KRESIMIR !VANDA

DEMOGRAFSKI TRENDOVI U GRADOVIMA SLAVONIJE

Sazetak

Demografski trendovi u gradovima istocne Hrvatske jasno ocrtavaju uzrocno-poslje­

dicne veze ekonomskog razvoja i drustvenih promjena. U radu se analizira kretanje

broja gradskoga stanovnistva istocne Hrvatske i odabranih demografskih obiljezja.

Osnovna pretpostavka istrazivanja jest kako su gradovi nakon procesa deagrarizacije i

ubrzane industrijalizacije naglo preuzeli cjelokupni razvojni fokus . Rezultati pokazu­

ju negativne posljedice takvog ekonomskog modela razvoja koji se u demografskome

smislu ocituje kroz iseljavanje i ukupnu depopulaciju. Ipak, postoje znatne razlike u

uspjehu tog modela medu gradovima, sto uvjetuje razlicita demografska kretanja i u

njihovim okruzenjima - selima i zupanijama. Rad se fokusira na vremensku seriju od

1971. do 2011. te na recentno iseljavanje.

Kljucne rijeci: gradsko stanovnistvo, seosko stanovnistvo, deagrarizacija, industrija­

lizacija, iseljavanje

Uvod

Istocnu Hrvatsku, u ovome radu definiranu kao podrucje pet slavonskih zupanija, obiljezavaju dugotrajna negativna demografska kretanja. Postojeca je literatura o demografskom stanju navedenog dijela Hrvatske bogata i detaljno analizira kretanja niza demografskih varijabli. Kako bismo bolje razumjeli demo­grafska kretanja stanovnistva nekog podrucja, potrebno je analizirati strukturu stanovnistva u sklopu sirega ekonomskog i drustvenog razvoja. U tom kontekstu, osnovna pretpostavka ovog rada jest povezanost izmedu ekonomske i drustvene snage gradova te demografskih kretanja na sirem podrucju - ruralnog okruzenja grada, zupanije ili regionalne cjeline. Demografska, ali i istrazivanja iz demograftji bliskih podrucja, ekonomije i sociologije pokazuju kako velike drustvene promje­ne, reforme ili gospodarski uvjeti snazno utjecu na demog_rafska kr~~anja. Rele~ Vantna literatura kao kljucno razdoblje za aktualan razv~J . stanovn1st~a na:od1 razdoblje izmedu 1960. i 1980. godine. Navedeno razdoblJe Jest razdoblJe snazne,

75

·d ,· scocna Hrvatska? Kamo I e . --..

1. .. ~ . d grarizaciJ. e. Takav model ekonomskog razvoja irn

ali i brze industnJa 1zac1Je 1 ea · . . . ( 1. . a . d· 1 ak I"koga broJ· a stanovn1ka 1z pnmarnog po Jopnvrednog i

za poslJe 1cu pre az ve 1 . . • .

d k ) k ndarni sektor re prebac1vanJe razvoJnog 1 gospodarskog fo _ sro nog se tora use u . v v , d • N .,

I . d .. ke sredine a to su naJcesce gra ov1. eravnoteza na trzistu kusa sa se a na m ustnJS ' . . . v • •

d b brze l·ndustriJ' alizaciJ. e i deagranzac1Je maze rezult1rat1 proizvod-ra a z og procesa . . njom »viska stanovnistva« iz sektora polJopnvrede, odnosno ruralnog podrucja.

Uspjeh modela industrijalizacije na ~dredeno~ podrucju ~ d~gom roku bit ce jedan od glavnih cimbenika demografskih k.retanJa. U _sklopu 1stocne Hrvatske, podrucja s iznimno visokim udjelom poljoprivrednoga 1 ruralnoga stanovnistva, caj je utjecaj jos i bitniji. Rad se stoga bavi pitanjem uspjeha modela industrijaliza­cije s demografskoga gledista. Premisa istrazivanja glasi: grad koji je uspio zadrzati svoje stanovnistvo iii privuci okolno te je zadrzao vlastito ruralno stanovnistvo jest grad s uspjesnom transformacijom stanovnistva iz primarnoga u sekundar­ni sektor. Poznato je vec iz popisnih podataka i postojece literature da je cijelo podrucje istocne Hrvatske u procesu ukupne depopulacije. Svrha je rada istraziti razlike medu demografskim kretanjima gradova istocne Hrvatske i time posredno ocijeniti uspjeh razvojnog modela 70-ih godina 20. stoljeca.

Kretanje ukupnoga broja stanovnika i odnos grad - selo

U analizi razvoja stanovnistva istocne Hrvatske nezaobilazna je povijesna dimenzij~ politic~og i drustvenog okruzenja navedenog podrucja. Aktualni de­mog~af~ki pr~ces1 u nekim su oblicima nastavak ili posljedica dugotrajnih procesa zapocetih vec u 16. i 17. stoljecu poput snaznog doseljavanja, utjecaja zadruga na demografska kretanJ·a biie1e ku k l · ·· bl 'k d · .. ·

• • • • •• : :J ti :ge, o omzac1Je, pro emat1 e mo ermzactJ e 1

~~t~,ih povtJesmh specificnosti navedenog dijela Hrvatske (Rogic i Cizmic, 2011 ; Z1v1e, 2007.; Akrap 2004) p · , 1· d f k

' · ostoJeca tteratura vrlo dobro detektira i objasnjava emogra s a kretanja i proces 1 · d .. h k l i p . d· ih ,. e u pos Je 11JI ne o iko stoljeca na razini Hrvatske

0Je m opcma, gradova i zupanija.

Ipak, gradovi istocne Hrvat k d d v • • 6 zastupljeni s obzirom . s e u_ osa asnJOJ su literaturi relativno sla o na analtzu temelJenu n v • • ·1· · · l · · · · M guci razlog tomu J. t v d . a zupan1pma 1 1 CtJe OJ reg1p. o-

es to sto O 60- h d' VI . r demografskog razvo·a te ·e

1. ~ go ina pros oga gradovi i nisu bili 110s1te J1

a mreza gradova sl l J ~o Jopnvredno stanovnistvo stoljecima cinilo vecinu, d

. . a o razv1Jena. No u 70 . . . , ov11stocne Hrvatsk . . '. pravo u -1m god1nama 20. stolJeca gra-

1 e postaJu nos1oc1 ek k •k nag o napusta polJ· op • d . onoms og razvoja i velik broJ· stanovn1 a 1 . nvre n1 sektor T: k . . • 961. 1 1971. bro)· stan .k · a O se na raz1n1 Hrvatske izmedu popisa

ovni a u Hrvatsk · • 0 J zanemanvo povecao, ali broj stanov-

76

Kresimir Ivanda : Demogr· f ·k· d ,l s I tren ovi d .

-----_:.__u gra ov1ma Slavonije

'ka u gradskim naseljima porastao je za 33 9-t b . . •v

n1 .. za 424 346 il' 14 9 o,,, Ak o, a roJ Je seoskoga stanovnistva ..,,anJlO se 1 za , 10 ( rap 2004) p . ,

s .. , . " . . . ' • ostoJeca istrazivanja na razini tJrvatske zaklJUCUJU kako Hrvatska ntJe oblikovala sust , b . d fl k 1 .. k . d av vecega toJa gra ova, za h cs e popu aClJS e UVJete, sre n1· e vel1· " · k .. b · • .

rva cme, op 1 razvoJem 1zvan poljoprivred-og Sektora gospodarstva postupno pr1'hvac'aI1· t •v • • k " •

n . . . . . . s anovnistvo 1z svoJega o ruzenJa koje se odhJeva ~z polJ~pnvrede. To Je glavni razlog suzivanja razvoja na sve manji i manji prostor 1 »proizvodnje viska stanovnistva« u rijetko naseljenoj Hrvatskoj (Akrap, 2013.) • Uz opce modernizacijske cimbenike, a za koje se cesto vezuje pro­blem iseljavanja, u Hrvatskoj su od popisa 1971. godine na ukupne i strukturne promjene u razvoju stanovnistva djelovali i specificni cimbenici s izrazenim re­gionalnim razlikama. Prvi je ubrzan proces deagrarizacije i deruralizacije, koji je uvjetovao zamjetan odljev stanovnistva u dvama smjerovima: prema zapadnoeu­ropskim zemljama ( 60-ih godina - zaposljavanje u inozemstvu) i odljev stanov­nistva prema velikim gradovima u Hrvatskoj (pogotovo izmedu 1961. i 1981.). Drugi specifican cimbenik za prostor istocne Hrvatske jest ratna agresija, koja je u prvoj polovici 90-ih godina prosloga stoljeca pogorsala demografsko stanje u svim dinamickim sastavnicama i za reprodukciju stanovnistva relevantnim strukcurama (Wertheimer-Baletic i Akrap, 2008).

Upravo u navedenom smjeru motiv istr~ziva~j~.ocit~je se u s.laboj zascuplje­nosti analiza demografskih kretanja u gradov1m~ 1 nJ1hov1m o~ohca~.a ~a o~om

d v• k · k · · koli'ko 1·e model razvoJa preko brze mdustnJahzac1Je u po ruqu, op ot nvaJU . . " istocnoj Hrvatskoj bio u demografskome sm1slu uspJesan.

lstocna Hrvatska u ovome je radu definirana kao proscor pet zupanija koji­. u 22 grada · Brodsko-posavska (Nova ma pripadaju u aktualnom upravnom ustroJ · . . v

•v • d) Vi k sko-srijemska (Vukovar, Vmkovc1, llok, Zu-Grad1ska, Slavonski Bro , u ovar h . Sl • y· rovitica) OsJ· ecko-. . . . v k d ka ( Ora ov1ca, atma, I , panJa, Otok), V1rov1ttc o-pl~v ,ra; .. Miholjac Dakovo, Nasice, Osijek, Valpo-baranjska (Beli Manastir, Be isce, onJt k p, I • Pozvega)

. L' ·k Pa rac etermca, • VO) i Pozesko-slavonska (Kuqevo, 1P1 ' '

I "· , opisi stanovnistva od 1971. do 2011 ., K c d bIJ· e pos uz1t ce p V • ao rererentno raz O . d . stanovnistva 1971. moze govon-. b p · · sto se o popisa

1 to z og dvaju razloga. rvi Je taJ d ·zaciJ·e (i deruralizacije) u istocnoj . .. 1· . . . huncu eagran . .

t1 o procesu industnp 1zac1Je 1 vr .. k . a umanjuje ucinak kratkotraJmh I-I k . D . . d V. a vremenske senJe OJ akl' V• • rvats OJ. rug1 Je uzm ske seriJ·e moze z JUc1vat1 o ra-v k . takve vremen so ova i cimbenika te se na osnovi zvojnim Hi dugorocnim cimbenicima.

77 -

·J · ero c n a Hrv a cs k a?

--., I

I •e oo

45 75

I •s so

45 00

17 0

K a m o I c 1.,

17 5 18.0 18.5 19.0

-50% I ·il!e [16]

50% do . 30% [39]

-30% do -15% [29] -15% do oo;. 119] 0% do 10% [151 10% do 40% [3} v,te ad 40% [31 na

Slika I. Porast (pad) ukupnoga broja stanovnika 1971. - 2011 . po opcinama i gradovima

lzvor: autorova obrada prema podatcima popisa stanovnistva iz 1971. i 2011.

Pokazateljima porasta ili pada ukupnoga broja stanovnika po opcinama i gradovima s obzirom na popise stanovnistva 2011. i 1971. prikazane na slici 1. moguce je deskriptivno izloziti nekoliko pronalazaka. Prvo, u dominantnom dije­lu opcina zabiljezeno je smanjenje ukupnoga broja stanovnika i cesto s relativnim gubitcima vecima od 30 %. Drugo, porast ukupnoga broja stanovnika znat se ra­zlikuje medu gradovima. Slavonski je Brod grad s najvecim relativnim porastom ukupnoga broja stanovnika u navedenom razdoblju (38 % ), dok su neki, uglav­nom manji gradovi, ali i Osijek (-9,2 %) te Vukovar (-28,1 %) zabiljezili smanje­nje ukupnoga broja stanovnika. Potpun prikaz relativnog porasta ukupnog broja stanovnika po gradovima vidjeti u prilogu, tablica 6.

, . Trece, nalaz ~~j~ s deskriptivne strane potvrduje osnovnu pretpostavk~ rada - vecma gr~do~a n1Je 1mala dovoljno gospodarskog kapaciteta za zaddavanJe ru­~al~og (polJopr~:'rednog~ s_tanovnistva nakon procesa deagrarizacije. Pozitivne su 1zn1mke podrucJa u okohc1 gradova Vinkovaca i z..... • l b" OJ. mJ· eri okru-.., · Sl k V. • upanJe te u s a lJ :1 zenJe avons og Broda. lstraz1vanJa O depop 1 • •. h k p d vlJ' a cakooer d l d 1 . .., 'h u ac1p rvats og o una

o aze o s 1cn1 rezultata, a opet se temelJ·e n • . ,, . b . . b oJ· i nekon-1. . · a 1st1m c1m en1c1ma, rz

tro iranoJ deagrarizaciji i deruralizaciJ' i te po· . . . ,, . d ke recesije u -·h · 'h . v • ,.. JaVl 1 JacanJu gospo ars

70 i i 80-1 godma prosloga stolJeca (Zivic 2007 ) 0 1· d . a pogocovo , . . sta 1 gra ov1,

78

I I I

K rdim i r Iva nda : Dcmogr " fsk1· ti· d • " · en ov, u \ · ' I ---·---.. __ grat ovtma S avonije

dovi u Viroviticko-podravskoj i Pozesko-slavonskoJ· v .. . . . 1· d 1· gra . zupan1p, nisu 1ma 1 ovo J-

gospodarskog kapac1teta za zadrzavanJ·e ruralnog stan •v k b no .. . . . . • ovn1stva na on u rza-nog napustanp. polJopnvrede. Neki su od njih i sami izgubili stanovnistvo.

Istrazivanj~vkoj~ se ~ave proc~sim_~ deagrarizacije, urbanizacije i slicnih pro­cesa cesto se doticu _pit~nJa c~ntrahzac1Je. Konkretno, postavlja se pitanje jesu li inofda ruralne sredme izgubile stanovnistvo zbog prelijevanja u velike gradove istocne Hrvatske. Jednostavnom statistickom analizom korelacije (u prilogu) iz-111edu velicine grada i povecanja (smanjenja) ukupnoga broja stanovnika moze se utvrditi kako ne postoji statisticki znacajna korelacija izmedu velicine grada i porasta ukupnoga broja stanovnika do 2011. Godine. Zakljucak je kako velicina grada nije utjecala na njegovo zaddavanje vlastita stanovnistva ili onoga u okruze­nju1. Odgovore treba traziti u drugim cimbenicima, poput strukture i snage gos­podarstva gradova te, posljedicno, potraznje za radnom snagom.

Sljedeca tablica daje uvid u kretanje ukupnoga broja stanovnika na dvjema razinama: visoj razini, zupanijskoj, i nizoj razini - grad ili selo. Podatci se odnose na porast, odnosno pad ukupnoga broja stanovnika 2011. godine u odnosu prema 1971. godini.

Tablica l. Relativni porast ukupnoga broja stanovnika na razini zupanija, gradova i sela, odnos 2011. i 1971. godine.

iupanija gradovi sela

Viroviticko-podravska -22,5 % 17,8% -34,1 %

Poiesko-slavonska -18,4 % 0,5 % -28,1 %

Brodsko-posavska 3,2% 30,0% -9,9%

Osjecko-baranjska -7,5 % 0,2% -13,1 %

Vukovarsko-srijemska -11 ,4% I -7,6% -14,2 % I

lz b d datci popisa stanovnistva 1971. i 2011. vor: autorova o ra a, po . kr . kupnoga broja stanovnika ne daju nam Podatc1 o agregatnom etanJU u v . . .. b

, • • v 1· li u ovom slucaJU to 1 mJe potre no: mogucnost neke dublje stausucke ana ize, a k b . 'k . . . e smanjenje u upnog rop stanovm a 12 podataka se J·asno vidi kako su naJmanJ k • V b b • • v .. drfavanJ· u seos oga stanovmstva, ez o -1male zupanije koje su bile uspJesmJe u za

k O .. k I u samom gradu i u okruienju od 1971. 1 V'd· · d · • H vats e SIJe a. 1 Jet1 primjer najvecega gra a 1scocne r ' ukupni se broj stanovnika smanjio.

79

Kamo id e istoc na Hrvatsk a?

zira na to koliko im se gradsko stanovnistvo povecavalo. Primjerice, gradovi v· viticko~podravske zupanije narasli su za 18 %, ali je gubitak seoskoga stanov . ~ro.

h . k . .. I . . .., nistva io izniman - vise od trccine re JC raJnJt rezu tat na raz1n1 zupanije gubitak

22,S % ukupnoga broja stanovnika. Iz navedenog se moze zakljuciti upravo O od

sto govore i prethodna istrazivanja na razini Hrvatske - seosko stanovnistvo ~-0

odlazilo u gradove vlastite zupanije, nego u os~atak Hrvatske ( vecinom Za r~~) iii inozemstvo. Pozitivan primjer iz ovakve anahze ogleda se u primjeru BroJ k

ii . S 0 -

posavske zupanije. Iako su sela izgub a 10 % svoJega stanovnistva, gradovi ( r·. OL .., • b. 1 d I" d P IJe svega Slavonski Brod) narasli su za 30 10, sto JC 1 o ovo Jno a ta zupanija uku-

pno ostvari pozitivnu demografsku bilancu.

Za jos iscrpniju analizu bilo bi potrebno uzeti u obzir migracije unutar istocne Hrvatske te istraziti u kojoj su mjeri gradovi, primjerice Slavonski Brod privukli ruralno stanovnistvo iz susjednih zupanija. Zasad takvi podatci u ovoJ vremenskoj seriji nisu dostupni.

Kao dopuna pokazateljima ukupnoga kretanja stanovnika slijede pokazate­lji vitalne statistike. Pokazatelji vitalne statistike pod utjecajem su svih triju osnov­nih demografskih procesa, fertiliteta2

, mortaliteta i migracija.

Tablica 2. Kretanje broja zivorodenih po gradovima od 2011. do 2016.

Grad 2011. 2012. 2013. ' "

2~!4•:: I< 2015. 2016.

Orahovica 56 45 41 50 49 31 Slatina 120 114 123 112 108 110

Virovitica 215 217 222 210 198 183

Kutjevo 57 53 47 64 39 56

Lipik 58 66 55 54 56 52

Pakrac 81 82 63 65 72 72

Pleternica 96 114 98 106 109 87

Pozega 223 226 235 217 202 180

2 Vise o teorecskim i empirijskim saznanjima o temeljnim cimbenicima osnovnih demografskih procesa u radovima Andelko Akrap, Ivan Cipin, Zaposlenost zena i fartilitet u Hrvatskoj, Ministarstvo o~i_re!J1

•

branitelja i medugeneracijske solidarnosti, Zagreb, 20 I I.; Jakov Gelo, Andelko Akrap, Ivan Opi~, Temeljne znacajke demografikog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeca), Ministarstvo obitelji, branicelJa i medugeneracijske solidarnosti, Zagreb, 2005.; Alica Wercheimer-Baletic, Stanovniftvo i razvoj, Mare, Zagreb, 1999.

80

If

-

Kresimir lvanda : Demografski trendovi u gradovima Slavonije

Grad . 2011. ·2014. 2Ql5.

Nova Gradiska 127 119 127 125 120

Slavonski Brod 596 596 568 539 482

Beli Manastir 71 84 96 76 66 -Belisce 93 93 112 103 89 Donji Miholjac 79 101 95 87 85

Dakovo 276 311 268 275 235

Nasice 189 160 169 166 144

Osijek 1015 1019 996 918 990

Valpovo 116 120 101 96 75

Ilok 57 51 39 53 53

Ocok 70 66 69 58 51

Vinkovci 377 376 367 355 335

Vukovar 226 247 221 216 207

Zupanja 116 110 82 107 96

Izvor: Vitalna statistika, Drzavni zavod za statistiku (2018)

Tablica 3. Kretanje broja umrlih po gradovima od 2011. do 2016. ,, ":}::._' ,, ,:j. '(' '' JC 1•, .

Grad ,, ,. . ~0ll. ~i- ·:, ,.~O ~:i . 2013 . .. ,, 2014.' 2015. ,. ' · ,,.,, '..t,, ~ I .i'l- ◄', • 'J ,/ I

Orahovica 67 89 75 77 62

Slatina 170 179 166 160 164

Virovitica 250 248 227 210 236

Kutjevo 70 68 70 72 80

_Lipik 99 98 92 98 98

Pakrac - 125 123 120 130 146

Pleternica 155 142 148 122 149

!ozega 319 324 298 310 306

_Nova Gradiska 171 186 154 191 198

_ Slavonski Brod 666 677 617 660 729

Beli Manastir 143 149 141 136 138

81

2016. i

131

489

61

96

77

235

146

862

76

45

63

341

179

86

20.1,6'. I

64

162

243

64

99

142

131

275

189

659

111

- Ji I

! 11

i

K a mo id c i s t oc n a 1-Ir va t s k a?

---·

-

-Grad 2011. _ 2012. 2013. 2014. -r---------- 2015. 2016

Bel isce 124 141 159 127 r- . 128

Donji Miholjac 140 116 140

120 127 r---120 - 98

Dakovo 322 278 289 338 323 -

327 Nasice 182 189 172 155 185 173 O sijek 1296 1382 1282 1370 1402 -

1307 Valpovo 141 142 124 133 140 139 Ilok 113 94 102 96 94

-104

Otok 79 74 82 94 90 94

Vinkovci 359 359 314 383 418 390

Vukovar 358 392 388 372 433 390

Zupanja 132 121 131 135 136 112

lzvor: Vitalna statistika, Drzavni zavod za statistiku (2018)

Tablica 4. Prirodni prirast po gradovima od 2011 . do 2016.

Grad 2011. 2012. 2013. 2014. - 2015: 2016. Ukupno

Orahovica -11 -44 -34 -27 -13 -33 -162

Slatina -50 -65 -43 -48 -56 -52 -314

Virovitica -35 -31 -5 0 -38 -60 -169 -Kucjevo -13 -15 -23 -8 -41 -8 -108 --Lipik -41 -32 -37 -44 -42 -47 -243

Pakrac -44 -41 -57 -65 -74 -70 -351 ~- --

2".., Pleternica -59 -40 -44 - J

-28 -50 -16 --Poiega -96 -98 -63 -104 -95

_549 -93

Nova Gradiska -44 -78 -58 _3-tO

-67 -27 -66 --Slavonski Brod -170

_7 38 -70 -81 -49 -121 -247 - -

_36-t Beli Manastir -72 -65 -45 -60 -72 -50 -- -233

-44 Belisce -31 -48 -47 -24 -39 - -19.., Donji Miholjac -41 -39 -21 -40 -35 -2 1 _..., - -2/ I

Dakovo -46 33 -21 -63 -88 -92

82

e

K rd imir Ivanda : D c mograf~ k ~ cndov_i u gradovima Slav o nij c

---Grad 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno --Nasice 7 -29 -3 11 -41 -27 -82 - --Osijek -281 -363 -286 -452 -412 -445 -2239 -Valpovo -25 -22 -23 -37 -65 -63 -235

-Uok -56 -43 -63 -43 -41 -59 -305 -Ocok -9 -8 -13 -36 -39 -31 -136

Vinkovci 18 17 53 -28 -83 -49 -72

Vukovar -132 -145 -167 -156 -226 -211 -1037

Zupanja -16 -11 -49 -28 -40 -26 -170

Izvor: autorova obrada, Vitalna statistika, Drzavni zavod za statistiku (2018)

Zanemariv broj gradova u nekim godinama ostvaruje pozitivan prirodni prirast. Medu gradovima u istocnoj Hrvatskoj Vinkovci ostvaruju najbolje poka­zatelje vitalne statistike i u sestogodisnjem razdoblju ostvaruju prirodan pad od 72 stanovnika, sto je, s obzirom na ukupan broj i usporedo s ostalim gradovima, mnogo bolji pokazatelj.

Dobna ovisnost mjerena pokazateljem indeksa starosti gradova istocne Hrvatske u prosjeku je iii ispod prosjeka indeksa starenja Hrvatske. Ipak, vrijedi napomenuti kako se sve zupanije i Hrvatska prema tom, a i ostalim pokazateljima dobne strukture, nalaze u dubokoj demografskoj starosti.

83 j

I I I

! I

J

I

·d . rocna Hrvarska? Kamo I e is

fik 1 Indeks scarenja gradskog scanovniscva Gra on 6·5 . 1 dog, o _ 14, scanovniscva), 2011. (omjer scarog, +, 1 ma

Zagrebacka

Mec1imurska

94,4

Koprivnicko-krizevacka i

Zadarska ~-~---,.l --~--~-~• Krapinsko-zagorska •r,----~-~!~-~--••'-~•

Sp/itsko-da/matinska • 1 I

I

Dubrovacko-neretvanska

Vukovarsko-srijemska

Viroviticko-podravska

Pozesko-s/avonska

~ibensko-kninska

Brodsko-posavska

Varazdinska

Bjelovarsko-bilogorska

Sisacko-moslavacka

Osjecko-baranjska

Kar/ovacka

Licko-senjska

lstarska

Primorsko-goranska ,

f

:

' I

I

/

I f

I

l

l

!

I i I

I

' l

I

I

J

I I

' l

I I i I

! I I

j I

101,6

102,4

103,2 ,

104,4/

105,~

106,0

106,1

106,~

107,13 i

109,4

11~,o 112,3

1p,9

112,9

1'14,1

f 120,4

I

/

l

I

132,9

144 ,6

155,4 0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0 120,0 140,0 160,0 180,0

Izvor: autorova obrada, Popis stanovnistva 2011. Drzavni zavod za statisriku

Aktualno iseJjavanje i ogranicenja istrazivanja

Migracije su jedan od triju osnovnih demografskih procesa. One su mno­go dinamicniji proces od preostalih dvaju - fertiliteta i mortaliteta. Dinamicnosr migracija zapravo istrazivacima otezava analizu, ali ih ujedno cini zanimljivima i vrijednima za istrazivanje. Konkretno, problem dinamike ogleda se u nedosrarku i/ili neazurnosti podatakakoji prate migraciju. U Hrvatskoj, ali i u drugim zemlja­ma svijeta koje nemaju registar stanovnistva ili neki drugi efikasan nacin pracenja migracija, postoji znacajan problem kvantificiranja migracija. Upravo kvantifici­ranje migracije, a posljedicno i kvalitativna (strukturna) analiza migracije kljucna je za razumijevanje uzrocno-posljedicnih odnosa u procesu migracije i slozenih meduodnosa s gospodarstvom i drustvom u cjelini.

Migracije su za podrucje istocne Hrvatske kljucan cimbenik u svim demo­grafskim i ekonomskim istrafivanjima. Dok je povijesno ovaj prostor bio odredi·

84

I

I

Kresimir lvanda : Demografs ki trcndovi u gradovima Slavonije

see doseljenika, od 60-ih godina prosloga stoljeca postaje uglavnom prostor iselja­vanja. Iseljavanje je na ovom prostoru konstanta i moze ga se podijeliti u nekoliko karakteristicnih razdoblja iii valova iseljavanja.

Kako je u radu vec navedeno, val iseljavanja nakon 2009. i pogotovo 2013. iz pet slavonskih zupanija svojim je obujmom postao neizostavan cimbenik u svakoj analizi demografskih kretanja navedenog podrucja. »Iako su mnogi pred­vidali umjeren utjecaj, pokazalo se da je ulazak u Europsku Uniju bio znacajni moment koji je micanjem, ili harem ublazivanjem, barijera mobilnosti uvelike po­spjesio odlazak stanovnistva u potrazi za boljim zivotom « (Akrap, Strmota, & Ivanda, 2017.). Upravo je istocna Hrvatska podrucje koje je ponajvise pogodeno recentnim iseljavanjem. Brojcani prikaz iseljenih po gradovima dan je u tablici S.

Tablica 5. Godisnji broj odseljenih u inozemstvo po gradovima

.. ,, Grad · ',2011~· 20~2, 2013 . . 2014 . . · 2015. Ukupno

Orahovica 29 23 10 36 70 168

Slatina 40 44 54 67 149 354

Virovitica 37 48 47 102 180 414

Kutjevo 15 9 11 46 120 201

Lipik 107 159 38 44 90 438

Pakrac 136 274 45 70 135 660

Pleternica 14 15 26 25 132 212

Pozega 65 64 54 89 266 538

Nova Gradiska 30 27 119 102 103 381

Slavonski Brod 119 149 156 291 620 1335

Beli Manastir 46 33 132 87 126 424

Belisce 7 11 3 11 45 77 -Donji Miholjac 5 7 22 18 49 101

Dakovo 29 46 45 165 273 558

Nasice 11 9 28 69 63 180 -Osijek 302 347 345 577 696 2267

_Valpovo 11 12 7 17 43 90

Ilok 17 14 22 32 45 130

85

Kamo idc istocna Hrvarska?

·--------Grad 2()U. 2012. 2013. 2014.

Otok 14 10 26 62 - ----- - · Vinkovci 120 87 85 160 --

¼ikovar 118 125 358 438 -Zupanja 139 34 46 110

602

favor: Drzavni zavod za statistiku (2018) Migracije

Podatci o vanjskim migracijama Drzavnog zavoda za statistiku te 1.

podarcima Ministarstva unutarnjih poslova koji se vode prema odjavam:e ~ebs~ na 1 v • 1· .h 1 . v• • d· k b P e Iva. ista 1se 1en1 , no u rea nosn to c1n1 samo 10 u upnog o ujma migraci"e i k:v· podarci znatno podcjenjuju realnu emigraciju. Istrazivanja demografskih krer:~ . 1

projekcije radne snage, sranovnistva, analize trzista rada ne mogu biti znanstve~: validni temeljeci se na podatcima koji znatno podcjenjuju broj iseljenih re ne uzi­maju u obzir socioekonomska obiljezja isdjenih. Istrazivaci se stoga sluze raznim neposrednim izvorima po put inozemnih statistickih izvora podataka ( najcesce podataka zemalja koje cine odredista vecine hrvatskih iseljenika), domacih poda-taka o broju upisane djece u skolama i slicno. Navedeni podatci, od kojih su neki i uporabljeni u ovom radu daju nam vrlo vrijedne informacije o obujmu i nekim obiljezjima iseljenika ( dob, spol). Ipak, za potpunu znanstvenu validnost rezulrara potrebno je istaknuti kako navedeni podatci sadrzavaju i neke nepoznanice ili ni:_u medusobno usporedivi. Primjerice, neki europski statisticki uredi vode evidenc'.f useljenih hrvatskih drzavljana, dok neki vode evidenciju prema mjestu ~o1e~Ja; Na taj SU nacin istrazivaci, medu ostalim, uskraceni za informaciju O tome 1e 1r niec o Hrvatima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili mozda iz koje druge europsk_e ze-

d qeca­mlje. Broi upisanih u skole takoder u pogranicnim podrucjima znarno P0

. u1_ ·h , 6.1. v • se Jeni

• •v • • • • • • ez a 1 Jem stanovn1stva 1z Bosne 1 Hercegov1ne. N1z soc1oekonomskih O 1 J . J v an. . b. 1 •ski aranzm

potpuno je nepoznat - obrazovanje, zaposlenost, zanimanJe, o ire J

Zakljucak . .. cemdjena

Model razvoja koji je forsirao ubrzanu industrijalizaciju koJ~ nit ke dodane V• V • b d. 1 tnosn n1s k

n~-trzISn~ potre ama i koja je pracena ulaganjima ~ JC a .. okazao se ,;io vn1ednost1 ( osnovna preradivacka industrija, rekstilna 1ndu5rnJa) P Broda i r0:

neg~_tiv~ Cimb~~ik demografskog razvoja. Uz iznimku Slavo;S:~! nisU uspjd' dru9a V1nkovc1-Zupan1a, gradovi u istocnoj HrvatskoJ ne sa

86

Kresimir lvanda : Demografski trendovi u gradovima Slavonijc

zadrfati okolno, seosko stanovnistvo (depopulacija od 30 % i vise), nego su gubili i vlastito, gradsko stanovnistvo.

Prema podatcima iz popisa 2011. godine, gradovi istocne Hrvatske, u ra­zlicitoj mjeri, imaju prosjecnu ili iznadprosjecno mladu populaciju u usporedbi s ostatkom Hrvatske. Ipak, potrebno je imati na umu da to nisu pozitivni pokaza­telji jer cijela je Hrvatska u procesu depopulacije, a njezino je stanovnistvo demo­grafski staro - prema nekim kriterijima, medu najstarijim na svijetu. Medutim, od popisa 2011. do danas cijelu je istocnu Hrvatsku zahvatio snazan proces ise­ljavanja. Definitivni ucinci tog iseljavanja vidjet ce se, u statistickome smislu, tek na popisu stanovnistva 2021., ali su posljedice vidljive i na aktualnim podatcima vitalne statistike, odnosno broja zivorodenih koji je u znatnom padu. Seosko je stanovnistvo vec u 70-im i 80-im godinama 20. stoljeca bilo zahvaceno snaznom emigracijom, a sada i gradsko stanovnistvo karakterizira snazna mobilnost, i to uglavnom prema inozemstvu.

Pokazatelji vitalne statistike izrazito su negativni za sve gradove istocne Hrvatske uz eventualnu iznimku grada Vinkovaca. Prirodan prirast uz takoder negativne pokazatelje mehanickoga kretanja govori o brzoj i snaznoj ukupnoj de­populaciji.

Recentni pokazatelji prirodnog i mehanickog kretanja stanovnistva po­kazuju znatnu varijabilnost medu gradovima istocne Hrvatske. Vecina manjih i srednjih gradova pokazuje izrazito negativne rezultate obiju sastavnica i upitna je postojanost haze mladoga stanovnistva za daljnji razvoj tih gradova i njihova okruzenja. Podcjenjivanje broja iseljenih i nepoznavanje strukture iseljenih oteza­va i onemogucuje detaljnija istrazivanja i kreiranje niza javnih politika, pogotovo prema trzistu rada, mladima i obiteljima s djecom.

87

Kamo ide istocna Hrvatska?

Prilozi

Tablica 6. Relativan porast (pad) ukupnoga broja stanovnika 2011./1971.

. ' ;

-G.t~d . ,.

,_:: -~a,t1~tliizJ1i1,. (%) I e, ',,1) ,ij'

-

Vukovar -28,1 -

Ilok -24,1

Pakrac -21,1

Otok -14,9

Lipik -11,6

Osijek -9,2

Nova Gradiska 2,1

Pleternica 6,5

Pozega 7,3

Belisce 7,6

Kutjevo 9,9

Vinkovci 10,0

Beli Manastir 11,7

Valpovo 11,7

Virovitica 12,7

Orahovica 16,6

Donji Miholjac 20,7

Dakovo 21,9

Slatina 26,6

Zupanja 36,4 -

Nasice 36,5 -

Slavonski Brod 38,3

Izvor: autorova obrada, popisi stanovnistva 1971. i 20 11 ·

88

$

Kresimir lvanda : Dcmografski trendovi u gradovirna Slavonij e

Tablica 7. Test korelacije, velicina grada i porast ukupnoga broja stanovnika

data: popisi$P 1971 and popisi$rast71 _ l 1 ( velicina grada 1971 i relativni porast uk. hr. st.) S = 1646, p-value = 0.7547

alternative hypothesis: true rho is not equal to 0 sample estimates: rho 0.07058159

Grafikon 2. Kretanje ukupnog broja stanovnika u gradskim naseljima 1857. - 2011. (vecim od 10 tis. st.)

120000

100000

80000

60000

40000

20000

Osijek Slavonski Brod Vinkovci Vukovar

f,i Pl857 111 Pl869 i1i1 P1880 Ill P1890 • P1900 II P1910 ■ P1921 ■ P1931 ■ P1948 ■ Pl953 ■ P1961 ■ P1971 ■ P1981 ■ P1991 ■ P2001 ■ P2011

25000 '., '·' ' ' ' ' ----\-,: ·'< {)·~· "">? ~. " 0 ' ' ',: ,,

' ' .. .._,., ., 20000 • , ...,.__,A,~>

'>,'-. .- ,·, '\;·

'?/ -~ ',,, ,,,,. >" " ' ' ,, ',,'\. -; ,'\','

-~, . ' . ~:'', ~',~ .... ~~

15000 '·'. " '

10000

11111111111 . ddllllfill 5000

.11111 ,1111111

0 Pozega Oakovo Virovit ica Zupanja Nova Slatina

Gradiska

■ P1890 ■ P1900 ■ Pl910 ■ P1921 ■ P1931 ~ P1857 ,a P1869 IJI P1880

■ P1981 ■ P1991 ■ P2001 ■ P2011 ■ P1948 ■ P1953 ■ Pl96 1 ■ P197 l

lzvor: autorova obrada, Naselja i stanovnistvo Republike Hrvatske 1857. -

2001. i Po pis stanovnistva 2011., Driavni zavod za statistiku

89

• d

d . ~na Hrvatska?

Kamo i c , s col:

Literatura . . . zemstvu iprirodna depopulacija seoskih nase-d lk Z •nofbavan1e u mo

- Akrap, An e o, ar 7 . 7 675-699.

t D srvena istrazivanJa, 2004., str. '111• ru •"'k. led na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju . Hrvat-

- Akrap, Andelko, DemograJS t pogi ska revija 2013., str. 15-27· . . .

' M · lvanda Kresimir, Jseqavan;e iz Hrvatske od po!et-Akra Anctelko Strmota, arm, , .

- p, . , ' • • f d"ce Hrvatska izvan domovme II, 2017., str. 543-551. ka 21. sto(Jeca: uzroctt posye t ' , . •v • •

. d · t·k (2018) Dohvaceno 1z Stanovmstvo - V1talna statisti-- Driavm zavo za statts t u. ·

ka: https://www.dzs.hr/ , . • v

_ Driavni zavod za statistiku. (2018). Dohvaceno 1z Stanovmstvo - Migracije :

www.dzs.hr - Naselja i stanovnistvo Republike Hrvatske 1857. - 2001. (2005.). Drzavni zavod

za statistiku. - Popis stanovnistva, kucanstava i stanova 2011. godine: stanovnistvo prema staro­

sti i spolu, po naseljima. (2013.). Drfavni zavod za statistiku.

- Rogic, Ivan, Cizmic, Ivan, Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba, lnstitut drustvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011.

- Wertheimer-Baletic, Alica, Akrap, Anctelko, Razvoj stanovniftva Vukovarsko-sri­jemske iupanije s posebnim osvrtom na ekonomsku strukturu od 1971. do 2001 , u:

Drustvena istrazivanja, 2008. str. 51-75.

- Wickham, Hadley, ggplot2: Elegant Graphics for Data Analysis, Springer-Verlag New York, 2009.

- Zivic, D. (2007.). Demografske 1· soci·J·aln d d · · • V h . ... e o re mce razvoJa stanovmstva u rvat-skome PodunavlJu. Drustvena istraiivanja, str. 431-454.

90 --

Krdimir lvanda : Demografsk· d . , t tren ov1 u d .

gra ov1ma Slavonije

Kresimir Ivanda

DEMOGRAPHIC TRENDS IN EASTERN CROATIAN TOWNS

Summary

Demographic trends in the Eastern Croatian cities clearly outline causal

relationships between economic development and social changes. The paper ana­

lyzes the changes in the urban population of Eastern Croatia and selected demo­

graphic characteritics. The basic assumption of the research is that cities after the

deagrarization process and accelerated industrialization have quickly taken over

the entire developmental focus. The results show the negative consequences of

such economic policy. It is demographically manifested through emigration and

total depopulation. There are, however, significant differences in the success of

this model among cities, which implies different demographic trends in their en­

vironments - rural areas and counties. The paper focuses on time series 1971. -2011. and recent emigration.

Keywords: urban population, rural population, deagrarization, industrial­

ization, emigration

91 -