Trendovi u Turizmu

9. PREDAVANJE: Trendovi u turizmu

Akademska godina 2013./2014.

Irena Bosni , mag.oec. pred

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Kolegij: EKONOMIKA TURIZMA

NOVI TRENDOVI U TURIZMU

pridonose složenosti upravljanja poduze em u turizmu

Novi potroša ki trendovi, politi ke promjene, nova tehnologija, fragmentacija tržišta, globalizacija, vertikalna i horinzontalna integracija, zabrinutost

zbog okoliša, gospodarska integracija –

NOVI TRENDOVI U TURIZMU

Predvi a se da e do i do velikog porasta turizma u sljede ih 20 godina

Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmjenjeno ponašanje turisti kih potroša a i nove tehnologije uzrokovat e nastanak novih tržišta

Promjenit e se sastav turisti ke populacije: • pove ati e se udio starijih osoba u turisti kim kretanjima,

• ve i naglasak stavljat e se na induvidualne godišnje odmore te na obrazovni sustav i aktivnu rekreaciju

OBILJEŽJA HRVATSKOG TURIZMA

U osnovi hrvatski turizam još uvijek obilježava:nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;

pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;

rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u ku anstvima;

nedostatak kvalitetne hotelske ponude pra en nedovoljnom investicijskom aktivnoš u;

nedovoljno dobra povezanost zra nim i morskim putem;

stati an sustav nacionalnog marketinga;

premalen broj globalno brendiranih destinacija;

neadekvatna destinacijska turisti ka infrastruktura;

naslije ena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.

GLOBALNI MEGATRENDOVI

Dugoro ni trendovi kretanja me unarodne turisti ke potražnje ukazuju na kontinuiran rast turizma u proteklih 60 godina te, unato povremenim krizama, na njegovu poziciju najbrže rastu e gospodarske aktivnosti na svijetu.

Europa je kontinuirano najzna ajnija receptivna makroregija svijeta :• 2011. privukla 51,3% ukupnih dolazaka, pri emu je južna

Europa/Mediteran, s 18,1% ukupnih svjetskih dolazaka, tradicionalno najja a turisti ka receptivna regija kontinenta.

• Mediteran danas, me utim, obilježava usporavanje rasta velikih, 'zrelih' destinacija kao što su Španjolska, Francuska, Italija i Gr ka te se predvi a da e u budu nosti do i do smanjenja udjela Mediterana u ukupnoj svjetskoj potražnji.

GLOBALNI KVALITATIVNI MEGATRENDOVI

POLITI KO OKRUŽENJE: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje e biti jedno od klju nih obilježja svjetske politi ke scene što e se negativno odražavati na veli inu i prostornu distribuciju turisti kog prometa.

GOSPODARSKO OKRUŽENJE: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze gospodarskih kretanja u sljede em desetlje u ukazuju na sve ve i gospodarski potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turisti kim putovanjima.

DRUŠTVENO OKRUŽENJE: Gospodarski razvoj, rastu a razina obrazovanja i op enito rast blagostanja pridonose tranziciji prema postmaterijalisti kim društvenim vrijednostima ekonomije doživljaja. 'Novi turist' kupac je životnih iskustava, doživljaja i pri a, fizi ki i intelektualno je aktivan, želi biti sudionikom teže i putovanjima koja e pridonijeti njegovu osobnom razvoju.

GLOBALNI KVALITATIVNI MEGATRENDOVI

PRAVNO OKRUŽENJE: Usprkos zna ajnim procesima deregulacije, turisti ko privre ivanje obilježit e tako er sve ve a regulacija i sve izraženija konvergencija u zakonodavstvu i u uobi ajenoj poslovnoj praksi. To je osobito izraženo u zaštiti potroša a, radnom zakonodavstvu, uskla ivanju fiskalne politike te u uvo enju standarda i certifikata kojima se reguliraju kvaliteta, pra enje poslovanja i procedure rada.

OKOLIŠ: Problematika okoliša i okolišna odgovornost me u najaktualnijim su izazovima budu nosti. Kao djelatnost koja istovremeno po iva na kvaliteti okoliša i koja na njega intenzivno djeluje, turizam e se bitno intenzivnije priklanjati primjeni okolišno odgovornih, 'zelenih' koncepata na razini pojedinih pružatelja usluga i cijelih destinacija. Integralno upravljanje obalnim podru jem, u kojem je turizam važan gospodarski sektor, predstavlja okvir za uravnoteženi razvoj obalnog podru ja te poticaj razvoju održivog turizma koji teži o uvanju obalnih ekosustava i krajobraza te prirodnih i kulturnih resursa.

Globalni kvalitativni megatrendovi

TEHNOLOGIJA: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj penetraciji tržišta i rastu em broju korisnika diljem svijeta. Uz komunikacijske tehnologije, zna ajan utjecaj na turizam imat e i razvoj nove generacije zrakoplova ve eg kapaciteta, manje potrošnje i ve eg dometa, razvoj željezni kih mreža superbrzih vlakova, gradnja megakruzera sve ve eg kapaciteta te ulaganja u cestovnu infrastrukturu i alternativna goriva.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA

prognoze ukazuju da e se, uz 'sunce i more' kao i dalje globalno dominantan turisti ki proizvod

naro ito brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene: • nauti kog,

• zdravstvenog,

• cikloturizma,

• pustolovno-sportskog,

• kulturnog i poslovnog turizma.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA- “Sunce i more”

Iako osjetljiv na gospodarske prilike te podložan cikli kim kretanjima, odmor na 'suncu i moru' i dalje e rasti.

Prognoze ukazuju na nastavak sporijeg rasta mediteranskih destinacija i bržeg, iznadprosje nog rasta udaljenih destinacija Azije, Pacifika i Bliskog istoka koji e pokretati velika nova emitivna tržišta Kine, Južne Azije i Indije.

Izrazita segmentacija tržišta, 'nove' vrijednosti i rastu a sofisticiranost kupaca stvarat e potrebu za sve ve om raznolikosti sadržaja, aktivnosti i usluga u destinaciji, širenje oblika smještajne ponude i rast 'kombiniranih' odmora 'sunca i mora' s drugim turisti kim proizvodima.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA - Nauti ki turizam

Daljnji globalni rast yachtinga u zna ajnoj e mjeri biti rezultat razvoja novih tržišta Bliskog istoka i BRIC zemalja te ekonomskog oporavka tradicionalno glavnih emitivnih tržišta zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Predvi a se da e glavni korisnici biti segment kupaca dobne skupine 55+, iji aktivni životni stil, zdravlje i raspoloživ prihod omogu uju bavljenje yachtingom.

Inovativna ponuda 'stay&sail‘ aranžmana i u enje yachting vještina ciljat e upravo taj stariji segment.

Rast potražnje za ve im plovilima rezultirat e proširenjem marina i njihovim osposobljavanjem za prihvat ve ih (12+ m) i mega (20+ m) jahti, uklju ivo i na Mediteranu.

Zna ajan novi aspekt u razvoju yachtinga su inicijative usmjerene prema okolišno odgovornom poslovanju.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA - Nauti ki turizam

Prognoze upu uju i na daljnji snažan rast cruisinga podržan percepcijom visoke vrijednosti za novac ovoga proizvoda i još uvijek niskom penetracijom tržišta.

Cruising kompanije e i dalje zna ajno ulagati u privla enje novih tržišnih segmenata, posebice mladih, obitelji s djecom, ali i MICE krstarenja uvode i nove rute, tematska putovanja te nove sadržaje i usluge na brodovima.

Ekološka odgovornost i 'zelena' praksa postat e sve važnije teme zacruising industriju.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA -Zdravstveni turizam

Raspoloživi podaci ukazuju na to da su proizvodi zdravstvenog turizma 2010. godine na globalnoj razini generirali prihod od oko 200 milijardi ameri kih dolara te da rastu 15% do 20% godišnje.

S obzirom na trend starenja populacije, ali i rastu u orijentaciju prema ‘zdravom životu’ i zdravstvenoj prevenciji, o ekuje se da e zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budu nosti.

Klju ni koncepti za koje se o ekuje da e biti sve važniji u oblikovanju ponude zdravstvenog turizma uklju uju ‘inovativno’, ‘autenti no’, ‘zeleno’ i ‘holisti ko’.

U tom smislu, specifi ni faktori uspjeha proizvoda zdravstvenog turizma odnose se, prije svega, na kvalitetu specijaliziranih zdravstvenih centara/institucija, kvalitetu prate e turisti ke ponude te kompatibilan razvoj destinacije.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA - Kulturni turizam

Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se isti e velik zna aj ovoga proizvoda za budu i rast ukupnog turisti kog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potražnje i rast nišnih proizvoda podržavat e rast manjih, specijaliziranih ponu a usluga. Posebice se predvi a rast 'kreativnog turizma' koji na neki na in omogu uje aktivnije uklju ivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastu a osjetljivost kupaca na eti ka pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoliš i lokalne društvene zajednice, pridonijet e daljnjem ja anju 'odgovornosti' u ponudi proizvoda kulturnog turizma.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA - Poslovni turizam

Prognoze ukazuju na oporavak poslovnog turizma nakon nedavne recesijske krize te se može o ekivati rast broja poslovnih doga anja i rast potrošnje. Istovremeno, industrijski promatra i ukazuju da tržište sastanaka, konferencija i doga anja ulazi u novo doba 'kulture štednje' te da e se preferirati bliže destinacije, nastavit e se trend smanjivanja broja sudionika i trajanja doga anja, razvijat e se tehnologija videoprijenosa uživo i korištenja društvenih

mreža. Ekološka odgovornost destinacija i ponu a usluga pozitivno e utjecati na odluku o odabiru.

TRENDOVI RAZVOJA TURISTI KIH PROIZVODA - Cikloturizam

Nastavak ubrzanog rasta cikloturizma, pustolovno-sportskog turizma, o ekuje se i u budu nosti, što je trend podržan sve izraženijim potrebama potroša a za aktivnim i zdravim te okolišno odgovornim odmorom.

U skladu s vrijednostima i interesima 'novih' turista o ekuje se daljnja diverzifikacija proizvoda te e se razvijati 'kombinirani' proizvodi koji povezuju, primjerice, pustolovno-sportski turizam s gastronomijom, kulturom ili nekom društveno korisnom aktivnoš u u sklopu 'putovanja sa zna enjem'. Naro it se rast

ekuje u domeni adrenalinskih sportova te u neturisti kim destinacijama.

TRŽIŠNE PRILIKE ZA HRVATSKU

GLOBALNI TRŽIŠNI TRENDOVI NA KOJIMA BI HRVATSKI TURIZAM TREBAO KAPITALIZIRATI DO 2020. GODINE SU:1. Otvaranje novih tržišta

• podrazumijeva penetraciju na nova geografska tržišta i privla enje novih tržišnih segmenata kupaca razli itih demografskih i psihografskih profila.

• rast novih zna ajnih emitivnih tržišta, izrazita segmentacija tržišta, odnosno rast niza specifi nih segmenata kupaca baziranih na životnim stilovima, interesima i hobijima te, nadalje, razvoj informacijskih tehnologija koje omogu uju stalnu, globalnu, jeftinu i precizno ciljanukomunikaciju s potencijalnim kupcima kao i razvoj transportnih tehnologija pridonose zna ajnim mogu nostima širenja ciljnih tržišta.


2. Razvoj proizvoda • obuhva a unapre enje postoje ih i stvaranje novih proizvoda.

• ovaj kontinuirani proces po iva ponajprije na prilago avanju turisti kih proizvoda potrebama i o ekivanjima ‘novog turista’ koji je aktivan, informiran, izbirljiv i kriti an, koji želi biti sudionikom i teži vlastitom unapre enju i koji je, iznad svega, kupac životnih iskustava, doživljaja i pri a te, nadalje, na prilago avanju ponude potrebama razli itih ciljnih segmenata gostiju.

• takvi trendovi u kona nici rezultiraju zna ajnim mogu nostima stvaranja sadržajno bogatog, kvalitativno unaprije enog te diverzificiranog proizvodnog portfelja


3. Zauzimanje okolišno odgovorne pozicije - podrazumijeva proaktivan odnos prema o uvanju prostora, bioraznolikosti, prirodnih i društvenih resursa. Implementacija ‘zelenih’ koncepatana svim organizacijskim i razinama poslovanja otvara mogu nosti istinskog održivog razvoja turizma te sukladnog tržišnog pozicioniranja.

4. Razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vještina – korištenje stalno rastu ih mogu nosti i sve ve e razine tržišne penetracije novih informacijskih tehnologija, preduvjet je pove ane efikasnosti u dopiranju do postoje ih, ali i novih ciljnih segmenata kupaca.


5. Razvoj novih i inovacija postoje ih poslovnih i upravlja kih modela -umrežavanje razvojnih dionika (npr. klasteri) i strateško upravljanje na destinacijskoj razini preduvjet je pove anja efikasnosti privatnog i javnog sektora, ali i preduvjet rasta konkurentnosti.

HRVATSKI TURIZAM U 2020. GODINI

Poželjan razvoj hrvatskog turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima dugoro no održivog poslovanja uz rast blagostanja, o uvanje kulturnog integriteta te vitalnih ekoloških sustava i biološke raznolikosti.

Sukladno tome, viziju razvoja turizma do 2020. godine valja temeljiti na sljede ih deset na ela:

Strategija razvoja turizma do 2020

Partnerstvo – s obzirom na to da je „turisti ki proizvod“ agregatna kategorija, njegov razvoj podrazumijeva horizontalnu (me uresornu) i vertikalnu (nacionalno-regionalno-lokalnu) suradnju, ali i suradnju nositelja javne vlasti s privatnim sektorom (poduzetnici), civilnim sektorom, institucijama u sferi zaštite okoliša, kulture, prometa, zdravstva, sigurnosti i sl.

Institucionalno dereguliranje – potrebno je znatno pojednostavniti (deregulirati) postoje i pravno-legislativni okvir te tako stvoriti stimulativan i transparentan institucionalni okvir krojen po mjeri poduzetnika


Ekološki odgovoran razvoj – radi se prije svega o primjeni suvremenih tehni ko-tehnoloških rješenja u gradnji i opremanju (npr. smanjenje toplinskih gubitaka, energetski u inkoviti sustavi grijanja/hla enja, korištenje obnovljivih izvora energije), racionalnosti u korištenju raspoloživog prostora, poštivanju odrednica nosivog kapaciteta destinacije i mikrolokacije projekta, kao i mogu nosti priklju enja na postoje e infrastrukturne sustave.


Više od sunca i mora – potrebno je razviti i komercijalizirati niz novih, me unarodno konkurentnih sustava turisti kih doživljaja kao što su kulturni turizam, cikloturizam, pustolovni i sportski turizam, ekoturizam, ali i golf turizam te zdravstveni i ruralni turizam.

Turizam na cijelom prostoru – ubrzavanje razvoja kontinentalnog turizma ne e biti mogu e bez kapitalnih investicija u resursno-atrakcijsku osnovu uz znatno korištenje sredstava EU fondova. Pritom u prvom redu valja poticati razvoj onih proizvoda i onih podru ja koji, zbog zna ajki resursno-atrakcijske osnove i/ili tradicije u turisti kom privre ivanju, imaju najve e šanse za uspjeh ve u kratkom roku.


Autenti nost i kreativnost – uspješno diferenciranje Hrvatske od konkurentskih destinacija treba temeljiti ponajviše na njegovanju prirodne, sociokulturne, klimatske i/ili proizvodne (doživljajne) autenti nosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem

Hotelijerstvo - klju ni pokreta investicijskog ciklusa – ubrzan razvoj kvalitetne hotelske ponude podrazumijeva ne samo izgradnju hotelskih objekata pogodnih za me unarodno brendiranje, ve i izgradnju tematiziranih i/ili boutique hotelskih objekata u vlasništvu doma ih malih i srednjih poduzetnika, kao i razvoj integriranih resort projekata.


Inovirani tržišni nastup - na pragu ulaska Hrvatske u EU, potrebno je uspostaviti imidž zemlje koja nudi ‘više od ljeta i više od sunca i mora’. Rebranding Hrvatske valja temeljiti na interpretiranju središnjeg identiteta Hrvatske kao ‘zemlje ljepote i ispunjenosti’, odnosno identitetskim i vrijednosnim obilježjima kao što su raznolikost, sadržajnost, autenti nost, o uvanost okoliša, bogatstvo vode te dobre hrane i vina, gostoljubivost i ljepota.

Proizvodnja za turizam – hrvatski proizvo i morali bi se više povezavati s turisti kim sektorom kako bi se kvalitetni doma i proizvodi predstavili me unarodnoj potražnji, što e postupno utjecati na ja anje njihove konkurentske sposobnosti. U tom smislu, pristup klasterskog povezivanja treba biti smjer budu eg razvoja.


Kultura kvalitete• uspješno i dugoro no održivo pozicioniranje hrvatskog turizma na

me unarodnom tržištu podrazumijeva osjetno unapre enje postoje e razine kvalitete i izvrsnosti.

• posebno valja naglasiti potrebu usustavljanja postoje eg sustava obrazovanja za potrebe turizma, ali i uvo enja obveznih programa cjeloživotnog u enja za razli ite kategorije djelatnika uposlenih u turizmu.

• dodatno valja poraditi i na uvo enju kvalitativnih standarda svih kategorija objekata turisti ke ponude, pri emu se naglasak stavlja na uvo enje obaveznog licenciranja pojedinih vrsta uslužne ponude, uvo enje certifikacijskih shema i znakova kvalitete, objavljivanje liste najboljih ponu a i sli no.

ULOGA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (ICT-a) ZA RAZVOJ TURIZMA

Turizam je „informacijsko intenzivan sustav“ koji ovisi o prijenosu informacija s tržišta ponude na tržište potražnje, ali i obrnuto

tri glavna vala inovacija koji utje u na razvoj turizma u posljednjih nekoliko desetlje a (Bazini & Elmazi, 2009:40):• razvoj sustava za ra unalnu rezervaciju (CRS) u 70;• razvoj globalnog distribucijskog sustava (GDS) u 80-ih

godina;• Internet u 90-ih godina.

ULOGA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (ICT-a) ZA RAZVOJ TURIZMA

Klju na uloga informacijske tehnologije u turizmu proizlazi iz injenice da je Internet savršena platforma za prodaju turisti kih

proizvoda izravno kupcima.

Pojava i razvoj Interneta zna ajno je utjecala na:

• klasi ne kanale distribucije u turizmu i putni koj industriji

• povezivanje hotelskih ku a u mrežu kompjuterskih rezervacijskih sustava

• omogu ila korisnicima dinami ku interakciju s pružateljima turisti kih usluga te mogu nost kreiranja proizvoda prema svojim potrebama

• upotrebu e-marketinga kojim mnoge organizacije informiraju i promi u svoje proizvode i usluge na internetu

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Koji su globalni kvalitativni megatrendovi pristuni na turisti kom tržištu?

2. Navedite i objasnite tržišne prilike za Hrvatsku!

3. Navedite i objasnite na ela razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine!

Documents

Trendovi u Turizmu