijski putovi ptica. Nijedna vjetroelektrana nije izazvala veu tetu po pitanju ptica, a studije procjenjuju da su vjetroelektrane odgovorne za 0,3 do 0,4 pogibelji ptica po GWh struje. Pri projektiranju i izradi vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici ime se omoguuje bolje razumijevanje ekologije ptica.Vjetroelektrane su nepopularne Ispitivanja pokazuju upravo suprotno. 90% puanstva u npr. Velikoj Britaniji vjeruje kako bi vlada trebala poduprijeti iskoritavanje obnovljivih izvora energije.Vjetroelektrane proizvode malo energije Samo jedna turbina snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi dovoljno energije za opskrbu do 2000 domainstava. Predvia se kako e glavni izvor za dobivanje goriva budunosti (vodika) biti vjetar.Vjetroelektrane su u konanici skuplji od drugih obnovljivih izvora Vjetroelektrane su trenutno najekonominija tehnologija iskoritavanja izvora energije, u usporedbi sa solarnom, energijom valova i biomasom. Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveu stopu rasta u proteklih nekoliko godina od 30%.

8. ZAKLJUAKZAKLJUAK

Vjetroelektrane kao jedan od obnovljivih izvora energije su jedne od boljih izvora jer ponajprije ne tete okoliu, ne troe gorivo i trenutno su najekonominiji oblik iskoritenja obnovljivih izvora. Treba ih poeti to vie iskoritavati jer nam ponestaje neobnovljivih izvora. Hrvatska ima dobar potencijal za poveanjem broja vjetroelektrana zbog zadovoljavajuih karakteristika vjetra pa se planira njihova daljnja izgradnja. Budui da priobalna podruja imaju brzinu veu za oko 90% od kopnenih, priobalne vjetroelektrane bi mogle pridonijeti znatno vie energije. Stoga se u budunosti planira to vea izgradnja priobalnih vjetroelektrana. Vjetroelektrane postaju sve popularnije i njihova stopa rasta u proteklih nekoliko godina je porasla za 30%. Ljudi su ih dobro prihvatili, a brojna ispitivanja pokazuju kako bi oko 70% puanstva u EU podrali izgradnju vjetroelektrana. U mnogim zemljama vjetroelektrane postaju turistika atrakcija, te se prema ureenosti i istoi mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima. Energija vjetra je definitivno jedan od izvora budunosti i ima veliki potencijal za daljni razvoj kroz iduih nekoliko desetljea, ako ne i vie. Obrada ove teme mi se svidjela stoga bi vjetroelektrane dodao na jedno od odredita koje bi u budunosti volio posjetiti.

POPIS LITERATUREPOPIS LITERATURE

[1.] ***: http://www.samobor.hr/web/izvori-energije, 15.4.2014.[2.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/sto-je-vjetar, 17.4.2014.[3.] ***: http://www.energetski-certifikat-zagreb.com/index.php/energetski-certifikat/energetsko-certificiranje/energija-vjetra, 13.5.2014.[4.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Betzov_zakon, 19.4.2014.[5.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/povijest, 19.4.2014.[6.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_vjetroelektrana, 21.4.2014.[7.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana, 26.4.2014.[8.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroagregat, 7.5.2014.[9.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskoj, 11.5.2014.[10.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/znacaj-i-vizija, 21.4.2014.[11.] ***: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/09/29/vjetroelektrane-u-europi/, 11.5.2014.[12.] http://novaenergija.hr/energija-vjetra-mitovi/, 13.5.2014.

DENIS BOGDAN, 4.A20