Euroatlantski tjednik broj 99

8/8/2019 Euroatlantski tjednik broj 99

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-99 1/8

Č etvrtkom...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

10. studenoga 2010.roj 99, godina 3.

Euroatlantskit jednik Svake srijede...

ISSN 1847-8247

Euroat lan tsk i t j edn ik (ET) Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: www.opsa.hr; e-pošta: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: www.opsa.hr

KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIHVOJNIKA SVIJETU MODE

INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO

NATO-OVA ZRAČNA OBRANA



EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected] 2

Broj 99, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

SADRŽAJ STRANA

2 UVODNIK

3 NATO-OVA ZRAČNA OBRANA NATO-ova zračna obrana počela se razvijati 1970-ihkada su članice uvidjele danapori oko razvoja vlastitih,nacionalnih, zračnih snaga nisudovoljni da bi adekvatno zašti-tili zračni prostor NATO-a.Tada su zemlje članice počeleintegrirati i stvarati zajedničkuzračnu obranu u Europi u okri-lju Saveza, te je ona stavljena pod kontrolu SACEUR-a, Vrho-

vnog saveznog zapovjedništva Europa.5 INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO Posjet američkog pre-dsjednika Baracka ObameIndiji najduži je posjet jednoj državi otkad jeObama preuzeo svojufunkciju. Tri dana boravkau najvećoj demokracijisvijeta ostavila su velikozanimanje i zadovoljstvo kod indijskih domaćina, te su pokazalada je odnos između dviju zemalja odličan. Također, Obama je usvojoj desetodnevnoj azijskoj turneji izabrao upravo Indiju kaosvoju početnu točku.

6 KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIH VOJNIKASVIJETU MODE

Opće je poznato kako su neka od najvećihdostignuća čovječanstva rezultat vojnognadmetanja kao i razvijanja vojnih tehnologija. No nije samo tehnologija napredovala zahva-ljujući tomu. Kravata, neizbježni modni doda-tak svakog ozbiljnog muškarca, u svijet modeušla je posredstvom hrvatskih vojnika u 17.stoljeću.

7 KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA

PROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIHINTEGRACIJA (OPSA)!?

UVODNIK

Stigli smo do 99. broja Euroa-

tlantskog tjednika. Obljetnički100. nećemo proslaviti domje-nkom. Kriza nas tjera da raspo-loživa sredstava koristimo pri-kladnije, unapređujući djelova-nje.

U vrijeme krize, nerijetko se u po-trebi rezanja proračunskih sredsta-va pomisli na oružane snage. Tako je to s ljudima. Niti na zdravlje nemislimo dok nismo bolesni.Identično kao i sa sigurnošću, dok

mislimo kako smo sigurni radoćemo uzeti sredstva vojsci.

Zahvaljujući vojskama svijet danas može zahvaliti postojanje brojnih neizostavnih proizvoda i usluga, poput Interneta, ali ikravate koja je u svijet ušla posredstvom hrvatskih vojnika.Vojske služe i u miru, naročito u slučajevima prirodnihkatastrofa...

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nužno treba nove zrakoplove, i otomu pišemo u ovom broju našeg tjednika. Nažalost, problem jenedostatak sredstava za tako što u proračunu. Rezultat je to i

ranijeg remonta postojeć

ih MiG-ova, umjesto kupnje novihlovaca. Jasno je da sa postojećim zrakoplovima teško možemodalje, čak i u slučaju novog remonta. Međutim, ponovnanabavka novih-starih-rabljenih zrakoplova nije za odbaciti. To je na primjer kao i Hrvatska ranije učinio i Brazil, velika zemljakoja raspolaže s daleko većim financijskim sredstvima. Brazilne odbacuje ponovnu nabavku rabljenih zrakoplova, lovaca,kako bi lakše prebrodio trenutačnu globalnu financijsku krizu,ali istovremeno osigurao i svoj zračni prostor. Ako možeBrazil... U svakom slučaju, imperativ nam mora biti sigurnonebo, sigurni građani, ali i sigurni piloti. ■

Denis Avdagić

[email protected]

- IMPRESSUM -

Euroatlantski tjednik - broj 99. u trećoj godini izlaženja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pošta: [email protected] Fax: +385(0)1/5560 736

Pitanja, prijedloge, priopćenja i/ili članke šaljite e-poštom na [email protected]

Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za ET, Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb

Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

Urednik: Denis Avdagić Uredničko vijeće: Denis Avdagić, Petar Jukić, Robert Mikac, Vedran Obućina, Vedran Tare, Ana Marija Vojković

Naslovnica: NATO-ov E3 AWACS , modificirani Boeing 707, dio NATO-ve flote AWACS-a (Fotografija: NATO)

Zadnja stranica: Hrvatski dragun s kraja 17. stoljeća s maramom - kravatom na vratu (Ilustracija: Velimir Vukšić, © MORH)

Copyright © 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik - ISSN 1847-8247

- Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -



NATO-ova zračna obrana

počela se razvijati 1970-ihkada su članice uvidjele danapori oko razvoja vlastitih,nacionalnih, zračnih snaganisu dovoljni da bi adekva-tno zaštitili zračni prostorNATO-a. Tada su zemlječlanice počele integrirati istvarati zajedničku zračnuobranu u Europi u okriljuSaveza, te je ona stavljenapod kontrolu SACEUR-a,Vrhovnog saveznog zapovje-

dništva Europa.

Zračna obrana NATO-aobjedinjuje sve mjere potrebneza nadzor i reakciju na sve potencijalne prijetnje u NATO-ovom zračnom pro-storu kao i poduzimanje protu-neprijateljskih mjera. Onakoristi mrežu međusobno po-vezanih sustava kako bi otkri-la, pratila i identificirala sveleteće objekte i, po potrebi,

stavila ih pod nadzor koristeći pomorske i kopnene zračne snage. U praksi NATO-ove snage funkcioniraju tako da su podijeljene na kontrolu zračnog prostora, proturaketnu obranu, zračni zapovjedni i kontrolni sustav, te suradnju sa zemljama partnerima. Kontrola zračnog prostora ima zadatak kontrolirati sve leteće objekte unutar NATO-ovog zračnog prostora kako bi sačuvala njegova sigurnost.Pritom se koristi radarskim sustavima za praćenje letjelica, a po potrebi i zrakoplovima zračnih snaga kako bi pratile iidentificirale letjelicu.

Vrhovni saveznič ki zapovjednič ki stožer za Europu (SACEUR) je zadužen za izvršavanje ovih savezničkih zadaća. Od 2006. počeo je razvoj sustava ALTBMD koji ima zadatak proturaketne obrane NATO-ovih vojnih snaga, projekt koji bi trebao bitiu operativnom stanju od ove godine. Razmišlja se i intenzivno pregovara i o postavljanju antibalističkog štita koji bi cijeluEuropu zaštitio od balističkih projektila sposobnih ponijeti i nuklearno oružje. Zrač ni zapovjedni i kontrolni sustav (ACCS)koji bi se trebao uskoro uvesti planira se već desetak godina i zamijeniti će stari C2 (Command and control ) sustav kojemističe predviđeni rok trajanja. Novi će sustav u sebi objedinjavati i planiranje i provedbu svih zračnih misija, te će biti pomoć u NATO-ovim operacijama i misijama. Potrebno je napomenuti i kako NATO posjeduje flotu (17 komada) AWACS-a(modificirani Boeing 707).

Što se tiče suradnje sa zemljama partnerima ona je počela od 1994. kada je NATO-ovo Vijeće za zrač nu obranu (NADC)uspostavilo dijalog sa zemljama partnerima kako bi se promoviralo zajedničko razumijevanje, otvorenost i povjerenje ustvarima bitnim za zajedničku zračnu sigurnost. Stoga se provode zajednički sastanci obrambenih stručnjaka, seminari,radionice, posjeti vojnim objektima, izrađuju se zajedničke analize, te se razmjenjuju dokumenti koji nisu pod oznakamatajnosti. U zadnje vrijeme i zemlje Mediteranskog dijaloga sudjeluju u pojedinim aspektima partnerskih odnosa. Treba jošspomenuti i Sustav integrirane protuzrač ne obrane NATO-a (NATINADS) koji posjeduje senzore, oružane sustave poput borbenih lovaca, te zapovjedne i kontrolne centre, pod zapovjedništvom SACEUR-a.

Glavnu ulogu u NATO-ovoj kontroli zračnoga prostora ima nekoliko tijela, kao NATO-ov Odbor za zrač nu obranu koji ima

savjetodavnu i koordinativnu ulogu za sva pitanja koja se tiču zračne sigurnosti i koji odgovara izravno Sjevernoatlantskomvijeću ili Odboru za obrambena planiranja.



Broj 99, godina 3. Et


Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

Registriran u Luksemburgu NATO E-3 AWACS leti s tri zrakoplova američkih zračnihsnaga tipa F-16 "Fighting Falcon fighter" na NATO vježbi 2003.



P o m o ć mu pružaju Zrač no – obrambeni panel sa svojimradnim grupama i Forum predstavnika zaduženih za

zrač nu sigurnost . Radna skupina Vojnog odbora jeodgovorna za nadzor isavjetovanje Vojnog odborau područ ju nadzora zračnog prostora NATO-a. Radnatijela koja su isto tako važnau tom područ ju su Izvršna

radna grupa, te Grupa za proturaketnu obranu

koje se bave pitanjima protubali-stičkog štita. S tim povezano bitno je i spomenuti Radnu skupinu zaduženu za proturaketnu obranu Vijeća NATO – Rusija.

Hrvatska je ulaskom u NATO stavila svoj zračni prostor u zajednički NATOzračni prostor i njegovasigurnost više nije samo

naša domaća problematika nego stvar cijelog Saveza.

Hrvatska kao članica mora zadovoljiti određene uvijete štose tiče sigurnosti zračnoga prostora, iako nam je radarskisustav nov i zadovoljavajući, naši borbeni zrakoploviuskoro neće više udovoljavati standardima NATO Saveza,a i ističe im i rok upotrebe nakon koje postaju opasni zakorištenje. Hrvatskoj je ponuđena opcija prilikom ulaska u NATO da prihvati tuđu pomoć u nadziranju zračnog prostora od strane neke od zemalja Saveznica, naravno to bi i koštalo, takav je sustav prihvatila Slovenija koja jesvoj zračni prostor povjerila Italiji. To se je pokazalo prilično neisplativim, te je Hrvatska odbila takvu pomoć i

odlučila da sigurnost Hrvatskog zračnog prostora i daljeostane primarni problem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.Hrvatska je stoga primorana na skoru kupnju novihzrakoplova što je iznimno skupo; a moguće je i daSlovenija isto tako odluči odustati od talijanske zračnezaštite i osloniti se na vlastito zrakoplovstvo ili suradnju sHrvatskom (iako je tako što slovenski predsjednik za sadaodbacio, sukladno dogovoru s Italijom). U takvoj situaciji

rodila se je ideja o zajedničkoj kupnji eskadrile novih zrakoplova i objedinjavanju zračnih snaga obiju država. O tome surazgovarali oboje premijera no kako bi se to trebalo provesti ako dođe do toga i kako bi se integrirale hrvatske i slovenskesnage i u kojem opsegu za sada se ništa ne zna. Prva su istraživanja javnog mišljenja u Sloveniji pokazala da je Slovenska javnost protiv toga. Kako će se stvari razvijati uskoro ćemo saznati jer novi zrakoplovi su žurno Hrvatskoj. ■

Bojan [email protected]






Presjek NATO-ovog E-3 AWACS-a i prikaz unutrašnjosti kojim upravlja multinacionalnaposada od 1982. od kada su zrakoplovi te NATO-ove flote postigli brojne uspjehe

Hrvatski Mig-21 bisD

Fotografija: MORH



Posjet američkog predsjednika Baracka Obame

Indiji najduži je posjet jednoj državi otkad jeObama preuzeo svoju funkciju. Tri danaboravka u najvećoj demokraciji svijeta ostavilasu veliko zanimanje i zadovoljstvo kod indijskihdomaćina, te su pokazala da je odnos izmeđudviju zemalja odličan. Također, Obama je usvojoj desetodnevnoj azijskoj turneji izabraoupravo Indiju kao svoju početnu točku.

Takvu je povezanost Obama nekoliko puta naglasionazvavši poveznicu između SAD-a i Indije kao"definirajuće partnerstvo 21. stoljeća". Obama je jasno, pozitivno, s velikim oratorskim sposo-

bnostima pokazao koliko cijeni indijsku ulogu uAziji i svijetu. Poslao je poruku i kući, otvarajućimogućnosti za američku ekonomiju. Zbog toga je i sletio prvo u Mumbai gdje je održan sastanak indijskih i američkih poslovnih ljudi na zatvorenoj sjednici. Prema nekim procjenama, radi se o poslovima vrijednim 10 milijardi dolara i 50 tisućaradnih mjesta. Osim gospodarske suradnje, postoji i velika vojna dobit za Amerikance, jer Indija kupuje vojni hardware,zrakoplove za nadzor i transport i drugu vojnu opremu, što SAD-u donosi nekoliko milijardi dolara. Nije čudo da se Obamastoga zanima i za što veću indijsku ulogu u regionalnim političkim odnosima. Iako gospodarski odnosi nisu na visokimgranama, oni doista imaju mogućnost velikog rasta. Indiju i Ameriku povezuju mnoga društveno-politička obilježja, počevšiod federativnog demokratskog sustava, velike religioznosti, veličine zemlje, britanskog kolonijalnog naslijeđa i slično, aIndija se uz to smatra i kao jedini relevantan (iako u posljednje vrijeme prilično tih) rival kineskom rastu u ekonomskom,vojnom i političkom smislu.

U obraćanju indijskom parlamentu u Delhiju, Obama je uspio podignuti malo više prašine izjavom kako će se u godinamakoje slijede ozbiljno razgovarati o Indiji kao stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, te da će Washington takvo mjesto Indijezdušno podržati. Osim što se time daje jasan signal kako Indija nema partikularni interes koji stoji iza njene politike u svijetu,već da je spremna na arbitražu o svjetskim problemima na najvišoj razini, time se postavlja ozbiljan presedan favoriziranjaodređenih zemalja, uz istovremeno ignoriranje onih koji su Indiji, po svim načelima, ravni. Ako Indija uđe u Vijeće sigurnostikao stalan član, s pravom se mogu pitati Brazil, Japan, Njemačka, Kanada, Australija zašto oni nemaju takvu mogućnost.

Indijci su najviše bili zainteresirani za Obamin stav o bliskom indijskom susjedstvu. U službenim izjavama Obame iindijskog premijera Manmohana Singha rečeno je kako su dvojica državnika raspravljali o regionalnim pitanjima, no ne samoo Afganistanu i Pakistanu, već i o Istočnoj Aziji, nedvojbeno o Kini. No, Indijci su kod razgovora o njezinim susjedima postali prilično nervozni. Iako su očekivali da će Obama što negativnije opisati Pakistan, američki je predsjednik govorio o potrebi konstruktivnog dijaloga između dvije zemlje, naročito kod pitanja Kašmira. Obama je bio rezolutan jedino kod privođenja terorista pravdi, pa tako i onih koji su stajali iza terorističkog napada u Mumbaiju. Nesumnjivo, Obama je

pokušao potaknuti Indiju da se više uključi u Afganistanu, zemlji koja ima velike povijesne, pa i kulturne poveznice snekadašnjim indijskim carstvom. No, zasada će Indija ostati šutljivi promatrač, iako je posve nesumnjivo da će Indija, kao iIran, igrati jednu od središnjih uloga u Srednjoj Aziji. A upravo su dobri indijski odnosi s Iranom, kao i Burmom naveliObamu da upozori Delhi kako s moći dolazi i odgovornost. Indijci nisu ostali dužni: američkog su predsjednika podsjetili daSAD imaju jako dobre odnose sa Saudijskom Arabijom i zemljama Zaljeva, a niti jedna od njih nije demokracija i u svakoj sekrše ljudska prava. Unatoč katkad neusklađenim tonovima između dva diva, dvije najveće svjetske demokracije imajukonstruktivan dijalog koji nadilazi razlike u mišljenjima. Takva mogućnost daje Americi priliku da može računati na indijsku blagonaklonost i čimbenik politike stabilnosti i ravnoteže u cijeloj Aziji. ■

Vedran Obuć[email protected]




INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO


Barack Obama i Manmohan Singh

Pridružite nam se na Facebooku www.facebook.opsa.hrČitajte sve OPSA publikacije www.bilteni.opsa.hr



Opće je poznato kako su neka od najvećih dostignuća čovječanstva rezultat vojnog

nadmetanja kao i razvijanja vojnih tehnologija. No nije samo tehnologija napredovalazahvaljujući tomu. Kravata, neizbježni modni dodatak svakog ozbiljnog muškarca, usvijet mode ušla je posredstvom hrvatskih vojnika u 17. stoljeću.

Svaki put kada se priključite na Internet, mrežu svih mreža, i kad na istoj mreži pronađetetekst o potrebi smanjenja vojnih proračuna, sjetite se da te mreže ne bilo bez vojske. Da,Internet, danas neizbježan modernom čovjeku rezultat je potrebe vojske. Isto je i sa GPS-om,satelitskom navigacijom uz pomoć koje se teško izgubiti i na nepoznatom terenu. GPS uz pristup Internetu danas imaju svi noviji mobiteli, i ljudi poput mene te usluge koristesvakodnevno. No, ukoliko takav mobitel stavite u džep sakoa koji je upotpunjen pažljivoizabranom kravatom, tada ne možete izbjeći pomisao na vojsku. Naime, iako je većininajvjerojatnije poznato, nije loše ponekad i ponoviti. U svijet mode kravatu su unijeli hrvatskivojnici, u 17. stoljeću.

Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de laCravate (Velika povijest kravate)", francuski pisac Francois Chaille, na slijedeći način govorio kravati: "... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika kojisu, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim,oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bilenapravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih

od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatskielegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi,oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvorui postaje modni odjevni predmet među buržoazijomtog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osimljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnijenego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnicifrancuskih vojnika i časnika. Kravata je ubrzo osvojila,kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu..."

Doprinos je to male zemlje, i male vojske, koja bimogla štošta ispričati o vojnoj kreativnosti, pogotovokada govorimo o Domovinskom ratu. Kravata je neštošto danas predstavlja najpoznatiji brend Hrvatske imodni dodatak svakog modernog muškarca. Naravno,kravata je i danas neizostavan dio (svečanih) odoravojnika, najčešće časnika, ali za razliku od 17. stoljeća,

danas taj elegantni jednostruki, dvostruki (...) čvor navratu vežu gotovo sve Zapadne vojske.

Uz reprezentativne proizvođače kravata diljemHrvatske, kravati se danas daje velika pažnja,

organizacijom Dana kravate, ili poput Akro-grupe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane "Krila Oluje" koja je u čast tog modnog dodatka napravila akrobatskufiguru sa svojim zrakoplovima, koja usput sliči vezivanju kravate, dok prilično smionovrhunski piloti Oružanih snaga izvode križanje aviona u zaokretu.

Kravata je danas stvar ponosa u Hrvatskoj, ništa manje ne bi smjela biti ni profesija koja ju jedonijela. ■

Denis Avdagić [email protected]




KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIH VOJNIKA SVIJETU MODE


Konjanik Nikole Zrinskog(1646.) s "kravatom"

Ilustracija: Velimir Vukšić,© MORH

Zapovjednik ISAF-a, general DavidPetraeus s neizostavnom kravatom

Načelnik GS OSRH generalJosip Lucić s kravatom

Fotografija: MORH





Broj 99, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJESJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?

Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemože osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i bro- jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euro-atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan kojimjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ■

[email protected]

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj

kalendarskoj godini (2009.).Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih ne- profitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svo-tu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Documents

Euroatlantski tjednik broj 99