Embed Size (px)
Citation preview
Kartu je, pojednostavljeno, Međunarodno kartografsko društvo definiralo kao kodiranu sliku geografske stvarnosti. Ta definicija odgovara topografskim kartama i dijelu tematskih karata
Karta može biti ◦ semantička tvorba u kojoj uz elemente
geografske stvarnosti postoje i elementi koji to nisu
◦ grafički prikaz prostora mašte koja, barem ne izravno, ne mora biti u nikakvoj vezi sa stvarnošću.
Na različitim tematskim kartama prikazuje se ◦ samo jedan ili nekoliko fokusiranih elemenata vidljive ili
znanstvenim i logičkim zaključivanjem spoznate stvarnosti na određenom prostoru,
◦ sadržaji kojih trenutačno nema u prostoru (npr. prostorni planovi)
◦ sadržaji kojih nikada neće biti u prostoru (npr. karte s prikazima književne fikcije).
Zajedničko je svim kartografskim ostvarenjima da se koriste onda kada prostorni odnosi imaju prvorazrednu važnost makar na kartama bili prikazani i sadržaji koji izlaze iz uobičajenih okvira geodezije i geografije.
Topografska karta
Kodirana slika
geografske stvarnosti
Isječak topografske
karte izvornog mjerila
1:25.000)
Tolkienova karta Međuzemlja iz trilogije Gospodar prstenova
Tematska karta s prikazom prostora u
kojem se zbiva radnja Igre prijestolja
Karta kao dio svakidašnjice - uobičajeni sadržaj mobilnih telefona i drugih osobnih elektronskih uređaja namijenjenih istraživanjima, komunikaciji, ali i zabavi
Uz karte koje su namijenjene znanosti, školstvu, strukama koje se bave proučavanjem različitih tema vezanih uz prostor ili obavljaju svoju djelatnost u prostoru te karte namijenjene potrebama mnogih za orijentaciju u prostoru, karte mogu nastati i kao: ◦ odraz ideja i koncepcija o stvarnom prostoru ali ne i
realnih geografskih spoznaja, ◦ rezultat potrebe da se likovno oblikuje književna i
umjetnička geografija, ◦ odraz humorističnog pogleda na svijet (primjerice,
satiričko problematiziranje političkih problema i stereotipa),
◦ rezultat igre bez posebnih političkih i drugih aluzija.
Ranosrednjovjekovni kartografi prikazivali su Zemlju uopćeno, najčešće u obliku kruga u čijoj se sredini nalazi Jeruzalem
(Ovako govori Jahve Gospodin: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u središte naroda, okružih ga zemljama! Ezekijel,5,5)
Biskup Izidor Seviljski T-O karta svijeta, 7. st. (karta je tiskana 1472.)
Ovaj tip karata nazvan je
prema slovu “T” koje zatvaraju glavne (poznate) kontinentske cjeline (grč. Theos = Bog) i slovu “O” koje zatvara polje karte
Svrha T-O karata nije bila dati realan prikaz Zemlje, nego shematski prikazati
idealizirane podjele poznatoga svijeta
Jug uz gornji rub karte na Karti
svijeta Mohammed Al-Idrizija (1154.)
Heinrich Bünting, Itinerarium Sacrae Scripturae…, Magdeburg, 1581.
Sebastian Münster: Europa kao kraljica (svijeta), 1570.
Karta podzemne željeznice u Londonu
Stanovništvo svijeta, po državama Kartogram na kojem se države izobličene s obzirom na broj stanovnika
Karta turističkih dolazaka
Karta kao osnovni dio društvenih igara za djecu izvrstan medij upoznavanja prostora za djecu predškolske i rane školske dobi
Paul Hadol, Satirička karta Europe s francuskog motrišta, 1870.
Fred Rose, Satirička karta Europe, 1900.
Prikaz banalizirane percepcije Azije kod prosječnoga stanovnika SAD-a
Karta percepcijevjerske i kulturne slike Europe
Tolkienov geografski sloj nad stvarnim političko-geografskim slojem
Geografski raspored omiljenih pića
Kartogram prosječnoga godišnjeg konzumiranja alkoholnih pića (u litrama po osobi), po državama
Kartu treba promatrati kao medij komunikacije, a istodobno i s tim u vezi kao ◦ sredstvo izražavanja ◦ izvor spoznaja o stvarnom prostoru ◦ bitan subjekt dokučivanja imaginarnog prostora.
Karta je najbolji tip konstrukcije prostornosti u okviru materijalne i duhovne (pa i duhovite) sastavnice svakoga čovjeka.
Karta dopunjuje ili posve zamjenjuje tekstualnu deskripciju i omogućuje slobodniju interpretaciju prostora.
Proces dekodiranja sadržaja karte može biti vođen (upotrebom odabranih i objašnjenih kartografskih izražajnih sredstava) ali ne mora biti jednoznačan i definitivan.
Suvremeno “libertinsko” (gotovo bez ikakvih normi) ozračje iščitavanja karata ne podrazumijeva posvemašnje isključivanje standardnih znanstvenih postupaka već ponajprije ovisi o motivima i potrebama korisnika.
Banal(izira)na interpretacija geografskog sadržaja karata može pridonijeti različitim zabludama i manipulacijama: ◦ uspostava pogrešnih relativnih prostornih odnosa i s
tim u vezi
◦ ukorjenjivane pogrešnih mentalnih mapa
◦ nametanje prostorne koncepcije u pogledu izgleda i funkcioniranja svijeta
Zemlja prikazana u Mercatorovoj projekciji koja vjerno čuva oblike ali
deformira površinske odnose
P = 2,2mil. km2
P = 7,7 mil. km2
Prikaz Zemlje u Van der
Grintenovoj projekciji
primjer primjene
kartografskih ostvarenja koja su neprikladna,
posebno u nastavi
Uobičajena koncepcija svijeta okupljenog oko Greenwichkog kao početnog meridijana - polazišta za određivanje geografske dužine i računanje
pojasnog vremena: europocentričan pogled na svijet
Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora
Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora
Kontinenti okupljeni oko standardnog meridijana koji prolazi kroz Sjevernu Ameriku - polazište za mnoge rasprave (iskaz trenutačne političke moći,
relativiziranje uobičajenih prostornih fraza poput Bliskog i Dalekog Istoka i sl.)
Svijet okrenut naopačke? Je li uobičajeno prikazivanje jedino relevantno?
Karta – medij komunikacije
Karta – sredstvo izražavanja
Karta – nezaobilazan oblik ◦ upoznavanja ◦ prepoznavanja
◦ pridruživanja stvarnoga i imaginarnog prostora
Hvala na pažnji!
