Eric Hobsbawm Nacije i Nacionalizam

8/13/2019 Eric Hobsbawm Nacije i Nacionalizam

1/234

~ ~ci

UrednicaVESNA P U S

aslol} originalaEric J. HobsbawmNations and Nationalism since 1780Programme, myth, reality

Cambridge University Press,Cambridge 1990

A-PDF Page Crop DEMO: Purchase from www.A-PDF.co
http://www.a-pdf.com/?pcp-demohttp://www.a-pdf.com/?pcp-demo


2/234

ERIC J HOBSBAWM

NACIJEINACIONALIZAM

Program, mit, stvarnost

mIlZagreb 1993.


3/234

I z d a v a Novi Liber, ZagrebCopyright E. J. Hobsbawm 1990.Za i z d a v a aSlavko GoldsteinPrijevodNata e n g i

Lektor i korektorBlanka Kroflin'Likovna opremaIvan n t o n o v i

T e h n i k i urednikRobert Jurica r a j a i

Objavljivanje ove knjige na hroatskomjeziku pomogli su:Central and East European Publishing Project, OxfordZaklada Otvoreno drutvo - Hrvatska


4/234

KAZALO

1 lll?lJ(}()lTlJll \TIlBILJl?KA lJ 1 ISCU Xprof. dr Mirjana Gross

WOlJ1 NACIJA KAO NOVA POJAVA:OD REVOLUCIJE DO LIBERALIZMA 172 P U K I PROTONACIONALIZAM 513 GLEDITE VLASTI 874 TRANSFORMACIJA NACIONALIZMA,1870-1918 1115 VRHUNAC NACIONALIZMA, 1918-1950 1436 NACIONALIZAM KONCEMDVADESETOG T O L J E 177KAZALlJ IMl?NA I 1 OJMOlTA 208Dubravko t i l i

v


5/234


6/234

PREDGOVORedna je od neodoljivo p r i v l a n i h osobina drutvenih i povije-snih znanosti i u tome to se one izmedu ostalog bave istim

temama kojima se bavi i r a k t i n a politika ali imje cilj r z u m i ~jevanje i spoznavanje a ne upotreba i iskoritavanje. Na prak-t i n o p o l i t i k o j razini ove teme su zanimljive za svakog o v j e k ai i t a o c a jer ih s u s r e e u svakodnevnom ivotu i jer odredujudrutvenu okolinu u kojoj se k r e e i ivi. U politici one imajusvoju odredenu neposrednu primjenu: to su l problemi kojetreba rijeiti l institucije s kojima treba poslovati l p o l i t i k eparole s kojima se ide na izbore l prolost u koju treba vjero-vati i njome se ponositi l zakoni koje treba potivati .... Uznanosti naprotiv tim istim temama pristupa se impersonalno.One su od interesa zato to su toliko z n a a j n e za ivot i samora-zumijevanje jednog drutva li same po sebi ne slue niti jed-nom p r k t i n o m cilju v e samo razumijevanju fenomena kojise i z u a v a Tek prevedene u socijalnu i p o l i t i k u akciju znan-stvene spoznaje dobivaju svoju p r g m t i n u relevantnost. Rela-tivna odmaknutost znanstvene spoznaje u drutvenim znanosti-ma od intervencije u svakodnevicu i n i znanost mnogo manjeopasnom po drutvo od politike. Znanstvena metoda kojoj pod-lijee svaka znanost racionalno utemeljuje njezine spoznaje in m e e univerzalno v a e e strukture i pravila koja i najemo-tivnijoj temi bitno umanjuju eksplozivni naboj. Ova kombinaci-ja distance univerzalnosti i metode o m o g u v znanosti da sebavi drutvenim i povijesnim fenomenima i procesima koji suna p r a k t i n o p o l i t i k o j razini zamagljeni mitovima i strastima.Promoviranjem svoje spoznaje znanost na posredni n a i n dopri-nosi umirivanju i razbistravanju zgusnutih emocija i time nudijasniju sliku i samoj svakodnevici.Iako usmjerene na isti tip tema znanost i politika dovodeistovremeno ista konkretna pitanja urespektivne fokuse svoginteresa samo s p o r a d i n o i s l u a j n o Znanost usmjerava svojinteres po vlastitoj logici i p r e d n j a i pred politikom u broju ispektru tema. Povremeno se medutim dogada da neka temakoju je znanost smatrala sporednom l teorijski apsolviranomizbije u sredite ivota drutva novom estinom i nametne se nesamo kao tema od znanstvenog interesa v e i kao preduvjet za

V


7/234

bavljenje v e i n o m drugih teorijskih pitanja. Nacije i nacionali-zam su u posljednjoj dekadi dvadesetog s t o l j e a takva jednatema. Velike preobrazbe koje su se 1989. godine probile na po-vrinu u I s t o n o j i Srednjoj Evropi aktualizirale su pitanja naci-onalnog identiteta, nacionalne kompeticije i nacionalne netrpe-ljivosti kao prvorazredno o l i t i k o i socijalno pitanje. Kao to sua n a l i t i a r i i s t o n o e v r o p s k i h realnih socijalizama ostali z a t e e n ibrzinom i l a k o o m prvih o d l u n i h koraka njihova uruavanja,tako je i eksplozija nacionalne svijesti i nacionalizma preduhi-trila drutvene znanosti u njihovoj konceptualizaciji u novomhistorijskom kontekstu. Nacionalni identitet, nacionalni simbolii sama nacija u ovom su svom proboju postali p o l i t i k e teme i

p o l i t i k e kategorije mnogo prije nego to je o njima povedenairoka, ozbiljna i racionalna znanstvena rasprava. Ti fenomenisu promiljeni u svojim ranijim izdanjima, s kraja XVIII. stolje-

a kraja XIX. s t o l j e a i prve polovice XX. s t o l j e a . No kao suvre-mene fenomene prije ih je prihvatila politika nego znanost. Ta-ko su ove, v e i po svojoj prirodi osjetljive teme i podlonije

o s j e a j i m a i strastima nego razumu, dovedene na javnu scenu usvom potencijalno najeksplozivnijem obliku: u funkciji p o l i t i kih ciljeva. To je potrebu za ponovnim oivljavanjem znanstve-ne rasprave o njima i n i l o jo e o m i akutnijom. U neujedna- e n o j m e u i g r i znanosti i stvarnosti, ili znanosti i politike, napitanju nacionalnog politika je u ovom s l u a j u pretekla znanost.

Knjiga acije nacionalizam eli ispraviti tu neravnoteu iunijeti distancu, univerzalnost i metodu u raspravu o nacional-nom. Tom je knjigom jedan od najslavnijih i v u i h h i s t o r i a r aEric Hobsbawm, otvorio znanstvenu raspravu o genezi nacio-nalnog identiteta i o nacionalizmu. Ovoga puta ta je rasprava

z a p o e l a u novom kontekstu o s t - k o m u n i s t i k e Evrope: u I s t o noj Evropi je, s jedne strane, dolo do novog nacionalnog poleta,dok s druge prijeti opasnost da ideja nacije ispuni ispranjenodiktatorsko mjesto koje je na tim prostorima nekada zauzimalaideologija. Knjiga koja je pred nama ne eli ujedno i z a k l j u i t iraspravu koju otvara. Njezino je n a e n j e dvostruko, i sa stano-vita fenomena koji i z u a v a i sa stanovita i t a o c a posebno na-eg i t a o c a ivotno i intelektualno uronjenog u taj fenomen. Unjoj su o d r e e n e povijesne koordinate nacije i pokazano je da seona kao fenomen javlja relativno nedavno, zajedno s idejom

VIII


8/234

g r a a n s k o g drutva u vrijeme francuske revolucije. U smislu ukojem mi danas razumijemo naciju i u kojem ona inspirira su-vremene ljudske tenje i strasti, ona ne postoji due od dvjesto-tinjak godina. Ta je i n j e n i c a bitna za njezino razumijevanjekao historijski nove pojave. e s t o kolokvijalno uvjerenje, proi-zalo iz aktualne snage i proirenosti nacionalne identifikacije, o

v j e n o s t i nacija time je skinuto s dnevnog reda ozbiljnih raspra-va. Druga je z n a a j k a ove knjige upravo u tome da ona elipokrenuti znanstvenu raspravu o naciji i nacionalizmu, tj in-spirirati, provocirati i zainteresirati v o d e e svjetske umove udrutvenim i povijesnim znanostima da usmjere svoju pozor-nost na taj fenomen za koji, .. znamo to je kad nas ne pitate,ali ga ne moemo brzo objasniti niti definirati. e u mnogerazlike i z m e u znanstvenog i p r a k t i n o p o l i t i k o g bavljenja ne-kom temom ubraja se i to da u znanstvenim raspravama nemapobjednika. lli, gledano iz druge perspektive, u znanstvenimraspravama pobjednici su svi oni koji su se svojim miljenjemuspjeli makar i korak pribliiti boljem upoznavanju i razumije-vanju samog fenomena. o e t a k takve rasprave temeljna jenamjera ove knjige.Ovaj hrvatski prijevod knjige acije i nacionalizam u izdanjuNovog Libera nije i d e n t i a n svom engleskom originalu koji je1990. objavila Cambridge University Press. U p r o l j e e 1992.autor je napisao novu verziju 6. poglavlja, koja se u ovom hrvat-skom izdanju prvi put objavljuje. rzina d o g a a n j a i intenzitetoivljavanja nacionalnih s j e a j a u I s t o n o j Evropi, u k l j u u j u i iHrvatsku i cijelo p o d r u j e nekadanje Jugoslavije, ponukali su isamog autora da ponovno promisli i donekle modificira z a k l j u ke do kojih je doao tri godine ranije. Otvorenost za nove argu-mente i spremnost da se vlastiti z a k l j u c i uvijek ponovno dovo-de u pitanje, najbolji je putokaz raspravi o nacijama i naciona-lizmu kakva se eli pokrenuti ovom knjigom.

Eric Hobsbawm z a k l j u u j e svoju studiju tezom da je sama i n j e n i c a to su se h i s t o r i a r i p o e l i baviti i z u a v a n j e m nacije inacionalizma znak da su ti fenomeni proli svoju kulminaciju.

Walter Bagehot, Physics and Politics London 1887; citirano premaE.Hobsbawm, Nacije i nacionalizam str. 3.

X


9/234

Njiho.vo zlatno doba bio je konac devetnaestog s t o l j e a Kaou r e d u j u i princip svijeta d n s su oni, bez obzira na povremeneerupcije, u opadanju i p o v l a e n j u Autor ovu svoju tezu potkre-pljuje n a v o d e i Hegelovu misao o tome da Minervina sova kojadonosi mudrost i z l i j e e u suton. Za nas je moda manje vanod l se radi o sutonu fenomena, a vanije da se u njihovomrazmatranju nikada ne zanemari mudrost. Vesna P u s i


10/234

Biljeka o piscuric John rnest Hobsbawm o e n j e 9. lipnja 1917. u Alek-sandriji. kole je polazio u B e u i Berlinu a doktorirao je na

s v e u i l i t u u Cambridgeu. Bio je p r e d a v a izvanredni profesora zatim i redovni profesor ekonomske i socijalne povijesti naBirbeck Collegeu Londonskog s v e u i l i t a te l a n nastavnogzbora King's Collegea na v e u i l i t u u Cambridgeu. meritiranje 1982. Od 1976. l a n je Britanske akademije. Predavao je nabrojnim evropskim i izvanevropskim s v e u i l i t i m a i p o a s n i jedoktor nekoliko s v e u i l i t a (Stockholm, Chicago, ast Anglia)te p o a s n i l a n A m e r i k e i M a a r s k e akademije znanosti iumjetnosti.Tradicionalna historijska znanost oblikovana u 19. s t o l j e ubavila se d j e l a t n o u elita, pojedinaca i grupa koje su imaleglavnu ulogu u drutvu. Bila je to u r a z l i i t i m varijantama

p o l i t i k a historija, odnosno intellectual history u Velikoj Brita-niji i SAD, Geistesgeschichte u N j e m a k o j ili p o z i t i v i s t i k iusmjerena historija u Francuskoj. Taje historiografija r i a l a oidejama i namjerama istaknutih osoba, e s t o onih na e l udrava, o pojedinim neponovljivim d o g a a j i m a koje su autorismatrali vrijednima da ih potomstvo zapamti. Precizirane i ra-

z r a e n e metode, uglavnom kao t e h n i k i postupci, odgovarali sutakvom n a i n u istraivanja. V e na prijelomu s t o l j e a izrastalisu uvjeti za naputanje tog tipa historiografije. No tek u godi-nama nakon II. svjetskog rata pojavila se nova historija, pri e m u je avangardnu ulogu imala grupa francuskih p o v j e s n i a -ra okupljena oko a s o p i s a Annales. Oni su izazvali previranja uevropskoj i a m e r i k o j historiografiji i r a z l i i t e odgovore pritraenju novih putova u pojedinim nacionalnim historiografija-ma, a i u internacionalnim razmjerima nastale su struje i ko-le sa s l i n i m s h v a a n j i m a .Nova je historija istupila k r i t i k i prema elitama koje su uprolosti imale monopol na z n a a j istraivanja i na nastavupovijesti. Izazovi vrijednostima i pretpostavkama tradicionalnehistoriografije bili su vrlo r a z l i i t i No svima je bilo z a j e d n i k ouvjeravanje, koje se r e t o i l o u znanstvene rezultate, da mjestojunaka tradicionalne historije (vladara, ministara, diplomata,generala) u istraivanju i prezentaciji moraju zauzeti oni koji-ma se uvijek vladalo, outsideri v j e n i gubitnici, mali ljudi ,

XI


11/234

dakle iri slojevi ili mase . Nova je historija eljela napustitipovrnu p r i u i baviti se dubinama (history in depth ili hi-story from buttom up), tj. istraivati drutvene strukture, procese i institucije te obrasce dugoga trajanja . Entuzijazam jeobuhvatio mnoge p o v j e s n i a r e koji su na taj n a i n pokualiprevladati tradicionalna o g r a n i e n j a svoje struke.To je previranje trajalo od kraja pedesetih do sedamdesetihgodina. Osamdesetih se godina v e pokazalo da suprotnosti iz

m u tradicionalnog i inovativnog pristupa historijskoj znanosti vie nisu tako velike. Dolo je do otrenjenja koje i opetima r a z l i i t e oblike. U glavnom r i j e je o prijelazu od oslonaprije svega na sociologiju prema antropologizaciji historiografije ili, drugim r i j e i m a od interesa za drutvene, ekonomske,

p o l i t i k e i kulturne promjene na pokuaje istraivanja iskustava ljudi s vlastitom okolinom i povijesnim promjenama, njihovih vjerovanja, o b i a j a ponaanja.Hobsbawm pripada grupi avangardnih socijalnih povjes n i a r a - m a r k s i s t a koja je imala znatan utjecaj na razvoj socijalne historije u Velikoj Britaniji i drugdje a pokrenula je 1952.

a s o p i s Past and Present. To nije m a r k s i s t i k i organ, nego sredite diskusije o irenju tema istraivanja i o z n a e n j u socijalnehistorije i o novim pristupima istraivanju.Hobsbawm je jedan od najpoznatijih autora koji su svojimradovima eljeli p o j a a t i istraivanja drutvenih procesa istruktura te irih slojeva. Jedan od obrazaca za nekonvencionalni pristup istraivanju danas toliko popularne teme o marginaliziranim drutvenim grupama jesu njegova djela o primitivnim buntovnicima u kojimaje opisao ivot ustanikA i bandita i nastojao objasniti uzroke sukoba i kolektivnih akcija, motivacije i ciljeve.1Hobsbawm je imao pionirsku ulogu pri pokretanju diskusijeo socijalnoj historiji. Postavio je na dnevni red razlikovanjeizmedu socijalne historije (Social History, Sonalgeschichte)kao jedne od poddisciplina historijske znanosti (uz ekonomsku,

p o l i t i k u i kulturnu) te historije drutva (History of Society,Gesellschaftsgeschichte) kao koncept sinteze, tj. usmjerenjal Primitive Rebels. Studies in Archaic Forms of Social Movement in theand 2 th Centuries, 1 izd. Manchester 1959; Bandits, London 1969; ap-tain wing (8 Georgeom Rudeom), London 1969.

xn


12/234

prema to je m o g u e obuhvatnijoj analizi povijesnih drutava.S h v a a o je dakle predmet historijske znanosti kao sloeno jedinstvo dimenzija to ih je trebalo istraivati specijalnim poddisciplinama ali i s aspekta njihove m e u s o b n e povezanosti naputu prema History of Society. l Ta orijentacija eli obratiti panju prije svega nadindividualnim strukturama procesima tenastoji istraivati fenomene duljega trajanja a ne samo one kojipodlijeu brzim promjenama. Uvjet za uspjeh toga programabilo je, dakako, irenje istraivanja na nova p o d r u j a drutvenoga ivota i na nove teme. Zato je taj tip historijske znanosti idobio naziv nova historija.Hobsbawm je 1971. konstatirao spletove i s t r a i v a k i h pitanja koja su tada v e bila postavljena a trebalo je na toj osnovinastaviti na putu prema History ofSociety. To su: demografskei obiteljske veze, povijest gradova, klasa drutvenih grupa,mentaliteta i l i kolektivne svijesti odnosno kulture u antropolokom smislu, preobrazba drutva (primjerice modernizacija iindustrijalizacija), socijalni pokreti i prosvjedi. Takva su istraivanja najprije smatrana subverzivnim prema etabliranim institucijama. U Velikoj Britaniji i u Saveznoj Republici N j e m a -koj neki su p o v j e s n i a r i z r t o kritizirali vlastito drutvo unastojanju da pedagoki djeluju na suvremenike. Medutim,

u g o a j koji se izrazio 1968. ubrzo je nestao. Dolo je do praveeksplozije ispitivanja novih tema i p o d r u j a i sve vie povjes n i a r a bavilo se socijalnom historijom koja je na taj n a i nizgubila svoj protestni z n a a j (tamo gdje ga je u o p e imala) ietablirala se na brojnim s v e u i l i t i m a i institutima.Socijalni p o v j e s n i a r i istraivali su sve vie dimenzija zbiljepa je to arenilo postalo nepregledno i o s j e a l a se potreba socijalno-historijski usmjerenih sintetskih pokuaja. Medutim,francuska histoire totale, Hobsbawmova History of Society iliGesellschaftsgeschichte n j e m a k e Bielefeldske kole nije se upraksi mogla ostvariti. Zato je i Hobsbawm izrazio svoje razo

a r a n j e to ne postoje djela koja bi se mogla identificirati kaoHistory of Society. U svakom s l u a j u to je miljenje odigralosvoju ulogu kao ideja vodilja a socijalna historija preobrazila

'lE.J . Hobsbawm, From Social History to the History of Society, u: F. Gilbert, St. Graubard (ur.), Historical Studies Today, New York 1972.

X


13/234

je historijsku znanost u cjelini, iako je naila na znatne probleme i o g r a n i e n j a .

Na tom putu Hobsbawn je imao vidnu ulogu pogotovu svojom knjigom o razdoblju revolucija 1789--1848.3 Nije vie r i j e o manje i l i vie obuhvatno interpretaciji niza dogadajajednogarevolucionarnog razdoblja. Osnovno je i s t r a i v a k o pitanje kako dvojna revolucija, tj. velika francuska revolucija i industrijska revolucija mijenjaju drutvene strukture, u kakvom su me

u s o b n o m odnosu i kako u t j e u na a z l i i t e evropske regije, a iire. Rezultati istraivanja o b u h v a a j u ekonomske, socijalne,p o l i t i k e i kulturne spletove, otvaraju nove vidike i daju inspiracije za inovacije. Model dvojne revolucije p r i h v a e n je odmnogih p o v j e s n i a r a koji su pisali o s p e c i f i n o s t i m a spleta industrijske i p o l i t i k e revolucije, odnosno o posljedicama njihovefragmentarne pojave i l i nedostatka u pojedinim zemljama i l iregijama. N s t a v l j a j u i rad na velikim temama evropske povijesti 19. s t o l j e a Hobsbawm je napisao jo dvije knjige o razdoblju liberalnog kapitalizma te imperijalizma do 1918.4 Kako

i s t i e u predgovoru knjizi Doba kapitala namjera mu je stvaranje o p e historijske sinteze koja bi mogla o m o i u traenjukorijena sadanjeg vremena ,cjHobsbawm je vrlo poznat po svojoj p u b l i c i s t i k o j djelatnostikojom je sudjelovao u diskusijama o vanim temama suvremenog drutva.

3 E.J. Hobsbawm, Doba revolucije Zagreb 1987 (1. izdanje na engleskom1962). Na XIV. e u n a r o d n o m kongresu historijskih znanosti u San Franciscu Hobsbawm je u povodu 20()...godiinjice amerU ke revolucije obavijestio kakop o v j e s n i a r i na temelju empirijskog istraivanja pojedinih revolucija pokuiavaju doprijeti do stupnja teorije i kakve se p o t e l k o e pritom javljaju. E.J.Hobsbawm, Revolucija a s o p i s za suvremenu povijest, ll m 1976, 51-80.

4 E.J. Hobsbawm, Doba kapitala 1848-1875. Zagreb 1989 1. izdar ,je naengleskom 1975); isti autor, The ge ofEmpire. London 1987.5 Vaniji Hobsbawmovi radovi od kojih su neki na.iJli na veliki interea jer suinspirativni za inovacije jesu: Industry and Empire London 1968 (britanskaekonomska historija); The InventWn of TraditWn uredio T. Ranprom),1983: Worlds ofLabour 1984: Politics ofa Ratioru:t l Left (a.naliza a b u N t l k estranke), 1989: Eclwes of the Marseillaise 1990.

XIV


14/234

Uvod


15/234


16/234

Zamislimo da jednoga dana, po zavretku nuklearnog ratana na, sada mrtav planet sleti m e d u g a l a k t i k i p o v j e s n i a r nebi li ispitao uzrok te daleke katastrofice koju su zabiljeili senzori u njegovoj galaksiji. On ili ona - ne elim ulaziti u pitanjefizioloke reprodukcije vanzemaljaca - zaviruje u zemaljskeknjinice i arhive koji su ostali s a u v a n i jer je visokorazvijenonuklearno oruje bilo namijenjeno uni ltavanju ljudi, a ne mate-rijalnih dobara. P r o u i v i l i ih, na e p r o m a t r a z a k l j u i t i da jeposljednja dva t o l j e a povijesti ljudske vrste na planetu Zemljin e m o g u e shvatiti ukoliko se bar donekle ne shvati termin na_cija" i iz njega izvedena frazeologija. Ovaj termin po svemu

s u d e i izraava neto vrlo vano u meduljudskim odnosima.No, lto t o n o ? U tome je tajna. I s t r a i v a je vjerojatno p r o i t a oWaltera Bagehota, koji je povijest 19. st. prikazao kao povijest"izgradnje nacija", ali koji je takoder primijetio sa sebi svoj stvenim zdravim razumom: "Znamo lto ona jest kad nas ne pitate,ali ne moemo je na brzinu objasniti ili definirati."l To modavrijedi za Bagehota i za nas, ali ne i za p o v j e s n i a r e iz drugihgalaksija koji ne posjeduju ljudsko iskustvo koje po svemu sude i ideju "nacije" i n i tako uvjerljivom.Mislim da bi danas bilo m o g u e z a h v a l j u j u i literaturi napisanoj u posljednjih petnaest do dvadeset godina, takvom povjes n i a r u dati kratak popis knjiga koje bi mu (ili joj) pomogle pritakvoj analizi, i koje bi dopunile "Nationalism: A Trend Reportand Bibliography" A. D. Smitha2, koji sadri v e i n u referencina tom p o d r u j u do tada. To ne z n a i da bi valjalo p r e p o r u i t isve ono to je napisano u ranijim razdobljima. Na bi popisliterature sadravao vrlo malo tekstova napisanih u k l a s i n o mrazdoblju liberalizma 19. s t o l j e a . Razlozi za to trebali bi bitirazjanjeni u drugom dijelu teksta, no takoder i stoga lto se uto vrijeme pisalo uglavnom u n a c i o n a l i s t i k o m i r a s i s t i k o mtonu. A ponajbolja su djela nastala u to vrijeme u stvari vrlokratka, poput dijelova koji se odnose na tu temu u Razmatra-

l Walter Bagehot, Physics and Politics (London, 1887), str. 20-21.A. D. Smith, ''Nationalism: A Trend Report and Bibliography" u urrentSociology XXI/3, Hag i Pariz, 1973. idi i bibliografije u Theories Nationa-lism (London, drugo izdanje 1983) i The Ethnic Origins Nations (Oxford,1986) istog autora. Profesor Anthony Smith je trenutno glavni v o d i u ovompolju za tekstove na engleskom jeziku.

3


17/234

njim o r e d s t a v n i k o j vladavini Johna Stuarta Milla ili znamenitog predavanja Ernesta Renana to je nacija?3Popis literature sadravao bi i neke povijesno nune tekstove, te neke neobavezne, iz prvog vanijeg pokuaja da se predmet analizira nepristrano, a to su z n a a j n e i potcijenjene debate marksista Druge internacionale o nacionalnom pitanju , kako su ga nazivali. Kasnije e m o vidjeti zato su se naJoolji umovi medunarodnog o c i j a l i s t i k o g pokreta - koji je sadravao nekoliko izuzetno m o n i h intelekata - bavili ovim pitanjem: Kautsky i Luxemburg, Otto Bauer i Lenjin, da navedemo samo neke.4 Na popisu bi se vjerojatno nalo neto od Kautskog, sasvimsigurno Die Nationalitatenfrage Otta Bauera, no trebao bi sa-drati i Staljinov Marksizam i nacionalno i kolonijalno pita-nje, ne toliko zbog skromnih, mada ne i zanemarivih - iakouglavnom neoriginalnih intelektualnih zasluga, koliko zbog

p o l i t i k o g utjecaja. IPo mom sudu, malo bi djela iz doba poslije 1. svjetskog rata,doba Carletona B. Hayesa i Hansa Kohna6, koji su nazvanidvojicom utemeljitelja akademskog p r o u a v a n j a nacionaliz

ma, zasluilo da se n a e na popisu. Posve je prirodno da tajpredmet p r i v l a i panju u vrijeme kad se geografska karta

3Emest Renan, (lu est ce que c est une nation? C o n f ~ r e n c e {Elite en Sorbonne le II mars 1822) (Pariz, 1882)j Jobn Stuart Mill, Considerations onRepresentative Government (London, 1861), poglavlje XVI.

4Zgodan uvod, koji sadrii i izbor iz tekstova v o d e i h m a r k s i s t i k i h autoratoga doba jest Georgas Haupt, Michel Lowy i Claudie Wei11 Les Marxistes etl question nationale 1848 -1914 (Pariz, 1974). Otto Bauer, Die Nationalittt-tenfrage und die Sozialdemokratie B e , 1904, drugo izd.a:oje iz 1924. saddiva an novi uvod), kako se i n i , iz nepoznatih razloga nije preveden na engleski. Recentnije pokuiaj Horace B. Davis, Tuward a Marxist Theory ofNatio-nalism (New York, 1978).

I Tekst iz 1913. izdan je zajedno s kasnijim tekstovima u Josif Staljin,Marxism and the National and Colonial Question (London, 1936) u knjizi kojaje imala znatnog u t j ~ a ne samo medu kom'lUl.istima, posebno u zavisnomsvijetu.

l Carleton B. Hayes, The Historical Evolution of Modem Nationalism(New York, 1931) i Hans Kohn The Idea of Nationalism. A Study in ItsOrigin and Background (New York, 1944) sadrie vrijedne povijesne materija-le. Izraz utemeljitelji o t j e e iz vrijednog istraivanja filoloike i konceptualnepovijesti A. KemillUnen, Nationalism. Problems Concerning the Word, theConcept and Classification (Jyvaskyl., 1964).4


18/234

Evrope po prvi - a kako se ispostavilo i jedini - put mijenja poprincipu nacionalnosti, i kad frazeologiju evropskog n a c i o n a l i z ~ma p r i h v a a j u novi pokreti za o s l o b o e n j e kolonija ili za priznanje prava r e e g svijeta, kojem je barem Hans Kohn poklonio dosta panje? Osim toga, nema sumnje da djela iz tog e r i ~oda sadre masu materijala koji se zasniva na ranijoj literaturi,pa si tako i s t r a i v a moe utedjeti podosta i t a n j a primarneliterature. Glavni je razlog zastarjelosti tolikih tekstova u tometo su glavnu inovaciju tog razdoblja, koju su uzgred r e e n oanticipirali marksisti, svi osim nacionalista prihvatili kao o p emjesto. Nacije, kao to danas znamo - a tom su saznanju znat-no pridonijela nastojanja iz razdoblja Hayesa i Kohna - nisu,kao to je mislio Bagehot, stare kao povijest .8 Sama r i j e usvom danruinjem z n a e n j u nije starija od 18. st., ako zanemarimo pokojeg predasnika. Akademska se literatura na temu nacionalizma umnoila, no ne i znatno uznapredovala tijekom

s l j e d e i h d e s e t l j e a . Po miljenju bi nekih djelo Karla Deutscha,koji naglaava ulogu komunikacije u formiranju nacija, predstavljalo z n a a j a n doprinos, ali se meni taj autor ne i n i nezaobilaznim.9Nije posve jasno zruito je literatura koja o b r a u j e nacije inacionalizam ula u tako plodnu fazu prije dvadesetak godina,no to si pitanje ionako postavljaju samo oni koji vjeruju da je dotoga dolo. To mijljenje nije o p e p r i h v a e n o . Problem e bitio b r a e n u posljednjem poglavlju, no ne vrlo detaljno. U svakoms l u a j u , po miljenju ovog autora, broj djela koja uistinu rasvjetljavaju pitanje to su to nacije i nacionalni pokreti i kakvuulogu imaju u povijesnom razvoju v e i je u razdoblju 19681988. nego u bilo kojem prethodnom, dvostruko duem razdoblju. U daljem bi tekstu trebalo postati jasno koje od njih sma-tram posebno zanimljivima, no moda bi bilo zgodno navestinekoliko z n a a j n i h naslova, m e u koje autor u k l j u u j e samojedan od svojih tekstova na tu temu.lO Ovaj kratki popis moe

7 Vidi njegov History ofNationalism in the East (London, 1929); Nationa-lism and Imperialism in the Hither East (New York, 1932).8 Bagehot, Physics and Politics, str. 83.9 Karl W. Deutsch, Nationalism and Social Communication. An Enquiryinto the Foundations ofNationality (Cambridga MA 1953).10 To su, osim poglavlja koja b r a d ~ u taj predmet u The Age ofRevolution

5


19/234

posluiti za upoznavanje s p o d r u j e m . Autori su navedeni abecednim redom, s izuzetkom Hrocha i j e je djelo o z n a i l o novorazdoblje u analizi sastava pokreta za nacionalno o s l o b o e n j e .Hroch, Miroslav. Social Preconditions of National Revivalin Europe (Cambridge, 1985). Ovdje su sabrana o t k r i a iz dvadjela koja je autor izdao u Pragu 1968. i 1971.Anderson, Benedict. Nacija: zamWjena zajednica (kolskaknjiga, Zagreb, 1990; prijevod djela Imagined CommunitiesLondon, 1983)Armstrong, J. Nations before Nationalism (Chapel Hill,1982)Breuilly, J. Nationalism and the State (Manchester, 1982)John W. Cole i Eric R. Wolf. The Hidden Frontier: Ecology

and Ethnicily in an Alpine Valley (New York i London, 1974)J. Fishman (ur.) Language Problems of Developing Coun-tries (New York, 1968)Ernest Gellner. Nations nd Nationalism (Oxford, 1983)Hobsbawm, E. J. i Ranger, Terence (ur.) The Invention ofTradition (Cambridge, 1983)Smith, A D. Theories of Nationalism (drugo izdanje, London, 1983)SzUcs, Jena. Nation und Geschichte: Studien ( B u d i m ~ t a ,1981)Tilly, C. (ur.) The Formation ofNational States in WesternEurope (Princeton, 1975)Ne mogu odoljeti a da im ne dodam i briljantan esej koji je

napisan sa stanovita subjektivne identifikacije s nacijom , no1789-1848 (1962), The Age ofCapital 1848-1875 (1975) i The Age of Empire1875-1914 (1987): The attitude of popular cl.asses wwardB national movements for independence (Celtic parts of Great Britain) u Commission Inter-nationale d Hiswire des Mouvements aoeiau et Structu.res Sociales, Mouve-men.ts n.ati.onaux d i n d ~ e n d e n c e et classes populaires aux XIXe et x xs sUclesen Occident et en Orient u dva wma, (Pariz, 1971), mJiga I, str. 84-44; Somereflections on nationaIism u T. J. Nossiter, A H. Hanson, Stein Rokkan ur.)Imagination and Precision in the Social Sciences: E8Bays n Memory ofPeterNettl (London, 1972, str. 385-(06); ''Reflections on 'The Break-Up of Britain'New Left Review 105, 1977); What is the worker'. country? (pogl. 4 umojem Worlds ofLabour London, 1984); ''WorkiDg- class internationaIism uF. van Holthoon i Marcel van der Lindan (ur.), IniBrnation.ali.Bm in the LabourMovement (I..eiden, New York, Copenhagen, KaIn, 1988, m. 216).6


20/234

s rijetkim o s j e a j e m za njezin historijski kontekst i prilagodljivost, When Was Wales? Gwyn A. Williams u mojoj knjizi TheWelsh in Their History (London i Canberra, 1982).V e i n a se ovih djela bavi pitanjem to je to u o p e (ili konkretno) nacija? Jer osnovna je karakteristika ovog n a i n a kla

sificiranja skupina ljudskih b i a ta da se, usprkos tvrdnjamaonih koji joj pripadaju da je ona na d r e e n e n a i n e primarna ifundamentalna za socijalnu egzistenciju pa a k i individualnuidentifikaciju svojih l a n o v a ne moe i z n a i z a d o v o l j a v a j u ikriterij po kojem bi se odredilo koji od brojnih ljudskih kolektiviteta zasluuje da ga se tako nazove. To nas samo po sebi i netreba iznenaditi, jer ako u 'naciji' vidimo pridolicu koja se teknedavno javila u povijesti ljudske rase, produkt s p e c i f i n i h ineizbjeno lokaliziranih i l i regionalnih, povijesnih konjunktura,bilo bi za o e k i v a t i da e se ona javiti, barem u p o e t k u unekoliko n a s e l j e n i k i h kolonija, a ne u populaciji ravnomjerno

r a s p o r e e n o j irom svijeta. No, problem je u tome da se promat r a u ni na koji n a i n ne moe objasniti kako da a priori razlikuje naciju od drugih entiteta, kao to mu moemo objasnitikako da prepozna neku pticu ili da razlikuje mia od gutera.Kad bi promatranje nacija bilo s l i n o promatranju ptica bilo bivrlo jednostavno.

e s t o se pokuavaju utvrditi objektivni kriteriji za statusnacije, i l i objasniti zato su o d r e e n e grupe postale nacijamaa druge nisu, a pokuaji se baziraju na p o j e d i n a n i m kriterijima poput jezika i l i etniciteta, i l i pak na kombinaciji kriterijakao to su jezik, z a j e d n i k i teritorij, z a j e d n i k a povijest, kulturne z n a a j k e ili s l i n o . Staljinova definicija je vjerojatno najpoznatija definicija tog tipa, no nipoto nije i jedina. Sve sutakve objektivne definicije neuspjene, a razlog je o i t : b u d u ida se samo neki pripadnici velike klase entiteta koji odgovarajutakvoj definiciji mogu uvijek opisati kao nacije , iznimke jelako n a i . Bilo da s l u a j e v i koji odgovaraju definiciji o i t o nisu(ili barem jo nisu) nacije niti imaju nacionalnih aspiracija,bilo da nacije koje to bez svake sumnje jesu ne udovoljavaju

Nacija je kroz povijest razvijena, stabilna zajednica jezika, teritorija,ekonomskog ivota i psiboloikog ustrojstva koja se manifestira u kulturnomzajednitvu. Josif Staljin, Marxism and the National and Colonial Questionstr. 8. Ori.g:inal.je napisan 1912.7


21/234

kriteriju l kombinaciji kriterija. Kako bi i moglo biti d r u k i j e ,kad danas pokuavamo ugurati entitete koji su historijski novi,koji tek nastaju i mijeIijaju se, i koji dan-danas nisu u o p euniverzalni, u okvir stalnosti i univerzalnosti?Osim toga, kao to e m o vidjeti, kriteriji koji se koriste u ovusvrhu - jezik, etnicitet i njima l i n i - i sami su zbrkani, nestalni i dvosmisleni, i jednako beskorisni za orijentaciju putnicimakao oblaci u usporedbi s putokazima. To ih, dakako, i n i osobito prikladnima za propagandu i programatske svrhe, a neprikladnima za deskriptivne. Primjer koritenja jedne takveobjektivne definicije u n a c i o n a l i s t i k e svrhe u novijoj azijskojpolitici moe nam to pojasniti:Stanovnitvo Cejlona koje govori tamilski a i n j a v a naciju koja se razlikuje od singaleke po svakom fundamentalnom mjerilu po kojem se utvrduje postojanje nacije;kao prvo po tome to je njihova zasebna povijest na otoku u najmanju ruku jednako tako starodrevna i slavnakao i singaleka, kao drugo po tome to tvore j e z i n ientitet potpuno odvojen od singalekog, s nenadm.anom

k l a s i n o m batinom i modernim razvojem jezika koji tamilski i n i potpuno prikladnim za sve suvremene potrebe, i na koncu zbog toga to nastava u prostorno jasnoo g r a n i e n a p o d r u j a . 1 2

Svrha je ovog odlomka jasna: zahtjev za autonomijom ilin e z a v i s n o u p o d r u j a koje se opisuje kao vie odjedne r e i n eotoka Sri Lanke, utemeljen na tamilskom nacionalizmu. No,nita drugo u l a n k u nije onakvo kao to izgleda. l a n a k prikriva i n j e n i c u da se prostorno jasno o g r a n i e n a p o d r u j a sastoje od dva geografski odvojena p o d r u j a koja nastavaju govornici tamilskog jezika r a z l i i t o g pola d o m a e stanovnitvo,odnosno nedavno doseljena radna snaga iz Indije); da na po

d r u j u sa stalnim tamilskim stanovnitvom u nekim zonamaivi i do t r e i n a govornika singalekog, kao i do 41% govornikatamilskog koji se nisu eljeli izjasniti kao pripadnici tamilske

12 I1ankai Tamil Arasu Kaderu, ''The case for a federal constitution forCeylon , Colombo, 1951. Citirano u Robert N. Kearney, Ethnic conflict andthe Tamil separatist movement in Sri Lanka Asian Survey 25, 9. rujna1985, str. 904).

8


22/234

nacije v e se radije izjanjavaju kao muslimani ( Mauri ). Ustvari, a k i ako zanemarimo sredinju regiju gdje ive imigranti, nije nipoto nedvojbeno da teritorij koji uglavnom i stalno nastavaju Tamili, a koji i n e p o d r u j a s homogenim tamilskim stanovnitvom (od 7 do 95% - Battica1oa, Mullaitivu,Jaffna) i p o d r u j a na kojima oni koji se izjanjavaju kao TarniHs a i n j a v a j u 20 do 33% (Aparal, Trincoma1ee), zasluuje da seopie kao jedinstveni prostor, osim i s t o kartografski. U stvari,u pregovorima koji su doveli do prekida r a a n s k o g rata na SriLanki 1987, takva je odluka bila i s t i p o l i t i k i ustupak zahtjevima tamilskih nacionalista. Kao to smo v e vidjeli, j e z i n ientitet prikriva neporecivu i n j e n i c u da su d o m a i TarniH, indijski imigranti i Mauri - jo uvijek homogena populacijasamo u fIlolokom smislu, a kao to e m o vidjeti vrlo vjerojatno

a k ni u tom. to se t i zasebne povijesti , ta je fraza gotovosasvim sigurno a n a k r o n i s t i n a , diskutabilna l pak toliko neod r e e n a da gubi svako z n a e n j e . Moe se dakako prigovoriti daotvoreno propagandni manifest ne treba p o d v r i ispitivanjukao da se radi o prilogu drutvenim znanostima, no poanta je utome da bi se gotovo svaka klasifikacija neke zajednice kaonacije na temelju takvih navodno objektivnih kriterija nalana meti l i n i h prigovora, ukoliko se i n j e n i c a da je ta zajednica nacija ne bi mogla utvrditi na temelju n e e g drugog.No, na temelju e g a ? Alternativa je objektivnoj definiciji subjektivna definicija, bilo kolektivna (u stilu Renanove nacija jesvakodnevni plebiscit ) l individualna, u stilu austromarksista, za koje se nacionalnost moe vezati uz pojedince, bezobzira na to gdje i s kime ive, ukoliko oni o d l u e da se takoizjasne,18 Obje su o i t i pokuaj da se izbjegnu o g r a n i e n j a apriori objektivizma, tako da se u oba l u a j a , dodue na a z l i i t

n a i n , definicija nacije prilagodi teritorijima na kojima koegzistiraju osobe koje se po jeziku l kojem drugom objektivnomkriteriju razlikuju, kao to je to bio s l u a j u Francuskoj l Habsburkom Carstvu. Objema se moe prigovoriti da je definirati

13 Karl Renner i z r i i t o je usporedio nacionalnu pripadnost pojedinca s njegovom ili njezinom) p r i p a d n o i u vjeroispovijesti, tj. da je to status slobodnoizabran, de jure od strane pojedinca koji je punoljetan, a u ime maloljetnikaod strane njihovih zakonskih predstavnika. Synopticus, Stant und Nation

( B e , 1899) str. 7 i dalje.9


23/234

naciju na temelju svijesti njenih l a n o v a o pripadnosti toj nacijitautologija i da nam prua tek a posteriori v o d i prema tometo nacija jest. Nadalje, neoprezne moe navesti na ekstremnivoluntarizam koji sugerira da je za stvaranje l oivljavanjenacije dovoljna tek volja da se bude nacijom: kad bi dovoljanbroj stanovnika otoka Wight poelio da tvori vajtsku naciju,ona bi postojala.Iako je ovakav pristup doveo, osobito u razdoblju od ezdesetih godina naovamo, do nekoliko pokuaja da se nacija izgradina temelju podizanja nivoa osvjetenosti, on se ne moe opravdano navesti kao prigovor tako softsticiranim a n a l i t i a r i m akao to su Otto Bauer i Renan, koji su bili savreno svjesni togada nacije dijele i neke objektivne elemente. No ipak, insisitiratina osvjetenosti l izboru kao kriteriju za postojanje nacije znanerazumno podvesti sloene i mnogostruke n a i n e na koji seljudska b i a . deftniraju i redeftniraju kao l a n o v i grupa na samojednu opciju: izbor pripadanja nekoj naciji ili nacionalnosti .

P o l i t i k i l administrativno takav se izbor mora danas izvritizato to se ivot odvija u dravama koje izdaju pasoe l postavljaju pitanja o jeziku u popisima stanovnitva. Pa ipak je idanas posve o g u e da osoba koja ivi u Sloughu na jugoistokuEngleske misli o sebi, ovisno o okolnostima, kao o - primjerice- britanskom r a a n i n u ili (kad se n a e licem u lice s g r a a n i -ma druge boje koe) kao o Indijcu, l (licem u lice s drugimIndijcima) kao o Gudaratiju, ili (licem u lice s Hindusima lmuslimanima) kao o dainistu, ili kao o pripadniku o d r e e n ekaste, l rodbinske veze, l kao o osobi koja u svojem domugovori hindi a ne gudarati, l bez sumnje na mnoge drugen a i n e . Niti je o g u e reducirati samu nacionalnost na samojednu dimenziju, bilo p o l i t i k u kulturnu l kakvu drugu (osimnaravno ako se to mora u i n i t i po vis maior drave). Ljudi semogu identiftcirati kao idovi iako ne dijele ni religiju, ni jezik,ni kulturu, ni tradiciju, ni povijesnu pozadinu, u e s t a l o s t krvnih grupa, ni stav prema idovskoj dravi. Niti ovo impliciraneku i s t o subjektivnu deftniciju o d r e e n e nacije .Ni objektivne ni subjektivne deftnicije dakle ne zadovoljavaju i obje navode na stranputicu. U svakom s l u a j u agnosticizam je najbolji p o e t n i stav za onoga koji eli p r o u a v a t i ovop o d r u j e pa stoga ova knjiga ne pretpostavlja nikakvu a priorideftniciju toga to tvori naciju. P o e t n a radna pretpostavka bit10


24/234

e ta da se svaka dovoljno velika skupina ljudi pripadnici kojese smatraju pripadnicima nacije uzima kao takva. M e u t i mda l se takva skupina ljudi smatra nacijom ne moe se utvrditi samo konzultiranjem pisaca l o l i t i k i h glasnogovornikaorganizacija koje tvrde da joj status nacije pripada. Pojavagrupe glasnogovornika neke nacionalne ideje nije e z n a a j n ano r i j e se nacija danas primjenjuje u tako irokom i nepreciznom z n a e n j u da koritenje a c i o n a l i s t i k e frazeologije danasmoe biti gotovo bez z n a e n j a .No ipak, u pristupu nacionalnom pitanju vie se isplati

p o e t i s pojmom '(konkretne) nacije' (drugim i j e i m a s 'nacionalizmom') nego sa t v a r n o u koju on predstavlja . Jer 'nacija kako je poima nacionalizam moe se prepoznati unaprijed;stvarna se 'nacija' moe prepoznati samo a posteriori. "14 To jepristup ove knjige. Posebna se panja o b r a a promjenama itransformacijama samog koncepta, osobito prema kraju 19. st.Pojmovi, naravno, nisu dio n i i m sputanog ftlozofskog diskursa, v e imaju korijene u socijalnim, povijesnim i lokalnim okolnostima, i moraju se objanjavati unutar te stvarnosti.

to se ostalog i e autorov se stav moe ovako saeti:1) Termin nacionalizam koristim u onom smislu kako gaje definirao Gellner, tako da z n a i u prvom redu princip pokojem se p o l i t i k a i nacionalna jedinica trebaju podudarati lll.Tome bih dodao da taj princip t a k o e r podrazumijeva da poli

t i k a dunost Ruritanaca prema p o l i t i k o m entitetu koji obuh v a a . i predstavlja ruritansku naciju dolazi ispred svih drugihdrutvenih obaveza, te u ekstremnim s l u a j e v i m a (kao to suratovi) ispred svih drugih obaveza bilo koje vrste. Ta implikacija razlikuje moderni nacionalizam od drugih, manje zahtjevnihoblika nacionalne l grupne identifikacije s kojima e m o se

t a k o e r susresti.(2) POP\lt v e i n e ozbiljnih i s t r a i v a a naciju ne smatramprimarnim niti nepromjenjivim drutvenim entitetom. Ona14E. J. Hobsbawm, Some reflections on nationalism , str. 387.ll Ernest Gellner, Nations and Nationalism str. 1. OVU osnovi p o l i t i k udefmiciju p r i h v a a j u i neki drugi pisci, npr. John Breuilly, Naticmalism andthe State str. 3.


25/234

pripada s k l j u i v o u t o n o odredeno, i u povijesti :recentno, razdoblje. Drutveni je entitet samo utoliko to je povezana s odre n o m vrstom moderne teritorijalne drave, nacionalnom dravom , i bespredmetno je raspravljati o naciji i nacionalnostiosim utoliko koliko su obje povezane s njom. tovie, i ja bih,kao i Gellner, elio naglasiti element arteficijelnosti, izmiljanja i socijalne manipulacije koji je prisutan u stvaranju nacija.Nacije kao prirodni, bogomdani n a i n klasifikacije ljudi, kaoinherentna... p o l i t i k a sudbina, jesu mit; nacionalizam, koji ponekad v e p o s t o j e e kulture pretvara u nacije, ponekad ih izmilja, i e s t o brie v e p o s t o j e e kulture: t je stvarno stanjestvari.ftlB Ukratko, u a n a l i t i k e svrhe nacionalizam prethodinacijama. Nacije ne stvaraju drave i nacionalizme, v e upravoobrnuto.(3) Nacionalno pitanje , kako su ga nazivali stari marksisti,nalazi se na t o k i na kojoj se s u s r e u politika, tehnologija idrutvena transformacija. Nacije ne postoje samo kao funkcijeodredene vrste teritorijalne drave ili aspiracije da se takvadrava ustanovi - o p e n i t o g o v o r e i radi se o g r a a n s k o j dravi francuske revolucije - v e i u kontekstu o d r e e n o g stupnjatehnolokog i ekonomskog razvoja. V e i n a e se s t r a i v a a danas sloiti da do pojave standardnog nacionalnog jezika, govornog ili pisanog, ne moe o i prije pojave tiska, masovne pismenosti, dakle i masovnog kolovanja. Neki su a k dokazivali kako se p u k i govorni talijanski kao idiom na kojem se moeizraziti sve. ono to jedan jezik treba izraavati u 20. st. izvan

k u n e i izravne komunikacijske sfere tek sada konstruira kaofunkcija potreba nacionalnog televizijskog programa,17 Nacije is njima povezani fenomeni moraju se stoga analizirati u okviru

p o l i t i k i h t e h n i k i h administrativnih, ekonomskih i drugihuvjeta i potreba.(4) Iz tog su razloga one, po mom ~ l j e n j u , dvostrani fenomeni, koji su u biti konstruirani odozgo, no koji se ne mogu

shvatiti ukoliko ih se ne analizira i odozdo, to jest u okvirupretpostavki, nada, potreba, tenji i interesa o b i n i h ljudi, koji16 Gellner, NatWns nd NatWnalism, str. 48.9.17 Antonio SorelJa. La televisione e la lingua italiana Trimestre. Peri-odico di Cultura, 14 2-3-4 (1982), str. 291-300.

12


26/234

nisu nuno nacionalni, a jo manje n a c i o n a l i s t i k i . Jedina jev e a moja zamjerka Gellnerovom radu ta to njegova omiljenaperspektiva modernizacije odozgo oteava da se o d g o v a r a j u apanja posveti pogledu odozdo.

Taj je pogled odozdo, tj. nacija kakvom je vide, ne vlade ipredstavnici i aktivisti n a c i o n a l i s t i k i h i n e n a c i o n a l i s t i k i hpokreta, v e o b i n i ljudi koji su cilj njihovog djelovanja i propagande, veoma teko otkriti. Na s r u su p o v j e s n i a r i drutvan a u i l i kako da istrauju povijest ideja, miljenja i o s j e a j a nasubliterarnom nivou, tako da e nam se danas tee dogoditi dapobrkamo, onako kako su to p o v j e s n i a r i nekad o b i a v a l iuvodnike u biranim novinama s javnim mnijenjem. U malo tomoemo biti sigurni. No, tri su stvari jasne.Kao prvo, slubene ideologije drava i pokreta ne p u u j u narazmiljanja a k ni najlojalnijih g r a a n a ili pristaa. Kao drugo, i s p e c i f i n i j e nije sigurna pretpostavka da za v e i n u ljudinacionalna identifikacija - kada postoji - i s k l j u u j e l da jeUvijek, l bilo kada u o p e n a d r e e n a ostalim identifikacijamakoje s a i n j a v a j u o v j e k o v o drutveno b i e . U stvari, ona se uvijek kombinira s identifikacijama druge vrste, a k i kad se osje a da m je n a d r e e n a . Kao t r e e nacionalna identifikacija iono to se vjeruje da podrazumijeva moe se mijenjati s vremenom, a k i u p r i l i n o kratkom razdoblju. Po mom sudu upravoje na tom o d r u j u p r o u a v a n j a nacije danas najpotrebnije promiljanje i istraivanje.

(5) Razvoj nacija i nacionalizma unutar davno utemeljenihdrava kao to su Britanija i Francuska nije se intenzivno

p r o u a v a o , iako sad p r i v l a i vie panje.lS Da ova praznina postoji ilustrira i i n j e n i c a da se u Britaniji ne poklanja nikakvapanja problemima koji su u vezi s engleskim nacionalizmomi sam termin mnogima z v u i u d n o - u usporedbi s panjomkoja se poklanja kotskom i velkom nacionalizmu, o irskom dai ne govorimo. S druge strane u proteklih je nekoliko godina

18 Dometi takvih p r o u a v a n j a mogu se vidjeti u Raphael Samuel (ur.), Pa-triotism. The Making and Unmaking of British National Identity 3 toma,London, 1989). Nalazim da su radovi Linde Colley osobito poticajni, npr.Whose nation? Class and national co1l8ciousness n Britain 1750-1830 PastPresent, 113 1986), str. 96-117.13


27/234

d ~ l o do z n a a j n o g napretka u p r o u a v a n j u nacionalnih pokreta koji tee za tim da postanu dravama, koja uglavnom slijedeHrochova pionirska komparativna p r o u a v a n j a malih nacionalnih pokreta u Evropi. Dvije su poante u analizi ovog izvrsnog pisca uvrtene u moju vlastitu. Kao prvo, nacionalna svijest razvija se nejednoliko medu socijalnim grupacijama i regi-jama pojedine zemlje; ta regionalna raznolikost i razlozi za njuosobito su zanemarivani u p ~ l o s t i . V e i n a bi se i s t r a i v a auzgred budi r e e n o sloila s tvrdnjom da ma koju drutvenugrupu prvu zahvatila nacionalna svijest , iroke narodne mase- radnike, sluge, seljake - z a h v a a posljednje. Drugo, i kaoposljedicu te i n j e n i c e slijedim njegovu korisnu podjelu povijesti nacionalnih pokreta u tri faze. U Evropi 19. s t o l j e a za kojuje i stvorena, faza A bila je i s t o kulturna, knjievna i folklorna,i nije imala posebnih p o l i t i k i h pa a k ni nacionalnih implikacija, kao to ni istraivanja (koja su vodili ne-Romi) Drutva za

p r o u a v a n j e ciganskog narodnog blaga nemaju takvih implikacija za predmete svojih istraivanja. U fazi B nalazimo skupinupionira i militantnih pristaa nacionalne ideje i p o e t k e v o e -nja p o l i t i k i h kampanja za tu ideju. Glavnina Hrochovog radabavi se ovom fazom i analizom porijekla, sastava i distribucijete minori agi88ante Ja se pak u ovoj knjizi bavim vie fazome kada - i tek tada - n a c i o n a l i s t i k i programi s t i u masovnupodrku ili barem dio masovne podrke za koju nacionalistiuvijek tvrde da stoji iza njih. Prijelaz iz faze B u fazu e i t o j e

k l j u n i moment u kronologiji nacionalnih pokreta. Ponekad,kao u Irskoj, do njega dolazi prije stvaranja nacionalne drave;vjerojatno mnogo e e do njega dolazi nakon toga, on je posljedica stvaranja takve drave. Ponekad, kao u takozvanom Tre m svijetu, do njega ne dolazi niti tada.I k o n a n o moram dodati da nijedan ozbiljni p o v j e s n i a r kojise bavi p o v i j e u nacija i nacionalizma ne moe biti uvjerenip o l i t i k i nacionalist, osim u onom smislu u kojem ljudi kojivjeruju u doslovnu istinitost Svetog pisma mogu dati svoj prilogarheologiji i filologiji semitskih jezika, iako ne mogu pridonijetiteoriji evolucije. Nacionalizam zahtijeva da se prejako vjeruje uneto to o i t o nije tako. Po Renanovim r i j e i m a : Pogrenopoimanje vlastite povijesti dio je bivanja nacijom 19 P o v j e s n i a -

9Ernest Renan, QU est que c est une nation? str. 7-8: L'oubJi et je dirai

14


28/234

re profesija obavezuje na to da je ne smiju krivo pojmiti, ili dau najmanju ruku nastoje da im se to ne dogodi. Biti Irac i biti sponosom vezan za Irsku - pa a k i biti vatreni Irac-katolik iliSjeverni Irac-protestant - nije samo po sebi nespojivo sa ozbiljnim r o u a v a n j e m irske povijesti. Biti fenijac ili militantni protestant lojalist, po mom sudu, manje je kompatibilno, ba kaoto je cionizam tee spojiv s pisanjem uistinu ozbiljne povijestiidova; osim ako p o v j e s n i r ne ostavi svoja uvjerenja ispredvrata knjinice ili radne sobe. Neki n a c i o n a l i s t i k i p o v j e s n i a r ito nisu uspjeli u i n i t i . Na s r e u kad sam se dao na posao danapiem ovu knjigu nisam morao napustiti svoja nepovjesni

a r s k a uvjerenja za sobom.

m ~ m e l erreur historique, sont un facteur essentiel de l formation d'unenation et c'est ainsi que le progris des ~ u d e s historlques est souvent pour lnationa1iM un danger.15


29/234


30/234

~':)~g 2 0 0 203 -.,Bauer;b'ttO 4, 10, 49, 170Bavarska 203Bayone 58Beatlesi 193B e 138, 156, 199Begin, Menahem 192Belgija vidi t a k o e r Flam.anci)nacionalizam (belgijski) 28,35, 42, 92, 115Belli, Gioachino Giuseppe 42


222/234

Benthem, Jeremy 32bBerberi 71,195,201Berlin 81Bernolak, Anton 61Bernska Jura 203Bernstein, Edouard, 46bBevin, Ernest 161Bhutto, Zulfikar 180Biafra 78, 167Bilbao 153Birmingham 124Bismarck, Otto Edvard Leopold183Bizant 83Bjelorusi 182Bliski istok 200BIUJ. .l,l., Leon 159B6ck:h, Richard 26, 108b o i j ~ v i z a m vidi t a k o e r komunizam) i nacionalizam 145,

157,180Bonnie Prince Charlie 47Bose, Subhas Chandra ("Netsji")162Bosna, Bosanci 77,138Brazil 19, 75Brecknock (Wales), Nonkonfor

m j s t i k i koled 41Brest-Litovsk 180Bretonci 36, 39, 48, 76b, 127jezik 127, 130Breuilly, John 6, 207bBrenjev, Leonid l j i 184 .Britanija vidi t a k o e r kotska;Wales) 9Ob, 200, 203oruane snage 92kulturne manjine 21, 39, 47,116i fa1klandski rat 186interniranje Nijemaca 148jezici i dijalekti vidi t a k o e rengleski jezik) 21, 47nacionalizam. (engleski) 13,20,42,82,94,101,207

antifaAizam. 159, 160, 161i monarhija 79, 93ponos pripadnika m:ije&inognacionalnog porijekla 120i regija 76i sport 156-7Bruxelles 200Budimpeta 138budizam, vidi po religijaBugarska, Bugari 28, 49, 119jezik 61Burma 180, 195Caimes, J.E. 31Cannan, Edwin 31Carey, Henri Charles 34Cavour, Camilo Benso conte di

35,107Ceausescu, Nicolae 195bCejlon, vidi Sri LankaCelje 104Chamberlain, Houston Stewart119Charleroi 128Charles X, francuski kralj 27Charles Edward, vladar iz dinastije Stuart, vidi BonniePrince Charlie

Chemiavsky,Michae156,57Chevalier, Michel 32Churchill, Winston 160cionizam, vidi po idoviCipar 84, 167Cohn, Gustav 36Cole, John W. 6Connolly, James 136Cornwa1l 193, 194Crnogorci 70C ~ 9 3

a d 167 a r t i z a m 97 e h o s l o v a k a 146, 147, 149, 189

e s i vidi t a k o e r e h o s l o v a k a38,40,41,115,180,186209


223/234

u HabsbuNkom Carstvu 103,104-5, 124, 138, 139, 140jezik 62, 103, 115, 124nacionalizam 62, 138, 139, 140,149 e k 81, 103, 138Danska 107darvinovski evolucionizam 119d'Azeglio, Massimo 50, 180Deutsch, Karl W. 5Dickinson, Lowes G. 44Djevica Marija, kao "sveta ikona" 53 78Dreyfus, Alfred 27 132Drumont Eduard 132Dublin 203Durham Edith 60Egipat 74, 150, 151Eisteddfodau (festival) 78, 118Emmet, Robert 148Engels, Friedrich 40, 46, 49, 183Engleska, vidi Britanijaengleski jeziku Indiji 68-9, 102, 103, 123,129, 149, 171Izvorni 62u SAD 127

kao svjetski jezik 44, 174, 175Enver paAa 179bErevan181bEritreja 167Eshil 83esperanto 44Estonija, Estonci 55, 180, 186ethnie 173Etiopija 167, 175, 180e t n i k a pripadnost, i nacionalizam 69-73, 101-21870-1918. 114, 116, 117-120

od 1918. 163b, 166-173, 174-5,186 192Euripid 83Euskadi 118, 137

210

Evropska ekonomska zajednica197, 199b,200Falklandsko o t o j e (Malvini) 84,186famzam 133, 141, 157, 158-62,

163, 164, 186, 202Fenijci 42, 118, 148-9, 165Ficker, Adolf 108Filipini 103b, 175Finska 95, 118, 136, 181fmski jezik 115-16, 118, 124-5,126Fishman, J. 6Flamancijezik 42, 61b, 69, 106, 127, 128,130-31,192nacionalizamdo 1914. 42, 48, 76b, 106,117, 130-31, 192

od 1914. 137, 154Franco, Francisco 153"francophonie" (frankofonija),vidi Kanada - Francuski Ka-

n a a n iFrancuska vidi takoder Baski;Bretonci; Korzika; okcitanski pokret) 200antisemitizam 27, 45, 119, 132i Francuski K a n a a n i 174,

187, 205, 206bvladini slubenici 90-1jezici i dijalekti vidi t a k o e rfrancuski jezik) 21, 36, 58,62nacionalizam 20, 39, 42, 80,99, 179antifamzam 159, 160i e t n i k a pripadnost vidi takoder antisemitizam) 70,101-2, 120francuska revolucija 23-6,27 46 96 97 113 184i jezik 26, 27, 62, 67, 106,107, 108, 123


224/234

i monarhija 27-8, 79Rajna kao "prirodna grani-ca 100, 107, 108tirolski s e l j k i ustanak protiv, vidi pod Tirolfrancuski jezik 62, 67, 108, 114,127u Africi 175u Kanadi, vidi Francuski Ka-

n a a n i pod Kanadai francuski nacionalizam 25-7,62 67 106 107 123z n a e n j e izraza n tion i patrie

20 21 96 97 99 132"franglais" 62Franjo II, n j e m a k O - r i m s k i car82Friedrich Veliki, pruski kralj 81Frizijci, vidi pod NizozemskaFroissart, Jean 20fundamentalizam, vidi i Islam-ski svijet 190, 191, 192Gaj, lJudevit, 61Galicija 153Gana 74Gandhi, Mahatma 103, 123, 165,180Garnier-Pag& , Etienne Joseph

Louis 35Gaulle, Charles de 159, 205Gdanjsk 37Gellner, Ernest 6, 11, 12, 13,77,84,207bgelski jezikirski 115, 117-18, 122, 130,133-4~ k o t s k i 127Gent 128, 129George, David Lloyd, vidi LloydGeorgeGeorge m engleski kralj 25, 93Gladstone, William 94"glasnost" vidi t a k o e r SSSR)184

Glatter, dr. 106Gobineau, Joseph rtur comttde 80Goldoni, Carlo 42G o r b a o v , Mihail 183, 184, 99Grant, Ulysses S. 44G r k a , Grcia n t i k a 50-1 65 71 78 83jezik 62, 66suvremena 28, 71, 106, 119,147,181i Cipar 84, 167jezik 66nacionalizam 38, 79b, 83, 92,

181Gregoire, Henri 126bGriffith, Arthur 35Griffiths s v e e n i k ) 41Gross, Mil:;jana 80b, 131b, 149bGruzija, Gruzijci 117, 136, 180,181a b s b ~ o Carstvo (Austrougarska) vidi taJux er Madar-ska; Tirol) 43, 91, 94-5, 180,181antisemitizam 132, 133jezici u 48, 64, 103-5, 106, 1089 124nacionalizam 28, 39, 116, 117,129,138-40

e s i u 103-4, 105, 124, 138,139,140Poljaci u 65, 105, 138, 140Slovenci u 39, 64, 65-7, 104Hamilton, Alexander 34Hanak, Hans 70a n ~ Peter 138 139 140 141Hanover 29, 42Haugen, Einar 122Hayes, Carleton B. 4hebrejski jezik 60, 66-7, 122, 124Hegel, Georg Wilhelm Friedrich207Helsinki 95

211


225/234

Henrik IV, francuski kraJj 45Herder, Johann Gottfried von55, 59, 64, 66Herodot 65hindi (jezici) 103, 123, 129, 150,171Hitler, Adolf 108b, 147, 155, 160,163,181,204Hofer, Andreas 71, 83Holandija., vidi Nizozemskaholandski jezik, vidi po Nizo

zemskaHong-Kong 197Hroch, Miroslav 6,14, 115, 116,189Hrvati, Hrvatska vidi t a k o e rJugoslavija) 38, 76, 140, 1467,180,201

hrvatski nacionalizam 49, 80,82, 117, 131, 136, 149i ilirski nacionalizam 61, 117,131, 149jezik. vidi t a k o e r srpskohrvatski 60-61

husitska ideologija 81ikone, nacionalne vidi t a k o e rmonarhija) 77-79ilirski nacionalizam (jugoslavizam) 61,117,131,149Indija vidi t a k o e r Pakistan

a n t i i m p e r i j a l i s t i k i pokret 77,117, 160, 164, 165emigracija u SAD 172Indijska narodna armija 162jezici u 69, 103, 123, 129, 14950,171podjela (1947) 77, 149-50, 167,195Tamili 129, 137, 171Indijanci, a m e r i k il a t i n o a m e r i k i , vidi po Latinska Amerika

s j e v e r o a m e r i k i 159Indonezija 103, 174

212

infranacionalizam, vidi nacionalizam od 1950.Innsbruck 70"Internacionala" 158bIrak 95Iran 76, 77, 95, 150, 192, 199Irci vidi t a k o e r Irska)na engleskoj sceni 41jezik, vidi gelskiu SAD 121, 168Irska vidi t a k o e r Irci; IrskaRepublika)Anglo-irski sporazum (1921)146

jezik, vidi gelskinacionalizam 14, 35, 36, 38,42,90b, 94, 116,203,207fenijci 42, 118, 148-9, 165u'ijecaj na druge nacionalis t i k e pokrete 117i jezik 115,117,122,133i religija 56, 57, 74, 75, 76,135i sport 156alsterski unionisti 149, 152-3u n. svjetskom ratu 162

Irska Republika 203islam, vidi po religijaIslamski svijet 179, 182, 202fundamentalizam 95, 179, 192

J s l a n a n i 6 2Istra 64Italija vidi t a k o e r talijanski jezik; Sardinija; Sicilija) 91,107, 114, 146, 160faAizam 133,141nacionalizam, devetnaesto sto

j ~ 43,67,79,92,132ujedinjenje 28, 38, 41-50, 90b,114-15Ivana Orleanska 81Iwan, Emrys ap 105Izrael 54, 74-5, 152, 165, 191,192


226/234

Jakobinci 97,114Januarije, sv. 53Japan 63, 73,162,164,197,198,199jezik. 173, 174, 175, 186, 187i nacionalizam 58-69, 102-9do 1870. 24, 26-7, 40-2, 43-4,47, 60-2, 105-9187() 1918. 114-16, 117-18,120, 121-31, 133-4, 153-4od 1918. 8-9, 12, 149-50, 1534, 171, 173-4izrazi za pojam "nacija" 19-23,99,132

svjetski jezik. 44, 174, 175jidiA 27, 108, 122, 125Jinnah 77Joce Florals (festival) 78, 118Johnson, Samuel 95Josip n n j e m a k o - r i m s k i car103joual n a r j e j e ) 174judaizam, vidi po religijaJugoslavija vidi t a k o e r ilirskinacionalizam) 38, 146, 148,149, 179, 181, 182, 196Juna Afrika 171, 180

A f r i k i nacionalni kongres 78Kanada

Francuski K a n a a n i 174, 187,205, 206bkvibeAki nacionalizam 130,174-5, 184, 187, 188, 193,205anglofonska 187imigranti 168, 174-5

Kantorowicz, Ernst 57K a r a d i ~ Vuk 66Kastilija 20, 43bKatalonci 48, 78, 117, 118, 131,152-4,200,207

jezik 58katareusa 77Kautsky,KarI4,41,44,47,49

{elch, Christian 55Kina 73, 75, 77, 150, 164, 199jezici 63, 68, 103"KJ.einstaaterei" 201Kohn, Hans 4, 5Kolokotronis, Theodoros 27kolonijalni nacionalizam 150-2,161-8, 170-1komunizam vidi t a k o e rboJjievizam; Lenjin; marksizam; socijalizami nacionalizam 135-6, 158-9,160, 161-3, 169Kopti 74Koreja., Koreanci 73, 150, 172korejski rat 185bKornai, Janos 189Kozaci 56, 72, 74, 81Kristan, Etbin 39bkri6mstvo, vidi po religijaksenofobija, vidi e t n i k a pripadnostKup Mitropa 156Kurdi 71adino (jezik.) 127Landsbergis, Vitautas 180, 201-2Lapouge, Vacher de 119

Latinska Amerika vidi t a k o e rpojedine drave)Indijanci 72,73-4, 151jezici 127, 175nacionalizam 75, 179

panlatinoamerikanizam 151Apanjolski govor u 175U Ekonomska komisija za34

Latvija., Latvijci 55, 168, 180,200jezik 61Lavisse, Ernest 96Lenjin, Vladimir l j i 4, 46, 49,135, 145, 148, 161, 181, 182,202, 203Le Pen, Jean Marie 186

213


227/234

Libanon 95, 167libanonizacija 201liberalizam, i nacionalizam 2950, 91, 132-3Lichtenstein 32L i ~ g e 128Lima 72bl i n g v i s t i k i nacionalizam, vidijezikList, Friedrich 34, 35, 36, 43Litva, Litavci 38, 72, 75, 117,201-2jezik 61Lloyd George, David 125, 128London 172, 203Lueger, Karl 132Luxemburg (nacija) 21, 37Luxemburg, Rosa 4 49, 128L u i k i Slaveni 195L u i k i Srbi 22l u i k o s r p s k i jezik 127Madras 137M a a r i vidi t a k o e r M a a r s k a ;

m a a r s k i jezik) 59, 71, 80u Rumunjskoj 152u S l o v a k o j 201M a a r s k a vidi t a k o e r Habsburko Carstvo; m a a r s k ijezik) 102, 140nacionalizam 80, 106, 108,141, 148, 156m a a r s k i jezik 59, 61, 106, 108Majka Bolja Gvada1upska 78Majka Bolja Monseratska 78Makedonija, Makedonci 49, 117,

119,152makedonsko pitanje 181Malvini, vidi Falklandsko o t o j eMandela, Nelson 180Manzoni, Alessandro 68bmarksizam vidi t a k o e r komunizam) i nacionalizam 4, 939, 49, 135-6, 149, 150, 163,165, 166214

Maroko 151, 152, 160, 164"Marseljeza" 158Marx,KarI46,49,183masovni mediji, i nacionalizam155,175bMauricijus 64Maurras, Charles 155Mazzini, Giuseppe 35, 36 37, 49,113, 150, 166, 170, 185, 186Mecklenburg-Schwerin 200M e u n a r o d n i kongres stati-

s t i r 26, 48, 106, 107M e u n a r o d n i monetarni fond(MMF) 197Meksiko 78Merseyside 193, 194Metternich, Clemens WenzelLothar 124Mill, John Stuart 30o Irskoj 35o nacijama i nacionalizmu 4,23,25,29,36,37,39,49Mogulsko Carstvo 63Moldavija 28, 201Molinari, Gustave de 33monarhija, i nacionalizam 27-8,56-7, 79, 82, 93 155Mongoli 79Montreal 161, 188Moravska 45, 64, 104Moskva 56, 181, 184Mugabe, Robert 180Muller, Max 120Musil, Robert 94muslimani, vidi islampod religijaMuslimanska liga 77nacije vidi t a k o e r nacionalizam)definicija 7-11, 19-23princip praga 37, 42, 114nacionalizam vidi t a k o e r kolonijalni nacionalizam; nacije;patriotizam; vidi t a k o e rpod komunizam; obrazova


228/234

nje; e t n i k a pripadnost; jezik; liberalizam; monarhija;religija; socijalizam; rat 3-15; do 1870. 17-50; 187 -1918. 111-41; 1918-50. 143-175; od 1950. 177-207

antifaizam 158-62gledite vlasti 87-109p u k i protonacionalizam 5185porijeklo pojma 132nacionalna ekonomija, koncept32-5, 145-6Nagomi-Karabah 181, 192

Naim, Tom 95Napoleon m francuski c r 107Napulj 53Nehru, Jawaharlal123, 180"Netaji", vidi BoseNew Brunswick 187New York 172Nica 107Nigerija 167Nijemci vidi t a k o e r n j e m a k ijezik; N j e m a k aizvan N j e m a k e 54, 55, 83,108b, 186Nikola I ruski c r 93Nizozemska (Holandija) 29, 42,

96holandski (dutch) jezik 21, 62frizijskijezik 130nacionalizam 137Nizozemska Zapadna Indija 193nogomet, i nacionalizam 156"nordijska" rasa 119Norveka 48, 117jezici 61-2, 123-4N j e m a k a vidi t a k o e r Nijemci;

n j e m a k i jezik)do 1918. 65-6, 90b, 91, 107,145,180,200antisemitizam 27, 119, 132nacionalizam 22, 34-7, 40,

92, 100, 129; i jezik 27, 41-2,43, 62, 67-8, 103, 107-8, 114151918-1949. 146, 147, 162antisemitizam 147, 196nacionalizam 133, 141, 155,157o 1949-1990. vidi N j e m a k aDemokratska Republika;Savezna Republika Nje

m kod 1990. vidi Savezna Republika N j e m a k a (ujedinjena)N j e m a k a Demokratska Repu

blika 183, 195, 205n j e m a k i jeziki n j e m a k i nacionalizam 27,41-2, 43, 62, 67-8, 103, 107-8,114-15govoren u vicarskoj 58, 64,68br i j e i za "nacija" 20-1, 22

obrazovanje, i nacionalizam 89,100-1, 102, 104-5, 126, 127O'Connell, Daniel 117okcitanski pokret (Provansa)202bOldenburg 200Olimpijske igre 78, 155, 156Ontario 187Orwel, George 156Otomansko Carstvo (TurskoCarstvo) 76-7

n c i o n l i s t i k i pokretido oko 1870. 28, 37, 43, 71oko 1870-1918. 28, 47, 1115116, 117, 119, 147, 180, 181Paine, Thomas 25Pakistan vidi t k o e r BaftIla.de) 77, 149, 167, 9 5Palestina, Palestinci 124, 181165Palgrave 32


229/234

papinstvo, i talijanski nacionalizam 79Papua Nova Gvineja 174Paragvaj 75, 175Parma, Vojvodstvo 29, 42patrie, z n a e n j e 96,97,99, 132patriotizam vidi t a k o e r nacionalizam) 53, 81-2, 85, 94, 95101, 132-3, 158-9"perestroJ'ka." vidi t a k o e r SSSR)184Periklo 83Peru 72b, 74b, 175Petar Veliki, ruski ear 57Pichler, Arnold 45pidgin (jezik) 174pilipino (jezik) 103Pilsudski, Jozef 50 136Pio IX, papa 79Plaid Cumry 154pokret obnove folklora, i nacionalizam 115, 116, 117Poljaci vidi t a J r o e r Poljska)u N j e m a k o j 65, 148u HabsburAkom Carstvu 65,105, 138, 140u Rusiji 72u SAD 121Poljska vidi t a k o e r Poljaci)

90b,181nezavisnost (1918) 146, 147nacionalizam 38, 42, 48, 50,80, 90b, 128, 138, 140, 182,190ijezik 115i religija 74, 75, 135ustanci (1830. i 1863) 28i socijalizam 136

popisi p u a n s t v a , pitanje govornogjezika 89-90,105-9, 174Port Bou 58Porter, George Richardson 32Portugal 35Prag 124216

Primo de Rivera, Miguel 153propaganda, i nacionalizam 155protonacionalizam, p u k i 5185Pruska 90bpuAtu (jezik) 71Quebec, vi i po KanadaQuetelet, Lambert Adolphe

Jacques 105Rae, John 29, 32, 34RaJna 100, 107, 108Ranger, Terence 6rasa rasizam, vidi e t n i k a pri

padnostrat i nacionalizam vidi t a k o t rl svjetski rat; n. svjetski rat92rat - l svjetski, i nacionalizam97, 98, 101, 137-40, 141, 145,194rat - TI svjetski, i nacionalizam

158, 160.61, 162, 179, 184,185b, 194,196,197,202,203religija, i nacionalizam 74-80,134, 135, 163, 165budizam 163islam 74, 75, 76-7, 95, 163, 164judaizam 54, 75, 78

k r a n s t v o 53, 567, 746, 78-9Renan, Ernest 4, 9, 10, 14, 49,96o v e l i i n i nacija 29, 42R e n n e r ~ 1 9 b 113, 114, 166bretoromanski jezik vidi t a k o e rladino; r u m a n 127Rim 56,83Rimsko Carstvo 83Robbins, Lionel Charles 32Romanovi, ruska carska dinastija 95Roth, Josef 64Rousseau, Jean Jacques 46, 94r u m a n (jezik) 127, 130


230/234

Rumunjska, Rumunji 70, 146,152, 180, 195bnacionalizam 28, 38, 124, 138Rusija vidi t a k o e r Savez Sovjetskih S o c i j a l i s t i k i h Republika)i Finska 95nacionalizam 42, 72, 118, 137i monarhija 567, 79, 82 93179,181i religija 56-7, 75, 78, 79revolucija 138-140, 150, 180,199o 1991. 199, 201

Ryan, Frank 162saharski nacionalizam 84Saint-Simon, Claude Henri deRouvroy 32Sardinija 117Savez Sovjetskih S o c i j a l i s t i k i hRepublika (SSSR), vi i ta-k o e r Azerbsjdan; Estonija;Gruzija; Latvija; Litva; Rusija 77, 145, 147, 161, 179,182, 183, 184, 189, 196, 199Savezna Republika N j e m a k a(19491990) 157, 183, 204Savezna Republika N j e m a k a(ujedinjena 1990) 183, 199,205Savojsk.o kraljevstvo 107Say, J. B. 33SchOnberg, Gustav 31SchOnerer, Georg von 132Scott, Walter 46b, 99Seldnitzki, grof 124

"semitska" rasa vidi t a k o e ridovi) 120Senegal 74Shakespeare, William 82Shamir, Yitzhak 192Sharon, Ariel 192Sicilija 36, 203Sijam (Tajland) 164

Simmel, George 190singaleAki, vidi po Sri LankaSingapur 197Sirija 74, 151, 152Sjedinjene A m e r i k e Drlave(SAD) 159, 179, 186, 187,

192, 198, 199engleski jezik 127, 186, 187imigranti 60,121,127,168-70,172,186nacionalizam 23, 25, 26, 34,84, 96Slaveni 46b, 64, 195Slovaci 38, 140, 149, 180jezik 61, 66b, 201Slovenci vidi t a k o e r Jugoslavija 147, 148, 152, 180u HabsburAkom Carstvu 39,64, 65, 104jezik 104nacionalizam 149Smith, A D. 3 6Sntith, Adam 29,30,31,32Snellman, Johan Wilhelm 115socijalizam vidi t a k o e r komunizam) i nacionalizam 49,92, 129, 134-41, 145, 160-3Somalija,Somalci 71,78,180Sparta 83

sport, i nacionalizam 155, 156-7Srbi vidi t a k o e r Srbija; Jugo~ a v i j a 3 8 , 4 9 , 70, 76,180jezici vidi t a k o e r srpskohrvatski 61, 66, 127nacionalizam i protonacionalizam 82, 138, 139, 149, 201Srbija vidi t a k o e r Srbi) 28, 119

Sri LankaSingalezi 8-9, 137, 163, 166,171Tamili 8-9,137,166,171,195srpskohrvatski 61, 66Staljin, Josif V i s a r i o n o v i 4, 749,150,182Stoeker, Adolf 132217


231/234

Stuart, kotska dinastija 47Sudan 64 167supranacionalizam, vidi nacionalizam od 1950.Surinam 193svjetski jezik, ideja 44, 174, 175Sziics, Jeno 6kole, vidi obrazovanjekotska 39,40,41,46-7, 48, 7176,99jezik 127nacionalizamdo 1918. 117, 137, 156

o 1918. 153, 154, 184, 193,200,203panjolska vidi t k o e r Baski;Galicija, Katalonci; panjolski jezik; Valencija) 184nacionalizam, panjolski 1920, 43 78 90bpanjolski g r a a n s k i rat 160,162panjolski jezik 19 20u Latinskoj Americi 175tUr, Ludovit 61vedska, v e n i 48 115, 117,124-5vicarska 42, 46 71 90b, 92,184jezici 58, 64 68b, 127, 130, 205

Tajland, vidi SijamTalijani vidi t a k o e r talijanskijezik; Italija)u Habsburkom Carstvu 138,139,140talijanski jezik 12, 43, 67, 114-5,125Tamili, vidi po Indija; Sri n-kaTatari 72Tbilisi 181bTemistokle 83Thompson, E. P. 97

218

Tibetanci 79Tilly, C. 6Tirol 56, 57, 71 83, 127, 147s e l j k i ustanak protiv Francuza (1809) 57, 71 82, 83Toronto 188b

Tour de France 156Transilvanija 38T r e i svijet, nacionalizam 150-2,161-8, 170-1, 185, 194Trst 199T u m a n Franjo 180Tunis 151Turska, Turci vidi t a k o e r Oto

mansko Carstvo)od 1918. 84, 147, 164, 167,179b, 180, 181, 191, 199,201Ujedinjeni narodi 193, 199bujedinjeni svijet, ideja 36, 44, 46Ujedinjeno Kraljevstvo, vidi Britanija; Irska; kotska; WalesUkrajina, Ukrajinci 38 61, 72,75, 117, 138, 175, 181, 182,196Ulster 203Vancouver 188bVelikorusi 72velki jezik 40-1, 58, 62 64, 105,124, 125, 128, 130, 186, 192Vendi (Wends) 64Venecija 125venecijanski jezik 125Versajski mirovni ugovor (1919)146; 147, 150, 157, 180Vidal de la Blache, Paul 99Vijetnam 150, 185bViktorija, engleska kraljica 93Vilar, Pierre 25Vilhelm n n j e m a k i c r 129Villers-Cotteretski edikt 114Vilnius 201vladari, vidi monarhijaVladivostok 199


232/234

Vlaka 38vlaki s t o r i 70Vojvodina 138Wales vidi t a k o e r velki jezik)36,39,41,48,78,135nacionalizamdo 1918. 76, 116, 117, 128,137,1561918-50. 153, 154

o 1950. 105, 124, 186, 188,192,193,200Wasserpolacken 6Weber, Eugene 206Wergeland, Henrick Arnold 61William iz Altona 65Williams, Gwyn A 7Wilson, Thomas Woodrow princip nacionalnosti 37, 46141, 145, 146-8, 182, 194,202,203Windische 6Wolf, Eric R. 6zakon k r i t i n e mase 37,42, 114Zapadna N j e m a k a vidi Savezna Republika N j e m a k a

Zedler, Johann Heinrich 22Zeman, Z. A 140idovi vidi t k o e r Izrael) 27,77 78, 108, 122, 125, 136-7,192antisemitizam 27, 45, 117,148,196u Austriji 45, 70, 133u Francuskoj 27, 45, 119,132u N j e m a k o j 27, 119, 132-3,147u Poljskoj 190

cionizam 74, 83 117, 122136-7, 191i palestinsko-arapski nacionalizam 152, 165jezici, vidi hebrejski; jidilnacionalizam vidi t a k o e rcionizam) 54, 71 74, 83, 117,136-7,207religija 54,74, 77 78, 191bu SAD 168u SSSR-u 196

2 9


233/234


234/234

TisakKRATIS ZagrebSlogDENONA, ZagrebUvezGRAFOUVEZ Velika Goricaaklada

Documents

Eric Hobsbawm Nacije i Nacionalizam