Fakultet elektrotehnike i računarstva Unska 3

10 000 Zagreb

PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA (Seminarski rad)

ERP – STANJE I TRENDOVI

Ime i prezime: Mario Gajšak

MBR: Af–6/2004–Z

2

Sadržaj:

1. Općenito o ERP sustavu _______________________________________________________ 3

1.1. Definicija _______________________________________________________________ 3

1.2. Arhitektura i tehnologija sustava _____________________________________________ 5

1.3. Poţeljna svojstva ERP sustava _______________________________________________ 7

1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava ___________________________________________ 7

2. Kronologija razvoja ERP sustava _______________________________________________ 12

2.1. Inventory Control System - IC _____________________________________________ 12

2.2. Material Resource planning - MRP __________________________________________ 13

2.3. Manufacturing Resources planning – MRP II __________________________________ 14

2.4. Enterprise resource planning - ERP __________________________________________ 15

2.5. Extended ERP __________________________________________________________ 16

3. Trenutno stanje ERP sustava ___________________________________________________ 18

3.1. Udio pojedinih ERP sustava na trţištu ________________________________________ 18

3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj ___________________________________________________ 20

3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama ____________________________ 21

3.4. Kratka povijest uvoĎenja SAP ERP sustava u Vetropack Straţu ___________________ 22

4. Budućnost ERP sustava _______________________________________________________ 24

5. Dodatak: Kronološki pregled __________________________________________________ 26

6. Literatura __________________________________________________________________ 28

3

1. Općenito o ERP sustavu

1.1. Definicija

ERP sustav je integirirani informacijski sustav koji sluţi za sveobuhvatnu podršku poslovanju, a

koristi se u gotovo svim dijelovima organizacije nekog poduzeća. ERP sustavi su fokusirani na

potpuno integriranje svih aspekata od dizajna proizvoda, proizvodnje, materijalne evidencije,

financijske evidencije, glavne knjige, upravljanja ljudskim resursima, pa sve do marketinga i

prodaje.

ERP prvenstveno nudi mogućnost prilagodbe i uporabe gotovih programskih rješenja odnosno,

na taj način, programsku podršku kreiranu po mjeri odreĎenog korisnika. Takvi se programski

paketi mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećem softveru ili

informacijskom sustavu dotične organizacije.

Svojstva ERP programskih paketa su [1]:

Sastoji se od više podkomponenata i velikog broja unaprijed definiranih opcija

Podrţava stotine poslovnih funkcija i procesa rada

Realiziran je u više milijuna linija programskog koda

U razvoj je utrošena ogromna količina vremena visoko kvalificiranih radnika

Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim alatima te posebnim ili

standardnim programskim jezicima (npr. SAP koristi programski jezik ABAP). Naime, sam

posao prilagodbe i uvoĎenja, ključan je faktor za uspješnu instalaciju i uviĎenje ERP sustava.

Bitno je napomenuti da je u današnje vrijeme većina ERP sustava raspoloţiva u modularnom

obliku, što proizvodnim, a i drugim organizacijama ostavlja mogućnost da sustav «kroje» po

vlastitoj mjeri i prema svojim potrebama i mogućnostima. Bez obzira što se radi o modularnom

pristupu, ERP sustav mora funkcionirati kao jedinstvena i integrirana cjelina. Broj modula i

njihove mogućnosti ovise o konkretnom proizvoĎaču ERP sustava.

UvoĎenjem ovakvih sustava postiţe se značajna produktivnost iz razloga što se proizvodnja

promatra kao kontinuum, počevši od dizajna proizvoda, pa dalje preko nabave potrebnih sirovina

za proizvodnju, same proizvodnje, sve do distribuiranja i servisiranja na terenu. ERP sustavi

omogućuju da se npr. tehničke izmjene od strane inţenjera, kao i promjene u dizajnu automatski

prenesu u proizvodnju, tako da se izmjene uključuju u realnom vremenu.

Za razliku od ERP sustava (Slika 2.), stari tradicionalni (obično kreirani unutar tvrtke) ne-ERP

sustavi (Slika 1.) sastoje se od odvojenih funkcija podrţavanih zasebnim sustavima i

tehnologijama a meĎusobno su povezani programskim rješenjima za prijenos podataka

(interfaces).

4

Financijsko

poslovanje

Upravljanje

proizvodnjom

Kadrovi i

plaće

Marketing i

prodaja

MeĎuveza

(interface)

MeĎuveza

(interface)

MeĎuveza

(interface)

Interni / Eksterni

audit

Slika 1. Prikaz ne - ERP sustava

Poslužitelj

Financijsko poslovanje Upravljanje proizvodnjom Kadrovi i plaće Marketing i prodaja

Baza

podataka

Slika 2. Prikaz ERP sustava

Kod ne-ERP sustava podaci se unose na više mjesta te nije osigurana konzistentnost podataka, a

promjene u jednom sustavu ne reflektiraju se automatski na drugi sustav. Nadalje, troškovi

odrţavanja ovih sustava su visoki, IT stručnjaci moraju poznavati razne tehnologije, a ako je

sustav kreirao jedan stručnjak iz kuće, onda njegovim odlaskom nastaje dodatni problem kod

5

odrţavanja sustava. Zbog nemogućnosti da se dobiju jedinstvene informacije iz svih odjela,

javljaju se problemi kod donošenja odluka i provoĎenja strategija poduzeća.

1.2. Arhitektura i tehnologija sustava

ERP sustavi baziraju se na otvorenoj višeslojnoj arhitekturi klijent/posluţitelj (Client/Server).

Princip otvorene arhitekture znači fleksibilnost proširivanja i dodavanja drugih komponenata ili

funkcionalnosti sustava. Višeslojna arhitektura omogućava simultani pristup podacima mnogih

korisnika, čime se smanjuje rizik od pada sustava. Arhitektura moţe biti dvoslojna, troslojna i

Internet/Intranet.

Dvoslojnu arhitekturu čine [9]:

• prvi sloj – odnosi se na posluţitelja koji upravlja s aplikacijom i s bazom podataka te

ujedno pokriva poslovnu logiku.

• drugi sloj – odnosi se na klijenta koji kontrolira korisničko sučelje, odgovoran je za

prikaz podataka i ulaz podataka do posluţitelja.

Kako posluţitelja moţe biti više, tako i klijenti mogu biti distribuirani na više mjesta koji su

meĎusobno povezani, pa su i ERP aplikacije postavljene na distribuirani ili disperzivan način.

Posluţitelji mogu biti centralizirani, a klijenti su obično postavljeni na različitim lokacijama

poduzeća.

Troslojnu arhitekturu čine [9]:

• podatkovni sloj - odnosi se na posluţitelja baze podataka koji osigurava integritet

podataka primjenom ugraĎenih automatskih kontrola i procedura

• aplikacijski sloj - odnosi se na aplikativnog posluţitelja kojih moţe biti jedan ili više, a

pokriva glavni dio poslovne logike, omogućava komunikaciju s bazom podataka i

osigurava integritet podataka kada to nije u stanju provesti baza podataka

• prezentacijski sloj – odnosi se na korisnički sloj ili klijenta, odnosno softvera za

korisničko sučelje koji je zaduţen za unos, prikaz i ispis podataka.

Internet/Intranet arhitektura bazira se na jakoj komunikacijskoj lokalnoj mreţi (Local Area

Network – LAN) i raširenom području mreţa (Wide Area Network –WAN). Većina IT odjela

razmatra seljenje na Internet/Intranet čime bi se omogućila široka komunikacija.

Podaci koji se procesiraju i pohranjuju u sustavu vrlo su kritični i osjetljivi za što je odgovorna

sigurnost sustava. Sigurnost sustava moţe se slikovito prikazati piramidom (Slika 3).

6

ERP

SUSTAVI

BAZA PODATAKA

SIGURNOST SOFTVERA

OPERACIJSKI SUSTAV

FIZIČKA SIGURNOST

Slika 3. Sigurnost ERP sustava

Osnova piramide je fizička sigurnost hardvera, baze podataka i medija za pohranjivanje

podataka. Druga razina radi s operacijskim sustavom. Treća razina je fokusirana na sigurnost

softvera koja se postiţe instaliranjem sigurnosnog produkta ili njegovom ugradnjom u operacijski

sustav. Svrha ove razine je osigurati prostor na disku i uputiti informaciju operacijskom sustavu i

hardveru kako spriječiti direktni pristup operacijskom sustavu i hardveru preko ERP sustava.

Treća razina takoĎer doprinosi sigurnosti računalnog okruţenja. Ako je ono sigurno, ERP sustavi

će poboljšati financijski i operacijski integritet osjetljivih transakcija, u suprotnom narušit će se

njihov integritet. Četvrti nivo je relacijska

baza podataka do koje se pristupa strukturiranim

jezikom upita (SQL- Structured Query Language). Na vrhu piramide je ERP sustav.

Bitno je i spomenuti da ERP sustav uključuje mnoge kontrole kao što su zaštita pristupa

podacima, provjera korisničkih ograničenja, autorizacija korisnika za odreĎene transakcije. Za

svaku izvršenu transakciju kreiraju se dokumenti koji se ne mogu brisati i time je vidljiv trag svih

unosa podataka.

7

1.3. Poželjna svojstva ERP sustava

International Data Corporation (IDC) ERP softver definira kao programsku podršku za najmanje

3 od 4 segmenta poslovanja [1]:

Financijsko poslovanje (accounting)

Proizvodnja (manufacturing)

Robno-materijalno poslovanje (materijal management / distribution)

Upravljanje ljudskim resursima i plaće (HR mangement, payroll)

Svojstva ERP sustava su obično podjeljena u module i jako variraju ovisno o proizvoĎaču, a bilo

bi poţeljno da su sljedeća[11]:

Planiranje poslovanja – je modul koji, izmeĎu ostaloga, osigurava računalnu potporu u

procesu kapitalnog investiranja, u procesu analize ulaganja i omogućava nadzor i

upravljanje internim troškovima i vanjskim akvizicijama.

Kontrolni modul – prije svega usmjeren je na integiranje financijskih i podataka vezanih

za menadţersko računovodstvo. To podrazumijeva da modul treba omogućiti detaljnu

analizu troškova i prihoda, troškova baziranih na aktivnostima, analizu profitabilnosti,

analizu troškova na razini profitnih centara itd.

Financijski i računovodtveni modul – treba osigurati integiranu Glavnu knjigu,

uključujući i integriranje Salda-konta.

Modul nabave – treba osigurati potpuno integriranje proizvodne organizacije s njenim

dobavljačima kako bi se osigurao vremenski što precizniji zahtjev za isporukom sirovina,

materijala za odrţavanje itd. Poţeljno je i da modul sadrţava mogućnost elektroničke

prodaje (uključujući EDI1 i Internet komunikaciju) kako bi se automatiziralo naručivanje i

plačanje prema dobavljačima, što moţe značajno utjecati na smanjenje zaliha.

Proizvodni modul – treba uključivati mogućnost ispunjenja specifičnih zahtjeva

prodavača, distributera i kupaca. Naime naglasak je na fleksibilnoj proizvodnji kako bi se

što bolje odgovorilo zahtjevima kupaca. Ovaj modul podrazumjeva integriranje cjenovne

politike, kreditiranja, sustava provizija, načina osiguranja naplate i sl. Uz maksimalno

korištenje mogućnosti EDI - ija i elektroničke prodaje.

Bino je i navesti mnogobrojne čimbenike koji utječu na uspješno uvoĎenje ERP sustava [13]:

1. Uspjeh implementacije ERP sustava ovisi o pravilno odabranoj strategiji implementacije.

2. Za implementaciju ERP sustava potrebno je mijenjati poslovne procese kao i način rada i

navike dosadašnjeg obavljanja istih.

3. Povećanjem obujma prilagodbe ERP sustava i mijenjanjem standardnih rješenja,

povećavaju se troškovi implementacije.

4. Ocjena i povrat ulaganja u ERP sustave preduvjet je ulaganja u projekt implementacije

ERP sustava.

1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava

Svaka tvrtka bi trebala prilikom planiranja uvoĎenja ili samog uvoĎenja ERP sustava biti

upoznata s prednostima i nedostatcima ERP sustava, te prema tome ocijeniti što je za nju

najisplativije.

1 EDI – (engl. Electronic Data Interchange) – Elektronička razmjena podataka podrazumijeva računalnu razmjenu

poslovnih podataka (dokumenata) u strukturiranim formatima što omogućava izravnu obradu tih elektroničkih

dokumenata na računalu koje ih prima

8

Prednosti ERP sustava su [13]:

Brţi obrtaj proizvodne imovine – uz pomoć ERP sustava, procesi kao što je planiranje

proizvodnje i nabave automatizirani su, pa se deseterostruko povećava proizvodna zaliha ,

a ujedno smanjuju troškovi skladištenja 10 % do 40 %.

Poboljšanje usluga kupcu – pruţajući pravodobne informacije ERP sustavi omogućuju

povećanje ispunjenja narudţbi od 80% do 90%, što rezultira zadovoljstvom kupaca i

njihovim zadrţavanjem.

Veća preciznost inventara – rezultat je manja potreba za revizijom. Fizičko prebrojavanje

u nekim proizvodnim centrima obavlja se svaki mjesec pa čak i svaki tjedan, a preciznost

je svega 20% , dok se uz ERP sustav moţe postići preciznost inventure više od 90%. S

druge strane, osim što je provoĎenje inventure i skupo, to često traţi prekidanje posla i

kontrolu zaliha.

Uštede u vremenu – ERP sustav moţe skratiti vrijeme proizvodnje grupiranjem sličnih

poslova i osiguranjem koordinacije ljudi, alata i strojeva. Planiranjem maksimalne

upotrebe opreme i efikasnog odrţavanja strojeva smanjuje se vrijeme kvara. Sve to utječe

na povećanje prihoda bez dodatnih troškova.

Bolja kvaliteta ima za posljedicu manje popravaka – ERP softver s jakom proizvodnom

komponentom postiţe visoku preciznost u kvaliteti povećavajući efikasnost proizvodnje,

te ujedno smanjuje i eliminira popravke.

Pravovremena naplata – uz pomoć ERP sustava automatski se generira lista zakašnjelih

plaćanja kupaca, obavještavaju se kupci putem opomena ili im se do podmirenja

dugovanja blokira isporuka robe.

Treba još i spomenuti i druge, a jednako vaţne koristi ERP sustava kao što su: poboljšanje i

standardizacija poslovnih procesa, pristup informacijama u stvarnom vremenu, povećanje

fleksibilnosti, smanjenje troškova odrţavanja jer su razni samostalni sustavi zamijenjeni

jednim ERP sustavom, povećanje produktivnosti, povećanje zadovoljstva klijenata,

optimizacija lanaca opskrbe, povećanje prodaje i profita, razvoj poslovanja, smanjenje

vremena od narudţbe do isporuke, smanjenje operativnih troškova, mogućnost konkurentske

pozicije, zajedničke usluge, smanjenje vremena trţišnog ciklusa te povećanje kontrole

proizvoda.

Nedostaci ERP sustava su [13]:

Implementacija ERP sustava je dugotrajan i skup posao.

Stvara se ovisnički odnos izmeĎu tvrtke koja uvodi ERP sustav i dobavljača koji

konstantno vrši pritisak da se stalno kupuju novije verzije softvera jer za stare verzije

neće više biti podrške.

Javlja se velika potreba za konzultantima zbog zahtjeva za velikom prilagodbom ERP

sustava.

Potreba za reorganizacijom i reinţenjeringom poslovnih procesa kako bi se samo

poslovanje prilagodilo sustavu.

Veliki broj modula ERP sustava, velika baza i programski kod pisan na velikom broju

stranica što sve skupa oteţava odrţavanje jer se iziskuje poznavanje velikog broja

parametara.

Najčešće se dogaĎa da ako projekt implementacije ne uspije, krivica se svaljuje na softver, a u

većini slučajeva je uzrok nedovoljno prethodno planiranje implementacije i nerealna očekivanja,

9

te moţemo prije govoriti o nedostacima različitih strategija implementacije koje su za neke tvrtke

neprikladne.

Bez obzira na navedene nedostatke, neosporna je uloga i korist od ERP sustava koji više nije IT

trend ili hit, već i ulaznica tvrtki u poslovni svijet kojeg zagarantirano karakterizira visoko

automatizirana brzina protoka informacija, roba i novaca.

10

1.5. Strategije implementacije ERP sustava

Uspješna implementacija zahtijeva strukturalnu metodologiju koja omogućava ovladavanjem

neočekivanih pojava bez nekih negativnih posljedica. Procjena poslovne strategije i plana

započinje prije same nabave softvera i instalacije. Dobro razraĎena metodologija povećat će

vjerojatnost uspjeha implementacije, ali to još uvijek nije garancija uspjeha.

Izbor strategije implementacije odreĎuju vrijeme i resursi odnosno ljudi i novac. Veličina i cilj će

takoĎer utjecati na odluku o izboru strategije implementacije. Naime, postoje brojni slučajevi

koji mogu utjecati na izbor prave strategije [13] kao što su spajanje i razdvajanje tvrtke, nove

zakonske regulative, poboljšanja softverskih nedostataka tekućeg sustava, potreba za

reinţenjeringom poslovnih procesa, te smanjenje troškova programiranja unutar tvrtke itd.

MeĎutim, postoje faktori koji utječu na implementaciju bez obzira koja strategija implementacije

je izabrana. Takvi su faktori [13] geografsko područje, potrebe kupca, potrebe korisnika, vrijeme

, hitnost te utjecaj na stari sustav.

Strategije implementacije ERP sustava su [13]:

Strategija postupne implementacije

Makar je baza podataka ERP sustava integrirana, sam ERP sustav se sastoji od modula, što kod

uvoĎenja ERP sustava znači da se implementacija moţe odvijati u fazama i to po principu da se

svaka faza implementacije sastoji od skupa funkcionalnih i nezavisnih modula. Strategija

postupne implementacije jako je dobra za tvrtke koje po prvi put razvijaju ERP rješenja. Ako

tvrtka nikad nije koristila integrirani sustav i odjednom primjenjuje implementaciju na sve

procese, to moţe uzrokovati veliki pritisak na zaposlenike i neće se moći postići efikasan prijelaz

sa starog na novi sustav. U ovim slučajevima bolje je koristiti pristup strategije postupne

implementacije, koja se bazira na poslovnim informacijama i standardizaciji procesa. Faza u implementaciji moţe biti više. Tako se moţe odrediti [11] da se u prvoj fazi

implementiraju modul Financija i modul Kontrolinga (FI i CO), u drugoj fazi modul Upravljanja

materijalima (MM) i modul Prodaje (SD), te u trećoj fazi modul Planiranja proizvodnje. Prije

same prilagodbe mora se uspostaviti cjelokupni koncept za sve relevantne poslovne procese kako

bi se izbjegao konflikt i ograničenje u kasnijim implementacijama.

Strategija frontalne implementacije

Kasnih devedesetih godina zavladala je strategija frontalne implementacije ili Big Bang

strategija. Tvrtke su odjednom ukinule svoj stari sustav i uvele odjednom novi ERP sustav u

cijelu tvrtku. MeĎutim, malo je tvrtki koje su se usudile provoditi takvu strategiju jer je to značilo

mobilizirati cijelu tvrtku i provesti sve promjene odjednom. Nitko iz tvrtke nije imao takvo

iskustvo i nitko nije bio siguran hoće li sustav stvarno raditi i hoće li odgovarati potrebama

tvrtke. MeĎutim, ERP neminovno uključuje kompromise, jer većina odjela imaju svoje

kompjutorske sustave koji su podešeni njihovom načinu rada i u većini slučajeva ERP ne nudi

niz funkcionalnosti ni lakoću upotrebe koje je nudio stari sustav.

Po definiciji najbrţa Big Bang implementacija pojavila se kao najefikasnija u smislu troškova ali

i kao najriskantnije rješenje. Tako je većina SAP udruga glasala protiv istodobnih puštanja u rad

svih SAP modula povezanih sa novom IT infrastrukturom. Strategiju frontalne implementacije

zastupale su tvrtke s pravocrtnom organizacijskom strukturom ili tvrtke s previše sustava koji se

11

mijenjaju i gdje bi troškovi razvoja programa prijenosa podataka iz drugih sustava bili previsoki.

Tvrtke koje su se odlučile na ovaj pristup jer su htjele integrirati funkcije sustava odjednom,

vidjele su to kao priliku da razmisle o procesima u cjelini i postave sustav u skladu s tim. S

obzirom da su ţeljele implementirati najbolje prakse u svom poslovanju, bilo je bolje

koncentrirati se na cjelinu i dizajnirati sustav odjednom. U ovoj implementaciji angaţirano je

više resursa nego kod postupne implementacije kako za vrijeme trajanja implementacije tako i

kod podrške sustavu u početku rada.

Strategija koncesija

Strategiju koncesije ili Franchise Strategy prihvaćaju velike tvrtke ili tvrtke s raznolikom

djelatnošću svojih poslovnih jedinica. Instaliraju nezavisne podsustave u svakoj poslovnoj

jedinici uz integraciju samo zajedničkih procesa kao npr. financijsko knjigovodstvo na nivou

cijele tvrtke. Svaka poslovna jedinica ima svoje vlastite ERP podsustave sa odvojenom bazom

podataka. Podsustavi su povezani kako bi razmjenjivali informacije neophodne za tvrtku kako bi

se dobila cjelokupna slika svih poslovnih jedinica ili procesa. Ova implementacija obično

započinje s demonstracijom ili pilot instalacijom i to u poslovnim jedinicama u kojima neće biti

poremećen poslovni rezultat tvrtke ako nešto poĎe krivo. Kad jednom projektni tim uspostavi

sustav i sve radi bez greške, onda taj tim počinje prodavati uslugu implementacije ERP sustava

drugim poslovnim jedinicama koristeći dobre reference prve implementacije iz vlastite kuće.

Strategija uvoĎenja samo ključnih procesa

Strategija uvoĎenja samo ključnih procesa ili Slum dunk pogodna je za manje tvrtke koje nisu u

mogućnosti uvesti cjelovito ERP rješenje i gdje je fokus na nekoliko ključnih procesa, a u

budućnosti se planira prijeći na ERP sustav. Ovdje je cilj brzo uvesti i započeti rad s ERP

sustavom ne opterećujući se idejom reinţenjeringa. MeĎutim, mali je broj onih koji su proveli

ovu strategiju i uz to imali očekivani povrat od novog sustava. U ovom slučaju ERP sustav je

malo bolji od starog sustava i još k tome ne zahtijeva veće promjene kod zaposlenika da

mijenjaju stare navike ponašanja. Ako se reinţenjering poslovnih procesa provodi nakon što se

uvede novi sustav, onda on moţe biti upitan i malo ljudi iz tvrtke moţe očekivati korist od novog

sustava.

12

2. Kronologija razvoja ERP sustava

Razvoj ERP sustava seţe u 1960–te godine kada su se počele odvijati značajne promjene u

razvoju hardvera i softvera. Sam razvoj kretao je kronološki po godinama (Slika 4.[12]).

IC

MRP

MRPII

ERP

Extended ERP

1960. 1970. 1980. 1990. 2000.

Slika 4: Kronologija razvoja ERP sustava

Sada ćemo nabrojati razvojne korake ERP sustava [13]:

Inventory Control System – IC

Material Resource planning – MRP

Manufacturing Resources Planning – MRP II

Enterprise Resource Planning – ERP

Extended Enterprise Resource Planning – Extended ERP

2.1. Inventory Control System - IC

1960-tih je godina započeo dizajn, razvoj i implementacija centralnih računalnih sustava, koji su

uglavnom sluţili za automatizaciju kontorole inventara tzv. «Sustavi kontrole invetara». Naime,

zbog stanovitih problema s ručnim unošenjem, ručnim sortiranjem, papirologijom, i ostalim

problemima ručnog unosa podataka, tvrtke su poslovale sa značajnim gubicima vlastitog

inventara. Takvi su sustavi bili uglavnom pisani u programskim jezicima COBOL, ALGOL i

FORTRAN, a razvijani su bili uglavnom u vlastitom IT sektoru firme i meĎusobno su bili

nekompatibilni.

13

2.2. Material Resource planning - MRP

1970-tih godina razvijen je sustav pood imenom «Sustav planiranja zaliha materijala» kojim se

ţeljelo pomoću algoritama i posebnih metoda planirati narudţbu materijala i rezervnih dijelova.

Logika MRP-a daje odgovor na sljedeća pitanja:

Što ćemo izraĎivati?

Koliko nam treba vremena po komadu za izradu?

Što trenutno imamo?

Što trebamo nabaviti?

Ova se pitanja ubacuju u univerzalnu jednadţbu proizvodnje koja daje odgovor na pitanja

količine potrebne sirovine, potrebnom vremenu izrade serije, količine i vrste alata strojeva u

proizvodnji i dr. ovisno o specifičnosti pojedine proizvodne grane. MRP koristi i plan

proizvodnje (Što ćemo izraĎivati?), cijenu sirovina, rada i strojeva (Koliko će nas koštati?) te

popis materijala u vlastitom inventaru (Što trenutno imamo?). Iz svega toga izračunava se što je

potrebno za uspješan rad (Što trebamo nabaviti?).

Dakle, MRP sustav je razvijen s namjerom da prati trenutnu proizvodnju i trenutne potrebe, te

prema tome zaključuje što će biti potrebno od materijala u budućnosti na temelju prikupljenog

znanja. Prema tim zaključcima naručuje se i potrebni materijal i zaliha za buduću proizvodnju.

Akcije promjene proizvodnih serija dakle, mogu biti trenutne. Ovo je prekretnica i budućnost

ERP sustava je bila zagarantirana jer je postojao formalni mehanizam za otkrivanje prioriteta

u konstantno promjenjivim potrebama proizvodnje. Riješio se dakle problem prioriteta u

proizvodnji, no ovo nije kraj.

Naime pojavio se problem planiranja kapaciteta proizvodnje i prodaje, te se MRP razvio u

Closed Loop MRP (Slika 5.) koji posjeduje sljedeće vrlo bitne karakteristike:

Sastoji se od velikog broja funkcija koje rade nezavisno, ali sinkronizirano.

Sadrţi funkcije koji rješavaju problem prioriteta i kapaciteta te ujedno podršku planiranju

i proizvodnji.

Posjeduju povratnu vezu iz funkcija proizvodnje u funkcije planiranja. Planovi

proizvodnje se, dakle, mogu mijenjati promjenom uvjeta u proizvodnji, ali se ujedno pazi

na poštivanje prioriteta.

14

PLANIRANJE

PROIZVODNJE

GLAVNO PLANIRANJE

PLANIRANJE

ZALIHA

MATERIJALA

PLANIRANJE

ZALIHA & DOBAVLJAČA

IZVRŠAVANJE

ZAPRIMANJE

ZAHTJEVA

PLANIRANJE

ZALIHA

ZAHTJEVIZALIHE

Slika 5. Closed Loop MRP

2.3. Manufacturing Resources planning – MRP II

Nije trebalo dugo čekati da razvoj MRP sustava krene dalje od samo boljeg i efikasnijeg načina

narudţbe materijala. Definiciju MRP II sustava dala je ustanova APICS (The Association for

Operations Management) i glasi:

MRP II sustav omogućava efektivno planiranje svih resursa proizvodnje. Idealni sustav uključuje

operacijsko planiranje (broj proizvedenih komada), financijsko planiranje (dobit u novčanom

smislu) i simulacijski algoritam koji daje odgovor na pitanje «Što ako?». Sastoji se od različitih

funkcija meĎusobno povezanih kao što su: poslovno planiranje, prodaja, operacijsko planiranje,

planiranje proizvodnje, planiranje zaliha materijala, planiranje kapaciteta itd. Ovaj sistem daje

direktni izlaz u obliku financijskih izvještaja kao što su poslovni izvještaj itd.

MRP II se razlikuje od MRP u sljedeća tri ključna elementa:

1. Prodaja & Operacijsko planiranje – bitan proces za usklaĎivanje odnosa izmeĎu zahtjeva

i zalihe

2. Financijska meĎuveza – proces koji daje mogućnost prijevoda operacijskog plana (u

komadima, kilogramima, litrama ili nekim drugim jedinicama) u financijske vrijednosti

(Kn, €, $).

3. Simulacija – mogućnost dobivanja odgovora na pitanja «Što ako» i dobivanja stvarnih

odgovora i to u komadima i u novčanim jedinicama. Današnji ERP sustavi, naravno,

posjeduju ovu bitnu karakteristiku koja je razraĎena do detalja.

15

2.4. Enterprise resource planning - ERP

MRP II se razvio u ERP koji je u bitnim karakteristikama isti. No, zahvaljujući velikoj količini

naprednog softvera ERP posjeduje jako puno poslovnih funkcija koje vrlo efektivno izvršavaju

zadaće više poslovnih jedinica. Financijska povezanost je u ERP sustavima još jača. Grafički

prikaz ERP sustava je prikazan na slici 6.

STRATEŠKO PLANIRANJE

POSLOVNO PLANIRANJE

PRODAJA & OPERACIJSKO

PLANIRANJE

PLAN

PRODAJE

OPERACIJSKI

PLAN

GLAVNO PLANIRANJE

DETALJNO PLANIRANJE &

IZVRŠAVANJE PROCESA

PLANIRANJE ZALIHA MATERIJALA

ITD.

IZVRŠAVANJE

PREDVIĐANJE

I ZAHTJEVI

PLANIRANJE

KAPACITETA

ZAHTJEVI ZALIHE

Slika 6: Grafički prikaz ERP sustava

ERP sustavi jako dobro predviĎaju i balansiraju zahtjev i zalihu materijala. Takav poslovni

sustav sadrţi veliki skup poslovnih funkcija kao što su predviĎanje poteza kupaca, planiranje, itd.

koje :

Povezuju kupce i dobavljače u jedan kompletni lanac.

Omogućavaju zaposlenicima donošenje odluka.

Koordiniraju prodaju, marketing, proizvodnju, logistiku, nabavu, financije, razvoj

proizvoda i kadrove u jednu kompaktnu cjelinu.

Cilj ERP sustava je na najvišem nivou pruţati podršku kupcu, proizvodnji, smanjenju troškova,

kontroli inventara itd. te ujedno izbaciti planove i rokove kako bi se na vrijeme mogli osposobiti

potrebni resursi kao što su: broj ljudi, materijal odnosno sirovina, strojevi i na kraju novac za

planirane troškove.

16

Kao što je već i rečeno ERP sustav je ekstenzija MRP II sustava sa sljedećim bitnim dodacima:

Koristi se jedan te isti skup poslovnih alata kroz kompletni poslovni sustav

Omogućava u realnom vremenu integraciju prodaje, proizvodnje i financija

Spaja kompletan poslovni sustav s lancem kupaca i dobavljača

2.5. Extended ERP

Porast brzine Internet veze i teţnja za povezivanjem dislociranih odjela velikih kompanija u

jedan poslovni sustav ponukalo je proizvoĎače ERP sustava da sve više svoje poslovne sustave

orijentiraju na Internet. Tako su nastali Extended ERP poslovni sustavi. Poslovni sustav kojem

moţe pristupiti korisnik u svako doba dana i svugdje (bitna je samo veza na Internet) omogućava

spajanje s novim vanjskim modulima kao što su napredno poslovno planiranje (APS – Adwanced

Planning and Scheduling), automatizirana prodaja (SFA – Sales Force Automation), poslovna

inteligencija (BI – Business Inteligence), e-bussines rješenja kao što je upravljanje odnosa s

kupcima (CRM – Customer Relationship Management) i upravljanje logističkim lancem (SCM -

Supply Chain Management).

U biti, ERP poslovni sustav je tako postao pomoćno sredstvo poslovnim organizacijama za

obavljanje on-line poslovnih transakcija preko Interneta. Tako se automatski povećava

zadovoljstvo kupaca, povećavaju se mogućnosti prodaje i marketinga, šire se distribucijski kanali

i omogućava se brţe, jednostavnije i raznoliko plaćanje roba i usluga. SCM i CRM omogućavaju

bolje, jednostavnije i brţe odnose izmeĎu organizacije, nabave i prodaje.

Supply Chain Management (SCM) se sastoji od pomoćnih modula za narudţbu materijala,

transformaciju materijala u proizvodnju i distribuciju proizvoda kupcima te nudi prema zahtjevu

kupca odreĎen proizvod na odreĎeno mjesto u odreĎeno vrijeme po najniţoj mogućoj cijeni kako

bi se najbolje mogle zadovoljiti potrebe kupca.

Customer Relationship Management (CRM) omogućava organizacijama da saznaju što je više

moguće o kupcu kako bi znale što u danom trenutku kupac treba, po kojoj cijeni i u koje vrijeme.

Tako se mogu uspješnije brţe i bolje planirati i provesti investicijske odluke organizacije kako bi

se mogle što bolje zadovoljiti potrebe kupca. CRM se sastoji od podmodula marketing, prodaja,

podrška kupcu itd.

E-commerce je spoj poslovnih transakcija koje se odvijaju izmeĎu organizacija s podrškom

umreţenim informacijama i komunikacijskim tehnologijama korištenjem Internet aplikacija kao

što su Web i e-mail koje sigurno djeluju i pridonose pronalasku novih kupaca i što boljoj ponudi

postojećim (Slika 7.). E-commerce se u današnje vrijeme sve više uvodi i koristi kako kod

velikih tako i kod malih proizvoĎača ERP sustava. Web poslovne aplikacije su integrirane s

klasičnim ERP aplikacijama omogućujući brze i automatske poslovne transakcije kao što su

prihvat narudţbi kupaca, kupnja, automatski izračun zalihe sirovine, prava zaposlenika itd. te se

time stvara čvrsta povezanost izmeĎu kupaca, dobavljača, proizvodnje i drugih grana poslovnog

sustava na vjerodostojan i pouzdan način.

17

CRM/SCM

Aplikacijski Server

ERP

Aplikacijski Server

I

N

T

R

A

N

E

T

Web Server

Web Portali

E-mail Server

I

N

T

E

R

N

E

T

Web preglednik

E-mail klijent

Poslovni sustav Kupac

Slika 7: Web orijentiran Extended ERP sustav

Tako je SAP 2001. godine proizveo mySAP.COM gdje se pomoću Internet portala pristupa ERP

/ CRM / SCM modulima. Oracle je takoĎer 2001. godine proizveo FastForward WEB Store koji

se sastoji od modula za on-line dućane i servise s mogućnošću povezivanja s ERP sustavom.

Baan je uspio integrirati ERP, CRM i SCM s poslovnim softverom proizvodnje itd.

18

3. Trenutno stanje ERP sustava

3.1. Udio pojedinih ERP sustava na tržištu

Na svjetskom trţištu postoji pet dominantnih proizvoĎača ERP sustava i to su redom po veličini:

SAP, Oracle, PeopleSoft i Baan and J.D. Edwards koji čine više od 60% svjetskog trţišta ERP

proizvoĎača. Njih ćemo pobliţe razmotriti dok druge spominjemo samo njihovim udjelom na

trţištu prema prikazu na slici 8 [12].

2% 2% 3% 4%5%

5%

6%

7%

10%27%

29%

QAD

Intentia

Marcam

JBA

SSA

Baan

PeopleSoft

J.D.Edwards

Oracle - Applications

SAP AG

Ostali

Slika 8: Prikaz vodećih ERP sustava na trţištu

Svaki je proizvoĎač zbog povijesnih razloga specijalist u jednom modulu pa je tako Baan u

proizvodnom, PeopleSoft u kadrovskom, SAP u logističkom i Oracle u financijskom modulu.

Pogledajmo kratku povijest pet vodećih ERP sustava [5]:

SAP AG (R/3, mySAP.COM)

SAP AG («Systeme, Anwendungen, und Produkte in Datenverarbeitung» ili «Systems,

Applications and Products in Dana Processing») firma je počela s radom 1972. godine u

Njemačkoj s pet inţenjera iz IBM firme koji su imali zadatak napraviti poslovni softver za

upravljanje proizvodnjom. Prvi njihov ERP sustav nazvan je R/2, a proizveden je 1979. godine i

to s centralnom bazom podataka. Isti sustav s dodatnim poboljšanjima i klijent/server

tehnologijom izbačen je na trţište pod imenom R/3 1992. godine. To je bila glavna prekretnica

koja je postavila firmu SAP na prvo mjesto. 1999. godine SAP firma je nadogradila ERP sustav s

prije spomenutim modulima CRM, SCM, sales-force automation i data warehousing. U

meĎuvremenu R/3 sustav se razvijao u nekoliko verzija sve do Internet ERP sustava nazvanog

mySAP.COM. Takav sustav ima najširu funkcionalnost i jaka industrijski fokusirana rješenja.

Oracle Corporation (Oracle Applications)

19

Oracle je osnovan 1977. godine u SAD-u. Firma se bavi i drugim djelatnostima osim ERP

sustava i druga je po veličini nakon Microsofta. Oracle je počeo s razvojem baze za poslovni

softver 1987. godine kad je i razvijen ERP sustav pod nazivom «Oracle Applications». Taj

sustav se danas sastoji od 50 različitih modula u šest glavnih kategorija: financije, plaće,

kadrovi, proizvodnja, nabava i projekti. Jedna od najjačih Oracle karakteristika je DBMS

(DataBase Management System) kojeg koriste gotovo svi proizvoĎači ERP sustava počevši

od SAP-a, Baan, PeopleSofta itd.

PeopleSoft Inc. (PeopleSoft8)

PeopleSoft je jedna od novije osnovanih firmi za proizvodnju ERP softvera i osnovana je 1987.

godine u Pleasantonu u Kaliforniji. Njihov ERP sustav nazvan je «PeopleSoft8» i glavna mu je

specijalnost kadrovi i financijski servisi i moduli. Naknadno su razvijeni ostali moduli za

proizvodnju, nabavu i financije. Glavna prednost PeopleSoft firme je ta da njihovi stručnjaci

posjeduju odreĎenu kulturu, strpljivost, fleksibilnost i opću suradnju s kupcima što ih gura ispred

konkurencije. U zadnje dvije godine razvijen je takoĎer Web ERP sustav na otvorenoj XML

platformi što nudi dodatnu skalabilnost i jednostavnost korištenja za sve korisnike te je

korisnicima sustava samo potreban Web preglednik te se sustavu moţe pristupiti bilo kad i bilo

gdje.

Baan (BaanERP)

Baan firma je osnovana 1978 u Nizozemskoj kada je počela s razvojem poslovnog softvera za

proizvodnu industriju. U trţišnoj utrci uspjela je pridobiti oko 5% svjetskih firmi. Stručnjaci

firme Baan jako vjeruju u Internet ERP sustav i smatraju da je Internet orijentiran sustav

budućnost prema kojoj treba teţiti. Baan ERP sustav nazvan je BaanERP a izbačen je 1998.

godine, a sastoji se od modula financije, nabava, proizvodnja, prodaja, integracija i

implementacija, planiranje, prodaja, servis i podrška kupcu, poslovni portal i poslovna

inteligencija. Inovativni produkt firme Baan je Orgware alat koji automatski podešava poslovni

softver što jako sniţava cijenu i vrijeme implementacije. BaanERP je jako poznat u avionskoj i

automobilskoj industriji, obrani i vojnoj industriji te u elektroničkoj industriji.

J.D.Edwards&CO (OneWorld)

J.D.Edwards&CO firma je osnovana 1977. godine u Denveru. Stručnjaci su proizveli ERP sustav

pod nazivom «OneWorld» i to je jedini poznatiji sustav koji moţe raditi na različitim

platformama i s više baza podataka. OneWorld sadrţi mnoge module kao što su financije,

proizvodnja, nabava, logistika, kadrovi, kontrola kvalitete, kontrola proizvodnje, podrška kupcu

itd. i mnogo je fleksibilniji od konkurencije. U posljednje je vrijeme izbačena Internet Extended

OneWorld verzija pod nazivom «OneWorld Xe».

20

3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj

Zastupljenost vodećih ERP sustava u Hrvatskoj dana je na slici 9. [12] iz koje se moţe zaključiti

da još uvijek veliki broj organizacija nema instaliran ERP sustav ili se radi o poslovnom sustavu

koji je razvijan unutar vlastite tvrtke ili je razvijan «po mjeri» korisnika u nekoj softverskoj kući.

9%4%

81%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

SAP R/3

BaaN

nema ERP

EFAS, Soft Cell

GEMMS, Oracle

JBA, System 21

PRMS CA (Panasonic)

Scala

nema odgovora

Slika 9: Prikaz vodećih ERP sustava u Hrvatskoj

Razlog za ovakvo stanje leţi u sljedećim problemima [1]:

Svjetska cijena ERP programskih paketa je za domaće uvjete previsoka i potrebna su

velika ulaganja reda veličine milijuna HRK.

Strana rješenja su obično neprimjerena za domaće uvjete te se treba vršiti značajna

prilagodba organizacije i programske podrške.

Predugo vrijeme ugradnje «gotovog» rješenja koje moţe potrajati od jedne do tri godine

gdje još treba imati u vidu da najkasnije nakon 3 do 4 godine nastupa novi razvojni

ciklus.

Tvrtka dugoročno ovisi o dobavljaču, a savjetništvo je vrlo skupo.

Mjestimična nekompetentnost konzultanata i nestabilnost dobavljača.

Zbog svih tih problema u Hrvatskoj su se počela razvijati vlastita komercijalna ERP rješenja i na

trţištu ih postoji nekoliko. Bitno je napomenuti da su ta rješenja ravnopravna ili bolja u odnosu

na svjetske proizvoĎače i obično su dovršena i obuhvaćaju kompletne potrebe korisnika te

praktično nikakve dodatne dorade nisu potrebne za ugradnju sustava. Kompaktnost, homogenost,

lakše, brţe i jednostavnije uvoĎenje u rad glavne su prednosti domaćih ERP rješenja. No ima i

nedostataka a glavni su nekompletnost (razvijena je programska podrška samo za neke segmente

poslovanja) i neadekvatnost rješenja (tehnološki zastarjela rješenja).

21

3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama

ERP sustavi su zbog svih svojih prednosti ušli u sve pore ljudskih djelatnosti. Pogledajmo tablicu

1 [13] u kojoj su prikazane samo neke industrije s najvećom koncentracijom i zastupljenošću

ERP sustava. Svaka je industrija birala svoj sustav prema tome što joj najviše odgovara jer su

sustavi meĎusobno dosta različiti i kao što je spomenuto u poglavlju 3.1. svaki je sustav

specijalno i detaljno doraĎen u odreĎenom području te se prema tome odmah moţe vidjeti

područje primjene.

A

vio

nsk

a in

dust

rija

/ O

bra

na

Auto

mobil

ska

indust

rija

Potr

oša

čka

dobra

Ele

kto

rnik

a

Indust

rija

/

Pro

izvodnja

Naf

tni

der

ivat

i

Far

mac

euti

ka

Baan

J.D. Edwards

Oracle

PeopleSoft

SAP R/3

% instaliranih ERP sustava 10-15 5-10 35+ 40+ 35 30 20

Tablica 1: Prikaz zastupljenosti ERP sustava u pojedinim granama djelatnosti

Iz tablice se ujedno moţe vidjeti da je naviše ERP sustava instaliranih u Elektroničkoj industriji

koju slijede ostale proizvodne industrije te potrošačka dobra. Ujedno se vidi da SAP ERP sustavi

dominiraju u svim proizvodnim djelatnostima te da se u avionskoj industriji i obrani koriste

Baan, Oracle i SAP kao najpouzdaniji sustavi.

22

3.4. Kratka povijest uvođenja SAP ERP sustava u Vetropack Stražu

Ulaskom tvornice stakla Straţa u Švicarski koncern Vetropack, na zahtjev generalnog

Consultinga uveden je 2001. godine SAP ERP sustav u Vetropack Straţu. Priprema, uvoĎenje,

instalacija i puštanje u pogon SAP sustava trajalo je od 1999. godine.

Glavne karike u uvoĎenju SAP sustava su bile [11]:

Vetroconsult (nadzorno tijelo Vetropack Grupe)

Siemens (izvoĎačka i konzultantska firma)

Super-Useri (Voditelji pojedinih sektora)

Faze projekta su bile [11]:

Preuzeti Vetropack standard

Školovati Super Usere i End Usere

Dodatno prilagoditi podatke SAP-u

Uključiti specifičnosti za Hrvatsku

Prenijeti podatke

Testirati sustav i preuzeti ga

Konzultirati se sa Siemens-om i koristiti njegovu podršku

Zadatak Vetroconsulta je bio [11]:

Voditi i nadgledati projekt

Upoznati se s poslovnim procesima u Vetropack Straţi

Sudjelovati u izradi koncepta prijenosa podataka sa starog ne-ERP sustava u novi

Prilagoditi Vetropack standardne funkcionalnosti prema specifičnosti Hrvatske drţave

Prilagoditi interne odredbe «stare» Straţe novoj Vetropack Straţi

Zadatak Siemens-a je bio [11]:

Organizirati školovanje korisnika

Preuzeti Vetropack standard i pokušati ga čim bolje implementirati u SAP sustav

Prilagoditi funkcionalnosti koje su specifične za Hrvatsku

Prenijeti podatke iz starog sustava u SAP

Dati podršku pri testiranju

Dati podršku pri čišćenju podataka i radu

Zadatak Super Usera je bio [11]:

Upoznati se sa SAP sustavom putem školovanja (tečajevi, vjeţbe, razgovor s drugim

korisnicima)

Snimiti sadašnje poslovanje (detaljno upoznati poslovanje, osnovne SAP funkcionalnosti,

postaviti milijun pitanja)

Definirati koncept prijelaza sa starog na novi sustav (pomoću Vetroconsulta i Siemensa,

poznavanjem poslovanja, pravovremenim donošenjem odluka…)

Nadgledati prilagodbu Vetropack standardnih funkcionalnosti i pomoći što ranijim

iznošenjem novih zahtjeva i ideja

Nadgledanje prilagodbi specifičnih za Hrvatsku drţavu i pomoći što ranijim iznošenjem

novih zahtjeva i ideja

Pripremiti podatke za prijenos u SAP sustav (poznavanjem formata podataka,

poznavanjem aktualnih podataka u poslovanju, poznavanjem klasifikacije podataka,…)

Testirati sustav (sudjelovanjem u pripremi testnih tečajeva, testiranjem prvih dogaĎaja iz

prakse,…)

Pročistiti podatke i pomoći End Userima

23

SAP se sastoji od sljedećih dijelova [11]:

Financijske aplikacije

o FI - Financijsko računovodstvo (eksterno računovodstvo)

o CO - Kontroling (interno računovodstvo)

o TR - Riznica (ministarstvo financija)

o IM – Upravljanje investicijama

Logističke aplikacije

o MM – Upravljanje materijalima

o SD – Prodaja i distribucija

o PP – Planiranje proizvodnje

o QM – Upravljanje kvalitetom

o PM – Odrţavanje pogona

Ostale aplikacije

o HR – Upravljanje ljudskim potencijalima

o PS – Upravljanje projektima

o WF – Workflow (poslovni procesi u velikim sustavima)

o IS – Industrijska rješenja

U Vetropack Straţi su bili uvedeni sljedeći moduli [11]:

FI – Financijsko računovodstvo

o Glavna knjiga

o Salda-konti kupaca

o Upravljanje stranim valutama

o Upravljanje tekućim sredstvima i predviĎanja

o Konsolidacija

CO – Kontroling

o Kontroling općih troškova

o Analiza profitabilnosti

o Kontroling troškova proizvoda

o Obračun troškova na bazi aktivnosti

MM – Upravljanje materijalima

o Nabava

o Upravljanje inventarom

o Planiranje potreba

o Provjera računa

SD – Prodaja i distribucija

o Prodaja

o Isporuka

o Obračun

o Podrška prodaji

PP – Planiranje proizvodnje

o Planiranje proizvodnje

o Recepture

o Resursi

24

4. Budućnost ERP sustava

ERP sustavi su osnova za povezivanje s poslovnim partnerima i ishodište za upravljanjem

logističkim lancem (SCM). Zbog raspona kontrola nad svim poslovnim dogaĎajima,

predstavljaju bitan izvor podataka za sve ostale sustave elektronskog poslovanja (skladištenje

podataka, sustavi za potporu odlučivanju, direktorski informacijski sustavi, upravljanje odnosima

sa strankama i drugi oblici poslovne inteligencije).

Zajedno s novim oblicima poslovnog povezivanja i sudjelovanja u elektronskom poslovanju

(povezivanje s udaljenim poduzećima iste grupacije, inovativni poslovni modeli, zajednička

istraţivanja i razvoj proizvoda i usluga itd.) pred ERP sustave se postavljaju novi zahtjevi. Dakle

ovdje govorimo o novoj generaciji poslovnih programskih rješenja nazvanoj Extended ERP.

Stariji ERP sustavi su usmjereni u optimiranje poslovanja u okviru poslovne organizacije, a

sustavi nove generacije usmjereni su prema povećanju korisnosti, koja proizlazi iz različitih

oblika poslovnog sudjelovanja. Dakle Extended ERP sustavi su namijenjeni za potporu

dinamičnim distribuiranim poduzećima, poticanju poslovnog sudjelovanja, razmjeni bogatog

informacijskog sadrţaja i intelektualnog kapitala izmeĎu zaposlenih unutar poduzeća, s

poslovnim partnerima, kupcima i ostalim sudionicima u dotičnoj poslovnoj okolini. Ti sustavi

prelaze okvire optimiranja poslovnih transakcija i podupiru poslovno sudjelovanje u obliku

zajedničkog razvoja novih proizvoda i usluga, planiranje poslovanja, optimalnog upravljanja s

kapitalom i povećanja poslovnih prilika na nivou cijelog vrijednosnog lanca.

4.1. Tehnologije budućnosti

Prema (McKie,2006) postoje dvije tehnologije koje se nikako ne mogu ignorirati u budućnosti:

1. Web servisi

Kako je u svijetu e-poslovanje počelo biti sve više aktivno tako i ERP sustav migrira prema

Extended ERP sustavima kojima je glavna karakteristika da su Web orijentirani. Glavni razlog

migriranja ERP sustava je svakako porast brzine Internet veze, teţnja da se u budućnosti poveţu

dislocirani odjeli neke firme te da se u konačnici moţe pristupiti poslovnom sustavu vlastite

firme bilo gdje u svijetu i u bilo koje vrijeme. Takav poslovni sustav mora omogućiti npr. prihvat

i obradu zahtjeva kupca, planiranje proizvodnje za taj zahtjev, prodaja i plaćanje kupca, a sve to

odraĎuje Web poslovni sustav.

Osnovne razlike izmeĎu klasičnog ERP i Extended (Web) ERP sustava su (Zrimsek , 2006):

Tradicionalni ERP sustavi su koncentrirani na optimizaciju poslovnih procesa. Extended

ERP sustavi će već imati optimirane poslovne procese i teţiti će optimizaciji upravljanja

logističkim lancem (SCM – Supply Chain Management) i suradnji s dobavljačima.

Teţište ERP sustava je još uvijek na proizvodnji i prodaji dotične tvrtke dok će teţište

Extended ERP sustava biti na spajanju svih poslovnih sustava u jednu cjelinu uključujući

industriju, vladu, industriju prirodnih bogatstava kao što je rudarstvo, iskop sirovina itd…

Poslovni procesi standardnih ERP sustava su vidljivi jedino korisnicima unutar tvrtke.

Komunikacija s kupcima i dobavljačima se još uvijek obavlja ručno. Extended ERP

sustavi će nuditi direktnu komunikaciju poslovnih procesa s kupcima i dobavljačima gdje

god bili i u bilo koje doba dana.

25

Današnji ERP sustavi su zatvorene arhitekture. Extended ERP sustavi će biti Web

orijentirani, otvoreni za integraciju i rad s ostalim poslovnim sustavima. Ujedno će biti

kreirani od modula i funkcija koje će dozvoljavati korisniku odabir funkcionalnosti koja

baš njemu treba.

Informacije u ERP sustavu se generiraju i dostupne su samo unutar tog ERP poslovnog

sustava. Extended ERP sustavi će nuditi informaciju kompletnom logističkom lancu

(SCM – Supply Chain Management) autoriziranom za pregled i unos.

2. XML (eXtensible markup language)

XML je jezik koji će biti standard za razmjenu dokumenata izmeĎu poslovnih sustava. TakoĎer

pojavom XML-a i povećanjem brzine Interneta, EDI (Electronic Data Interchange) postaje

isplativ i dostupan svima. Extended ERP sustavi moraju biti u mogućnosti kreirati XML sheme i

dokumente kao i ulaz i izlaz podataka u/iz XML dokumenata.

4.2. Što još trebamo očekivati?

Poslovni su sustavi jako napredovali u posljednjih nekoliko godina. U budućnosti moţemo

očekivati (Gaonkar, 2006) povećanje broja Web poslovnih sučelja i objektno orijentirane baze

podataka. TakoĎer se očekuje napredno planiranje proizvodnje (ASP – Advanced Scheduling and

Planning). Poslovni sustavi će biti dostupni i malim tvrtkama, a vrijeme implementacije će se

znatno skratiti.

Bitno je i naglasiti da današnji ERP sustavi nude svu svoju poslovnu funkcionalnost svakom

korisniku, ali vrlo često prosječan korisnik ne treba sve u danom trenutku. To će dovesti do

izgradnje sustava koji će se sastojati od komponenata koje korisniku stvarno trebaju te će neki

korisnici odlučiti kupiti npr. samo komponente Financije i Prodaja, a kasnije se moţe dodati npr.

komponenta Planiranje materijala. Dakle vidimo da će se mijenjati postupak implementacije, a

ujedno i nagomilana postojeća funkcionalnost. TakoĎer, modularnost će se jako odraziti na

budžet tvrtke koja kupuje poslovni sustav i stvarno će platiti baš ono što joj treba.

26

5. Dodatak: Kronološki pregled

Ovdje ćemo prikazati neke od vaţnijih grafikona vezano za kronologiju ERP sustava na

svjetskom trţištu i to:

Kronologija prodaje ERP softvera [12]

Kronologija prodaje ERP modula [12]

27

Kronologija prodaje vodećih ERP sustava [12]

Kretanje cijena dionica ERP razvojnih tvrtki [12]

28

6. Literatura

[1] K. Fertalj, V. Mornar, D. Kovač, N. HaĎina, P. Pale, B. Ţitnik: «Komparativna analiza

programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj», Siječanj 2002.

[2] Buckhout Scott, Frey Eduard, Nemec Joseph Jr.: «Making ERP succeed: Turning Fear into

Promise» http://infutik.mtk.ut.ee/www/kodu/rais/slides/ais/Makin , 20.12.2006.

[3] H Akkermans and K van Helden: «Continuous improvement approach to ERP

Implementation – Case Study» http://www.adecom.nl/consulting/EJIS%20ERP%20CSFs.pdf,

18.12.2006.

[4] Weightman Clive: «The Top 10 ERP Mistakes» http://www.intelligenterp.com, 18.12.2006.

[5] Haim Mendelson : «ERP Overview, January 2000»

http://web.rollins.edu/~tlairson/ecom/erp.pdf, 20.12.2006.

[6] O'Leary, Daniel E.: Enterprise resource planning systems: systems, life cycle, electronic commerce, and risk http://assets.cambridge.org, 18.12.2006.

[7] Musaji: «ERP System Implementation Overview»

http://media.wiley.com/product_data/excerpt/80/04712351/0471235180.pdf, 20.12.2006.

[8] Andreas Wierda: «Critical success factors for ERP implementations, Eindhoven University of

Technology» http://awierda.tripod.com/Files/csf_for_erp_implementations.pdf, 22.12.2006.

[9] Christopher Koch: «ABCs of ERP - ERP Research Center»

http://www.cio.com/research/erp/edit/erpbasics.html, 20.12.2006.

[10] SG Capital: «ERP Software Trends and analysis – September 2003, Top 10 ERP Vendors

by Total Revenue Share»

http://www.sgcapital.com/pdf/SGCapital-Research-ERPUpdateSept03.pdf , 17.12.2006.

[11] Siemens prezentacija : UvoĎenje SAP sustava u Vetropack Straţu, 2001.

[12] Nikola Šakić: «ERP – Upravljanje resursima poduzeća» , 2003.

[13] AnĎelka Čupić: Magistarski rad: «Strategija uspješnog uvoĎenja sustava za planiranje

resursa poduzeća» , 2005.