Faze evaluacijskog procesa u praktinoj nastavi

Faze evaluacijskog procesa u praktinoj nastaviIvana MilakoviDiplomski studijRazredna nastavaOrajeVrednovanje ili evaluacija predmet je dokimologije,znanosti koja se bavi prouavanjem sustava ocjenjivanja u koli i drugdje

Izraz vrednovanje potjee od francuske rijei evalution, a znai odreivanje, utvrivanje, procjenjivanje vrijednostiPrema pravilniku o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli

Vrednovanje se definira kao sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima, a sastavnice su praenje, provjeravanje i ocjenjivanjePraenje je sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i kolskim kurikulumom.

Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine.

Ocjenjivanje je pridavanje brojane ili opisne vrijednosti rezultatima praenja i provjeravanja uenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta. Kurikulum vrednovanja u nastavnom predmetu Praktina nastava obuhvaa:

praenje promjena u uenicima tijekom ostvarivanja kurikuluma uenja u praktinoj nastavi,provjeravanje razine usvojenih znanja i razvijenih vjetina,ocjenjivanje razine usvojenih znanja i razvijenih vjetina i navika u odnosu na postavljeni cilj,evidentiranje rezultata praenja,provjeravanja i ocjenjivanjaPraenjePraenje uenika omoguava nastavniku :

stjecanje uvida u dijelove nastavnog programa koje su uenici usvojili i one dijelove koje su uenici slabije usvojili ili ih uope nisu usvojili,

organizira svoje aktivnosti radi uklanjanja uoenih slabosti u znanjima,vjetinama i navikama uenika,

informira uenike i njihove roditelje,razrednika,razredno vijee i dr.o ostvarenom napretku uenika kao i o potekoama u ostvarenu ciljeva praktine nastave.

PraenjeNaini praenje promjena u praktinoj nastavi:promatranjemdijalozima

Promatranjem nastavnik praktine nastave moe zakljuiti: o tome kako uenika shvaa zadane zadae, tonosti i brzini rada uenika,odnosu uenika prema mjerama osobne i tehnike zatite na radu,te zatite okolia. motiviranosti,pouzdanosti i odgovornosti uenika,sposobnosti povezivanja strukovno-teorijskog znanja,znanja iz prirodoslovlja i matematike s praktinim radom,nunim korekcijama u strukovno-teorijskoj i praktinoj nastaviPraenjeDijalozima nastavnik:

provjerava razumiju li i koliko uenici uzrono-posljedine odnose(izmeu materijala i orua za rad,izmeu orua za radi kvalitete obrade materijala )

potie uenike na kvalitetu verbalnog izraavanja o onome to kako i zato tako radePraenjeSadraj (elementi) praenja razvoja uenika

Usvojeni stupanj vjetinaKvalitetaKvantitetaPrimjena strukovnih znanjaPrimjena ispravnog postupka u raduSnalaenje u raduMarljivostVrijeme provedeno u raduZainteresiranost za posaoStav o raduOdnos prema radu i osobna urednostOdnos prema drugima i prema nastavniku

Kod proizvodnih zanimanja teite je praenja,na elementima kvalitete i kvantitete,a za neproizvodna zanimanja na elementima kvalitete.

ProvjeravanjeProvjeravanje u praktinoj nastavi odnosi se na: znanja iz zatite na radu,zatite od poara i zatite okolia,a provjeravanje razvijenih radnih vjetina i navika se odnosi na one radne vjetine i navike koje sadri pojedina vjeba i/ili radni zadatakProvjeravanje napretka uenika u praktinoj nastavi znaajno je za uenike,roditelje ili staratelje,nastavnika praktine nastave i za strukovnu koluueniku - omoguava uvid u osobni napredak po elementima provjeravanjaroditelj ili staratelj - dobiva informacije o rezultatima i potekoama u proces razvijanja novih znanja i vjetina njihove djecenastavniku - omoguava rangiranje uenika prema ostvarenom napretku u odnosu na postavljeni cilj i uklanjanje propusta i nedostataka u praktinoj nastavisrednjoj strukovnoj koli - omoguava osmiljavanje aktivnosti s ciljem unapreivanja praktine nastave

ProvjeravanjeOblici provjeravanja u praktinoj nastavi1)subjektivni oblici provjeravanja:-promatranje ,-usmeno i pismeno

2)objektivni oblici provjeravanja-redovite vjebe,-test-vjebe(redovite i izvanredne),-zavrni radovi

-Subjektivno provjeravanje i ocjenjivanje -prisutno kod neproizvodnih zanimanja (umjetnikih i uslunih),jer kvaliteta i kvantiteta nije standardizirana

ProvjeravanjePromatranje rada i ponaanje uenika u procesu praktine nastave temelj je za subjektivno zakljuivanje nastavnika praktine nastave o uspjenosti uenika

Usmeni oblici provjeravanja-dijalog kojega vodi nastavnik,-rasprava uenika pred nastavnikom o odreenom problemu.

Pismeni oblik provjeravanja-dnevnik rada ili radna mapa

ProvjeravanjeDijalog - nastavnik postavlja odreeni broj pitanja ueniku i na temelju kvalitete odgovora prosuuje vrijednost njegovih znanjaRasprava-uinkovita i uenicima zanimljiva,ako se uenicima jasno definira problem koga trebaju raspravom rijeiti,ako im se predoe elementi vrednovanja,ako im se odredi vrijeme u kome trebaju pokuati rijeiti problemDnevnik rada-treba utvrditi to (koje elemente) mora sadravati, kako treba oblikovati dnevnik rada (opisi,grafiki crtei,tehnoloka dokumentacija,itd.),do kada su uenici duni predati dnevnik rada nastavniku(u odnosu na polugodite i kraj nastavne godine) i u kojoj mjeri dnevnik rada utjee na ocjenu iz praktine nastaveProvjeravanjeRedovite vjebe

Za proizvodna zanimanja:uspjenost uenika ocjenjuje se na osnovi rezultata: - usporeivanja uradaka s uzorkom,- usporeivanjem s najboljim uratkom uenika,- mjerenja uenikih uradaka i usporeivanjem izmjerenih vrijednosti sa zadanim normama kvalitete,a potom i s normama kvantiteta.

Za neproizvodna zanimanjakvaliteta uspjenosti uenika procjenjuje se subjektivno,a kvaliteta uspjenosti se usporeuje s prosjenim normama rada vrnjaka ili s normama rada iskusnih radnika istog zanimanja,umanjenim za 30 postoProvjeravanjeTest-vjebe-redovite-obuhvaa kljuna strukovno-teorijska znanja i poeljne vjetine i navike koje je uenik usvajao tijekom proteklog polugodita i/ili godine

-izvanredne test-vjebe- kad naunik na kraju polugodita ili nastavne godine ima negativnu ocjenu iz kljunih strukovno-teorijskih nastavnih predmeta-nastoji se procijeniti moe li naunik,i bez pozitivnih ocjena navedenih predmeta,uspjeno obavljati poslove u svome buduem zanimanju

Provjeravanje zavrnim radovima -provjera praktine osposobljenosti za samostalan i timski,siguran,odgovoran i uinkovit rad u zanimanju na kraju kolovanjaProvjeravanjeKriteriji provjeravanja i ocjenjivanja uenika u praktinoj nastaviza proizvodna zanimanja-kvaliteta i kvantitetaza neproizvodna zanimanja-kvaliteta.

Instrumenti za mjerenje:za proizvodna zanimanja-objektivni (standardizirane tehnike naprave,kao to su metar,pomino mjerilo,mikrometar,ampermetar,itd.) i subjektivni (osjetni organi nastavnika,kao to su vid,sluh,opip,okus,njuh);za neproizvodna zanimanja-gotovo iskljuivo subjektivni,tj. osjetni organi nastavnika(vid,sluh,opip,njuh i okus).

OcjenjivanjeOcjena -predstavlja sud,dijagnozu,nastavnika praktine nastave o uspjehu uenika,koji je izraen opsegom i kvalitetom usvojenih znanja i poeljnih radnih vjetina i navika u odnosu na postavljeni cilj osposobljavanjaOcjenjivanje - je davanje suda(zakljuka),dijagnosticiranje nastavnika,na temelju dovoljno elemenata,o ostvarenom napretku uenika u odnosu na postavljeni cilj.

Vrijednost ocjene iz praktine nastave:informativnu, dijagnostiku, motivacijsku, prognostiku, odgojnuadministrativnu vrijednostocjenjivanjeVrste ocjenjivanja:

formativno-u tijeku nastavnog procesasumativno ili zbirno- na kraju odreenog ciklusa poetno ili ulazno,koje se obavlja nakon upisa uenika u odreeni obrazovni program u tijeku nastavnog procesa na zavretku nastavnog procesa slovno,-bodovno,-brojano,-rijeimaindividualno i timsko

Najpoznatiji i najraireniji sustav ocjenjivanja u praktinoj nastavi ,je numeriki(brojani) sustav.

Evidentiranje rezultataZa evidentiranje rezultata,nastavnik koristi propisanu pedagoku dokumentaciju: a) imenik uenika kao sastavni dio razredne knjige odreenog razreda, b) radnu mapu uenika c) posebne osobno ustrojene evidencije (evidencijski list za svaku vjebu, karton praenja razvoja uenika,koji vodi od poetka do zavretka osposobljavanja uenika za zanimanje)