Preddiplomski interdisciplinarni studij

Kultura i turizam

TURISTIKA GEOGRAFIJA SVIJETA

Dr.sc. Nikola Vojnovi

nvojnov@unipu.hr

Konzultacije

ponedjeljkom u 8:30 sati

kabinet 10, Preradovieva 1/1

uz prethodni dogovor mailom

plan i program

1. Turistika geografija predmet i zadaci istraivanja

Pojam, pojava i razvoj turizma kao geografskog fenomena

2. Faktori razvoja turizma (prirodno-geografska atraktivna

osnova razvoja i drutveni atraktivni faktori)

Turistika regionalizacija svijeta

3. Turizam Angloamerike

4. Turizam Latinske Amerike

5. Turizam Australije i Oceanije

6. Turizam Azije

7. Turizam Afrike

8. Turizam Europskog Sredozemlja: panjolska i Portugal

9. Turizam Europskog Sredozemlja: Francuska, Italija i Grka

10. Turizam Alpa: Slovenija, vicarska i Austrija

11. Turizam Sjeverne Europe: Finska, vedska, Norveka,

Danska, Island

12. Turizam Zapadne Europe: Njemaka, Nizozemska,

Belgija, Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike

Britanije i Sjeverne Irske

13. Turizam Srednje Europe: Poljska, eka, Slovaka i

Maarska

14. Turizam Istone Europe: Ruska Federacija i Ukrajina

Turizam Jugoistone Europe: Bugarska i Rumunjska

15. Zavrne i zakljune teme: upute o finalizaciji seminara,

pripreme za pisani i usmeni ispit

Literatura Boniface, B., Cooper C., Cooper, R., 2012:

Worldwide destinations The geography of travel

and tourism, Elsevier, Oxford

Curi, Z., Glamuzina, N., Opai, V.T., 2013:

Geografija turizma Regionalni pregled, Ljevak,

Zagreb

Lew , A., Hall C.M., Dallen T., 2008: World

geography of Travel and Tourism. A regional

approach, Elsevier, Oxford and Burlington

Burton, R., 1995: Travel geography, Longman,

Harlow

Williams, S., 2009: Tourism Geography A new

synthesis, Routledge, London and New York

Dopunska i izborna literatura

Hall C.M., Page S.J., 2002: The Geography of tourism and recreation, Routledge, London and NewYork

Vukoni, B., avlek, (ur.), 2001: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb

Mller, H., 2004: Turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb

orak, S., Mikai, V., (ur.), 2006: Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb

Znanstveni i struni radovi relevantni s turistikom geografijom svijeta

Obveze studenata

Detalji izloeni u syllabusu kolegija, Pravilniku o

studiju i Pravilniku o ocjenjivanju Sveuilita Jurja

Dobrile

Aktivno sudjelovanje u nastavi

Prezentacija i izrada seminarskog rada

Pisani ispit:

test sa zadacima objektivnog tipa

Usmeni ispit:

teme iz teorijske osnove turistike geografije, teme iz

europskog i izvaneuropskog prostora, teme iz

studentskih seminara

Turistika geografija

Objekt, pristupi i ciljevi geografskog

istraivanja turizma

Turistika geografija Znanstvena disciplina geografije koja prouava

turizam kao prostornu i drutveno-gospodarsku

pojavu na odreenom podruju; utjecaj turizma na

prirodnu osnovu, gospodarstvo, stanovnitvo,

preobraaj krajolika; prouava prirodne i/ili

drutvene geografske faktore razvoja turizma;

usporeuje opseg i znaaj turistikog prometa u

pojedinim regijama te vrednuje pojedine tipove

turizma.

Objekt: Turizam u geografskom prostoru. Sadraji,

procesi, veze, odnosi i modeli u geografskom prostoru.

Pristupi geografije u prouavanju turizma

TRADICIONALNI PRISTUPI

a) Regionalni pristup

b) Prostorni razmjetaj turizma

c) Utjecaj turizma na prostor

d) Planiranje turizma

e) Prostorni modeli turistikog razvoja

Regionalni pristup Prouavanje i komparacija turistikih obiljeja na razliitim prostornim razinama

Prostorne razine mogu biti :

Lokalna: dio naselja, naselje, jedinica lokalne samouprave nieg ranga (opina)

Regionalna: upanija, dio upanije, dio drave

Nacionalna: drava

Internacionalna: dijelovi kontinenata ili kontinenti

Globalna: svijet kao cjelina

Interakcije, motivi za putovanje, efekti i utjecaji turizma variraju na razliitim prostornim razinama

Bez ovog pristupa mnoge usporedbe i razlike ostale bi nerazjanjene ili nedovoljno poznate

Pojam regije Regija je izdvojeno podruje Zemlje posebnih prirodno-geografskih i/ili drutveno-gospodarskih i povijesnih obiljeja, koja su tako meusobno isprepletena i povezana da prostoru daju pojavnost i cjelovitost po kojem se razlikuje od drugih regija. Turistika regija je prostor slinih prirodnih, demografskih, socioekonomskih i drugih obiljeja koji je privlaan turistima, odnosno koji turisti posjeuju u duem vremenskom nizu. Homogena turistika regija (specijalizirana ili u uem smislu) je ona regija u kojoj je turizam najzastupljenija djelatnost stanovnitva. Heterogena turistika regija (nespecijalizirana ili u irem smislu) je ona regija u kojoj je turizam jedna od djelatnosti stanovnitva.

Pojam turistike destinacije

Turistika destinacija je mjesto, regija ili drava

intenzivnog okupljanja turista zbog razliitih koristi koje

im ona prua, a mora biti dovoljna privlana i

opremljena za dolazak, prihvat i boravak turista.

S obzirom na strukturu turistikog proizvoda izdvajaju se:

-Tradicionalne

-Nove

Turistika sredita (centri) i resorti

Postoji razlika izmeu resorta i turistikog sredita.

1. Resort je mjesto posjeeno od turista u kojem je

rekreacija i turizam glavni razlog njegovog nastanka.

Resort se tlocrtom i ambijentalno razlikuje od

susjednih ruralnih ili urbanih naselja

2. Turistiko sredite (mjesto) je prostorno i

funkcionalno kompleksniji prostor u kojem turizam ne

mora nuno imati primarnu funkciju.

Vrste turistikih sredita (centara) a) Termalni i mineralni izvori- Vichy, Lipik, Montecatini, Bad Ischl, Topusko, Mammoth Springs b) Gorska sredita- ne moraju nuno imati funkciju centra zimskih sportova: Darjeeling, Berchtesgaden, Zavian c) Sredita zimskih sportova- alpsko i nordijsko skijanje: St. Moritz, Bovec, Rogla, Schladming d) Kupalita- morska, rijena, jezerska, vodeni parkovi: Rabac, Blackpool, Brighton, Bol, Siofok e) Centri zabave i kockarnice- Reno, Atlantic City, Las Vegas f) Usluna sredita- naselja uz nacionalni park: Crni Lug, Rakovica, Skradin, Faana, La Grave, Ashford, Crescent City g) Hodoasnika sredita- Lourdes, Meka, Marija Bistrica h) Kulturno-povijesna sredita- Nin, Firenca, Dubrovnik i) Glavni gradovi j) Industrijska sredita- industrijska i rudarska batina: Bradford, Raa, Ruhr k) Luke i pogranini gradovi

Prostorni razmjetaj turizma

Jedno od najvanijih podruja istraivanja turistike geografije, a obuhvaa geografska obiljeja turistike destinacije (regije): Geografski poloaj i smjetaj Atrakcijsku osnovu: prirodnu, drutvenu, ostalu Procesi i veze emitivnih i receptivnih turistikih prostora: Vrste kretanja Intenzitet kretanja Prometne veze Vrste turizma

Utjecaj turizma na prostor

Geografija sa svog aspekta prouavanja:

- Utjecaj na okoli/prirodnu osnovu

- Drutveni i kulturni utjecaj: stanovnitvo

- Utjecaj na gospodarstvo:

utjecaj na srodne grane (ugostiteljstvo i trgovina)

utjecaj na ostale grane gospodarstva

Ovi utjecaji nisu jednostavna suma:

Geografija ima mogunost sinergijskog povezivanja u

prouavanju navedenih utjecaja

Planiranje turizma

Povijesno postoje dugotrajne i uske veze geografije i

planiranja (zajedniki interes u organizaciji ljudi,

prostora i resursa)

Sudjelovanje u prostornom, drutvenom i

ekonomskom planiranju

Cilj planiranja:

-Utvrditi kapacitet nosivosti turizma u receptivnim

regijama

-Ograniiti tetne utjecaje turizma na prirodnu osnovu,

lokalnu zajednicu i gospodarstvo

-Poveati prednosti turizma: prostorne, gospodarske,

drutvene

Prostorni modeli turistikog razvoja

Izrada modela razvoja turizma:

- Razvoj i promjene strukture turizma kroz prostor i

vrijeme

- Prostorna raspodjela turizma:

unutar drave, regije ili naselja

- Razvoj hijerarhije turistikih destinacija

- Efekti udaljenosti u strukturi turistikih kretanja

Novije tendencije u geografskom prouavanju

turizma

Suvremenost i mobilnost

Globalizacija

Nova geografija proizvodnje i potronje

Potronja i identitet

Odrivost

Suvremenost i mobilnost

Mobilnost obuhvaa dobra, informacije, slike, ideje,

usluge, financije i ljude.

-Mobilnost se sastoji od sredstava i tokova

-Sredstva: mree strojeva, tehnologije i infrastrukture

koje omoguuju mobilnost

-Tokovi: kretanja ljudi, dobara, ideja i slika

-Turizam i turistiki prostor je neposredno strukturiran

po obrascu sredstava i tokova kao jedan od njegovih

najznaajnijih dijelova

Globalizacija

Proces svjetskog objedinjavanja nadzora lokalnih,

regionalnih i nacionalnih sustava.

Mobilnost prelazi granice nacionalnih drava

Turizam je istaknuta sastavnica procesa globalizacije i

jedan od najvanijih kanala kulturne i gospodarske

razmjene, ali i sam preoblikovan globalizacijom.

Stvaranje nadnacionalnih politiko-gospodarskih saveza

EU

NAFTA

MERCOSUR

APEC

EURASEC

Nova geografija proizvodnje i potronje

Promijenjena koncepcija proizvodnje i potronje

-Sektorske promjene:

Od industrije prema uslugama

-Prostorne promjene:

Stare jezgre proizvodnje: Europska unija i

Angloamerika Nove jezgre proizvodnje:

Jugoistona, Juna i Istona Azija

Ove se promjene odraavaju na promjene u nainima

potronje ukljuujui turizam

Potronja i identitet

Potronja je primarno ekonomski proces, ali i

drutveni i kulturni proces

U procesu potronje neka dobra dobivaju kultni status

(odjea, obua, prijevozna sredstva, ureaji)

Ljudi kroz potronju oblikuju vlastiti identitet

Turizam ima kljunu ulogu u tim procesima:

stare i nove kultne destinacije

Odrivost

Pojam odrivog razvoja javlja se 1987. godine

Neki teoretiari su i prije razvili sline koncepcije.

Primjena odrivog razvoja u turizmu

Revalorizacija odnosa turizma prema:

-Prirodnoj osnovi (okoli)

-Stanovnitvu

-Gospodarstvu

Naglasak je na primjeni odrivog razvoja u manjim

prostornim cjelinama poput naselja i opina.

Ciljevi turistike geografije

-Istraiti prostorne i socioekonomske uvjete pod

kojima se razvija turizam

-Analizirati prostornu raspodjelu turizma i turistiku

infrastrukturu

-Istraiti naine na koje se turizam razvijao i s kojim

sudionicima

-Analizirati broj turista i noenja, motive i strukturu

putovanja, porijeklo turista

-Objasniti utjecaj turizma na prirodnu osnovu,

gospodarstvo i stanovnitvo receptivne regije i

predloiti mjere odrivosti

Problemi u istraivanju turizma

a) Nemogunost statistikog praenja turistikih

aktivnosti

b) Pokuaj definiranja turizma kao proizvodnje

turistikih usluga

c) Nepostojanje zajednike teorijske osnove i

koncepcije te multidisciplinarnog pristupa

d) Suprotstavljena istraivanja i rezultati razliitih

struka i znanosti

Geografija i studij turizma

-Podizanje razine osobnog i profesionalnog usavravanja

organizatora turistike djelatnosti

-Podizanje razine ope kulture organizatora turistike

djelatnosti

-Razvijanje kritikog odnosa i promiljanja problematike

razvoja turizma naselja, opine/grada, upanije i Hrvatske

-Razvijanje kritikog odnosa i promiljanja zatite

prirodne osnove u funkciji odrivog turizma

-Stjecanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje

procesa globalizacije i meunarodnih integracija u

turizmu

-Primjena geografskih znanja i vjetina u planiranju

razvoja turizma pojedinih destinacija i regija

Savjeti za bolje razumijevanje gradiva

-Obnoviti znanja o kontinentima i dijelovima

kontinenata: regionalna geografija

-Obnoviti i primijeniti prethodno steena znanja i

vjetine iz geografije i geografiji korelativnih znanosti

-Obnoviti znanja i vjetine o orijentaciji u prostoru,

geografskoj mrei i geografskoj karti

-Sluiti se geografskom kartom kao obveznim

pomagalom u upoznavanju s geografskom

problematikom

-Za obnovu dosadanjih znanja i vjetina te olakano

postizanje zadanih ciljeva sluiti se vaeim atlasima i

gimnazijskim udbenicima iz geografije

HVALA NA PANJI