Euroatlantski tjednik broj 73

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 73

1/6

etvrtkom...

Afganistan je zemlja raseljenih i prognanih u kojoj se povratak dogaa go-dinama nakon egzila. Mnogi se sele s jednog kraja ove ogromne zemlje nadrugi u potrazi za sigurnou i opstankom. Procjenjuje se da polovica sta-novnitva ne ivi na mjestu koje su prije nazivali svojim domom. Visoko

povjerenstvo za izbjeglice UN-a (UNHCR), kao i druge UN-ove agencije teostale strane nevladine organizacije aktivne su u velikom broju na terenu,ulau novac i ljudske resurse kako bi pomogli zemlji. No, iako se ove agen-cije trude ponuditi raseljenima i povratnicima pomo, njihov broj se stalnopoveava.

Meu njima je i velik broj udovica. Postoje stotine, pa i tisue ena koje suizgubile sve to su imale; mueve, zemlju, domove. Nemaju prava na nitaniti ita posjeduju. Ono malo novaca koje nau uglavnom potroe na djecu inaprosto je neshvatljivo kako preivljavaju.Razlog tomu su sukobi, a veina je izgubila svoje mueve tijekom borbeprotiv talibana. Udovice su rtve velikih predrasuda i nepotovanja njihovihprava.

Zbog stanja u dravi, mukarci se ene kad su ve stariji, a esto uzimajuvrlo mlade ene. Takve razlike u godinama dovode do vrlo uestale situacije mladih udovica, pa se dogaa da mnoge bivajuprimorane na brak s roacima pokojnog mua, kao prva ili druga ena. Iako to Kuran eksplicitno zabranjuje, takva tradicija"stabiliziranja" obitelji i ekonomske situacije vrlo je esto u Afganistanu.Sve vei broj udovica rata predstavlja poseban problem. Mlade udovice su premlade da bi preuzele autoritarnu ulogu u obite-lji, pa su i one prisiljene na preudaju za roake svojih mueva.

Govori se kako je Kabul "glavni grad udovica na svijetu" gdje ivi oko 50 tisua udovica. Rat u Afganistanu nastavlja utjecatina civilno stanovnitvo. Problem udovica je vrlo znaajan, ali ga drutvo zanemaruje ve generacijama.

Pozivom na broj 060 888 300 i Vi moete pomoi udovicama u Afganistanu, cijena poziva iznosi 3,69 kuna iz fiksne, od-nosno 4,97 kuna iz mobilne mree (PDV ukljuen). Ukoliko elite donirati vie, iskoristite mogunost uplate na kunski

raun broj: 2360000-1101937149 (s naznakom "Za afganistanske udovice").

Organizator kampanje za afganistanske udovice je Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija(OPSA).

ET/OPSA

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

8. oujka 2010.Broj 73, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Afganistanske udovice trebaju nau pomo!

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f


2/6

Finska i vedska ugostili su 4. oujka seminar "NATO-ov novi strateki koncept sveobuhvatan pristup kriznom upravlja-nju" u Helsinkiju kako bi se raspravili naini bolje suradnje izmeu NATO-a i ostalih meunarodnih aktera na podruju una-prijeenja kriznog upravljanja. Konferencija se usredotoila na budue izazove kriznog upravljanja i na NATO-ovu ulogu teinterakciju s ostalim meunarodnim akterima, kao to je Europska unija. Sesije se bave poveanom ulogom EU-a u sigurnos-noj politici i kriznom menadmentu, kako izgraditi sposobnosti okupljanjem aktera i kako ostvariti uspjene operacije uprav-ljanja krizama. Nije sluajno da se ovaj dogaaj zbiva u Finskoj. Ta zemlja sudjelovala je u meunarodnim upravljanjamkrizama jo od mirovne operacije u Sueskom kanalu 1956., a u Partnerstvu za mir Helsinki sudjeluje od sredine 1990.-ih.Iako nije lanica NATO-a, Finska aktivno uestvuje u NATO-ovim operacijama u Afganistanu i na Kosovu. A prijetnje, kaoto se ve godinama pria, nisu vie konvencionalne."Ve moemo imenovati brojne potencijalne prijetnje sigurnosti koje se mogu pogorati na primjer, ekstremno siromatvo,glad i zarazne bolesti", rekla je predsjednica Finske Tarja Halonen (na slici s glavnim tajnikom NATO-a). Spomenula je iprirodne katastrofe uzrokovane promjenom klime i potrebom za brzim operacijama spaavanja. Kad krize postanu multidi-menzionalne, podsjea Halonen, i kad ukljuuje vojni i civilni element, potrebno je zadovoljiti nove sposobnosti. Kad se pog-leda Afganistan, Darfur ili Somalija, jasno je da mir i stabilnost trebaju dobro planiranu kombinaciju vojnog i civilnog uprav-ljanja krizama, napore za razvoj i humanitarnu pomo. Halonen je pohvalila upotrebu NATO-ovih standarda i EU-ov mehani-zam civilne potpore te spomenula kako je Finska usvojila univerzalnu koncepciju koja unaprijed priprema vojno-civilnu sura-dnju.

"Logika sveobuhvatnog pristupa je laskava, ali njezina implementacija ostaje tekom" rekao je glavni tajnik NATO-a An-ders Fogh Rasmussen poeljevi da se poveaju zajedniki poduhvati. Rasmussen je naglasio tri koraka za koje vjeruje dasu potrebni u uinkovitom pristupu: razvoj novog razumijevanja potrebe bolje civilno-vojne suradnje, izgradnja bolje surad-nje izmeu glavnih institucija i nevladinih organizacija na svim razinama, te bolje povezanosti NATO-a sa irim svijetom.Na skupu su govorili i bivi finski predsjednikMartti Ahtisaari, finski ministri vanjskih poslova i obrane Alexander Stubbi Jyri Hakamies, vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, potpredsjednik NATO-ove grupe strunjaka Jeroen van derVeer, i Vrhovni savezni zapovjednik za transformaciju Stephane Abrial.

Vedran Obuina

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 73, godina 3. EtPotreba za boljom civilno-vojnom suradnjom


3/6

Oruja za masovno unitenje predstavljaju ozbiljan rizik i izazov Savezu te meunarodnoj sigurnosti. Glavni cilj saveza jesprijeiti proliferaciju ovih oruja te, ako do proliferacije doe, ponititi je putem diplomatskih sredstava. Saveznici su preuzeli opsean skup praktinih inicijativa kako bi obranili svoja stanovnitva, teritorije i snage od potencijalnih WMD(Weapons of Mass Destruction) ugroza. Ope politike upute (CPG, Comprehensive political guidance) dokument koji jeusvojen na NATO summitu u Rigi u studenom 2006. godine, te koji osigurava analizu budueg sigurnosnog okruenja iosnovnu viziju za tekuu transformaciju NATO-a eksplicitno prepoznaje proliferaciju oruja za masovno unitenje,sredstva njihove isporuke te meunarodni terorizam kao glavne prijetnje sigurnosti. NATO je preuzeo iroki raspon mjerakako bi se latio izazova koje ova oruja predstavljaju.

to to znai u praksi?

Savez je zakoraio u ove aktivnosti 1999. godine pokretanjem Inicijative oruja za masovno unitenje. Slijedilo jeutemeljenje WMD Centra pri Glavnom tabu NATO-a 2000. godine. Meunarodni kemijsko-bioloko-radioloko-nuklearnoobrambeni bataljon (Multinational Chemical Biological Radiologial Nuclear (CBRN) Defence Battalion) - osmiljen daodgovori i upravlja posljedicama oslobaanja bilo kojeg CBRN agensa proglaen je potpuno operativnim na summitu uIstanbulu, u lipnju 2004. godine. Od tada je naslijeen sa Kombiniranim zdruenim CBRN namjenskim obrambenimsnagama (Combined Joined CBRN Defence Task Force).Saveznici rade na poboljanju civilne spremnosti i sposobnosti upravljanja posljedicama u sluaju CBRN napada, tenastavljaju snano podupirati razne reime neproliferacije i kontrole oruja. Savez je takoer dio mree suradnikih odnosasa mnogim partnerima koji rade zajedno na sprijeavanju irenja i upotrebe oruja za masovno unitenje te sredstava njihoveisporuke, putem dijaloga i raspona praktinih aktivnosti.

Centar za oruje za masovno unitenje

WMD Centar radi na jaanju dijaloga i opeg razumijevanja WMD pitanja meu zemljama lanicama, podizanjukonzultacija o temama neproliferacije, kontrole oruja i razoruanja, procijenjivanju rizika i podrci obrambenim naporimakoji slue unaprijeivanju saveznike spremnosti da odgovore na rizike WMD-a i sredstava njihove isporuke. Centarukljuuje kadar iz NATO-vog Meunarodnog osoblja kao i nacionalne strunjake. Nakon teroristikih napada na SAD urujnu 2001. godine, WMD Centar je dalje razvijan. Sada se sistematinije fokusira na zatitu snaga i stanovnitava odkemijskog, biolokog, radiolokog i nuklearnog oruja, na opasnosti proliferacije te na raketnu obranu.

Unaprijeenje kapaciteta CBRN obrane

Znatni napori na unaprijeivanju saveznikih sposobnosti na podru ju nuklearno-bioloko-kemijske (NBC) obrane seuunatrag do summita u Pragu u studenom 2002. godine. Saveznici su donijeli pet inicijativa NBC obrane kao dio Prakogobvezanja prema sposobnostima (Prague Capabilities Commitment) da se ojaa uloga NATO-a u borbi protiv terorizma.Inicijative istiu meunarodno sudjelovanje i ubrzano dopremanje poboljanih sposobnosti, te ukljuuju:

- Zdrueni tim za procjene (Joint Assesment Team), koji moe procijeniti uinke nuklearnog, biolokog ili kemijskogdogaaja, savjetovati NATO-ve zapovjednike kako postupati sa njime te im omoguiti da dosegnu nacionalne strunja-ke radi tehnikih savjeta.- isporuivi analitiki laboratorij, koji se moe brzo i lako transportirati na poprite radi prikupljanja i analize uzoraka zaidentifikaciju CBRN agensa.- virtualne rezerve nuklearno-bioloko-kemijske obrane, dijeljene meu lanicama Saveza.- unaprijeena nuklearno-bioloko-kemijska obuka- sistem praenja zaraza koji se pribliava konanoj operativnoj sposobnosti koji e olakati skupljanje informacijapri bilo kojem izbijanju zaraze, spojiti podatke i druge izvore informacija te alarmirati zapovjednike NATO-a o neuobi-ajenim biolokim ispadima.



Broj 73, godina 3. EtNATO pojmovi (5): Oruja za masovno unitenje


4/6

Kombinirane zdruene KBRN obrambene snage (Combined Joint CBRN Defence Force)

Kombinirane zdruene KBRN obrambene snage (Combined Joint CBRN Defence Force) su osmiljene da odgovore i uprav-ljaju posljedicama oslobaanja bilo kojeg CBRN agensa. Snage su voene od pojedinanih Saveznika, obino na bazi es-tomjesenih rotacija. U normalnim okolnostima, djelovale bi unutar NATO snaga za odgovor (NRF, NATO Respond Force),koje su zdruene, meunarodne snage do 25 tisua brojnosti, osmiljene da brzo reagiraju na izbijajue krize irom cijelogspektra NATO misija.Meutim, mogu takoer biti predane drugim zadacima, ukljuujui pomo civilnim vlastima u zemljama lanicama NATO-a.Na primjer, snage iz Meunarodnog KBRN obrambenog bataljuna su dopremljene kako bi pomogle grkim vlastima u prua-nju sigurnosti na Olimpijskim i paraolimpijskim igrama u Ateni 2004. godine.

Zdrueni centar izvrsnosti KBRN obrane (Joint Centre of Excellence on CBRN Defence)

Zdrueni centar izvrsnosti KBRN obrane nalazi se u Vyskovu, eka Republika, a pokrenut je u srpnju 2007. godine. Meu-

narodno je vojno tijelo NATO-a, sponzorirano od strane eke Republike, Njemake, Grke, Italije, Rumunjske, Slovake,Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva. Centar nudi priznate ekspertize i iskustvo u potporu Saveza, posebno u podrci procesatransformacije. Osigurava mogunosti za usavravanje interoperabilnosti i sposobnosti, putem unaprjeenja meunarodneedukacije, treninga i vjebi; pomaganjem u razvoju koncepata, doktrine, procedura i standarda; testiranjem i ovjeravanjemkoncepata putem eksperimentacije.

Razoruanje, kontrola oruja i neproliferacija

Razoruanje, kontrola oruja i ne-proliferacija su sutinska orua u sprjeavanju upotrebe oruja za masovno unitenje, ire-nja tih oruja i njihovih sistema isporuke. Savez nastavlja isticati vanost pridravanja i jaanja postojeih multilateralnihreima ne-proliferacije i kontrole izvoza, kao i meunarodne kontrole oruja te sporazuma o razoruanju. NATO Saveznici suizveli bitna smanjenja u veliini i raznovrsnosti svojih nuklearnih sposobnosti. Niti jedna zemlja lanica NATO-a nema prog-ram kemijskog ili biolokog naoruanja. Dodatno, Saveznici su posveeni unitenju bilo kakvih zaliha kemijskih agensa te su

podrali niz zemalja Partnera u toj aktivnosti.

Odvraanje

Strateki koncept Saveza iz 1999. godine iznosi kako snage NATO-a sudjeluju u odravanju mira. Odvra anjem od upotrebeoruja za masovno unitenje, NATO snage doprinose naporima Saveza u sprijeavanju proliferacije tih oruja i njihovih sis-tema isporuke. Savezniki obrambeni stav svakom potencijalnom agresoru jasno daje do znanja da nee biti prinuen prijet-njama ili upotrebom oruja za masovno unitenje, te da Savez ima sposobnost efektivnog odgovora. Ovaj stav ukljuuje od-govarajuu mjeavinu konvencionalnih i nuklearnih snaga smjetenih u Europi.

Proturaketna obrana

NATO nastavlja rad na obrani svojih snaga, stanovnitava i teritorija protiv prijetnji raketno pogonjenih oruja za masovno

unitenje. Savez prilazi proturaketnoj obrani iz nekoliko perspektiva.Prvo, NATO-ov tekui projekt razvija Aktivnu vieslojnu obranu od projektila (ALTBMD, Active Layered Ballistic TheatreMissile Defence ), sustav za zatitu trupa dopremljenih na misije, od 2011. godine. Drugi vaan aspekt savezni kog rada naproturaketnoj obrani je odluka donesena na summitu u Pragu u studenom 2002. godine, o ispitivanju opcija zatite savezni -kih snaga, teritorija i populacijskih centara protiv punog raspona raketnih prijetnji. Trei kljuan element rada Saveza je sura-dnja sa Rusijom na proturaketnoj obrani (TMD, theatre missile defence), pod pokroviteljstvom NATO-ruskog vijea radistvaranja uvjeta za NATO i Rusiju kako bi mogli izvoditi zdruene TMD operacije tokom akcija odgovora na krize.



Broj 73, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:[email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

NATO pojmovi (5): Oruja za masovno unitenje


5/6

Unaprijeenje civilne spremnosti

NATO takoer aktivno radi na unaprjeenju civilne spremnosti i sposob-nosti upravljanja posljedicama za potencijalne napade na civilnu populaci- ju putem CBRN agensa, u saveznikim zemljama kao i u zemljama par-tnerima. Euroatlantsko sredite za usklaivanje odgovora na katastrofe(EADRCC, Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre), bazi-rano pri Glavnom tabu NATO-a, stoji spremno da na zahtjev djeluje kaomjesto razmjene za uzajamnu podrku, te moe takoer pomagati u koor-dinaciji civilno-vojne suradnje u sluaju takvog napada.

Kreiranje sporazuma o standardima meu Saveznicima

NATO nastavlja stvarati i unaprjeivati sporazume o standardima NATO-

a, koji e upravljati saveznikim operacijama u nuklearnim, biolokim ilikemijskim okruenjima. Ovi dogovori vode sve aspekte pripreme, od stan-darda za nadzor zaraza, do pravila za ograniavanje pokreta postrojbi. Takvi standardi se kombiniraju sa ciljevima nacional-nih snaga, u pogledu opreme za zatitu i detekciju, ime se osigurava interoperabilnost snaga Saveza. Dodatno, Savez provo-di mnoge vjebe za obuku i seminare na visokom nivou, osmiljenima da testiraju interoperabilnost i pripreme voe i snageNATO-a na operacije u CBRN okruenju.

Suradnja sa Partnerima

NATO-vi programi partnerstva osiguravaju efektivan okvir za dijalog, konzultaciju i koordinaciju praktinih aktivnosti u vezisa orujima za masovno unitenje. Forumi suradnje ukljuuju Euro-atlantsko partnersko vijee, NATO-rusko vijee, Komisi-ju NATO-Ukrajina, te Mediteranski dijalog. NATO se takoer konzultira sa zemljama ire regije Bliskog istoka koje sudjelu-ju u Istanbulskoj inicijativi za suradnju, kao i sa takozvanim kontakt-zemljama (zemlje poput Australije, Novog Zelanda,Japana, Republike Koreje, koje imaju manje formalne odnose sa NATO-om, no dijele NATO-ve vrijednosti i doprinose uNATO voenim operacijama).Podrka zemalja-Partnera podigla je uinkovitost operacije Aktivni napor (Active Endeavour), NATO-ve pomorske protute-roristike operacije na Mediteranu, koja nastavlja davati vaan doprinos u borbi protiv terorizma.Rad sa Rusijom

Dalje od NATO-ruske suradnje na proturaketnoj obrani, Saveznici i Rusija ciljaju na jaanje zdruenih napora na podrujuaktivnosti ne-proliferacije. Ovaj cilj je istaknut u deklaraciji summita u Rimu 2002. godine o NATO-ruskim odnosima, kojomje osnovano NATO-rusko vijee. NRC ad hoc radna skupina za pitanja proliferacije (NRC Ad Hoc Working Group on Proli-feration Issues) je utemeljena 2002. godine. Ovo tijelo okuplja predstavnike ruskog i saveznikih ministarstava vanjskih pos-lova i drugih relevantnih agencija, radi rasprava o trendovima proliferacije i zabrinutostima, te da istrae mogunosti za sura-dnju.U dodatku rada pod pokroviteljstvom NRC-a, Saveznici pruaju bilateralnu i multilateralnu asistenciju Rusiji za unitenjeoruja, kao i za uvanje nuklearnih i radiolokih materijala. Takav otpadni materijal se akumulirao od prolih aktivnosti uproizvodnji nuklearnog oruja i upotrebe nuklearne energije u civilne i vojne svrhe, te kao rezultat smanjenja nuklearnog nao-ruanja. Dalje, utemeljena je zajednika NATO-ruska savjetnika skupina (NATO-Russia Advisory Group), za procjeneuinka kemijskog, biolokog, radiolokog i nuklearnog terorizma.

Nastavak u slijedeem broju

Pripremio: Tihomir Cundi



Broj 73, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtNATO pojmovi (5): Oruja za masovno unitenje


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 73, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

Documents

Euroatlantski tjednik broj 73