Goran Boi

JMBAG:

ESEJ IZ EKONOMSKE POLITIKE

SREDINJA BANKA SADJedno od glavnih mjerila nae suvremene ekonomije je da neto vrijedi onoliko koliko je netko spreman platiti za to. Tako je od teaja stranih valuta do dionica i jo sloenijih instrumenata financijskog trita. Kao to je ekonomija instrument za ostvarivanje ciljeva dominantne grupe, tako su i drave poput SAD, Britanije, Saudijske Arabije, Rusije, Kine, Pakistana instrumenti s istim ciljem.

Prije otprilike stotinu godina, jedan od najmonijih ljudi u svijetu, Rockefeller je rekao: dajte mi mo da upravljam valutom neke zemlje i nee me zanimati tko je na vlasti. To je otprilike filozofija koja se krije iza cijele prie.

Dok je crkva stotinama godina uzimala jednu devetinu od seljaka sirom Europe, bila je najjaa i najutjecajnija institucija u poznatom nam svijetu. Enormni prihodi uz mizerne rashode rezultiraju enormnim profitima koji se manifestiraju izgradnjom mree velebnih crkava i samostana, posjeda te poprilinom novanom masom. I dan danas je crkva izuzetno financijski jaka, odakle i dolazi njen veliki utjecaj sirom svijeta .

Koncept sredinje banke vrlo je slian, razlikuje su u pristupu i metodologiji dok je cilj i opseg djelovanja gotovo isti.

1907. godine Rockefeller je preko novina koje je posjedovao objavio lanak u kojemu daje informaciju o insolventnosti jedne banke u New Yorku. Zabrinute tedie nahrupili su pred vrata banke u elji da spase svoju uteevinu.

To je rezultiralo bankrotom dotine banke, a kriza se dalje proirila na druge banke. Uskoro je cijeli financijski sektor bio na koljenima, oajne banke su pokuavale vratiti tednju svojim korisnicima, prodavale su udjele u pojedinim tvrtkama kako bi dole do novca. Poto se na burzama pojavila ogromna koliina vrijednosnica na prodaji, cijena istih je viestruko padala u samo nekoliko dana. Tvrtke su se prodavala za mizerne koliine novca, a kupovali su ih magnati poput Rockefellera i JP Morgana koji su tada imali ogromnu novanu masu. Nakon te prve velike krize, veliki bankari Rockefeller, Morgan, Rotschild izrazili su potrebu za centralnom bankom u Americi koja bi regulirala financijsko trite.

1912. godine odrani su izbori za 28. predsjednika SAD-a. Relativno nepoznat, Woodrow Wilson usko je pobijedio. Rockefeller i Morgan, posjedujui medije u kratkom vremenu osigurali su Wilsonu popularnost irom Amerike. Moramo razumjeti vrijeme u kojem se to sve odvijalo, nema interneta i televizije, samo nekoliko radio postaja i dnevne novine. Veze istoka i zapada (LA New York) su vlak koji putuje nekoliko dana te telegraf koji je vrlo nespretan za irenje vee koliine informacija.

JP Morgan i Rockefeller u tim trenutcima ve imaju koncept budue centralne banke SAD-a. Cijeli elaborat, ustav i djelokrug aktivnosti napisali su neposredno prije 1913. na velikom imanju JP Morgana na otoku u blizini New Yorka. 1913. Woodrow Wilson stavlja akt o FED-u u upotrebu. Rodila se Amerika centralna banka FED - Federal Reserve System.

Uvoenje FED-a omoguilo je inflatorni sistem. U slijedeih nekoliko godine od svog osnutka FED je naputao zlatni standard, tj. da se moe na trite izdati novca onoliko koliko u protuvrijednosti banka ima zaliha zlata.

1933. SAD potpuno naputaju zlatni standard. Sada je sve u rukama ponude i potranje, ako je potranja za novcem vea, FED moe izdati na trite novca koliko god eli. Ali postoji mala napomena na dnu ugovora - posuditi novca koliko god eli uz kamatnu stopu. Dakle, novac koji se izdaje na trite je optereen kamatnom stopom (4-5%) koju propisuje FED. FED posuuje vladi ili komercijalnim bankama, Komercijalne banke dalje posuuju tvrtkama i pojedincima.

Koritenje novca se naplauje kroz kamatnu stopu. Poto ta koliina novca na tritu gubi svake godine na vrijednosti budui da je optereena kamatnom stopom, pojavljuje se inflacija, to znai da se na trite moraju izdavati nove milijarde, a ako je potranja velika onda je valuta jaka i stabilna. Meutim, obini ljudi su direktno oteeni takvim sustavom. Ako se okreu ogromne koliine novca, onda je lako poveati vrijednost. Meutim 90% ljudi su obini ljudi radnici koji svoje nadnice troe na ivot i stanovanje. U uvjetima inflacije, 1000 $ nije isto prije 10 godina i danas. To znai da obian ovjek ne moe utedjeti veu koliinu novca kroz dui period vremena jer novac svakodnevno gubi na vrijednosti. Samim tim je primoran dizati kredite i plaati kamate to direktno pogoduje komercijalnim bankama i na kraju FED-u.

Kontrolirajui ponudu novca na tritu, FED moe stvoriti recesiju kada god poeli. Jednostavno, uskrati koliinu novca na tritu. 2000./2001. SAD-om je vladala recesija. 2000. godine cijena barela nafte se kretala od 20 do 25 dolara. U tom vremenu je teaj dolara bio jai od eura. Danas se teaj eura i dolara kree ko 1,47 dolara za jedan euro. U odnosu na nau valutu, dolar je pao ispod 5 kn sto je povijesno najmanja razina. Takoer se treba vratiti u nekoliko prethodnih godina i vidjeti da je trgovinski deficit SAD-a i Kine iznosio preko 200 milijardi dolara sto je posljedica fiksnog teaja juana kojeg propisuje komunistika vlada, a koji je na vrlo niskoj razini kako bi se kineska roba odrala to jeftinijom i konkurentnijom na stranim tritima. To je i jedan od najveih sporova SAD-a i Kine u proteklim godinama.

Treba napomenuti jo da Kina posjeduje gotovo jednu desetinu amerikog gospodarstva u zalihama dolara i amerikim obveznicama, pa su ak priprijetili da e ako se pritisci vlade SAD-a nastave oko juana poeti prodavati te obveznice to bi znailo enorman pad vrijednosti dolara i direktno oslabilo ameriko gospodarstvo.

U takvim uvjetima dogaaju se napadi 9/11 na WTC 2001. godine i napad na Afganistan, te napad na Irak u oujku 2003. Cijena nafte je kontinuirano rasla i danas je gotovo 100 dolara po barelu. Dakle cijena nafte se uetverostruila. Vrijednost dolara je u istom razdoblju pala za oko 50%.

to to sve znai?

Potronja nafte se u istom razdoblju nije znaajno mijenjala to e rei da je danas za istu koliinu nafte potrebno izdvojiti etiri puta veu koliinu novca, a poto se glavninom nafte trguje u dolarima, etiri puta veu koliinu dolara. Dakle, potranja za dolarom se uetverostruila, ali naprotiv dolar je izgubio na vrijednosti. Meutim, smanjenjem teaja dolara amerika roba je postala jeftinija na stranim tritima, a time i konkurentnija. Nasuprot tome, uvozna roba iz stranih zemalja je postala skuplja, pa tako u uvjetima kontinuiranog pada teaja dolara, ekonomija SAD-a biljei kontinuirani pad deficita meunarodne robne razmjene.

No, ameriki potroai su navikli na uvoznu robu od one iz Kine do one iz Europske unije. U kapitalizmu i potroakom drutvu, potroai nerado mijenjaju svoje preferencije, to dovodi do udara na standard ivota jer potroai sada moraju izdvojiti vie novca za strane proizvode na koje su navikli. To nagovjetava na pojavu inflacije i jo jednu krau amerike populacije. Posljedica toga je kriza hipotekarnih kredita na amerikom bankarskom tritu koje se dalje proirila na europsko trite i na svjetska financijska trita, a koja ne prestaje ve posljednjih pola godine.

Veina ljudi u americi kupuju stanove i kue preko dugogodinjih kredita jer je to jedini nain - slino kao i kod nas. Meutim, pad dolara izravno je natetio ivotnom standardu i poskupljenju strane pa ak i domae robe. Sve je to dovelo do poveane inflacije, pa su mnogi ljudi koji su podizali kredite bili u nemogunosti redovno ih vraati. Sve to je prouzroilo masovna oduzimanja nekretnina pod kreditom i njihovom prodajom na tritu. Kako se odjednom pojavilo mnogo nekretnina na tritu, njihova cijena je poela padati.

Uskoro su nekretnine toliko izgubile na vrijednosti da banke njihovom prodajom nisu mogle naplatiti svoja potraivanja izdanih kredita. Zbog toga su devetomjesena izvjea mnogih banaka u minusu. Npr. Citigroup, najvea banka u svijetu imala je gubitak od 6,5 milijardi dolara, to je rezultiralo ostavkom njihova direktora, i Merrill Lynch & Co investicijska kua prijavila 8,4 milijarde dolara gubitka to je rezultiralo smjenjivanjem predsjednika uprave.

Visoke cijene nafte donose ogroman transfer bogatstva u svijetu.

Nafta kao najznaajniji svjetski energent i porast njezine cijene zahvaa i ostala svjetska gospodarstva pa tako i gospodarstvo SAD-a. Porast cijene nafte vri pritisak na rast domaih cijena. U isto vrijeme FED utjee na porast kamatne stope. U 2001. godini dolazi do pada cijene nafte i do pada domaih cijena to navodi FED na smanjenje kamatne stope. Tijekom 2002. godine ponovno je dolo do poveanja cijena nafte to je trenutno utjecalo na porast cijena u SAD-u. Kako bi sprijeio takva kretanja, FED podie kamatne stope na tritu novca tijekom 2004. godine.

S druge strane, poveanje kamatne stope utjecat e na smanjenje rasta BDP-a poetkom 2004. godine kada dolazi i do poveanja kamatne stope. Stopa rasta BDP-a gotovo stagnira do poetka 2006. godine te se smanjuje poetkom 2007. godine.

Poetkom 2006. godine, kada dolazi do znaajnijeg smanjenja stope rasta BDP-a, FED zapoinje sa smanjenjem kamatne stope kako bi pokrenuo ekspanziju to se odrazilo na blagi oporavak stope rasta BDP-a tijekom 2007. godine. Meutim, ukoliko tijekom 2007. Godine dolazi do znakovitog poveanja cijena nafte i domaih cijena. Kao i u sluaju Europske unije, mogue je pretpostaviti da e, ukoliko cijena nafte bude i dalje rasla, uslijediti razdoblje stagflacije gospodarstva.

Posljednjih godina, za snaan porast cijena i jaanje inflacije najvie je kriv upravo porast cijena nafte na svjetskom tritu koji je sa sobom povukao i rast cijena energenata, prehrambenih proizvoda i prijevoza te stoga postaje glavni problem ekonomskih politika gotovo svih zemalja u svijetu.

Daljnji rast cijena nafte i ostalih energenata utjecat e na neravnoteu gospodarstva, a pogorat e se i ivotni standard graana.

Glavni instrument stabilizacije u SAD-u su instrumenti monetarne politike koje provode Federalne rezerve. Meutim sve spominjane mjere kojima se eli ublaiti inflatorni ok primarno su kratkoronog karaktera, a rjeenje treba traiti u dugoronim ekonomskim mjerama.

Dugorono su poeljne kombinacije monetarne i fiskalne politike. Za one koji donose odluke ekonomske politike veoma je vano poznavati uinke fiskalne i monetarne politike na gospodarstvo zemlje, a za efikasno ostvarivanje gospodarskih ciljeva, posebno u vremenu kada nije nezamislivo da se stopa inflacije moe udvostruiti, potrebna je vea interakcija fiskalne i monetarne politike koja se ini nunom.