Upload
sikisa93
View
52
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
TRSS
Citation preview
TEORIJE REGIONALNIH
SIGURNOSNIH SEKTORA
Doc.dr. Goran Kovačević
Doc.dr. Bakir Alispahić
PRISTUP PROBLEMU
•Čovječanstvo će u 21. stoljeću vjerovatno biti u strahu od novih
opasnosti, koje kroz dosadašnju povijest nisu istestirane
•Realno je pretpostaviti da će biti više nesigurnosti i neizvjesnosti
nego u bilo koje drugo doba u istoriji
•Slijedi nastavak globalnih previranja, ali u žešćim i razuđenijim
formama
•Opasnosti se multipliciraju međusobnim približavanjem brojnih
negativnih globalnih trendova
•Sve više su na sceni prijetnje od rastuće destabilizacije i
aktivnosti sudionika van države
•Otvoreno je pitanje kako drugi reagiraju na raširenu percepciju o
dominaciji i trendovima unilateralizma USA
•Aktuelizirat će se prijetnje koje predstavljaju strateški potencijali i
regionalne snage nekih drugih sila (Rusija, Kina, Indija, Pakistan,
Iran, Sjeverna Koreja...)
FUNDAMENTALNA PITANJA - diskurs sigurnosti
•Postoji li sukob civilizacija, Ili možda postoji dijalog
civilizacija? (važno za sve države, sve su multietničke i
sve su multikonfesionalne – više ili manje)
•Da li bi globalne interese trebalo staviti ispred
nacionalnih interesa? (izvjesno je da “robinzonizam” i
izolacionizam nisu opcije)
•Da li će velike sile intervenirati u zaštiti ljudskih prava?
•Da li će globalizacija ujediniti ili pocijepati svijet?
•Da li postoji globalan program preuređenja odnosa u
svijetu na mikro i makro nivou?
•Da li je ovo doba kraj historije ili se historija ponavlja?
NOVA GLOBALNA SIGURNOSNA PITANJA
Globalni organizirani kriminal
Bolesti
Eko-prijetnje
Globalno zagrijavanje
Širenje i kontrola oružja za masovno uništnje
Terorizam
Energetska sigurnost
Ideološke sekte i tajna društva
Organizirani kriminal
Organizovani kriminal i kriminalno djelovanje zločinačkih
organizacija predstavlja kvalificiranu opasnost za
javni red,
javnu sigurnost,
pravnu državu,
slobodno tržište i
legalnost u ekonomskom i financijskom poslovanju.
Organizirani kriminal
Za nastanak organizovanog kriminala u svijetu kakav
danas poznajemo ključna tri faktora:
krah komunizma i nestanak Sovjetskog Saveza, koji
su doveli do formiranja tranzicionih i propalih država,
liberalizacija globalnih tržišta novca, koja je zamutila
vode financijskih transakcija,
nezasitni potrošački apetiti bogatog Zapada - bilo da
je rječ o drogi, seksu, jeftinoj falsfikovanoj robi ili
radnoj snazi.
Zdravlje i bolesti
BOLEST NIJE SAMO ODSUSTVO ZDRAVLJA
Rastuća međuovisnost zadravlja i globalne sigurnosti.
U kontekstu rastućih globalnih prijetnji, uključujući
SARS, ptičiju gripu, HIV/AIDS i humanitarne
katastrofe, ovom pitanju malo se posvećuje pažnje
Prijetnje zdravlju ne poznaju granice
Zdravlje i bolesti
Izrastanje HIV/AIDS i drugih bolesti u globalnu
prijetnju svjetskoj sigurnosti je posljedica razvoja
transporta i sve veće mobilnosti koju sa sobom nosi
globalizacija,
Brzo premještanje velikog broja ljudi iz jedne u drugu
regiju, sa jednog na drugi kontinent, uveliko
omogućuje fantastične mogućnosti prenošenja
infekcija i pojava novih zaraznih bolesti.
Eko prijetnje
EKO prijetnje i globalno zagrijavanje sve više
zauzimaju mjesto u globalnim sigurnosnim pitanjima.
Pod eko prijetnjama važnim za globalnu sigurnost
podrazumjevamo:
klimatske promjene,
iscrpljivanje ozonskog omotača,
degradaciju i uništenje šuma,
iscrpljivanje i zagađenje svježih izvora vode,
iscrpljivanje ribljeg potencijala,
uništenje obradivog zemljišta
te istrebljenje životinja i nestanak određenih insekata.
Eko prijetnje
Sve su veća uvjerenja kako su ova pitanja upravo ona
globalna pitanja koja na dugi rok utječu na
kvalitet života i
sigurnost cjelokupnog čovječanstva,
te stog zahtjevaju sveopći pristup
Globalizacija i ekonomski razvoj
Globalizacija i ekonomski razvoj u posljednja dva
vijeka bili su usmjereni prema rastu i profitu, a ne
prema razvoju i zaštiti.
Očito da smo imali aktivnosti na kvantitativnom rastu
materijalnog proizvoda, a ne na kvalitativnom
unapređenju ljudskog znanja i produktivnosti.
Sve ove aktivnosti su djelovale na ekosistem i
poremetile ravnotežu prirode koja se inače održava
sama.
Oružje za masovno uništenje
(weapons of mass destruction – WMD)
Oružje za masovno uništenje podrazumjeva
nuklearno,
biološko i
hemijsko oružje.
Oružje za masovno uništenje
(weapons of mass destruction – WMD)
Prepoznatljivo je na osnovu tri užasne karakteristike:
prvo, sama riječ iz naziva masovno znači da ovakvo
oružje izaziva masovnu smrtnost i može ubiti na
stotine hiljada ljudi,
drugo, nije ogromno i lako je prenosivo
treće, pored jakih mjera zaštite u nekim zmljama ovo
oružje je dostupno i može doći u nepoželjne ruke
ove karakteristike oružja za masovno uništenje bitno
su promjenile prirodu globalnog rivalstva, čineći svijet
sve manje i manje sigurnim
(1972/1975)
“Sporazum državama potpisnicama zabranjuje da biko
kad i bilo kakvim okolnostima razvijaju, proizvode,
skladište ili na drugi način nabavljaju ili čuvaju:
1. Mikrobiološke i druge biološke agense ili toksine bilo
kakvog porijekla i načina proizvodnje, čiji tip i količina
nisu opravdani profilaktičkim, zaštitnim i drugim
mirnodopskim namjenama;
2. Oružja, opremu ili sredstva rasijavanja osmišljena za
korištenje pomenutih agenasa ili toksina u svrhu
agresije ili tokom oružanog sukoba.”
Oružje za masovno uništenje
(weapons of mass destruction – WMD)
Upotreba oružja za masovno uništenja može da
prouzrokuje osam različitih tipova posljedica:
ogromne gubitke u ljudstvu,
kontaminaciju,
paniku,
lišenost mogućnosti odgovora,
ekonomsku štetu,
gubitak strateške pozicije,
socio-psihološku štetu i
političke promjene
humanitarna kriza
O terorizmu
Terorizam je zločin i ništa drugo osim zločin
Teroristi su zločinci i ništa drugo već zločinci (nisu ni
idealisti, ni heroji, ni borci za slobodu, ni zaštitnici
vjerskih ili nacionalnih interesa, ni..., ni...)
Terorizam je prerastao u globalnu ideologiju
Terorizam je već globalna pojava, lokalno se izvodi, sa
globalnim posljedicama
Terorizam nije improvizacija i nije dozvoljena nikakva
improvizacija u odnosu prema terorizmu
Terorizam je, ukoliko mu se energično i svim sredstvima
ne suprotstavlja, “peti jahač Apokalipse”
O terorizmu
Sofisticiranije prikupljanje obavještajnih podataka,
izviđanje i planiranje
Bolje iskorištavanje sinergističke prirode terora, prevare,
brutalnosti i nepredvidivosti
Povećan fokus na sekundarne posljedice koje mogu biti
mnogostruko veće od primarnih
Poboljšana upotreba inovativnih taktika i metoda
Bolje iskorištavanje urbanih područja gdje je teško uočiti
napadače i gdje je rizično poduzeti kontranapad jer bi
on mogao dovesti do novih žrtava
Tiranija
Prošli 20. vijek obilježen je i vladavinom tirana, koji su
svojim režimima i velikom premoći pokazivali najveću
sklonost masovnom teroru.
Uzaludna su bila očekivanja idealista i utopista
devetnaestog vijeka da će napredak društva ukinuti
tiraniju i diktaturu i dovesti do novog doba univerzalne
demokratije i mira.
Ovi su snovi kao kula od karata razbijeni sredinom i
krajem dvadesetog vijeka enormnim usponom
totalitarnih režima koji su koristili masovni teror u dotad
nezabilježenim razmjerama.
Energetska sigurnost
Ako umjesto oružja posmatramo energetske potencijale,
vidjet ćemo da je evolutivni trend sigurnosti doveo do
toga da model globalne, regionalne i nacionalne
sigurnosti uveliko ovisi od enrgetskih izvora.
Ovo se posebno odnosi na energetske zavisne zemlje.
Globalno posmatrano, problem energetske sigurnosti
dobiva na značaju, s obzirom na činjenicu da su svjetski
prirodni energetski resursi ograničeni, a da se potražnja
za njima svakodnevno povećava, zajedno sa porastom
broja stanovništva na Zemlji i razvojem novi tehnologija.
Energetska sigurnost
Pod energetskom sigurnošću, kako na globalnom tako
i na nacionalnom nivou, podrazumjevamo
dostupnost energenata,
u dovoljnoj količini
po realnoj cjeni,
Po njihovoj stabilnoj isporuci,
u fizičkoj sigurnosti plinovoda i naftovoda.
Energetska sigurnost
Koliko je energetska sigurnost bitna za održavanje
svjetskog mira?
„Energija će u budućnosti biti najvjerovatniji uzrok
oružanih sukoba, a korištenje energije kao
neskrivenog oružja u međunarodnim odnosima danas
nije hipotetičko već stvaro stanje” (Ričarda Lugar,
američki senator)
Ideološke sekte i tajna društva
Gledano sa sigurnosnog aspekta, možemo ustvrditi da
su ideološke sekte i tajna društva u zadnjoj trećini XX
vijeka predstavljale ozbiljnu prijetnju po sigurnost i
globalne ekonomske interse.
Ovi pokreti su viđeni kao neofašistička krajnja desnica
ili nova marksistička i anarhistička krajnja ljevica.
Svoje snage mobiliziraju većinom od djece imućnih i
privilegovanih obitelji.
Isto tako veliki broj članova ove grupe regrutuju iz
ekstremističkih političkih grupa na univerzitetima.
Sekte i ljudska prava
Mnogi će reći da je pristupanje nekoj sekti pitanje ljudskih prava i
sloboda,
sociološka istraživanja i policijska praksa pokazuju da se iza velikog
broja sekti i tajnih društava krije
izrabljivanje ljudi,
promiskuitet,
kriminal svih vrsta (ubojstva,
silovanja,
trgovina ljudskim organima,
droga,
oružje,
terorizam i
želja za rušenjem postojećeg društvenog sistema
Okvir za rješenja
Smanjivanje štete od međunarodnog kriminala, uključujući trgovinu
drogom; krijumčarenje ljudi i pranje novca;
Spriječavanje i riješavanje konflikata putem jakog međunarodnog
sistema;
Izgradnja efektivne i globalne kompetitivne Europe u sigurnom
okruženju;
Podržavanje ekonomije i biznisa putem otvorene i šireće globalne
ekonomije, nauke i inovacija, i sigurne energetske opskrbe;
Promoviranje održivog razvoja i smanjenja siromaštva, demokratije,
dobrog upravljanja i zaštite okoline;
Upravljanje migracija i borba protiv ilegalne imigracije;
Globalizacija
Globalizaciju možemo posmatrati kao
stanje i
proces
Stanje je globalnost
Proces je globalizacija
KLJUČNA PITANJA
Kako se odvija globalizacija?
Šta pokreće globalizaciju?
Da li postoji jedan uzrok ili kombinacija više faktora?
Da li je globalizacija jedinstven ili neravnomjeran
proces?
Da li globalizacija proširuje modernost ili je ona
radikalan raskid s njom?
Kako se globalizacija razlikuje od prethodnih društvenih
dešavanja?
Da li globalizuacija stvara nove oblike nejednakosti i
hijerarhije?
Je li globalizacija rekonfiguracija društvenog prostora?
Globalizacija
Globalizacija podrazumijeva stvaranje novih i umnožavanje postojećih društvenih mreža i
aktivnosti koje sve više prevazilaze
tradicionalne političke, ekonomske, kulturne i
geografske granice
Osobina globalizacije ogleda se u širenju i
protezanju društvenih odnosa, aktivnosti i
međuovisnosti
Globalizacija podrazumijeva intenziviranje i
ubrzavanje društvenih promjena i djelovanja
Stvaranje, širenje i jačanje društvenih
uzajamnih veza i međuovisnosti ne dešava se
samo na objektivnom materijalnom nivou
Globalizacija
Globalizacija se može definirati kao jačanje
svjetskih društvenih odnosa koji povezuju
udaljena mjesta na takav način da lokalna
dešavanja bivaju oblikovana događajima koji se
odvijaju kilometrima daleko i obratno (Anthony
Giddens)
Koncept globalizacije odražava osjećaj velikog
širenja svjetske komunikacije kao i horizonta
svjetskog tržišta, od kojih oba izgledaju mnogo
više opipljivi i neposredni nego što je to bio
slučaj u ranijim fazama modernosti (Frederic
Jameson)
Globalizacija
O globalizaciji se može misliti kao o procesu (ili nizu procesa) koji utjelovljuje transformaciju
u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i
transakcija – ocijenjenih po njihovoj
rasprostranjenosti, intenzitetu, brzini i utjecaju –
koji stvaraju transkontinentalne ili
međuregionalne tokove i mreže aktivnosti
uzajamnog djelovanja i iskazivanja moći (David
Held)
Globalizacija kao koncept odnosi se i na
sažimanje svijeta i na jačanje svijesti o svijetu
kao cjelini (Roland Robertson)
Globalizacija sažima vremenske i prostorne
aspekte društvenih odnosa (James Mittelman)
Globalizacija
Globalizacija se odnosi na munltidimenzionalni
skup društvenih procesa koji stvaraju,
umnožavaju, proširuju i pojačavaju
međuovisnosti i razmjenu širom svijeta, dok
istovremeno kod ljudi njeguje sve veću svijest o
sve dubljim vezama između lokalnog i udaljenog
DA LI JE GLOBALIZACIJA NOVA POJAVA?
Neki stručnjaci svjesno ograničavaju historijski obim
globalizacije na posljednje četiri decenije post-
industrijalizacije kako bi obuhvatili njene savremene
osobine
Drugi su spremni proširiti ovaj vremenski okvitr da bi
uključili pionirska dešavanja iz 19 vijeka
Neki pak tvrde da globalizacija odista predstavlja
nastavak i produžetak složenih procesa koji su započeli
pojavom modernosti i kapitalističkog sistema prije nekih
pet stoljeća
Jedan broj teoretičara odbija da svedu globalizaciju na
vremenske periode mjerene pukim dekadama ikli
vijekovima. Umjesto toga, oni navode na zaključak da se
ovi procesi odvijaju već hiljadama godina
UVJETNA PERIODIZACIJA
Prehistorijsko doba (10.000 p.n.e. – 3.500.
p.n.e.)
Predmoderno doba (3.500 p.n.e. – 1.500 n.e.)
Rano moderno doba (1.500 – 1750)
Moderno doba (1.750 – 1970)
Savremeno doba (od 1970 pa dalje)
POVIJESNI ASPEKT
OSVAJANJA
- Mongoli
- Huni
- Rim
- Islam
- Križarski ratovi
- Turci
- Austrougarska monarhija
- “Otkrića”
- Trgovina
- Ideje i ideologija
EKONOMSKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE
Ekonomska globalizacija odnosi se na jačanje i širenje
ekonomskih međuodnosa širom planete.
Ogroman protok kapitala i tehnologije podstaknuo je
trgovinu robama i uslugama.Tržišta su se proširila na
cijeli svijet stvarajući u tom procesu nove veze među
državnim ekonomnijama.
Ogromne transnacionalne korporacije, močne
međunarodne ekonomske institucije i veliki regionalni
trgovinski sistemi, pojavili su se kao glavni građevinski
blokovi globalnog ekonomskog poredka 21. vijeka.
Takmičeći se sa nacionalnim državama po svojoj
ekonomskoj moći, ove korporacije kontroliraju veliki dio
svjetskog investicijskog kapitala, tehnologije i pristupe
međunaronarodnim tržištima.
POLITIČKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE
Politička globalizacija odnosi se na jačanje i širenje
političkih međuodnosa širom planete.
Ovi procesi predstavljaju važan niz političkih pitanja
koja se odnose na princip državnog suvereniteta,
rastući utjecaj nevladinih organizacija i buduće
izglede za regionalno i globalno rukovođenje.
Očigledno ove teme odgovaraju razvoju političkih
uređenja izvan okvira nacionalne države stvarajući
tako novu konceptualnu osnovu. Ljudi su tokom
posljednjih par vijekova, organizirali svoje političke
različitosti duž teritorijalnih linija koje stvaraju
„pripadanja“ određenoj nacionalnoj državi.
PITANJA
Da li je moć nacionalne države umanjena
ogromnim protokom kapitala, ljudi i tehnologije
preko teritorijalnih granica?
Da li osnovne uzroke ovih tokova treba nalaziti
u politici ili u ekonomiji?
Da li smo pojave globalnog rukovođenja?
SISTEM MODERNE NACIONALNE DRŽAVE
Svijet se sastoji od, i podijeljen je u, suverene
teritorijalne države koje ne priznaju nikakvu višu
vlast
Procesi donošenja zakona, razrješenja
nesuglasica i provođenja zakona uveliko su u
rukama pojedinačnih država
Međunarodno pravo orijentirano je ka
uspostavljanju minimalnih pravila suživota;
stvaranje trajnih odnosa je cilj, ali samo u mjeri
koja sozvoljava da se ispune državni ciljevi
Odgovornost za prekogranična protuzakonita
djela je „privatna stvar“ koja se tiče samo onih
koji su njima pogođeni
SISTEM MODERNE NACIONALNE DRŽAVE
Sve države smatraju se jednakim pred
zakonom, ali zakonska pravila ne uzimaju u
obzir nesimetrićnost moći
Razlike među državama često se rješavaju
silom; princip efektivne moći nadvladava.
Praktično, ne postoje nikakva pravna
ograničenja pribjegavanju sili; međunarodni
pravni standardi nude samo minimum zaštite
Zajednički prioritet svih država bi trebao da
bude da minimiziraju ometanje državne
slobode
Vjerojatna budućnost?!
Globalni parlament povezan s regionima,
državama i mjestima
Nova povelja o pravima i obavezama u
različitim oblastima političke, društvene i
ekonomske moći
Formalno razdvajanje političkih i ekonomskih
interesa
Međusobno povezan globalni pravni sistem sa
mehanizmima provođenja sa lokalnog na
globalno
KULTURNA DIMENZIJA
GLOBALIZACIJE
Kulturna globalizacija doprinijela je značajnoj
promjeni u svijesti ljudi. Čini se da stare
strukture modernosti polagano uzmiču pred
novim „postmodernim“ okvirom kojeg
karakterizira manje stabilan osjećaj identiteta i
znanja
KULTURNA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE
Jezik
Mediji,
Film,
Internet - multimedijalnost
Akulturacija
ENkulturacija
GLOBALIZACIJA JEZIKA
Broj jezika: sve manji broj jezika u različitim
dijelovima svijeta ukazuje na jačanje
homogenizirajućih kulturnih snaga
Kretanje ljudi: ljudi nose svoje jezike sa
sobom kad se sele ili putuju. Obrasci
migracije utječu na širenje jezika.
Učenje stranih jezika i turizam: učenje
stranih jezika i turizam omogućavaju širenje
jezika izvan nacionalnih i kulturnih granica
GLOBALIZACIJA JEZIKA
Jezici interneta: internet je postao globalni
medij trenutne komunikacije i brzog pristupa
informacijama. Korištenje jezika na internetu
ključni je faktor u analizi dominacije i
raznolikosti jezika u međunarodnoj
komunikaciji
Međunarodni naučni radovi: sadrže jezike
globalnog intelektualnog diskursa, utječući
tako kritički na intelektualne zajednice
uključene u proizvodnju, reprodukciju i
cirkuliranje znanja širom svijeta
GLOBALIZACIJA JEZIKA
Istovremeno, broj jezika koji se govore u
svijetu opao je sas 14.500 i 1.500 godini na
manje od 7.000 u 2.000. Imajući u vidu
trenutnu stopu opadanja, neki lingvisti
predviđaju da će 50-90% trenutno postojećih
jezika nestati do kraja 21. stoljeća
GLOBALIZACIJA I PRIRODA
Globalizacija je ugrozila i ekološko zdravlje
naše planete
Šta utječe na globalnu ekološku degradaciju?
Rast stanovništva
Gubitak bioraznolikosti
Opasan otpad
Iondustrijske nesreće
Ratovanje
Genetski modificirani organizmi
GLOBALIZACIJA I PRIRODA
Globalno zagrijavanje
Klimatske promjene
Hrana (GMF)
Nesigurnost
Bolest i javno zdravlje
Trnsgranično zagađenje
Obrasci potrošnje
IDEOLOŠKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE
Ideologija se može definirati kao sistem
zajedničkih ideja, strukturalnih vjerovanja, vodećih
normi i vrijednosti, i ideala prihvaćenih kao istina
od strane jedne grupe ljudi.
Ideologije pojedincima nude manje ili više
koherentnu sliku svijeta, ne samo onakvog kakav
on jeste, već i onakvog kakav bi trebalo da bude.
Time one pomažu da se ogromna kompleksnost
ljudskog iskustva organizira u prilično
jednostavne, ali često iskrivljene predodžbe koje
služe kao vodić i kompas za društveno i političko
djelovanje.
IDEOLOŠKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE
Ove pojednostavljene i iskrivljene ideje često se
koriste da bi se opravdali određeni politički interesi
ili odbranile dominantne političke strukture.
Nastojeći da „natope“ društvo vlastitim preferiranim
normama i vrijednostima, ideolozi prezentiraju
javnosti ograničen program tema, pitanja i tvrdnji.
Oni se obraćaju svojoj publici pričama i iskazima
koji ubjeđuju, hvale, osuđuju, razlikuju „istine“ od
„lažnog“ i razdvajaju „dobro“ od „zla“. Na taj način,
ideologija povezuje teoriju i praksu usmjeravajući i
organizirajući ljudsko djelovanje u skladu sa
uopćenim tvrdnjama i načinima ponašanja.
Globalizacija
Dinamičan ekonomski, politički i kulturni proces
Vrste globalizacije
Politička
Ekonomska
Kulturna
Ideološka
Karakter
Ekstenzivne ekonomske i društvene promjene
Trend rasta veze između društva i problema
Konkurentnost na tržištu
Ekonomsko slabljenje nerazvijenih država
Globalizacija
Posljedice globalizacije
Slabljenje nacionalnih država
Jaz između bogatih i siromašnih
Devastacija životne sredine
Vladavina globalnog konzumerizma
Globalizacija
Šta je globalizacija – human proces ili
rekolonizacija
Šta ako je rekolonizacija
Hegomonija savremenog imperijalizma
(neoliberalizam=imperijalizam)
Rekolonizacija – nove kolonije ili obnavljanje starih
Novi kolonijalni ratovi?
Globalni sigurnosni kompleks
Nova sigurnosna dilema
Stare politike u službi novih gospodara
Teorijske paradigme i pragmatični
um globalizma
Realizam naš svevišnji
Relevantna znanja
Planirani globalni industrijski raspored
Globalni kapitalizam – lokalne krize
Krize se proizvode
U krizi se ne nude riješenja, jer je kriza rješenje
Ko proizvodi krizu – onaj ko ima interes
Distribucija moći
Centri moći, dogovorna distribucija krize
Globalizacija
Globalizacija je, u ekonomskom smislu, proces
kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u
međunarodnoj ekonomskoj razmjeni, i
povećava ekonomska integracija među
zemljama
Globalizacija je društveni proces koji teži
sveobuhvatnosti svijeta
Globalizacija je širenje granica koje omogućuje
slobodno kretanje ljudi, roba, informacija, normi
i institucija, uz djelovanje integrativnih snaga
Globalizacija označava proširivanje i
produbljivanje društvenih odnosa i institucija
kroz prostor i vrijeme, i to kada na svakodnevne
aktivnosti pojačano utječu događaji “s druge
strane globusa”, te kada djelovanje i odluke
lokalnih grupa ili zajednica imaju značajni
globalni odjek
Globaliizacija je proces privrednog, socijalnog,
kulturnog i političkog djelovanja koje nadmašuje
granice nacionalnih država
Globalizacija nije niti fenomen niti prolazni trend. Ona
je internacionalni sustav koji nadsvođuje i oblikuje
unutarnju i vanjsku politiku gotovo svake zemlje
Globalizacija se često poistovjećuje s internacionalizacijom,
liberalizacijom, univerzalizacijom, vesternizacijom i sl. Ovi
termini predstavljaju procese koji potiču proces globalizacije,
ali nemaju isto značenje kao globalizacija. Svi ovi prije
navedeni procesi odvijaju se među državama koje su
političke i teritorijale jedinice, međutim globalizacija
predstavlja suprateritorijalne odnose bez granica i
udaljenosti.
Globalna ekonomija razlikuje se od
međunarodne ekonomije, globalna politika od
međunarodne politike i dr. Ovoj
suprateritorijalnosti bliska je supranacionalnost
Globalizacija se može definirati kao proces
porasta međuovisnosti svijeta u ključnim
domenama života. Kako se ne radi samo o
svjetskom, nego i o regionalnom povezivanju,
precizniji bi termin bi bio supranacionalizacija,
jer ona podrazumijeva etabliranje više
nadnacionalnih razina za funkcioniranje
suvremenih društava
Vinjete
Rat je nastavak politike drugim sredstvima
Dajte mi kontrolu nad državnim financijama i
nije me briga ko donosi zakone
Ne postoje činjenice, samo tumačenje
Češće pogledajte u prošlost da bi kontrolirali
budućnost
Ako želite pobijediti svoga neprijatelja,
odgajajte mu djecu
Svi zločini na zemlji ne uništavaju toliko
ljudski rod niti otuđuju koliko “pijanstvo”
Region i BiH
Regija Jugoistočne Evrope spada u jedno od
najdinamičnijih područja kako po odvijanju
društvenih procesa u svakoj državi
pojedinačno, tako i u okviru subregija
U smislu magistralnih pitanja, kao što su
promjena ideološkog sistema i
društvenog uređenja, integracija i
dezintegracija, može se govoriti o već
standardiziranim osnovama tranzicije svake
države ponaosob
MEĐUTIM
TRANZICIJA je mnogo složeniji problem od puke
strukturalne promjene unutrašnje administrativne,
društvene i političke organizacije
Niti jedna država u tranziciji ne može biti etalon drugoj
državi, niti je i u jednoj državi proces sveukupnog
prestruktuiranja i blizu dovršenog
Dakle, ne može se praviti replikat niti je moguće u
bukvalnom smislu primjenjivati identične standarde iz
jedne države u drugoj, pa ni u oblasti institucija i službi
sigurnosti
Države se razlikuju po (redoslijed ne označava prioritete):
Povijesnom naslijeđu (odnos prema povijesnosti/historičnosti)
Geostrateškom i geopolitičkom položaju
Načinu prelaska u novi vrjednosni politički i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.)
Društvenoj i ekonomskoj razvijenosti
Demografskoj potencijalnosti i prostornosti
Prirodnim resursima
Kadrovskim potencijalima
Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcioniranju institucija države (državnog aparata)
Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj habitualnosti
Razvijenosti civilnog sektora
Sve ove države su demokratske
Prešle su iz jednopartijskog sistema u višeparijski sistem
Totaltarizam je zamijenjen političkim pluralizmom
“vlast” se bira na demokratskim osnovama i višestranačkim izborima
U ustave su ugrađeni standardi zaštite ljudskih prava i sloboda prema savremenim civilizacijskim standardima, prvenstveno prema Evropkoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim političkim slobodama
Međutim, gotovo u svim državama, po svojoj suštini, “demokratija” kao realitet u dobroj mjeri ispoljava se u formama:
- etnokratije
- (teo)etnokratije
- nepotizma
- (kvazi)plutokratije
- medijakratije
- kleptokratije
- i drugih surogata, odnosno demokratiji neprimjerenih supstituta
“Proizvodnja” problema
Proizvedeni su (i dalje se proizvode) novi problemi kako u
državama per se, tako i u njihovoj „korespondenciji“ sa drugim
državama, asocijacijama, međudržanim i međunarodnim
institucijama i dr.
ZAKONODAVNA VLAST je pod pritiskom interesnih lobija
SUDSKA VLAST je podložna prvenstveno korumpiranosti od
strane već rečenih lobija
IZVRŠNA VLAST je opterećena nizom organizacijskih
nedorečenosti, neadekvatnim materijalnim i tehničkim suportom,
KADROVSKA STRUKTURA je u kvalitativnom smislu neadekvatna
izazovima, uključujući i sve sigurnosne izazove
KORUPCIJA na svim nivoima je često STANJE, a ne samo jedna
od negativnih pojava kojih ima i u najuređenijim državama
Ambivalencije
Uz sve navedeno, posebno se izdvaja fenomen
ambivalencija prema važnim pitanjima, koja su i eminentno
i imanentno i sigurnosna pitanja:
- prema ratnim zločincima
- prema okorjelim kriminalcima
- prema teroristima
- prema indoktrinatorima
- prema međnarodnim institucijama i dr.
Dakle
Značajan broj država u tranziciji suočava
se sa problemima koji ih destabiliziraju
unutar samih njih, a one, kao takve,
djeluju kao destabilizirajući faktor na
regionalnom pa i kontinentalnom nivou
To je nova ambijentalnost koju možemo
imenovati
heterogenizacijom i/ili
partikularizacijom unutarnjih i
međusobnih interesa.
Oposite
S druge strane, nosioci savremenih sigurnosnih
rizika tendiraju ka
homogenizaciji,
tješnjem povezivanju i
uspostavljanju jasnih i provjerenih standarda u
ostvarivanju svojih ciljeva
Oposite
Potpuna je interesna i funkcionalna povezanost
nocilaca:
organiziranog kriminala,
terorizma,
proliferacije,
pranja novca,
ilegalne trgovine drogama i drugim opojnim
sredstvima,
trafikinga,
ilegalnih migracija,
kompjutorskog kriminala
devastacije okoliša
i svih drugih sigurnosnih pitanja.
Oposite
Upravo sve probleme procesa tranzicije nosioci
savremenih sigurnosnih rizika koriste kao svoju
prednost, a po principu circulus vitiosus,
doprinose daljoj destabilizaciji i država i regiona
i kontinenta.
Ergo
Uspostavlja se gruba, ali realna
konstatacija u kontekstu cijele
problematike:
Jedan broj tranzicijskih država je, što se
međusobne saradnje tiče ‘razmrežen’, dok su kriminalne grupe i organizacije
‘umrežene’ i premrežavaju veći
broj država
Primjer za to su rute droge, ilegalne
migracije, pranje novca, terorizam i dr.
Šta nije dopustivo?
Izmišljati u državi prijetnje od terorizma i terorista kao sredstvo političke aktivnosti ili političkih sukobljavanja
Da bi se prikrile vlastite slabosti, širiti strah od virtualnih terorističkih organizacija ili terorista
Imitirajući “velike”, pošto-poto u javnost plasirati da “i mi imamo iste grupe...”, “kako bi i mi bili IN”
Ambivalentan odnos prema teroristina (“naši” i “njihovi”)
Ne generalizirati
Ne trpati u “isti koš” svako nasilje i terorizam
Imati predrasude, ksenofobiju, neznanje o:
narodima,
rasama
sljedbenicima različitih religijskih, društvenih, kulturalnih, subkulturalnih ili marginalnih skupina
Depolitizacija vs. politizacije
Autoritet institucija i službi sigurnosti zasnivati na zakonu jer provođenje zakona je njihov primarni cilj
Društvena zajednica treba pružati pomoć i informacije ovim strukturama prilikom provođenja zakona
Politički, socijalni problemi i problemi određenih grupa stanovništva nisu u nadležnosti sigurnosnih struktura, osim ako ne ugrožavaju javni red i mir ili ustavni poredak u cjelini
Sigurnosne službe su kao ekspert u tom području najkompetentnije da odrede prioritete i strategije čuvanja ustavnog poretka te reda i mira
Sigurnosne strukture će uključiti zajednicu u sve svoje aktivnosti, uključujući razvijanje strategija koje utječu na kvalitet života građanina; te strategije moraju sačuvati i unaprijediti principe demokratije
Sigurnosne službe moraju regulirati način pružanja usluga tako da iskoriste potencijale društva i društvenih zajednica
Deideologizacija vs.
ideologizacije
Zaštita ustavnog poretka
Zaštita života i imovine građana
U svakoj priilici djelovanje u skladu sa zakonom
Suzbijanje kriminaliteta
Suzbijanje transnacionalnog sigurnosnih rizika
Progon nosilaca sigurnosnih rizika bez obzira na njihove personalne identitete
Pravičnost, nepristrasnost i dostojanstveno postupanje sa ljudima
Ne kršiti svjesno zakon kako bi ga se promijenilo
Pružanje pomoći zajednici i njenim građanima u rješavanju sigurnosnih problema i održavanje mira