Fibule Tipa Osor

7/22/2019 Fibule Tipa Osor

1/7

Sveuilite u Zadru

Odjel za arheologiju

Fibule tipa Osor

Naziv kolegija: eljezno doba

Mentor: prof. Martina elharStudent: Andrea Vranji


2/7

U Zadru, svibanj 2012.g.

Uvod

Na liburnskom podruju se u starije eljezno doba javlja vjerojatno najljepi primjerak nakitakoji predstavljaju velike dvodijelne fibule tzv.fibule tipa Osors velikim ploastim diskom nakraju noge. Ukras na disku noge fibule spaja dva dekorativna naela: starije naelo koje seoituje ukraavanjem lima iskucanim kuglicama i modernije naelo koje ini paljivourezivanje. Sredinji motiv predoavao je slobodnu meandroidnu kompoziciju, sunev simbol

predoen u obliku svastike, dok se na nekim primjercima pojavljuju i motivi maltekog kria1.Osnovni simbolini prikazi smjeteni su unutar pravokutnika ili su povezani s njime.Fibule ovog tipa dobile su ime po znaajnom mjestu nalazita smjetenom na Malom Loinju.

Njihova datacija smjeta se u drugu fazu razvoja eljeznog doba Liburnije koja se dijeli nastupanj A i B, tj. kroz 8. i 7.st.pr.n.e2.Ove fibule dijele se na dvije varijante koje razlikujemo po nainu ukraavanja luka ilivarijanta A i B.

1 S., DIMITRIJEVI, T. TEAK-GREGL, N., MAJNARI-PANDI, 1998, 3132 Podjela na stupanj A i B po . Batoviu

2


3/7

Varijanta A

Varijanta A karakteristina je po visoko nadsvoenom luku od plosnatog lima na kojem se

desno i lijevo nalaze u parovima nizovi stoastih dugmeta nainjenih od spiralno savijeneice. Oni su aplicirani na taj nain da je ica od koje su izraena dugmeta u sredini raskovanai zakovicama privrena na luk. Zakovice su prekrivene s tri reda nakovrane ice. Kraj luka

prolazi kroz rupu na igli, a ispod toga je zavijen tako da igla ne moe ispasti. Druga stranaluka je savijena u visoku petlju koja dri iglu. Petlja je na kraju raskucana, vodoravno savijenana jednu stranu i s nekoliko zakovica dri veliki diskasti nastavak noge3. Disk je ovalan ilisrcolik, a gornji dio je ukraen. Igla je na drugom kraju produena, te da bi stvorila protuteudiskastom nastavku, ima bronanu ili jantarnu perlu. Kod velike veine primjera, igla imadiskasti zavretak.

Na lokalitetu Osor je pronaeno 5 ili 6 primjeraka fibula s koninim dugmetima, tj. fibulaprve varijante. Krajem 19.st. iskopavanja je na ovom lokalitetu vodio upnik Bolmari, a C.Marchesetti je objavio neke predmete iz grobova u osorskoj arheolokoj zbirci.Osim u Osoru, primjerci prve varijante pronaeni su u Zatonu i u Ninu.U Ninu je pronaena fibula sa dvije ptice na luku, a rub diska noge je bio ukraen sa tri redaiskucanih tokica, dok je sredinji ukras inio urezani ornament. Takoer je na nepoznatomnalazitu pronaena fibula iji sredinji motiv diska ini par ptica, a na drugom kraju igle jedodana jedna jantarna perla4.

Slika broj 1Prikaz varijante A iz NinaD., GLOGOVI, 1982, 80

3 D., GLOGOVI, 1982, 754 D. GLOGOVI, 1982, 43

3


4/7

Varijanta B

Druga varijanta je takoer dvodijelna fibula s visoko nadsvoenim lukom. No luk ove fibuleje narebren ili lano tordiran. Kraj luka prolazi kroz rupu na igli, a ispod je savijen tako daigla ne moe ispasti. Takoer ima diskasti zavretak noge.Fibula iz Nina jedini je u potpunosti sauvan primjerak fibule ove varijante. Produetak iglena fibuli iz prethodno spomenutog lokaliteta, je samo do polovice tordiran s laganomraskucanim krajem. Na tom se mjestu vjerojatno nalazila jantarna perla koja se nije ouvala.Osim nalaza iz Nina, fibule druge varijante potjeu i sa Krka i jedan primjerak sa nepoznatognalazita se uva u Arheolokom muzeju u Splitu.

Slika broj 2Prikaz fibula s narebrenim lukom

D. GLOGOVI, 1982, 78

4


5/7

Utjecaji iz Italije i razlike

Po disku na nozi fibule tipa Osor prve i druge varijante, ubrajaju se u veliku grupu

ranoitalskihfibula a disco5. U Italiji se ovaj tip fibula, tj. njihov disk razvija iz raskucanevodoravne spirale na nozi. Raskivanjem spirale disk postaje vei, a spirale se poinjeurezivati. U daljnjem razvitku ta urezana spirala povremeno na mjestu gdje je disk pridran nanozi ili se u potpunosti gubi. Na mjesto te urezane spirale sada stupa ugravirani geometrijskiukras. Ovaj postepeni nestanak spirale s diska prati se na fibulama iz vilanovskih grobova utarkvinijskim nekropoloma i nekropoli Sala Consilina u junoj Italiji.Uoava se tendencija ka veem ukraavanju diska, posebice na mlaim fibulama gdje se vidiobogaivanje repertoara geometrijskog ukraavanja.Fibule s diskom i listoliko proirenim i graviranim lukom javljaju se u grobovima 2. fazeeljeznog doba u Picenumu. Na fibulama iz Picenuma iz prvog stupnja javljaju se urezanispiralni nizovi rafiranih trokuta, dok se na onima iz druge faze javljaju motivi meandarskogkria i svastike po sredini diska.

No moda jednu od najboljih analogija za liburnske fibule nam prua materijal iz grobaa 232nekropole Savena u Bologni i iz vilanovske nekropole Verruchiu kraj Riminija. U Saveniimamo primjerak spiralno savijene ice koja je formirana u konina dugmeta, a zakovice nasredini luka pokrivene su nakovranom icom6. Iz nekropole Verruchiu, iz groba 3 potjeefibula sa spiralnim stocima na luku i diskastim nastavkom noice.Liburnske fibule a disco s jednako ukraenim lukom razlikuju se od italskih po tome to suiskljuivo dvodijelne, luk je vie zasvoen, a gravirani ukras pokazuje neke specifinosti.Primjerice niz ispupenja uz rub izmeu nekoliko nizova iskucanih tokica, tako da borduradiske je iskljuivo reljefna, a ne gravirana kao kod italskih primjeraka. No, na fibuli iz Zatona

se opaa izvjesne reminiscencija na spiralu iz koje se disk razvio u vidu nesimetrinogishodita iskucane bordure.Tri diska liburnskih fibula imaju u sreditu ovalnog polja kvadrat uvinutih stranica, dok kodfibule iz Zatona u istom kvadratu se nalazi svastika, a iz kutova izlaze rafirane cik caklinije. Ovakvo popunjavanje sredine polja geometrijskim likom je jo jedna razlike izmeuliburnskih i italskih fibula.Stoga se smatra da fibule tipa Osor nastaju kao rezultata podeavanja vanjskih utjecaja,tonije vilanovskih, ukusu i potrebama domaeg stanovnitva. Budui se da se zbognavedenih razliitosti, nikako ne moe raditi o importu, ove fibule vjerojatno nastaju uradionici smjetenoj negdje u ovim krajevima. S obzirom na uglavnom jednake dimenzije igotovo identian izgled smatra se da sve potjeu iz jedne iste radionice.

5 D., GLOGOVI, 1982., 766 Po Mller-Karpe to je stupanj Bologna I ili 9.st.pr.n.e.

5


6/7

Zakljuak

Najstariji od ova etiri groba s fibulama tipa Osor je grob br. 26 iz Nina koji se datira u8.st.pr.n.e. ili u fazu II A. Najmlai je grob br. 3 iz Nina koji se ne moe datirati prije kraja6.st.pr.n.e. zbog nalaza fibuleprotocertosa tipa. U svim grobovima nalazimo po jedan

primjerak fibula tipa Osor, to bi znailo da one predstavljaju luksuzniji predmet ili pakoznaavaju status pokojnika. Takoer nalazi fibula sa predstavom ptica i dalje simbolizirajusunev simbol i solarni kult, koji se pojavljuje jo od bronanog doba.Renato Peroni je diskaste fibule s koninim dugmetima na luku uvrstio u oblike koji sugeneralno rasprostranjeni na istonoj obali Jadrana i u Italiji7. No, ovaj nakit ipak ukazuje naizravne veze sjevernih krajeva Liburnije, tonije kvarnerskih otoka s Italijom, tj.sjeveroistonom Emilijom.Ovaj nakit ilustrira kompozitni i eklektiki ukus s tenjom k sabiranju veeg broja detalja,ukus koji je stoljeima bio dominantan i istaknut u liburnskom stilu izrade nakita. Ve ranoLiburni pokazuju velike tehnike vjetine i kompleksnost izrade ukrasa. Stoga moemo

pretpostaviti da su ove fibule djelo obrtnika doseljenog s Apeninskog poluotoka ili njegovihuenika.

7 D., GLOGOVI, 1982, 84

6


7/7

LITERATURA :

Dimitrijevi S., Teak-Gregl T., Majnari-Pandi N.,Prapovijest, Zagreb, 1998., 313

Glogovi D., O fibulama tipa Osor,Arheoloki radovi i rasprave, VIII-IX, Zagreb, 1982, 75-85

Glogovi D., Fibeln im kroatischen Kustengebiet,Prahistorische Bronzefunde, AbteilungXIV, Band 13, Mainz, 2003., 43 46

7

Documents

Fibule Tipa Osor