Evolucija-prouava postanak i razvoj ivih bia-lat evolvere. = odvijati se -Big Bang-evolucija Zemlje-postanak i razvoj ovjeka ni za jedan nain nema dokaza-Bog, od anorg. do org. u toploj vodi, evolucija kulture ovjeka (mijenja se, prilagoava)-kemijska evolucija-bioloka evolucija

-1. teorija evolucije-2. ivot iz svemira meteoritom zraenje-3. Bog impuls-generatio spontanea nije mogua

kemijska evolucija-Miller je koristio vrlo primitivnu aparaturu uvjeti u praatmosferi - tlak, temperatura, plinovi (CO,CO2) , elektrino pranjenje-reducirajua atmosfera-sinteza organskih molekula-H2,H20,CH4,NH3 CO,CO2-ukljuio je elektrode el. pranjenje-H20 s org. sastojcima se grijala-dolo je do sinteze org. spojeva AMINOKISELINE-znanstvenici uspjeli sintetizirati organske baze (adenin ATP energija, nukleinske kis.), boje, eer ribozu (iz 5 molekula formaldehida)

-Pasteurov pokus-Spallanzanijev pokus

-stav evolucije: ivot na Zemlji nastao je u toploj morskoj vodi-nisu mogli stvoriti ivu stanicu u laboratoriju, ni danas se ne moe

-Fox je povezao aminokiseline u dugake lance i dobio PROTENOIDE -protenoidi su slini proteinima-podvrgnuo ih je djelovanju tople morske vode i dobio je MIKROSFERE formirale su opnu-podsjeaju na cijanobakterije, bakterije (koki)-neke tvari mogu ui, a neke izai napolje osobine ive stanice-bojali mikrosfere po Grammu (+ i -)-te mikrosfere su imale sposobnost formirati pupove PUPANJE-kasnije se pup odvojio dioba-kalijev ferocijanat + voda bubri, puca i odvoji se-po veliini kao bakterije : 1-2 m

-Oparin je dobio KOACERVATNE KAPLJICE-koacervati su polimeri ugljikohidrate, proteina i ak nukleinskih kiselina-dolaze u malim kapljicama-mogu pasivno rasti neke tvari ulaze a neke izlaze-teko iz pasivnog rasta moe iva stanica nastati-stabilnost koacervata je razliita-koacervati se ponaaju slino kao eritrociti u hipotoninoj otopini bubri, puca a u hipertoninoj se smeura-ako se koacervatna kapljica iz izo prenese u hipo/hiper otopinu , ponaa se kao iva stanica-neki koacervati su proizvodili krob, maltozu ili poliadenilne kiseline-veliine do 500 m (koacervati)-temelj svakog ivog bia je da se hrani i razmnoava (virusi, protenoidi i koacervati to nemogu)

-hipoteze-prvo su se razvili DNA/RNA i proteini (RNA se brzo raspada)-sinteza cijanobakterija i bakterija

TEORIJE ORGANSKE EVOLUCIJE-evolucijske ideje pojavile su se veu u starogrkoj filozofiji-voda, zrak, vatra, zemlja-Tales sve poinje s vodom i sve se u vodu vraa-Anaksimen razreivanje u zgunjavanje zraka-Heraklit sve tee-Empedoklo voda, zrak, vatra, zemlja-Demokrit atomist, sluajnim omjerom atoma su se stvarale sloenije estice-ivotinje : krvne i beskrvne-pokuao sistematizirati-Aristotel 1. opisao prirodu postoji postupni razvoj svijeta

-Carl Linne -18.st-Systemia Naturae razvrstao biljke i ivotinje u temeljne sistematske kategorije-Canis vulpes L. rod vrsta-vrsta, rod, porodica, red, razred, carstvo

-divergencija-izolacija neke vrste-mutacije-prilagodbe-Jean Lamarck 1809. Philosophia zoologiae-unutarnji nagon i tenja za samoodranjem-irafe su istezale vratove

-Darwin 1859. O porijeklu vrsta-dolo je do prirodne selekcije (odabira) meu jedinkama iste vrste-jedinke koje se nisu mogle prilagoditi novim uvjetima (irafe u traenju hrane) su uginule-preivjele su samo irafe s dugakim vratovimaDokazi evolucije1.FOSILI-najvaniji dokazi evolucije-odsvih uginulih organizama tijekom geoloke prolosti Zemlje samo je 1% fosilizirao-u relativno kratkom vremenskom periodu od oko nekoliko desetaka milijuna godina je izumrlo oko 90% ivuih organizama-dnevno danas izumire oko 100 vrsta zahvaljujui ovjeku-fosil lat.fodere=kopati fossus=iskopan-PALEONTOLOGIJA gr. paleo=star-u uskoj vezi s geologijom-podjela fosila prema nastanku:1.okamenjivanje (petrifikacija)2.pougljenjivanje (karbonizacija)3.proces konzerviranja a) mumificiranje b)smrzavanje c) konzerviranje nastalo taloenjem smole (jantara)

-okamenjivanje (petrifikacija)-fosili su nastali taloenjem organske tvari kao kalcit, aragonit i fosfati-ulazili su kroz pore organizama, taloili se i okamenjivali-na povrini su se taloile mineralne tvari i ouvali su vanjski izgled - INKRUSTACIJA

-pougljenjivanje (karbonizacija)-u vrijeme ere paleozoik (geoloko doba karbon) -tektonske promjene-velike ume, papratnjae su propadale-biljke dospijevale duboko u zemlju bez kisika, visok tlak i temperatura, poveala se koncentracija ugljika u odnosu na druge elemente i spojeve i dolo je do karbonizacije-velike naslage kamenog ugljena-treset movara karbonizacija tresetara

-mumifikacija-u pustinji su specifini uvjeti-tijelo nee istrunuti nego se isuiti

-smrzavanje u ledu-mamuti (iz pleistocena)-dobro sauvani miii-znanstvenici su probali dobiti klonove ali to je nemogue

-jantar-najstariji 25 milijuna god. neki kukci-kukac sjeo na neko stablo-kap smole pala na tijelo , zarobljen je-kornjai

-5. razdoblja biolokog izumiranja-mi smo u 6. (kvartar) dnevno 100 vrsta izumre

-u paleozoiku se odvija 1. i 2. razdoblje izumiranja-mezozoik 3. i 4. razdoblje-kenozoik, tercijar 5. razdoblje-6. razdoblje je uzrokovano ovjekom od pleistocena prema sadanjem vremenu

-lani fosili nastaju iz anorganske tvari kristalizacijom i taloenjem nekih minerala kao Fe i Mn-varljivi fosili mogu nastati iz tragova nekih ivotinja a po obliku mogu biti slini biljkama-starost stijena i fosila moe se odrediti uz pomo radioaktivnih izotopa utvruje se mjerenjem koliine poluraspada izotopa -izotopom C14 mjeri se starost mladih stijena-starost starih stijena mjeri se izotopom K40-starost ..... mjeri se U238

2.PRIJELAZNI OBLICI-vrste ili skupine organizama-predstavljaju meuoblik izmeu niih i viih sistematskih kategorija-biljni i ivotinjski organizmi-izumrli i ivui

-paleozoik - silur : PSYLOPHYTINAE 1. kopnene biljke-Rhynia Asteroxylon-Psylophiton-prijelaz na kopneni nain ivota-prijelaz od mahovina (stenjaa) prema paparatnjaama (ve su bile stablaice)

-PTERYDOSPERME karbon-velike ume koje e kasnije karbonizirati-osobine papratnjaa ali prijelaz prema golosjemenjaama

-CROSSOPTERIGIA (resoperke) silur i devon-prestavljaju prijelaz prema vodozemcima, kopnenim kraljecima-njihove prsne peraje su imale kosti sline kao to imaju vodozemci strukturu kostiju kod prednjih ekstremiteta

-Latimeria chalumnae 1938.-ivua-Indijski ocean

-mezozoik dinosaur-sredina jura -praptica ARCHAEOPTERIX-Bavarska, fosil nastao petrifikacijom-4 kostura, 1 pero-zubi u kljunu, kande na krilima, kraljenica u repu, kosti nisu bile uplje (pneumatizirane)-veliina dananjeg goluba-prijelaz od gmazova prema pticama-stara 140 milijuna godina

-ptica kukmaa-Juna Amerika-kande na krilima kao praptica

-ivui predstavnik UDNOVATI KLJUNA-Australija-ujedinjuje osobine gmazova, ptica, sisavaca-nese jaja, krzno, kljun, siu majino mljeko, ima mlijene lijezde, trca otrov, pliva-svjei potoci, jezera-hvata ribice

3.RAZVOJNI NIZOVI-predstavljaju razvoj pojedine vrste tijekom duljeg vremenskog perioda-razvojni niz konja -konj se razvio iz male peteroprste ivotinje eocena u tercijaru u kvartaru-5 prstiju, jeo je sve-razvija se, poveava se veliina, pokretljiviji je i postaje HERBIVOR-dolazi do redukcije broja prstiju (reducira se 1. i 5. prst)-ostaju 3 prsta-redukcija 2. i 4. prsta-preostali prst se razvija u kopito-na stranjoj strani iza kopita ima ostatke prstiju-razvoj lubanje, poveanje duljine tankog crijeva-dananji konj EQUUS konani oblik dobiva u pleistocenu (poetak kvartara)-mi ivimo u holocenu

-razvojni niz slona-eocen u tercijaru-slon se razvio iz ivotinje veliine svinje-razvoj lubanje-gornja usna se razvila u surlu, onjaci u kljove-pleistocen MASTODON i mamut-iz mastodona se razvio dananji slon Elephas (afriki i azijski)

-ivorodni ogrc (pu) - Viviparus-ostaci pronaeni u sedimentnim naslagama stijena u prodruju Novske-razlikuju se njihove kuice od najstarijih prema mlaima tako to su najstarije kuice bile glatke, a prema mlaim slojevima dobivaju nabore

4.FIZIOLOKI, GENETIKI I EMBRIOLOKI DOKAZI1.fizioloki-razvoj srca-krunouste 1K 1P-vodozemci 1K 2P-gmazovi 1K 2P-ptice 2K 2P-sisavci 2K 2P

-razvoj komparativnom anatomijom i fiziologijom-razvoj mozga-najprimitivniji kraljenjaci imaju mali mozak i ima 5 dijelova-prednji mozak se poinje intenzivnije razvijati i dobiva naziv veliki mozak-manje su razvijeni ostali dijelovi pa tako se mozak kod razvijenih ivotinja dijeli na prednji, srednji, stranji - trodijelan-veliki mozak kod sisavaca dobiva brojne nabore-pas je inteligentna ivotinja za razliku od udnovatog kljunaa-vidi se postepeni razvoj mozga-razvoj bubrega : pronefros, mezonefros, metanefros-napreduje razvoj bubrega, postupno se diferenciraju izluevine

2.genetiki dokazi-promatrajui ivi svijet, zajednike su nukleinske kiseline-DNA je iste strukture samo to je broj kromosoma razliit-leptir 370 , v.muica 8 , ovjek 46, je 46, neki mekuci 46

3.biokemijski dokazi-4 temeljna biogena elementa C H O N-makroelementi S,Fe-oligoelementi, ultramikroelementi-svugdje prisutni, samo razliit postotak-voda ima najvei postotak u organizmu-organski spojevi : ugljikohidrati, lipidi, proteini-soja vei postotak proteina nego u rajici

4.embrioloki dokazi-kraljenjaci-embriji kraljenjaka u najranijoj fazi razvoja slino izgledaju-velika glava-organogeneza

HOMOLOGNI ORGANI-isto porijeklo ali razliita funkcija-prednji ekstremiteti vodozemaca, gmazova i ptica su istog porijekla al razliite funkcije

ANALOGNI ORGANI-razliito porijeklo a ista funkcija-krila ptica i krila leptira letRUDIMENTARNI ORGANI-prisutni kod svih jedinki iste vrste a nemaju nikakvu funkciju-crvuljak (appendix)-kod konja ima ulogu probave-kod konja i goveda zubi su isti-ljudi onjaci-ljudi djelomina dlakavost-ostaci 3. onog kapka-kosti kukovlja kod zmija

ATAVIZMI-organi prisutni samo kod nekih jedinki iste vrste-ako se dijete rodi s repiem-nemaju funkcije-dvostruki red bradavica-kompletna dlakavost-pranici i latice lopoa-cvjetne latice u obliku listova

PREOBRAZBE-tijelo kukaca je lankovito-posljednji lanak na zadku pele je preobraen u alac-leglica ose najeznice (nemaju alac, grizu eljustima)-izgleda poput alca ali nema tu funkciju-kocice srednjeg uha razvile se iz 1 kvadratine kosti koja je bila prisutna kod gmazova

ENDEMI-dokazi za evoluciju-rijetke vrste, imaju vrlo uski areal (podruje rasprostranjenosti neke vrste)-endemi su vrste i biljaka i ivotinja koje su se zadrale nakon glacijacije-endemi preteno nastali zbog izolacije-vika guterica ivi na Visu, Jabuci, Palagrui, Brusniku-manji guteri, vitkije tijelo-smeezelena boja-ostala iz vremena kada je dolo do odvajanja otoka od kopna

RELIKTI-biljne i ivotinjske vrste koje su takoer ostale nakon plestocena-njihov postanak pripisuje se velikim klimatskim promjenama-runolist (ranije u endeme svrstan) Velebit, Triglav, Ural-hrvatska sibireja-panieva emorika ist.Bosna, zapadna Srbija-crnogorica-otporna na klimatske uvjete-otre iglice-donje grane okrenute prema dolje-sredina horizontalne-gornje prema gore

-otok Jabuka jabuka zeina (razliiti papusi, ne moe ii na vee udaljenosti)-Dubrovnik dubrovaka zeina endem-pri dnu sjemenka, gore papus (svi jednake duine) vjetar je moe na vee udaljenosti prenositi

Geoloka prolost Zemlje i razvoj ivog svijeta na Zemlji-geoloka skala vremena see jo u kemijsku evoluciju-2 temeljna eona : pretkambrij i fanerozoik

-PRETKAMBRIJ se javio prije 4,6 (4,7) milijardi godina i traje do negdje 570 milijuna godina-dijeli se na stariji ARHAIK (ARHEOZOIK) ALGONKIJ (PROTEROZOIK)-u arhaiku se dogaa kemijska evolucija a isto tako e se krajem arhaika pojaviti prvi prokarioti(nemaju jezgru)-krajem arhaika jednostanina bia (eukarioti) i alge-u algonkiju se razvijaju eukarioti (jedno i viestanini) - koralji, biai, lankonoci

-FANEROZOIK se dijeli na nekoliko era : paleozoik, mezozoik, kenozoik-paleozoik se dijeli na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm-u najranijem kambriju viestanini eukarioti-javljaju se organizmi koji imaju oklop-poetkom kambrija su se pojavili TRILOBITI (primitivni lankonoci, karakteristini za itav paleozoik)

-ordovicij-javljaju se AGNATE (sline ribama)-blaga klima-daljni razvoj viestaninih organizama

-silur-1. kopnene biljke-javljaju se ribe-vodozemci, ribe prijelaz

-devon-ribe intenzivan razvoj-razvili se kukci-razvijaju se morski organizmi AMONITI (razvijaju se u paleozoiku i mezozoiku, kuica poput pueve)-NUMULITI isto planktonski , oblici, vapnenaka kuica

-u karbonu se razvijaju prvi gmazovi i drvenaste biljke (papratnjae...)-ume visoke 15-30 m-brojni vulkani-tektonske promjene-drvene biljke propadaju-crvotoine 20 visoka uplja stabla-krajem karbona nestaju velike ume

-u permu se razvijaju golosjemenjae

-paleozoik traje 325 milijuna godina

-mezozoik traje oko 140 milijuna godina-dijeli se na trijas, juru i kredu-intenzivni razvoj gmazova-krajem mezozoika gmazovi propadaju (tromost, klima,hrana)-trijas-obilna vegetacija-razvijaju se ume golosjemenjae-pojavljuju se kritosjemenjae

-jura praptica-krajem jure izumire

-kreda kukcojedi, sisavci-krajem krede se razvijaju prvi sisavci-prethodno kukcojedi

-itav mezozoik NUMULITI, AMULITI izumiru krajem mezozoika-mezozoik ribe, vodozemci, gmazovi (manji e preivjeti)

-kenozoik traje oko 60 milijuna godina-stariji tercijar-mlai kvartar

-tercijar se dijeli na paleocen, eocen, oligocen, miocen , pliocen

-u paleocenu intenzivniji razvoj sisavaca-poinje razvoj konja i slona-hominidi

-miocen prije 15 milijuna godina-majmuni starog i novog svijeta razvijaju se u pliocenu-od biljaka kritosjemenjae-od miocena e se razvijati PROKONZUL (ostaci naeni u Africi)

-kvartar se dijeli na epohu pleistocena i holocena-pleistocen zaleenje-mnoge vrste propadaju-klimatske promjene-zatiene biljke proivljavaju-dolazi do razvoja piljske medvjedice, nosoroga, konj se potpuno razvio, jelen, govedo-vrijeme mamuta propali-postoji divergencija u razvoju slona MASTODON-iz njega e se se razviti Elephans

-holocen-epoha kada se iz hominida moe pratiti razvoj homo erectusa (uspravnog ovjeka)-iz vremena paleozoika imamo STROMATOLITE-kamene naslage, izboine u kamenu-nastali taloenjem bakterija i cijanobakterija-ti ostaci pronaeni u Kanadi, u Sahari

-otok Rab plaa Ciganka stromatoliti

-homo erectus holocen-homo sapiens-homo sapiens sapiens-mi ivimo u holocenu-seoba iz Centralne Afrike prema Aziji

Ostali dokazi evolucijeSELEKCIJA-Charles Darwin-prirodna selekcija, prirodni odabir-postoji i umjetna selekcija ovjek je provodi-postoji i spolna selekcija jedinka trai svog spolnog partnera u cilju razmnoavanja-openito, selekcija je najizraenija za vrijeme nepovoljnih uvjeta (katastrofe, klimatske promjene)-krtica (TALPA EUROPEA) -1946./47. bila je otra zima, puno krtica je uginulo-prijetilo je izumiranje -najotpornije krtice su preivjele

INDUSTRIJSKI MELANIZAM-krajem 18.st u Velikoj Britaniji dolazi do velikog razvoja industrije-veliko zagaivanje okolia-vrsta leptira (BISTON BETULARIA) grbica-do procvata industrije bilo je prisutno oko 1% leptira s tamnim i 99% leptira s svijetlim krilima-razvoj industrije po zidovima tamne naslage, leptiri s svijetlim krilima uoljivi predatorima-leptiri sa svijetlim krilima su preivjeli-dogaaju im se mutacije-99% tamna krila , 1% svijetla krila-okoli je tu utjecao-selekcija i mutacija

KRIPTINA OBOJENOST-polarna lisica, sjeverni medvjed bijelo krzno da se slabije uoe-riba s lene strane tijelo je tamnije da se tee uoava, s druge strane svijetlije

APOSEMIJA-opominjajua obojenost-dadevnjak ute i crne mrlje-tvor jede kokoi, pusti neugodan miris i pobjegne-putanje zvukova, mirisa, obojenost

MIMIKRIJA-hobotnica-muhe koje podsjeaju na ose-neka jaja-palinjak izgleda poput granice drveta

SPOLNA SELEKCIJA-jeleni, koute bore se za enku-jeleni u generativnoj dobi imaju najljepe rogove-okrutni, ranjavanje, nagonski-pijetlovi, purani

MUTACIJE-jedan od najsnanijih dokaza evolucije-glavna pokretaka snaga evolucije-mogu se javiti prije u prirodi nego to su nastale promjene u okoliu .... ????-tetne mutacije u prirodi se nastoje ukloniti prirodnom selekcijom-jedinka e naprosto uginuti-pozitivna muracija ankonska ovca u potomstvu uzrokovala pojavu kratkih nogu to je korisno ljudima-makromutacije, mikromutacije......-dovode do morfolokih, biokemijskih, fiziolokih promjena-neki gen pone kontrolirati neke metabolike procese MAKROMUTACIJA-ako se mutacija dogodi u genu pa se promijeni neka fenotipska osobina tee se manifestira, tee uoljiva MIKROMUTACIJA bijeli uperak u kosi, nee se prenositi-LETALNE MUTACIJE u genomu izazivaju krajnje tetni uinak to e rezultirati smru-SUBLETALNA MUTACIJA dolazi do smanjenja adaptivnih sposobnosti, slabija mogunost stvaranja zdravog potomstva

-mutacije gena, kromosoma....-ako se mutacije pojave u somatskim stanicama (vegetativno se razmnoavaju) kod biljaka naprimjer moe se prenositi ta somatska mutacija

-inducirane.....

-TRANSPOZONI-pokretaki genetiki elementi koji se mogu ugraditi u kromosom pa stanica ima svojstvo koje ranije nije imala, moe se prenjeti na potomke-antibiotik rezistencija promjene u genetikom materijalu

GENSKA SNAGA (DRIFT)-to je genetsko skretanje ili sluajna fiksacija gena u malim izabranim populacijama -dolazi do skokovitih i neoekivanih promjena uestalosti pojedinih alela-tako je u populacijama mogua diferencijacija na jo manje skupine jedina-kod tih malih populacija mogua je genska varijabilnost i mogue je poveanje homozigotnih jedinka (HOMOZIGOTNOST)-kod tih malih populacija i pojave homozigotnosti mogu je osnivaki uinak (mala populacija se nastani na novom stanitu), broj heterozigota se smanjuje, odnosno mijenja se uestalost gena (alela)-takva pojava mogua je kod ljudi i dolazi pod imenom INBREEDING-Hvar, Bra, Susak enidbe u srodstvu-pojava nasljednih bolesti-a nositelj bolesti bio potisnut u ogromnoj populaciji recesivni homozigoti su rijetki-u manjoj populaciji vea vjerojatnost da e se roditi djeca s genetskim bolestima-ako bi dola prirodna katastrofa usko grlo, mali broj jedinki koje e preivjeti (homozigoti)-Dobshanski: Genska snaga jednaka je fluktuaciji uestalosti gena u malim populacijama koje se dogaaju po naelu sluajnosti.

Tipovi i stupnjevi evolucije i specijacije-organizmi su promjenjivi-mogu biti jae i slabije promjenjivi-jae promjenjivi organizmi lake preive nepovoljne uvjete ivota jer se kod njih aktiviraju mehanizmi koji e olakati stvaranje nove osobine-zbog pojave nove osobine dogoa se napredak u evolucijskom procesu-osobine se prenose na potomstvo, a osobine moemo definirati kao GENOFOND (predstavlja ukupne nasljedne osobine neke populacije)-genofond uvjetuje nagomilavanje promjena u jedinkama, jedinke meusobno postaju razliite i kada se meusobno vie nee moe razmnoavati, nastat e nova vrsta-sukcesivna (filetika) evolucija -pojava nove vrste

-divergentna evolucija-populacije se odvojene (prostorno)-dolazi do nagomilavanja promjena s vremenom pa dolazi do pojave nove vrste

-mikroevolucija-dogaa se na razini populacije-uzrokuje promjene vrsta

-makroevolucija (adaptivna radijacija)-promjene u viim sistematskim kategorijama-od zajednikog ishodinog pretka razvijat e se srodne skupine organizama u raznim smjerovima i nee imati nita zajedniko

-megaevolucija (aromorfoza)-prijelaz ivog svijeta uz jednog u drugi medij (iz vode na kopno silur - ksilofiti ili resoperke u afibije (vodozemce))

Prilagode-adaptacijom vrsta na kopnu nakon prijelaza iz vode dolo je do razvoja plua, napredak u krvoilnom sustavu (venski odvojen od arterijskog), pokrov tijela (ploe kod gmazova. perje kod ptica)-neki sisavci koji ive u vodi (delfini,kitovi) ekstremiteti pretvoreni u peraje-takve prilagodbe kao kod delfina se zovu KONVERGENCIJA (sakupljanje)-u odreenim uvjetima razliiti organizmi razliitih skupina imaju iste prilagodbe za ivot ako se nau u istom mediju (delfini i ribe - peraje)

Specijacija-nove vrste bre se razvijaju u razliitim dobro odijeljenim podrujima-Bajkalsko jezero nove vrste dobro odijeljene od ostalih podruja gdje mogu ivjeti RAKUCI-oko 300 novih vrsta rakuaca (gamarusa mali rakovi)-otoci Visa, Jabuka,Palagrua vrsta se mora adaptirati novim uvjetima ivota-dolo je do novih prilagodba-postupno je dolo do razvoja podvrste-guterica

-zebe i kornjae Galapagos Darwin-zebe jedinke iste vrste zebe se meusobno razlikuju ako ive na razliitim podrujima kljun....-nova podvrsta-u budunosti moe biti nova vrsta

-kornjaa

-na proces specijacije djeluju razni imbenici : vrijeme i brzina-nastanak nove vrste traje oko 10 000 godina

a) alopatrijska specijacija-populacije se ne mijeaju zbog npr. zemljopisnih barijera-moe se javiti reproduktivna barijera ili izolacija-aba u jezeru, na povrini je toplije, razlika u strukturi spolovila

b) simpatrijska specijacija-kako e nastati nove vrste, areali jedne populacije i druge populacije se dodiruju, izmeu njih nee biti kontakata npr. zbog razliitih sazrijevanja gonada

c) parapatrijska specijacija-populacija A-populacija B-jedinke A ulaze u populaciju B-regija ekspanzije (doticanja)-podruje zone odvojene vrste-dolazi do ekspanzije-te jedinke zbog prodiranja zauzimaju novo podruje i dolazi do razvoja jedinki novih svojstava zato to su 2 populacije zauzimale susjedne prostore koji su se preklapali

Izolacijski mehanizmi-zatiuju genetiki integritet vrste-mogu se definirati kao bioloka svojstva jedinki koje spreavaju kriaju raznih vrsta-mogu biti vanjski i unutarnji-vanjski : ekoloki - aba, gore gonade prije sazriju (vea temp) morfoloki razliita struktura spolnih organa etoloki parenje je onemogueno zbog razliitog ponaanja fizioloki gonade sazrijevaju u razliito vrijeme

-unutanji-dogaaju se ako se srue vanjski izolacijski mehanizmi, npr. kod prirodnih barijera (rijeka - ribe) to moe dovesti do pojave hibrida-hibrid konj + magarac mula mazga-sterilni-mogu biti slabo fertilni

Evolucija ovjeka-postanak i razvoj nae vrsteAnthropoidea (pravi majmuni)-majmuni Novog svijeta, majmuni Starog svijeta, ovjekoliki majmuni-prilagodbe za ivot na drveu : pokretni rameni i lakatni zglob, palac na stopalu-vei mozak i sloenija modana struktura u usporedbi s drugim primatima-ovjekoliki majmuni : orangutani, gorile, impanze, bonobo i ljudi-slina zubna forma-impanze genetiki najsliniji ljudima (98% DNA)-impanze i ljudi imali zajednikog pretka (prokonzul u miocenu)

Korak prema ovjeku-bipedalizam-oblik zdjelice, S kraljenica, ravna i paralelna stopala, noni prsti krai i palac pored ostalih prstiju-manja vilica, vei mozak-volumen mozga 1400 -ljudi imaju naboranu koru velikog mozga - govor

Hominidi-ljudi i ljudima sline izumrle antropoidne vrste-uspravno dvonono hodanje-poveanje glave-najprije se ovjek uspravio, a tek je onda dolo do razvoja sloenih sposobnosti

Razvoj hominidnih vrstaNajraniji hominidi-uspravan hod, manji zubi, ravnije lice, vei mozak od ranijih primata-najvie fosila - Afrika

Gracilni australopitecini-dvononi hod, penjali su se i na drvee,eljusti poput ljudi, mali zubi, lubanje liile na lubanje majmuna-biljna hrana, kameno orue-ive na rubovina savana-kraljenica je ravna-Lucy prije 3 milijuna godina (4- 2,5 mil)-visina 1,2 1,5 m-Australopithecus afarensis Lucy (Etiopija) 1. fosil za koji se zna da je hodao na 2 noge, iz nje se razvija h.erectus i h. habilis-Australopithecus anamensis - 300 000 g prije Lucy , Kenija-Australopithecus ramidus prije 4,4 mil g (1.australopitek)-Australopithecus africanus vjerojatno se razvila iz Lucy(Lucy je laka i nia)

Robusni australopitecini-veliki zubi, jaki miii eljusti-sirova biljna ishrana-manji mozak-ume, livade-2,6 1 mil godina-debela tijela, vei kutnjaci-neki ih svrstavaju u rod parantropusdruga razvojna linija od afarensisa robusni australopiteci-A.aethiopicus -A.robustus-A.bosei

Rani ljudi rod Homo = ljudi-slini gracilnim australopitecinima-vei i sloeniji mozgovi, zaobljene lubanje, manje eljusti i zubi i manje izboene obrve-napredne sposobnosti u izradi alata-krae ruke od australopitecina, hodali su uspravno-raznolika prehrana

-Homo habilis kameno orue , 1,6 2,5 mil g , spretan ovjek , visina do 1,5 m , mozak 600 cm3, razvio se iz A.afarensisa-Homo erectus 1,9 mil g deblja lubanja, vei oni grebeni, vee i nie elo, izboeniji zubi, 2/3 volumena mozga modernog ovjeka-migrirao iz Afrike, vatra-javanski, pekinki, hajdelberki ovjek -volumen mozga 900 cm3-Pula-razvio se iz A.afarensisa-H.ergaster

Moderni ljudi-jedini ivui je H.sapiens sapiens-napredno orue i odjea-Homo heidelbergensis (arhaini ovjek)-prije 800 000 g , izravni prethodnik H.sapiens-neandertalci (Homo neanderthalensis)(praljudi) 230 000 do 30 000 g-teke kosti, debele obrve, izboene vilice, mozak kao u modernih ljudi-peine, kameno orue-Hunjakovo, Vindija, Neander u Njemakoj-mogua interakcija s naom vrstom-Homo floresiensis (hobiti)-Indonezija, erupcija-do prije 12 000 god-biljke i meso

-prvi moderni ljudi prije 160 000 g u Africi-Homo sapiens Cro Magnon-migracije-Homo sapiens sapiens kraljenica dvostruko S

-vieregionalna evolucija ovjeka erectus, arhaini sapiens, rase

-jedinstvena evolucija modernog ovjeka-svi ljudi potjeu iz Afrike

-kulturna evolucija-H.habilis kameni alati

-olduvajska kultura-kameni alati

-aelejnska kultura-H.erectus-strugala, noevi, ekii, sjekire

-musterijanska kultura-maska, umjetnost-kameno orue-izbaciva koplja