TERRACONCORDIAZadruga za gospodarenje prirodnim resursima

SPONZORI

ORGANIZATORI SUORGANIZATORI

PARTNERIPOKROVITELJ

Na razini EU postoji niz razvojnih programa koji poti!u kreiranje znanstveno-istra"iva!kih projekata u kojima uz vode#e europske istra"iva!ke institucije sudjeluju i partneri iz Hrvat-ske. Takvi projekti usmjereni su na istra"ivanju i razvoj $umarske po litike i mjera vezanih uz $umarstvo poput o!uvanja biolo$ke raznolikosti, opskrbe drvom i $umskom biomasom, ubla-"avanje klimatskih promjena te su usmjerene na kreiranje op#enitih mjera za unaprje%ivanje sektora privatnog $umarstva.

Radovi u $umarstvu predstavljaju osnovu za bolju materijalnu valorizaciju i vrednovanje imovine $umovlasni-ka, ali i za postizanje boljih rezultata u smislu uzgoja i njege $uma. &umovlasnici ocjenjuju da im treba bolji uvid u najnovije tehnologije, opremu i ino vacije u $umskoj mehanizaciji. Sofisticirani $u marski strojevi danas pru"aju dobre tehni!ke mogu#nosti, a integrirani ra !unalni sustavi utje!u na optimizaciju rada, manju potro$-nju energije, !i$#u okolinu i ve#u iskoristivost drva. Kon tinuirano pobolj$anje $umarskih ope rativnih metoda pospje$ilo je pozi tivne primjere u privatnim $umama vezano za poslove sje!e i izvla!enja te uz izgradnju $umske infrastrukture, bolje otvorenosti $uma, kao i za pridobivanje ve#eg udjela nedrvnih proizvoda iz $uma.

Zahvaljuju#i programu ruralnog razvoja (2014.-2020.) privatnim $umovlasnicima u zemljama ju goisto!ne Europe nudi se mogu#nost zna!ajnog privla!enja EU sredstava u na rednom razdoblju. Pro gramom je defi-nirano 16 mjera koje imaju za cilj pov e#anje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, $umarstva i prera%iva!ke industrije, ali i unaprje%enja "ivotnih i radnih uvjeta u ruralnim podru!jima uop#e. Tri mjere odnose se na djelatnost $umarstva, a o!ekuje se da #e oko 30 mil. EUR godi$nje biti dostupno $umovlasnicima i tvrtkama.

O!igledna je slaba mobilizacije sirovine, a Hrvatskoj ima preko 600.000 hrvatskih privatnih $umoposjednika koji su slabo zainteresirani iskoristiti svoju djedovinu, iako ima i pozitivnih primjera. Privatne $ume do sada, na"alost nisu prepoznate kao perspektivno vlasni$tvo ili unosan posao, pa izostaje dinami!nija prodaja sirovine prema drvoprera%iva!kom sektora. S druge strane niz sektorskih udruga potvr%uje da postoji interes za pobolj$anjem stanja.

EU FONDOVI

MEHANIZACIJA ISTRA!IVANJE I RAZVOJ

MOBILIZACIJA SIROVINE

PROGRAM GLAVNI PREDAVA!I I DIO SUDIONIKA

09.00-10.00 Registracija

10.00-10.00 Otvaranje 3. Regionalne konferencije !umoposjednika

POZDRAVNI GOVORIStrukovne udruge: Hrvatski savez udruga privatnih !umovlasnika – Mr.sc. Miljenko "upani#, tajnik 3’Inozemni gosti: CEPF Bruxelles – Zdenko Bogovi#, $lan Upravnog odbora 3’Inozemni gosti: Savez !umovlasnika Slovenije – Rajko %tefani$, predsjednik 3’Znanstveno - istra"iva#ke institucije: Hrvatski !umarski institut – Dr.sc. Tomislav Dubravac 3’Strukovne institucije: Savjetodavna slu&ba – Dr.sc. Hrvoje Horvat, ravnatelj ‘3 Suorganizator: Hrvatska komora in&enjera !umarstva i drvne tehnologije – Silvija Zec, tajnik 3’Doma$e institucije: Hrvatski sabor, Odbor za poljoprivredu – Franjo Luci#, predsjednik 3’Pokrovitelj: Ministarstvo poljoprivrede – Mr.sc. Domagoj Kri&aj, pomo#nik ministra 3’EU Institucije: Europski parlament – Tonino Picula, zastupnik 3’

10.30-10.45 PRIJE PO!ETKA / 5 MINUTNI RAZGOVORI S POVODOM

Mirko Habijanec, !umovlasnik Kri"evci: Individualno iskustvo u gospodarenju i okrupnjavanju privatnih !uma na podru$ju Kri&evaca uz komentar aktualnih sektorskih prilika 5’Mr.sc. Miljenko %upani$, Hrvatski savez udruga privatnih !umovlasnika: Rezultati odr&ane skup!tine europske konfederacije !umovlasnika CEPF-a u Zagrebu 5’

10.45-11.45 GLAVNA PANEL RASPRAVA

Ruralni razvoj – prilika za unaprije'enje stanja i gospodarenja privatnim !umama

UVODNE PREZENTACIJE

Gerhard Pelzmann, &tajerska poljoprivredna komora: Austrijska iskustva u organiziranju !umoposjednika! Za!to se isplati gospodariti privatnim !umama?Domagoj Troha, Hrvatske !ume d.o.o – EFARD i prilike za europsko financiranje privatnih !uma 10’

SUDJELUJUIgor 'uri!evi$ – Ministarstvo poljoprivrede, na#elnik; Zdenko Bogovi$ – Hrvatski savez udruga privatnih !umovlasnika, predsjednik; Veronika Valentar – Savez !umovlasnika Slovenije, tajnica; Milorad Batini$ – Hrvatski sabor, potpredsjednik;

11.45-12.00 5 MINUTNI RAZGOVORI S POVODOM

Marko Tepi$, Udruga !umovlasnika Gora Dalmatina Bra#: O$ekivanja od programa ruralnog razvoja 5’Ivica Kne"evi$, Grad Delnice – Privatne !ume i njihov utjecaj na konkurentnost jedinica lokalne samouprave 5’

12.00-12.30 PAUZA ZA KAVU

12.30-13.30 PLENARNE PREZENTACIJEMarica (ubela, Fito ekologija d.o.o.: Prijave na natje$aje za mjere namijenjene !umarstvu 10’Dr.sc. Nike Krajnc, Slovenski !umarski institut: WOODCHAINMANAGER – tro!kovi !umskih radova na dohvat ruke 10’Ivan Mahni$, Terra Concordia: Smisao i na$in rada u upravljanju i gospodarenju privatnim !umskim posjedima 10’Matija Volner, Savjetodavna slu"ba: Specifi$nosti u radu !umarskog sektora Savjetodavne slu&be 10’

5 MINUTNI RAZGOVORI S POVODOM Zdravko Lu#i$, Savez zemlji!nih zajednica: Povrat zemlji!nih zajednica – mogu#nost za ja$anje privatnog !umarstva 5’Branko Puklavec, Hrast-export Puklavec: Velika potreba za sirovinom iz privatnih !uma 5’ Krunoslav Prskalo, P-Profil Slavonski Brod: Primjer kori!tenja sirovine iz privatnih !uma za proizvodnju $a$kalica 5’

13.30-15.00 RAD U RADIONICAMA

RADOVI U PRIVATNIM "UMAMA Moderator: Marijan Kavran, glavni urednik #asopisa Privatne $ume

UVODNA PREDAVANJA1. Doznake u privatnim !umama i zakonom predvi'ene procedure – Robert Sambolek, Cedrus Forest d.o.o. 10’2. Izrada planova gospodarenja za privatne !ume – Mr.sc. Robert Ojurovi#, Savjetodavna slu&ba 10’ 3. Nova tehnolo!ka rje!enja sje$e, vu$e i transporta drvne sirovine – Miha Juran$i$, TP Gozd d.o.o. 10’

PANEL RASPRAVASUDJELUJU: Dr.sc. Marko Zori$ – &umarski fakultet; Marko Kne"evi$ – AMS Biomasa; Goran Gregurovi$ – Ministarstvo poljoprivrede; Mr.sc. Robert Ojurovi$ Savjetodavna slu"ba

RAZVOJ SEKTORA I "UMSKA BIOMASAModerator: Prof.dr. Stjepan Posavec, "umarski fakultet sveu#ili$ta u Zagrebu

UVODNA PREDAVANJA1. Program COST / platforma za razvoj privatnih !uma – Prof.dr. Stjepan Posavec, %umarski fakultet 10’2. Mogu#nosti za pridobivanje biomase iz privatnih !uma – Rafael Slijep$evi#, !umovlasnik Sisak 10’3. Po!umljavanje brzorastu#im !umskim kulturama – Simeon Apostolov, Paulownia Sofija 10’

PANEL RASPRAVASUDJELUJU: Marijan &kvari$ – Grad Lepoglava/Hrvatski sabor; Antun Babojeli$ – Udruga !umovlasnika Jela Lukovdol; Goran Jankov – HUP Udru"enje !umarstva; Mr.sc. Marina Popija# – Fito ekologija d.o.o.

15.00-15.30 IZVJE"TAJ VODITELJA RADIONICAUsvajanje zaklju$aka i preporuka

15.30-16.00 RU!AK, ZAVR"ETAK KONFERENCIJE

INSTITUCIJE "UMARSTVO

INOZEMNI STRU#NJACI

!uma ima krucijalnu va"nost za razvoj mnogih ruralnih krajeva. U nekim slu#ajevima, zajedno s preradom drva radi se o jedinim granama gospodarstva koje su u stanju osigurati dugoro#ni rast baziran na odr"ivoj sirovini. Potrebno je prona$i rje%enja za mnogobrojne izazove u vezi konsolidiranja sektora privatnih %uma, oko organiziranja i preslagivanja sektora, ali i oko zabri-njavaju$ih klimatskih i ekolo%kih promjena, a %to je mogu$e ako se svi sektorski dionici odgovaraju$e educiraju o va"nosti europskih smjernica i politika, prije svega onih iz podru#ja zelene ekonomije. Podupiraju$e institucije, poput agencija ili sek-torskih klastera, trebaju o tome u#inkovito komunicirati s medijima i naj%irom javnosti jer se #esto stvara percepcija kako se bilo kakvom sje#om %uma naru%ava ekolo%ka ravnote"a. Odgovorno gospodarenje %umama doprinosi njihovom rastu, a proces prerade drva je po okoli% neutralan.

Lobisti#ke aktivnosti privatnog %umarstva u Hrvatskoj bile su prethod-nih desetlje$a skromne, %to se posljednjih godina mijenja. !umovla-snici i njihove asocijacije moraju biti me&u najaktivnijih subjekata na toj lobisti#koj sceni. S druge strane, suradnja s nekim institucijama je bila na vrlo visokoj razini. Ove godine se osje$a pomak i pokrenuto je niz inicijativa i doga&aja kojima se skrenula pozornost politi#ara i donositelja odluka na krucijalne sektorske teme te se trasirao put za dono%enje pozitivne zakonske regulative. Ova Konferencija namjerava navedenu suradnju s institucijama jo% vi%e naglasiti i dodatno u#vrstiti.

!umarstvo i drvna industrija u svim zemljama jugoisto#ne Europe igraju va"nu ulogu u nacionalnim ekonomijama, lokalnom i regi-onalnom razvoju. Svojim visokim u#e%$em u izvozu, aktivno doprinose ja#anju me&unarodne konkurentnosti spomenutih zemalja. U posljednjih nekoliko godina sektorski se subjekti, poput strukovnih udru"enja, klastera, fakulteta i instituta, sve vi%e me&usobno povezuju, kreiraju$i mnogobrojne inicijative za projekte na regionalnoj i europskoj razini. Sudjelovanjem inozemnih stru#njaka na konferenciji te nastavkom sli#nih aktivnosti, stvara se sna"na regionalna mre"a znanja, iskustava i sektorskih aktivnosti usmjerenih na provedbu inovacija u %umarstvu i industriji, oko pitanja za%tite okoli%a i energetske u#inkovitost kao i poslovna umre"avanja tvrtki i pojedinaca u %umarstvu i srodnim sektorima.

Europski parlament je ove godine usvojio europsku %umarsku strategiju i temeljem svojih ovlasti donosi drugu regulativu u podru#ju %umarstva, za%tite okoli%a, za%tite prirode i tr"i%ta na razini EU. Parlament i njegovi #lanovi vode aktivnu politiku oko promoviranja zelene i cirkularne ekonomije i smanjenja CO2 emisija.

Tonino Picula / Europski parlament

!umarstvo je u Austriji, odnosno !tajerskoj jedno od najure&enijih u cijeloj Europi, a njihova specifi#nost su vrlo u#inkovite sektorske institucije. Komora je osnovana 1929. godine, a osim %to se brine za interese %umovla-snika i savjetuje sve zainteresirane privatne i dr"avne subjekte, brine se oko ekolo%kih pitanja, za%tite %uma, ali i vr%i distribuciju sektorskih potpora na lokalnoj razini.

Gerhard Pelzmann / Poljoprivredna komora !tajerske

Institut je vrlo aktivan u europskoj znanstvenoj mre"i %umarstva i kreira projekte poput o#uvanja biolo%ke raznolikosti, opskrbe drvom i %umskom biomasom, ili radni na inicijativama za ubla"avanje klimatskih promjena. Institut vrlo dobro sura&uje s drugim sektorskim tijelima i institucijama u regiji JIE.

Nike Krajnc / Slovenski %umarski institut

Konfederacija se vrlo anga"irano zala"e za interese privatnih vlasnika %uma u Europi. !ume su dru%tvu sve potrebnije, a vlast mo"e nizom poticajnih mjera izraziti vidljivu i konkretnu podr%ku ruralnim zajednicama koje ovise o %umama, budu$i da one pokrivaju velike dijelove europskih ruralnih podru#ja.

Zdenko Bogovi! / Eur. konfederacija priv. %umovlasnika, CEPF

Uspje%na poslovna karijera u graditeljskom sektoru dobiva kvalitetnu nadgradnju kroz investicije u %umar-stvu, isprva na razini hobija koji se kasnije pretvorio u marljivu i odgovornu brigu o obiteljskom naslije&u i njezi %umama na podru#ju Koprivni#ko-kri"eva#ke "upanije.

Mirko Habijanec / %umovlasnik Kri"evci

Slovenska iskustva oko kori%tenja europskog novca u %umarstvu su dosta referentna i zna#ajna za hrvatske %umovlasnike. Slovenski %umovlasnici su prijavljivali projekte koji se odnose na ulaganja u fizi#ku imo-vinu te ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i ja#anje privatnog %umarstva.

Veronika Valentar / Zveza lastnikov gozdov Slovenije

Regionalna suradnja je dobar model za razmjenu iskustava. Tijekom proteklih godina izme&u hrvatskih sektorskih subjekata i kolega iz Regije izmijenjene su mnogobrojne informacije o tr"i%nim prilikama, intenziviranju me&usobne suradnje, aktivnostima na tre$im tr"i%tima te o mogu$nostima kori%tenja europskih sredstava za zajedni#ke inicijative.

JP "ume Republike Srpske

Me&usobna suradnja mo"e se temeljiti na zajedni#kim interesima usmjerenim na razvoj %umarskog sektora u zemljama JIE, uklju#uju$i pro%irenje svih oblika dosada%njih kampanja, pro%irenje edukacija i pobolj%anje suradnje na podru#ju regionalnog i ruralnog razvoja, kao i razmjene iskustava znanstveno-istra"iva#kih institucija u sektoru.

Udru#enje drvni klaster Hercegovina

Temeljni je cilj Saveza da planskim udru"ivanjem i radom udruga privatnih %umovlasnika i %umoposjed-nika te sudjelovanjem u provedbi projekata iz podru#ja %umarstva, pobolj%a kakvo$u i gospodarsku vrijednost %umskih proizvoda i unaprijedi gospodarenje privat-nim %umama u Republici Hrvatskoj.

Miljenko $upani! / Hrvatski savez udruga privatnih %umovlasnika

Postoje razli#iti pogledi na stanje u sektoru. Terra Concordia se zala"e se za transparentnost u sektoru. Predla"u da doznake postanu javno dostupna usluga za sve korisnike te predla"u i ukidanje sustava poprat-nica za drvo i povezanu obaveznu stru#nu uslugu izdavanja popratnica.

Ivan Mahni! / Terra Concordia

Izgradnja prometnica te okrupnjavanje %umskih posjeda su sektorski prioriteti. Okrupnjavanje nije u%lo u ruralni program pa je potrebno potaknuti ovaj nu"ni proces bez kojeg nema ozbiljnijh sektorskih pomaka. Slijep#evi$ je u okolici Lekenika okrupnio %umski posjed od 160 hektara.

Rafael Slijep%evi! / %umovlasnik Sisak

Vlasnice tvrtke Fito ekologija d.o.o. imaju vi%egodi%nje iskustvo oko projektnih aktivnosti i pru"aju podr%ku poduzetnicima koji se namjeravaju kandidirati za razvojna sredstva iz EU, posebice onih koje se odnose na ruralni razvoj. Prednost $e imati projekti koji $e sadr"avati cjelovite i uravnote"ene gospodarske, socijalne i ekolo%ke aspekte odr"ivog %umarstva.

Marina Popija% / Fito-ekologijaOdbor je tijekom ovog mandata organizirao nekoliko tematskih sjednica na kojima su se problematizirala va"na sektorska pitanja i vodile argumentirane rasprave oko uskla&ivanja sektorskog zakonodavstva i pokretanja niza razvojnih procesa u %umarstvu i ruralnom razvoju.

Franjo Luci! / Hrvatski sabor, Odbor za poljoprivredu

Sjeverozapadna Hrvatska i njezine JLS preuzimaju vode$u ulogu kada su u pitanju apliciranja na natje#aje za europska i nacionalna sredstva, daju podr%ku organiziranju udruga %umovlasnika te aktivnim zalaganjem doprinose pobolj%anju sektorskih prilika u privatnim %umama.

Marijan "kvari! / Hrvatski sabor / Grad Lepoglava

Europska komisija je potvrdila Program ruralnog razvoja 2014.-2020. u kojem se tri mjere odnose na %umarstvo. Prijavom projekta kroz navedene mjere u %umarskom sektoru do$i $e do uklanjanja niza slabosti %umarskog sektora, napominje se u Ministarstvu.

Domagoj Kri#aj / Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za ruralni razvoj je pokrenula proceduru za izradu pravilnika, odnosno od 10.07. do 10.08.2015. pravilnici su bili dostupni zainteresiranoj javnosti putem e-savjetovanja. Radilo se o pravilnicima iz mjere 8., odnosno podmjerama 8.5 i 8.6. Natje#aji bi trebali biti raspisani po#etkom slijede$e godine.

Igor &uri'evi! / Ministarstvo poljoprivrede

Klasteri konkurentnosti su u posljednje vrijeme u RH identificirani kao dio dr"avne politike ja#anja konkurentnosti gospodarstva, a prema uspje%nim inozemnim modelima. Taj proces poklapa se s ulaskom u EU i potrebom da se prona&u u#inkoviti modeli za dodatno privla#e-nje sredstava iz EU fondova. Sektorski klaster je jedan od najaktivnijih i mo"e pomo$i kod pobolj%anja prilika u privatnim %umama.

Ivana Mezak / Agencija za investicije i konkurentnost

Politika upravljanja privatnim %umama u Hrvatskoj uskla&ena je s glavnim strate%kim okvirima EU, poseb-no s novom !umarskom strategijom koja %umarstvo u EU pozicionira kao jednu od va"nih gospodarskih grana. Za privatne %ume u Hrvatskoj nadle"na je upravo Savjetodavna slu"ba.

Hrvoje Horvat / Savjetodavna slu"ba

Savjetodavna slu"ba nadle"na je za gospodarenje i organiziranje radova u privatnim %umama. Slu"be na terenu provode obuhvatne aktivnosti oko savjetovanja %umovlasnika te provode zakonom predvi&ene aktivnosti.

Robert Ojurovi! / Savjetodavna slu"ba

Akademski stru#njaci i doma$i znanstvenici razvijaju regionalnu i europsku mre"u projekata. Njihovo djelovanje je #esto ote"ano jer je u Hrvatskoj nedostajao strate%ki okvir za sektor te je postojao dis-kontinuitet nadle"nosti i #este administrativne promjene. Postoji vi%e subjekata koji se bave navedenim podru#jem, a prednja#e stru#njaci sa !umarskog fakulteta te s Hrvatskog %umarskog instituta.

Stjepan Posavec / !umarski fakultet Sveu#ili%ta u Zagrebu

U velja#i je u Saboru obilje"eno 250 godina organizi-ranog %umarstva u Republici Hrvatskoj. Sabor donosi zakonske akte, njihove izmjene i dopune te pokre$e va"na pitanja koja sugerira s Vladom RH oko vo&enja nacionalne %umarske politike.

Milorad Batini! / Hrvatski sabor

DRVNA INDUSTRIJAInteres drvne industrije je vrlo jasan: iskoristiti sve mogu$nosti za preusmjeravanje sirovine iz privatnih %uma u prera&iva#ke pogone. Pilanari osje$aju stalnu nesta%icu sirovine, budu$i da iz %umarskog poduze$a u dr"avnom vlasni%tvu koje je i glavni dobavlja# sirovine ne mogu nabaviti dostatne koli#ine. Iz privatnih %uma dolazi samo manji dio trupaca, a to je podru#je u potpunosti neure&eno, jer ne postoji certifikat za private %ume, niti prodajni mehanizmi koji bi objedinjavali prodaju.

Na konferenciji sudjeluju va"ne drvoprera&iva#ke tvrtke:

Spin Valis d.d. A.M.S. Biomasa d.o.o. Drvoproizvod d.d. Hrast-export Puklavec

tvornica namje!taja d.d.

OTK d.o.o. DI Rubini!