EURO-MED 1/08 AZ/sds 1

DG EV HR

EURO-MEDITERANSKO

PARTNERSTVO

Bruxelles, 15. srpnja 2008.

EURO-MED 1/08

NASLOVNA BILJEŠKA

Predmet : Zajednička deklaracija Pariškog samita za Mediteran

Pariz, 13. srpnja 2008.

- Zajednička deklaracija

Delegacije će pronaći sljedeći priloženi dokument:

PRILOG I.: Zajednička deklaracija Pariškog samita za Mediteran, Pariz, 13. srpnja 2008.

2

PRILOG I.

Zajednička deklaracija Pariškog samita za Mediteran

Pariz, 13. srpnja 2008.

Pod su-predsjedavanjem

predsjednika Francuske Republike i predsjednika Arapske Republike Egipat

U prisutnosti

EUROPSKE UNIJE zastupane po

ekscelenciji g. Nicolasu SARKOZYJU predsjedniku Europskog vijeća

ekscelenciji g. Joséu Manuelu BARROSU predsjedniku Komisije Europskih zajednica

ekscelenciji g. Javieru SOLANI glavnom tajniku Vijeća Europske unije / visokom predstavniku za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku

* * *

ALBANIJE zastupane po

ekscelenciji g. Saliju BERISHI predsjedniku Vlade Republike Albanije

ALŽIRA zastupanog po

ekscelenciji g. Abdelazizu BOUTEFLIKI predsjedniku Alžirske Narodne Demokratske Republike

AUSTRIJE zastupane po

ekscelenciji g. Alfredu GUSENBAUERU saveznom kancelaru Republike Austrije

3

BELGIJE zastupane po

ekscelenciji g. Karelu DE GUCHTU ministru vanjskih poslova Kraljevine Belgije

BOSNE I HERCEGOVINE zastupane po

ekscelenciji g. Harisu SILAJDŽIĆU predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine

BUGARSKE zastupane po

ekscelenciji g. Georgiju PARVANOVU predsjedniku Republike Bugarske

HRVATSKE zastupane po

ekscelenciji g. Stjepanu MESIĆU predsjedniku Republike Hrvatske

CIPRA zastupanog po

ekscelenciji g. Demetrisu CHRISTOFIASU predsjedniku Republike Cipar

ČEŠKE REPUBLIKE zastupane po

ekscelenciji g. Alexandru VONDRI potpredsjedniku Vlade Češke Republike zaduženom za europska pitanja

DANSKE zastupane po

ekscelenciji g. Andersu FOGHU RASMUSSENU premijeru Kraljevine Danske

EGIPTA zastupanog po

ekscelenciji g. Mohamedu Hosniju MUBARAKU predsjedniku Arapske Republike Egipat

ESTONIJE zastupane po

ekscelenciji g. Andrusu ANSIPU predsjedniku Vlade Republike Estonije

4

FINSKE zastupane po

ekscelenciji gđi Tarji HALONEN predsjednici Republike Finske

ekscelenciji g. Mattiju VANHANENU predsjedniku Vlade Republike Finske

FRANCUSKE zastupane po

ekscelenciji g. Nicolasu SARKOZYJU predsjedniku Francuske Republike

NJEMAČKE zastupane po

ekscelenciji gđi Angeli MERKEL saveznom kancelaru Savezne Republike Njemačke

GRČKE zastupane po

ekscelenciji g. Kostasu KARAMANLISU predsjedniku Vlade Helenske Republike

MAĐARSKE zastupane po

ekscelenciji g. Ferencu GYURCSÁNYJU predsjedniku Vlade Republike Mađarske

IRSKE zastupane po

ekscelenciji g. Brianu COWENU predsjedniku Vlade Irske

IZRAELA zastupanog po

ekscelenciji g. Ehudu OLMERTU premijeru Države Izrael

ITALIJE zastupane po

ekscelenciji g. Silviju BERLUSCONIJU predsjedniku Vlade Talijanske Republike

JORDANA zastupanog po

ekscelenciji g. Naderu DAHABIJU premijeru Hašemitske Kraljevine Jordan

5

LATVIJE zastupane po

ekscelenciji g. Valdisu ZATLERSU predsjedniku Republike Latvije

LIBANONA zastupanog po

ekscelenciji generalu Michelu SLEIMANI predsjedniku Libanonske Republike

LITVE zastupane po

ekscelenciji g. Gediminasu KIRKILASU predsjedniku Vlade Republike Litve

LUKSEMBURGA zastupanog po

ekscelenciji g. Jean-Claudeu JUNCKERU premijeru Velikog Vojvodstva Luksemburg

MALTE zastupane po

ekscelenciji g. Lawrenceu GONZIJU predsjedniku Vlade Republike Malte

MAURITANIJE zastupane po

ekscelenciji g. Sidiju Mohamedu OULD CHEIKH ABDALLAHIJU predsjedniku Islamske Republike Mauritanije

MONAKA zastupanog po

njegovoj presvijetloj visosti ALBERTU II. princu od Monaka

CRNE GORE zastupane po

ekscelenciji g. Mili DJUKANOVIĆU predsjedniku Vlade Crne Gore

MAROKA zastupanog po

njegovomu kraljevskom veličanstvu princu Moulayju RACHIDU

PALESTINSKE SAMOUPRAVE zastupane po

6

ekscelenciji g. Mahmoudu ABBASU predsjedniku Palestinske Samouprave

POLJSKE zastupane po

ekscelenciji g. Lechu KACZYŃSKOM predsjedniku Republike Poljske

PORTUGALA zastupanog po

ekscelenciji g. Joséu SOCRATESU predsjedniku Vlade Portugalske Republike

RUMUNJSKE zastupane po

ekscelenciji g. Traianu BĂSESCUU predsjedniku Rumunjske

SLOVAČKE zastupane po

ekscelenciji g. Robertu FICU predsjedniku Vlade Slovačke Republike

SLOVENIJE zastupane po

ekscelenciji g. Janezu JANŠI predsjedniku Vlade Republike Slovenije

ŠPANJOLSKE zastupane po

ekscelenciji g. Joséu Luisu RODRÍGUEZU ZAPATERU premijeru Kraljevine Španjolske

ŠVEDSKE zastupane po

ekscelenciji g. Fredriku REINFELDTU predsjedniku Vlade Kraljevine Švedske

SIRIJE zastupane po

ekscelenciji g. Bacharu AL-ASSADU predsjedniku Sirijske Arapske Republike

NIZOZEMSKE zastupane po

ekscelenciji g. Janu Peteru BALKENENDEU predsjedniku Vlade Kraljevine Nizozemske

7

TUNISA zastupanog po

ekscelenciji g. Zine EL ABIDINE BEN ALIJU predsjedniku Republike Tunis

TURSKE zastupane po

ekscelenciji g. Recepu Tayyipu ERDOGANU premijeru Republike Turske

UJEDINJENOG KRALJEVSTVA zastupanog po

ekscelenciji g. Gordonu BROWNU predsjedniku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske

* * *

UJEDINJENIH NARODA zastupanih po

g. BANU KI-MOONU Glavnom tajniku Ujedinjenih naroda

EUROPSKOG PARLAMENTA/EURO-MEDITERANSKE PARLAMENTARNE SKUPŠTINE (EMPA) zastupanih po

g. Hans-Gertu PÖTTERINGU predsjedniku Europskoga parlamenta i predsjedniku Euro-mediteranske parlamentarne skupštine (EMPA)

VIJEĆA ZA SURADNJU ZEMALJA ZALJEVA (GCC) zastupanog po

njegovom veličanstvu šeiku Hamad bin Khalifa AL THANIJU, emiru Države Katar; ad hoc predsjedniku Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva (GCC)

LIGE ARAPSKIH DRŽAVA zastupane po

g. Amru MOUSSI glavnom tajniku Lige arapskih država

AFRIČKE UNIJE zastupane po

g. Jeanu PINGU predsjedniku Povjerenstva Afričke unije

8

UNIJE ARAPSKOG MAGREBA zastupane po

g. Habib BEN YAHIJI glavnom tajniku Unije arapskog Magreba

ORGANIZACIJE ISLAMSKE KONFERENCIJE zastupane po

g. Ekmeleddinu IHSANOGLUU glavnom tajniku Organizacije islamske konferencije

* * *

AFRIČKE BANKE ZA RAZVOJ zastupane po

g. Donaldu KABERUKI predsjedniku Afričke banke za razvoj

EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE zastupane po

g. Philippeu MAYSTADTU predsjedniku Europske investicijske banke

SVJETSKE BANKE zastupane po

g. Juanu Joseu DABOUBU glavnom direktoru Svjetske banke

* * *

SAVEZA CIVILIZACIJA zastupanog po

g. Jorgeu SAMPAIU Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za Savez civilizacija

EURO-MEDITERANSKE ZAKLADE ZA DIJALOG KULTURA ANNA LINDH zastupane po

g. Andréu AZOULAYJU predsjedniku Euro-mediteranske zaklade za dijalog kultura Anna Lindh

* * *

9

10

Zajednička deklaracija Pariškog samita za Mediteran

Pariz, 13. srpnja 2008.

Šefovi država i vlada euro-mediteranske zone, koji su se sastali u Parizu, 13. srpnja 2008. godine,

nadahnuti zajedničkom političkom voljom da ponovno ožive nastojanja koja bi Mediteran pretvorila

u područje mira, demokracije, suradnje i blagostanja, suglasni su usvojiti sljedeću zajedničku

deklaraciju:

Barcelonski proces: Unija za Mediteran, polazeći od Deklaracije iz Barcelone i njezinih ciljeva

postizanja mira, stabilnosti i sigurnosti, kao i od pravne stečevine Barcelonskog procesa, predstavlja

multilateralno partnerstvo s ciljem jačanja potencijala za regionalnu integraciju i povezivanje.

Šefovi država i vlada ponovno potvrđuju i središnju važnost Mediterana na političkom planu svih

država. Oni naglašavaju potrebu za većim uključivanjem svih sudionika te da se građanima osigura

veći značaj i vidljivost.

Oni dijele uvjerenje da navedena inicijativa može odigrati važnu ulogu pri rješavanju zajedničkih

izazova s kojima je suočena euro-mediteranska regija, kao što je primjerice: gospodarski i društveni

razvoj; svjetska kriza vezana uz sigurnost opskrbe hranom; uništavanje okoliša, uključujući

klimatske promjene i širenje pustinja, s ciljem promicanja održivog razvoja; energija; migracije;

terorizam i ekstremizam; kao i promicanje dijaloga između kultura.

Njome će biti obuhvaćene sve države članice Europske unije i Europska komisija, zajedno s ostalim

državama (članicama i promatračima) Barcelonskog procesa. Arapska će liga biti pozvana na

sastanke Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran, slijedom njezina sudjelovanja u Barcelonskom

procesu. Barcelonski proces: Unija za Mediteran želi dobrodošlicu Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj,

Monaku i Crnoj Gori, koje su prihvatile pravnu stečevinu Barcelonskog procesa.

11

Strateška ambicija za Mediteran

1. Europske i mediteranske države veže povijest, geografija i kultura. Što je još važnije, povezane

su zajedničkom ambicijom: da zajedno izgrade budućnost mira, demokracije, blagostanja te

ljudskoga, društvenoga i kulturnoga razumijevanja. Radi ostvarivanja tih zajedničkih ciljeva,

sudionici su suglasni nastaviti s novim poletom potragu za mirom i suradnjom, razmotriti svoje

zajedničke probleme i pretvoriti te dobre namjere u djela, u okviru obnovljenog partnerstva za

napredak.

2. Šefovi država i vlada naglašavaju ključnu ulogu koju je Barcelonski proces imao od 1995.

godine. Barcelonski proces bio je središnji instrument euro-mediteranskih odnosa. Kao

partnerstvo 39 vlada i preko 700 milijuna ljudi, pružio je okvir za stalno zalaganje i razvoj.

Barcelonski proces jedini je forum unutar kojeg svi euro-mediteranski partneri razmjenjuju

svoja gledišta i uključuju se u konstruktivni dijalog. On predstavlja snažno opredjeljenje za mir,

demokraciju, regionalnu stabilnost i sigurnost putem regionalne suradnje i integracije.

Barcelonski proces: Unija za Mediteran ima za cilj poći od tog konsenzusa radi postizanja

suradnje, političke i društveno-gospodarske reforme te modernizacije na temelju jednakosti i

uzajamnog poštovanja za suverenitet.

3. Šefovi država i vlada naglašavaju važnost aktivnog sudjelovanja civilnog društva, lokalnih i

regionalnih vlasti i privatnog sektora u provedbi Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran.

4. Kako bi iskoristili mogućnosti koje nudi unaprijeđeni okvir multilateralne suradnje, šefovi

država i vlada donose odluku o pokretanju ojačanog partnerstva – Barcelonskog procesa: Unije

za Mediteran.

5. Navedena je inicijativa ujedno i izraz zajedničke težnje za mirom, kao i regionalnom

sigurnošću, u skladu s Deklaracijom iz Barcelone iz 1995. godine, kojom se između ostalog

promiče regionalna sigurnost, djelovanjem u korist neširenja nuklearnoga, kemijskoga i

biološkog oružja, pridržavanjem i poštovanjem spleta međunarodnih i regionalnih režima

neširenja oružja, kao i sporazuma o kontroli naoružanja i razoružanju, poput Sporazuma o

zabrani širenja nuklearnog oružja, Konvencije o kemijskom oružju, Konvencije o biološkom

oružju, Općeg sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa i/ili regionalnih sporazuma, kao što su

zone bez oružja, uključujući njihove režime provjere, te ispunjavanjem vlastitih obveza, koje

proizlaze iz konvencija o kontroli naoružanja, razoružanju i neširenju naoružanja, u dobroj vjeri.

12

Stranke će i dalje težiti području Bliskog istoka na kojem se uzajamno i djelotvorno može

dokazati da ne postoji oružje za masovno uništavanje, bilo ono nuklearno, kemijsko ili biološko,

kao ni sustavi za njegovo preuzimanje. Stranke će nadalje razmotriti praktične korake za

sprečavanje širenja nuklearnoga, kemijskoga i biološkoga oružja, kao i pretjeranog akumuliranja

konvencionalnog oružja; suzdržavat će se od razvoja vojnih kapaciteta koji premašuju njihove

legitimne obrambene zahtjeve, pri čemu će i dalje isticati svoju odlučnost da ostvare jednaki

stupanj sigurnosti i uzajamnog povjerenja, s najmanjom mogućom količinom postrojbi i

naoružanja te poštivanjem Konvencije o određenom konvencionalnom naoružanju (CCW);

promicat će uvjete koji pogoduju razvoju dobrosusjedskih odnosa između stranaka te podržavati

procese koji za cilj imaju stabilnost, sigurnost, blagostanje te regionalnu i subregionalnu

suradnju; razmotrit će eventualne mjere za jačanje povjerenja i sigurnosti, koje bi se mogle

poduzeti između stranaka radi stvaranja “područja mira i stabilnosti na Mediteranu”, uključujući

dugoročnu mogućnost uspostavljanja Euro-mediteranskog pakta u tom smislu.

6. Ona ukazuje na odlučnost da se pogoduje razvoj ljudskih resursa i zapošljavanje u skladu s

Milenijskim razvojnim ciljevima, uključujući uklanjanje siromaštva. Šefovi država i vlada

naglašavaju svoje zalaganje za jačanje demokracije i političkog pluralizma putem većeg

sudjelovanja u političkom životu i prihvaćanja svih ljudskih prava te temeljnih sloboda. Oni

ujedno i potvrđuju svoju ambiciju da izgrade zajedničku budućnost utemeljenu na punom

poštovanju demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako su ugrađene u

međunarodno pravo o ljudskim pravima, kao što je promicanje gospodarskih, društvenih,

kulturnih, civilnih i političkih prava, jačanje uloge žena u društvu, poštivanje manjina, borba

protiv rasizma i ksenofobije te unapređenje kulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja.

7. Šefovi država i vlada nanovo potvrđuju svoju potporu izraelsko-palestinskom mirovnom

procesu, kao što je navedeno na ministarskom sastanku Euromeda, koji je održan u Lisabonu

(studeni 2007. godine) i u skladu s Procesom iz Annapolisa. Oni podsjećaju da je za mir na

Bliskom istoku potrebno sveobuhvatno rješenje i u tom smislu pozdravljaju najavu da su Sirija i

Izrael pokrenuli posredne mirovne pregovore pod okriljem Turske, u skladu s mandatom za mir

Konferencije iz Madrida.

8. Šefovi država i vlada ponovno naglašavaju svoju osudu terorizma u svim njegovim oblicima i

manifestacijama, kao i svoju odlučnost da ga iskorijene i da se bore protiv njegovih pokrovitelja

te ponovno potvrđuju svoje zalaganje za punu provedbu Kodeksa ponašanja u borbi protiv

13

terorizma, kako bi uvećali sigurnost svih građana unutar okvira koji jamči poštovanje vladavine

prava i ljudskih prava, posebno uz pomoć djelotvornijih protuterorističkih politika i snažnije

suradnje, s ciljem onesposobljavanja svih terorističkih aktivnosti, zaštite potencijalnih ciljeva i

uklanjanja posljedica napada. Oni ističu potrebu da se uklone uvjeti koji pogoduju širenju

terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama, bez ikakvog ograničenja i bez obzira na

to tko ga je počinio, gdje i s kojim ciljem.

Oni ujedno potvrđuju da u potpunosti odbijaju svaki pokušaj da se bilo koja religija ili kultura

poveže s terorizmom te potvrđuju svoje zalaganje da učine sve što je u njihovoj moći s ciljem

rješavanja sukoba, okončanja okupacije, suprotstavljanja potlačivanju, smanjenja siromaštva,

promicanja ljudskih prava i dobrog upravljanja, boljeg međukulturnog razumijevanja i da se

zajamči poštivanje svih religija i uvjerenja. Navedene mjere idu neposredno u prilog ljudi euro-

mediteranske regije, a protiv interesa terorista i njihovih mreža.

Područje primjene i glavni ciljevi

9. Šefovi država i vlada suglasni su da je izazov s kojim je suočen Barcelonski proces: Unija za

Mediteran jačanje multilateralnih odnosa, poticanje sudjelovanja u procesu, uvođenje

upravljanja na temelju ravnopravnosti i pretvaranje istog u konkretne projekte, vidljivije

građanima. Došao je trenutak u kojem je potrebno dati novi i stalni poticaj Barcelonskom

procesu. Sad su potrebni novi katalizatori i dodatni angažman za pretvaranje ciljeva Deklaracije

iz Barcelone u opipljive rezultate.

10. Euro-mediteransko je partnerstvo i dalje proces koji uključuje i koji je u svim svojim aspektima

vođen načelom konsenzusa, za koji će način rada, što se tiče projekata, biti predmetom odluke

na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova, u studenom 2008. godine.

11. Barcelonski proces: Unija za Mediteran polazit će od pravne stečevine i potvrditi postignuća i

uspješne elemente Barcelonskog procesa. Deklaracija iz Barcelone, njezini ciljevi i područja

suradnje i dalje važe te će njezina tri poglavlja suradnje (politički dijalog, gospodarska suradnja i

slobodna trgovina te ljudski, društveni i kulturni dijalog) i dalje ostati ključni za euro-mediteranske

odnose. Petogodišnji radni program koji je usvojen povodom desete godišnjice euro-mediteranskih

sastanaka na vrhu u Barceloni, 2005. godine (uključujući četvrto poglavlje suradnje o

„Migracijama, društvenoj integraciji, pravosuđu i sigurnosti“, koje je uvedeno u toj fazi) te

zaključci svih sastanaka na ministarskoj razini ostat će na stazi. Šefovi država i vlada priznaju

napredak i gospodarske koristi koje proizlaze iz stvaranja područja intenzivne slobodne trgovine u

14

regiji Euromed do 2010. godine i nadalje, kao i iz jačanja regionalne gospodarske integracije u svim

njezinim dimenzijama.. Oni podržavaju glavne smjernice Plana izvođenja trgovine u Euro-

mediteranskoj regiji (Euromed Trade Roadmap) do 2010. godine i nadalje, a posebno težnju ka

uvođenju skladnoga, učinkovitog mehanizma za olakšavanje trgovine, koji bi ujedno dobro

djelovao na poslovanje i koji bi doveo do dodatne transparentnosti i stvaranja novih trgovinskih i

investicijskih mogućnosti.

12. Šefovi država i vlada naglašavaju da je cilj Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran ostvariti

budućnost mira i zajedničkog blagostanja u cijeloj regiji, putem provedbe projekata koji će

potaknuti trgovinske tokove između naroda cijele regije. U tom smislu oni priznaju ljudsku i

kulturnu dimenziju ove inicijative. Oni naglašavaju svoju opredijeljenost za olakšavanje legalnog

kretanja pojedinaca. Ističu da promicanje legalne migracije, kojom se uredno upravlja u interesu

svih zainteresiranih stranaka, borba protiv ilegalne migracije i jačanje veza između migracije i

razvoja predstavljaju pitanja od zajedničkog interesa, koja je potrebno rješavati uz pomoć

temeljitoga, uravnoteženoga i integriranog pristupa.

13. Barcelonski proces: Unija za Mediteran bit će dopuna bilateralnim odnosima Europske unije s

navedenim zemljama1, koji će se nastaviti unutar postojećih političkih okvira, kao što su Sporazumi

o pridruživanju, planovi aktivnosti Europske politike susjedskih odnosa te, u slučaju Mauritanije,

okvir Afričke, karipske i pacifičke (AKP) grupe država. Dopunjavat će Zajedničku strategiju EU-a i

Afrike i bit će usklađena s njom. Iako joj je namjena dopuniti djelatnosti vezane uz njezinu

regionalnu dimenziju, Barcelonski proces: Unija za Mediteran bit će neovisan o politici proširenja

Europske unije, pregovorima o pristupanju i pretpristupnom procesu.

14. Barcelonski proces: Unija za Mediteran daje novi poticaj Barcelonskom procesu na najmanje tri

iznimno važna načina:

- unapređivanjem političke razine odnosa Europske unije i njezinih mediteranskih partnera;

- omogućavanjem dodatnog sudjelovanja u našim multilateralnim odnosima; i

1 Države o kojima je riječ su: Alžir; Egipat; Izrael; Jordan; Libanon; Mauritanija; Monako; Maroko; Palestinska Samouprava; Sirija; Tunis. Hrvatska i Turska, države kandidatkinje pregovaračice EU. Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, potencijalne države kandidatkinje za ulazak u EU. Libija, koju je predsjedništvo pozvalo još na ministarskom sastanku Euromeda, koji se održao u Stuttgartu 1999. godine.

15

- čineći navedene odnose konkretnijima i vidljivijima putem dodatnih regionalnih i

subregionalnih projekata, koji se odnose na građane regije.

Unapređivanje odnosa

15. Šefovi država i vlada suglasni su održavati samite svake dvije godine. Samiti bi trebali

rezultirati političkom deklaracijom i užim izborom konkretnih regionalnih projekata koje treba

pokrenuti. Zaključci bi trebali ići u prilog opsežnom dvogodišnjem radnom programu za

Barcelonski proces: Uniju za Mediteran. Prilikom godišnjih sastanaka ministara vanjskih poslova

ocjenjivat će se napredak ostvaren pri provedbi zaključaka samita i pripremat će se sljedeći sastanci

na vrhu te, ako je potrebno, odobravati novi projekti.

16. Sastanci na vrhu trebali bi se održavati naizmjence u Europskoj uniji i mediteranskim državama

partnerima. Državu domaćina treba odabrati konsenzusom. Sve države koje sudjeluju u inicijativi

pozivaju se na samite, ministarske i druge plenarne sastanke Barcelonskog procesa: Unije za

Mediteran.

17. Euro-mediteranska parlamentarna skupština bit će legitimni parlamentarni izraz Barcelonskog

procesa: Unije za Mediteran. Šefovi država i vlada svesrdno podržavaju jačanje uloge Euro-

mediteranske parlamentarne skupštine u njezinim odnosima s mediteranskim partnerima.

18. Euro-mediteranska zaklada za dijalog kultura Anna Lindh, u svojstvu euro-mediteranske

institucije, djelotvorno će doprinositi kulturnoj dimenziji inicijative, u suradnji sa Savezom

civilizacija Ujedinjenih naroda.

Veće preuzimanje odgovornosti i institucionalno upravljanje

19. Šefovi država i vlada pristaju na uvođenje su-predsjedavanja te ujedno donose odluku o

osnivanju zajedničkog tajništva. Sudjelovanje u su-predsjedavanjima i tajništvu bit će otvoreni za

sve članice Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran.

20. Postojeće strukture Barcelonskog procesa treba očuvati i prilagoditi u trenutku kad ministri

vanjskih poslova euro-mediteranske zone odobre nove načine rada.

16

Su-predsjedavanje

21. Šefovi država i vlada uspostavljaju su-predsjedavanje, kako bi poboljšali ravnotežu i zajedničko

preuzimanje odgovornosti za vlastitu suradnju. Jedan od su-predsjednika predstavljat će Europsku

uniju, a drugi mediteranske države partnere. Su-predsjedavanje se odnosi na samite, sve sastanke na

ministarskoj razini, sastanke visokih dužnosnika, Zajednički stalni odbor i, po mogućnosti, sastanke

stručnjaka/ad hoc sastanke u okviru inicijative.

22. Uspostavljanje su-predsjedavanja

- sa strane Europske unije mora biti kompatibilno s vanjskim zastupanjem Europske unije,

u skladu s odredbama Ugovora koje su na snazi;

- sa strane mediteranskih država, su-predsjednik mora biti izabran konsenzusom na

razdoblje od dvije godine, bez mogućnosti obnavljanja mandata.

Institucionalno upravljanje i Tajništvo

23. Šefovi država i vlada suglasni su uspostaviti nove institucionalne strukture koje će doprinijeti

ostvarivanju političkih ciljeva ove inicijative, posebno jačanju sudjelovanja, unapređivanju političke

razine odnosa između Europske unije i mediteranskih država te ostvarivanju vidljivosti putem

projekata.

24. Oni su suglasni da će se osnovati zajedničko Tajništvo za Barcelonski proces: Uniju za

Mediteran, koje će igrati ključnu ulogu unutar institucionalne arhitekture. Tajništvo će dati novi

poticaj tom procesu, u pogledu identifikacije, naknadnog praćenja, promidžbe projekata i potrage za

partnerima. Financiranje i provedba projekata odvijat će se za svaki slučaj posebno. Tajništvo će

djelovati u operativnoj vezi sa svim strukturama procesa, što uključuje pripremu radnih dokumenata

za tijela nadležna za donošenje odluka. Tajništvo bi trebalo imati zasebnu pravnu osobnost s

nezavisnim statusom.

25. Mandat je Tajništva tehničke prirode, dok je politički mandat, što se tiče svih aspekata

inicijative, isključivo odgovornost ministara vanjskih poslova i visokih dužnosnika.

17

26. Zajednički stalni odbor sa sjedištem u Bruxellesu pomaže i priprema sastanke visokih

dužnosnika te jamči odgovarajuće naknadno praćenje; također može djelovati kao mehanizam brze

reakcije u slučaju izvanredne situacije u regiji, zbog koje je potrebno savjetovanje euro-

mediteranskih partnera.

27. Visoki će se dužnosnici nastaviti sastajati redovito, kako bi pripremili sastanke na

ministarskoj razini, uključujući projekte koje treba podržati, dobili uvid u trenutno stanje i

procijenili napredak Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran u svim njezinim komponentama i

podnijeli godišnji radni program ministrima vanjskih poslova.

28. Detalji vezani uz mandat nove institucionalne strukture, funkcioniranje su-predsjedavanja,

kao i sastav, mjesta te financiranje Tajništva, bit će predmetom odluke donesene na temelju

konsenzusa ministara vanjskih poslova u studenom 2008. godine, vodeći računa o temeljitim

raspravama i prijedlozima svih partnera.

Projekti

29. Postupak odabira projekata bit će usklađen s ciljevima Deklaracije iz Barcelone, posebno s

postizanjem mira, sigurnosti i stabilnosti. Partneri će stvoriti povoljno okruženje za provedbu

projekata, u kojem se vodi računa o regionalnoj, subregionalnoj i transnacionalnoj prirodi

predloženih projekata, kao i njihovoj opsežnosti, primjerenosti i interesu za stranke o kojima je

riječ, u skladu s područjem primjene i glavnim ciljevima inicijative. Razmatrat će se potencijal

promicanja uravnoteženoga i održivog razvoja, regionalne i subregionalne integracije, kohezije i

međusobnog povezivanja, a tražit će se njihova financijska izvodljivost, uključujući maksimalno

iskorištenje financiranja i sudjelovanja privatnog sektora. Visoki će dužnosnici pripremiti kriterije

za odabir projekata koje trebaju odobriti ministri vanjskih poslova.

30. Šefovi država i vlada ističu potencijal koji nudi ojačana suradnja, na temelju načela projekata

„varijabilne geometrije“, u skladu s područjem primjene i glavnim ciljevima inicijative. Navedeni

će pristup omogućiti državama članicama sa sličnostima, zajedničkim ciljevima i

komplementarnostima da daju novi polet procesu i ostvare ciljeve Deklaracije iz Barcelone.

18

Financiranje

31. Barcelonski proces: Unija za Mediteran će pokrenuti dodatno financiranje za regiju,

uglavnom putem regionalnih i subregionalnih projekata. Njezina sposobnost privlačenja dodatnih

financijskih resursa za regionalne projekte, s visokim stupnjem koordinacije donatora, predstavljat

će njezinu dodanu vrijednost, uglavnom uz pomoć sljedećih izvora, između ostalog: sudjelovanje

privatnog sektora; doprinosi iz proračuna Europske unije i svih partnera; doprinosi od drugih

država, međunarodnih financijskih institucija i regionalnih tijela; Euro-mediteranski investicijski i

partnerski instrument (FEMIP); Euro-Med paket u okviru ENPI-ja (Europski instrument za

susjedske odnose i partnerstvo), Instrument susjedskog ulaganja te prekogranični instrument za

suradnju u okviru ENPI-ja, kao i ostali instrumenti koji se odnose na države obuhvaćene

inicijativom, za koje će nastaviti važiti uobičajena pravila odabira i proceduralna pravila.

Završne napomene

32. Sudionici naglašavaju da Barcelonski proces: Unija za Mediteran predstavlja povijesnu

mogućnost da se ponovno oživi proces euro-mediteranskog partnerstva i da ga se unaprijedi do

nove razine. Konačni uspjeh inicijative je također u rukama građana, civilnog društva i ovisi o

aktivnom sudjelovanju privatnog sektora.

33. Šefovi država i vlada pozivaju ministre vanjskih poslova da tijekom svojega sljedećeg

sastanka u studenom finaliziraju način rada za institucionalnu strukturu inicijative. Nove strukture

za inicijativu trebale bi postati pravovaljanima prije kraja 2008. godine. Sve zemlje sudionice i

Europska komisija surađivat će i stalno se koordinirati, kako bi ostvarile navedeni cilj.

***

19

PRILOG

Budućnost euro-mediteranske regije ovisi o poboljšanom društveno-gospodarskom razvoju,

solidarnosti, regionalnoj integraciji, održivom razvoju i znanju. Postoji potreba za jačanjem

suradnje u područjima kao što je razvoj poslovanja, trgovina, zaštita okoliša, energija,

gospodarenje vodama, poljoprivreda, sigurnost hrane i opskrbe hranom, prijevoz, pomorska

pitanja, obrazovanje, stručna izobrazba, znanost i tehnologija, kultura, mediji, pravosuđe i

zakoni, sigurnost, migracija, zdravstvo, jačanje uloge žena u društvu, civilna zaštita, turizam,

urbanizam, luke, decentralizirana suradnja, informacijsko društvo i konkurentni klasteri.

Osim toga, oni ističu značaj veće sigurnosti opskrbe hranom, posebno vodeći računa o

posljedicama klimatskih promjena za prehrambene kulture u kontekstu politika održivog

razvoja.

Priznat je značaj vode: na Euro-mediteranskoj ministarskoj konferenciji, koja će se održati u

Jordanu u listopadu 2008. godine, definirat će se mediteranska strategija za gospodarenje

vodama koja će promicati očuvanje vodenih resursa, njihovu diversifikaciju te učinkovito i

održivo korištenje vode.

Prioriteti navedeni u Regionalnom indikativnom programu za euro-mediteransko partnerstvo,

kao i prioriteti budućih programa, nastavit će važiti te se bilo koji potencijalni doprinos

Zajednice novim regionalnim projektima navedenim u nastavku neće financirati na trošak

postojećih bilateralnih alokacija u okviru Instrumenta europskih susjedskih odnosa i partnerstva

ili Pretpristupnog instrumenta (ili, u slučaju Mauritanije, Europskog fonda za regionalni razvoj).

Od ključne je važnosti pretvoriti ciljeve postavljene u Deklaraciji iz Barcelone od 1995. godine i

radni program od 2005. godine u velike, regionalne, konkretne projekte. U prvoj fazi odluka je

pokrenuti cijeli niz ključnih inicijativa koje su navedene u nastavku i koje je buduće Tajništvo

ovlašteno detaljno opisati.

Uklanjanje onečišćenja iz Mediterana: Mediteran odjekuje kulturom i poviješću. Ali on je

puno više od simbola ili ikone za regiju. On ujedno pruža i zaposlenje i zadovoljstvo svojim

ljudima. Međutim, kvaliteta mediteranskog okoliša pretrpjela je ozbiljnu štetu posljednjih

godina. Polazeći od „Horizonta 2020“, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana, uključujući obalna

20

i zaštićena morska područja, posebno u sektoru gospodarenja vodama i otpadom, zbog toga će

biti od značajne koristi za živote i sredstva za život njegovih ljudi.

Pomorske i kopnene autoceste: Mediteran je more koje spaja, a ne razdvaja, vlastite ljude. On

je ujedno i autocesta za trgovinu. Jednostavan i siguran pristup te kretanje robe i ljudi, na kopnu i

moru, ključni su za održavanje odnosa i jačanje regionalne trgovine. Razvoj autocesta mora,

uključujući spajanje luka, u cijelom mediteranskom bazenu, kao i stvaranje obalnih autocesta i

modernizacija trans-magrebske željeznice, ojačat će tokove i slobodu kretanja ljudi i robe.

Posebnu pažnju treba posvetiti suradnji u području pomorske sigurnosti i zaštite, u perspektivi

globalne integracije u mediteranskoj regiji.

Civilna zaštita: Globalni je krajolik prepun primjera uništavanja prouzročenog katastrofama

izazvanim ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama. Učinci klimatskih promjena vidljivi

su za sve. Mediteranska je regija osobito ranjiva i izložena takvim katastrofama. Zajednički

program civilne zaštite za prevenciju, pripremu i reakciju na katastrofe, koji bi regiju jače

povezao s Mehanizmom civilne zaštite Europske unije, zbog toga je jedan od najvažnijih

prioriteta za regiju.

Alternativne energije: Mediteranski solarni plan: Nedavna aktivnost na energetskim tržištima

u smislu ponude i potražnje potvrđuje potrebu da se usredotočimo na alternativne izvore

energije. Tržišna rasprostranjenost, kao i istraživanje i razvoj svih alternativnih izvora energije,

zbog toga su postali pravi prioritet u okviru nastojanja da se zajamči održivi razvoj. Tajništvo

ima zadatak da provjeri izvodljivost, razvoj i stvaranje Mediteranskoga solarnog plana.

Visokoškolsko obrazovanje i istraživanje, Euro-mediteransko sveučilište: Euro-

mediteransko sveučilište (sa sjedištem u Sloveniji) može doprinijeti razumijevanju između ljudi i

potaknuti suradnju u području visokoškolskog obrazovanja, slijedeći ciljeve Procesa iz Catanije i

Prve euro-mediteranske ministarske konferencije o visokoškolskom obrazovanju i znanstvenom

istraživanju (Kairo, lipanj 2007. godine). Putem mreže suradnje partnerskih institucija i

postojećih sveučilišta iz euro-mediteranske regije, Euro-mediteransko sveučilište će razviti

poslijediplomske i istraživačke programe, čime će doprinijeti uspostavljanju Euro-mediteranskog

područja visokoškolskog obrazovanja, znanosti i istraživanja. Države partneri pozvane su da u

potpunosti iskoriste mogućnosti koje im nude postojeći programi suradnje u području

visokoškolskog obrazovanja, kao što su Tempus i Erasmus Mundus, uključujući „Prozor vanjske

21

suradnje“. Posebnu pažnju treba posvetiti unapređivanju kvalitete i prilagođivanju stručne

izobrazbe potrebama tržišta rada.

Mediteranska inicijativa razvoja poslovanja ima za cilj pomaganje postojećim tijelima u

državama partnerima, koja pružaju podršku mikro, malom i srednjem poduzetništvu, procjenjujući

potrebe navedenih poduzeća, definirajući politička rješenja i pružajući tim tijelima resurse u obliku

tehničke podrške i financijskih instrumenata. Temeljit će se na načelu sudjelovanja te bi njezine

djelatnosti trebale nadopuniti rad postojećih tijela koja djeluju u ovom području. Doprinosi država s

obje obale Mediterana pružat će se na dobrovoljnoj osnovi.

* * *