19
Fjodor Mihajlovič Dostojevski ZLOČIN I KAZNA

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija za lektiru Zločin i kazna

Citation preview

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

ZLOČIN I KAZNA

Bilješke o piscu

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac i, uz Tolstoja, najveći predstavnik ruskog realizma. Presudnu je ulogu u njegovu životu i stvaranju imalo sudjelovanje u utopijsko-socijalističkom kružoku Petraševskoga, zbog čega je 1849. bio osuđen na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir, gdje je proveo deset godina. Dok je na početku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede nakon povratka s robije ne samo da napušta, već i osuđuje revolucionarnu djelatnost te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam .Glavna su mu djela romani: ''Poniženi i uvrijeđeni'', ''Zločin i kazna'', ''Idiot'' te ''Braća Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno.

Kratki sadržaj Glavni je junak romana siromašan student prava Rodion

Raskoljnjikov. Raskoljnjikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice, čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljona muči i iskorištava. Raskoljnjikova zatičemo u početku romana u rascjepu između jednostavnosti rješenja koje je smislio i gnušanja nad mogućnošću da se ta ideja uopće rodila u njegovoj glavi. Raskoljnjikov pomno razrađuje i provjerava plan, iako jedan dio njega ne vjeruje u izvršenje plana. Sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnjikova u zločin: dobiva majčino pismo, razgovara u krčmi s Marmeladovim, susreću Sonju, doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. Majčino pismo puno je nemoćne pomirenosti sa životom: sestra Dunja, da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika, obećala je ruku bogatom Lužinu, koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Mati se nada da će tako materijalno pomoći sinu jer je sestra, vezana obvezom vraćanja za Rodionovo školovanje posuđenog novca, strpljivo podnosila teror Svidrigajlova.

Raskoljnjikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Teško opterećen time u krčmi susreće Marmeladova, propalog alkoholičara koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Raskoljnjikov upoznaje obitelj Marmeladovih, čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod.Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. Raskoljnjikov gotovo podsvjesno donosi odluku, pada u san ispunjen košmarima. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Nepredviđenu okolnost, prisustvo Lizavete, rješava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. Vraća se u stan i pada u groznicu. Počinje mučna psihološka drama: borba sa savješću koju vodi Raskoljnjikov i borba s istražiteljem Porfirijem Petrovičem koji oko Raskoljnjikova steže “psihološki obruč”. Pronađeno je više rješenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlaže bijeg i amoralnost, a Sonja priznanje, kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Raskoljnjikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina, razmišlja o rješenju, nagovještava i priznaje ubojstvo. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova, okajavši tako svoj razvratni život, Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje. Završetak nas romana izvještava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnjikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnjikov se razboli. Nakon dugog bolovanja vraća se u život pročišćen i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi.

KNJIŽEVNI ROD: epika

VRSTA DJELA: roman

MJESTO RADNJE: Rusija

VRIJEME RADNJE: 19. st.

Rodion Raskoljnikov

on je mlad, inteligentan i obrazovan čovjek koji suosjeća sa siromasima i spreman im je pomoći. Povučen je u sebe. Ima razvijenu intelektualnu svijest

gnjevan je i prezire sadašnji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve, pa i na zločin kao što je ubojstvo.

njegovi činovi nisu motivirani samo njegovim shvaćanjem etike već i bijedom što ga okružuje, socijalnim zlom koje navodi čovjeka na zločin. Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza, izgubljen je i uplašen.

Iako se zanosi idejom da postoje odabrani ljudi kojima je dopušteno da zbog općeg dobra čine zločine, njega na kraju satire savjest, on popušta u sukobu sa “psihološkim obručem” oko sebe i priznaje ubojstvo. On je cijelo vrijeme razapet između pobune i smirenja, ljubavi i mržnje, on razmišlja i ispovijeda se.

već u samom njegovom imenu, Raskoljnikov, vidimo da je on čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovosti traženja koju pred njega postavlja životna stvarnost.

Aljona Ivanovna

Zla, koristoljubiva, nepovjerljiva, škrta, zelenašica

“To je bila sićušna, suhonjava stara baba od šezdesetak godina, užagrenih i zlobnih očica, malog šiljatog nosa i gologlava. Njena blijedoplava i prosijeda kosa bila je izdašno namazana zejtinom. Njen dugački i tanki vrat, koji je ličio na kokošju nogu, bio je omotan nekom flanelskom krpom, a o ramenima, iako je bila vrućina, visio joj je pohaban i požutio krznom obrubljen haljetak. Baba je svaki čas kašljala i stenjala.”

Marmeladov

čovjek dobrih namjera i velikog razumijevanja, ali pijanac koji je propao, veoma voli i cijeni svoju obitelj

“To je bio čovjek od preko pedeset godina, srednjeg rasta i snažne građe, s prosijedom kosom i velikom ćelom, sa podbuhlim, žutim i čak zalenkastim licem od stalnog pijančenja i s otečenim kapcima, iz kojih su, kao kroz uzane pukotine, sijale živahne crvenkaste očice. Ali u njemu je bilo nešto vrlo čudnovato; u njegovom pogledu kao da je blistalo čak neko ushićenje – ako hoćete, osjećao se i smisao i razum, ali u isto vrijeme i kao da je svjetlucalo neko bezumlje.”

Sonja Marmeladova

Ona je prostitutka čista srca. Puna je suosjećanja iako se i ona nalazi u vrlo teškim prilikama. Vrši zločin na sebi da bi prehranila maćehinu djecu i pijanog oca. Mirna je, pati u sebi, čita Bibliju i vjeruje u Boga. Voli Raskoljnikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje

” Ispod tog nestašno nakrivljenog šeširića virilo je mršavo, blijedo i uplašeno lice, otvorenih usta i od užasa ukočenih očiju. Sonja je bila omanjeg rasta, mršava, ali prilično lijepa osamnaestogodišnja plavuša, sa prekrasnim plavim očima.”

SVIDRIGAJL

amoralist,čovjek koji živi izvan domena moralnih zakona

smatra da moral čini život dosadnim.Dok Raskoljnikov ubija za novi,bolji svijet,za dobrobit svih, on ubija iz egoizma

čovjek bez nadanja, kada je shvatio da ni na koji način ne može zadobiti ljubav Dunje,on izlaz nalazi u samoubojstvu

PITANJA

Što je bio Marmeladov po zanimanju? titularni savjetnik

Tko čini Raskoljnikovu obitelj? majka i sestra Dunja

Čime Raskoljnikov brani pravo na zločin? “ Stotine, tisuće, možda, ljudi mogle bi se izvesti

na pravi put; deseci obitelji mogli bi se spasiti od neimaštine, od rasula, od propasti, od razvrta, od bolnica za venerične bolesti- a sve to njenim parama. Da je ubiješ i uzmeš joj pare pa da se s pomoću njih posvetiš služenju cijelog čovječanstva i općeg dobra.”

Kako Raskoljnikov objašnjava podjelu ljudi na obične i neobične?

obični ljudi su konzervativniji, pristojniji, žive u pokornosti i rado se pokoravaju; neobični ljudi imaju pravo kršiti zakone i činiti zločine

Na primjeru kojih povijesnih ličnosti opravdava svoju teoriju?

na primjeru Keplera, Newtona, Likurga, Solona, Muhameda, Napoleona

Komu sve priznaje zločin prije službenog priznanja?

Sonji i Svidrigajlu

Kakva mu rješenja nude te osobe? Sonja- predlaže priznanje, kajanje i oprost

zaslužen patnjom i žrtvom; Svidrigajl- predlaže bijeg i amoralnost

Motivacije za počinjenje zločina? pismo majke, poznanstvo s Marmeladovim,

pijana djevojčica, razgovor sa studentom

Kako Porfirij Petrovič zatvara psihološki obruč oko Raskoljnikova?

stalnim govorenjem o zločinu ispitivanjem, provociranjem te uz to Raskoljnikova borba sa savješću

Zašto Svidrigajl počinjava samoubojstvo? jer je shvatio da ne može zadobiti ljubav Dunje

Koji likovi u romanu simboliziraju dobro i zlo? dobro simbolizira Sonja; zlo simbolizira Svidrigajl

Tko priznaje ubojstvo umjesto Raskoljnikova? Nikolaj

Kome i zašto Svidrigajl ostavlja novac nakon samoubojstva?

ostavlja novac djeci Marmeladova, Sonji i Dunji; okajavši tako svoj razvratni i zločinački život

Što je Raskoljnikov doživio nakon priznanja? katarzu

Mišljenje Struktura romana Zločin i kazna tipična je za stvaralaštvo

Dostojevskog. Tema je sadržana u naslovu, a djelo ide za tim da obrazloži naslov prikazani su detalji jednog zločina i kazna koja slijedi - od plana, priprema, samog ubojstva do kazne i njenog izdržavanja. Ipak, roman ne počinje od početka i ne završava krajem. Priča počinje u središtu radnje (In medias res) a kraj objašnjava budućnost. To je kriminalistička, napeta i dramatična priča u kojoj nema tipične kriminalističke zagonetke – tko je ubojica, jer čitatelji to znaju, štoviše, oni sudjeluju u samoj zamisli i realizaciji zločina. Napetost je u očekivanju razotkrivanja istine, u nepoželjnom, ali uvijek pravičnom dokazivanju zločina i pobjedi pravde, čak i onda kada je ona naizgled nepravedna. Dubinskom psihološkom analizom, strujom svijesti, slikom paralelnih psihičkih tokova svoga junaka, Dostojevski je zakoračio u svijet modernog romana. Roman mi se nije svidio jer je psihološki i samim time vrlo težak za čitanje, ali mi se sviđa pristup pisca da roman zapravo počinje od kraja.