etika

Uvod u Etiku, Edgar Morin skripta

Daria Rendulić, www.novinarstvo.info 1

ETIČKA NEIZVJESNOST (38-60)

Načelo neizvjesnosti u odnosu intencija-akcija

- etika nailazi na poteškoće koje nemaju rješenje u samoj svijesti o činjenju dobra ili djelovanju za dobro; jer postoji praznina između INTENCIJE I AKCIJE

- Kant smješta bit morala u intenciju a ne sadržaj čina, no intencija riskira neuspjeh u činu - čak i ako moralna namjera želi uzeti u obzir posljedice čina, ne može ih predvidjeti - posljedice 1 čina s moralnom namjerom mogu biti amoralne i obrnuto - kada promatramo intenciju i rezultat moralne akcije, postoji odnos koji je:

a) komplementaran (moralna namjera dobiva smisao u rezultatu čina) b) antagonistički (amoralne posljedice moralnog čina i obrnuto)

Ekologija djelovanja

- svaka akcija izmiče volji autora kako ulazi u splet sredine u kojoj djeluje - akcija riskira neuspjeh, devijaciju ili iskrivljavanje smisla - akcija može pogoditi autora (npr. u politici; reakcija aristokracije da vrati privilegije 1789.

izazvala je revoluciju koja dovodi do ukidanja privilegija i te klase) - ali je moguće da štetne akcije dovedu do sretnih rezultata (napad argentinske vojne diktature

na Malvinske otoke doveo je do rušenja te diktature) - POSLJEDICE AKCIJE OVISE O NAMJERI I OKOLNOSTIMA U KOJIMA SE AKCIJA

ODVIJA

Granica predvidljivosti

- nemoguće je predvidjeti budućnost (dobrim postupcima možemo dovesti do loših posljedica i obrnuto- možemo utopiti dijete znajući da je ono Hitler i dovesti do dobrih posljedica)

- spoznaja je ograničena u rasuđivanju i predviđanju

Dvostruka i antagonistička potreba za rizikom i oprezom

- složen odnos između rizika i opreza; treba ih znati povezati unatoč njihovoj opoziciji - npr. Periklo; Mi znamo u isto vrijeme pokazati krajnju hrabrost i ne poduzeti ništa dok dobro

ne promislimo - kod drugih je hrabrost posljedica neznanja, a razmišljanje vodi do neodlučnosti

Nepoznavanje ili zanemarivanje sekundarnih štetnih učinaka akcije koja se smatra spasonosnom

- npr. lijekovi koji imaju zakašnjele učinke, ili terapije koje djeluju na 1 a štetni su za 2. organ

Neizvjesnost u odnosu između ciljeva i sredstava

- postoje 2 odvojene grane morala a) deontološka (poštivanje pravila, prednost daje ciljevima) b) teleološka (poštivanje cilja; podčinjava ciljeve)

- volja za učinkovitošću može zahtijevati nemoralna sredstva koja mogu iskvariti moralni cilj - policijski aparat i koncentracijski logor smatrali su se nužnima da spase sovjetsku revoluciju, a postala su stvarnost SSSR-a



Mijenjanje ciljeva prema okolnostima

- događa se da napuštamo dugoročne ciljeve zbog hitnih potreba - ne bismo li trebali u konkretnim teškoćama ostvarenja etičkih ciljeva žrtvovati ciljeve radi

etike manjeg zla?

Skretanja i obrati

- pojava nečeg neočekivanog mijenja naše rasuđivanje ili dijagnozu - jedna sitnica može nepovratno skrenuti nečiji život u drugom smjeru - skretanja se javljaju kod ljudi koji su uvjereni u moralnost svog djelovanja - npr. kad su francuski pacifisti surađivali s Nijemcima 1940. vjerujući u mir u Europi; da bi

došlo do rata svjetskih razmjera - u ratu poslušno izvršavanje mučenja kod onih koji ne mogu ili se ne usuđuju uskratiti

poslušnost, izaziva moralno propadanje - EKSPERIMENT: svijest (MILGRAM) pojedinca koji normalno kontrolira svoje agresivne

nagone uspavljuje se kad uđe u hijerarhijsku strukturu - obični ljudi dakle, koji ne osjećaju neprijateljstvo mogu postati akteri procesa uništavanja - (npr. Eichmann: Izvršavao sam dužnosti) - 2. načelo ekologije djelovanja: posljedice naših postupaka su neizvjesne

Etičke kontradikcije

- kad treba izvršiti jasnu dužnost, problem nije etički, nego hoćemo li imati hrabrosti - etički problem nastaje kada se nametnu 2 antagonističke dužnosti

Suprotni etički imperativi

- etika ne može izbjeći problem kontradikcije - npr. beduin kojeg progone braća čovjeka kojeg je ubio dolazi pred šator žene ubijenoga i traži

utočište; ona etički problem rješava tako da bjeguncu pruža utočište ali ujutro kreće u lov na ubojicu

- npr. 1940. u Francuskoj je primirje; ali postoje 2 strane- Petaine (primirje) i de Gaulle (pobuna); pitanje- koju stranu zauzeti?

- postoje etičke kontradikcije između dva dobra i zla koja treba izbjegavati /double bind) - nemoguće je izgraditi i osigurati vrhovno dobro - postoje kontradikcije dužnosti (Kreont i Antigona) i kontradikcije tolerancije (do kada

tolerirati ono što uništava toleranciju?) - Weber (etika dužnosti i uvjerenja); nepomirljive su i nemoguće je razjasniti koji cilj opravdava

sredstvo - postoji konflikt koji je urođen u etičkom cilju jer sadrži 3 instancije-pojedinca, društvo i vrstu - 1. egocentrična dužnost da bismo živjeli - 2. genocentrična dužnost (roditelji, potomstvo, obitelj) koji su središte osobnih uzora - 3. sociocentrična dužnost (naše se društvo nameće kao središte osobnih uzora i sklonosti) - u konačnici, postoji antropocentrična etika (ona u biću prepoznaje ego alter i alter ego) - nepresetano se suočavamo s konfliktom-trebamo li žrtvovati opće dobro u korist pojedinačnog

i obrnuto? - kod žrtvovanja bitnog za hitno, zaboravljamo hitnost bitnog



- također iborba na 2 polja; uvijek je potrebna selekcija, jer možemo uništiti oba Etičko-politička dijalogika

- proučavanje neizvjesnosti u vezi s mogućim i nemogućim, realizmom i utopijom te kontradikcije

Etička neizvjesnost i kontradikcija u znanostima

- Hirošima; znanstvena otkrića dovela do katastrofe - znanost i tehnika postaju tehnoznanost koji uništava prirodu i prijeti čovječanstvu - suvremena medicina produljuje ljudski život u uvjetima fizičkog i mentalnog propadanja - treba li poštivati eutanaziju? - manipulativni razvoj biologije mijenja pojam ljudske osobe (ljudi u komi nisu osobe, ali imaju

oblik i obilježja čovjeka) - treba li produljivati komu ili iz klinički mrtvog čovjeka izvaditi organe; tko bi o tome trebao

odlučiti? - danas postoji velik broj etičkih kontradikcija vezanih uz rođenje i začeće te embrij-je li biće?

Etička iluzija

- javlja se i problem etičke zablude, povezan s iluzijom ili s pogreškom - npr. etika bratstva može djelovati u suprotnom smjeru; komunisti su vjerovali u oslobođenje

ljudskog roda, a zapravo su ga pokoravali - mnogi ljudi su zavedeni i uzimaju istinu koja je iluzija (npr. SSSR i Kina; gdje su ljudi činili

zločine uvjereni da spašavaju državu) - npr. Al-Qaida vrši pokolj civila vjerujući u borbu protiv Zla

Unutarnja iluzija

- sve etičke zablude proizlaze iz nedostatka kritičkog osjećaja;ta nedostatnost bori se protiv iluzije, a istovremeno je sklona iluziji

- RADI selektivnog pamćenja i nemogućnosti da smo u potpunosti svjesni onog što se događa - najveća etička iluzija:vjerovati da se pokoravamo najvišoj etičkoj potrebi a radimo zlo - MORALIN je etičko ukrućivanje koje ne poznaje razumijevanje, velikodušnost i oprost

a) indignacije: obavijena moralom, zapravo maska za nemoralni bijes,vodi diskvalifikaciji drugog b) redukcije: svodi drugoga na ono što je u njemu najniže; zaboravlja se da je možda evoluirao

Odgovori na neizvjesnost i kontradikciju

- postoje odgovori na neizvjesnot u vezi s akcijom; proučavanje konteksta akcije, upoznavanje ekologije djelovanja, spoznaja iluzija, samopropitivanje, promišljanje o izboru odluke, svijest o okladi koju sadrži

- posljedice jedne pravedne akcije su neizvjesne; ali etička oklada ne odustaje od akcije - svijest o okladi je i svijest o neizvjesnosti odluke i svijest o potrebi strategije - razvijanje strategije = vođenje računa o mogućim slučajnostima, prilagođavanje strategije - strategijom se bori protiv neizvjesnosti,no nitko ju ne može dugoročno otkloniti



- u slučaju da trebamo izabrati između više etičkih ciljeva, treba prednost dati 1 ali ne zanemariti ostala 2 (npr. jednakost, bratstvo i sloboda; prednost slobodi u diktaturi)

Zaključak: etička kompleksnost - etička neizvjesnost ovisi o ekologiji djelovanja, etičkim kontradikcijama, iluzijama etike, ali i

o 3strukom karakteru u kojemu su autoetika, socioetika i antropoetika i komplementarne i antagonističke i istosmjerne

- javlja se neizvjesnost unutar pravednog i dobrog (Gdje je pravda, zakon, kazna?) - kompleksna etika: dobro može sadržavati zlo i obrnuto - Kant je razvio etičko načelo koje ima snagu zakona: Djeluj prema onoj maksimi za koju

možeš željeti da postane opći zakon; no teško je raspoznati što je dobro, a što zlo - u svakoj našoj namjeri i postupku etika je izložena neizvjesnosti - jedini moral koji preživi lucidnost je onaj problematični koji se razvija kao ljudsko biće

ETIKA MISLI (60-66) Etika spoznaje i spoznaja etike

- PASCAL (Trudimo se dobro misliti, to je načelo ćudoređa); paradoksalna izjava jer dužnost ne bismo trebali izvoditi iz znanja

- moral je subjektivna istina, a znanje teži objektivnoj, ALI moral mora imati spoznaju o objektivnim uvjetima u kojima se odvija

- načelo intelektualne svijesti mora osvijetliti načelo moralne svijesti LOŠE MISLITI

- vidi ono neposredno, zaboravlja prošlost i vidi kratkoročnu budućnost - ispušta bitno zbog hitnog i zaboravlja hitnost bitnog - slabi znanje i ignorira moral - slabi razumijevanje i šteti dijagnozi - isključuje ljudsko razumijevanje - atomizacija znanja čini nas nesposobnima da zamislimo cjelinu solidarnih elemenata i svijesti

o solidarnosti; dolazi do zatvaranja pojedinca u sektor i sužavanja njegove odgovornosti TRUDITI SE DOBRO MISLITI

- povezuje; uklanja pretince u koje je zatvoreno naše znanje - sadrži metodu za obradu kompleksnosti - prepoznaje kontekste i komplekse i omogućuje uključivanje moralne akcije u ekologiji

djelovanja - gradi autonomiju, pojedinca, pojam subjekta i ljudsku svijest - bori se protiv moralina koji na drugog svodi najgori aspekt ili najgori trenutak njegova života - prepoznaje ljudsku kompleksnost (pojedinac-društvo-vrsta) - zna da se ljudskom biću može dogoditi najgore (degradacija) i ono najbolje (regeneracija)



Od kompleksne misli do etike

- kompleksna misao sama po sebi potiče etiku - povezujući spoznaje, ona povezuje ljude; usmjerava se na solidarnost - kompleksna misao vodi ka etici odgovornosti (priznanje relativno autonomnog subjekta) i

solidarnosti (misao koje povezuje) - kompleksna antropologija iz odnosa pojedinac-društvo-vrsta razvija 3 grane etike: autoetika,

socioetika i antropoetika Prosvijećena/prosvjetljujuća etika

- kompleksna misao sadrži epistemološku dimenziju (spoznaja spoznaje) i antropološku (spoznaja ljudskog)

- kompleksna epistemologija omogućuje da se shvati kompleksna antropologija koja je uvjet etike

- jedan imperativ povezuje kompleksnu epistemologiju, antropologiju i etiku u suočavanju s barbarstvom duha

- buđenje moralne svijesti budi intelektualnu i spašava razum ZNANOST, ETIKA I DRUŠTVO (69-79)

- u 17. st moderna znanost postaje autonomna disciplina; razdvaja se znanje od etike - znanost štiti svoj imperativ (spoznaja radi spoznaje); danas čitavo društvo počiva na znanosti

Znanost/tehnika/društvo/politika

- odnos znanost/tehnika postaje toliko blizak da se stvara tehnoznanost - znanost je trebala tehniju da provodi eksperimente; tako dolazi do tehničke manipulacije u

službi znanosti, ali i znanost dolazi u polje tehničke manipulacije - čisto znanstveni imperativ ovladava prirodom i postaje čisto tehnički imperativ - tehnika se stavlja u službu ekonomije;znanstvena istraživanja uvode profit u znanost - u kratkom roku znanost stvara sredstva za manipulaciju i uništenje (I.Svjetski i Hladni rat) - znanost stvara brojne moći ali je nemoćna kontrolirati vlastitu moć

Slijepa točka

- 80-ih god javlja se svijest o ekološkoj i nuklearnoj katastrofi koju je uzrokovala znanost - u znanosti su spoznaja i manipulacija 2 strane istog procesa - način ljudskog razmišljanja isključuje ambigvitet; ne shvaća da je znanost i dobra i loša - znanstvenici su slijepi kada je riječ o etičkim problemima - HUSSERL; razdvajanjem ljudske subjektivnosti (filozofija) od objektivnosti (znanost) dolazi

do zasljepljenosti znanosti za ljudsku subjektivnost i daljnji razvoj znanosti - pojam svjesnog subjekta i odgovornosti ne mogu biti znanstvene ideje - hiperspecijalizacija disciplina pridonosi gubitku jedne cjeline - ali nasreću i znanstvenici su ljudska i moralna bića - međutim postoje načela koja odbacuju etiku, postoji determinizam i redukcionizam - znanost proizvodi zasljepljenost kao što je proizvela razna otkrića



Etički kompromisi - postoje konflikti spoznaje radi spoznaje (znanost) i razni etički konflikti - zato se osnivaju etički odbori koji trebaju doći do trajnog rješenja - npr.u bioetici postoje privremeni kompromisi (kada nastaje ljudsko biće-začećem ili rođenjem)

Prema reformi

- započela transformacija načela i struktura znanstvene spoznaje - 2 revolucije: 1. u fizici; slomila determinizam i redukcionizam - 2. okuplja discipline koje će obnoviti pojmove naše kulture (kozmos-

kozmologija, priroda-ekologija i Zemlja-znanost o Zemlji) - nova znanost se mora zapitati o svojoj povijesti, razvoju i budućnosti i postaviti si etičke

probleme; izazvane nekontroliranim znanstvenim razvojem Prema transformaciji ljudske prirode?

- znanost je ovladala materijom i ljudskim životom; postavlja velike etičke probleme - ne vodi li to transformaciji odnosa između pojedinca/društva/vrste - kloniranje, surogat trudnoća...dovodi u pitanje uloge oca, majke, djeteta - tehnički je moguće genetski stvoriti djecu kakvu roditelji žele - manipulacija ljudima; sprječavanja izljeva bijesa, agresivnosti, poticanje altruizma

ETIKA I POLITIKA (80-87)

- etički ciljevi zahtijevaju strategiju tj. politiku a politika minimum etičkih ciljeva i sredstava - antagonizam etika/politika može dovesti do kompromisa u kojima se etika pokušava ili

sporazumjeti ili iskoristiti silu za vlastite ciljeve - što se više politika odvija u složenostima društva, to je etika potrebnija - 1 etički cilj sadrži kontradikcije (sloboda-jednakost-bratstvo) sloboda uništava jednakost

Velike neizvjesnosti

- etička neizvjesnost u potpunosti prožima politiku - političko je djelovanje neizvjesno, jer gubi se budućnost - žrtvovanje bitnog za hitno, zaboravljanja hitnosti bitnog - kontradikcije tolerancije (do koje mjere tolerirati netolerantnost) - kontradikcije između kolektivnog i individualnog dobra - konflikt između razumijevanja; potrebe za političkom borbom i pobjedom neprijatelja - etičko-politička kontradikcija između etike odgovornosti i uvjerenja - ne možemo unaprijed znati u kojoj će mjeri odgovornost degradirati uvjerenje i obrnuto

Realizam i etika

- postoji antagonizam između realizma odnosa među državama i načela prava čovjeka ili naroda - realizam kad se prilagodi činjeničnom stanju postaje nemoralan; a ideal vodeći računa o

realnim uvjetima, postaje utopijski - mnogi oblici otpora koji su u početku nerealni, postaju realističniji od realizma



- de Gaulleovo odbijanje da prizna poraz bilo je nerealistično nakon francuske vojne katastrofe, ali je kasnije postao realističnijim od Petainovog prihvaćanja suradnje

- politika nailazi na konflikt između realizma i utopije; koje obuhvaća problem neizvjesnosti - utopija = sinonim za nemogućnost (utopija harmonije i perfekcije) 2. sadrži nemoguće

mogućnosti (ukidanje ratova između nacija) - banalni utopizam ne poznaje nemogućnosti, banali realizam ne poznaje mogućnosti - nesigurnost da se raspozna moguće od nemogućeg varira u svakoj konkretnoj situaciji - nemoguće može postati moguće (4nožnom majmunu hod na 2 noge bio je nemoguć) - istinski realizam temelji se na neizvjesnosti realnog; postoji mogućnost nevidljiva u realnom

Kriza

- otežavaju neizvjesnosti ekologije djelovanja, oklade, strategije, i etičke kontradikcije - pridonose povećanju neizvjesnosti (koje vode do devijantnih ponašanja) - potiču osvješćivanje i traženje novih rješenja - ali pogoduju i patološkim rješenjima, traženju žrtvenog jarca - danas rat između Zapada i Istoka; etička degeneracija u vidu maniheizma

Ima li nade?

- možemo li poboljšati odnose između ljudi (pojedinaca, društva i njihovih veza) - etičko zlo počiva u barbarstvu ljudskih odnosa u srcu same civilizacije - kako izaći iz civiliziranog barbarstva? - potrebna nam je politika koja će u sebe integrirati nepoznanicu budućnosti, okladu, strategiju,

spoznaju i koja će pokušati reformirati odnose među ljudima - koja će težiti postizanju „dobrog društva“; s više svijesti, solidarnosti i odgovornosti - za sada je to nemoguće, ali u budućnosti će možda biti obrnuto

ETIKA POVEZANOSTI (104-110)

- ljudsko biće doživljava drugog kao sebi sličnog ali i različitog - kada je više slično = bratstvo, kada je različito = neprijateljstvo - altruistička etika = etika povezivanja koja nalaže da se zadrži otvorenost prema drugima i da

se sačuva osjećaj zajedničkog identiteta Imperativ povezanosti

- đavao (diabolus) je razdvajatelj; u svakome je od nas; ali mi smo i razdvojeni ali i povezani s drugima, prevelika razdvojenost je štetna

- naša civilizacija više razdvaja nego što spaja - s obzirom na brojne izvore straha potrebne su nam sile koje će nas spajati i voditi

Isključenje isključivanja: „priznanje drugog“

- etika od nas zahtijeva da ne isključujemo drugog iz čovječanstva (ne smijemo se prema drugom odnositi kao prema predmetu ili nižem biću)

- etika isključuje ekskomunikaciju,mržnju i prijezir - etika za druge mora shvatiti priznatost ljudskog subjekta od steane drugog subjekta



Poštovanje drugog: ljubaznost

- ljudi imaju civilizacijsku odliku-uljudnost (pozdravi, poljupci...) - ljudi nastoje otkloniti potencijalno neprijateljstvo kod drugog, pokazivanjem uvažavanja - ljubaznost i uljudnost su znakovi priznanja drugog kao osobe

Etika tolerancije

- netolerancija = odbacivanje onoga što nije u skladu s našim idejama i vjerovanjima - 1. tolerancija = (Voltaire) poštivanje prava drugog na slobodno izražavanje - = dakle, ne želimo nametati vlastitu koncepciju nedostojnog drugom s ciljem da mu zabranimo riječ 2. tolerancija = nerazdvojiva od demokratske opcije; iznošenje ideja suprotnih vlastitima 3. tolerancija = (Niels Bohr); postoji istina u ideji koja je suprotna s našom i moramo ju poštovati - npr. tolerancija je laka za indiferentnu osobu, ali teška za onog koji posjeduje čvrsta uvjerenja

Etika slobode

- Djeluj na takav način da drugi može povećati broj mogućih izbora Etika vjernosti i prijateljstva

- prijateljstvo polazi od subjektivnih sklonosti ili dolazi do subjektivnih sklonosti koje su natpolitičke, natklasne, nadetičke i nadrasne

- kvaliteta osobe važnija je od kvalitete njenih ideja ili mišljenja - bolan izbor može zahtijevati žrtvovanje prijateljstva, ali nikada izdaju prijatelja

Etika ljubavi

- ljubav je temeljno iskustvo koje povezuje ljudska bića - istinska ljubav doživljava voljeno biće kao sebi jednako i slobodno; ona isključuje tiraniju i

hijerarhiju - naš svijet pati od loše ljubavi i od nedostatka ljubavi, ljubavne zaslijepljenosti i izopačenja

ljubavi - i kad nas obuzme najveća strast razum moramo održati budnim; no čisti razum ne postoji, on

mora biti potican strašću ETIKA RAZUMIJEVANJA (111-128) Spoznati nerazumijevanje

- nerazumijevanje je prisutno u svim sferama društva i života - u vrijeme rata šovinizma i nacionalizmi pojačavaju ksenofobno nerazumijevanje - religije potiču bijes i mržnju - nerazumijevanje izaziva nesporazume, pogrešno mišljenje o drugima, posljedica-mržnja - individualizam, samopropitivanje i samozavaravanje često su preuzimali kontrolu nad

odnosom s drugima



- nerazumijevanje proizvodi začarani krug - razumijevanje za stranca je napredovalo, za bližnjeg nazadovalo - želja za autonomijom donosi slobodu ali i nerazumijevanje - nerazumijevanje proizvodi želju da se naudi drugom, a ona proizvodi nerazumijevanje

Spoznati nerazumijevanje

- da bi se proizvelo razumijevanje među ljudima potrebno je uskladiti objektivno, subjektivno i kompleksno razumijevanje

- OBJEKTIVNO: sadrži razjašnjenje, koje usvaja i artikulira podatke i info koje se odnose na neku situaciju

- daje uzroke i smjernice potrebne za objektivno razumijevanje - SUBJEKTIVNO: plod razumijevanja od subjekta do subjekta; omogućuje da se razumije ono

što proživljava drugi (njegovu patnju, sreću...) - razumijevanje drugog intrigira objektivno razumijevanje ali sadrži subjektivnu komponentu - razjašnjenje dehumanizira tako što objektivira - KOMPLEKSNO: obuhvaća razrješenje, objektivno razumijevanje i subjektivno razumijevanje - pokušava obuhvatiti različite dimenzije osobe i uključiti ih u kontekst - npr. možemo ići od objektivnog razumijevanja do subjektivnog; razmotriti uzroke zašto je

maloljetnik skrenuo na krivi put i doći do subjektivnog razumijevanja koje vodi kompleksnom Razumijevanje ljudske kompleksnosti

- odbija svesti osobu na njenu jednu osobinu - nerazumijevanje proizvodi preveliku konzumaciju krivaca - razumijevanje osobe temelji se kompleksnoj antropologiji koja priznaje 2struku prirodu homo

sapiensa; ili etičke posljedice MacLeanove koncepcije trinitarnog mozga - postoje permutacije razuma afektivnosti i mozga od kojih 1 dominira ovisno o osobi i trenutku - svaki pojedinac u sebi nosi multipersonalnost

Razumijevanje različitih konteksta

- kulturni konteksti se moraju uzeti u obzir da bi se razumjeli postupci ljudi iz raznih kultura - neki događaji mogu aktualizirati neke od potencijalnih ličnosti koje nosimo u sebi - npr.totalitarna diktatura preobrazila je beznačajna stvorenja u čudovišta - obuzimanje bića vrši se pod ideologijama vlasti

Spoznati nerazumijevanje

- moramo uvidjeti da su izvori nerazumijevanja višestruki i sukladni Metagledište

- paradigma nalaže da se nešto treba reducirati da bi se spoznalo i tako sprječava spoznaju koja povezuje lokalno s globalnim

- redukcija dovodi do nerazumijevanja i svođenja situacije na 1 komponentu - metagledište pridonosi shvaćanju paradigmatskih determinanti nerazumijevanja



Pogreška

- pogreška u međuljudskoj komunikaciji trajan je izvor nerazumijevanja Indiferentnost

- 2. prepreka za razumijevanje; ravnodušni smo za patnju i nesreću drugih - to je zbog mentalnog žulja koji se stvori kad čitamo knjigu i suosjećamo s likom, nako toga

prestaje postojati - Onaj tko je jučer bio potlačen, sutra će i sam biti tlačitelj

Nerazumijevanje od kulture do kulture

- nastaju kad se pripadnici 1 kulture pokoravaju imprintingu (matričnom otisku koji daje strukturu i primjerenost mislima i idejama)

Obuzetost bogovima, mitovima i idejama

- bogovi upravljaju vjernicima i navode ih na strašna djela - ideje više manipuliraju nama nego mi njima; opsjednutost jedne ideje čini nas nesposobnima

razumijeti one koji su opsjednuti drukčijim idejama Egocentrizam i autocentrizam

- samoobmana ili laganje samom sebi dovodi do zaslijepljenosti o zlu koje smo počinili - sve što se javlja na autocentričan način (stavljanje samoga sebe u središte svijeta) odupire se

razumijevanju drukčijeg : etničke zajednice, bande, pojedinca... Apstrakcija

- nerazumijevanje koje proizlazi iz apstrakcije proizlazi iz razjašnjenja koje nije dovoljno da bi se razumjelo

- ekonomska spoznaja s računicom širi specifično nerazumijevanje za proživljeno Zaslijepljenost

- postoji mnogo vrsta; u odnosu na samog sebe i druge, zaslijepljenost koja proizlazi iz kulture, koja rezultira fanatičnim uvjerenjem, koja proizlazi iz redukcije, zaslijepljenost indiferentnošću, mržnjom...

Strah od razumijevanja

- razumijevanje ne opravdava i ne optužuje; pogoduje intelektualnom rasuđivanju - ali ne sprečava moralnu osudu - razumjeti znači zašto i kako nekoga mrzimo - razumjeti ne znači razriješiti nekoga krivnje ni suzdržati se od reakcije, nego priznati da su

počinitelji zlodjela ljudska bića



Zastrašujući rad razumijevanja. Paradoksi i kontradikcije

- kompleksno razumijevanje sadrži zastrašujuću teškoću; izbjegava razblažiti odgovornost u determinizmu koji uida autonomiju subjekta, ali osuđuje subjekt koji se smatra odgovornim za svoja djela

- svako nerazumijevanje vodi prema vrhuncu neodgovornosti i odgovornosti drugog - ta se kontradikcija ne može izbjeći - mi možemo razumijeti protivnika iako se borimo protiv njega - postoji konflikt između etike razumijevanja i odgovornosti; odgovornost nas može navesti da

prihvatimo smrtnu borbu da bismo zaštitili živote, ali ne smije proizvesti svođenje neprijatelja na niže biće

Zapovijedi razumijevanja

- razumijevanje odbacuje odbacivanje, isključuje isključivanje - razumijevanje zahtijeva da razumijemo sami sebe i priznamo nedostatke, mane - od nas traži da prevladamo mržnju i prijezir i odupremo se barbarstvu za vrijeme kolektivne

histerije - razumijevanju je potrebna kompleksna spoznaja - uvesti razumijevanje u dubine našeg duha značilo bi civilizirati u dubinu - svi potencijali razumijevanja nalaze se u svakome od nas ali su nerazvijeni

VELIKODUŠNOST I OPROST (129-139) Od zakona odmazde do oprosta

- stara ideja pravde izražavala se zakonom odmazde; oko za oko; zub za zub - duboko je ukorijenjena u naš duh, i svatko od nas to osjeća - otpor prema zakonu odmazde treba etiku razumijevanja i velikodušnosti - iznad kazne i osvete su velikodušnost, dobrota i blagost koje prethode oprostu

Oprost

- Isusov oprost temelji se na dvostrukom argumentu; (Neka baci kamen onaj koji je bez grijeha) - 2. argument (Ne znaju što čine) - oprostom se umjesto zla zlu, vraća dobrim zlu - to je individualan čin; dok je blagost često politički čin - oprost se temelji na razumijevanju; razumjeti ljudsko biće znači ne svoditi njegovu osobu na

zlodjelo koji je jednom počinila Oklada oprosta

- oprost je etička oklada; oklada u regeneraciju onoga tko nije uspio, okada u mogućnost preobrazbe

- zločinac može postati svetac; bića su sklona promjeni - velikodušnost i oprost mogu sami potaknuti krivce na kajanje - oprost je čin povjerenja u ljudsku prirodu



Politički oprost

- npr. Mendela si je zadao za cilj da ne razdvoji Južnu Afriku, nego da u nju integrira crnce, a zatim bijelce

- blagost podarena vlastodršcima oborenog diktatorskog režima u Španjolskoj bila je cijena za uspostavljanje mira i demokracije

- može doći i do etičke kontradikcije: treba li ostaviti nekažnjene zločine popraćene torturom? Pamćenje i oprost

- znači li nekažnjavanje zaborav? - pamćenje i oprost su 2 suprotna pojma; oprostimo ali pamtimo - kao npr. indijanci ili crnci... - uvijek postoji opasnost da će se zaboraviti lekcija izvučena iz proživljenih patnji

Nemogućnost oprosta i kazne

- oprost kao i neoprostivo ne poznaje granice; npr. nacistički zločini su neoprostivi - postoji jedna granica; ubojstvo djeteta popraćeno s tjelesnim iživljavanjem je neoprostivo - npr. krivnja za nacističke zločine je parcelizirana; Eichmann je bio samo kotačić u stroju - golem zločin u Auschwitzu ne može se kompenzirati smrtnom kaznom - onaj tko je žrtva ne smije postati onaj tko omalovažava, i koji tlači - kad se zahtijeva kazna ili osveta u skladu sa zakonom odmazde u nama napreduje barbarstvo

Samopropitivanje

- oprost podrazumijeva razumijevanje drugog i sebe - kad bi svatko od nas znao da u nama samima postoji zastrašujući ubilački potencijal, prestao

bi gledati na onoga tko je ubio kao na čudovište UMJETNOST ŽIVLJENJA

- postaje nam jasno da zarađivanje za život može značiti i njegov gubitak - da materijalno zadovoljstvo prati duhovno nezadovoljstvo

Dijalogika razum-strast

- može li se etika života poistovjetiti s mudrošću života? I što je to mudrost? - danas sve racionalne aktivnosti prati afektivnost - ideja mudrosti znači da afektivnost treba integrirati - kao što je potrebna racionalna inteligencija potrebni su afektivnost, simpatija i suosjećajnost - život koji bi bio čisto racionalan označio bi nepostojanje života - kvaliteta života sadrži emociju, strast i uživanje - čovjek nije samo promišljen, razuman je i proračunat, sklon pretjerivanju i deliriju - nema jasne grancie između afektivnosti, strasti, pretjerivanja i delirija - prihvatiti dijalogiku razum-strast znači održavati razum kao da je plamičak vatre; tj. održavati

mali plamen racionalne svijesti do razbuktavanja prave strasti - racionalnost je potrebna da bi se mogla otkriti pogreška i iluzija u strasti



- ali strast je potrebna za humanizaciju razuma - razum i strast moraju se međusobno korigirati - moramo znati civilizirati svoje strasti i emocije kako one ne bi postale barbarske i uništile nas - mudrost mora spriječiti da ljubav ne postane posesivna i netolerantna

Umjetnost života

- igra, mit, ljubav i poezija mogu sadržavati razum, ali ne mogu biti sadržani u razumu - oni u sebi nose ludu afektivnost čiji plamen može natjerati u ludilo - prihvatiti ljudski identitet znači prihvatiti dijalogiku proza-poezija - mudrost života mora prihvatiti ludilo života, koji mora integrirati racionalnost u ludu mudrost - Pascal: naše igre,slavlja, i užici su načini da odvratimo misli od smrtne sudbine - umjetnost života je umijeće navigacije između razuma i strasti - živjeti od proze = preživljavati, živjeti = živjeti poetično; a to je stanje sudioništva,

zajedništva, slavlja, prijateljstva, ljubavi - poetsko stanje u sebi sadrži estetsku kvalitetu života - potrebna je stalna regeneracija; jer reanimira žive izvore

Umijeće voljenja

- ljubav je sposobna izazvati ljubomoru, zlobu i pakost; ali treba poštivati autonomiju voljenog bića ; strast ne smije biti zasljjepljujuća prema osobi drugog

- ako je ljubav racionalna onda nije ljubav; ako je totalno luda onda je ovisnost - ljubav u sebi koncentrira sve vrline poezije-sjedinjenje, čuđenje,ekstazu... zato je vrhunac

mudrosti i ludila Inkorporacija znanja: umijeće življenja

- EKOZOFIJA: kolektivna i individualna mudrost koja od nas traži da sačuvamo naš odnos sa živom prirodom

- ta filozofska promjena vodi nas prema antropološkoj mudrosti: moramo odustati od dominacije prirodom, moramo uspostaviti novi savez s prirodom; jer istovremeno smo i djeca svemira i njegova siročad

- ključna etička pouka: naše ideje treba inkorporirati u naš život - mnogi koji pričaju o slobodi nesposobni su dati malo slobode bližnjima - onaj tko zaboravi uzrok svojih neuspjeha osuđen je da ih ponovi

Mudrost duha

- ona proizvodi razumijevanje sebe i drugog i istodobno se i sama proizvodi istim razumijevanjem

- ona njeguje, održava i razvija razumijevanje drugog - mudrost mora integrirati autoetiku, samopropitivanje i samokritiku

AUTOETIČKI ZAKLJUČAK Re i kom

- barbarstvo naših duša i duha, života pokazuje nam potrebu za autoetikom - autoetika = disciplinirati egocentrizam, razvijati altruizam



- autoetički čin je najindividualniji čin koji postoji, koji uključuje osobnu odgovornost; to je i transcendentni čin koji nas povezuje sa snagama solidarnosti koje su prethodile našoj individuanosti i proizašle iz društvenog, fizičkog i kozmičkog položaja

- kom (objedinjenje) kompleksnost, komprehenzija, komuna - kompleksno mišljenje uspostavlja kognitivnu povezanost: otvara put koji ide od kognitivne

povezanosti do etičke povezanosti i natrag - komprehenzija = poimanje je obuhvatno u kognitivnom smislu riječi i afektivnom smislu

obrgljaja - komuna (zajednica) nas obrgljuje - autoetika nas povezuje s našom ljudskošću; traži nas da razumijemo ljudski identitet - poziva nas da se reformiramo i reformiramo svoje živote

Documents

etika