Evaluacija reforme u odabranim oblastima sektora primarne … · 2019. 1. 4. · BOSNA I HERCEGOVINA PROJEKAT JAČANJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA Projektni zadatak Komponenta 3 – Formulacija

BOSNA I HERCEGOVINA

PROJEKAT JAČANJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA Projektni zadatak

Komponenta 3 – Formulacija zdravstvene politike Podkomponenta 3.1.5 – Tehnička asistencija za istraživanje: Evaluacija reforme u odabranim oblastima sektora primarne zdravstvene zaštite u

Federaciji BiH

Evaluacija reforme u odabranim oblastima sektora primarne zdravstvene zaštite u Federaciji BiH –

rezultati anketiranja, intervjua i fokus grupa ključnih aktera reforme

Preliminarni izvještaj

Sarajevo, juli 2010. godine

3

SKRAĆENICE

ACWIN Program za unos u bazu podataka DZ Dom zdravlja FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FMZ Federalno ministarstvo zdravstva HSEP Projekat za unapređenje zdravstvenog sektora OM Obiteljska/porodična medicina PAT Program dodatne edukacije/Programm of Aditional Training P/OM Porodična/obiteljska medicina PZZ Primarna zdravstvena zaštita SB/WB Svjetska banka/World Bank SPSS Program za statističku obradu podataka TOM Tim obiteljske/porodične medicine ZZJZ FBiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

5

SADRŽAJ SKRAĆENICE..........................................................................................................................3 1 UVOD ...............................................................................................................................7 2 CILJEVI ............................................................................................................................7 3 METOD ISTRAŽIVANJA .................................................................................................8

3.1 UZORAK I JEDINICE POSMATRANJA .........................................................................8 3.2 INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA...................................................................................11 3.3 ETIČKI ASPEKTI..........................................................................................................13 3.4 UČESNICI U ISTRAŽIVANJU ......................................................................................13 3.5 OBUKA ZA RAD NA TERENU.....................................................................................13 3.6 PILOT ISTRAŽIVANJE.................................................................................................14 3.7 UNOS I OBRADA PODATAKA ....................................................................................15

4 UPRAVLJANJE ISTRAŽIVANJEM I KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA .......16 4.1 ORGANIZACIONA STRUKTURA ................................................................................16 4.2 KONTROLA KVALITETA .............................................................................................16

5 PRELIMINARNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA .............................................................17 5.1 REZULTATI ANKETIRANJA TIMOVA PORODIČNE/OBITELJSKE MEDICINE (P/OM)...........................................................................................................................................17

5.1.1 REZULTATI ANKETIRANJA DOKTORA P/OM ....................................................17 5.1.2 REZULTATI ANKETIRANJA MEDICINSKIH SESTARA P/OM............................41

5.2 REZULTATI ANKETIRANJA PACIJENATA P/OM.......................................................67 5.3 REZULTATI PROVEDENOG INTERVJUA SA DONOSIOCIMA ODLUKA U SISTEMU ZDRAVSTVA FEDERACIJE BIH .......................................................................................98 5.4 REZULTATI FOKUS SKUPINA SA DIREKTORIMA I SPECIJALISTIMA DOMOVA ZDRAVLJA .......................................................................................................................108

PRILOZI ...............................................................................................................................123

Prilog I: Upitnik za doktore porodične/obiteljske medicine Prilog II: Upitnik za medicinske sestre porodične/obiteljske medicine Prilog III: Upitnik za pacijente porodične/obiteljske medicine Prilog IV: Vodič za fokus skupine sa specijalistima domova zdravlja Prilog V: Vodič za za fokus skupine sa direktorima domova zdravlja Prilog VI: Vodič za semistruktuirani intervju sa donosiocima odluka Prilog VII: Metodološko uputstvo za upitnik za doktore porodične/obiteljske medicine Prilog VIII: Metodološko uputstvo za upitnik za medicinske sestre porodične/obiteljske medicine Prilog IX: Metodološko uputstvo za upitnik za pacijente porodične/obiteljske medicine Prilog X: Materijali za edukaciju supervizora i anketara

7

1 UVOD Prema ugovoru potpisanom sa Federalnim ministarstvom zdravstva 03. novembra

2009. godine Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH je konsultantska instititucija

(konsultant) koja pruža tehničku pomoć za provođenje projekta „Evaluacija reforme u

odabranim oblastima sektora primarne zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine“

(FBiH). Tehnička pomoć je dio Projekta za unapređenje zdravstvenog sektora-HSEP, koji

finansira Svjetska banka (SB).

Tokom početne faze Zavod je uradio situacionu analizu primarne zdravstvene zaštite

(PZZ), a poseban naglasak je dat implementaciji porodične/obiteljske medicine (P/OM).

Pošto je uočeno da postoje problemi u implementaciji obiteljske/porodične medicine u

odnosu na usvojenu Strategiju za razvoj PZZ, kako na entitetskom nivou tako i među

kantonima, ovo istraživanje treba da pokaže rezultate do sada urađenog, te da bude putokaz

za usmjeravanje budućih aktivnosti.

2 CILJEVI Ciljevi istraživanja su:

• Analiza implementacije modela obiteljske/porodične medicine u odnosu na ciljeve

postavljene u Strategiji za razvoj PZZ u Federaciji Bosne i Hercegovine i po kantonima.

• Analiza organizacija uključenih u implementaciju reformi PZZ-a i odgovornih za održivost

reformi na nivou Federacije BiH i kantona (ministarstva zdravstva, zavodi zdravstvenog

osiguranja, zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja).

• Analiza efekata uvođenja modela obiteljske/porodične medicine u sistem PZZ, kao i

učinak na sljedeće segmente:

• Kontinuitet i koordinacija zdravstvene zaštite;

• Učinkovitost (broj pacijenata, usluge, upućivanje pacijenata na više nivoe

zdravstvene zaštite);

• Pristup stanovništva uslugama PZZ-e;

• Zadovoljstvo korisnika zdravstvenim uslugama;

• Zadovoljstvo davalaca zdravstvenih usluga u PZZ.

8

3 METOD ISTRAŽIVANJA

3.1 UZORAK I JEDINICE POSMATRANJA Prema Protokolu istraživanja, jedinice posmatranja u uzorku su timovi

porodične/obiteljske medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Protokol je zahtijevao

geografsko-administrativnu stratifikaciju okvira uzorka pa je on dizajniran kao probabilistički,

stratifikovani uzorak sa zamjenom (Probabilistic Stratified Sample with Replacement) sa

kantonima kao osnovnim geografskim stratumima posmatranim po tipu naseljenih mjesta

(gradska i vangradska naseljena mjesta). Na taj način se dizajn uzorka bazirao na 20

stratuma. Pošto se na osnovu raspoloživog okvira uzorka nije mogao u potpunosti postići cilj

istraživanja zahtjevan Protokolom (zastupljenost svih deset kantona), uzorku je dodana i

dimenzija tzv. „uzorka sa svrhom“ (Purposive Sample) prema kojem se jedinice biraju ciljano

na osnovu njihovih relevantnih obilježja. Na osnovu te modifikacije dizajna uzorka, u uzorak

je uključen i Kanton 10 koji uopće ne izvještava o radu timova porodične medicine.

Ekspertnom procjenom (Expert Judgement) su u uzorak uključena četiri educirana tima iz

ovog kantona.

Okvir za izbor uzorka (Sample Frame) činila je lista timova porodične medicine u

FBiH koja je sadržavala njihova relevantna obilježja. Taj okvir uzorka se kreirao na osnovu tri

izvora podataka:

• godišnjeg Izvještaja o radu primarne zdravstvene zaštite-Služba porodične medicine od

31.12.2008. godine. Ovaj dokument je bio raspoloživ na početku dizajniranja uzorka i

sadržavao je distribuciju timova porodične medicine po kantonima i opštinama;

• podataka dobijenih iz situacione analize urađene na osnovu opšteg upitnika koji su

popunili svi domovi zdravlja u FBiH u 2009. godini. Ovaj dokument je dobiven nakon

primarnog dizajniranja uzorka i poslužio je za njegovu korekciju u drugoj fazi, a

sadržavao je distribuciju timova porodične medicine po kantonima i opštinama sa

imenima doktora i oznakom njihove stručne osposobljenosti (specijalizacija ili PAT);

• sistematskog spiska naseljenih mjesta u Federaciji BiH.

Prema Protokolu istraživanja i raspoloživom budžetu projekta u uzorak je trebalo

izabrati 50% timova porodične medicine što čini veliki uzorak koji će osigurati

reprezentativnost procjena (stopa uzorkovanja: f=0.50).

Na osnovu podataka iz kreiranog okvira uzorka, izvršena je primarna alokacija uzorka

po kantonima i vrsti naseljenih mjesta. U fazi primarne alokacije uzorka po kantonima

izvršeno je prilagođavanje broja izabranih timova u slučaju kad kanton ima neparan broj

timova. To prilagođavanje se vršilo zaokrugljivanjem naviše za jedan. Slično je urađeno i

prilikom alociranja uzorka kantona po opštinama čime se planirani uzorak neznatno povećao

9

na 314 timova porodične medicine i postigla stopa uzorkovanja od 52,16% (f=0,5216).

Primarna alokacija uzorka prikazana je u tabeli 1.

Tabela 1. Primarna alokacija uzorka timova porodične medicine po kantonima i tipu

naseljenog mjesta

Tip naselja:

Gradsko Vangradsko

Ukupan broj pacijenata:

FBiH 220 94 314 Unsko-sanski 10 5 15 Posavski 2 5 7 Tuzlanski 44 36 80 Zeničko-dobojski 29 23 52 Bosansko-podrinjski 4 1 5 Srednjebosanski 18 8 26 Hercegovacko-neretvanski 14 8 22 Zapadno-hercegovacki 10 4 14 Kanton Sarajevo 85 4 89 Kanton 10 4 0 4

Na osnovu ekspertnog mišljenja stručnjaka za metodologiju istraživanja iz FZZJZ i

dogovora sa stručnjakom za izbor uzorka, napravljen je i uzorak rezervnih timova porodične

medicine kako bi se mogle riješiti, eventualne, neočekivane situacije na terenu (napr. da se

ne pronađe izabrani doktor odgovarajuće specijalizacije ili prevaziđe odbijanje participacije u

istraživanju). Prema planu alokacije, kao rezervu trebalo je imati po jedan tim porodične

medicine za svaki izabrani tip naselja (gradski ili vangradski) u izabranoj općini. Treba

napomenuti da taj plan nije bilo moguće u potpunosti realizirati u svim općinama zbog

nedovoljnog broja timova porodične medicine u okviru uzorka respektujući relevantna

obilježja za izbor uzorka. Distribucija rezervnih jedinica uzorka prikazana je u tabeli 2.

10

Tabela 2. Alokacija uzorka rezervnih timova porodične medicine

Tip naselja:

Gradsko Vangradsko Ukupan:

FBiH 45 33 78 Unsko-sanski 6 4 10 Posavski 0 0 0 Tuzlanski 8 12 20 Zeničko-dobojski 8 7 15 Bosansko-podrinjski 1 0 1 Srednjebosanski 6 4 10 Hercegovacko-neretvanski 4 3 7 Zapadno-hercegovacki 4 1 5 Kanton Sarajevo 8 2 10 Kanton 10 0 0 1

Posljednju fazu izbora uzorka činio je izbor jedinica posmatranja (timova porodične

medicine) na osnovu alokacije uzorka. Izbor je izvršen po metodi prostog slučajnog uzorka

(Simple Random Sampling), kako za izvorne, tako i za rezervne jedinice uzorka. Lista

izabranih izvornih i rezervnih timova porodične medicine dostavljena je u FZZJZ.

Pored timova porodične medicine, istraživanje obuhvata i intervjue sa ostalim

specijalistima, koji po Strategiji za razvoj primarne zdravstvene zaštite i novom zakonu o

zdravstvenoj zaštiti u FBiH ostaju u PZZ (ginekolozi, pedijatri, neuropsihijatri, epidemiolozi,

fizijatri itd.), kao i sa internistima, oftalmolozima, otorinolaringolozima, dermatolozima i

drugim specijalistima specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite, koji rade unutar

domova zdravlja. Oni će biti identificirani unutar izabranih domova zdravlja i centara za

mentalno zdravlje koje čine domovi zdravlja koji su prihvatili reformu sistema primarne

zdravstvene zaštite. Od ukupno 80 domova zdravlja u FBIH, njih 32 imaju i centar za

mentalno zdravlje. Izbor domova zdravlja za intervjue sa specijalistima je učinjen po principu

uzorka sa svrhom i na osnovu ekspertnog mišljenja projektnog tima FZZJZ. Namjera je bila

da se ovim dijelom istraživanja pokriju svi kantonalni centri i da polovinu uzorka čine domovi

zdravlja sa centrima za mentalno zdravlje, a drugu plovinu oni bez takvih centara. Veći

kantoni su pri tome bili i više zastupljeni. Izabrani domovi zdravlja prikazani su u tabeli 3.

11

Tabela 3. Uzorak domova zdravlja za intervjue sa specijalistima

R.br. Kanton Dom zdravlja CMZ: 1-da, 2-ne

1 1 Bihać 1 2 2 Orašje 2 3 3 Tuzla 1 4 3 Lukavac 2 5 3 Živinice 2 6 4 Zenica 1 7 4 Kakanj 2 8 5 Goražde 1 9 6 Travnik 1 10 6 Vitez 2 11 7 Mostar (istok) 1 12 7 Čapljina 2 13 8 Ljubuški 1 14 9 SA, Novi grad 1 15 9 Centar Sarajevo 2 16 10 Livno 2

3.2 INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA Kao instrumenti istraživanja korišteni su posebno kreirani upitnici bazirani na

međunarodnoj metodologiji koja se koristi u sličnim istraživanjima (EUROPEP; EUROHIS i

drugi), prilagođeni situaciji u Federaciji BiH, te vodiči za semistruktuirane intervjue i fokus

grupe. Korišteni su međunarodno prepoznati indikatori gdje je bilo moguće, a dodati su i

indikatori specifični za razvoj PZZ u Federaciji BiH. U istraživanju su korišteni sljedeći

instrumenti:

Upitnik za doktore porodične/obiteljske medicine Ovim upitnikom su dobiveni osnovni demografski i socioekonomski podaci o

davaocima zdravstvene zaštite (doktori i medicinske sestre tima obiteljske/porodične

medicine), pokazatelji upravljanja i organizacije, kako u timu P/OM, tako i na nivou doma

zdravlja. Također, dobiveni su pokazatelji o opterećenosti doktora medicine i medicinske

sestre tima P/OM, stepenu pružanja kurativnih i određenih preventivnih usluga i aktivnosti,

zakazivanju pregleda, unapređenju kvaliteta usluga, prilagođenosti medicinske

dokumentacije radu tima P/OM i informatizaciji u kontekstu Strategije za razvoj PZZ,

finansiranju, te, u konačnici, i ličnom zadovoljstvu davalaca usluga.

12

Upitnik za medicinske sestre porodične/obiteljske medicine Za medicinske sestre porodične/obiteljske medicine korišten je sličan upitnik kao za

doktore P/OM, modificiran i prilagođen njihovoj ulozi u timu P/OM. Upitnik sadrži iste setove

pitanja kao za doktore P/OM, koji će omogućiti sagledavanje osnovnih funkcija PZZ sa

naglaskom na P/OM kroz percepciju medicinske sestre obiteljske/porodične medicine.

Upitnik za pacijente porodične/obiteljske medicine Ovim upitnikom su sagledane funkcije PZZ sa naglaskom na P/OM kroz percepciju

pacijenata, korisnika obiteljske/porodične medicine. Dobivene su osnovne informacije o

pacijentima, dostupnosti i korištenju P/OM, odnosu i komunikaciji sa članovima tima

obiteljske/porodične medicine, pruženim uslugama, dobivenim informacijama, kontinuitetu i

koordinaciji zdravstvene zaštite, plaćanju zdravstvenih usluga i, na kraju, o zadovoljstvu

timom P/OM.

Vodič za semistrukturirani intervju za donosioce odluka u zdravstvu Vodič je korišten za semistrukturirani intervju sa donosiocima odluka na kantonalnom

nivou: ministri zdravstva, direktori zavoda za zdravstveno osiguranje i direktori zavoda za

javno zdravstvo.

Na ovaj način su dobiveni pokazatelji koji se odnose na četiri funkcije zdravstvenog

sistema – upravljanje (stewardship), finansiranje, raspodjela resursa i pružanje usluga na

nivou kantona čime su sagledani postojeći kapaciteti za provođenje reforme u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti i njenu održivost, s naglaskom na obiteljsku medicinu, kroz percepciju

donosilaca odluka.

Semistrukturirane intervjue obavili su članovi užeg istraživačkog tima Zavoda.

Vodič za fokus skupine za direktore domova zdravlja Mišljenje direktora domova zdravlja o upravljanju, finansiranju, raspodjeli resursa i

pružanju usluga i postojećih kapaciteta za provođenje reforme u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti i njenu održivost, s naglaskom na obiteljsku medicinu, sagledano je kroz fokus grupne

diskusije (9 grupa). Radom fokus skupina rukovodio je angažirani stručnjak za ovu oblast,

koji je i obradio rezultate intervjua.

Vodič za fokus skupine za druge specijaliste domova zdravlja Pod drugim specijalistima u PZZ podrazumijevaju se ostali specijalisti, osim

specijalista P/OM, i to kako iz drugih službi PZZ (pedijatar, ginekolog, fizijatar, epidemiolog

itd.), tako i iz specijalističko-konsultativnih službi domova zdravlja (internista, oftalmolog,

otorinolaringolog, dermatolog i drugi koji rade u DZ), čime je obuhvaćeno 13 grupa drugih

specijalista u svim kantonima Federacije BiH.

13

Vodiči za ove fokus skupine se odnose na sve četiri funkcije zdravstvenog sistema –

upravljanje (stewardship), finansiranje, raspodela resursa i pružanje usluga, čime su

sagledani postojeći kapaciteti za provođenje reforme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i njenu

održivost, sa naglaskom na obiteljsku medicinu.

3.3 ETIČKI ASPEKTI Istraživanje je provedeno uz poštivanje uslova etičnosti u skladu sa Deklaracijom o

pravima pacijenata koja, između ostalog, predviđa zaštitu privatnosti pacijenta i zaštitu ličnih

podataka, pa su svi upitnici šifrirani. Učesnici su bili upoznati sa svrhom istraživanja, te im je

objašnjeno da će se dobiveni podaci koristiti isključivo u svrhu istraživanja. Anketiranje je

obavljeno samo sa ispitanicima koji su na to pristali. Za provođenje istraživanja dobivena je

saglasnost Etičkog komiteta Ljekarske/liječničke komore.

3.4 UČESNICI U ISTRAŽIVANJU Kao ključne osobe od interesa za uspješnu realizaciju projekta, osim radnog tima

Zavoda, na području svakog kantona imenovani su koordinator istraživanja, supervizor i

anketari, a prema dobrom iskustvu i saradnji iz ranijih istraživanja. Za koordinatore na

području kantona imenovani su direktori kantonalnih zavoda koji su dali svoj pisani pristanak,

te imenovali ostale učesnike u istraživanju: supervizore i anketare.

Za supervizore u istraživanju odabrani su specijalisti iz oblasti javnog zdravstva, sa

kojima je Zavod uspješno sarađivao u prethodnim istraživanjima. Anketari su bili radnici

zavoda za javno zdravstvo sa prethodnim iskustvom u ranijim istraživanjima i dobrim

komunikacionim sposobnostima.

U kantonima gdje kantonalni zavodi za javno zdravstvo nisu imali odgovarajući

kadar (Bosansko-podrinjski, Zapadno-hercegovački i Kanton 10), obezbijeđen je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

3.5 OBUKA ZA RAD NA TERENU S ciljem obezbjeđenja jedinstvene metodologije i dobivanja kvalitetnih podataka

pripremljena su metodološka uputstva za popunjavanje upitnika, te educirani supervizori i

anketari.

Edukacija je obavljena prije pilot istraživanja i prije provođenja istraživanja na

području Federacije BiH. Pripremljene su pisane instrukcije o provođenju ankete i

komunikaciji sa učesnicima istraživanja. Također, svi učesnici u istraživanju dobili su

identifikaciono pismo i listu odabranih timova na svom području rada, a supervizorima su

pripremljeni obrasci za pripremu plana rada i izvještaj po obavljenom anketiranju. (Prilog X)

14

3.6 PILOT ISTRAŽIVANJE Prema projektnom zadatku i planu rada, u posljednjoj sedmici januara i prvoj februara

2010. godine započelo je pilot istraživanje, kako bi se testirali svi instrumenti istraživanja,

provjerila jasnoća i primjenjivost dizajniranih instrumenta, nivo razumijevanja pitanja i vrijeme

potrebno da se odgovori na pitanja.

Pilot istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno osam timova P/OM, od čega

četiri tima u Sarajevu i četiri tima u Mostaru. Kao što je predviđeno, timovi su odabrani u

odnosu na gradske/vangradske karakteristike područja, prema čemu su odabrana četiri tima

iz gradskih i četiri tima iz vangradskih područja. Anketari iz Zavoda za javno zdravstvo

Federacije BiH su anketirali ukupno osam doktora medicine sa završenom edukacijom iz

oblasti porodične/obiteljske medicine (P/OM), osam medicinskih sestara i 80 pacijenata.

Također, pregledano je 80 zdravstvenih kartona anketiranih pacijenata.

Semistruktuirane intervjue sa donosiocima odluka: kantonalni ministri zdravstva,

direktori zavoda za zdravstveno osiguranje, direktori zavoda za javno zdravstvo obavili su

imenovani članovi užeg istraživačkog tima Zavoda.

Pilotiranje semistruktuiranih intervjua sa direktorima domova zdravlja i sa drugim

specijalistima iz PZZ obavio je vanjski stručnjak angažovan za ovu oblast.

Rezultati pilotiranja anketnih upitnika su da anketiranje doktora u prosjeku traje oko

30 minuta, a anketiranje medicinske sestre oko 20 minuta, dok je za anketiranje pacijenata

potrebno oko 25 minuta.

Pilotiranje pregleda zdravstvenih kartona pokazalo je da je popunjavanje

"evidencionih obrazaca za pregled zdravstvenih kartona" anketiranih pacijenata predstavljalo

najveći problem. Razlog za ovo je što su zdravstveni kartoni, uglavnom, neadekvatno vođeni,

tako da se potrebni podaci ne unose u za to predviđene rubrike i često su pisani nečitkim

rukopisom, što je iziskivalo dodatni angažman doktora medicine za pregled zdravstvenih

kartona.

Kako većina doktora medicine registrira samo kojem specijalisti upućuje pacijenta,

bez oznake da li je to specijalista u domu zdravlja ili specijalista u bolnici, nije se mogao

dobiti podatak o broju upućenih pacijenata specijalisti unutar i izvan doma zdravlja

Zbog svega navedenog, odlučeno je da se u nastavku istraživanja pregled

zdravstvenih kartona neće raditi.

Pilotiranje semistruktuiranih intervjua sa donosiocima odluka pokazalo je da je

prosječno vrijeme trajanja 30-45 minuta.

Pilotiranje fokus grupa sa direktorima domova zdravlja u prosjeku je trajalo oko 1,5

sat, dok je sa drugim specijalistima iz PZZ trajalo u prosjeku 1 sat.

15

Rezultati pilotiranja vodiča za provođenje semistruktuiranih intervjua ukazali su na

potrebu određenih korekcija, kako bi se više uskladili sa osnovnim ciljevima istraživanja, što

je urađeno.

U odnosu na rezultate pilot istraživanja, uži istraživački tim izvršio je reviziju

instrumenata istraživanja i metodoloških uputstava. (Prilog I-IX)

Glavno istraživanje Anketno istraživanje na području Federacije BiH započelo je 20.03.2010. godine, a

poslije edukacije supervizora i anketara obavljene 17.03.2010. godine u Zavodu za javno

zdravstvo FBiH. Edukaciju su obavili članovi užeg istraživačkog tima konsultanta, te vanjski

saradnik za izradu baze podataka, a prisustvovali su imenovani supervizori i anketari. (Prilog

X)

Glavno istraživanje je provedeno u trajanju od oko 30 dana (druga polovina marta i

prva polovina aprila), za koje vrijeme su članovi užeg tima Zavoda održavali redovne

kontakte sa svim učesnicima istraživanja, a posebno sa supervizorima. Po završetku

anketiranja, koje je obavljeno prema planu i uz punu podršku koordinatora i ostalih

učesnika,a upitnike, pregledane od strane supervizora, koordinatori su dostavili konsultantu.

3.7 UNOS I OBRADA PODATAKA Za unos podataka, za svaki od upitnika je kreirana posebna baza, za što je korišten

program ACWIN. Prije početka unosa podataka održana je jednodnevna obuka u Zavodu za

javno zdravstvo FBiH za osobe imenovane za unos podataka. Obuku je održao vanjski

stručnjak angažovan za izradu baze.

Statističku obradu podataka, po završenom unosu, uradio je vanjski stručnjak za ovu

oblast.

16

4 UPRAVLJANJE ISTRAŽIVANJEM I KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA

4.1 ORGANIZACIONA STRUKTURA Nosilac projekta (klijent) je Federalno ministarstvo zdravstva, a konsultant je Zavod

za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Ostale ustanove, koje su učestvovale u istraživanju su: ministarstva zdravstva, zavodi

za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja i domovi zdravlja.

Konsultant je formirao uži i širi istraživački tim, na čelu sa direktorom Zavoda za javno

zdravstvo FBIH, kao rukovodiocem projekta. Članovi užeg istraživačkog tima su uposlenici

Zavoda, a šireg vanjski saradnici, stručnjaci iz različitih oblasti, relevantni za ovo istraživanje

i predstavnik pacijenata. Također, u istraživanju su učestvovali vanjski stručnjak za izradu

uzorka i statističku obradu podataka, izradu baze i rad u fokus skupinama.

Za svaki kanton je formiran radni tim na čelu sa koordinatorom, direktorom

kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, koji je imenovao supervizora i anketare.

Konsultant je imenovao osobe odgovorne za unos podataka i tehničku podršku.

4.2 KONTROLA KVALITETA Za uspješno provođenje istraživanja je od posebne važnosti bilo angažiranje

saradnika sa kojima je konsultant imao dobra iskustva u prethodnim istraživanjima.

Jednodnevna edukacija supervizora i anketara obavljena je u Zavodu, što je

podrazumijevalo, ne samo teoretski dio, nego i praktični rad. Ovom prilikom su svi učesnici

dobili pisana uputstva i druge materijale, čime je obezbijeđena standardizacija rada na

terenu.

Tokom rada na terenu, prvi nivo kontrole obavljali su kantonalni supervizori, svojim

prisustvom anketiranju na samom početku istraživanja, te pregledom popunjenih anketnih

upitnika. Kako bi se osigurao kvalitet rada, anketiranju su u pojedinim kantonima

prisustvovali i članovi užeg radnog tima (Hercegovačko-neretvanski, Tuzlanski i Srednje-

bosanski).

Sljedeći nivo kontrole obavljale su osobe zadužene za unos podataka.

17

5 PRELIMINARNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA

5.1 REZULTATI ANKETIRANJA TIMOVA PORODIČNE/OBITELJSKE MEDICINE (P/OM)

U istraživanju je učestvovalo 314 timova porodične/obiteljske medicine (P/OM), što

čini 52% svih timova u Federaciji BiH, sa najvećim učešćem timova iz Kantona Sarajevo

(26,7%) i Tuzlanskog kantona (26,4%), što je u skladu sa brojem timova P/OM i brojem

stanovnika. Anketirano je 220 timova (70%) u gradskim i 94 (30%) u vangradskim

sredinama.

5.1.1 REZULTATI ANKETIRANJA DOKTORA P/OM

Osnovne informacije Prema polu, dvije trećine anketiranih doktora P/OM su ženskog pola. Prosječna

starost anketiranih je 48,7 godina. Više od polovine (55,3%) anketiranih doktora pripada

starosnoj podgrupi od 45-54 godine. Značajno je učešće starijih od 55 godina (21%), dok je

mlađih od 34 godine samo 6,3%, od čega nešto više u vangradskim (10%) nego u gradskim

sredinama (4,7%). Nema značajnih razlika među kantonima u odnosu na starost anketiranih

doktora P/OM.

Prema edukaciji, 31,9% anketiranih doktora P/OM su završili specijalizaciju P/OM u

trajanju od 3 godine, 28,8% su specijalisti druge grane medicine sa PAT-om, 20,1% su

doktori medicine sa PAT-om i 19,1% imaju specijalizaciju P/OM u trajanju od 2 godine.

Grafikon 1:

U vangradskim sredinama radi 27,4% doktora medicine sa dodatnom edukacijom

(PAT), u odnosu na 17,2% u gradskim sredinama. Postoje razlike među kantonima prema

Doktori prema završenoj edukaciji:

19.1

20.1

28.8

31.9

0 10 20 30 40

Specijalizacija porodičnemedicine u trajanju od 2 godine

Doktor medicine sa PAT-om

Specijalizacija druge granemedicine sa PAT-om

Specijalizacija porodičnemedicine u trajanju od 3 godine

18

završenoj edukaciji doktora P/OM. Uočljivo je da u Srednjebosanskom i Kantonu 10 radi

najveći procenat doktora medicine sa završenim PAT-om (50%).

Edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta završilo je 71,1% doktora u Federaciji BiH

koji rade kao obiteljski doktori. Interesantno je da ovu edukaciju procentualno ima veći broj

doktora koji rade u vangradskom području (74,2%) od doktora iz gradskog područja

(69,8%). U Posavskom i Bosansko-podrinjskom katonu svi doktori imaju edukaciju iz

zdravstvenog menadžmenta, a u Zeničko-dobojskom kantonu najmanje doktora je pohađalo

ovu edukaciju (54,6%).

Ko je bio organizator ove edukacije u FBiH zna 73,1% doktora koji su završili

edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta.

Da je edukacija iz zdravstvenog menadžmenta olakšala prihvatanje reforme primarne

zdravstvene zaštite i vještine upravljanja i komunikacije smatra 82,5% doktora koji su

pohađali edukaciju, više doktora iz vangradskog (87,4%) nego iz gradskog područja

(80,5%).

Svi doktori koji su pohađali edukaciju iz Posavskog i Kantona 10 smatraju da im je

ova edukacija olakšala prihvatanje reforme primarne zdravstvene zaštite i vještine

upravljanja i komunikacije, dok to smatra najmanje doktora iz Bosansko-podrinjskog (57,1%)

i Sarajevskog kantona (72,5%).

Među razlozima koje su naveli doktori zašto ova edukacija nije unaprijedila njihove

vještine upravljanja i komunikacije, najveći broj doktora je izjavio da ova edukacija nije

primjenjiva u praksi (20%), da nisu naučili ništa novo (14,3%), te da ova edukacija nije

prilagođena situaciji u FBiH, odnosno našem sistemu (12,2%).

Upravljanje i organizacija Oko polovine anketiranih doktora (50,6%) je izjavilo da dom zdravlja u kojem rade

ima ugovor sa određenim bolnicama ili specijalistima za prijem njihovih pacijenata, oko

četvrtine je izjavilo da ga nema (25,8%), dok ostatak ne zna (23,6%). Značajno veći procenat

anketiranih doktora (77,6%) u vangradskim sredinama je izjavio da njihov DZ ima ugovor sa

određenim bolnicama ili specijalistima za prijem njihovih pacijenata nego u gradskim

sredinama (39,7%).

Registracija stanovništva Da je registracija stanovništva u njihovom timu završena smatra 64,7% doktora P/OM

u FBiH, da je započela odgovorilo je 28,1%, dok je 7,2% doktora odgovorilo da registracija

nije počela, što se nije razlikovalo u gradskim i vangradskim područjima.

Prema odgovorima doktora P/OM, timovi sa završenom registracijom stanovništva su

u prosjeku imali 1900 registriranih stanovnika, sa nešto većim brojem registriranih u

vangradskim (2074 stanovnika), nego u gradskim područjima (1890 stanovnika). Najveći broj

19

registriranih stanovnika po timu je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (2600), a najmanji

u Kantonu Sarajevo (1681).

Timovi u kojima registracija nije završena u prosjeku su pružali zdravstvenu zaštitu za

2000 stanovnika, sa nešto većim brojem stanovnika gradsko (2000 stanovnika), nego

vangradsko (1800 stanovnika). Najveći broj stanovnika po 1 timu P/OM u kojima registracija

nije završena je u Srednjebosanskom kantonu (3000), a najmanji u Unsko-sanskom kantonu

(1500).

Radno vrijeme Tek svaka druga ambulanta na području FBiH (55,8%) radi u dvije smjene, značajno

manje u vangradskim sredinama (samo 22,7%) nego u gradskim (69,2%). Postoje značajne

razlike među kantonima, pa najmanji procenat ambulanti radi u dvije smjene, u Posavskom

(14,3%), a najveći u Kantonu Sarajevo (93,8,%).

Radno vrijeme tima organizirano u dvije smjene ima polovina timova P/OM u FBiH

(50,2%), od čega značajno veći broj timova u gradskim (61,8%) nego u vangradskim

područjima (21,5%).

Najveći broj timova koji rade u dvije smjene je prisutan u Kantonu Sarajevo (87,0%).

Samo u jednoj smjeni rade svi timovi u Bosansko-podrinjskom, te 85,7% timova u

Posavskom i 72,4% timova u Srednjobosanskom kantonu.

Grafikon 2:

Timovi P/OM u FBiH koji rade samo u jednoj smjeni:

49.4

66.7

85.7

60.8 58.4

100.0

72.4

54.358.1

13.0

50.0

0

20

40

60

80

100

FBiH USK PK TK ZDK BP SBK HNK ZHK KS K10

20

U FBiH, 18,7% timova radi na više punktova, što je više izraženo u vangradskim

područjima, gdje na više punktova radi gotovo trećina timova (30,0%), nego u gradskim


Najveći procenat timova koji rade na više punktova je u Posavskom kantonu (71,4%)

i Srednjebosanskom kantonu (42,4%), dok u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10 nijedan tim

ne radi na više punktova.

Zbog organizacije posla, 64,1% doktora P/OM je izjavilo da radi u nekoj drugoj službi

ili dežura, bez značajne razlike između gradskih (65%) i vangradskih sredina (61,8%), u

prosjeku čak 41,3 dana godišnje. Najmanji broj dana u nekoj drugoj službi rade doktori P/OM

u Kantonu Sarajevo (prosječno 13,3 dana), a najviše u Bosansko-podrinskom kantonu (88,9

dana).

Značajan procenat doktora P/OM koji je odgovorio da radi na više punktova, dodatno

u drugoj službi ili dežura, smatra da to negativno utiče najviše na njihovo zadovoljstvo

(44,1%), na kvalitet njihovog rada (36,2%), te na zadovoljstvo pacijenata (33,1%).

Postoje razlike među gradskim i ostalim sredinama u odnosu na ova pitanje, kao i

među kantonima, pa su anketirani doktori P/OM u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10 u

najvećim procentima odgovorili da rad na drugim mjestima negativno utiče na njihov rad po

svim navedenim pitanjima.

Grafikon 3:

Negativan uticaj organizacije posla na kvalitet rada, zadovoljstvo doktora i pacijenta:

36.2

61.5

14.3

24.6 26.730.0

20.926.7

33.1 30.8

71.4

16.922.9 25.0

28.4

53.5

43.044.1

76.9

57.1

22.0

34.439.9

20.926.7

55.6

43.0

100.0

78.678.6

100.0100.0

78.6

0

20

40

60

80

100


kvalitet zadovoljstvo pacijenata zadovoljstvo doktora

Sistem zakazivanja Sistem zakazivanja posjeta u ordinaciji je započeo u 89,1% timova P/OM u FBiH i to

u nešto većem procentu u gradskim (90,5%), nego u vangradskim područjima (85,8%).

21

Prema dobivenim odgovorima, zakazivanje posjeta je u potpunosti uspostavljeno u

Bosansko-podrinjskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Kantonu 10, dok je u najmanjem

procentu zastupljeno u Zapadno-hercegovačkom (37,6%) i Srednjebosanskom kantonu

(57,7%).

Preko jedne trećine doktora u FBiH (35,1%) je izjavilo da imaju veoma dobra i izvrsna

iskustva sa zakazivanjem posjeta, što je bilo više izraženo u vangradskim (48,6%), nego u

gradskim područjima (29,6%). Da imaju veoma loša i loša iskustva sa sistemom zakazivanja

posjeta izjavilo je 18,0% doktora u FBiH, bez značajnih razlika u gradskim i vangradskim

područjima.

Veoma dobra iskustva ima najveći procenat doktora u Unsko-sanskom kantonu

(53,3%), a najmanji procenat u Srednje-bosanskom kantonu (7,8%), dok su doktori u

Bosansko-podrinjskom kantonu svoja iskustva u 57,1% slučajeva ocijenili kao dobra. Preko

90% doktora P/OM u FBiH primi pacijenta kada nije hitno do tri dana od zahtjeva, od čega

preko 50% isti dan. Više od jedne sedmice u slučajevima koji nisu hitni čeka 4,2% pacijenata

u FBiH. Dužina čekanja je nešto manje izražena u vangradskim sredinama, nego u gradskim

područjima.

U pet kantona (Posavski, Bosansko-podrinjski, Srednje-bosanski, Hercegovacko-

neretvanski i Zapadno-hercegovački) doktori P/OM prime pacijente u slučajevima koji nisu

hitni dtri dana od zahtjeva. Najveći broj pacijenata koji ne budu primljeni kod doktora unutar 3

dana do zahtjeva, u slučajevima koji nisu hitni, je u Kantonu Sarajevo (14,7%).

Tabela 4. Vrijeme za koje doktori P/OM medicine prime pacijente u slučajevima koji

nisu hitni, %

Isti dan Sljedeći dan Unutar 3

dana Unutar 5

dana

Za više od jedne

sedmice % % % % %

FBiH 51,5 23,3 16,1 5,0 4,2

Unsko-sanski 40,0 26,7 20,0 0,0 13,3

Posavski 85,7 0,0 14,3 0,0 0,0

Tuzlanski 54,6 17,6 19,2 4,9 3,7

Zeničko-dobojski 42,4 27,0 18,1 8,4 0,0

Bosansko-podrinjski 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Srednjebosanski 84,6 11,5 3,9 0,0 0,0

Hercegovacko-neretvanski 47,1 29,0 23,9 0,0 0,0

Zapadno-hercegovacki 74,8 16,8 8,4 0,0 0,0

Kanton Sarajevo 39,2 31,3 14,7 9,1 5,7

Kanton 10 0,0 50,0 50,0 0,0 0,0

22

Prema odgovorima 87,0% doktora njihovi pacijenti, prije zakazanog prijema, u

čekaonici provedu do 30 minuta, 12,5% doktora procjenjuje da pacijenti čekaju preko 30

minuta, od čega 3,7% procjenjuje da čekaju preko 60 minuta. Prosječno vrijeme čekanja

iznosi 17,4 minuta.

Dužina čekanja je veća u vangradskim područjima, gdje preko 30 minuta na pregled

čeka 20,9% pacijenata, dok u gradskim područjima iznad 30 minuta čeka 9,1% pacijenata.

Duže od 30 minuta, na zakazani pregled, čeka najviše pacijenata u Srednje-bosanskom

kantonu (42,2%) i u Posavskom kantonu (14,3%), dok u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10

svi pacijenti čekaju manje od 30 minuta. Svi doktori P/OM u FBiH (100,0%) su izjavili da je

uobičajno da u slučaju hitne potrebe prime pacijenta isti dan.

Grafikon 4:

Usluge U prosjeku, doktor P/OM primi dnevno 43 pacijenta. Nema značajnih razlika između

gradskih (44) i vangradskih sredina (40). Najveći broj pacijenata dnevno imaju doktori P/OM

u Bosansko-podrinjskom kantonu (60), a najmanji u Posavskom (26).

Pacijenti prema vremenu koje provedu u čekaonici između zakazanog termina i prijema kod doktora P/OM u FBiH:

50.8

36.2

8.8

3.40.3

0

10

20

30

40

50

60

Ispod 10 min 10-30 min 30-60 min 60-120 min 120-180 min

23

Grafikon 5:

Prosječan broj posjeta po doktoru P/OM dnevno:

42.746.5

25.8

44.1 42.4

60.4

35.2

44.1

38.6

43.540.0

0

10

20

30

40

50

60

70


Doktori P/OM dnevno upute 7-8 pacijenata drugim specijalistima, nešto više u

gradskim (8) nego u vangradskim sredinama (6). Postoje razlike između kantona, pa se

najmanje pacijenata dnevno upućuje drugim specijalistima u Posavskom (3), a najviše u

Bosansko-podrinjskom kantonu (9).

Grafikon 6:

Prosječan broj upućenih pacijenata drugim specijalistima dnevno:

7.5

5.6

3.0

8.8

6.9

9.0

5.3

6.1

8.78.2 8.3

0

2

4

6

8

10


24

Većina anketiranih doktora P/OM (63,7%) je izjavila da obavlja i evidentira

preventivne aktivnosti i to: savjetovanje o prestanku pušenja (70,1%), o zdravoj ishrani

(73%), odgovarajućoj fizičkoj aktivnosti (66,3%), potrebi mamografije, PAPA testa, pregleda

na Ca debelog crijeva za odgovarajuće pacijente (74,1%) i obaveznoj imunizaciji djece

(35,1%).

Nema značajnih razlika između gradskih i vangradskih sredina osim u savjetovanju o

obaveznoj vakcinaciji djece, što je bolje u vangradskim (45,8%) nego u gradskim sredinama

(30,8%),

Iako znatan broj doktora navodi da obavlja preventivne aktivnosti, postoje razlike u

učestalosti provođenja pojedinih preventivnih aktivnosti u pojedinim kantonima. Savjetovanje

o prestanku pušenja najmanje provode doktori u Bosansko-podrinjskom kantonu (42,9%); o

zdravoj ishrani u Zapadno-hercegovačkom (45,6%); o potrebi odgovarajuće fizičke aktivnosti

u Srednjebosanskom i (46,2%) Zeničko-dobojskom kantonu (46,4%), dok o potrebi

mamografije, PAPA testa ili pregleda na Ca debelog crijeva kod odgovarajućih pacijenata/ica

u Bosansko-podrinjskom (42,9%) i Zeničko-dobojskom (48,1%) kantonu. Savjetovanje o

obaveznoj imunizaciji djece najmanje je zastupljeno u Kantonu Sarajevo (7,9%), gdje su

djeca uglavnom opredjeljena pedijatru.

Tabela 5. Savjetovanje o preventivnim aktivnostima po kantonima FBiH

Prestanku pušenja

Zdravoj ishrani

Fizičkoj aktivnosti

Potrebi mamografij

e, PAPA testa,

pregleda na Ca debelog

crijeva

Obaveznoj imunizaciji

djece

% % % % %

FBiH 70,1 73,0 66,3 74,1 35,1

Unsko-sanski 80,0 73,3 66,7 93,3 46,7

Posavski 71,4 57,1 57,1 57,1 42,9

Tuzlanski 86,4 87,3 81,2 79,0 57,1



Srednjebosanski 50,1 53,9 46,2 77 61,5



Kanton Sarajevo 73,0 82,1 70,8 81,1 7,9

Kanton 10 75,0 100 75,0 75,0 100

25

Oko jedne trećine doktora P/OM organizira grupna savjetovanja u ambulanti ili na

drugom mjestu za svoje pacijente (35,8%). Predavanja u mjesnoj zajednici obavlja samo

23% doktora P/OM, a 26,4% je izjavilo da organizira predavanja u školama. Nema značajnih

razlika među gradskim i vangradskim sredinama.

Da obavljaju kućne posjete odgovorilo je 89,1% doktora u FBiH, od čega 58,9%

obavlja do 5 kućnih posjeta mjesečno. Kućne posjete više obavljaju doktori u vangradskim

(96,1%) nego u gradskim područjima (86,3%).

Svi doktori u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10, te 98,9% doktora u

Kantonu Sarajevo odgovorili su da obavljaju kućne posjete.

Kućne posjete u Unsko-sanskom kantonu ne obavlja 40% doktora P/OM i 23%

doktora u Srednje-bosanskom kantonu.

Kontinuitet i koordinacija Anketirani doktori P/OM su veoma zadovoljni saradnjom sa specijalističko-

konsultativnim službama domova zdravlja (53,1%), drugim službama PZZ (52,7%), te

centrima za fizikalnu rehabilitaciju (51,4%). U značajno manjem procentu su veoma

zadovoljni saradnjom sa bolnicama (32,4%), lokalnom zajednicom (33,6%) i drugim

sektorima (obrazovni, socijalni, NGO itd.) i to 28,4%.

Grafikon 7:

Saradnja sa drugim službama, nivoima zdravstvene zaštite i drugim sektorima:

18.515.5

11.78.3

27.7

34.934.832.6

34.937.8

39.636.0

46.2

51.4 52.753.1

32.428.4

34.531.0 33.6

0

10

20

30

40

50

60

Centrom za mentalnozdravlje

Centrom za fizikalnurehabilitaciju

Drugim službamaPZZ

Specijalističko-konsultat. služ.DZ

Bolnicama Lokalnom zajednicom Drugim sektorima

nema saradnje/loša dobra veoma dobra/izvrsna

26

Međutim, čak, 18,5% anketiranih doktora je izjavilo da nema nikakvu saradnju sa

centrom za mentalno zdravlje ili da je saradnja loša, a 15,5% doktora nema nikakvu saradnju

sa centrom za fizikalnu rehabilitaciju ili je ista loša. Čak 27,7% doktora P/OM nema saradnju

sa bolnicama ili je ona loša. Doktori iz vangradskih sredina imaju bolju saradnju sa drugim

nivoima zdravstvene zaštite, ustanovama i sektorima.

U Federaciji BiH, 60,4% doktora P/OM je izjavilo da veoma dobro obavijeste

specijalistu o stanju pacijenta kojeg mu upućuju, dok samo 8,5% smatra da to obavi

nedovoljno. Nema razlika između gradskih i vangradskih sredina po ovom pitanju. Da

veoma dobro obavijeste specijalistu o stanju pacijenta kojeg upućuju izjavilo je samo 42,9%,

doktora P/OM u Bosansko-podrinjskom kantonu i u Unsko-sanskom (46,7%).

Samo jedna trećina anketiranih doktora P/OM (34,3%) je izjavila da ugovara preglede

kod specijaliste za svoje pacijente, nešto više u vangradskim (44,3%) nego u gradskim

područjima (30,3%). U Bosansko-podrinjskom kantonu su svi doktori izjavili da ne ugovaraju

preglede kod specijaliste za svoje pacijente, a u Kantonu Sarajevo ove preglede ugovara

13,4% doktora P/OM.

Grafikon 8:

Veoma malo doktora P/OM ugovara prijem u bolnicu za svoje pacijente, njih samo

22,6%, od čega u gradskim sredinama 20,1%, a u vangradskim 29% doktora P/OM.

Doktori P/OM koji su izjavili da ugovaraju preglede za svoje pacijente kod specijaliste:

34.3

53.3

42.939.0

31.2

0.0

42.2

48.5

66.5

13.4

75.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80


27

Grafikon 9:

Doktori P/OM koji su odgovorili da ugovaraju prijem u bolnicu za svoje pacijente:

22.6

46.742.9

23.7

13.5

0.0

38.4

26.1

58.1

4.3

100.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


U Kantonu 10 svi doktori su izjavili da ugovaraju prijem svojih pacijenata u bolnicu,

dok u Bosansko-podrinjskom kantonu niko od doktora ne ugovara prijem u bolnicu, a u

Kantonu Sarajevo samo 4,3% doktora P/OM ugovara prijem u bolnicu za svoje pacijente.

Rezultate specijalističkih pregleda svojih pacijenata (nalazi, rezultati pretraga) samo

0,9% doktora prima službenim putem, dok je, čak, 98,8% potvrdilo da rezultate pregleda

dobije direktno od pacijenata. Nema razlika između gradskih i ostalih sredina, kao niti među

kantonima.

Odnos prema pacijentu Doktori P/OM u FBiH u 62,0% slučajeva su izjavili da vrlo dobro poznaju pacijente i

njihovu porodicu, te su u visokom procentu zadovoljni svojim odnosom sa pacijentima

(80,4%). Da veoma dobro pomažu pacijentima da se snađu na putu kroz zdravstveni sistem

izjavilo je 79,1% doktora P/OM, te su u 76,8% slučajeva doktori mišljenja da veoma dobro

objasne pacijentu sve moguće rizike koji se odnose na bilo koju preporučenu pretragu ili

liječenje.

Samo 20,9% doktora P/OM je zadovoljno vremenom koje posveti pacijentu. Znatno

manji broj doktora u gradskim područjima (16,1%) je zadovoljan vremenom koje posveti

pacijentu, nego u vangradskim (32,7%).

28

Grafikon 10:

Mišljenje doktora P/OM u FBiH o svome odnosu prema pacijentima:

62.0

80.4

20.9

76.8 79.1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

vrlo dobro poznaju pacijente injihovu porodicu

vrlo zadovoljni odnosomprema pacijentima

veoma zadovoljni vremenomkoje posveti pacijentu

veoma dobro objasnepacijentu sve moguće rizikekoji se odnose na bilo kojupreporučenu pretragu ili

liječenje

veoma dobro pomažupacijentima da se snađu na

putu kroz zdravstveni sistem

Među doktorima P/OM koji smatraju da posvete veoma malo vremena pacijentima,

najveći broj je u Srednjebosanskom kantonu (42,3%) i Kantonu Sarajevo (38,3%).

Visok procenat anketiranih doktora P/OM (87,4%) smatra da je privatnost njihovih

pacijenata veoma dobro poštovana, dok su samo 4,5% izjavili da je ona vrlo loše i loše

poštovana. Nema razlika između gradskih (87,3%) i vangradskih sredina (87,8%). U

Srednjobosanskom kantonu je najveći procenat anketiranih doktora (15,4%) izjavio da je

privatnost njihovih pacijenata veoma loše ili loše poštovana.

Korištenje opreme U okviru prve komponente Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP)

Federalnog ministarstva zdravstva su provedene značajne aktivnosti unutrašnje adaptacije

ambulanti, te opremanja standardnim setom opreme, te je jedan od ciljeva istraživanja da se

utvrdi koliko se postojeća oprema koristi.

Tako, EKG aparat ima 97,8% ambulanti, otoskop 93,4%, a oftalmoskop ima 81,8%

ambulanti.

Velika većina anketiranih doktora P/OM izjavila je da u svom radu koristi EKG

(96,2%), otoskop (88,5%), te oftalmoskop (46,3%). Mali procenat anketiranih je odgovorio da

nema EKG aparat u ambulanti (1,9%) ili da ga ne koristi (1,6%). Da nema otoskop izjavilo je

4,2% doktora, a da ga ne koristi 4,9%. Oftalmoskop nema u ambulanti 11,6% doktora, a ne

koristi ga još 35,2% anketiranih doktora P/OM.

29

U vangradskim sredinama se nešto više koriste otoskop i oftalmoskop, a u gradskim

je EKG više korišten. Postoje razlike među kantonima u korištenju opreme, posebno

oftalmoskopa, pa u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom i Posavskom oftalmoskop koristi

manje od trećine anketiranih doktora P/OM.

Finansiranje Većina doktora P/OM u FBiH ne zna kakav je mehanizam plaćanja P/OM u njihovom

domu zdravlja (60,4%), bez značajnih razlika u gradskim i vangradskim sredinama. Najveći

procenat doktora koji ne znaju koji je aktuelni mehanizam plaćanja P/OM u njihovom domu

zdravlja je u Srednjebosanskom (80,8%) i Unsko-sanskom kantonu (80,0%). U Posavskom

kantonu su svi doktori izjavili da je mehanizam plaćanja OM u njihovom DZ paušalan.

Među doktorima P/OM u FBiH koji su odgovorili da znaju kakav je mehanizam

plaćanja P/OM u njihovom domu zdravlja, najveći broj je odgovorio da je P/OM plaćena po

paušalnom osnovu (20,3%), zatim po osnovu kapitacije (13,9%), te kapitacija u kombinaciji

sa ugovaranjem prema programima (5,9%).

Tabela 6. Odgovor doktora P/OM na pitanje kakav je mehanizam plaćanja P/OM u

njihovom domu zdravlja.

Kapitacija

Kapitacija +Ugovaranje

prema programima

Paušalno Ne znam

% % % %

FBiH 13,9 5,4 20,3 60,4

Unsko-sanski 6,7 13,3 0,0 80,0

Posavski 0,0 0,0 100,0 0,0

Tuzlanski 41,0 12,3 5,9 40,8

Zeničko-dobojski 3,4 4,2 19,8 72,6

Bosansko-podrinjski 0,0 0,0 21,4 78,6

Srednjebosanski 0,0 0,0 19,2 80,8

Hercegovacko-neretvanski 0,0 0,0 39,8 60,2

Zapadno-hercegovacki 0,0 0,0 50,0 50,0

Kanton Sarajevo 7,7 1,1 27,2 64,0

Kanton 10 0,0 25,0 25,0 50,0

Nešto manje od jedne trećine doktora P/OM u FBiH (30,2%) je odgovorilo da je

uvedena participacija pacijenata za korištenje zdravstvenih usluga, koji u najvećem procentu

(49,8%) smatraju da je visina participacije niska (mala i suviše mala), što je više izraženo u

30

gradskim (58,5%), nego u vangradskim područjima (31,2%). Da je participacija niska misli

najveći procenat doktora u Srednjebosanskom (38,4%) i Zapadno-hercegovačkom kantonu

(25,2%).

Grafikon 11:

Odgovor doktora P/OM na pitanje o visini participacije:

18.4

31.4

40.4

1.3

5.0

0

10

20

30

40

50

Suviše mala Mala Odgovarajuća Vrlo visoka Previsoka

Više od polovine doktora P/OM (55,0%) je odgovorilo da je uvedena premija

pacijenata za korištenje zdravstvenih usluga, od čega njih 46,8% smatra da je visina premije

niska (mala i suviše mala). Da je visina premije niska smatra više doktora u gradskim

(50,4%), nego u vangradskim područjima (41,1%). Posmatrano po kantonima, najveći

procenat doktora u Srednjebosanskom (62,6%) i Unsko-sanskom kantonu (60,0%) smatra

da je visina premije (markice) niska.

Grafikon 12:

Odgovor doktora P/OM na pitanje o visini premije (markice):

20.4

26.5

47.2

2.7 3.2

0

10

20

30

40

50

Suviše mala Mala Odgovarajuća Vrlo visoka Previsoka

31

Gotovo trećina doktora P/OM u FBiH (30,6%) je primjetila da njihovi pacijenti ne traže

zdravstvene usluge zato što su skupe i to 33,4% doktora u vangradskim i 29,4% u gradskim

područjima. Da njihovi pacijenti ne traže zdravstvene usluge zato što su skupe smatra

najviše doktora u Posavskom (71,4%) i Srednje-bosanskom kantonu (69,2%), a najmanje

doktora u Tuzlanskom (17,5%) i Kantonu Sarajevo (17,9%).

Grafikon 13:

Doktori P/OM koji smatraju da njihovi pacijenti ne traže zdravstvene usluge zato što su skupe:

Ne59.3%

Bez odgovora / ne želim odgovoriti

0.3%Ne znam

9.9%Da

30.6%

Menadžment promjena Sa «Strategijom razvoja primarne zdravstvene zaštite» je upoznato 77,4% doktora

OM u FBiH, upoznati su svi doktori u Posavskom i Bosansko-podrinjskom, te 94,9% doktora

u Hercegovačko-neretvanskom kantonu dok ih je najmanje upoznato u Zeničko-dobojskom

(60,1%) i u Tuzlanskom kantonu (68,5%).

S «Projektom unaprjeđenja zdravstvenog sektora (HSEP)» upoznato je 61,3%

doktora OM u FBiH, upoznati su svi doktori u Herceg-bosanskom i 86,7% doktora u Unsko-

sanskom kantonu, dok je u Tuzlanskom kantonu upoznato svega 41,1% doktora, a u

Zeničko-dobojskom 55,9%.

32

Grafikon 14:

Poznavanje Strategije i HSEP-a:

77.4

86.7

100.0

68.5

60.1

92.3 94.9

74.8

61.3

86.7 85.7

41.1

55.9

65.3

81.274.8

58.5

82.1

75.0

100.0

85.7

100.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


Upoznati sa Strategijom Upoznati sa HSEP

Da koriste neke od kliničkih puteva ili druge pisane procedure odgovorilo je 64,1%

doktora P/OM u FBiH. Najveći broj doktora koristi vodič za šećernu bolest (57,8%), zatim za

hipertenziju (56,9%), kardiovaskularne bolesti (21,1%) i anemiju (13,2%).

Više od 70% doktora pozitivno procjenjuje podršku koju dobivaju od menadžmenta

doma zdravlja u odnosu na uvođenje promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok 29% njih

to ocjenjuje sa vrlo loše i loše. Nešto lošiju podršku (31,8%) imaju doktori koji rade u

vangradskom području.

Što se tiče podrške menadžmenta doma zdravlja doktorima porodične medicine u

odnosu na uvođenje promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najmanju podršku dobivaju

doktori u Bosansko-podrinjskom katonu (85,7%) i Srednjebosanskom kantonu (46,2%).

Najzadovoljniji podrškom menadžmenta su doktori u Kantonu 10. Negativne ocjene nema .

Preko dvije trećine doktora smatra (76,7%) da je došlo do poboljšanja kvaliteta

zdravstvenih usluga nakon uvođenja modela porodične medicine. Da je došlo do poboljšanja

kvaliteta zdravstvenih usluga nakon uvođenja modela porodične medicine, smatra 93,3%

doktora u Unsko-sanskom kantonu i 85,7% u Posavskom kantonu, dok najmanje doktora vidi

da je došlo do poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga u Bosansko-podrinjskom (64,3%) i

Srednjebosanskom kantonu (65,4%)

33

Međutim, ako se posmatraju samo oni koji su odgovorili na ovo pitanje, osim u

Zeničko-dobojskom (97,6%) i Sarajevskom kantonu (95,4%) svi doktori odgovorili su da je

došlo do poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga uvođenjem modela porodične medicine.

Grafikon 15:

Promjena kvaliteta zdravstvenih usluga uvođenjem modela PM:

76.7

93.3

85.7 83.9

70.565.4

82.6 83.2

0.93.4

22.4

6.7

14.3 16.1

27.8

34.6

17.4 16.8

27.6

69.075.0

64.3

25.0

35.7

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


poboljsan pogoršan nema podataka

Zadovoljstvo doktora P/OM Brojem timova porodične medicine u domu zdravlja nije zadovoljno više od jedne

trećine doktora P/OM (35,3%), nemaju određen stav o tome (27,2%), to jeste. niti su

zadovolji niti nezadovoljni, 34,2% ih je zadovoljno, dok je veoma zadovoljno svega 3,3%.

Daleko veće nezadovoljstvo su iskazali doktori u vangradskim područjima (42,5%) od

doktora u gradskim područjima (24,9%).

Najveće nezadovoljstvo brojem timova je u Bosansko-podrinjskom (78,5%)

Srednjebosanskom (61,5%) i Zeničko-dobojskom kantonu (41,6%), niti su zadovolji niti

nezadovoljni najviše su doktori u Posavskom kantonu (57,1%), Hercegovačko-neretvanskom

kantonu (39,8%) i Unsko-sanskom kantonu (33,3%).

Trenutnim stanjem, brojem timova obiteljske medicine u svom domu zdravlja

zadovoljan je najveći broj doktora u Zapadno-hercegovačkom kantonu (62,7%) i Kantonu 10

(50,0%).

34

Grafikon 16:

Zadovoljstvo doktora brojem timova porodicne medicine u DZ:

37.5

26.7

41.6

61.5

31.2

20.8

27.2

33.3

57.1

27.7 27.0

19.3

27.0

35.3

26.7

19.2

28.932.4

14.3

40.0 40.6

25.0

78.6

16.5

25.0

39.8

50.0

21.4

28.6

45.7

31.4

62.7

0

10

20

30

40

50

60

70

80


nezadovoljan ni zadovoljan ni nezadovoljan zadovoljan

Zadovoljstvo edukacijom koju su pohađali iz porodične medicine, a koja je zadovoljila

njihove potrebe za povećanjem znanja i vještina o promociji zdravlja, prevenciji bolesti i

unapređenju procesa rada više od polovine broja doktora ocjenila je pozitivno (63,5%).

Nezadovoljnih edukacijom su više doktori u vangradskom području (19,8%), u

odnosu na gradsko područje (14,4%).

Edukacijom su najzadovoljniji doktori u Sarajevskom kantonu (78,7%) , Bosansko-

podrinjskom (78,6%) i Hercegovačko-neretvanskom (73,9%)

Najveće nezadovoljstvo edukacijom je u Srednjebosanskom kantonu (38,5%), zatim

u Unsko-sanskom kantonu (26,7%).

35

Grafikon 17:

Zadovoljstvo doktora edukacijom:

16.020.0

7.6

38.5

12.316.8

20.4

26.7

14.318.4

36.7

19.2

13.8 12.414.7

63.5

46.7

71.4

61.6

55.7

42.3

73.970.8

78.7

14.3

26.7

6.6

25.0

0.0

21.4

50.0

25.0

78.6

0

10

20

30

40

50

60

70

80



Timskim radom je zadovoljno i veoma zadovoljno 85,4% doktora. Nema većih razlika

između gradskog i vangradskog područja što se tiče zadovoljstva timskim radom.

U tri kantona svi doktori su zadovoljni timskim radom i to u Posavskom kantonu,

Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Najnezadovoljni su doktori u Srednjebosanskom

(22,1%) i Unsko-sanskom kantonu (13,3%).

Grafikon 18:

Zadovoljstvo doktora timskim radom:

5.8 3.6 2.1

22.1

5.10.0

8.9

0.0 0.06.1

19.8

11.5 13.816.8

5.7

85.4 86.7

100

90.4

78.1

65.4

81.2 83.3

90.9

0.0 0.03.4

13.3

0.00.00.0

100.0 100.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100



36

Nezadovoljstvo finansiranjem u Federaciji BiH iskazuje više od polovine doktora

(51%).

Dokori koji rade u gradskim sredinama su nezadovoljniji (53,7%) od doktora iz

vangradskih područja (44,5%).

Najveći broj nezadovoljnih doktora je u Posavskom kantonu (85,7%), zatim Zapadno-

hercegovačkom (74,8%) i Unsko-sanskom kantonu (73,3%).

U Federaciji BiH je postojećim mehanizmom finansiranja veoma nezadovoljno 15,7%

doktora. Veoma nezadovoljno je 16,9% doktora iz gradskih sredina i 12,7% doktora iz

vangradskih sredina. Najviše veoma nezadovoljnih doktora je u Posavskom kantonu (50%),

Bosansko-podrinjskom (42,9%) i Srednjebosanskom (30,7%).

Najzadovoljniji su doktori u Tuzlanskom kantonu (30,2%).

Grafikon 19:

Zadovoljstvo doktora postojećim mehanizmom finansiranja:

51.0

33.4

54.8

65.3 63.8

74.8

33.2

6.7

0.0

36.4

27.0 27.0 26.1 25.2

48.5

15.820.0

14.3

30.2

18.2

7.7 10.2

0.0

6.6

85.7

73.3

44.950.0

64.3

35.7

25.025.0

0.00

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


nezadovoljan ni zadovoljan ni nezadovoljan zadovoljan Informatizacija u zdravstvenom sistemu Federacije BiH je na veoma niskom stupnju,

praktično ne postoji, pa je 82,8% doktora nezadovoljno postojećim stanjem, a samo 6,3% je

zadovoljno. Doktori koji rade u gradskom području su nezadovoljniji (85,7%) od doktora iz

vangradskih sredina (75,6%).

Najgora situacija sa informatizacijom pa tako i najveći broj nezadovoljnih doktora je u

Posavskom kantonu (100%), zatim Bosansko-podrinjskom (100%) i Sarajevskom (97,9%)

kantonu.

U Federaciji BiH je postojećim stepenom informatizacije veoma nezadovoljno 13,3%

doktora.

37

Grafikon 20:

Zadovoljstvo doktora postojećom informatizacijom:

82.8

75.979.7

88.5

51.5

83.2

9.613.3

0.0

12.6 13.1 11.58.4

2.16.3

0.0 0.0

26.1

0.0

100.0

0.0

97.9

86.7

100.0

22.5

50.0

0.0

8.47.211.5

0.0 0.0

50.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100



Gotovo trećina doktora P/OM u FBiH (30,0%) smatra da zdravstveni karton nije

prilagođen sadržaju rada obiteljske/porodične medicine.

Na pitanje da li su zadovoljni trenutnim poslom porodičnog doktora 29,4% doktora u

FBiH je odgovorilo da su veoma zadovoljni ovim poslom, najveći broj je odgovorio da je

posao zadovoljavajući (40%), a trećina doktora je malo zadovoljna. Interesantno je da su

doktori koji rade u vangradskim područjima zadovoljniji (37,8%) od doktora iz gradskih

područja (26%).

Veoma zadovoljni svojim poslom je svega 6,3% doktora porodične medicine, od kojih

više doktora iz vangradskih sredina (7,7%) i nešto manje iz gradskih sredina(5,8%).

Najviše doktora je izjavilo da je veoma zadovoljno sadašnjim poslom u Zapadno- –

hercegovačkom kantonu (16,8%), zatim u Posavskom kantonu(14,3%) i Srednjebosanskom

(11,5%).

Najnezadovoljni poslom su doktori u Bosansko-podrinjskom (64,3%) i

Srednjebosanskom kantonu (38,6%).

38

Grafikon 21:

Zadovoljstvo doktora trenutnim poslom:

30.624.7

32.738.6

17.4

8.4

40.0

46.742.9

39.744.5

34.5

41.8

29.4

6.7

26.9

67.4

22.3

0.0

46.6

35.9

0.0

64.3

46.0

14.3

100.0

15.2

0.0

21.4

57.1

35.6

22.8

45.6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100



Među problemima sa kojima se susreću u implementaciji modela P/OM, doktori su u

najvećem broju naveli preopterećenost poslom (33,9%), zatim neadekvatno finanasiranje

(30,0%), nedostatk zdravstvenih radnika (22,0%), te neadekvatnu organizaciju i probleme sa

stanovništvom (po 20,8%).

Pod problemima sa neadekvatnom organizacijom su podrazumijevali neriješenu

zamjenu doktora u slučaju bolovanja ili godišnjeg odmora, rad doktora na više punktova,

sestra u timu nije stalna, nerazdvojena opća i obiteljska medicina, timovi P/OM pokrivaju

hitnu i palijativnu službu, što ih dodatno opterećuje, opterećenost administracijom i slično.

Pod problemima sa stanovništvom, doktori P/OM su naveli nedovoljnu prosvijećenost

i informisanost stanovništva o principima rada i značaju P/OM, neadekvatnu komunikaciju i

nepoštivanje zdravstvenh radnika od strane pacijenata, neprihvatanje načina rada P/OM,

nepoštivanje dogovorenih termina od strane pacijenata, prevelika prava pacijenata i slično.

Značajne primjedbe doktori medicine su imali u odnosu na postojeću registraciju

stanovništva (u slučajevima kada je ona započela) koju smatraju neadekvatnom, jer se kako

navode, radi o „registraciji bolesnika”, a ne stanovništva.

39

Grafikon 22:

Prioritetni problemi sa kojima se susreću doktori P/OM u implementaciji modela P/OM:

33.9

30.0

22.0 20.8 20.8

12.810.5

0

10

20

30

40

Preopterećenost,veliki br.pacijenata

Neadekvatnofinansiranje

Nedostatak. zdrav.radnika

Neadekvatnaorganizacija

Problemi sastanovništvom/

pacijentima

Neadekvatnaregistracija

Neadekvatnasaradnja sa

dr.službama i nivoimazdrav.zaštite

Među prijedlozima za unapređenje implementacije modela P/OM, doktori su naveli:

povećati broj radnih timova P/OM i smanjiti broj pacijenata (31,9%), uvesti adekvatno

finansiranje timova sa sistemom stimulacije (28,1%), uvesti informatizaciju (20,1%), te

unaprijediti organizaciju (15,1%), što je povezano i sa potrebom za izmjenom postojećih

standarda i normativa za P/OM (10,2%).

Pod unapređenjem organizacije se podrazumijeva stalni doktor i sestra u timu,

moguće rješenje zamjene doktora u slučaju bolovanja ili godišnjeg odmora, omogućiti više

vremena za pacijenta, obezbijediti patronažu i omogućiti kućne posjete (vrijeme, terensko

vozilo,nadoknada) uvođenje posebne službe hitne pomoći i palijativne službe, kako bi se tim

P/OM rasteretio ovog dijela posla, smanjenje administracije i slično.

40

Grafikon 23:

Prijedlozi doktora P/OM za unaprjeđenje implementacije modela P/OM:

31.9

28.1

20.1

15.1

11.8 11.2 10.2

0

10

20

30

40

Povećati br. zdrav.radnika smanjiti br.

pacijenata

Omogućiti adekvatnof inansiranje tima

P/OM

Uvesti informatizaciju Unaprijeditiorganizaciju

Unaprijediti informisanost

stanovništva o P/OM

Unaprijediti edukacijučlanova TOM-a

Prilagoditi standarde inormative P/OM

Čak jedna trećina doktora P/OM (33,4%) je odgovorila da bi napustili TOM, ako bi

imali mogućnost promjene specijalizacije ili mjesta rada, što je bilo slično u gradskim (34,8%)

i u vangradskim područjima (29,9%).

Najveći broj doktora bi napustilo P/OM, ako bi imali mogućnost, u Bosansko-

podrinjskom (64,3%) kantonu i Kantonu 10 (50,0%).

Grafikon 24:

Doktori P/OM koji bi napustili P/OM, ako bi imali mogućnost promjene specijalizacije ili mjesta rada:

33.4 33.3

14.3

35.5 35.5

64.3

30.9

15.9

25.2

35.8

50.0

0

10

20

30

40

50

60

70


41

5.1.2 REZULTATI ANKETIRANJA MEDICINSKIH SESTARA P/OM

Osnovne informacije U istraživanju je učestvovalo 314 medicinskih sestara P/OM, koje su članovi timova

porodične/obiteljske medicine odabranih za istraživanje, od čega dvije trećine u gradskim i

jedna trećina u vangradskim sredinama. Prosječna starost medicinskih sestara je 43,4

godine, a skoro polovina (47%) je u starosnoj grupi od 45 do 54 godine.

Skoro svi anketirani imaju završenu srednju stručnu spremu (90,3%), a samo 5,4%

imaju visoko obrazovanje. Samo 4,5% anketiranih je muškog pola.

Skoro svi anketirani (94,2%) su završili edukaciju iz obiteljske medicine, nešto više u

gradskim (95,9%) nego u vangradskim sredinama (90%). Prema dobivenim odgovorima,

najmanji procenat medicinskih sestara sa završenom edukacijom iz P/OM je u Zeničko-

dobojskm (85,2%) i u Posavskom kantonu (85,7%).

Oko trećina anketiranih medicinskih sestara (28,6%) je završila edukaciju iz

polivalentne patronaže, nešto više u vangradskim (32,3%) nego u gradskim sredinama

(27,2%). Ovu edukaciju nije završilo čak 70,1% medicinskih sestara P/OM. Postoje razlike po

kantonima.

Grafikon 25:

Medicinske sestre P/OM koje nisu završile edukaciju iz polivalentne patronaže:

70.166.7

14.3

71.0 70.3

100.0

69.3

60.2

83.2

70.6

100.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110


42

Edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta završilo je 57,2% medicinskih sestara koje

rade u timu obiteljske medicine u Federaciji BiH. Nema većih razlika između gradskog i

vangradskog područja.

U Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10 sve sestre koje rade u timu obiteljske

medicine imaju edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta, a u Zeničko-dobojskom kantonu

svega 25,7%.

Da je edukacija iz zdravstvenog menadžmenta koju su prošli olakšala prihvatanje

reforme primarne zdravstvene zaštite i unaprijedila vještine upravljanja i komunikacije smatra

48,8% medicnskih sestara, to jeste 85,3% od onih koje su pohađale edukaciju. Nema većih

razlika između vangradskog i gradskog područja.

Medicinske sestre iz Bosansko-podrinjskog kantona (78,6%) i Kantona 10 (75%),

koje su pohađale ovu edukaciju, smatraju da im je edukacija iz zdravstvenog menadžmenta

olakšala prihvatanje reforme primarne zdravstvene zaštite i popravila vještine upravljanja i

komunikacije.

Grafikon 26:

Organizacija

Registracija stanovništva Predškolsku djecu (0-6 godina) registrira 40,2% timova u FBiH, što je značajno više

izraženo u vangradskim (61,0%), nego u gradskim područjima (31,8%). Prema dobivenim

odgovorima, predškolsku djecu registriraju svi timovi u Posavskom, dok ne registriraju djecu

ove starosti svi timovi u Kantonu 10 i 98,9% timova u Kantonu Sarajevo.

Edukacija iz zdr. menadžmenta unaprijedila vještine upravljanja i komunikacije med. sestara:

48.8

65.4

23.6

42.4

52.9 54.0

8.4 6.7

0.0

12.48.2

3.8

12.3

78.675.0

45.246.7

57.1

3.6

25.021.4

0.00

10

20

30

40

50

60

70

80


da ne

43

Djecu starosti 7-14 godina registrira 62,3% timova u FBiH, što je također više

izraženo u vangradskim (87,8%), nego u gradskim područjima (52,1%). Djecu ove starosti

registriraju svi timovi u Posavskom kantonu, dok u Kantonu Sarajevo 94,3% timova P/OM ne

registrira djecu starosti 7-14 godina.

U skladu sa strateškim opredjeljenjem, gotovo svi timovi P/OM u FBiH (93,8%)

registriraju djecu starosti 15-19 godina, bez prisutnih razlika između gradskih i vangradskih

područja. Registracija ove dobne skupine u timovima P/OM je najniža u Kantonu 10 (25%

timova) i Srednjebosanskom kantonu (65,4%).

Timovi P/OM u FBiH u visokom procentu registriraju studente (86,3%), i to u nešto

većem broju u vangradskim područjima (95,0%), nego u gradskim (82,7%). Najniža

registracija studenata u timovima P/OM je u Hercegovačko-neretvanskom (74,8%) i Kantonu

Sarajevo (76,2%).

Grafikon 27:

Timovi P/OM u FBiH koji registruju djecu i studente:

40.2

86.3

31.8

52.1

93.7

82.7

61.0

87.8

62.3

93.8 95.094.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

djeca 0-6 djeca 7-14 djeca 15-19 studenti

FBiH Gradsko Vangradsko

Radno vrijeme Značajan procenat medicinskih sestara P/OM (44%) radi izvan svog tima tokom

godine, čak 9,7% više od 2 mjeseca, nešto više u gradskim (45,9%) nego u vangradskim

sredinama (39,4%).

44

Grafikon 28:

Koliko medicinska sestra P/OM godišnje radi izvan svog tima, FBiH:

Bez odgovora0.8%

Do 1 mjesec25.1%

Više od 2 mjeseca9.7%

1-2 mjeseca9.2%

Ne radim izvan tima55.2%

Postoje razlike među kantonima, pa najviše medicinskih sestara P/OM ne radi izvan

svog tima u Zapadno-hercegovačkom (79,2%) i Bosansko-podrinjskom kantonu (78,6%), a

najmanje u Posavskom (14,3%) i Kantonu 10 (25%).

Grafikon 29:

Medicinske sestre P/OM koje ne rade izvan TOM:

55.2

60.0

14.3

57.3

76.078.6

50.053.6

79.2

39.2

25.0

0

10

20

30

40

50

60

70

80


45

Sistem zakazivanja Prema odgovorima medicinskih sestara, u 87,3% timova P/OM u FBiH je uveden

sistem zakazivanja posjeta u ordinaciji, nešto više u gradskim (89,4%), nego u vangradskim


Sistem zakazivanja posjeta u ordinaciji u najmanjem procentu su uveli timovi P/OM u

Zapadno-hercegovačkom kantonu (33,2%), dok su u Kantonu Sarajevo i Kantonu 10 sistem

zakazivanja uveli svi timovi.

Više od jedne trećina medicinskih sestara u timovima P/OM u FBiH (36,4%) ima

veoma dobra (vrlo dobra i izvrsna) iskustva sa sistemom zakazivanja posjeta u ordinaciji, što

je više izraženo u vangradskim (46,9%) nego u gradskim područjima (32,2%).

Grafikon 30:

Iskustva medicinskih sestara P/OM sa sistemom zakazivanja posjeta u ordinaciji:

3.4

11.5

1.7

1.2

6.7

3.1

25.0

11.3

15.2

27.0

21.4

26.1

11.2

14.3

6.7

14.5

50.0

46.4

29.2

32.6

38.4

57.1

37.6

33.4

28.6

60.0

40.2

25.0

28.6

19.5

7.8

25.7

47.8

57.1

26.7

29.0

10.2

4.0

17.4

3.8

21.4

7.2

6.4

7.4

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

K10

KS

ZHK

HNK

SBK

BP

ZDK

TK

PK

USK

FBiH

Vrlo loša Loša Dobra Vrlo dobra Izvrsna

Preko 90% medicinskih sestara P/OM u FBiH smatra da je u mogućnosti primiti

pacijenta ako to zatraži (kada nije hitno) u razdoblju do tri dana od zahtjeva, od čega 45%

isti dan, a za više od jedne sedmice 2,4% medicinskih sestara. Sestre u vangradskim

područjima prime pacijenta u kraćem vremenskom razdoblju u odnosu na sestre iz gradskih

područja.

U šest kantona (Unsko-sanski, Posavski, Bosansko-podrinjski, Hercegovacko-

neretvanski, Zapadno-hercegovački i Kanton 10) medicinske sestre P/OM prime pacijente u

slučajevima koji nisu hitni do tri dana od zahtjeva. Najviše medicinskih sestara koje nisu u

mogućnosti primiti pacijenta u razdoblju do 3 dana od zahtjeva je u Tuzlanskom kantonu

(10,8%).

46

Tabela 7. Medicinske sestre P/OM medicine prema vremenu za koje prime pacijente

u slučajevima koji nisu hitni, %

Isti dan Sljedeći dan Unutar 3

dana Unutar 5

dana

Za više od jedne

sedmice % % % % %

FBiH 44,5 26,9 22,4 3,8 2,4

Unsko-sanski 40,0 40,0 20,0 0,0 0,0

Posavski 57,1 42,9 0,0 0,0 0,0

Tuzlanski 30,8 25,6 32,8 8,4 2,4




Hercegovacno-neretvanski 81,2 10,2 8,7 0,0 0,0


Kanton Sarajevo 25,8 37,9 29,4 1,1 5,7

Kanton 10 25,0 50,0 25,0 0,0 0,0

Usluge Većina medicinskih sestara u timovima P/OM u FBiH obavlja kućne posjete (83,0%),

što je značajno više izraženo u vangradskim (92,3%), nego u gradskim područjima (79,2%).

Kućne posjete obavljaju sve medicinske sestre u timovima P/OM u Posavskom i Bosansko-

podrinjskom kantonu (100,0%), te 98,9% medicinskih sestara u Kantonu Sarajevo. Najmanje

medicinskih sestara u timovima P/OM koje obavljaju kućne posjete je u Unsko-sanskom

kantonu (20,0%) i Kantonu 10 (25,0%).

Usluge polivalentne patronaže pruža 37,8% medicinskih sestara u timovima P/OM u

FBiH, začajno više u vangradskim (63,5%), nego u gradskim područjima (27,4%). Ove

usluge u najvećem broju pružaju medicinske sestre P/OM u Hercegovačko-neretvanskom

(71,0%) i Bosansko-podrinjskom kantonu (57,1%), a najmanje u Srednjebosanskom

kantonu (19,3%) i Kantonu 10 (25,0%).

Manje od polovine medicinskih sestara P/OM (43,9%%) je izjavilo da obavlja i

evidentira navedene preventivne aktivnosti, od čega je najzastupljenije savjetovanje o

prestanku pušenja (53,6%) i zdravoj ishrani (51,8%), a u najmanjem procentu o obaveznoj

imunizaciji djece (21,7%). Postoje razlike između gradskih i vangradskih sredina tako da su

navedene preventivne aktivnosti zastupljenije u vangradskim nego u gradskim sredinama.

47

Grafikon 31:

Preventivne aktivnosti medicinske sestre P/OM:

53.6

42.6

21.7

51.850.0 48.7

39.8

14.7

57.956.0

50.051.853.3

49.6

39.0

0

10

20

30

40

50

60

Savjetovanje o prestankupušenja

Savjetovanje o zdravoj ishrani Savjetovanje o odgovarajućojf izičkoj aktivnosti

Savjetovanje o potrebimamografije, PAPA testa,pregleda na Ca debelog

crijeva (%)

Savjetovanje o obaveznojimunizaciji djece

FBiH Gradsko Vangradsko

Postoje razlike među kantonima, pa sve navedene preventivne aktivnosti najviše

obavljaju medicinske sestre P/OM u Tuzlanskom, a najmanje u Zapadno-hercegovačkom

kantonu.

Tabela 8. Savjetovanje o preventivnim aktivnostima po kantonima FBiH

Prestanku pušenja

Zdravoj ishrani

Fizičkoj aktivnosti

Potrebi mamografij

e, PAPA testa,

pregleda na Ca debelog

crijeva

Obaveznoj imunizaciji

djece

% % % % %

Unsko-sanski 46,7 33,3 33,3 46,7 26,7

Posavski 42,9 28,6 28,6 42,9 14,3

Tuzlanski 79,0 81,6 75,3 65,2 36,8


Bosansko-podrinjski 21,4 42,9 42,9 21,4 14,3*



Zapadno-hercegovacki 8,4 8,4 8,4 8,4 0

Kanton Sarajevo 67,2 63,8 64,9 44,9 3,4

Kanton 10 25,0 50,0 50,0 50,0 0 *obavlja, NE evidentira

48

Samo 32,6% medicinskih sestara u TOM-u je izjavilo da organizira grupna

savjetovanja u ambulanti ili u drugim prostorima, značajno više u vangradskim (45,9%) nego

u gradskim sredinama (27,2%), najviše u Tuzlanskom kantonu (59,3%), a najmanje u

Unsko-sanskom (6,7%) i Zapadno-hercegovačkom kantonu (8,4%).

Samo 17,1% medicinskih sestara u TOM-u je izjavilo da učestvuje u predavanjima u

mjesnoj zajednici, više u vangradskim (23,4%) nego u gradskim sredinama (14,6%). U

Bosansko-podrinjskom kantonu niti jedna medicinska sestra ne učestvuje u ovoj aktivnosti,

dok u Tuzlanskom kantonu ove aktivnosti obavlja skoro trećina medicinskih sestara (27,8%).

Samo 17,6% medicinskih sestara učestvuje u predavanjima u osnovnim i srednjim

školama, više u vangradskim (24,9%) nego u gradskim sredinama (14,9%). U Bosansko-

podrinjskom kantonu 42,9% medicinskih sestara učestvuje u predavanjima u školama, u

Zeničko-dobojskom samo 2,4%, dok u Kantonu 10 niti jedna sestra ne obavlja ove aktivnosti.

Odnos prema pacijentu Jedna polovina medicinskih sestara P/OM u FBiH (49,9%) je izjavila da veoma dobro

(vrlo dobro i izvrsno) poznaju pacijente i njihovu porodicu, što je više izraženo u vangradskim

(68,8%), nego u gradskim područjima (42,3%). Najveći broj medicinskih sestara je izjavio da

veoma dobro poznaje pacijente i njihovu porodicu u Posavskom (85,7%), a najmanji u

Unsko-sanskom kantonu (33,3%).

Medicinske sestre P/OM su u visokom procentu zadovoljne odnosom svog tima sa

pacijentima (84,0%), bez razlika u gradskim i vangradskim područjima. Odnosom tima prema

pacijentima veoma su zadovoljne sve medicinske sestre u Posavskom i Bosansko-

podrinjskom, te 91,6% sestara u Kantonu Sarajevo.

Medicinske sestre P/OM u FBiH su u 65,4% slučajeva mišljenja da veoma dobro

objasne pacijentu sve moguće rizike koji se odnose na bilo koju preporučenu pretragu ili

liječenje, što misle sve sestre (100,0%) u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.

Da veoma dobro pomažu pacijentima da se snađu na putu kroz zdravstveni sistem

izjavilo je 83,9% medicinskih sestara P/OM, što misle sve sestre (100,0%) u Posavskom,

Bosansko-podrinjskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10.

49

Grafikon 32:

Mišljenje medicinskih sestara P/OM u FBiH o svome odnosu prema pacijentima:

49.9

84.0

65.4

83.9

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Vrlo dobro poznaju pacijente i njihovuporodicu

Vrlo zadovoljni odnosom tima premapacijentima

Veoma dobro objasne pacijentu svemoguće rizike pretrage ili liječenja

Veoma dobro pomažu pacijentima dase snađu na putu kroz zdravstveni

sistem

Čak, 84,9% medicinskih sestara je izjavilo da je privatnost njihovih pacijenata veoma

dobro poštovana, bez značajnih razlika između gradskih (83,9%) i vangradskih sredina

(87,6%). U Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10 sve sestre su izjavile da je

privatnost njihovih pacijenata poštovana veoma dobro.

Povjerljivost podataka, čak, 96,2% medicinskih sestara smatra veoma dobrim, bez

razlika u gradskim (96,4%) i vangradskim sredinama (95,6%). U Posavskom, Bosansko-

podrinjskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10 sve

medicinske sestre P/OM povjerljivost podataka svojih pacijenata smatraju veoma dobrim.

Više od jedne petine medicinskih sestara u timovima P/OM (23,9%) smatra da

zdravstveno-statistički izvještajni obrasci nisu prilagođeni (vrlo loše i loše prilagođeni)

sadržaju rada P/OM.

Finansijska dostupnost usluga Jedna četvrtina medicinskih sestara P/OM u FBiH (26,2%) je primijetila da njihovi

pacijenti ne traže zdravstvene usluge zato što su skupe, slično u gradskim i vangradskim

područjima. Da njihovi pacijenti ne traže zdravstvene usluge zato što su skupe smatra

najviše medicinskih sestara u Bosansko-podrinjskom (78,6%) i Srednje-bosanskom kantonu

(69,3%), a najmanje u Tuzlanskom (11,0%) i Kantonu Sarajevo (20,2%).

50

Grafikon 33:

Menadžment promjena Sa «Strategijom razvoja primarne zdravstvene zaštite» upoznato je 72,8%

medicinskih sestara, a sa «Projektom unapređenja zdravstvenog sektora»(HSEP) upoznato

je 49,5%, nema veće razlike između gradskog i vangradskog područja, ali su medicinskie

sestre iz vangradskog podrucja nešto više upoznate, i sa Strategijom (77,6%) i sa HSEP-

om (55,8%), od medicinskih sestara iz gradskog područja.

Sa «Strategijom razvoja primarne zdravstvena zaštite» su upoznate sve medicinske

sestre u Kantonu 10, a u Hercegovačko- neretvanskom 91,3%.

Sa «Projektom unapređenja zdravstvenog sektora» (HSEP) upoznato je nešto manje

sestara, ali opet najviše u Kantonu 10 (75%), zatim u Unsko-sanskom kantonu (66,7%).

Medicinske sestre P/OM u FBiH koji smatraju da njihovi pacijenti ne traže zdravstvene usluge zato što su skupe, FBiH:

Ne63.6%

Ne znam10.2%

Da26.2%

51

Grafikon 34:

Medicinske sestre koje su upoznate sa Strategijom i HSEP:

72.870.4

48.1

69.3

91.3 91.6

49.5

66.7

57.1 57.5

30.0

46.250.6

78.6

100.0

78.580.085.7

57.2

75.0

42.9

24.8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


Upoznat sa strategijom Upoznat sa HSEP

Kliničke puteve koristi 52,2% medicinskih sestara u Federaciji BiH. Nema većih

razlika između gradske i vangradske sredine. Klinički putevi najviše se koriste u Sarajevskom

(82,1%), Tuzlanskom (79%) i u Hercegovačko - neretvanskom kantonu (76,1%).

Medicinske sestre smatraju da je došlo do poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga

(74,4%) nakon uvođenja modela porodične medicine. Nema značajne razlike između

gradskog i vangradskog područja.

Da je došlo do poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga nakon uvođenja modela

porodične medicine, smatra 90,1 % medicinskih sestra u Tuzlanskom kantonu i 86,7% u

Unsko-sanskom kantonu.

Među timovima P/OM koji vode registre hroničnih oboljenja u FBiH, prema

odgovorima medicinskih sestara, to je u najvećem procentu registar oboljelih od šećerne

bolesti (11,0%), te registar hipertenzije (10,3%) i malignih bolesti (9,4%), sa neznatnim

razlikama posmatrano gradsko/vangradsko. Svega 1,3% medicinskih sestara je odgovorilo

da ne zna ili ne želi da odgovori na ovo pitanje. Ovaj procenat je najveći u Srenjebosanskom

kantonu, gdje je ovako odgovorila jedna četvrtina medicinskih sestara (24,5%) i u Zapadno-

hercegovačkom kantonu (15,6%).

52

Grafikon 35:

Timovi P/OM u FBiH koji vode registre oboljenja:

11.0

7.8

Documents

Evaluacija reforme u odabranim oblastima sektora primarne … · 2019. 1. 4. · BOSNA I HERCEGOVINA PROJEKAT JAČANJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA Projektni zadatak Komponenta 3 – Formulacija