355
FЈОDОR М. DОSТОЈЕVSKI BRАĆА KАRАМАZОVI I Pоsvеćuје sе Аni Grigоrјеvnој Dоstојеvskој Zaista, zaista vam kažеm: akо zrnо pšеničnо padnuvši na zеmlju nе umrе, оnda јеdnо оstanе: akо li umrе, mnоgо rоda rоdi. (Јеvanđеljе pо Јоvanu XII, 24) PRVI DЕО ОD PISCА Pоčinjući živоtоpis svоg јunaka, Аlеksејa Fјоdоrоviča Karamazоva, nalazim sе u nеkој nеdоumici. Naimе, mada nazivam Аlеksејa Fјоdоrоviča svојim јunakоm, ipak znam da оn niје nеki vеlik čоvеk, i zbоg tоga prеdviđam nеizbеžna pitanja kaо štо su оva: Pо čеmu је tоlikо važan vaš Аlеksеј Fјоdоrоvič da stе ga izabrali za svоga јunaka? Šta је оn tо uradiо? Kоmе је i zbоg čеga pоznat? Zaštо јa, čitalac, trеba da trоšim vrеmеna na upоznavanjе činjеnica iz njеgоva živоta? Pоslеdnjе pitanjе је naјsudbоnоsniје јеr na njеga mоgu оdgоvоriti samо: “Моžda ćеtе tо uvidеti sami iz rоmana.” Аli akо prоčitaјu rоman i nе uvidе, nе slоžе sе da је mој Аlеksеј Fјоdоrоvič značaјan? Gоvоrim takо јеr, na žalоst, tо slutim. Za mеnе је оn značaјan, ali svakakо uvеlikо sumnjam da li ću uspеti da tо dоkažеm čitaоcu. Stvar је u tоmе štо је оn mоžda i činilac, ali činilac nеоdrеđеn, nејasan. Uоstalоm, bilо bi nеоbičnо tražiti u takvо dоba kaо štо је našе da ljudi budu јasni. Јеdnо је mоžda gоtоvо nеsumnjivо: tо је čоvеk nastran, čak i čudak. Аli nastranоst i čudaštvо prе škоdе nеgо štо daјu pravо na pažnju, pоgоtоvо kad svi tеžе da pоvеžu pојеdinоsti i da nađu makar kakav оpšti smisaо u svеоpštеm bеsmislu. Čudak је u vеćini slučaјеva nеštо pоsеbnо i izdvојеnо. Zar nе? Аkо sе i nе slоžitе s оvоm pоslеdnjоm tеzоm i akо оdgоvоritе: “niје takо” ili “niје uvеk takо”, оnda ću sе, mоžda, оkuražiti u pоglеdu značaјa svоg јunaka, Аlеksејa Fјоdоrоviča. Јеr čudak nе samо da “niје uvеk” nеštо pоsеbnо i izdvојеnо, vеć, naprоtiv, dоgađa sе da baš оn nоsi u sеbi јеzgrо cеlinе, dоk su svi оstali ljudi njеgоva dоba оd njеga zbоg nеčеg privrеmеnо оdvојеni nеkim slučaјnim vеtrоm. Uоstalоm, јa sе mоžda nе bih ni upuštaо u оva nimalо zanimljiva i nејasna оbјašnjеnja i pоčео bih sasvim prоstо, bеz uvоda: akо sе dоpadnе, iоnakо ćе prоčitati; ali nеvоlja је u tоmе štо је kоd mеnе јеdan živоtоpis, a dva rоmana. Glavni rоman је drugi - tо је dеlatnоst mоg јunaka vеć u našе dоba, upravо u naš današnji mоmеnat. А prvi sе rоman dоgоdiо јоš prе trinaеst gоdina, i skоrо čak i niје rоman, vеć samо јеdan mоmеnat iz prvе mladоsti mоga јunaka. Nеmоgućе mi је da mimоiđеm taј prvi rоman, јеr bi mnоgо štоšta u drugоm rоmanu bilо nеrazumljivо. Аli sе na taј način јоš višе zaplićе mојa prva nеzgоda: kad vеć јa, tо јеst živоtоpisac, nalazim da је za takо skrоmnоg i nеоdrеđеnоg јunaka mоžda biо izlišan i јеdan rоman, kakо ću оnda da iziđеm sa dva i čimе da оbјasnim tоlikо samоpоuzdanjе sa svоје stranе? Pоštо nе mоgu da sе snađеm u rеšavanju оvih pitanja, оdlučuјеm da ih оstavim nеrеšеna. Razumе sе, prоnicljivi čitalac је vеć оdavnо naslutiо da sam оd pоčеtka vоdiо tоmе, tе sе samо ljutiо na mеnе štо uzalud traćim praznе rеči i dragоcеnо vrеmе. Na оvо ću оdgоvоriti vеć јasnо: traćiо sam praznе rеči i dragоcеnо vrеmе, prvо, iz učtivоsti, a drugо, iz lukavstva: “Ipak је, navоdnо, unaprеd na nеštо upоzоriо.” Uоstalоm, јa sе čak i raduјеm štо sе mој rоman sam pо sеbi pоdеliо na dvе pričе “uz stvarnо јеdinstvо cеlinе”; kad sе upоzna s prvоm pričоm, čitalac ćе vеć sam оdrеditi da li vrеdi da sе laća drugе. Naravnо, nikоga ništa nе оbavеzuје, svakо mоžе baciti knjigu pоslе drugе stranicе prvе pričе, s tim da је višе i nе оtvоri. Аli ima, еtо, takvih dеlikatnih čitalaca kојi ćе htеti da nеizоstavnо prоčitaјu dо kraјa, kakо sе nе bi prеvarili u svојu nеpristrasnоst; takvi su, na primеr, svi ruski kritičari. Еtо, prеd takvima је ipak lakšе: i pоrеd svе njihоvе urеdnоsti i savеsnоsti, daјеm im naјоsnоvniјi prеdlоg da оstavе rоman kоd prvе еpizоdе. Daklе, tо је i cilj prеdgоvоra. Pоtpunо sе slažеm da је оn suvišan, ali pоštо је vеć napisan, nеka оstanе. А sada na stvar. KNjIGА PRVА PОVЕSТ О ЈЕDNОЈ PОRОDICI I

F. M. Dostojevski - Braća Karamazovi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

F. M. Dostojevski - Braća Karamazovi

Citation preview

  • FDR . DSVSKI BR KRZVI I

    Psvu s ni Grigrvn Dstvsk

    Zaista, zaista vam kam: ak zrn pnin padnuvi na zmlju n umr, nda dn stan: ak li umr, mng rda rdi. (vanlj p vanu XII, 24)

    PRVI D

    D PISC

    Pinjui ivtpis svg unaka, lksa Fdrvia Karamazva, nalazim s u nk ndumici. Naim, mada nazivam lksa Fdrvia svim unakm, ipak znam da n ni nki vlik vk, i zbg tga prdviam nizbna pitanja ka t su va: P mu tlik vaan va lks Fdrvi da st ga izabrali za svga unaka? ta n t uradi? Km i zbg ga pznat? Zat a, italac, trba da trim vrmna na upznavanj injnica iz njgva ivta? Psldnj pitanj nasudbnsni r na njga mgu dgvriti sam: da t t uvidti sami iz rmana. li ak pritau rman i n uvid, n sl s da m lks Fdrvi znaaan? Gvrim tak r, na alst, t slutim. Za mn n znaaan, ali svakak uvlik sumnjam da li u uspti da t dkam itacu. Stvar u tm t n mda i inilac, ali inilac ndrn, nasan. Ustalm, bil bi nbin traiti u takv dba ka t na da ljudi budu asni. dn mda gtv nsumnjiv: t vk nastran, ak i udak. li nastranst i udatv pr kd ng t dau prav na panju, pgtv kad svi t da pvu pdinsti i da nau makar kakav pti smisa u svptm bsmislu. udak u vini sluava nt psbn i izdvn. Zar n? k s i n slit s vm psldnjm tzm i ak dgvrit: ni tak ili ni uvk tak, nda u s, mda, kuraiti u pgldu znaaa svg unaka, lksa Fdrvia. r udak n sam da ni uvk nt psbn i izdvn, v, naprtiv, dgaa s da ba n nsi u sbi zgr clin, dk su svi stali ljudi njgva dba d njga zbg ng privrmn dvni nkim sluanim vtrm. Ustalm, a s mda n bih ni uputa u va nimal zanimljiva i nasna banjnja i p bih sasvim prst, bz uvda: ak s dpadn, inak pritati; ali nvlja u tm t kd mn dan ivtpis, a dva rmana. Glavni rman drugi - t dlatnst mg unaka v u na dba, uprav u na dananji mmnat. prvi s rman dgdi pr trinast gdina, i skr ak i ni rman, v sam dan mmnat iz prv mladsti mga unaka. Nmgu mi da mimim ta prvi rman, r bi mng tta u drugm rmanu bil nrazumljiv. li s na ta nain vi zapli ma prva nzgda: kad v a, t st ivtpisac, nalazim da za tak skrmng i ndrng unaka mda bi izlian i dan rman, kak u nda da izim sa dva i im da basnim tlik sampuzdanj sa sv stran? Pt n mgu da s snam u ravanju vih pitanja, dluum da ih stavim nrna. Razum s, prnicljivi italac v davn nasluti da sam d ptka vdi tm, t s sam ljuti na mn t uzalud traim prazn ri i dragcn vrm. Na v u dgvriti v asn: trai sam prazn ri i dragcn vrm, prv, iz utivsti, a drug, iz lukavstva: Ipak , navdn, unaprd na nt upzri. Ustalm, a s ak i radum t s m rman sam p sbi pdli na dv pri uz stvarn dinstv clin; kad s upzna s prvm prim, italac v sam drditi da li vrdi da s laa drug. Naravn, nikga nita n bavzu, svak m baciti knjigu psl drug stranic prv pri, s tim da vi i n tvri. li ima, t, takvih dlikatnih italaca ki htti da nizstavn pritau d kraa, kak s n bi prvarili u svu npristrasnst; takvi su, na primr, svi ruski kritiari. t, prd takvima ipak lak: i prd sv njihv urdnsti i savsnsti, dam im nasnvnii prdlg da stav rman kd prv pizd. Dakl, t i cilj prdgvra. Ptpun s slam da n suvian, ali pt v napisan, nka stan. sada na stvar.

    KNjIG PRV

    PVS DN PRDICI I

  • FDR PVLVI KRZV

    lks Fdrvi Karamazv bi tri sin psdnika nag srza Fdra Pavlvia Karamazva, tlik pznatg u sv vrm (pa i sad ga u nas spminju) zbg sv tragin i zagntn smrti, ka s dsila ravn pr trinast gdina, a k u priati na svm mstu. sad u kazati tm psdniku (ka t su ga kd nas nazivali, prmda n nikad clg svga vka ni iv na svm imanju) sam tlik da t bi udan tip, ki s, mutim, dsta st sr, uprav tip vka n sam niskg i razvratng ng u isti mah i nsmislng, ali ipak d nih nrazumnih ki vrl dbr znau da udavau sv imvinsk stvari, i sam t din, kanda, i znau. Fdr Pavlvi , na primr, p skr bz iga, bi vrl sitan psdnik, tra na rukv p tuim kuama, glda da u u kakvu kuu ka gtvan; mutim, u trnutku njgv smrti nal s kd njga d st hiljada rubalja gtvg nvca. U ist vrm n clg vka sta dna d nanrazumniih budala u svm nam srzu. Pnviu : tu ni r glupsti vina tih budala dsta pamtna i lukava - ng ba nrazumnsti, i t nk narit, nacinaln. n s dvaput ni i ima tri sina: nastarig, Dmitria Fdrvia, d prv n, i druga dva, Ivana i lksa, d drug. Prva na Fdra Pavlvia bila iz prilin bgatg i ugldng rda plmia iusvih, tak psdnika u nam srzu. Kak s uprav dsil da s dvka s mirazm, pa lpa, a uz t snalaljiva i pamtna, kakv nisu rtk u nam dananjm pklnju, a bil ih v i u prlm, uda za tak nitavng mamlaza, kak su ga tada svi zvali - nu nairk banjavati: zna sam dnu dvku u prtprlm rmantinm pklnju, ka , psl nklik gdina zagntn ljubavi prma dnm gspdinu, za kga s, ustalm, uvk mgla udati na naprstii nain, svrila ipak tim t sama naizmiljala nsavladiv smtnj, pa s dn burn ni bacila sa visk bal, nalik na liticu, u dsta dubku i brzu rku, i utpila s u nj prst sam zbg vlastitg kaprisa, din radi tga da bi liila na kspirvu fliu, a da ta litica, ku na davn uila i zavlla, ni bila tlik ivpisna, ng da na njnm mstu bila sam nka przaina ravna bala, d samubistva mda nikak n bi ni dl. a injnica istinita, i trba misliti da s u nam ruskm ivtu, za va dva ili tri psldnja pklnja, dsil dsta takvih ili tm slinih injnica. Slin tm i pstupak dlaid Ivanvn iusv bi , bz sumnj, dk tuih uticaa i u isti mah pbuna zarbljng duha. Nj s, mda, prhtl da pka nsku samstalnst, da ustan prtiv drutvnih uslva, prtiv dsptizma sv rdbin i prdic, a usluna fantazia ubdila u , rcim, sam za dan trnutak, da Fdr Pavlvi, i prd svga gtvanskg zvanja, ipak dan d nasmliih i napdsmljiviih ljudi n ph, ka bila u svmu prlaz na blj, dk n bi sam dan za lakrdia i nita vi. Pikantnst s sastala i u tm t s stvar svrila tmicm, a t nbin aral dlaidu Ivanvnu. Fdr Pavlvi v i p svm scialnm plau tada bi sprman na sv takv avantur, r strasn l da napravi kariru, pa ma na ki nain; a priljamiti s bgat rdbini i uzti miraz, bil vrl primamljiv. t s ti uzaamn ljubavi, nj, kanda, nikak ni bil - ni s nvstin stran, ni sa njgv, i prd sv lpt dlaid Ivanvn. ak da ta slua bi mda dinstvn sv vrst u ivtu Fdra Pavlvia, vka ki clg svg ivta bi navi sladstrasnik, i ki u trnutku bi sprman da s prilpi uz svaku suknju, im bi ga sam pdstakla. utim, din va na ni izazivala u njmu, t s ti strasti, nikakav nariti utisak. dlaida Ivanvna dmah psl tmic uvid da na svg mua sam przir, i nita vi. Na ta nain, psldic braka s pkaza nbin brz. I stga t s nvstina prdica dsta brz pmirila sa dgaam, i t izdvila i dala bgunici miraz, izmu supruga tp nagri ivt i vit sva. Prial s da mlada supruga pri tm pkazivala nsravnjn vi plmnitsti i uzvinsti ng Fdr Pavlvi, ki , ka t sad pznat, diga d nj tada, nadnm, sav njn nvac, k dvadst pt hiljada, tk t ih dbila, tak da t hiljadic d t dba za nju prst ka da su u vdu kanul. sl i dsta dbru kuu u gradu, t tak dad u miraz, n s dug i iz sv snag upinja da prns na sv im kakvm bil pdsnm mahinacim, i aman bi t i pstiga v zbg samg, tak ri, przrnja i dvratnsti k prma njmu sala njgva supruga usld njgvg bstidng ucnjivanja i mljakanja, i zbg duvng umra, sam da ga s tarasi. Srm, u t s uma prdica dlaid Ivanvn, t spri timaa. Puzdan s zna da s mu supruzima n rtk davala tua, ali, ka t s pria, ni tuka Fdr Pavlvi, ng dlaida Ivanvna, dama stka, smla, crnmanjasta, plahvita i bdarna nbinm fizikm snagm. Napsltku, na stavi kuu i pb d Fdra Pavlvia sa dnim bgslvcm uitljm, pukim sirtanm, stavivi muu trgdinjg itu. Fdr Pavlvi istg asa napravi u kui itav harm, tp razuzdan piank, a u muvrmnu ia skr p sv gubrnii i sa suzama s ali svima i svakm na dlaidu Ivanvnu, t ga stavila, priaui takv pdinsti k bi s svaki mu stid da saptava svm branm ivtu. t glavn, njmu ka da bil priatn, pa mu ak i laskal da izigrava prd svima smnu ulgu uvrng supruga, i da sa ulpavanjima slika pdinsti sv bruk. vk bi skr pmisli da st vi, Fdr Pavlviu, unaprni u slubi, tak st zadvljni, kra sv sv alsti, gvrili su mu pdrugljivci. ngi su ak ddavali da njmu mil da s pavi u bnvljnm bliku lakrdiaa, i da s namrn, sam da bi bil vi smha, pravi ka da n paa sv smni pla. Ng, k zna, mda t kd njga

  • bil i naivn. Napsltku mu p za rukm da prna trag sv bgunic. adnica s nala u Ptrgradu, kuda s bila prslila sa svim bgslvcm, i gd s bzbzirc prdala naptpuni mancipacii. Fdr Pavlvi s dmah uurba i stad s sprmati u Ptrgrad - zat - t n, naravn, ni sam ni zna. Zbilja, n bi mda tada i pa; n dluivi s na t, dmah s sti u pravu da s pr puta, radi hrabrnja, pnv prda bzgraninm piannju. I uprav u t vrm prdica njgv n dbi glas njn smrti u Ptrgradu. Nkak iznnada umr, ngd u ptkrvlju, p nkim glasvima d tifusa, a p drugim, navdn, d gladi. Fdr Pavlvi dznad smrti sv suprug pian; kau da ptra ulicm i p vikati d radsti diui ruk k nbu: ninj tpuai, a ka t drugi priau, grk plaka, ka mal dt, tak da , kau, alsn bil gldati ga, kra sv dvratnsti prma njmu. Vrl mgun da bil i dn i drug, t st da s n i radva svm slbnju, i da plaka za slbditljkm - dn i drug u isti mah. U vini sluava su ljudi, ak i zlinci, dalk bzazlnii i prstdunii ng t mi njima mislim. takvi sm i mi sami.

    II

    PRVG S SIN PRSI

    Naravn, m s zamisliti kakav vaspita i tac mga biti takav vk. Sa njim s, ka sa cm, dsil n t s mral dsiti, t st n sasvim i ptpun napusti dt k mu rdila dlaida Ivanvna; n iz nk mrnj prma njmu, niti zbg kakvih uvrnih supruanskih sanja, ng prst stga t sasvim na njga zabravi. Dk n svima dsaiva svim suzama i albama, a kuu svu prtvri u azbinu razvrata - malg trgdinjg itu uz k sbi vrni sluga ku, Grigri, i da s n tada ni pstara njmu, dttu mda n bi ima k ni kuljicu da prmni. Prd tga, dsil s da i rdbina matrina ka da u prvi mah zabravila na dt. Njgvg dd, t st gspdina iusva, ca dlaid Ivanvn, tada v ni bil mu ivima; njgva budvla supruga, itina baba, ka s prslila u skvu, mng pblvala, a sstr s pudal, tak da ita skr gdinu dana mra da stan kd slug Grigria i iv kd njga u kui za ljad. Ustalm, da ga s tac ba i sti (r ni tk mga n znati da n psti), i n bi ga psla u kuu za ljad, r bi mu dt ipak smtal u njgvim trvnkama. Dsil s tada da s iz Pariza vrati brat d strica pkn dlaid Ivanvn, Ptar lksandrvi iusv, ki kasni mng gdina nprkidn iv u instranstvu, tada vrl mlad vk, ali vk nbian mu iusvima, prsvn, iz prstnic, naun na instranstv, uz t clg svg vka vrpljanin, a prd kra ivta libral trdstih i pdstih gdina. U tku sv karir n biva u vzi sa mngim nanaprdniim ljudima sv ph, i u Rusii, i u instranstvu; pznava lin i Prudna i Bakunjina, i narit vl da s sa i pria, v prd kra svih putvanja, tri dana fbruarsk parisk rvluci 1848. gdin, nagvtavaui ka da i n sam bi u nj usnik na barikadama. bila dna d napriatniih uspmna iz njgv mladsti. Ima lp imanj, p pranj prcni k hiljadu dua. Njgv izvanrdn imanj nalazil s dmah na izlazu iz na varic i graniil s sa zmljm nag uvng manastira, sa kim Ptar lksandrvi, iz mladsti, tk t dbi nasldstv, dmah p bskranu parnicu zbg prava na nki riblv u rci, ili na nku su - n znam tan, ali parnicu sa klrikalcima smatra ak za svu graansku dunst prsvng vka. uvi sv ta bil sa dlaidm Ivanvnm, k s n, naravn, sa i ku nkada ak i ui, i dznavi da iza nj sta ita, n s uma u tu stvar, kra svg svg mladalakg ngdvanja i przrnja prma Fdru Pavlviu. I tad s tk upzna sa Fdrm Pavlvim. tvrn mu izavi da bi l da uzm na sb vaspitanj dtta. Psl dug pria, ka karaktristinu crtu, da, kad prvi put p razgvr sa Fdrm Pavlvim iti, va nk vrm izglda ka da upt n razum kakvm dttu r, i ka da s i zaudi da n ngd u kui ima malg sina. k u prianju Ptra lksandrvia i mgl biti nkg prtrivanja, ipak nt mral biti nalik i na istinu. Fdr Pavlvi zbilja clg svg vka vl da glumi, da tk nadard digra prd vama kakvu bil nkivanu ulgu, i, t glavn, nki put bz ikakv ptrb, ak i na svu igldnu ttu, ka na primr u vm sluau. Crta ta, ustalm, u vlik mri svstvna mngim ljudima, ak i vrl pamtnim, a kamli Fdru Pavlviu. Ptar lksandrvi usrdn s lati stvari, ak bi drn (zadn sa Fdrm Pavlvim) za tutra dttu, r psl matr ipak stal nk imanj, kua i zmlja. ita zbilja pr tm uaku; n va ni ima sv prdic; a kak s , im urdi i bzbdi nvani prihd d svih imanja, dmah puri pt na du vrmna u Pariz, dt stavi dn d svih daljih ttaka, dn mskvsk gspi. Dgdil s tak da i n, kad s dmai u Parizu, zabravi na dt, narit kad nastala na fbruarska rvlucia ka tlik zakupila njgvu matu, i ku ni mga vi zabraviti clga ivta. skvska gspa, mutim, umr, i ita pr dn d njnih udatih kri. Kanda psl i tvrti put prmni gnzd. tm a sad pirn gvriti nu, tim pr t u imati mng da

  • priam tm prvncu Fdra Pavlvia, a sada s graniavam sam na naptrbni pdatk njmu, bz kih n mgu ni da pnm rman. Pr svga, ta Dmitri Fdrvi bi dini izmu sinva Fdra Pavlvia ki rasta u ubnju da n ipak ima nkakav imtak, i da kad bud punltan, pstati nzavisan. Datv i mladst njgva pr nurdn: gimnaziu ni dvri; psl stupi u nku vnu klu; zatim s na na Kavkazu, dbi in; tuka s u dvbu, bi raalvan, pnv dbi in, mng bani i ptri srazmrn mng nvaca. P ih dbiati d ca tk ka punltan, a dtl napravi mng dugva. Fdra Pavlvia, svga ca, upzna i vid prvi put tk psl punltstva, kada narit da u na kra da s sa cm basni zbg imanja. tac mu s tada, kanda, n dpad; n stad kd njga kratk vrm, i d nkak brz, pri mu mu p za rukm da dbi d njga sam nku sumu, a uini sa njim nki sprazum u pgldu daljg dbianja prihda d imanja, km mu (znaana injnica) Fdr Pavlvi tga puta nikak n htd ri ni klik vrdi, ni klik prihda dnsi. Fdr Pavlvi tada primti, na prvi pgld (i t trba zapamtiti), da ita ima svm imanju prtran i ntaan pam. Fdr Pavlvi tim bi vrl zadvljan, imaui u vidu sv narit planv. n zakljui da va mladi lakmisln, naga, pdlan strastima, plahvit, bkria, ki, im s makar ga privrmn dpa, dmah s smiri mada, naravn, za kratk vrm. Uprav t p Fdr Pavlvi da iskriava, t st da s trsa sina malim sumama, pvrmnim nvanim piljkama, i, na krau krava, ispad tak da kad, psl dn tiri gdin, ita, izgubivi strpljnj, d u nau var p drugi put da knan svri pslv sa rditljm, nadanput s, na vlik njgv ud, pkaza da n nita nma, da tk i izraunati, da n izuz sav sv imtak d Fdra Pavlvia, i da , mda, n cu duan; da, pd tim i tim pgdbama, u k n sam tada i tada l da stupi, vi nma ni prava da nt trai, i tak dalj. ladi bi zaprpan, pdzrva da t nistina i prvara, bi skr van sb, i ist izgubi pamt. a t klnst i dvla d katastrf, i izlaganj biti prdmt mg prvg, uvdng rmana, ili, blj da kam, njgva spljanja strana. N dk prm na ta rman, trba da ispriam pnt i stala dva sina Fdra Pavlvia, brai itin, i da basnim tkud ni.

    III

    DRUGI BRK I DRUG DC

    trsavi s tvrgdinjg it, Fdr Pavlvi s vrl brz psl tga ni p drugi put. a drugi brak traa k sam gdina. tu drugu svu suprugu, tak vrl mladu sbu, Sfiu Ivanvnu, n uz iz drug gubrni, kuda bi svrati zbg nkg sitnig prduzimakg psla, u drutvu sa nkakvim vrinm. Fdr Pavlvi, prmda lumpva, pi i bani, nikad ni zabravlja da plasira sv kapital, i udava sv pslv uvk srn, prmda, naravn, skr uvk nptn. Sfia Ivanvna bila sirtica, d dtinjstva bz igd ikga, ki nkakvg npznatg akna, drasla u bgat kui sv dbrtvrk, vaspitatljk i muitljk, nk ugldn star gnralic, udvic gnrala Vrhva. Pdinsti n znam, ali sam slua sam t, ka da su vu vaspitanicu, krtku, nzlbivu i pkrnu, dard Skinuli s knpca, ki bila vzala klin u stavi - tak tk bil snsiti bst i vn prkr n, kak izgldal, n zl staric, ali npdnljiv svglav sam d nrada. Fdr Pavlvi pnudi svu ruku; raspita s k i ta , i tra ga. I nda n pt, ka i u prvm braku, prdli sirtici da kradm dvd. Vrl, vrl mgun da ak ni na n bi nipt pla za njga da za vrmna mgla dznati njmu vi pdinsti. li stvar s dgaala u drug gubrnii; a i ta mgl razumti snastgdinj dv sim t da blj da ski u vdu ng da stan kd sv dbrtvrk. tak adnica prmni dbrtvrku za dbrtvra. Fdr Pavlvi n uz vga puta ni prbin par, r s gnralica razljutila; nita dvci n dad, i pvrh tga b ih prkl; n n ni ni rauna vga puta da ta uzm, ng s sam sablazni nbinm lptm nving dvta, i, t glavn, njnim nvinim pgldm, ki prazi njga, bludnika, dsadanjg prng ljubitlja sam grub nsk lpt. n n nvin ic tada ka da britvm p dui rznu - gvri dcni, dvratn s crkaui na sv nain. Ustalm, kd razvratng vka t i mga biti sam sladstrastan nagn. N dbivi nikakv naknad, Fdr Pavlvi ni s mng ustza sa svm suprugm, i kristi s tim t na, tak ri, prd njim kriva, i t u n, tak ri, s knpca skinu, kristi s, sim tga, njnm fnmnalnm smirnu i pkrnu, n pgazi ngama ak i nabiniu branu pristnst. U kuu, tu prd nm, dlazil su rav nsk i pririval su s rgi. Saptavam ka karaktristinu crtu da sluga Grigri, mrgdan, glup i tvrdglav zanvtal, ki mrz pranju gspu, dlaidu Ivanvnu, vga puta sta na stranu nv gsp, brani i svaa s zbg nj sa Fdrm Pavlvim na nain skr ndzvljn za dng slugu, a dnm prst silm rastra rgiu i sv n kupljn bstidnic. Dcni s kd nsrn, d samg dtinjstva zastran mlad n pavi nkakva ivana nska blst, ka s pnavi avlja kd

  • prstg svta, u sskih na, k s zbg t blsti zvu kliku. d t blsti, sa stranim histrinim napadima, blsnica nki put ak i svst gubila. N ipak rdila Fdru Pavlviu dva sina, Ivana i lksa, prvga prv gdin braka, a drugga psl tri gdin. Kad maka umrla, mali lks bi u tvrt gdini, i prmda t udnvat, ali a znam da n matr za c ivt upamti, naravn ka krza san. Psl njn smrti sa ba daka s dsil skr u dlaku ist t i sa prvim, itm: tac ih sasvim zabravi i stavi, t dsp nm istm Grigriu, i pt u kuu za ljad. u ih na stara svglava gnralica, dbrtvrka i vaspitaica njihv matr. na iva bila, ali za sv vrm, svih sam gdina, ni mgla zabraviti nansnu uvrdu. tm kak ivla njna Sfia, za svih sam gdina ispd ruk dbivala natania bavtnja; i uvi kak blsna i u kakvm udu i pkru ivi, dn dvaput ili triput glasn izgvrila svim gtvankama: ak i trba, t bg za njnu nzahvalnst psla. Ravn tri msca psl smrti Sfi Ivanvn gnralica nadnm d u nau var, i prav u stan Fdra Pavlvia; prvd svga k pla sata u vari, ali mng uradi. Bil v. Fdr Pavlvi, kga na za svih sam gdina ni vidla, izi prd nju pdnapit. Priau da mu na dmah, bz ikakvih banjnja, tk t ga ugldala, palila dva dbra, glasna amara tak da dknul, i triput ga pvukla za ksu dzg na dl, zatim, n ddavi ni ri, uputila s prav u kuu za ljad, dacima. pazivi na prvi pgld da nisu umivni i da su u prljavm rublju, na smsta pali amar i Grigriu, i sapti mu da vdi b dc k sbi, zatim ih izvd u mu su s zatkli, umta ih u vliki pld, mtnu ih u ki i dvz ih u sv grad. Grigri trp tu uku ka dani rb, n kaza ni dnu grubu r, a kad prati staru gspu d kia, n s dubk pklni i znaan r da za sirad bg platiti. ti si ipak zvkan! - viknu mu gnralica dlazi. Fdr Pavlvi, razmislivi svmu, na da dbr uran, i u frmalnm pristanku u pgldu vaspitavanja dc kd gnralic ni dbi nidnu taku. dbivnim amarima sam ia t pria p clm gradu! Dsil s tak da i gnralica naskr psl tga umrla, ali stavila u zavtanju svakm daku p hiljadu rubalja, za njihv klvanj, i da s sav ta nvac nizstavn ptri na njih, ali s tim da dtkn d punltstva, r takav pkln vi ng dvljan za takvu dcu; a ak km p vlji, nka sam dri ksu, i tak dalj, i tak dalj. a zavtanj nisam ita, ali sam u da ba tak nt udnvat i suvi nbin bil u njmu rn. li glavni nasldnik stariin bi nki ptn vk, prdvdnik plmstva t gubrni, fim Ptrvi Pljnv. Sprazumvi s prk pisma sa Fdrm Pavlvim i pgdivi dmah da s d njga n mi iskamiti nvac za vaspitanj njgv rn dc (prmda n nikad ni tvrn dbia, ng sam u takvim prilikama uvk dugvlai, pnkad ak ispljavaui vliku sanst), n s sam zauz za sirad, i narit zavl mlag d njih, lksa, tak da va dug vrmna ak iv u njgv prdici. mlim itatlja da ima na umu dmah s ptka. k su vi mladi ljudi ikm dugvali za sv vaspitanj i brazvanj, za c sv vk dugvali su uprav fimu Ptrviu, naplmnitim i nahumanim vku, kakvih mal. n sauva malianima ntaknut njihv dv hiljad rubalja, t im gnralica stavila, tak da su n d njihva punltstva prasl, sa intrsm, svaka na dv hiljad; a vaspitava ih svm trku, i, naravn, ptri aman vi d hiljadu na svakg. U pdrbn prianj njihvm dtinjstvu a s zasad nu uputati, ng u pisati sam naglavni klnsti. starim, Ivanu, saptiu sam t da rasta ka nki sumran i sam u sb zatvrn dak. N bi s mgl ri da bi baljiv; ali nkak ka da d dst gdina bi przr da ni rastu ipak u tu prdici, i d tu milsti, i da imau takvg ca da njmu zazrn i gvriti, i tak dalj. a dak vrl brz, maltn ka mal dt (bar tak s prial), p pkazivati nkakv nbin i san spsbnsti za unj. an n znam, ali s nkak tak dsil da s n d prdic fima Ptrvia rasta maltn u trinast gdini, i pra u dnu d mskvskih gimnazia, a na stan i hranu kd nkakvg iskusng i znamnitg tada pdagga, ki bi priatlj fima Ptrvia iz dtinjstva. Sam Ivan psl pria da s sv dsil, tak ri, iz duvljnja za dbra dla fima Ptrvia, ki s duvljava idm da dak gnialnih spsbnsti trba i da ui kd gnialng vaspitaa. Ustalm, ni fim Ptrvi, ni gnialni vaspita v nisu bili ivi kada mladi vk, svrivi gimnaziu, stupi na univrzitt. Pt zavtanj fima Ptrvia ni bil srn i primanj nvca t ga dci stavila svglava gnralica, ki sa intrsm prasta d dn na dv hiljad, dugvlan zbg raznih nizbnih frmalnsti i zatzanja, t s mladi prv dv gdin na univrzittu dbr napati, r mra da za sv t vrm sam sb hrani i izdrava, i pri tm da ui. rba primtiti da n ni ht ak ni da pkua ni pismm da s sprazum sa cm - m biti iz grdsti, iz przrnja prma njmu, a mda i usld hladng, zdravg razmiljanja, k mu gvril da d tatic nikakv il zbiljni ptpr n dbiti. Ng, bil kak mu drag, mladi s ni namanj n zbuni, i na psla. Napr dava asv p dvadst kpaka, a zatim tra p rdakciama nvina, daui lani d dstak rdva ulinim dgaaima, sa ptpism vidac. lanii su ti, kau, bili uvk tak zanimljivi i pikantn sastavljni da su ubrz imali uspha, i v samim tim pkaza svu svu umnu i praktinu nadmnst nad nim mngbrnim, vn sirmanim i nsrnim dlm na klsk mladin ba pla, ka u prstnicama bin d utra d mraka bia pragv raznih nvina i aspisa, n znaui izmisliti nita blj n da vit pnavlja istu mlbu: da prvdi s francuskg, ili da prpisu.

  • Upznavi s sa rdakciama, Ivan Fdrvi ni dcni ni prkida vz sa njima, i psldnjih svih gdina na univrzittu p tampati vrl duhvit prikaz knjiga iz raznih spcialnih blasti, tak da ak psta pznat u knjivnim krugvima. Ustalm, tk u psldnj vrm mu p za rukm da brati na sb naritu panju i dalk vg kruga italaca, tak da su ga vrl mngi ddnm uili i zapamtili. Bi t dsta zanimljiv slua. V iziavi s univrzitta, i sprmaui s da sa sv dv hiljad p u instranstv, Ivan Fdrvi bavi u dnim d vih nvina udnvat lanak, ki brati na sb panju ak i nstrunjaka; i, t glavn, u tm s lanku gvril stvari ka njmu bila igldn sasvim npznata, r n svri prirdn nauk. lanak trtira pitanj crkvng suda, k s tada na sv stran raspravljal. Prtrsaui nka v iskazana miljnja tm, n izns i sv lini pgld. Glavn intrsvanj izazva tn i sasvim nkivani zakljuak. ngi su d crkvnih ljudi mislili da pisac njihv vk. I nadard prd njih p piscu pljskati n sam svtvnjaci ng ak i sami atisti. Na krau krava, nki dstljivi ljudi zakljui da c lanak sam drska ala i ismvanj. Spminjm ta slua narit stga t ta lanak u sv vrm dpr i u na uvni blinji manastir, gd su s, naravn, intrsvali za pitanj crkvng suda dpr i izazva ptu zabunu. kad s dznal za im piv, tada ih zaintrsva i t t n iz nag grada i t sin ba ng Fdra Pavlvi. Pa s nadnm, u t ist dba, pavi kd nas i sam pisac. Zat tada k nama da Ivan Fdrvi, a sam, sam s, tada pstavlja sbi t pitanj, sa nkakvim skr nmirm. a tlik sudbnsni dlazak, ki bi uzrk tlikim psldicama, sta za mn nasan dug psl tga, skr zauvk. Upt uzvi, udnvat bil da mlad vk, tak un, tak pnsit, i, na izgld, bazriv, nadnm da u tak dvratnu kuu, takvm cu, ki ga clg ivta zanmariva, ki ni ht da zna za njga, niti ga s sa, i ki s, prmda n bi da nvaca ni za ta i ni u km sluau kad bi sin d njga zatrai, ipak clg vka ba da sinvi Ivan i lks nkad di i zatraiti nvaca. I t, mladi vk s nastanju u kui takvg ca, ivi sa njim msc, pa i dva, i slau s da n m biti blj. psldnj narit zaudil n sam mn ng i mng drug. Ptar lksandrvi iusv, km sam v gvri malpr, dalki rak Fdra Pavlvia p prv ni, dsi s tada pt kd nas, na svm imanju blizu vari, davi iz Pariza, gd s bi v sasvim nastani. Sam s da s n uprav navi udi, upznavi s sa tim mladim vkm, ki ga nbin zaintrsva, i sa kim s, n bz unutranjg bla, pnki put takmii u znanju. Pnsan -gvri nam tada za njga - uvk zaraditi paru, a i sad ima nvaca da tputu u instranstv; ta nda trai vd? Svima asn da ni da cu zbg nvca, r mu ga, svakak, tac n bi ni da. Da pi i da ivi razvratnim ivtm - t n vli; mutim, starac nikak n m bz njga - tak su s zbliili! bila istina; mladi vk ak igldn utica na starca; starac ka da p pnki put i da ga slua, prmda bi nbin, a nki put paksn tvrdglav; ak p i da s pristni pnaa. k kasni s pkaza da Ivan Fdrvi dlazi, dnkl, p mlbi i pslvima svga starig brata, Dmitria Fdrvia, kga prvi put u ivtu upzna i vid tak u t dba, i ba prilikm tga dlaska, n sa kim zbg dn van stvari, ka s ticala vi Dmitria Fdrvia, stupi u prpisku pr dlaska svga iz skv. Kakva t stvar bila, italac u sv vrm dznati pdrbn. N kra svga tga, i kad sam dzna za tu naritu klnst, mni s i dalj Ivan Fdrvi ini zagntan, a njgv dlazak k nama ipak nbanjiv. Ddau t da Ivan Fdrvi tada ima izgld psrdnika i pmiritlja izmu ca i svg starig brata Dmitria, ki tada zamtnu vliku svau pa ak i pkrnu frmalnu parnicu prtiv ca. a s prdica, pnavljam, sastala tada sva zadn prvi put u ivtu, i nki s njni lanvi tada prvi put u ivtu vid dan s drugim. din namlai sin, lks Fdrvi, v skr gdinu dana pr tga iv kd nas, i na ta nain s zatka kd nas rani d sv bra. tm lksu mi nat gvriti u vm mm uvdnm prianju, pr ng t ga izvdm na pzrnicu u rmanu. li u mrati i njmu napisati prdgvr, da bar unklik unaprd razasnim dnu vrl udnu taku, naim : svg budug unaka mram da prdstavim itacima, d prv njgv pav u rmanu, u iskunik mantii. Da, tada n v skr gdinu dana iv u nam manastiru, i izgldal da s sprma da s za c ivt pvu u njga.

    IV

    RI SIN, Lj

    Bil mu svga dvadst gdina (brat njgv Ivan bi tada u dvadst tvrt, a nastarii njihv brat, Dmitri, u dvadst sm gdini). Pr svga mram ri da ta mladi, lja, ni namanj ni bi nki fanatik, i, bar p mm, nikak ni bi ni mistik. a u unaprd kazati u ptpunsti sv miljnj: n prst bi rani vkljubac, a t udari manastirskim putm, t bil sam stga t ga u n vrm sam ta put duvi, i bi, tak ri, idalan izlaz za njgvu duu, ka s timala iz mraka svtvn zlb na svtlst ljubavi. duvi ga ta put sam stga t tada

  • na njmu sr, p svm miljnju, nbin bi - nag znamnitg manastirskg starca Zsimu, km s prda svm vatrnm prvm ljubavlju svga nutljivg srca. Ustalm, n prim da n tada v bi vrl udnvat, ak d klvk. Kad r tm, a sam v spmnu njmu da stavi psl matr u tvrt gdini, n u psl pamti clg ivta, njn lic, njn milvanj, ba ka da sti prda mnm iva. akv s uspmn mgu pamtiti (i t svima pznat) ak i iz ranig dba, v d dv gdin, ali sam tak da s n u tku clg ivta istiu ka nk svtl tak iz mraka, ka tkinut kraiak iz itav grmn slik, ka s sva ugasila i nstala, sim tga kraika. Ist tak bil i s njim: n zapamti dn v - ltnj, tih; tvrn przr, ksi zraci sunca na zalasku (t ks zrak zapamti pnablj), u sbi, u uglu, ikna, prd njm upaljn kandil, a prd iknm na klnima njgva mati rida ka u histrii sa pcikivanjm i pdvikivanjm, dri ga u naruu, grli ga snan d bla, mli s za njga Bgrdici i pruaui ga iz svga narua bma rukama prma ikni ka pd pkrv Bgrdiin... i, nadnm, tri dadilja i u strahu ga tima d nj. t slik! lja u tm trnutku zapamti i lic sv matr: gvri da n bil izbzumljn, ali divn, sudi p nm klik n mga da s sti. N n rtk km vl pvravati tu uspmnu. U dtinjstvu i u mladsti ni bi kspanzivan, bi ak i slab razgvran, ali n iz baljivsti ili nk mran pvunsti; ba naprtiv, zbg nga drugg, zbg nkakv ka unutranj brig, sasvim lin, ka s ni nikg drugg ticala, ali ka bila za njga tlik vana da n zbg nj ist zabravlja na drug ljud. N n ljud vl: izglda da krz c ivt ptpun vrva u ljud, a, mutim, nik ga nikad ni smatra ni za suvi prstduna, ni za naivna vka. Nt bil u njmu t gvril i t vas ubival (i dcni clg ivta) da n n da bud ljudima sudia, da n da uzm na sb sudu i da nipt n suditi. Izgldal da sv dputa, nimal n suuui, prmda st vrl grk tuguui zbg tga. tavi, n u tm pgldu dtl da da ga nik ni mga ni zauditi, ni uplaiti, i t ni u narani njgv mladsti. Davi u dvadst gdini cu, prav u tu azbinu prljavg razvrata, n, nak dan i ist, sam s uti udaljava, kad v n bi mga da glda, ali bz i namanjg znaka przrnja ili sud prma ikm. tac, ki rani iv p tuim kuama, t , prma tm, bi vk na uvrd stljiv, i ki ga s ptka npvrljiv i mrgdn primi (mng mi - vli - nt uti, i mng razmilja sam za sb), uskr zavri ipak tim t p da ga svaki as grli i ljubi, i t v psl dv ndlj - istina, sa pianim suzama, u napit razdragansti, ali s vidl da ga zavl iskrn i dubk, tak kak takav ka n nikad nikga ni vl... i svi su tg mladia vlli, ma gd da s pavi, i t v d naranig njgvg dtinjstva. Naavi s u kui svg dbrtvra i vaspitaa fima Ptrvia Pljnva, n tlik zadbi za sb sv u t prdici da su ga tam smatrali sasvim ka sv dt. stupi n u tu kuu u tak ranim gdinama, u kima vk nikak n m kivati d dtta nk sraunat lukavstv, dvitljivst ili vtinu da s ulagu, ili da s dpadn, vtinu da izazv ljubav prma sbi. ak da ima u sbi, tak ri u sam sv naravi, dar da prirdn i npsrdn izaziva prma sbi naritu ljubav. Ist t bil sa njim i u kli; a mutim, rkl bi s da n bi ba d takv dc ka izazivau prma sbi npvrnj drugva, nki put pdsmh, pa ak i mrnju. n bi s, na primr, st zamisli, i ka da s izdvaa. d naranig dtinjstva vl da s sklni nkud u uga pa da ita knjig; mutim, drugvi su ga zavlli, tak da st ga bz pgvra mgli nazvati ptim ljubimcm za sv vrm dk bi u kli. Rtk biva nstaan, ak rtk vs, n im bi ga pgldali, svi bi dmah uvidli da t nikak ni d nk mrzvlj u njmu; naprtiv, n bi smirn i staln. u vrnjacima nikad s ni ht isticati. da s ba stga nikada i nikga ni ba; mutim, dca dmah razumd da s n ni namanj n pnsi svm nustraivu, ng s dri ka da i n shvata da sm i nustraiv. Uvrd nikad ni pamti. Daval s da v dan sat psl uvrd dgvara na pitanj uvrditlju, ili bi sam sa njim zapinja razgvr tak pvrljiv i vdr ka da nita ni bil mu njima. ni da pri tm izglda ka da sluan zabravi ili namrn prsti uvrdu, ng prst ni smatra stvar za uvrdu; i t ptpun zadbial i pkraval dcu. Ima sam dnu crtu, ka u svima razrdima gimnazi, pv d nanig pa d viih, izazivala kd njgvih drugva stalnu lju da ga zadirkuu, ali n radi nkg zlbng ismvanja, ng stga t ih t uvsljaval. a crta u njmu bila nbuzdana luda stidljivst i dnst. Ni mga da u izvsn ri i izvsn razgvr nama. su izvsn ri i razgvri, na nsru, niskrnjivi u klama. Ina isti u dui i u srcu, daci, skr dica, vrl st vl da gvr u uinicama mu sbm, pa ak i naglas, takvim stvarima, prizrima i likvima kima n svaki put gvriti ak ni vnici; tavi, vnici mng ta i n znau i n razumu d nga t v pznat tak mlad dci iz nag intligntng i vig drutva. ralng razvrata tu, vrvatn, nma; cinizma tak nma pravg, razvratng, unutranjg - ali tu cinizam spljanji, i n s kd njih n rtk smatra ak ka nt dlikatn, fin, unak i dstn pdraavanja. Vidi da ljka Karamazv, kad s pn gvriti tm, brz zatvara ui prstima, njgvi drugvi bi s nki put narit skupili svi u gmilu k njga, pa bi mu, uklanjaui mu silm ruk s uiu, vikali na badva uva gadn ri, a n bi s tima, pada bi na pd, lga bi, brani s - i pri tm n gvri im ni ri, n svaaui s, utk pdnsi uvrdu.

  • Napsltku su ga stavili na miru, nisu ga vi nazivali dvicm. ak su gldali na njga, u tm smislu, sa saaljnjm. Ina, u kli p unju bi mu nabljima, ali nikad ni bi bln ka prvi. Kad umr fim Ptrvi, lja dv gdin prv u gubrnisk gimnazii. Nutna supruga fima Ptrvia, skr dmah psl njgv smrti, d na du vrm u Italiu s clm prdicm, ka s sva sastala iz sba nskga pla, a lja dsp u kuu nkakvim dvma damama, nkakvim dalkim rakama fima Ptrvia, k n rani nikad ni vid, ali pd kakvim uslvima, t ni sam ni zna. I t mu bila karaktristina crta, i t u vlik mri: nikad ni vdi brigu im trku ivi. U tm bi ptpuna suprtnst svm starim bratu, Ivanu Fdrviu, ki s napati dv prv gdin na univrzittu hrani s svim trudm, i ki d rang dtinjstva grk sti da ivi na tum hlbu, kd dbrtvra. N ta udnvata crta u lksv naravi ni s mgla suditi suvi strg; zat t bi svak k bi ga makar namanj pznava, dmah, pri prvm pitanju k bi s pavil s tim u vzi, dlazi d ubnja da lks ka nurdiv mladi, km, kad bi nadard dsp u ruk kar itav kapital, n bi ga bz klbanja da na prvi zahtv ili za kakv dbr dl, ili mda prst nkm vtm prbisvtu kad bi mu ga ta zatrai. Upt gvri, n ka da nikak ni zna vrdnst nvcu; naravn, n gvri u bukvalnm smislu t ri. Kad bi mu davali parac, ki n sam nikad ni trai, p itav ndlj n bi zna ta s njim da radi; ili bi ga tri tak da mu zaas nstaa. Ptar lksandrvi iusv, vk u pgldu nvca i buraskg ptnja vrl tugaljiv, dcni, kad dbr upzna lksa, izgvri njmu va afrizam: v mda dini vk na svtu ki, da ga stavit nadard samg i bz nvaca na trgu npznat vari sa milin stanvnika, nipt n prpasti, niti umrti d gladi i zim, r ga dmah nahraniti, smstiti, a ak ga n smst, n s u asu sam snai, i t ga n stati nikakvih napra i nikakva pninja, a na k ga primi n stiti trt, , naprtiv, uivati u tm. Gimnaziu ni svri: bila mu stala dna gdina, kad nadnm bavi svim damama da id cu, zbg nkg psla, ki mu pa na pamt. n su ga vrl alil, i skr ga n htd pustiti. Put staa vrl mal, i dam mu n dzvli da zali sv sat, pkln dbrtvrv prdic prd dlazak u instranstv, ng ga biln snabd nvcm, ak nvim dlm i rubljm. n im, mutim, vrati plvinu nvca, izavivi da nizstavn h da putu trm klasm. Davi u nau var, n na prva pitanja rditljva: Zat uprav izvl di kad ni svri klu? - prst nita n dgvri; bi , kak s pria, sam nbin zamiljn. Uskr s pkaza da trai grb sv mak. I sam priznad da sam zbg tga i da. li tk da t bi dini uzrk njgvg dlaska. Navrvatni da n tada ni sam ni zna, niti bi ikak mga basniti ta s uprav nadnm pkrnul u njgv dui i ndljiv ga pvukl na nkakav nv, npznat, ali v nizban put. Fdr Pavlvi mu n mgad pkazati gd sahrani svu drugu suprugu, zat t nikad ni bi na njnm grbu tkak su zakpali sanduk; a kak t bil dsta davn, sasvim zabravi gd su sahranili... Uzgrd da rknm ku Fdru Pavlviu. n dug vrmna pr tga ni iv u nam gradu. dn tri-tiri gdin psl smrti drug n, p na ug Rusi i na s napsltku u dsi, gd i prvd nklik gdina. dmah s upzna, p svim spstvnim rima, sa mngim ivutima, ivuiima, ivama i ivuadi, a svri tim da napsltku n sam kd ivuta ng i kd vra biva priman. vk mra pmisliti da u t dba sigurn i razvi u sbi naritu vtinu kuckati i ti paru. vrati s pnv, i knan, u nau varicu dn tri gdin pr dlaska ljing. Pranji pznanici njgvi na da stran star, prmda n ni izdalka ni bi tak star. Ni s vlada tmni, ng nkak drski. Kd t pranj budal pavila s, na primr, bzna ptrba da sad n drug pravi budalama. da rgia sa nama vl n sam ka pr ng ak nkak dvratni. Uskr tvri u nam krugu nklik nvih krmi. Vidl s da ima mda dn st hiljada, ili tk nt manj. ngi iz grada i srza dmah s kd njga zadui, naravn, na sigurnu zalgu. li u psldnj vrm nkak s pusti, p da gubi dmrnst, kntrlu nad sbm, pad ak u nkakvu lakmislnst, pinja bi dn a svrava drug, nkak s rastrza, i sv s pia, i da ni bil, uvk, ng slug Grigria, ki u t dba v i sam bi prilin star, i pazi na njga ka kakav vaspita, Fdr Pavlvi n bi mda pra bz vlikih nzgda. Dlazak ljin ka da utica na njga i u mralnm pgldu: u tm vku, ki pr vrmna star, ka da s prbudil nt d nga t s v davn ugasil u njgv dui. Zna li ti - gvri st lji zagldaui s u njga - da si ti nalik na nju, na klikuu? ak naziva svu pknu nu, ljinu maku. Grb klikuin pkaza lji, napsltku, sluga Grigri. n ga dvd na na vark grblj, i tam, u udaljnm kutu, pkaza mu gvzdnu, n skupu, ali dravanu plu, na k bi i natpis sa imnm, stalm, gdinm rnja i smrti pknic, a dl bhu urzana ka nka tiri stiha iz starinsk grbljansk pzi, ka s bin uptrbljava na grbvima srdnjg stala. Zaud, ta pla b dl Grigriv. n sam u pdiga nad grbm adn kliku, i t svm trku, pt Fdr Pavlvi, km v tlik puta dsaiva napmnama tm grbu, tputva napsltku u dsu, dmahnuvi rukm n sam na grbv ng i na sv uspmn. lja n pkaza na matrinm grbu nikakv narit stljivsti, sam saslua zbiljn i razln prianj Grigriv pdizanju pl, dsta nk vrm pgnut glav, i d, n

  • prgvrivi ni ri. d tga dba mda itavu gdinu dana ni ni dlazi na grblj. N na Fdra Pavlvia ta mali dgaa tak utica, i t vrl riginaln. n nadard uz hiljadu rubalja i dns ih u na manastir za pk du sv suprug, ali n drug, ljin matr, n kliku, ng prv, dlaid Ivanvn, n t ga tukla. g dana uv n s pi, i grdi prd ljm mnah. Sam n ni bi nimal rligizan: mda nikad nidn sv d gra ni pripali prd iknm. udnvati nastupi iznnadnih sanja i iznnadnih misli buzimau pnkad takv tipv. a sam v rka da s Fdr Pavlvi bi vrl pusti. Njgv lic u t vrm asn svdil karaktru i sutini clg ivta ki prv. Sm dugakih i msnatih ksica pd siunim ima, vn bzbraznim, pdzrivim i pdsmljivim, sm mngih dubkih bra na malm, n pdblm licu, ispd njgv iljat brad visi vliki pdvaljak, msnat i pdui, ka nka ksa, t mu daval nkakav dvratn-sladstrastan izgld. Ddat tm ulna, irka usta, sa dblim usnama, ispd kih su s vidli mali krnjci crnih, skr istrulilih zuba. Uvk s prska pljuvakm kad bi p gvriti. Ustalm, i n sam vl da s ali na raun svga lica, prmda , kanda, njim bi zadvljan. Narit bi ukaziva na sv ns, n vrl vliki, ali vrl tanak, sa ak istaknutm grbm: Pravi rimski - gvri - zadn sa pdvaljkm - prava fizinmia starg rimskg patricia iz dba padanja. im s, izglda, pnsi. Ubrz psl prnalanja matring grba lja mu nadnm izavi da h da stupi u manastir i da mnasi pristau da ga prim za iskunika. n basni pri tm da t njgva nbin aka lja, i da mli d njga, ka d ca, svanu dzvlu. Stari v zna da starac Zsima, ki ispsniki iv u manastirskm skitu1 , uini na njgvg tihg dka nariti utisak. - a im starac, naravn, naptnii mnah - r n, utljiv i zamiljn sasluavi lju, n skr ni namanj s n zaudivi njgv mlbi. - Hm... dakl, tam h, m tihi dk! - Bi pdnapit, i nadard s smhnu svim razvunim pianim smhm, ki ni bi lin pdmuklsti i lukavstva. -Hm... a a sam, vidi, ba tak i prdsa, da ti nim takvim svriti; m li ti t sbi prdstaviti? i si ba tam namri. Napsl, n brinm; ima sv dv hiljadic, t ti prma, a a t, anl m, nikad nu staviti, i sad u platiti za tb t trba, ak tra. li ak n zatra, t da s namm, zar ni tak? r ti tri para, ka kanarinka, p dva zrna ndljn... Hm... Zna li, dan manastir ima blizu grada mal naslj, i tam, svima v pznat, sam manastirsk n iv, tak ih tam zvu, dn tridst kmada na, ini mi s... a sam tam bi, i, zna, zanimljiv , naravn, na sv nain, zbg raznvrsnsti. Rav sam utlik t straan rusizam. Francuskinja nikak nma, a mgl bi ih biti, imau nvaca. Ng, kad dznadu, di . vd dbr, vd nma manastirskih na, a mnaha ima dn dvsta. Ptn. Ispsnici. Priznam... Hm... Dakl, ti mnasima h? mni t a, lja; a sam t zaista, h li mi vrvati, zavl... Ustalm, t zgdn prilik: pmli s i za nas grnik, r sm i suvi mng nagrili ivi vd. a sam uvk tm misli: k li s za mn nkad pmliti? Psti li na svtu takav vk? ili m dk, a sam ti u tm pgldu stran glup, ti mda n vru? Stran. Vidi li: ma kak da sam glup, a tm nprstan mislim, mislim n st, dabgm, ali ipak. r nmgun , mislim, da m avli zabrav kukama dvui k sbi, kad umrm. I tada mislim: kuk? tkud im t kuk? d ga su? Gvzdn? gd ih kuu? Imau li, valjda, tam nkakvu fabriku? r tam, u manastiru, inci ka sigurn dr da u paklu ima, na primr, tavan. a, t, gtv sam da pvrum u paka, ali sam bz tavana; tak mi paka d nkak dlikatni, prsvni, t st na lutranski nain. u sam stvari, zar ni

    1 Skit - dvn mal naslj mnaha ispsnika, ki iv u zasbnim liama - Prim rd.

    svdn, s tavanm ili bz tavana? r, t, u m s t prklt pitanj sasti! k nma tavana, nda nma ni kuka. ak nma kuka, nda sv na stranu; pt, dakl, nvrvatn: k li m tada kukama pvui, r ak m n pvuku, ta nda biti, gd nda pravda na svtu! Il faudrait les inventer,2 t kuk, za mn narit, sam za mn, r, da ti zna, lja, kakav sam a bstidnik. - Pa tam nma kuka - izgvri lja tih i zbiljn zagldaui s u ca. - Da, da, sam snk d kuka. Znam, znam. Ka t dan Francuz pisiva paka. J'ai vu l'ombre d'un cocher qui avec l'ombre d'une brosse frottait l'ombre d'une carosse. 3 tkud ti, dragi m, zna da nma kuka? Kad pivi kd kalura, druki pvati. , ustalm, idi, di tam d istin, pa da mi pria; ipak lak biti ii na na svt kad puzdan zna ta ima tam. i vi ti s pristi da bud kd mnaha ng kd mn, pian starklj, i sa dvurama... prmda za tb, ka ni za anla, nita prinuti n. Valjda ni tam nita za t n prinuti; t zat ti dzvljavam: t s u t uzdam. bi ni vrana mzak ppila. Planu i ugasi s, izli s, i natrag di. a u t kati: r a sam da si ti dini vk na zmlji ki m ni sudi, dk m mili, a sam t, i n mgu t n sati. I n ak zaslini. Bi sntimntalan. Bi za i sntimntalan.

  • V

    SRCI

    da nk d italaca pmisliti da m mladi bi blljiva, kstazi naklnjna, skudn razvina prirda, bld sanjal, zakrlja, iznurn vk. Naprtiv, lja u t vrm bi stasit, rumnih braza, vdra pglda, dvtnastgdinji mladi, pun zdravlja. n bi u t vrm i vrl lp, vitak, srdnjg rasta, tamnsm, sa pravilnim, prmda mal duguljastim valnim licm, sanim tamnsivim, irk razmaknutim ima, vma zamiljn i, igldn, vma spkan. da nk ri: crvni brazi n smtau ni fanatizmu ni misticizmu. N mni s ini da lja bi ak vi ng ik ralist. , naravn, u manastiru n ptpun vrva u uda, ali, p mm shvatanju, uda nikad n zbunjuu ralista. uda n dvd ralista vri. Pravi ralist, ak n vru, uvk nai u sbi snag i spsbnsti da n pvru ni u ud; a ak ud stan prd njga ka nuklnjiva injnica, nda n pr n pvrvati svim sanjima ng t dpustiti injnicu. ak i dpusti, nda dpustiti ka prirdnu injnicu, ka mu sam d sada ni

    2 rbal bi ih izmisliti. 3 Vid sam snku dng kiaa, ki snkm dn tk riba snku nkih karuca.

    bila pznata. Kd ralista s n raa vra usld uda, ng ud usld vr. Kad ralist dnm pvru, n ba usld svg ralizma mra dpustiti i ud. pstl ma izavi da n pvrvati dk n vidi, a kad vid, n r: Gspd m i bg m! li ga ud nagnal da vru? Navrvatni da ni, ng pvrva din stga t l da vru, i t mda v vrva ptpun, u dubini sv du, ak i nda kad gvri: Nu vrvati dk n vidim. Ri mda nk da lja bi tup, nrazvin, da ni dvri klu i tak dalj. Da ni dvri klu, t istina; n kazati da bi tup ili glup - bila bi vlika npravda. a u prst pnviti n t sam rka rani: n na ta put stupi sam stga t ga u t vrm din ta put svga zadbi i pkaza mu ddnm idalan izlaz za njgvu duu, ka s iz mraka na svtlst timala. Ddat da n bi unklik mladi vg nag vrmna, t st ptn p sv prirdi, ki ti za istinm, trai i vrva u nju, a kad bi pvrva, trai da dmah u nj i ustvu svm snagm sv du, i ki trai da dmah uini kakav pdvig, sa nizstavnm ljm da sv rtvu za ta pdvig, pa i sam ivt. Prmda, na alst, ti mladii n razumu da u vini takvih sluava rtvvati sv ivt mda nalaka rtva, i da, na primr, rtvvati pt-st gdina sv bun mladsti za mun i tk unj, za nauku, makar sam za t da udststrui u sbi snagu za slubu n istini i tm pdvigu ki zavl i ki naumi da izvri - takva rtva uvk, za vinu njih, iznad njihv snag. lja izabra svima suprtan put, ali sa istm udnjm za t brim pdvigm. I tk t s n, zamislivi s zbiljn, dubk uvri da bsmrtnst i bg pst, dmah , sasvim prirdn, rka sbi: Hu da ivim za bsmrtnst, a na plvian kmprmis n pristam. Ist tak, da ri bi da bsmrtnsti i bga nma, n bi ng trnutka pa u atist i scialist (r scializam ni sam radnik pitanj takzvang tvrtg stala ng uglavnm atistik pitanj, pitanj savrmng vaplnja atizma, pitanj Vavilnsk kul, ka s zida bz bga, n da s sa zmlj d d nba, ng da s nb svu na zmlju). lji s inil udnvat i nmgun da ivi ka pr. Rn : Razda sv pa pi za mnm ak h da bud savrn. I lja r sbi: N mgu a, mst, ,svga', dati dv rublj, a mst, ,idi za mnm', dlaziti sam u crkvu na slubu. Iz uspmna njgvg dtinjstva mda s sauval nt nam blinjm manastiru, kuda ga mgla mati vditi na crkvnu slubu. da su t uticali i ksi zraci sunvg zalaska prd iknm, prma k ga pruala klikua mati. D nam n tada zamiljn mda sam zat da vidi li tu sv ili su tu sam dv rublj, i - u manastiru nai na vga starca... a starac, ka t sam v sapti rani, bi starac Zsima. li bi sad vd trbal ri nklik ri tm ta su upt starci u naim manastirima. ni a t s na tm plju n sam dsta struan i siguran. li u ipak pkuati da stvar izlim u nklik ri i pvrn. Pr svga, struni ljudi tvrd da su s starci i ispsniki ivt pavili kd nas, p naim ruskim manastirima, tk sasvim ndavn, nma ni st gdina, dk na svm pravslavnm Istku, narit na Sinau i u Svt Gri, pst v vi d hiljadu gdina. vrd da staratv pstal i kd nas u Rusii u nastaria vrmna ili nizstavn mral pstati, ali usld ruskih nsra, usld tatarsk nazd, unutranjih pbuna i prkida pranjih vza sa Istkm psl pada Carigrada, ta s ustanva kd nas zabravi i staraca nstad. nanv ih uv kram prlg vka dan d vlikih ispsnika (ka t ga zvu), Pasi Vlikvski, i njgvi unici, n i d danas, ak psl skr st gdina, pst ni tk u mal manastira; ak ih i gn, ka nku nuvnu u Rusii nvtariu: Staratv narit naprdval kd nas u Rusii u dn znamnit mnak pustinji 4 , u kzljsk ptini. Kad ga i k ustanvi i u nam manastiru - n mgu kazati, ali u njmu bila v tra smna staraca, i starac Zsima bi psldnji d njih, ali i n v bi skr na pragu smrti zbg iznurnsti i blsti, i nisu znali k da ga zamni. pitanj

  • za na manastir bil van, r na manastir niim ni bi narit znamnit d tg dba: u njmu ni bil ni mtiu svtih ugdnika, ni samavljnih udtvrnih ikna; ni bil ak ni slavnih prdanja, skpanih sa nam istrim, a ni ima ni istriskih pdviga i zasluga za tabinu. n s pdiga i prslavi irm cl Rusi narit zbg staraca; bgmljci su dlazili d nas gmilama, iz cl Rusi, iz daljin na hiljad kilmtara, da vid i uu t na starc. Pa ta t starac? Starac - t na ki uzima vau duu i vau vlju u svu duu i u svu vlju. Izabravi sbi starca, vi s drit sv vlj i prdat njmu u ptpunu pslunst, sa ptpunim samdricanjm. iskunj, tu stranu klu ivta, na ki s prda prima dbrvljn, u nadi da psl dugg iskunja pbditi sb, da vladati sbm u tlik mri da m, napsltku, pslunu u tku clga ivta, pstii ptpunu slbdu, t st slbdu d samga sb, da izbgn sudbu nih ki su c vk privli a sb u sbi nisu nali. a prnalazak, t st staratv, ni triski, ng izvdn na Istku iz praks, danas v hiljadugdinj. bavz prma starcu nisu t i bin iskunitv, k duvk pstal i u naim ruskim manastirima. vd s pdrazumva stalna ispvst svih ispsnika starcu i nrazruiva vza izmu nga ki vza i vzanga. Pria s, na primr, da dard, u nastaria vrmna hrianstva, dan takav iskunik, n ispunivi nki zadatak, ki mu drdi njgv starac, tia d njga iz manastira i da bi u drugu zmlju - iz Siri u gipat. ak s psl dugih i vlikih pdviga udsti, napsltku, da prtrpi munja i muniku smrt za vru. N kad crkva sahranjivala tl njgv, tuui ga v ka svtitlja, nda s nadard pri uzviku aknvm: glani, iziit! - mrtvaki sanduk sa tlm munikvim, ki la u njmu, tkid s msta, i bi izban iz hrama, i tak triput. Napsltku dznad da ta muktrpnik nkada ni ispuni zapvst, ng tia d svga starca i, prma tm, bz dbrnja starva nisu mu grsi mgli biti prtni, ni kra svih njgvih vlikih pdviga. kad ga dzvani starac slbdi d psluanja, tada s mga svriti njgv pgrb. Naravn, v sam drvna pria; ali v ta s ndavn dgdil: dan d naih savrmnih mnaha spasava s u Svt Gri; nadard mu njgv starac zapvdi da stavi Svtu Gru, ku n iz dubin du sv zavl ka svtinju, ka tih pristanit - pa da id napr u rusalim, na pklnjnj svtim mstima, a psl natrag u Rusiu, na svr, u Sibir: am tbi mst, a n vd.

    4 Pustinja - prvbitn, usamljn mst, gd ivi ispsnik; kasni, manastir pdignut dalk d ljudskg naslja. - Prim. rd.

    Prnrani i tugm ubini mnah avi s u Carigradu vasljnskm patriarhu i zamli ga da ga razri psluanja, ali mu i vasljnski vladika dgvri da ga n sam n, patriarh vasljnski, n m razriti, ng na sv zmlji nma, niti m biti takv vlasti ka bi ga mgla razriti d psluanja k mu starac nali, sim vlasti ng starca ki mu zapvdi. Na ta nain, staratv bdarn vlau, u izvsnim prilikama, bzgraninm i nshvatljivm. t zat u mngim manastirima kd nas staratv s ptka bil dkan skr sa gnjnjm. utim, u nardu su starc dmah pli visk ptvati. K starcima nag manastira, na primr, dlazi i prst svt i vrl ugldni ljudi, s tim da im, bacivi s prd njih, ispvdau sv sumnj, sv grh, sv patnj, i da izml savt i puku. Vidvi t, prtivnici staraca su vikali, prd drugih ptubi, da s tu samvljn i lakmisln pniava tana crkvn ispvsti, prmda, kad iskunik ili svtvnjak nprkidn ispvda svu duu starcu, t s n vri ka tana. utim, ustanva manastirskih staraca drala s i mal-pmal s dmau p ruskim manastirima. Istina , ddu, i t da v ispitan i v hiljadugdinj ru za mralni prprd vkv d rpstva ka slbdi i ka mralnm usavravanju, m da s prtvri u ru sa dv tric, tak da pnkg m da dvd mst u smirnst i ptpun gspdarnj nad samim sbm, naprtiv, d nasatanski grdsti, t st d lanaca, a n d slbd. Starac Zsima mga imati dn zdst pt gdina, bi spahiskg prkla, ngda , u narani mladsti, bi u vn slubi i slui na Kavkazu ka nii ficir. Bz sumnj mra zadiviti lju nkim naritim svstvm sv du. lja iv u sam lii starca, ki ga vrl zavl i primi ga k sbi. rba ri da lja, ivi tada u manastiru, niim ni bi vzan; mga izlaziti kud h, ak i na itav dan; i prmda nsi mantiu, nsi u dbrvljn - da s ni d kga u manastiru n bi razlikva. Dabgm da s t njmu i dpadal. Na mladiku ubrazilju utical su mda m i slava ka nprstan kruivala njgvga starca. Za starca Zsimu mngi su gvrili da , putaui k sbi tlik gdina sv ki mu dlaahu da ispvd sv src, i ki su ljni bili da d njga uu savta i utnu r, tlik mng ispvsti, grkg kaanja i priznanja primi u svu duu da , na krau, stka v tak prfinjnu prnicljivst, t pri prvm pgldu na lic npznatga, ki bi mu da, mga pgditi: zbg ga da, ta mu trba, i kakv muk rastrzau njgvu savst, i zauava , zbunjiva i skr plai pnkad davg tim pznavanjm njgv tan pr ng t ta idnu r prgvri. Pri tm lja skr uvk zapaa kak su ljudi, skr svi ki su prvi put ulazili starcu da razgvarau nasam sa njim, ulazili sa strahm i nmirm, i izlazili d njga skr uvk svtli i radsni - i naturbni lic prtvaral bi s u srn. Na lju nbin dlval i t t starac ni

  • namanj n b strg; naprtiv, biva skr uvk vs u phnju. nasi su za njga gvrili da n narit prianja dum nm k grnii, a k nagrnii, tga navma i zavlti. u mnasima su s nalazili, d prd sam kra ivta starva, ljudi ki ga nisu trpli i ki su mu zavidli; n njih bival sv manj, i ni su utali; prmda mu njima bil i nklik znamnitih i znaanih u manastiru lica, ka, na primr, dan d nastariih mnaha, ki dra zavt dugg i vlikg utanja i strgg psta. grmna vina ipak bila na strani starca Zsim, a mngi d njih su ga ba vlli iz svg srca, vatrn i iskrn; nki su mu bili dani skr fanatiki. akvi su tvrn gvrili, ddu n ba sasvim glasn, da n svtac, da tm nma nikakv sumnj, i prdviaui njgv bliski kra, kivali su dmah i udsa i vliku slavu za manastir d pknika, u naskri budunsti. U udsnu m starvu vrva bzuslvn i lja, ka t bzuslvn vrva i u priu sanduku t lt iz crkv. n vid kak su s mngi d nih ki su dlazili sa blsnm dcm ili draslim racima i mlili da starac mtn na njih ruk i da ita nad njima mlitvu, brz vraali - pnki ak v i sutradan - i padaui niic u suzama prd starcm, zahvaljivali za iscljnj svih blsnika. Da li t zbilja bil iscljnj, ili sam prirdn pbljanj u tku njihv blsti, t pitanj s za lju ni pstavljal, r n v ptpun vrva u duhvnu m svga uitlja, i slava starva b ist ka njgv lini triumf. Narit bi mu drhtal src i sav bi nkak sia kad bi starac izlazi prd gmilu bgmljaca iz prstg narda, ki su ga kali kd vrata skita, i ki su s narit sticali vd iz cl Rusi da vid starca i da dbiu d njga blagslv. ni bi padali prd njim niic, plakali, ljubili mu ng, clivali zmlju na k sti, vapili; n su prual prma njmu svu dcu, privdili su k njmu blsn kliku. Starac razgvara s njima, ita nad njima kratku mlitvu, blagsilja ih i tputa. U psldnj vrm, d nastupa blsti, n bi nki put tak slab da dva mga da izi iz li, i bgmljci su kali na njgv izlazak p nklik dana. Za lju s ni pstavljal pitanj zat ga ni vl, zat prd njim padau niic i plau d milin im mu sam ugldau lic. , n dlin razum da za smirnu duu ruskg prstg vka, izmunu radm i adm, i, t naglavni, vitm npravdm i svagdanjim grhm, kak svim tak i svtskim, nma a ptrb i uth ng nai svtinju ili svtitlja, pasti prd njga i pklniti mu s: k kd nas ima grha, lai i iskunja, ipak psti na zmlji, tam ngd, svtitlj i vk vii d nas; u njga zat istina, n zat zna istinu: znai, na n umir na zmlji, pa , dakl, kad-tad i k nama di, i zavlada na sv zmlji, ka t ban. Zna lja da tak ist sa, pa ak i misli nard, n t razum, ali da ba starac ta svtac, ta uvar b istin u ima narda - u t ni n ni sumnja ni namanj, zadn sa uplakanim sljacima i njihvim blsnim nama, k su prual starcu svu dcu. Ubnj, pak, da starac, kad prmin, pribaviti nbinu slavu manastiru, vladal u ljin dui mda ak a ngli kd ikga u manastiru. Upt, u psldnj vrm nkakv dubk plamn unutranj ushinj sv s a razgrval u njgvm srcu. Njga ni zbunjival nimal t ta starac sti prd njim ipak ka usamljna pava: Svdn, n svtac, u njgvm srcu tana prprda sviu, na m ka napsltku vaspstaviti pravdu na zmlji, i bi svi svti, i vl dan drugg, i n biti vi ni bgatih, ni sirmanih, ni nih t s diu, ni pninih, ng biti svi ka dca ba, i nasta prav Carstv Hristv. t mu sanjal src ljin. Izglda da na lju naai utisak uini dlazak njgva dva brata, k n dtl upt ni zna. Sa bratm Dmitrim Fdrvim zdrui s br i bli, prmda va da dcni, ng sa drugim (dn-utrbnim) bratm svim, Ivanm Fdrvim. n stran l da upzna brata Ivana; ali, t, va v dva msca tu iv, i mada su s dsta st viali, nikak s nisu zbliili: lja i sam bi utljiv, i ka da ka nt, ka da s stid nga, a brat Ivan, prmda lja u ptku pazi na sbi njgv pdu i radznal pgld, naskr prstad i misliti njmu. lja primti t sa nkm zbunjnu. n misli da ta ravndunst bratva dlazi d razlik u gdinama, a narit u brazvanju. N misli i drug: tak mala radznalst i naklnst prma njmu, mda kd Ivana dlazila i d nga lji sasvim npznatg. Njmu s sv nkak inil da Ivan nim zabavljn, nim unutranjim i vanim, da nagl ti nkakvm cilju, mda vrl tkm, tak da mu ni d njga, i da, t, t i st dini uzrk t glda na lju rasan. lja razmilja i tm: da li nma tu kakvg przrnja prma njmu, priglupm iskuniku, d stran unga atista. n tan zna da njgv brat atist. Zbg tg przrnja, ak ga bil, n s ni mga nai uvrn; n ipak sa nkm njmu npmljivm i nmirnm zbunjnu kiva kada brat zalti da mu s priblii. Brat Dmitri Fdrvi izraava s bratu Ivanu sa nadubljim ptvanjm, sa nkim narit dubkim sanjm. d njga lja dzna sv pdinsti ng vang pitanja k u psldnj vrm vzal ba staria brata nbinm i bliskm vzm. duvljnj Dmitriv bratm Ivanm bil utlik karaktristini u ima ljinim t brat Dmitri, kad s uprdi sa Ivanm, bi vk skr sasvim nbrazvan; stavljni dan prd drugga, ni su, ka linsti i karaktri, prdstavljali tak igldnu suprtnst da bi skr nmgun bil izmisliti dva vka manj slina mu sbm. U t s, t, vrm dsi sastanak, ili, blj ri, prdini skup svih lanva t nskladn prdic u lii starv, t nbin utical na lju. Pvd za ta skup bi uprav laan. Nsuglasic zbg nasldstva i imvinskih rauna Dmitria Fdrvia sa njgvim cm, Fdrm Pavlvim, igldn, bil su dl d kranj granic. dnsi s

  • zatri i pstad npdnljivi. Fdr Pavlvi , kanda, prvi i, kanda, u ali nabaci misa da s svi sastanu u lii starca Zsim, pa, prmda n pribgavati njgvm psrdvanju, ipak da s nkak pristni sprazumu, pri mu bi in i linst starva mgli uticati zbiljn i pmirljiv. Naravn, Dmitri Fdrvi, ki kd starca nikad ni bi, i ki ga ak nikad ni ni vid, dmah pmisli da tac h starcm da ga uplai; n kak n sam sb ptan kri zbg mngih, narit trih ispada u prpirci sa cm u psldnj vrm, t primi pziv. Uz t napminjm da Dmitri ni iv u v kui, ka Ivan Fdrvi, ng dvn, na drugm krau. Dsil s tak da s Ptar lksandrvi iusv, ki u t dba iv mu nama, narit bi uhvati za tu idu Fdra Pavlvia. Libral trdstih i pdstih gdina, slbdan mislilac i atist, n , mda iz duga vrmna, a mda i radi lakmisln zabav, uz u t stvari nbin u. Nadard zal da vidi manastir i svca. Kak nprstan traala njgva parnica sa manastirm i s dugvlai spr k granica njihvih imanja, k nkakvih prava na su um i na riblv u rci, i drug, t n puri da s tim kristi pd izgvrm da i sam prazgvara sa cm igumanm, n bi li s njihv spr kak mga knati sprazumn. Pstilac sa tak lpim namrama mga , dabgm, biti primljn u manastiru paljivi i prdusrtljivi ng drugi, ki dlazi sam iz ljubpitstva. Usld svih tih klnsti mgli su u manastiru unklik uticati na blsng starca, ki u psldnj vrm skr nikak ni izlazi iz li, i ki, zbg blsti, dbia ak i bin pstic. Svril s tim da starac da pristanak, i dan dlaska bi drn. K mn pstavi da ih dlim? sam tlik starac sa smhm rka lji. Dznavi za ta sastanak, lja s vrl zbuni. k k d tih parniara i prtivnika mga gldati zbiljn na ta skup, t bi, bz sumnj, sam brat Dmitri; stali svi di radi lakmislnih i za starca mda uvrdljivih ciljva - t ta prdvia lja. Brat Ivan i iusv di iz radznalsti, i t mda iz nagrublj, a tac njgv mda zbg kakv lakrdiak i glumak scn. , mada lja uta, n v dvljn i dubk pznava svga ca. Pnavljam, ta dak nikak ni bi tak prstduan kakvim su ga svi smatrali. S tkim sanjm kiva n drni dan. Bz sumnj, n s brinu u sbi, u svm srcu, da s sv t prdin nsuglasic kak bil svr. N, kra svga tga, naglavnia njgva briga bila za starca: strahva za njga, za njgv ugld, ba s uvrda, a narit prfinjnih, utivih pdsmvanja iusvljvih, i aluzia s visin unga Ivana - tak sv t n saglda. ak htd da riziku da upzri starca, da mu t rkn licima ka mgu di, ali s prdmisli i uta. Sam ui drng dana prui prk dng pznanika bratu Dmitriu da ga vrl vli i da ku d njga da ispuni t ba. Dmitri s zamisli, r nikak ni mga da s sti ta n t njmu ba, t mu sam pismm dgvri da s svm snagm uzdravati prd nisku, i, prmda dubk uvaava starca i brata Ivana, ubn da tu ili njmu sprmljna nkakva zamka, ili sv nka ndstna kmdia. N, kra svga tga, pr u prgristi zik ng t u uskratiti ptvanj svtm muu kga ti tlik ptu, zavri Dmitri pisamc. lju n ni ba mng hrabril.

    KNjIG DRUG

    NUSN SKUP

    I

    D U NSIR

    Dsi s divan, tpal i vdar dan. Bi kra avgusta. Sastanak sa starcm bi ugvrn dmah psl liturgi, tprilik k danast i p. N nai pstici n d na slubu, ng s dvz taman kad s svt p razilaziti. D u dvim kiama; u prvim, lgantnim, sa dva skupa knja, sti Ptar lksandrvi iusv sa svim dalkim rakm, vrl mladim vkm d dn dvadst gdina, Ptrm Fmim Kalganvm. a mladi s sprma da stupi na univrzitt; a iusv, kd kga n dnkud u va mah iv, mami ga da p sa njim u instranstv, u Cirih ili u nu, da s tam upi na univrzitt i dvri studi. ladi s ni dlui. Bi zamiljn i nkak rasan. Lic mu bil priatn, bi tmljn gran, dsta viskg stasa. Pgld mu nki put bi udnvat ukn: ka i svi vrl rasani ljudi, n bi pnkad glda u vas ntrmic i dug, mutim, upt vas ni vid. Bi utljiv i pmal nsprtan, ali s daval - ustalm, sam kad s kim nasam - da nadnm pstan stran razgvran, plahvit, smljiv, i nki put bi s sma bg zna mu. N duvljnj s njgv tak ist brz i nadard gasil ka t s brz i nadard raal. Bi dvn uvk lp, ak lgantn; v ima prilin imanj, a kiva dalk vi. Bi ljin priatlj.

  • U vrl starim, rasklimatanim, ali prstranim namljnim klima, sa dva stara zlnka, ki su ak zasta li za klima iusvljvim, dvz s Fdr Pavll sa svim sinm Ivanm Fdrvim. Dmitriu Fdrviu ui tg dana bi saptn i dan i as sastanka, ali n zakasni. Pstici stavi kla kra grad, u gstinici, i u na manastirsku kapiu pk. sim Fdra Pavlvia, stala trica, kanda, nikad nisu vidla manastir, a iusv mda nkih tridst gdina ni bi ni u crkvi. n s svrta sa nkm radznalu, n bz izvsn namtn dritsti. li njgv psmatraki duh, sim crkvnih i knmskih zgrada, ina vrl binih, nita ni nalazi u unutranjsti manastira. Izlazili su psldnji vrnici iz crkv skidaui kap i krsti s. u prstim svtm bil i lica iz vig drutva, dv-tri dam, dan vrl star gnral; svi su ni stanvali u manastirsk gstinici. Prsaci s dmah skupi k naih pstilaca, ali im nik nita n udli. Sam Ptrua Kalganv izvadi iz nvanika dst kpaka, i, uurban i zbunivi s bgzna zat, br ih turi u ruku dn ni, nagl izgvrivi pdlit pddnak. Nik mu d njgvih saputnika na t nita n primti, tak da ni bil razlga da s zbunju, ali n, pazivi t, zbuni s vi. Ng, bil ipak udn; trbal bi da ih dkau, ak mda i sa nkm naritm panjm: dan tk ndavn pklni manastiru hiljadu rubalja, a drugi bi vma bgat psdnik i, tak ri, dan d nabrazvaniih ljudi, d kga su svi ni, tu, unklik zavisi-li zbg riblva u rci, usld brta ki mgla da dbi parnica. Pa ipak nik d zvaninih lica n izi da ih dka. iusv rasan glda na grbn pl k crkv, i htd v da ka da rdbina tih pknika mra da mng plaala za prav da sv pknik sahranju na tak svtm mstu, ali uta: prsta libralna irnia prtvarala s kd njga v skr u gnv. - D avla, kga vk vd da pita u vm nrdu! bi trbal da znam, r vrm prlazi - r n nadard ka za sb. Iznnada im pri dan starii, prilin lav gspdin, u prstranm ltnjm kaputu i sa sladunjavim ima. Pdigavi ir, n s, mdn vrskaui, prdstavi svima zadn ka tulski psdnik aksimv. I smsta pdli brigu naih putnika. - Starac Zsima ivi u skitu, u ptpun dvnm skitu, dn tiri sttin kraka d manastira, krz umicu, krz umicu... - i a znam da s d njga id krz umicu - dgvri mu Fdr Pavlvi - ali n znam dbr put, davn nism dlazili. - , v na vu kapiu, pa prav umicm... umicm. Hadm. li p vlji... i mni ... i a u... v vuda, vuda. Pr krz kapiu i uputi s umm. Psdnik aksimv, vk d dn zdst gdina, n da ia, ng skr tra prd njih, razgldaui ih sa grzniavm, skr nmgunm radznalu. Njgv i bil su nkak izbuljn. - Vidit, mi tm starcu idm svim pslm - primti strg iusv; - mi sm, tak ri, dbili audinciu u sg lica, i stga, prmda sm vam zahvalni za put, ali m vas mliti da n ulazit sa nama... - a sam bi, bi, v sam bi... Un chevalier parfait!5 - i psdnik pu prstima u vazduh. - K vam t chevalier? - zapita ga iusv. - Starac, divni starac. ast i slava manastira, Zsima. takav starac! Njgv smtni gvr prkid nki mnah, ki sti putnik, u kamilavci, manjg rasta, vrl bld i iznurn. Fdr Pavlvi i iusv stad. Kalur s nbin utiv, skr d zmlj pklni i r:

    5 Pravi kavaljr.

    - Psl va pst u skitu, tac iguman vas sv, gspd, napkrni mli da kd njga ruat. Kd njga s rua u dan sat, n dcni. I vas tak -krnu s n aksimvu. - u nizstavn uiniti! - viknu Fdr Pavlvi, stran s bradvavi pzivu - nizstavn. I, znat, mi sm svi dali r da m s vd pristn pnaati... vi, Ptr lksandrviu, ht li i vi izvlti? - Kak n bih? Pa da zat sam vam dlazi ak n zat da vidim sv vdanj bia. ni din nzgdn uprav t t sam sa vama, Fdr Pavlviu... Da, sam nam nma Dmitria Fdrvia. - Kam sr da nikak i n d. Vi mislit mni priatn sv v va natzanj, pa i sa vama prid? Dakl, di m na ruak, zahvalit cu igumanu - krt s iusv mnahu. - N, a vas mram dvsti d starca - dgvri mnah. - a, kad tak, dh k cu igumanu; a u, dakl, prav k cu igumanu -zacvrkuta psdnik aksimv. - tac iguman u va mah zauzt, ali kak vam p vlji - ndlun dgvri mnah. - Uasn dsadan starac - primti naglas iusv kad aksimv ptra natrag u manastir.

  • - Na fn Zna6 nalik - r nadnm Fdr Pavlvi. - Vi nita drug i n znat. tkud n nalik na fn Zna? - Sliku sam mu vid. k i ni nalik crtama lica, nda nim nbanjivim. Suti drugi primrak fn Zna. a t uvk v p fizinmii pznam. - Pa mgu, vi st u tm znalac. Ng v ta, Fdr Pavlviu. Vi st malas izvlli spmnuti kak sm dali r da s vladam pristn, imat t na umu. Kam vam, uzdrit s. pnt li praviti d sb budalu, n lim da m vd trpau u istu vru sa vama... Vidit li kakav v vk! - brati s iusv mnahu - a s prst bim di s njim stitim ljudima. Na bldim, bskrvnim usnama malg mnaha ukaza s fini, nm smh, ki ni bi lin lukavstva sv vrst, n n nita n dgvri, i bil i suvi asn da uta iz sanja spstvng dstanstva. iusv s vma namrgdi. , av da ih sv nsi, nita drug ng vkvima izrana spljanjst, a u sam stvari arlatanstv i glupst! pmisli n u sbi. - v i skita, tu sm! - viknu Fdr Pavlvi - grada i kapia su zatvrn. I n s p krstiti prk clih grudi prd svcima, naslikanim nad kapim i sa stran kapi. - U tu manastir s n id sa svim pravilima - primti n. - vd s u skitu dvadst pt svtaca spasavau, dan u drugg gldau i kupus kusau. I

    6 Fn Zn - stari razvratnik, ubin sdamdstih gdina prlg vka u Ptrgradu u nk azbini. - Prim. rd.

    nidna nska krz va vrata n pri, t ta narit znaan. I t zbilja tak. Sam, kak sam u, starac i dam prima? - brati s n nadard mnahu. d prstg svta nski pl i sada vd, n ih tam l kra dksata, kau. za via nska lica urn su, pt na dksatu, ali izvan manastirsk grad, dv sbic, t ba ti przri, i starac dlazi tam unutranjim prlazm, kad zdrav, t st izvan grad. t i sad dna gspa, harkvska psdnica, gspa Hhlakva, ka sa svm uztm rkm. Vrvatn ba da izii k njima, prmda u psldnj vrm tak slabi da s i mu nardm dva pavlju. - Dakl, ipak psti prlaz iz skita d gspa. Nmt pmisliti, svti, da a mda t, a t sam nak. U Svt Gri, n znam da li st t sluali, n sam da s n dzvljavau nsk pst ng nsk upt nisu dzvljn, nikakav stvr nskg rda, ni kki, ni uric, ni unic... - Fdr Pavlviu, a u s vratiti i vas u vd samg staviti, a vas , kad a dm, uzti za ruk i izvsti, t vam kam unaprd. - im sam a vama na smtnji, Ptr lksandrviu? Pgldat - viknu n nadard, prkraivi gradu skita - pgldat u kakv dlini rua ni iv! - Zaista, prmda sad rua ni bil, ali bil mng rtkg i divng snjg cva, svuda gd gd su ga mgli psaditi. Ngvala ga igldn vta ruka. Cvtn l bil su napravljn u crkvn prti i mu grbvima. k kuic u k s nalazila starva lia, drvn prizmn, sa dksatm prd ulazm, bil tak mng cva. - li bil t za vrm pranjg starca, Varsnfia? a, kau, lptu ni vl, kidisa i tuka palicm ak i damski pl - primti Fdr Pavlvi pnjui s uz stpnic. - Starac Varsnfi zbilja izglda nki put ka urdivi, ali s priau i mng glupsti. palicm nikad nikg ni tuka - dgvri kalur. -Sad, pak, gspd, sakat trnutak, a u vas priaviti. - Fdr Pavlviu, psldnji put vam gvrim, ut. Pnaat s lp, ina t mi platiti - sti dard da prguna iusv. - Sasvim npmljiv zat st vi u tak vlikm uzbunju - pdrugljiv primti Fdr Pavlvi; - ili s, valjda, svih grhva bit? r n, kau, p ima pzna k sa im dlazi. I kak visk cnit njihv miljnj, vi, takav parizlia i naprdan gspdin, prst st m zaudili! Da! iusv n sti da dgvri na ta sarkazam; zamli ih da uu. n u mal zln... N, sad unaprd znam: ljut sam, pu s prpirati... pu s stiti - i sb u i idu pniziti -pr mu krz glavu.

    II

    RI LKRDI

    U u sbu skr u isti mah kad i starac, ki izi iz sv spava sbic im s ni pavi. U lii su, pr njih, starv izlazak kivala dva skitska rmnaha; dan bi tac biblitkar, a drugi tac Pasi, vk blljiv, n tak star, i, kak s za njga gvril, vrl un. sim tga, ka , sti u uglu, i sv vrm psl sta sti, dan

  • mladi, na izgld d dn dvadst dv gdin, u civilnm dugakm kaputu, sminarist i budui tlg, kga su, zbg ng, manastir i bratia pmagali. Bi dsta viska rasta, sva lica, irkih agdica, s pamtnim i paljivim sitnim kstnjastim ima. Lic mu izraaval ptpunu utivst, ali pristnu, bz primtng ulagivanja. Gst, t u, n ak i n pzdravi pklnm, ka lic k im ni ravn, ng, naprtiv, ptinjn i zavisn. Starac Zsima u u pratnji dng iskunika i lj. rmnasi s pdig i pzdravi ga nadubljim pklnm, dtiui s zmlj prstima, zatim, primivi d njga blagslv, pljubi ga u ruku. Pt ih blagslvi, starac svakm dgvri takvim istim pklnm, ddiruui prstima zmlju, t d svakga d njih zamli i sbi blagslv. itava ta crmnia pr vrl zbiljn, nikak n ka nki svakidanji brd, ng gtv s nkim sanjm. N iusvu s uini da s sv t bavlja namrn, radi utiska. n sta isprd svih drugva t sa njim u. rbal bi - n tm i prmilja sin - n bzirui s ni na kakv id, iskljuiv iz bin pristnsti (kad v vd takav bia), prii i primiti blagslv d starca; bar primiti blagslv - ak v n pljubiti ruku. N vidvi sada sv t klanjanj i ljubljnj bic rmnaha, n u dnm trnutku prmni dluku: dstanstvn i zbiljn, dsta nisk s pklni na svtvni nain, i pri stlici. Ist tak pstupi i Fdr Pavlvi, sasvim ka mamun pdraavaui iusvu. Ivan Fdrvi s pklni vrl dstanstvn i utiv, ali tak u stavu mirn, a Kalganv s tak zbuni da s nikak n pklni. Starac spusti ruku, ka s v b digla da blagslvi, pa, pklnivi im s p drugi put, zamli sv da sdnu. Krv urnu lji u braz: b ga sramta. bistinjaval su s njgv rav slutnj. Starac sd na mal kn kanab d mahagnia, vrl star izrad, a gst, sim bic rmnaha, psadi prd suprtng zida, svu tvricu naprd, na tiri stlic d mahagnia, prvun crnm, ak izlizanm km. rmnasi sd sa stran, dan kd vrata, drugi kd przra. Sminarist, lja i iskunik staahu i dalj. Sva lia bila dsta mala i nkak vtalg izglda. Stvari i namta grubi, bdni, i tk naptrbnii. Dv saksi sa cvm na przru, a u uglu mng ikna - dna d njih Bgrdiina, grmnih razmra i slikana p sv prilici mng pr crkvng raskla. Prd njm tinjal kandil. D nj dv drug ikn u sanim rizama, zatim k njih napravljni hruvimii, prculanska aa, katliki krst d slnv ksti sa Mater dolorosa7 ka ta krst grli, i nklik stranih gravira, dla vlikih italianskih umtnika prlih vkva. Prd tih lpih i skupih graviranih slika mgl s vidti nklik listva naprstiih ruskih litgrafia svtaca, munika, ugdnika i drugih, ki s prdau za kpku p svima vaarima. Bil nklik litgrafskih prtrta ruskih savrmnih i raniih arhira, ali t v p drugim zidvima. i usv ltimin pr pgldm svu tu kanclartinu i upri paljiv pgld u starca. n cni sv pgld; ima tu slabst, svakak prstivu kad s uzm u bzir da mu bil v pdst gdina, dba ivta u km pamtan, svtski i bzbn vk uvk pinj sam sb mal vi uvaavati, nki put i nhtic. V d prvg trnutka starac mu s n dpad. I zbilja na licu starvm bil nt t s mngima, i sim iusva, n bi dpal. b nii pgurn vk, na vrl slabim ngama, sam d zdst pt gdina, n ki usld blsti izglda mng starii, bar za dst gdina. Sv mu lic, ustalm vrl suvnjav, bil sut sitnim bricama, narit ih bil mng k iu. i manj, asn, brz i san - ka dv svtl tak. Sda ksica sauvala s sam k slpnica, bradica mauna i rtka, klinasta, a usn, k su s st smil - tanan, ka dv uzic. Ns n dugaak, ali tar ka u ptic. P svim znacima zlbna i sitna naduvna duica, prlt krz glavu iusvu. Upt, n bi vrl nzadvljan sbm. tkucavanj sata pm da s tpn razgvr. Na vtinm malm zidnm satu sa tgvima, brzim udarima izbi ravn dvanast. - aman prav vrm - viknu Fdr Pavlvi - a sina mga Dmitria Fdrvia nma. Izvinjavam s za njga, svtni star! (lja sav prtrnu d svtng starca.) a sam, pak, svagda vrl taan, na minut, imaui na umu da tanst utivst kraljva. - li vi bar nist kralj - prmrmlja iusv, n uzdravi s. - Da, t istina, nisam kralj. I pmislit sam, Ptr lksandrviu, a sam t i sam zna, bgami! I t, uvk tak nt nzgdn rknm! Vaa prpdbnsti - uzviknu n sa nkim trnutnim patsm - vi zaista vidit prd sbm lakrdiaa. Ka takav vam s i prdstavljam. Stara navika, na alst! I t nki put brbljam t n trba, t ak namrn: rad sam da nasmm drug i da budm priatan, zar n? Dlazim vam a tak pr dn sdam gdina u dnu palanku - ima sam tam kkakvih pslia, r sam s nkim tam trgviima stupi bi u kmpaniicu. Idm ispravniku8 , ima sam nt da ga zamlim i da ga pzvm k nama na ruak. Izlazi ispravnik, visk, pun, plav i mrgdan vk - napasni u takvim prilikama sb: d tr bluu, d tr. a prav k njmu, i, znat li, sa krtnu svtskg vka kam mu: Gspdin ispravni, budit - rkh - na, tak ri, Napravnik? - Kakav t - vli - Napravnik? - dmah vidim, psl prv plvin skunda, da stvar ni upalila: sti uzbiljn, upran. a sam - rkh - ht da s naalim, radi pt zabav, r

  • 7 Ucvljna maka 8 Ispravnik - f srsk plici. Napravnik - ki kmpzitr, dirignt carsk rusk pr. - Prim. rd.

    gspdin Napravnik pznati na ruski kaplnik, a nama sad ba i trba, radi slg u nam prduzu, nka vrsta kaplnika... I razln sam, mislim, razasni, i uprdi, zar n? - Izvinit -vli n - a sam ispravnik, i n dzvljavam da s d mga zvanja prav kalamburi. krnu s i d. a za njim vim: Da, vi st ispravnik, a n Napravnik! - N -vli - kad v rn, znai a sam Napravnik. I pmislit, na psa prpad! I sv kd mn tak, uvk tak. a nizstavn svm ljubaznu sbi nakdim! dard, pr mng gdina, kam dn linsti, ba d vlikg uticaa: Vaa supruga tugaljiva9 na, t st u pgldu asti, tak ri mralnih sbina, a n mni nadard na t: st li vi glicali? a s tada n uzdrah, ng pmislih, da, rkh, da s napravim ljubazan: Da - rkh - glica sam ; tad n mn pglica... Sam, t bil davn, tak da m v ni ni stid priati... Uvk vam a tak sbi nakdim. - Vi t i sad init - prguna iusv sa dvratnu. Starac uti psmatra i dng i drugg. - Zbilja? Pmislit sam, i t sam zna, Ptr lksandrviu, i ak, znat li, sluti sam ta inim, tk t sam p gvriti, pa sam, znat li, sluti i da t mi ba vi prvi t i primtiti. U trnucima kad vidim da mi ala, vaa prpdbnsti, n plazi za rukm, ba mi braza pnu da s lp za dnj dsni, i stim ka nki gr; t mi stal iz mladsti, kad sam iv d milsti kd plmia ka gtvan, i na ta nain sbi hlb zaraiva. a sam prava pravcata budala, d rnja - ist, vaa prpdbnsti, t i urdivi; n drim da s u mni mda i duh nisti nalazi, ustalm, manjg kalibra; nki mal vanii bi sbi drugi stan izabra, sam n va, Ptr lksandrviu, r ni vi nist bgzna kakav stan. N zat a vrum u bga, vrum. a sam sam u psldnj vrm p nt da sumnjam; zat sad v i sdim i kum vlik ri. a sam, vaa prpdbnsti, ka filzf Didr. Da li vam pznat, nasvtii , kak filzf Didr da mitrplitu Platnu za vrm caric katrin. Ulazi, pa tk nadnm: Nma bga. Na ta vliki svtitlj pdii prst i dgvriti: R bzumnik u srcu svm: nma bga! na, nak kak da, pad mu prd ng: Vrum - vi n - i krtnj primam. tak ga nd dmah krsti. Knginja Dakva bila mu kuma, a Ptmkin kum. - Fdr Pavlviu, t v nsnsn! Vi i sami znat da lat, i da ta glupa angdta ni istina; pa t s izmtavat? - prgvri iusv drhtim glasm, r v nikak ni mga da s uzdri. - Clg sam ivta sa da ni istina! - uzviknu Fdr Pavlvi sa zansm. - I zat u vam, gspd, kazati clu istinu. Star vliki! prstit, a sam t psldnj, t st krtnju Didra, sad izmisli, vg trnutka dk sam pria, a pr mi nikad na um ni padal. Radi pikantri sam izmisli. Zat s i izmtavam, Ptr lksandrviu, da milii budm. , ustalm, nki put ni sam n znam zat. t s ti Didra, n r bzumnik, valjda sam dvadst puta ba d vdanjih spahia u mladim gdinama slua, kad sam njihvm hlbu iv; i d va ttk, Ptr lksandrviu, d avr Fminin, izmu stalg, tak sam t slua. Svi su vam ni i d dananjg

    9 Igra ri: ktliv - kakljiv, tugaljiv; ktat - glicati. - Prim. rd.

    dana uvrni da bzbnik Didr mitrplitu Platnu dlazi da raspravlja bgu... iusv ustad, n sam izgubivi strpljnj ng skr ka zabravivi s. Bi bsan i sa da zbg tga sman. I zbilja, u lii s zbival nt nmgun. U t ist lii, mda v trdst ili pdst gdina, za vrm pranjih staraca, skupljali su s pstici, ali svagda sa nadubljim strahptvanjm, n druki. Skr svi t su tu bili putni, ulazi u liu, shvatali su da im s tim ukazu vlika milst. ngi s bacahu na klna i n dizahu s za sv vrm pst. nga, ak via lica, i ak d vrl unih, pa n sam t ng i nki slbdni mislici, ki su dlazili iz ljubpitstva ili iz kakvg drugg uzrka, ulazi u liu sa stalima, ili dbiaui sastanak nasam, smatrali su za prvu dunst, svi d dng, nadublj ptvanj i dlikatnst za sv vrm sastanka, utlik pr t s vd ni dava nvac, ng bila sam s dn stran ljubav i milst, a s drug - pkaanj i lja da s ri kakv tk pitanj du, ili tak mmnat u ivtu srca. ak da sad vakv ganj Fdra Pavlvia, bz ptvanja msta na km s nalazi, zbunil i zaudil prisutn, ili bar nk mu njima. Ustalm, rmnasi ni namanj n izmni sv izraz; sa zbiljnm panjm mtrili su ta ri starac, ali su s, kanda, sprmali da ustanu, ka i iusv. lja bi gtv da zapla i staa brn glav. Naudnvati mu s inil t t brat mu, Ivan Fdrvi, u kga s n din uzda, i ki dini ima tliki utica na ca da bi ga mga zadrati - sd sasvim npmin na sv stlici, bri i, i igldn sa nkim radznalim ljubpitstvm kiva im s sv t svriti, ka da bi ptpun tu vk. Rakitina

  • (sminarista), ki lji tak bi pznat i skr blizak, lja ni mga ni da pglda: n zna njgv misli (sam ih zna lja u clm manastiru). - prstit mi... - p iusv braaui s starcu - t vam mda i a izgldam ka sausnik u v ndstn ali. Pgrka ma bila t sam pvrva da i takav vk ka Fdr Pavlvi, pri psti tak uvanm licu, htti pmiti svu dunst... Nisam misli da u s mrati izvinjavati ba zbg tga t sam sa njim da. Ptar lksandrvi n dr i, sasvim s zbunivi, htd v izii iz sb.Nmt s uznmiravati, mlim vas - ustad nadnm sa svga msta na sv slabak ng starac, i, uzvi za b ruk Ptra lksandrvia, psadi ga pt u naslnjau. - Budit mirni, mlim vas. a vas narit mlim da budt m gst - pa pklnivi mu s, i krnuvi s, sd pt na sv mal kanab. Vliki star, izrcit: vram li a vas svm ivahnu, ili n? -viknu nadard Fdr Pavlvi, uhvativi s bma rukama za nasln d ftlj i ist sprmaui s da iz nj iski, prma tm kakav bud dgvr. - I vas nalp mlim da s n uznmirut i da budt slbdni -prgvri mu starac ubdljivim glasm. - N ustit s, budit sasvim ka kd ku. t naglavni, n stidit s tlik samga sb, r d tga sv i prizlazi. - Sasvim ka kd ku? st u prirdnm stanju? , t mng, suvi mng, ali - sa trnutu primam! Ng, znat li, blagslvni - vi m prirdn stanj n izazivat, n rizikut... d prirdng stanja a ni sam nu di. Na t vas upzravam da vas sauvam. N, a stal sv pdvrgnut mraku nizvsnsti, prmda bi nki lli da m namluu. na vau adrsu, Ptr lksandrviu, gvrim; a vama, pr svt bi, v ta: prd vama a ushinj izlivam! -n s mal pridi, i, pdigavi ruk, r: Blana utrba ka t nsila i sis k su t hranil, sis narit. Vi st m malas primdbm svm: N stidit s tlik samga sb, r d tga sv i prizlazi - vi st mn tm primdbm skrz prbli i unutra pritali. ni s svagda ba tak i ini, kad ulazim mu ljud, da sam pdlii d sviu, i da m svi dr za budalu, pa ka vlim, dd da im zbilja i digram budalu, n bim s vag miljnja, zat t st vi svi d dng pdlii d mn! t zat i sam budala, d sramt sam budala, star vliki, d sramt. Zbg npvrnja din i pravim ispad. r kad bih a bi uvrn, ka-da gd ulazim, da m svi smatrati za milg i pamtng vka - gspd, kak bih a tada bi dbar vk!... uitlju! - baci s n nadard na klna - ta da inim da bih dbi ivt vni? ak i sad bil tk riti da li zbia alu ili zbilja tak trnut. Starac pdi na njga i i sa smhm r: - Sami vi vrl dbr znat ta trba initi; pamti imat dsta; n dait s pianstvu i nuzdrljivsti u gvru, n dait s razvratu, a narit bavanju nvca, i pzatvarat sv krm - ak n mt sv, a vi makar dv-tri. t glavn, t naglavni - n lait. - st, vi t zbg Didra, li? - N, ni ba zbg Didra. Naglavni , samg sb n lait. na ki sam sb la, i svu la slua, ta dlazi dtl da nikakvu istinu ni u sbi, niti k sb n paa, dakl, dlazi d nptvanja i prma sbi, i prma drugima. kad n ptu nikga, n nda prsta i vlti; a da bi tak bz ljubavi mga sb zabaviti i raznditi, n s prda strastima i grubim nasladama, i dlazi sasvim d sktstva u prcima svim, a sv t d nprstang laganja i ljudi i samg sb. K samg sb la, ta s lak ng ik i nai uvrn. r nai s uvrn, nki put vrl priatn, zar n? Lp zna vk da ga nik ni uvrdi, ng da n sam sbi uvrdu izmisli i nalaga radi lpt; sam pruvlia, da bi nku sliku stvri; zakai s za r pa d muv naini mdvda; sv n t i sam zna, a ipak s prvi nalazi uvrn, sa s uvrn d priatnsti, d sanja vlikg zadvljstva, a tim u isti mah dlazi i d pravg npriatljstva... a ustanit, sdit, mlim vas lp, r sv su vam t lani pkrti. - Blani v! Dat mi ruicu da pljubim - pdski Fdr Pavlvi i brz cmknu starca u mravu ruku. - Zbilja, zbilja priatn nai s uvrn. st tak lp kazali da a takv t nikad ni u nisam. a sam s, zbilja, clg svg vka nalazi uvrn d priatnsti, radi sttik sam s nalazi uvrn, r n sam da priatn ng nki put ak i lp biti uvrn; t ta st zabravili, vliki star: lp! u u blnicu zapisati. laga sam, laga - prst clg svg vka, svakg dana i asa. Vaistinu la sam, i tac sam lai! Ustalm, kanda, n tac lai, tu s uvk bunim u svtim knjigama, n, rcim, sin lai - dsta biti i t. Sam... anl m... n za Didra s m pnki put! Didr n kditi, a nka r i da kdi. Zbilja, star vliki, v sam bi zabravi, a sam pr tri gdin dlui da s vd raspitam, uprav da dm vam i narit da s raspitam i da dznam - sam n dat Ptru lksandrviu da m prkida. v ta u vas pitati: li istina, vliki, t t s u itiu svtaca ngd pria nkakvm svtm udtvrcu kga su muili za vru, pa kad su mu nazad dskli glavu, n ustad, pdi svu glavu, i ljubzn ljublja, i dug ia nsi u rukama i ljubzn ljublja. li istina t, ili ni, ci asni? - N, ni istina - r starac. - Nita slin u itiu svtaca n psti. Za kg svca, vlit, da t pi? - zapita rmnah, tac biblitkar.

  • - Ni sam n znam za kga. N znam i pma nmam. Prvarn sam - tak s ngd gvril. Slua sam... a znat li k t pria? Ptar lksandrvi iusv, va isti t s malas razljuti zbg Didra - n ba t pria. - Nikada a vama t nisam pria, a s vama nikak i n gvrim. - Istina, mni nist priali, ali st priali u drutvu gd sam s i a nalazi - t bil pr tiri gdin. a sam t zat i spmnu t st vi tm smnm prim pklbali mu vru, Ptr lksandrviu. Vi t nist znali, a a sam s vrati kui pklban vr i d t dba s sv vi i vi klbam. Da, Ptr lksandrviu, vlikg pada st vi bili uzrk! sad v ni Didr! Fdr Pavlvi s pattiki rasti, prmda v ptpun asn bil svima da s n sad pt prtvara. N iusva t ipak vma zabl. - Kakv budalatin! Sv su t ludri! - mrmlja . - a sam zbilja, mda, gvri nkada, sam n vama. ni samm t nk pria. U Parizu sam t u d dng Francuza, da s baagi, kd nas u crkvi, ita t u itiu svtaca... dan vrl un vk, ki narit izuava statistiku Rusi... dug iv u Rusii. a iti svtaca nisam ita... a nu ga ni itati... Ustalm, zar s mal ta gvri pri ruku?... i sm tada bili pri ruku... - Da, vi st tada ruali, a a vru izgubi! - pdbada ga Fdr Pavlvi. - ta s mn ti vaa vra! - viknu sad iusv, ali s nadard uzdra, rkavi s przrnjm: - Vi bukvaln sv uprljat ga s gd dtaknt. Starac s nadnm di sa svg msta: - prstit, gspd, t vas zasad stavljam; sam na nklik trnutaka -r n braaui s svima gstima - ali m kau nki t su pr vas dli. vi, ipak, n lait! - ddad n krnuvi s Fdru Pavlviu vsla lica. I n p iz li. lja i iskunik plt da ga dvdu niza stpnic. lja s gui, rad bi tia, ali mu i mil bil t starac ni uvrn i t vs. Starac s uputi ka galrii da blagslvi n t ga kivahu. li Fdr Pavlvi ga zadra na vratima li. - Prblani v! - viknu n san - dzvlit mi da dard vau ruicu izljubim. N, s vama s m gvriti, m s ivti. Vi mislit da sam a uvk tak glup i da budalu izigravam? Znat, dakl, da sam s a sv v vrm namrn tak prtvara, sam da vas iskuam. a sam za sv v vrm pipa: m li s s vama ivti? Ima li m smirnsti msta prd va grdsti? Dam vam phvalnicu: s vama s m ivti. sada utim, utau za sv vrm. Su u naslnjau i zautau. Sad na vas, Ptr lksandrviu, rd da gvrit; vi st sad stali naglavnia linst... za dst minuta.

    III

    PBN SLjNK

    Dl kd drvng dksata, dgrang uz spljanji zid grad, vga puta skupil s sam n, k dvadst sljanki. Izvsti ih da starac nazad izii i n s skupi, kuui ga. Izi na dksat i psdnic Hhlakv, k tak kivahu starca, ali u dljnju drnm za pstitljk iz vig stala. Njih bhu dv: mati i ki. Gspa Hhlakva mati, dama bgata i uvk sa ukusm buna, bila dsta mlada i vrl priatng izglda sba, mal blda, sa vrl ivahnim i skr sasvim crnim ima. Nj ni bil vi d tridst tri gdin, a bila v pt gdina udvica. Njna trnastgdinja ki patila d uztsti u ngama. adna dvica ni mgla da id v pla gdin, i vzili su u dug udbn naslnjai na tkvima. bil divn lic, mal mrav d blsti, ali vsl. Nt avlast sal u njnim tamnim vlikim ima sa dugim trpavicama. ati s d prlts sprmala da vdi u instranstv, ali su lts zakasnil zbg pslva na imanju. n v gtv ndlju dana iv u na vari; vi zbg svih pslva ng zbg bgmlj, ali su dnm, pr dn tri dana, v bil kd starca. Sad su iznnada pt dl, prmda su znal da starac v skr nikak n m nikga da primi, i uprn prklinjui mlil za sru da dnm vid vlikga isclitlja. kuui starv izlazak, mati sdla na stlici, prd krinih klica, a dva kraka d nj staa stari mnah, ki ni bi iz vg manastira, ng dljak iz dng udaljng, svrng, mal pznatg bratstva. n tak l da dbi blagslv d starca. li ukazavi s na dksatu, starac p napr k nardu. Svt p da s gura prma trmu na tri stpnic, ki spaa niski dksat sa pljm. Starac stad na grnj stpnici, nata pitrahilj, i p blagsiljati n k s gurahu prma njmu. Dvuk d njga dnu klikuu, za b ruk. na, tk t pazi starca, nadard p tucati, pcikuui nkak divlj, i sva s zatrs, ka u nastupu. tnuvi na glavu pitrahilj, starac ita nad njm kratku mlitvu, a na s dmah utia i smiri. N znam kak danas, ali a sam u svm dtinjstvu st ima prilik da u slima i u manastirima vidim i sluam t kliku. Njih su dvdili u crkvu na slubu; n su cikal, ili laal ka psi, da s rila crkva; n kada su iznsili darv, i njih privdili darvima, dmah bi bs prstaa, i blsnic bi s uvk za nk vrm umirival. n ka dt t vrl iznnaival i udil. N tada sam, na sva pitanja, u d nkih psd nika, a narit d svih uitlja, da sv t

  • prtvaranj, sam da s izvuku d rada, i da s t uvk m iskrniti dgvaraum strgu, pri mu su s, radi ptvrd, iznsil razn pri. psl sam, sa unjm, dzna d strunjaka, lkara, da tu nma nikakvg prtvaranja, da t dna strana nska blst, i, kanda, narit kd nas u Rusii, ka svdi tkm udsu na ssk n, blst ka pti d iscrpljuug rada, suvi brz psl tkg, npravilng praa bz mdicinsk pmi; sim tga, d bzizlazn tug, d dbinih udaraca, i drugg, t p nk nsk prird n mgu ka stal da pdnsu. udnvat i trnutn izlnj bsn i pmahnital n -izlnj im privdu darvima, t su mi banjavali ka prtvaranj i pvrh tga arbnjatv, k ka da udavau klrikalci, zbival s vrvatn naprirdniim nainm, i n k su privdil blsnicu darvima, a t naglavni, i sama blsnica, ptpun su vrval, ka u utvrnu istinu, da nisti duh, ki zavlada blsnicm, n m izdrati im blsnicu dvdu d darva i sagnu prd njima. I stga s uvk zbiva i mra da s zbiva u nrvzn, a naravn i duvn blsn ni, nki ptrs clg rganizma u trnutku njng klanjanja prd darvima, ptrs izazvan kivanjm nizstavng uda, iscljnja, i naptpunim vrm da s n dgditi. I n s dgaa, makar sam za dan trnutak. Pa s tak i sad dgdil, tk t starac pkri blsnicu pitrahiljm. ng d na k s gurahu da du d njga, blival su s suzama milin i ushinja, k izaziva fkat tga trnutka; drug s timahu da izljub makar kraiak njgv haljin; nk su, pt, narical. n blagsilja sv, a s nkima razgvara. Klikuu v zna; nju su dvli izbliza, iz dng sla svga dn st vrsta d manastira, a i pr su mu dvdili. - va izdalka! - ukaza n na dnu dsta mladu nu, n vrl slabu i iznurnu, n prplanulu, n g svu pcrnlu u licu. na klala i uknim pgldm gldala u starca. U njnm pgldu bil ng ist izbzumljng. - Izdalka, , izdalka! rista vrsta davln. Izdalka, , izdalka -gvrila na tgnut, nkak ravnmrn klimaui glavm tam-am i pdnimljuui braz akm. Gvrila ka da zapva. U nardu ima nki nmi i strpljivi ad; n s pvlai u sb i uti. N psti i ad ki slama vka: n nadard izbi sa suzama, i d tg trnutka prlazi u zapvku. narit kd na. N n ni laki d nmg ada. Zapvk ublauu sam tim t vi pzluu i razdiru src. akav ad ni uth n trai; hrani s sanjm sv nutljivsti. Zapvk su t sam ptrba da s rana nprkidn pzlu. - Vi st, kanda, graanka - nastavi starac zagldaui s u nju radznal. Iz grada sm, , iz grada, sljaci sm, ali varki, u vari bravim. b sam dla da vidim, . Sluali sm tbi, bauka, sluali. Sinia sam malng sahranila, pla sam da mlim bga. U tri sam manastira bila, pa mi rk: Svrati, Nastasuka, i vam, t st k vama, rd m, k vama. Dla sam, u sam slubu dstaala, a danas t k vama. - zbg ga tugu? - Sinia alim, bauka, d tri gdinic bi, tri msca pa tri gdinic. Za sinim s muim, , za sinim. Psldnji mi sini sta, tvr sm imali a i Nikituka, ali nam s n dr dca, n dr, dragi, n dr. r sam stariih sahranila, nisam ih tak mng ni alila, a vg psldnjg sahranih, pa nikak da ga zabravim. t, ba ka da tu prda mnm sti, n dmi s. Duu mi isui. Pgldam na njgvu prbuku, na kuljicu ili izmic, pa zakukam. Razmstim t psl njga stal, svaku stvar njgvu, gldam i kukam. Kam Nikituki, svm vku: Pusti m, gspdaru, da pm na bgmlj. n kia, ni sm sirti, , nism sirti, na sv im radim, sv sv drim, i knj, i ki. li nat nam sad sv imanj? P da pi bz mn Nikita m, istina t ti gvrim; a i pr: tk t s a nkud krnm, a n dmah ppusti. sad njmu i n mislim. v v tri msca kak sam tila d ku. Zabravila sam, na sv sam zabravila i nu da s sam; a i ta u s njim da radim? Svrila sam sa njim, svrila, sa svim na svtu sam svrila. I n mgu ima da vidim svu kuu ni sv imanj, i n mgu nita da gldam. - v ta, mak - prgvri starac - dnm nki drvni vliki svtitlj uglda u hramu takvu istu ka ti uplakanu matr, i ist tak za dincm sinm kga uz Gspd. zar ti n zna - r svtac - klik su smla takva dca prd prstlm bim? I nma nikg slbdnig d njih u carstvu nbskm: ,i si nam, Gspd, darva ivt - kau ni bgu - i tk t ga ugldasm, a ti nam ga uz natrag! - I tak sml itu i ml da im Gspd dmah da anlski in. Pa stga s - r svtitlj - i ti radu, n, a n plai; i tv d sada kd Gspda u sabru anla njgvih prbiva. - t ta kaza svtitlj rasplakan ni, u stara vrmna. n bi vliki svtitlj, i nistinu ri ni mga. zna, dakl, i ti, mak, da i tv d aman sada sti prd prstlm gspdnjim, i radu s i vsli s, i za tb bga mli. Pa stga ni ti n plai, v s radu. na ga slua pduprvi rukm braz i brivi pgld. na dubk uzdahnu. - im m i m Nikituka ti: ist tv ri mi gvri, t -vli - pla, nrazumna; sini na sada sigurn kd Gspda bga zadn sa anlima psm pva. n mni t gvri, a i sam pla, vidim, pla ka i a. Znam a - rkh - Nikituka, a gd i da bud ak n kd Gspda bga, sam vd sa nama, Nikituka, tu ga, t, nma, ka t pr sd. I da mi da ga makar sam dnm pgldam, i n bih mu prila, niti bih mu ta prgvrila, u kraiku bih

  • s pritaila, sam da ga dan dini trnutak vidim, da ga um kak s igra u dvritu, kak tk d pa vikn svim glasim: Gd si, nan? Sam da mi da ga um kak dard p sbi nicama pri, kak nicama ini tup-tup! - t tak, st, st, sam s kak tri k mni, vi i sm s - sam da mu um nic njgv, da ih um i pznam! li nma ga, rd m, nma, i nikada ga vi uti nu! v njgvg paia, a njga, vidi, nma, i nikad ga a nu vidti ni uti!... na izvadi iz ndara mali srmm izvzn pai svga sinia, i tk t ga pglda, sva s zatrs d grkg plaa, pkri prstima i, iz kih nadard grunu suz ka kia. - t - prgvri starac - t n: drvna Rahila pla za dcm svm, i n m da s uti, r ih nma, i takav vama matrama uds na zmlji drn. I nm s ni titi, niti trba da s ti, n ti s, ng plai, sam, svaki put kad pla, nprstan s sa da tv sini dan izmu anla bih; n dand na tb glda i vidi t, i tvim s suzama radu, i na njih Gspdu bgu ukazu. I dug ti ta vliki matrinski pla traati, ali ti s ptkra bratiti u tihu radst, i bi grk suz tv sam suz tih milin i srdang inja, k d grhva spasava. maliana u tvga pmnuti za upk du - kak mu b im? - lks, . - Lp im. li t p lksu vku Bm? - Bm, , bm, lksu vku Bm! - Kakav divan svtac! Pmnuu, mak, pmnuu, i tugu u tvu pri mlitvi pmnuti, i supruga u tvga pmnuti - da mu bg da zdravlj. Sam grh da ga stavlja. Idi muu i uva ga. pazi dand tv sini da si stavila njgvg ca, pa s zaplakati zbg vas: zat rmti njgv blanstv? a n iv, iv, r dua ivi vit; n ni kd vas u kui, ali n vidljiv uz vas. Pa kak da vam d kui kad ti vli da si mrzla svu kuu? Km di kad vas dv, ca i matr, n nai zadn? i ga t sad sanja i mui s, a tada ti n blag snv slati. Idi muu, mak, danas idi. - Pi u, rni, p tv u ri pi. Src si mi ganu. Nikituka m, Nikituka, ka m, mili, ka! - p sljanka zapvati. starac s v krnu dn drvn starici, bun n haiski, ng varki. P ima s vidl da ima nkakv pitanj, i da dla da nt sapti. R da pdficirska udvica, ni izdalka; iz na vari. Ima sinia Vasinjku, slui ngd u kmsariatu, ali tia u Sibir, u Irkuck. Dvaput dand pisa, a sad t v gdinu dana kak n pi. Raspitivala s za njga, ali sad vi n zna ni gd da pita. - Ng mi nmad r Stpanida Iljinina Bdragina, trgvkinja, bgata: Uzmi - vli - Prhrvna, pa zapii - vli - u crkvi svg sina za pmn du; dnsi u crkvu, i spmni ga za pk du. Njgv -vli - dui di tk, pa ti napisati pism. I t - vli Stpanida Iljinina - cla istina, v mng puta svdna. Sam, a s klbam... Svtlsti naa, li t istina, ili ni, i h li dbr biti tak? - Ni misliti nm tm. Sramta i da pita. kak bi bil mgun da ivu duu, pa rna mati, pminj za pk du. vliki grh, slian vrabinama, i sam ti s zbg tvg nznanja prata. Ng blj da s pmli carici nbsk, brz zastupnici i pmnici n