PREDAVANJE 1. ETIKAEtika je jedan od glavnih disciplina u filozofiji,bavi se određenjem pojma dobra.Etika je teorija morala,ili filozofija morala.Moral je uvijek suđenje,iznošenje stava.Čovjek je etičko,moralno biće.Osnivač etike je Sokrat.Moralno ponašanje nadilazi uobičajno.Etika pomaže pedagogiji da stvori vrijednosti na kojima će zasnivati svoj odgoj.

PREDAVANJE 2. ETIKAEtika se bavi pitanjima moralnih sudova i moralnih vrijednosti.Moralno suđenje nastaje na osnovu moralnih vrijednosti.Oni su u međusobnoj interakciji.Sokrat je utemeljio etiku na znanju,tj.ona je ovisna o znanju,moral je vezan za znanje.Govori se o više vrsta etika:-deskriptivna etika nastoji opisati,objasniti moral određenog vremena,područja,zajednice..Ona opisuje moralne vrijednosti-normativna etika je dio etike koji nastoji da nađe najviši princip normativne vrijednosti.Izvor normativne etike može da bude raznovrstan.-meta etičko promišljanje etike u kojem se analizira značenje etičkih vrijednosti.Počinje se od postojećeih vrijednosti i analiziraju se.Meta etika=iza etike.Meta etika napušta etiku ,izlazi i znjenih okvira,ne bavi se pitanjima šta je dobro,a šta loše.U meta etici se radi o promatranju,objašnjavanju etike,analizira se ono što je dobro.Za razliku od klasične etike za savremeno društvo je važna meta etika.Svako društvo,grupa ima svoju etiku.Kad postoji etika,pojavljuje se i meta etika da objašnjava etiku.Meta etika podrazumjeva ustabiljenost etije.Meta etika nastaje poslije već postojeće etike.Meta etika se bavi različitim aspektima etičkih pitanja.PRIRODA MORALAPriroda morala je kompleksna,višeslojna.Ne čine je samo opise,nego i normiranje.Etika je oblik,vrsta svijesti,sadržaj ljudskog uma.Kada se govori o etici radi se o stavu,pogledu na svijet,izražavamo sud prema nečemu,to je praktična filozofska disciplina.Moralni sud nije proizvod slučajnosti,on podrazumjeva skup vrijednosti.Etičan,moralan ne mora značiti i ispravan.Postoje različite vrste morala,zavisi od toga šta se uzima kao utemeljenje,srž.Moralne vrijednosti i umjetničke vrijednosti ne moraju uvijek biti podudarne.Moral može da bude zasnovan na religijskim učenjima.Priroda morala može da bude raznovrsna,moral je uvijek društvenog karaktera.Moral se manifestira kroz ponašanje pojedinca i društva.Moral uvijek ima svoju funkciju.Moralna sankcija je sastavni dio morala.Moral mora imati tvorca,funkciju i sankcije.Sankcije postoje zbog postojanja neispravnog ponašanja.Tvorac morala nije pojedinac.Vrijednosti koje dolaze od pojedinca obično budu osporene.Moral postoji kao moralni zakon,s druge strane kao konvencija.Moral ima i individualističku dimenziju.Individualnost morala je prisutna u svakoj situaciji.

PREDAVANJE 3. STUPNJEVI MORALASokrat-moral je vezan za znanje,ovisan o znanju.Znanje o moralu proizilazi iz tradicije.Postoje dva stupnje morala:-običajni,ili grupni (predracionalni),ovo predracionalni ne znači da nema realnosti,već da postoji,ali nije dominantna.Kada postupa u skladu sa običajnim pravilom pojedinac bira hoće li postupiti tko,ili ne.-racionalni,osobni ili misaoni moralMoral je voljnog karaktera,pojedinac ga bira svojom voljom.David Riesman je u djelu Usamljena gomila prikazao četiri moralna ili društvena tipa:1.pojedinac i/ili društvo usmjereni prema tradiciji-grupe u čijem mišljenju je prisutna tradicija,običajna pravila,pojedinci ne dovode u pitanje ta pravila,prihvataju ih kao datost.Ne doživljavaju moral kao nešto nametnuto,već kao prostu činjenicu kojom su usmjereni pozitivno prema tradiciji.

2.pojedinac i/ili društvo usmjereni prema svojoj unutrašnjosti-nalaze svoja moralna pravila u sebi,svojoj unutrašnjosti.Kako se može govoriti o unutrašnjosti pojedinca tako postoje i društvene kategorije,kao što su kultura,religija na koje se oslanja pojedinac,grupa.3. pojedinac i/ili društvo usmjereni prema drugom-zasnivanje etičkih pravila na odnosu prema drugom čovjeku ,zajednici,etničkoj grupi..Kao osnov se uzimaju vrijednosti shvatanja drugog.Tolerantnošću-pojedinac i društvo u svom ponašanju su usmjereni jedno na drugo.4.autonomni pojedinac i/ili društvo-podrazumjeva osobe ili grupe upućene na samog sebe.Tražw pravila morala u samoj ličnosti,odnosno grupi.Autonomni su od bilo kakve upućenosti na drugog.Autonomni moral je u pravom smislu moral.Istinski moral je zasnovan na autonomnom moralu.Pojedinac utemeljenje svog ponašanja traži u pravilima koje je sam sebi postavio.Autonomne ličnosti su slobodne ličnosti od prinude,oni vrše izbor ponašanja s obzirom na svoje uvjerenje da to treba učiniti.Autonomna ličnost je izgrađena ličnost,stabilna ličnost,ne ponaša se u skladu s tuđim mišljenjima,sama bira model ponašanja,ima svoju viziju etike,koncepciju morala.Moral počinje kao skup diferenciranih pravila koja su u odnosu na pojedinca vanjska,manje-više nametnuta,ili usađena u obliku navika.Moral se pojavljuje kao navika,običaj, a potom traži uporište moralnog ponašanja ne samo u tradiciji nego i drugdje (npr.čitanjem literature svidi nam se ličnost i mi odlučimo da se ponašamo u skladu sa ponašanjem te ličnosti).Moralno ponašanje definiraju moralni ciljevi ,pravila.Uvijek se čovjek pita:šta hoću,šta je cilj.U skladu s ciljem određuju se pravila.Između ciljeva i pravila mora postojati saglasnost.Internalizirati pravila znači prihvatiti tuđa pravila kao vlastita.Proces inernalizacije može biti racionalan i iracionalan.Moral je iracionalan kad internalizacija pravila nije izvršena,ili je izvršena nesvjesno (ponaša se,a da nije toga svjestan).Kada je inernalizacija svjesno izvršena onda je riječ o moralu u pravom smislu (dijete uradi nešto moralno zato što zna da je to pravilno).Za moral je bitna svijest o nečemu,o čemo treba imati stav.Moral pretpostavlja autonomiju ličnosti-to ne znači da se pravila ličnosti ne moraju poklapati sa društenim pravilima.Autonomija podrazumjeva slobodu,ne narušava društvenu stabilnost,nego je jača iznutra.Kod autonomne ličnosti nema licemjerstva,osoba se ponaša na određen način zato što to ona hoće,bez obzira šta drugi misle i kažu (npr.ne klanja samo u džamiji,nego i kad je sam kod kuće),ne ponaša se u skladu s društvenim pritiskom.ČINIOCI MORALNOSTIMoral ima više činioca,najčešće se navodi 6 :1.moralni sudovi-izriče se stav o pojedinačnim predmetima ili sudovima da imaju,ili nemaju moralni kvalitet2.moralni razlog-imlikacija da je primjereno i moguće dati razloge za neke sudove.Razlozi su ono što uslovljava oblike sudova.3.moralna pravila,ili načela-osnova za moralno suđenje i razloge suđenja4.prirodne ili stečene oblike sjećanja,ili mišljenja-osjećanja koja prate sudove i pomažu nam da djelujemo u skladu s njima.5.moralna sankcija-dodatni izvor motivacije koji često izražavamo u verbalnim sudovima,nekoga hvalimo,nekoga kritiziramo-iznošenje stave6.gledište koje se zauzima u tom prosuđivanju,razlaganju i osjećanja.Moralni čin mora posjedovati sve ove elemente.

PREDAVANJE 4. POJAM PRIMIJENJENA ETIKAEtika kao disciplina je slična ostalim naukama,time izlazi iz okvira filozofije.Filozofija nema uobičajenu primjenu,etika se razlikuje od većine filozofskih disciplina baš zbog primjenePolitička filozofija i etika imaju praktičan odnos prema društvenoj stvarnosti,pa su se razvile kao praktične discipline na anglosaksonskom području.Primijenjena etika se intenzivno razvija posljednih decenija,ona postaje ono što je i sociologija,socijalna

pedagogija.Ima dimenziju pragmatizma,primjenjivosti.Kada se govori o etici misli se na teoriju morala,a pod primijenjenom etikom se podrazumijeva dio etike,kao uslovno samostalan dio.Primijenjena etika je interdisciplinarna oblast koja se ne odnosi samo na moral,nego i na druge segmente društvenog života (pravo,religija..) koji ga određuju.Poslovna etika reguliše reguliše odnose među ljudima koji su u tom odnosu.Granična pitanja su određena vremenom u kojem se donose ( abortus,eutanazija-dizanje ruke na sebe). BIOETIKA-se bavi pitanjima od značaja za život (rađanje,začeće,oplodnja). Postala aktuelna u posljednjih nekoliko decenija.Različito se razvija,donose se kodexi ponašanja. Bioetika ne potiskuje tradicionalna pitanja,već se pojavljuju nova pitanja koja zahtijevaju rješavanje.Etika ima tendenciju usavršavanja života,ima plemenite ciljeve,sreća ljudi (pojedinaca).Ekološka etika (otapanja,eksploatacija uglja,gradnja hidrocentrala.. tiču se svakog od nas).Ova pitanja imaju općeljuski karakter,što govori da je etika općeljudska nauka.Postoje zemlje u kojima nema zakona o ekologiji.Etika se bavi pitanjima pojedinca i zajednice.Etika je uvijek s nama prisutna,ne moramo je biti svjesni,ali ona je tu.Ljudski je uvije postaviti pitanje :je li to uredu napraviti?Što je čovjek moralniji to je on više čovijek.Etika se tiče onog što je humano u čovjeku.Ljudska moralnost je rezultat etike.Kompjuterska etika-u smislu objavljivanja podataka na internet bez moralne procjene (porno filmovi,novčane transakcije,prevare..).

PREDAVANJE 5. POLITIČKA ETIKAPitanje savremene etike:Da li su političari gori od običnih ljudi?Pošto smo ih birali zar ne bi trebalo da su bolji od nas,jer smo im prepustili vlast da nama bude bolje.Savremeno doba je postalo političko doba.Potreba za političkim ustrojstvom svih sfera života pokazala se nužnom.Država teži da bude efikasna.Politika hoće da ima ključnu ulogu u kreiranju života pojedinca i društva u cjelini.Svakoj državi je bitno koliko je ona plodotvorna,efikasna.Politička etika se ne bavi samom vlašću,nego o etici vlasti,tj.hoće da vrednuje postojeću praksu.Prvo pitanje kojim se bavi politička etika je pitanje odlučivanja,na koji način se donose odluke,s kojim ciljem i kakvom namjerom.Političko odlučivanje povlači odgovornost onih koji donose odluku.Vlast bi trebala da donese odluku u našu korist.Donošenje odluke je predmet moralne ocjene.Postoji kolektivna i moralna odgovornost ,al i individualna odgovornost svakog pojedinca na vlasti.Pojam prljavih ruku podrazumijeva djelatnost pojedinca koja je u manjoj ili višoj mjeri moralna.Podrazumijeva učešće više ljudi u donošenju odluka.PREDAVANJE 6. TEORIJE MORALAKognitivizam-gledište KRAĐA JE LOŠA,ljudi iznose vrijednosni stav o onome što je loše.Kognitivizam-kompleksna teorija morala izlazi iz morala,obrazlaže moral-meta teorija (teorija o teoriji).Imperativizam-je gledište da su rečenice morala prerušeni imperative.Rečenice morala funkcioniraju kao pravila.Imperativistička teorija hoće da opravda moralnu tvrdnju tako što izvodi teoriju o toj tvrdnji.Ne kradi! Krađa je loša-deklarativna rečenica.Različite forme deklarativnosti zahtijevaju različite forme dokazivanja morala.Prednosti:-imperativizam izgleda kao moguća korespodencija-svako želi da rečenice morala usmjeravaju naše ponašanje i mišljenje,da opredjeljuju i utiču na naše mišljenje i ponašanje-impliciraju koja pravila opravdavaju moralni sud NIGDJE VEZEKant (kategorički imperativ): kaže da treba djelovati po onoj ideji za koju možemo htjeti da postane i opći zakon, dakle da ne djelujemo samo kad nama paše, već da to djelovanje bude primjenjivo u svakoj prilici i na sve ljude. Također, kaže da treba djelovati tako da naše i tuđe čovječanstvo treba uzimati kao svrhu a nikada sam kao sredstvo, tj. da treba naše djelovanje

usmjeriti čovjeku i čovječanstvu, a nikada ne iskorištavati ljude kao sredstva, dakle raditi u smislu dobra koje odgovara biti čovjeka .Imperativizam-teorije spoznaje,objašnjavaju moralne sudove,metaetika,ili metateorija o spoznaji.Ono što je prednost imperativizma to je istovremeno i njegov nedostatak,ograničenje,nije jednostavno odlučiti se koji moralni zakoni su dobri za pojednica i grupu i u kojem vremenu.Problem utilitarizma-na koga se odnosi to što je dobro,ili nije,da li se odnosi na pojedinca ,ili na društvo.Utilitarizam-prednost z a većinu. Utilitarizam je etička, pravna, socijalna, ekonomska i psihološka teorija, koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrednost ističe vladavinu principa korisnosti, a ne zaštitu neke više moralne ili neke druge vrline ili vrednosti. U popularnom govoru odnosi se na društvenu praksu maksimizacije proizvodnje dobara i razvoja potrošačkog društva i psihologije, bez obzira na posledice po psihofizičko zdravlje stanovništva ili ekološku sredinu. Kada se govori o ponašanju pojedinca, ono je utilitarističko kada je manipulativno i okrenuto samo sopstvenom zadovoljstvu na štetu drugih.Utilitarizam u normativnoj etici, je tradicija koja potiče iz ideja kasnog 18. i 19. veka, engleskih filozofa i ekonomista Džeremija Bentama i Džona Stjuarta Mila, po kojima je jedna akcija ispravna ako služi dostizanju sreće, a pogrešna, ako izazove suprotan efekat od sreće, ali ne samo sreće onoga ko izvodi akciju, nego i svih onih koje na bilo koji način ta akcija dotiče. Takva teorija je u suprotnosti sa egoizmom, po kojem pojedinac treba da stavlja svoj interes na prvo mesto, čak i na uštrb interesa ostalih pojedinaca. Takođe je u suprotnosti sa jednom etičkom teorijom, koja razvrstava akcije na ispravne ili neispravne, bez obzira na njihove posledice.

Emotivizam-gledište da su moralni sudovi određena vrsta eksklamacije.Krađa je loša!-izazivaju negativne emocije prema krađi.Emotivizam je bio najmanje popularan na Zapadu od ova tri stanovišta-jer emocije nisu valjan dokaz,prolazne sui nisu pouzdane.Razum i emocije-Mnogi ljudi odbacuju emotivizam,jer misle da nas čini nerealnim.Emocije se stavljaju na drugu stranu racionalizma i postaju iracionalne.One se suprotstavljaju razumu.Emotivizam je prihvatanje,ili odbijanje nečega na osnovu emocija,one su dovoljan argument za prihvatanje ,ili odbijanje nečega.Emotivisti razlikuju primitivne od emocija u širem smislu.Primitivne emocije su osnovni doživljaji.Osjećam se uznemireno zato što vjerujem da je nešto pošlo naopako.Moralni sudovi su prerušeni oblici osjećanja.Ja osjećam da je nešto dobro ,ili loše,izvode se iz naših osjećanja.Emotivizam je specijalna vrsta kognitivizma.PREDAVANJE 7. VRSTE MORALNOG SUDAMoralni sudovi su vrlo raznovrsni,kao što inače sudovi mogu biti opći-pojedinačni,izrečeni-ne izrečeni..Vrste etičkih sudova:postoje sudovi moralnih obaveza i sudovi moralnih vrijednosti.Oni su međusobno povezani. Postoje izvan moralni sudovi,u njima ne vrednujemo osobe,već iznosimo sudove o stvarima koji nemaju vezu s ljudskim osobinama (slika lijepa,ili nije).U izvan moralnim sudovima se ne izriče stav o vrijednosti ili obavezi.Normativna etika proučava sve vrste sudova:sudove moralnih vrijednosti,sudove moralnih obaveza,izvan moralne sudove.Meta etika je disciplina etike o opravdanju i značenju sudova.Normativna etika proučava vrste sudova,a meta etika opravdanje moralnih sudova.Sa normativnom etikom je povezana i deontologija-bavi se proučavanjem sudova koji izražavaju dužnosti i obaveze,ona je zasnovana na ideji dužnosti,šta je ispravno,šta treba činiti,bliska je pravu.Njena sličnost s pravom je što formulira pravila u pisanoj formi.Deontološku etiku formiraju skoro sva profesionalna udruženja.Etička pravila su pisano ne formulirana pravila.Postoji nekoliko vrsta deontološke etike:

Egoistička etika-koja nastaje iz potrebe zaštite vlastitog subjektiviteta.Krajnji posao normativne etike je upravljati nas u donošenju odluka,sudova.Etika se zasniva na kodeksu preovladavajućih pravila:-I skupina-Filozofija morala jednog društva nikada nije sasvim precizna i dopušta uvijek neke izuzetke.U normativnoj etici postoje sudovi koji se međusobno isključuju.Nekoherentna je.-II skupina-pravila su općenito doslovna,negativna i konzervativna,neafirmativna,da nisu primjenjiva u svakoj situaciji,nisu prilagođena novim situacijama,nove situacije zahtjevaju nova pravila koja se ne mogu izvući iz prethodnih pravila.Moralna pravila cijelog društva mogu biti.loša,nemoralna,pogrešna.Npr.ona društva koja dozvoljavaju ropstvo,ubistvo..Loša pravila su zapravo nemoralna,jer potiču na antihumanizam,neljudskost,ne zaštitu čovjeka.Savremena etika pokazuje da se etika odnosi in a društvene grupe.Etika je nauka o moralnim pravilima odnosa među ljudima.Etika je interpersonalna,a deontološka zahvata grupu.Vrlo važna teorija o etici,tzv.teleološka teorija ima svoja teleološka pravila (svrhovito ponašanje pojednica u grupi i grupe).Postoje dvije vrste filozofskih standarda:-deontološki standardi moralnih sudova-teleološki standardi moralnih sudovaPo deontološkoj teoriji djelo je ispravno samo ako proizvodi prevagu dobra nad zlom,toliko dag a je bolje činiti nego ne činiti.Djelo treba činiti samo ako ono proizvodi dobro,proizvodnja dobra nije samo stvar etike,već se tiče čovjekove dobiti,ili gubitka.Ne radi se saamo radi moralne obaveze,nego zato što radnja proizvodi dobra djela.Podržava se ono što proizvodi više dobra,više sreće za ljude.Zavisnost kvaliteta i moralnih sudova nije toliko izražena u deontološkoj etici koliko je u teleološkoj.Zato neki prigovaraju da teleološka etika nije prava etika,da je sistem koji nema etička utemeljenja.Teleolozi mogu biti hedonisti kada povezuju dobro sa užitkom.Neteleolozi povezuju dobro sa znajem.Sve što je potrebno teleolozima je svrha,razlog.Etici je bitno da taj razlog bude moralan.Deontološka etika osporava ono što teleološka potvrđuje.Teleolozi vjerujeu da postoji samo jedno ispravno djelovanje i ono je komparativnosa moralnom vrijednošću.Deontološka etika je vrsta utilitarističke etike (dobro svih u svakoj situaciji).Teleološka etika je relativističkog karaktera.Etički egoizam-samoljublje-pojedinac void računa o sebi,void prevagu dobra nad zlom kada je on u pitanju.Etičkim egoistima je dobro samo ono što je za njih dobro,to demantira etiku.Etički egoizam je neka vrsta hedonizma,tražimo svoju vlastitu korist,ono što će nama donijeti prevagu dobra nad zlom,zadovoljenje Ega je cilj svih radnji.Suštinsko pitanje je onda brinemo li se mi ikad o drugom,želimo li im dobro,ili im želimo dobro samo onda kad je i nama dobro.

Verzija 2

ETIKA 2.PREDAVANJE

Etika je filozofija ili teorija morala.Bavi se pitanjima moralnih sudova i moralnih vrijednosti.Moralno sudenje nastaje na osnovu moralnih vrijednosti.Oni su u medusobnoj interakciji.Javlja se kada predjemo stupanj morala ili misljenja kojim nadilazimo obicajna pravila.Nastala u Antickoj Grckoj sa Sokratom.On je utemeljoi etiku na znanju.Kada nam obicna pravila nisu dovoljnoa za donosenje sudova pristupamo etici.Filozofija morala je kritcko misljenje na osnovu odredenih moralnih vrijednosti.Govori se o deskriptivnoj etici zasnovanoj na eksperimentu.Cilj deskriptivne etike je opisati,objasniti moral odredenog podrucja,vremana grupe zajednice.Moze imati drustvenu historijsku dimenziju te antropolosku(opis morala s obzirom na antropolosku utemeljenost).Postoje razlicite vrste deskriptivnog morala:historijski,drustveni ljudski i antropoloski.Ona nastoji da kaze koji osnovni sudovi i vrijednosti morala koji se opisuje.Postoji normativno misljenje kako je Sokrar vodio i pitao se sta je dobro ,ispravno.Normativno misljenje je ono koje tezi uspostavljanju normativnog principa.Normativni oblik etike je oblik koji pripisuje,oblik je utvrdivanja suda.To je dio etike koji nastoji da pronade neki najvisi princip.Ona moze da nadje princip u individualnom ljudskom misljenju u tradiciji jedne grupe.Izvor moze biti razlicit.Ovdje se trazi princip na kome se moze uspostaviti ........Postoji meta etičko promišljanje etike.To nije opis vec njohova analiza.Analizira se u empirijskom smislu,koji je njen psiholoski osnov,koje je njeno prakticno znanje i sl.Anglosaksonska etika se razvija kao meta etika .Polazi od postojecih znanja.Meta etika je jedan oblik etike koji izlazi iz klasicnog oblika etike.To je vrsta razmisljanja.Ne sastoji se od empirijskih izjava o moralu .Meta etika ne trazi svoju osnovu u historijskom utemeljenju .Ne bavi se pitanjem sta je dobro,sta je lose,sta je moralno dobro.Ova etika je govor o etici,teorija o etici.Za razliku od normativne etike u meta etici radi se o jednom promatranju,shvatanju,razmatranju etike.Postavlja i pokusava dati odgovor na epistemioloska,semanticka i druga pitanja ili sta zanci moralno ispravno?Novi filozofi ogranicavaju je na meta etiku za razliku od klasicne etike.Meta etika je jedna teorija koja se bavi razlicitim aspektima etickih pitanja. PRIRODA MORALAUetici se govori o vise kategorija.Etiku karakterizizra postojanje moralnih sudova ,kodeksa,iskustava,opisuju se kao moralna svijest ili glediste.Priroda morala je viseslojna,kompeksna,nju cine ne samo opis nego i normiranje,sporazumno ugovorno .U etici se govori o jednoj vrsti svijesti,sadrzaj ljudskog uma,ima svoj predmet.Radi se o jednom pogledu na svijet.Etika je prakticna flozofska disciplina .Etika je jedno glediste ljudsko stanoviste moze da bude individualno ili kolektivno.Moze postojati podudarnost i razlicitost.Kada se govori o etici radi se o jednoj vrsti pogleda na svijet,izrazavamo moralni sud prema necemu,podrazumijeva cio sistem vrijednosti.Moralna vrijednost je izraz jednog spleta vrijednosti u meta etickom smislu.Rijec moral koristimo kada govorimo o necemu sto je istinito.Iako moze da bude zasnovana na svim osnovama(umjetnost,religija,nauka,obicaj)do individualnih poimanja.Zato se govori o razlicitim vrstana morala,zavisno sta se uzima kao utemeljenje,sta se uzima za moralni supstancijalitet.Moralne vrijednosti i umjetnicke ne moraju da idu zajedno.Priroda morala mora biti temeljena i na obicajnostima.Moze biti vrlo raznovrsna,tj.supstancijalitet morala moze biti razlicit.Moral je uvijek drustvenog karaktera.Moral je najbolja ilustracija individue i drustva.Moral je drustven po porijeklu sankcijama.Moral se manifestira kroz moralne funkcije.Drustveni ima svoju funkciju.Moral funkcionira drustvo,postoi osnov morala s

obzirom na tvorca,funkciju te sankcija morala.Moralna sankcija je sastavni dio morala.Subjekt morala jste drustvo i pojedinci zajedno.Karakteristika morala jeste njihova postojanost.Tvorac morala nije pojedinac.Čovjek za drustvo moze misliti da ima nadprirodnu funkciju.Moral kao ¸dr.pojave jesu dr.zakoni a sdruge strane jesu etikete.Moral ostoji kao jedna konvencija.Moral ima i individualisticku dimenziju.Individualnost morala je prisutna u svakoj situaciji .

3.PREDAVANJEStupnjevi moralaMoral je zavisan od znanja.(Sokrat)To znanje proizilazi iz znanja o tradiciji.Rzlikujemo 2 stupnja:1.obicajni(grupni)ili predracionalni2.racionalni,osobni ili misaoni.Uobicajnom stupnju morala ne mora znaciti da nema racionalnosti nego da nije dominantna.Oblik izbora morala nije izbor na naCIN DA SE MOZE OPREDIJELITI za vise varijanti nego prihvatiti ili ne prihvatiti.Moral je midaoni,slobodni racionalni izbor.Moral kao kategorija je voljnog karaktera.Postoje 4 vrste morala:1.da pojedinac i drustvo su usmjereni prema tradiciji.To je karakteristika morala tradicionalnih grupa u cijem ponasanju je izrazena tradicija gdje se pojedinci grupe pridrzavaju obicajnih pravila i ne dovode ih u pitanje,prihvataju ih kao jednu datost.Ne dozivljava se moral kao nesto sto je nametnuto nego kao prosta cinjenica,njom su zivot pojedinca i drustvo pozitivno upuceni prema tradiciji.Uvazavaju pravila i norme.2.pojedinci i drustvo usmjereni prema svojo unutrasnjosti kao sto pojedinac moze biti usmjeren prema svojoj unutrasnjosti tako i dr.grupe mogu biti usmjerene prema svojim kulturama.Kao sto se govori o unutrasnjosti covjeka,o njegovom duhu tako postoje drustvene kategorije kao što je kultura religija.3.kada su pojedinci i drustvo usmjereni prema drugom –Misli se o zasnivanju vlastitih ravila na odnosu prema drugom covjeku ,drugoj eticnoj zajednici.Pri tome se kao osnov etike ponasanja uzimaju vrijednosti shvatanja drugog.Ovaj oblik nema utemeljenje u samoj licnosti,grupi vec u necemu sto je izvan nje.Zasniva se na necemu izvan samog subjekta morala.Subjekt i objekt jesu jedno,zasnivaju se na spoljasnjem bicu.4.Autonoman pojedinac ili drustvo podrazumijeva osoba i dr.grupa upucena na sebe samog na trazenje morala ili principa morala u samoj drustvenoj grupi.Pojedinac ili grupa su autonomni na upucenost.Autonomni moral je u pravom smisslu moral.Oni su nastali kroz historiju covjecanstva,postoje u zivotu pojedinca.Samo je autonomni moral istinski moral.Autonomne licnosti su slobodne licnosti od bilo kakvog oblika prinude.Autonomnost licnosti u apsolutnom smislu nije moguce.Apsolutna bica imaju apsolutnu autonomnost.Moral ocinje kao skup moralno diferenciranih pravila koj su u odnosu na pojedince vanjska,njima manje ili vbise nametnuta ili su usadena u obliku.Moral se pojavljuje kao obicajno ponasanje.Covjek trazi uporiste.Obicajno ponasanje je jedan od tipova moralnog ponasanja.Uvijek se covjek pita sta je cilj?Sta uciniti a to zavisi od cilja.U zavisnosti od cilja uvode se pravila .Moral podrazumijeva moralne ciljeve i mor.pravila.Mor.ciljevi zahtijevaju moralna pravila.Postizanje mor.cilja podrazumijeva pridrazvanje mor.pravila.Ciljevi i pravila bivaju internalizirani sto znaci da ih covjek uzima kao svoje vlastite.Internacionaliziranje cilja nastaje kad se vlastiti cilj prenosi na druge i zajedno se radi.Internacionalizacija nastaje kad se tudja pravila prihvataju kao vlastita i prestaju biti tudja.Covjek razvija svijest o sebi i svijetu kome pripada.Uspostavlja jedan sistem pravila.Proces internalizacije moze biti potpuno racionalan i potpuno

iracionalan.Moral moze na odredeni nacin da bude iracionalan a to je kada internalizacija mor.pravila nije izvrsena ili je nesvjesna.Kada je internalizacija svjesno uradjena onda je rijec o moralu u pravom smilu.Od iracionalne vrste morala pojedinac prelazi na racionalnu.Za moral je bitna individualnost (svijest)o necemu o cemu treba imati odreden stav.Historija covjecanstva se odvija tako da je sve vise prisutna individualizacija .Ona ne dovodi u pitanje drustvenu zajednicu.Moral pretpostavlja autonomiju licnosti.AUTONOMNA LICNOST JE ONA KOD KOJE NEMA LICEMJERSTVA.Cinioci moralnostiMoral ima vise cinilaca:61.moralni sudovi-izice se stav o pojedinacnom predmetu ili sudovima da imaju ili nemaju neki moralni kvalitet2.moralni razlog-je implikacija da je primjereno i moguce dati razloge za neke sudove.Rzlozi za sudove su ono sto uslovljava.3.moralna pravila,nacela,ideali,vrline-koje je moguce izraziti u sudovima,predstavlja osnovu za sudjenje i razloge za mor.sudjenje4.prirodne ili stecene5.moralna sankcija-dodatni izvor motivacije koji cesto izrazavamo u verbalnim sudovima6.Glediste koje se zauzima u tom prosudivanju razlaganju i osjecanjuMoralni cin mora posjedovati sve elemente.Nema mor.cina bez ovih elemenata

ETIKA 4.PREDAVANJE

Primijenjena etikaPoliticka etikaEtika kao disciplina je slicna ostalim naukama i izlazi iz uobicajenih okvira filozofije.Filozofija nema primjenu poput prirodnih i dr.nauka.Etika se razlikuje od ostalih disciplina .Slicna joj je politicka filozofija.Pol.filozofija i etika imaju praktican odnos etika prema dr.stvarnosti.Teorijska etika ili etika pojmova razvija se unutar evropske kontinentalne filozofije.Primijenjena trazi svoje postupanje izvan kontinenta.Postaje jedna od najrazvijenijih nauka.Filozofija morala je jos temeljna etika.Izdvajajuci se iz filozofije morala primijenjena etika postaje interdisciplinarna oblast koja pokriva podrucje ekonomije,politike.Etika ostaje u temeljima filozofije morala.Primijenjena etika je interdisciplinarna oblast koja se ne odnosi samo na moral vec obuhvata one segmente zivota koji ureduju zivot.Primijenjena etika je savremena disciplina koja nastaje u nekoliko zadnjih decenija i razvija se.Njena artikulacija ostaje izrazito eticka .Primjena etickih kriterija nareligijsku oblast za pitanja kojim se bavi politicka oblast.Primijenjena etika je uredjenje etike po principu teorijske..Uetici prava postoje razlicite etike koje regulisu pravo.Na pocetku nastanka pr.etike pocelo je razmatranje granicnih pitanja u oblasti prava ekonomije politike.Unjima se sazima s jedne strane moral i neka oblast.Karakteristicna su za razvijena drustva.Granicna pitanja su odredena vremenom u kome postoje osebno aktuelna.BIOETIKABavi se pitanjem od znacaj za zivot,radanje zacece oplodnju.Tim pitanjima se ristupa razlicito,zato se donose pravila ponasanja.Pojavljuju se nova pitanja koja zahtijevaju uredenje.Etika kao disciplina koja ureduje drustvoene odnose ima za tendenciju usavrsavanje dr.zivota koji bi trebao biti sto bolji a sve s ciljem stvaranja ljudske srece.Uporedo s nastankom poslovne razvija se i ekoloska etika.Etika je prisutna uvijek tj .eticki problem je uvijek uz nas.Etika je eminentno-antropoloska cjelina.Tice se iskljucivo covjeka,nikoga drugog.Ono sto je humano izlazi iz etike.Postoje i dr.razlicite vrste primijenjene etike,burno se danas razvija kompjuterska etika.

ETIKA 5.PREDAVANJEPoliticka etikaPolitika nodreduje okvire svih sfera.Svremeno doba postalo je politicko da se isplanira,da se postavi cilj,strategija,da se uspostavi metod realizacija.Ta potreba se pokazala nuznom sa nastankom kapitalizma.Postavlja se pitanje efikasnosti tj.brzine kvantiteta i kvaliteta brzine posla.Drzava tezi da bude efikasna da postize dobre rezultate,da imaju pozitivan efekat.Politika je ta koja ima kljucnu ulogu u kreiranju zivota pojedinca i grupe.otreba za efikasnoscu postoji i kod kapitalizma.Drzavi je bitno koliko je ona efikasna,koliko stvara prostora za dobrobit,za srecu i sl.Politika u savremenom dobu postaje kljucna sfera.Efikasnost drzavne vlasti zavisi od ljudi cine tu vlast.Zato je vazno pitanje kakva je to demokratska vlas?Politicka etika se ne bavi sami vlascu nego o etici vlasti tj.etickom pitanju vlasti.Politicka etika vrednuje postojecu praksu,postojece stanje po odredenim vrijednostima.Bavi se pitanjem morala djelovanja pol.zivota u cjelini.Na osnovu eticke vrijednosti politicka etika izrice svoj sud ili stav i poduzima odredene sankcije.Prvo pitanje kojim se pol.etika bavi je oitanje odlucivanja.Rzlikujemo pliticku etiku(etiku vlasti )i onu sa unutrasnjim vrijednostima(ocjene funkcionisanja vlasti).Prvo pitanje je pitanje odlucivanja:“Na koji nacin se donose odluke,s kojim ciljem s kojom zadacom i s kojim nastajanjem i s kojom namjerom.1.Prvo pitanje je pitanje moralne odgovornosti u odlucivanju2.Drugo pitanje je pitanje politickog autoritetaOna vlast koja je produktivnija ta vlast ima visi moralni produktivitet.Politicar ne predstavlja sebe nego one koji su ga birali.Postoji kolektivna odgovornost ali i individualnost svakog pojedinca koji cini tu vlast.Politicka etika se bavi pitanjem mor.odgovornosti pojedinca i kolektiva u ostvarenju postavljenog cilja.„POJAM PRLJAVIH RUKU“-djelatnost pojedinca podrazumijeva 2 stavri:1.Ucesce vise ljudi u donosenju odluka2.Nemogucnost iskljucenja jedne osobe iz odluke koju je donijela vlastOznacava mor.odgovornost najodgovornijeg pojedinca za donosenje neke odluke.Kada je prisutno mor,zrtvovanje pojedinca i kolektiva pri donosenju odluke tada politicka etika ocjenjuje dignitet.oliticko odlucivanje je ograniceno i pol.trenutkom i to u kojoj mjeri je nesto dopusteno u datom trenutku.Ako se usporeduje moralna dopustenost prije i sada mozemo vidjeti da je danas u bih nesto moralno dopusteno sto nije bilo prije dopusteno.Politicko odlucivanje je ograniceno zavisi od pol.trenutka.Upolitici postoji jedan oblik sukobljavanja.Vrlo je cesto moguce dati moralnu ocjenu nekoga

ETIKA 6.REDAVANJE

Teorije moralaKognitivizam-je glediste da je recenica losa da ima spoznajnje vrijednosti.Krada je losa ima karakter spoznajnog iskaza.Kogntitivisti smatraju da postoji moralno znacenje u svakom sudu da ljudi izricu svoj stav,o vrijednosti i moralu.Da li je krada losa i sl.su pitanja koja traze odg.spoznajnog karaktera.Pitanje je u moralnom sudu saznajno.Kognitivizam se naziva moralnim realizmomo jeste da se u pitanju moralne odgovornosti trazi odgovor na moralnost.Kada se izloze neki filozofi iznose da je to glediste.Moral jestver misljenje ili sta ljudi misle da je u redu li nijeda mogu spoznati ili ne mogu koje teroije morala ima argument.a)argument na sonovu argumenta-ljudi iznose racun sa premisama

Opce prihvaceno je da mozemo da iznosimo dokaze da je krada losa ili nije.Logika nas uci da sastvane dijelove organizma mogu biti sastavni iskazi.Moralni sud moze da bude manje ili vise argumentiran na ovaj ili onaj nacin potvrden.Kognitivisticka teorija morala susrece se sa problemom korespodencije,tj. Sta korespondira na sta se odnosi.Pitanje obrazlozenja-kakav sud je po svom karakteru moralni sud.Kljucno pitanje u teoriji morala jeste koja je sustina moralnih recenica,gdje bi trebalo da gledamo da vidimo.........Poterbno je empirijsko istrazivanje.Svi neozenjeni su nezenje.Biti nezenje i biti neozenjen nije isto.Krada je losa ne mozemo definirati kao losu racenicu,sto moze da postigne jeste da pita da li je uzimanje tudih stvari krada.Kognitivizam je kompleksna teorija morala teorija izlazi iz morala,obrazlozenje morala teorija o moralu.IMPERATIVIZAMJe glediste da su recenice morala preruseni imperativi.One funkcioniraju kao pravila.Imperativisticka terojia morala hoce da opravda moralnu tvrdnju tako sto iznosi terojiu o toj tvrdnji.Npr:krada jr losa-ne kradi-deklarativna recenica.Izrazavanje morala putem deklarativne recenice proizvodi poteskoce.Imperativizam ima svoje prednosti.Nije motivirana jednim org.nego vise.Imperativizam izgleda kao .........,Svako zeli da recenice morala usmjeravaju nase ponasanje i misljenje.Imperativizam daje prostor za ljudsko djelovanje sto je zapravo dobro a sto nije.Postavlja se piotanje na koga se odnosi to da je nesto dobro ili nije.Vrsta meta-etika.Ono sto je prednost imper.to je i njegovo ogranicenje zato sto nije jednostavno odluciti koji moralni zakoni su dobri za pojedinca i grupu i u kojem vremenu.EMOTIVIZAMJe glediste da su sudovi odredena vrsta eksklamacije.Krada je losa prema emotivistima a svodi se na to da je krada emocija koja nasataje ili proizvodi ta krada.Emotivizam je bio najmanje popularno naznaceno stanoviste u Zapadu.Racionalisticko poimanje svijete-Emocije su prolazne.Uracionalistickoj filozofiji emotivizam nije bio tako cesto rasprostranjena teroija morala.Emocije se suprostavljaju razumu.One se stavljaju na drugu stranu od racionalizma.Usavremenoj filozofiji je doslo do preokreta.Emotivizam ima velike teskoce.Emotivizam je prihvatanje ili odbbijanje necega na osnovu emocija.Moralni pitanja mogu da iznesu razna stanja.Emotivisti razlikuju primitivne od emocija u sirem smislu.Primitivne emocije se svode na primitivne dozivljaje.Osjecanja kog.procjene:1.Emotivizam tvrdi da osjecanjea,emocije objasnjavaju nase sudove morala.Osjecam se uznemireno zato sto vjerujem.Kako kradu emotivno dozivljavamo.Moral se svodi na osjecaj.