Financije Telekomunikacije Graditeljstvo i nekretnine Automobili … · 2016. 9. 2. · 2 BIZdirekt travanj 2012. 3 Sadržaj 15 tema broja: Financije U Hrvatskoj se kriza manifestirala

1www.mirakul.hr

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuTomislav Marjanović

TelekomunikacijeGraditeljstvo i nekretnineAutomobiliKontinentalni i zdravstveni turizam

issn

: 184

8-29

37

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 45, godina VII, travanj 2012.

32 BIZdirekt � travanj 2012. www.mirakul.hr

Sadržaj15 tema broja: Financije

U Hrvatskoj se kriza manifestirala u punom zamahu polovi-com 2009. godine, no nije nastala na istim temeljima kao i Velika recesijska kriza s kojom teče paralelno, i trebat će još puno odricanja i vremena da bismo kao nacija počeli osjećati prve efekte „boljeg života“. U međuvremenu, zbog opravdano vrlo izraženog nepovjerenja građana prema bankama, ban-ke mijenjaju pristup klijentima, osmišljavaju nove proizvode, smanjuju kamatne stope.

21 Graditeljstvo i nekretnine

44 Automobili 48 Kontinentalni i zdravstveni turizam

38 Telekomunikacije

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku

Zagreba i urednik portala croenergo.eu

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Azerbajdžan

Prehrambena industrija - Potencijalni pokretač gospodarskog rasta

Farmaceutska industrija - Zdravstveni sustav najveći partner svakoj farma-

ceutskoj industriji

Poslovni stil - Sve izraženija važnost izgleda u neverbalnoj komu-

nikaciji

Regionalni razvoj - Stvaranje uvjeta za ravnomjerni regionalni razvoj

Poslovni kalendar

30

33

57

65

5

6

10

24

27


Jedna godina, nije problem, može se izdržati, većina poduzetnika nakupila je rezerve prijašnjih lukrativnih godina. Dvije godine? U redu, provedu se racionali-zacija i reorganizacija te se prebrodi još jednu tešku godinu, pa i dvije. Ali četiri i pet godina krize? E, tu već, kako bi se opstalo i razvijalo u iznimno tešku okruženju, dolazimo do ozbiljnih reorganizacija, a često i promjena poslovnih modela. Interesantno je i, naravno, pomalo tužno promatrati ono što se događa s djelatnostima koje su cvjetale za vrijeme gospo-darskog napretka, poput građevinske, automobilske ili marketinške industrije, te promatrati djelatnosti koje se trenutno najbolje drže u krizi, poput financijske te nekih segmenata prehrambene i IT-industrije. Može se zaključiti da su neke djelatnosti zapravo vrlo stabilne i prilično otporne na krizu pa je poduzetnicima koji se sada, recimo, bave izgradnjom zgrada ili imaju radio postaju, za preporučiti da osnuju tvrtku za financijsko savjetovanje, izradu aplikacija za smartphone ili možda da probaju pokrenuti novu liniju bio-kozmetičkih pre-parata. Da, u krizi znanje i inovativnost jako dobro prolaze.

Ukoliko se ipak tvrdoglavo držite svoje višegodišnje djelatnosti, iz ljubavi ili jednostavno zato što ništa drugo ne znate raditi, trebali biste hitno proširiti vi-dike. Eko-gradnja, europski fondovi, nove inovativne usluge i strana tržišta samo čekaju vaš hrabar sljedeći potez. Da, jedan od recepata za izlazak iz krize jest potpuna promjena poslovne filozofije unutar djelatno-sti kojom se bavite. Jedan je od prvih poteza, naravno, stjecanje znanja koje u teška vremena još više dobiva

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Ivan Bašić

Zamjenici grafičkog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

na značaju, ali ne u službi rasta unutar konkurentskog okruženja, već pukog opstanka. Jeste li osjetili kako se mentalno naprežete više nego ikada?

Za sve one koji su, u potrazi za većim mogućnostima i profitima, spremni promijeniti djelatnost, u ovom broju predstavili smo mnogo dobrostojećih područja, od financija i telekomunikacija do farmaceutike i prehrambene industrije, pa ih proučite i razmislite. Interesantno je područje i kontinentalni turizam; od tog vida turizma brojne države u Europi zarađuju više nego mi od našeg „najljepšeg mora na svijetu“. Za nostalgičare smo predstavili i novosti u auto-industriji i graditeljstvu, gdje još uvijek ima, vjerovali ili ne, pro-fitabilnih tvrtaka i niša!

Nakon što pročitate i ovaj broj od korica do korica, a to je najmanje što od vas očekujem, uz neizbježno podcrtavanje i označavanje žutim markerom, vjerujem da ćete naći odgovor na pitanje iz naslova. Odgovor je zapravo više nego očit, siguran sam da ćete ga, nakon pažljiva čitanja, i sami otkriti. Bilo bi nam drago i da nam pošaljete odgovore do kojih ste došli, obećajemo poslati vam točna rješenja.

Kad će svjetlo na kraju tunela?

Uvodnik


BIZ vijesti

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU iz pretpristupnih će fondova s 16 milijuna eura nepo-vratno financirati ukupno 19 novih projekata. U toj shemi novac će biti dodijeljen čak četirima projekti-ma Osječko-baranjske županije, naime Poslovnoj zoni Bijelo brdo, Poslovnom inkubatoru BIOS, Industrijskoj zoni Janjevci i Vinskim cestama OBŽ-a. Projekt »Wine Tour« službeno je započeo 1. ožujka 2012., a njime je predviđeno uređenje ukupno 18,5 kilometara vinskih cesta u općinama Drenje, Erdut, Kneževi Vinogradi, Feričanci, Draž, Popovac i Beli Manastir. U okviru pla-na da se u svakom od četiri vinogorja u županiji otvo-ri i po jedan manji muzej, a Osijek će u Tvrđi dobiti regionalni muzej vina. »Subjekti s područja OBŽ-a u EU natječajima ostvaruju najbolje rezultate u RH. To nije slučajnost, nego dokaz izvrsnosti«, istaknuo je dr. Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije.

U Osječko-baranjsku županiju iz EU-a stiže još 30 milijuna kuna

U Gospodarskoj zoni Antunovac 23. ožujka svečano je otvoren novi moderni distributivni centar Perutni-ne Ptuj–Pipo Čakovec izgrađen, unatoč recesiji, zbog povećanih potreba poslovanja i zahtjeva za suvreme-nom infrastrukturom. S centrom Osijek, u kojeg je Perutnina Ptuj–Pipo Čakovec investirala 15 milijuna kuna, tehnološki je nadograđen cjeloviti sustav kvali-tete, sigurnosti i sljedivosti koji omogućava opskrbu potrošača zdravim i kvalitetnim pilećim proizvodima za sve generacije. -Za učinkoviti nastup na tržištu potrebne su strateške i kontinuirane investicije u različita poslovna

Otvorenje novog distributivnog centra u Gospodarskoj zoni Antunovac

područja - naglasio je na konferenciji za medije ne-posredno prije otvaranja mr.sc.oec. Predrag Šegović, dr.vet.med, direktor Perutnine Ptuj–Pipo Čakovec, i dodao da je izgradnja novog distributivnog centra, prije svega, korak naprijed u opskrbi potrošača.

1. Rural day održan je 15. ožujka u prostorijama Razvojne agencije Općine Bilje. Suorganizato-ri u projektu bili su Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Turistička zajednica Baranje, a pokrovitelji općina Bilje, agroturistička zadruga Bilje plus i Belje d.d. Tijekom održavanja projekta svi zainteresirani za bavljenje ruralnim turizmom i sadržajima na njemu mogli su razgovarati s Rober-tom Bačcem, nacionalnim konzultantom za agrotu-rizam pri UNDP-u i direktorom konzorcija agrotu-rizma i ruralnog turizma Istre Ruralis. Također, bila je upriličena promocija prvog nacionalnog priručnika za bavljenje seoskim turizmom, Korak po korak-od ideje do uspješnog poslovanja.

Projekt TZ Općine Bilje 1. Rural day

Predstavljena Udruga inovatora OBŽ

U Zajednici tehničke kulture Osječko-baranjske županije u Osijeku 23. ožujka predstavljena je Udruga inovatora Osječko-baranjske županije te njezin plan rada i aktivnosti tijekom godine. Udruga inovatora OBŽ-a osnovana je u prosincu 2011. godine sa svrhom krovne organizacije u Županiji kako bi se osvijestila potreba društva za razvitak i unapređenje inovatorskog pokreta i inovacijskog sustava, promicanje inovatorske djelatnosti, intelektualnog vlasništva, vrednovanje i nagrađivanje inventivnog rada; kontinuirano stvaranje iznimno vrijednih inovatorskih postignuća.

U Splitu se u hotelu LeMeridien od 20. do 21. travnja održala peta po redu HR SUMMIT konferencija. Na-kon glavnog programa konferencije, koji je prvog dana započeo svečanim otvaranjem konferencije i uvodnim obraćanjem direktora tvrtke Posao.hr Saše Jurkovića, uslijedio je svečani domjenak uz dodjelu nagrade »Pro-metej« za izbor HR menadžera godine. Program kon-ferencije sutradan se nastavio nizom zanimljivih pre-davanja. Glavna tema i krilatica ovogodišnjeg događaja bila je: »Djelotvornost Human Resources Manage-menta - Iskustva za 5!«, s osnovnom odrednicom u propitivanju postojećih HR iskustava, pribavljanja i odabira novih te razvoja i zadržavanja postojećih ljudi u organizaciji.

Odrzana 5. HR Summit konferencija

Ovogodišnji Svjetski dan turizma pod motom “Turi-zam i održiva energija: Napajanje održivog razvoja” biti će obilježen trećom po redu dodjelom prestižnih godišnjih nagrada „CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu” koju zajednički organiziraju Društvo inova-tora Sigma, Savez za energetiku Zagreba i Europska poduzetnička mreža Hrvatske uz generalno pokro-viteljstvo Banco Popolare Croatia. Ova tema pružit će i realizaciju jedinstvenog nacionalnoj događaja s ciljem otvaranja javne rasprave o potencijalu razvoja održivog turizma te posebno očuvanju prirodnih re-sursa i zaštite okoliša u turizmu.U trećoj godini dodjele nagrade, riječ je o dodjeli po-sebnih priznanja, u ukupno 9 kategorija za pravne oso-be i 3 studentske kategorije, koja će omogućiti dodatnu vrijednost i dati sveobuhvatnu prednost nagrađenima na domaćem i međunarodnom poslovno-turističkom tržištu. Noviteti ovogodišnjeg natječaja su prilagodba natječajne dokumentacije i kriterija za dodjelu nagra-de najboljoj europskoj praksi nagrađivanja te, s obzi-rom na tematiku Svjetskog dana turizma, održavanje dodjele nagrade u jednoj od ‘najzelenijih’ hotelskih grupacija. Uvjeti sudjelovanja odnosno tekst javnog natječaja i natječajna dokumentacija mogu se preuzeti na Internetskim stranicama www.CBTour.eu, a rok za prijavu na natječaj je 15. rujna 2012. godine.

Javni natječaj za dodjelu prestižne godišnje nagra-de „CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu”

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predsta-vio je 26, ožujka na konferenciji za novinare Program poticanja poduzetništva i obrtništva za 2012. godinu pod nazivom Poduzetnički impuls, vrijedan 376,5 mi-lijuna kuna. -Cilj Ministarstva poduzetništva i obrta je

Predstavljen Poduzetnički impuls

unaprijediti politike i mjere poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Uz druge sustavne poticajne mjere u ovoj godini iz proračuna će biti izdvojeno go-tovo 5 milijardi kuna, kako bi se ostvarila predviđena stopa rasta od 0,8% - kazao je ministar Maras. Mi-nistar je najavio prve natječaje za dobivanje poticaja tijekom travnja, te bržu realizaciju svih programa, odnosno iskorištenje svih sredstava do srpnja.

Javni natječaj za dodjelu prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva

Od 15. studenog 2011. do 31. ožujka 2012. godine bio je otvoren prvi nacionalni natječaj za dodjelu godišnje nagrade “GREENOVATION” koji, pod pokroviteljst-vom Banco Popolare Croatia, zajednički organiziraju Savez za energetiku Zagreba i Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža Hrvatske. Ge-neralni medijski pokrovitelji su portal zelenaenergija.org i časopis HausBau.

Nagrade se dodjeljuju u ukupno 10 kategorija i to za najbolji ukupni program, start-up, uslugu, proizvod, tehnologiju, marketinšku kampanju, web program, menadžera, novinara i team hrvatskog zelenog gospo-darstva.

Članstvo Hrvatske u EU donijet će znatne promjene u brojnim segmentima poslovnog života u Hrvatskoj. Sve te promjene i potreba da se hrvatske tvrtke na vrijeme upoznaju s njima glavni su razlog zbog kojih je HGK izradila Vodič kroz promjene u vanjskoj trgo-vini nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji je predstavljen 29. veljače u HGK. Predsjednik HGK Nadan Vidošević zahvalio je su-radnicima na velikom trudu uloženom u izradu Vodiča, koji može poslužiti kao dobar alat u novom kontekstu, a vrlo dobro može poslužiti i novinarima. U novim okolnostima pojedini sektori gospodarstva imat će vrlo konkretne rizike. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako je Vodič izrađen na temelju

Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja RH Europskoj uniji

BIZ vijesti


BIZ vijesti BIZ vijesti

Svjetski poznat sajam investicijskih projekata i nekret-nina MIPIM koji se održava u Cannesu partner je REXPO Zagreb 2012 međunarodnog sajma investi-cijskih projekata i komercijalnih nekretnina koji se održao 19. i 20. travnja u Hypo Centru u Zagrebu. Sajam MIPIM u Cannesu posjetila je voditeljica sajma REXPO, Sanda Marušić, koja je razgovarala s Edwar-dom Jervisom, direktorom prodaje Odjela za investi-cijske projekte u zemljama Balkana, Ukrajine, Baltika, Rusije i CIS sajma MIPIM koji je tom prilikom izja-vio: -REXPO vidim kao svojevrsnu priliku hrvatskih i stranih investitora za nekretnine za otkrivanje novih mogućnosti i osobno predstavljanje zemlje. Smatram da ćete kroz sajam REXPO postati ambasadori u pro-micanju vaše zemlje te edukaciji ostatka svijeta o tome što se događa i zašto je baš vaša zemlja sjajno mjesto za ulaganje.

Iako je prijevozna industrija iznimno važna za eko-nomski razvoj države te u pojedinim zemljama čini čak 6 do 12% BDP-a, hrvatski prijevoznici pod pri-tiskom ekonomske krize već četvrtu godinu zaredom bilježe pad količine prevezene robe. Prema rezultatima analize konzultantske kuće A.T. Kearney u protekle četiri godine cestovni prijevoz u Hrvatskoj pada pre-ma prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto, pa je tako u 2011. u unutarnjem cestovnom prometu prevezeno čak 32% manje robe u odnosu na 2008. godinu.

A.T. Kearneyeva analiza pokazuje visoku razinu ope-rativne neučinkovitosti hrvatskih prijevoznika, koji su zauzeli nisko 17. mjesto na A.T. Kearneyevoj listi 20 europskih zemalja. Za hrvatska poduzeća udio praznih vozila po kilometru iznosi 28%, dok je kod vodećih zemalja poput Danske i Litve tek 15 i 17%. Osim operativne neučinkovitosti velik udio praznih kilo-metara može se pripisati dvama tržištem definiranim ograničenjima: nemogućnosti obavljanja kabotaže u zemljama Europske unije i ograničenu broju dozvola Europske konferencije ministara za promet (CEMT). Pozitivna vijest za hrvatske prijevoznike jest činjenica da će se prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvima u skladu s europskim trendovima prebaciti na profesio-nalna transportna poduzeća.

Jedan od najvećih svjetskih i vodeći njemački turo-perator TUI nedavno je Hrvatsku proglasio glavnom među zvijezdama u usponu za ovoljetnu sezonu. TUI je na njemačkom tržištu u siječnju ove godine zabilježio čak 57 postotni porast bookinga u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Taj turoperator smatra kako će pristup EU hrvatskom turizmu donijeti novi uzlet. Objavljujući te dobre vijesti za hrvatski turizam na svojim internetskim stranicama naglasili su da su uz Hrvatsku na njemačkom tržištu ove godine u tren-du i istočnoeuropske zemlje, posebno Bugarska, Rusija, Poljska, Mađarska i Češka. Ipak, Hrvatsku izdvajaju jer njezino «da» na nedavnom referendumu za pristu-panje EU ide u prilog hrvatskom turizmu, jer će, kako ističu, putovanja s ulaskom Hrvatske u EU postati još jednostavnija, dok će ulaganja u hotelijerstvo i infra-strukturu dobiti dodatne poticaje.

Jedna od redovitih godišnjih sindiciranih studija u GfK Hrvatska predstavila je analizu potrošačkih na-vika u maloprodaji, a u nastavku se izdvajaju osnovne informacije karakteristične za potrošače u Hrvatskoj u ovo krizno vrijeme.

Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je, i dalje, apsolutni lider u spon-

Prema rezultatima anketnog istraživanja magazina JaTRGOVAC i agencije Hendal, provedene tijekom veljače 2012. godine na reprezentativnom uzorku od 400 poslovnih subjekata, čak 70,6% donositelja odlu-ka u hrvatskim poduzećima ističu kako njihove tvrtke ne planiraju steći određeni certifikat ili dodatne certi-fikate u skorije vrijeme. Čini se kako sve ove predno-sti još uvijek nisu dovoljno prepoznate u hrvatskom poslovnom okruženju, jer njih čak 286 ili 71,3% ne posjeduje niti jedan certifikat. Među onima koji su na neki način certificirali svoje poslovanje, najprisutniji je ISO (kod 12,5% anketiranih). Slijede sigurnosni

Po operativnoj učinkovitosti hrvatski prijevoznici na dnu europske ljestvice

TUI - Hrvatska turistička zvijezda ljeta 2012.

Potrošačke navike hrvatskih kupaca

Čak 70% hrvatskih poduzeća ne želi imati certifi-kate

Svjetski sajam investicijskih projekata i nekretnina MIPIM u Cannesu partner sajma REXPO

tanoj (oko 4/5 ispitanih) i ukupnoj poznatosti ( 97%) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, imaju još Kaufland, Lidl, Plodine i Getro, a pri vrhu slijede još Mercator, In-terspar i DM. U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 1.900 kuna (što je daljnji manji pad u odnosu na prethodnu 2010. godinu). Ti su izno-si najviši u Dalmaciji i Zagrebu a najmanji u sje-vernoj Hrvatskoj (oko 1.500 kuna) i Slavoniji (oko 1.300 kuna). Tek oko 20% kućanstava troši više od gornjeg prosjeka - uglavnom između 2 i 3 tisuće kuna mjesečno. Lojalnost prema određenom mjestu kupnje / lancu, kod odlazaka u velike nabavke, opada i tek je svaki četvrti potrošač lojalan, a svaki drugi odlazi u nabavke na više raznih mjesta / u više lanaca.

Kupljena roba, posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%) ali u oko 27% slučajeva i s kartica-ma. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debit-nim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a osta-tak kombinira obje vrste kartica. „Loyalty“ kartice su postale uobičajena praksa kod potrošača i danas ih već ima preko 70% potrošača. Vodi Konzum (MultiPlus-Card) a slijedi ga DM (dm active beauty card). Nešto preko 40% potrošača ima samo po jednu „loyalty“ karticu, a 34% ima po dvije kartice. Privatne marke

aktualnih carinskih politika i važećih multilateralnih i bilateralnih ugovora. Dan je kratak prikaz vanjsko-trgovinske razmjene sa zemljama članicama CEFTA-e i EU te pregled mogućih trgovinskih promjena sa zemljama članicama CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU.

certifikati (6%), certifikat za softver (5,7%), HACCP (3,7%), i košer (0,2%). Među razlozima zašto poduzeća nemaju ili ne žele imati određene certifi-kate prevladava odgovor “zato jer nema utjecaja na poslovanje”, što kao svoje obrazloženje navodi 53,8% poslovnih subjekata.“Zato jer to ne traži zakon” razlog je za 36% po-duzetnika, dok nešto manji broj (34,6%) certifikate nisu uveli zato jer to od njih nisu tražili dobavljači ili klijenti. Za 22,7% poduzeća certificiranje poslovanja preveliki je trošak, dok 15,7% njih kaže kako to za njih ne donosi konkurentsku prednost, a organiza-cijske razloge navodi 9,4% ispitanih.

pojedinih trgovačkih lanaca definitivno imaju svoje kupce. Oko 80% ispitanih potrošača sada kupuje pri-vatne marke (60% bar neke, a oko 20% se izjašnjava kao redoviti kupac upravo takvih proizvoda niže cije-ne). Mjere štednje u vrijeme krize potakle su brzi rast ovih proizvoda.


Inovativnost kao neizostavan element razvoja tvrtaka i gospodarskog rasta Svjetska gospodarska kriza potiče sve veći broj poduzetnika na inovacijsku djelatnost koja je kod nas još prilično nerazvijena. U Hrvatskoj postoji niz institucija koje pomažu razvoj inovacija, ali samo u jednom manjem dijelu.

Intervju mjeseca

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Naše velike kompanije, koje imaju mogućnosti za razvoj dugoročnih inovacija, zapravo pažnju usmjeravaju na brzi razvoj inovacija koje u kratkom vremenu donose profit.

Niz domaćih i međunarodnih institucija s više od 100 nagrada prepoznalo je inovacijsko djelovanje nacional-ne organizacije Savez za energetiku, obnovljive izvo-re energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba. U okviru Saveza djeluju i ‘Nacionalni informativni centar o investicijskom ulaganju u ener-giju i okoliš te srodnim pitanjima EU’, ‘Desk EU za obrtnike, male i srednje poduzetnike’ te ‘Desk Invest in Green Croatia’.

O inovacijskoj djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu, ob-novljivim izvorima energije, ekološkim projektima i planovima Saveza za budućnost razgovarali smo s njegovim predsjednikom, Tomislavom Marjanovićem.

Kako su izgledali Vaš profesionalni put i razvoj prije dolaska na tu funkciju? Savez za energetiku Zagreba nastao je nakon višego-dišnjeg rada u okviru Društva inovatora Sigma gdje sam zajedno s kolegama studentima Fakulteta elektro-tehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu provodio niz programa i projekata usmjerenih plasmanu goto-vih usluga ili proizvoda. S obzirom na to da se krea-tivni i inovativni rad odnosio uglavnom na projekte iz područja energetike (obnovljivih izvora energije) te se u međuvremenu osnovao Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba, uteme-ljenje Saveza bilo je logičan nastavak.

Danas Savez slovi kao vodeća i područno-interesna nacionalna neprofitna organizacija u područjima vo-đenja i promocije srodnih investicija; osmišljavanja, razvoja i provedbe srodnih strateških programa i pro-jekata; provedbe srodnih istraživanja i izrade analiza; izrade analiza iz srodnog financijskog i investicijskog tržišta; osmišljavanja, razvoja, provedbe i promocije medijskih »green« kampanja; informiranja i promocije te aktivnostima prilagodbe energetskim i ekološkim politikama RH i EU; informiranja i promocije pretpri-stupnih fondova EU; razvoja malog i srednjeg podu-zetništva, a posebno u područjima razvoja projekata i popularizacije energetike, obnovljivih izvora energi-je, energetske učinkovitosti, održivog razvoja, zelene gradnje, zelenog prijevoza, eko-dizajna, eko-inovacija te zaštite resursa i okoliša.

Savez za energetiku Zagreba 2011. godine osvojio je nagradu »Hrvoje Požar« za popularizaciju energetike. Predstavite ukratko nagrađeni projekt »Portal croener-go.eu«. Medijski portal croenergo.eu bavi se pitanjima energije i okoliša, prateće industrije i tehnologija te srodnog fi-nancijskog i investicijskog tržišta. U prvih godinu dana rada portala, ostvareno je više od 500 000 čitanja, objav-ljeno je više od 6500 medijskih članaka, ostvarena je registracija više od 3500 korisnika, a osim informiranja kroz više od 50 rubrika, vršimo i izravno informiranje putem 8 newslettera tjedno.

Dosadašnja je djelatnost Saveza, dakle, prepoznata. U kojim dijelovima njegove djelatnosti vidite najviše mo-gućnosti za napredak?Mogućnosti za napredak posebno vidimo u intenzi-viranju aktivnosti koje se odnose na praćenje politika Europske unije u području energije i okoliša, aktivno-stima pružanja pune podrške razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva (posebno s aspekta intenziv-nijeg korištenja europskih fondova) te poglavito u as-pektu privlačenja stranih investicija u domaće projekte zelenog gospodarstva.

U tom smislu, ove smo godine kao nastavak prošlo-godišnjeg početka petogodišnje međunarodne kampa-nje »Invest in Green Croatia«, registrirali trgovačko društvo Energo Media Servis d.o.o. koje će realizirati jedan od najznačajnijih događaja godine - Međunarod-ne gospodarsko-investicijske dane i sajam razvoja, proi-zvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu »GREEN-VEST: Invest in Green Croatia«, u 10. mjesecu.

U Hrvatskoj posljednjih godina raste svijest o korište-nju obnovljivih izvora energije, ali ta je svijest ipak još nedovoljno razvijena. Kakvo je u Hrvatskoj stanje na tom polju, može li se govoriti o postojanu napretku?Razvoj projekata obnovljivih izvora energije u svijetu, ali i kod nas, proizlazi iz sve veće osviještenosti kom-panija, ali i pojedinaca, o važnosti zaštite prirodnih resursa i okoliša. U prilog tomu ide i opravdan strah o krizi izvora energije. Napredak u razvoju projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je vidljiv, ali on proizlazi iz zakonodavstva koje podupire takve projek-te samo iz nužnosti zadovoljavanja preuzetih obveza u pretpristupnom procesu, a ne i iz razloga zaštite prirod-nih resursa i okoliša.

Jedna od temeljnih funkcija Saveza promicanje je inovacijske djelatnosti. Gdje je, po Vašem mišljenju, mjesto inovacije u ukupnoj gospodarskoj slici? Je li opravdano reći kako je inovativnost podloga ukupna gospodarskog razvoja? Kreativnost i inovativnost u kombinaciji s održivim ra-zvojem ključni su i neizostavni elementi gospodarskog rasta. Ti bi elementi trebali biti pri samom vrhu u pla-

Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i urednik portala croenergo.eu

niranju, razvoju, proizvodnji, ali i u promociji i prodaji. Kreativnost i inovativnost jesu i moraju biti podloga gospodarskom razvoju, ali i ključno sredstvo u postiza-nju konkurentske prednosti na tržištu općenito.

U kakvu je položaju inovacijska djelatnost u Hrvatskoj u odnosu na europske i svjetske trendove? Inovacijska djelatnost u Hrvatskoj u prosjeku je na iznimno niskoj razini. Ako usporedimo domaće s eu-ropskim i svjetskim trendovima, možemo reći da je Hr-vatska na razočaravajućem mjestu po broju uspješno komercijaliziranih inovacija. Statistički gledano, broj zaštita u okviru baze intelektualnog vlasništva koje vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo Repu-blike Hrvatske iz godine u godinu sve je veći, a ako ta-kav podatak usporedimo s podatcima uspješno komer-cijaliziranih inovacija, možemo reći da ideje postoje, ali ne postoji gospodarska podloga za njihov ili razvoj ili opstanak.

Tko su najveći inovatori? Najveći su inovatori, ako izuzmemo profitabilnost i po-stizanje konkurentnosti (onda kada su inovacije samo u službi stjecanja dobiti), stvaraoci nematerijalnih i mate-rijalnih noviteta koji u svojoj osnovi služe za opću do-brobit, bilo života ljudi ili zaštite prirode i okoliša.

Koji su, po Vašem mišljenju, najbolji načini poticanja inovacijske djelatnosti? U kojoj mjeri i na koji način može pomoći država?U Hrvatskoj postoji niz institucija koje pomažu razvoj inovacija, ali samo u jednom manjem dijelu. Smatram da bi većinu postojećih institucija trebalo zatvoriti i oformiti jedinstveni Fond za inovacije i konkurentnost iz kojeg bi se financirali projekti poduzetnika, po poseb-no osmišljenim modelima financiranja te uključenim evaluatorima iz relevantnih domaćih i institucija Eu-ropske unije. S druge strane, država bi mogla posebno pomoći kroz sustav pružanja povećane dostupnosti i vidljivosti domaćih poduzetnika na ino-tržištu.

Jesu li hrvatske tvrtke dovoljno svjesne važnosti inova-cije i jesu li dovoljno otvorene prema novim idejama? Naše velike kompanije, koje imaju mogućnosti za ra-zvoj dugoročnih inovacija, zapravo pažnju usmjeravaju na brzi razvoj inovacija koje u kratkom vremenu do-nose profit. S druge strane, male tvrtke imaju naviku dugoročnog planiranja i razvoja inovacija, no zbog gos-podarskih okolnosti takav razvoj traje predugo pa su inovacije nekonkurentne.

Ukoliko se inovacije i razviju u razumnom roku najče-šće nedostaju sredstva za ozbiljnu komercijalizaciju pa takve inovacije stvaraju poslovne gubitke.

Smatrate li da je svjetska financijska kriza od 2007. godine naovamo značajnije utjecala na razvoj inova-


Intervju mjeseca

U sektoru za razvoj projekata obnovljivih izvora energije nužan

je rast osviještenosti o važnosti zaštite pri-

rodnih resursa i okoliša.

torskog duha i na stupanj korištenja obnovljivih izvora energije u gospodarstvu? Smatram da svjetska financijska i gospodarska kriza po-tiču sve veći broj poduzetnika na osmišljavanje kreativ-nih i inovativnih usluga, proizvoda, modela promocije ili prodaje kako bi ili zadržali stupanj poslovanja ili čak ostvarili dodatnu konkurentsku prednost.

Teško je govoriti o gospodarskom napretku Hrvatske bez osvrta na turizam. Koliko nagrade poput »CBTour - inovacije u poslovnom turizmu«, u organizaciji Druš-tva inovatora Sigma, Saveza za energetiku Zagreba i Europske poduzetničke mreže Hrvatske te pod pokro-viteljstvom banke Banco Popolare Croatia, pomažu pri-hvaćanju novih ideja u turizmu? Kakva je veza između postojana napretka turizma i inovacije? Nagrada CBTour se ove godine dodjeljuje već treću go-dinu za redom, isključivo radi pružanja pune podrške razvoju kreativnosti i inovativnosti u turizmu. Sustav

nagrađivanja, osim što prepoznaje takve programe, od-nosno projekte, pomaže popularizaciji ideja kako bi one bile što bolje prihvaćene. Ne biste vjerovali, ali projekt CBTour jedini je nacionalni projekt koji prati razvoj kreativnosti i inovativnosti u turizmu. U prilog tomu ide i njegovo nedavno isticanje u najnovijem Glavnom planu i strategiji razvoja turizma RH, gdje je navedeno, citiram: »Među najaktivnijim poticateljima inovativno-sti u hrvatskom turizmu je Društvo inovatora Sigma, koje od 2010. godine provodi program razvoja hrvat-skog poslovnog turizma ‘CBTour - Croatian Business Tourism’ u sklopu kojeg se raspisuje natječaj za nagra-du ‘CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu.

Nagrađuju se najkreativniji i najinovativniji turistički programi usmjereni na razvoj poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, koji kreativnim i inovativnim pri-stupom stvaraju dodatnu vrijednost hrvatskom poslov-nom turizmu na temeljima održivog razvoja.«

Savez za energetiku Zagreba pokrenuo je međunarod-nu kampanju »Invest in Green Croatia« i nacionalnu kampanju »Go.Green.City«. Kakvi su trendovi u hrvat-skom malom i srednjem poduzetništvu u vezi ekološ-kog pristupa održivom razvoju? Ako analiziramo tržište, posebno medije, možemo reći da u poduzetništvu raste interes za ulaganjima u eko-projekte, a time i za postizanjem viših standarda održivosti u poslovanju. S jedne strane (kao i u sluča-ju projekta/nagrade CBTour), u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni sustav praćenja razvoja kreativnosti i ino-vativnosti u zelenom gospodarstvu, a s druge strane, susrećemo se sa suficitom medijskih objava, pojavnih oblika i tvrtki koje pogrešno interpretiraju zeleno gos-podarstvo. U tom smislu u Savezu za energetiku Zagre-ba, u okviru projekta nacionalne diversifikacije zelenog gospodarstva, pokrenuli smo projekt dodjele prve hr-vatske godišnje nagrade Greenovation kojom nagrađu-jemo istaknute pravne subjekte i novinare, a koji dje-luju u području zelenog gospodarstva. Vjerujemo kako ćemo ovim projektom, posebno putem naših medijskih sustava, pružiti ispravne informacije o terminologiji ze-lenog gospodarstva.Svaki uspješan patent podrazumijeva, prije svega, ori-ginalnu zamisao. No sama zamisao, naravno, nije do-voljna; nakon njezine cjelokupne realizacije potrebno je i komercijalizirati novonastali patent.

Imate li kakav savjet za mlade inovatore? Mladima bih napomenuo da Savez za energetiku Za-greba, zajedno sa svojih 75 članova i partnera, pruža punu podršku razvoju kreativnih i inovativnih projeka-ta. S obzirom na to da smo mi imali slabu, gotovo nika-kvu podršku za realizaciju svega prethodno navedenog, osjećamo potrebu, ali i iskrenu želju pomoći razvoju znanosti, kreativnosti, inovativnosti i posebno poduzet-ničke aktivnosti mladih. ■


Zbijanje redova u financijskoj industrijiU Hrvatskoj se kriza manifestirala u punom zamahu polovicom 2009. godine, no nije nastala na istim temeljima kao i Velika recesijska kriza s kojom teče paralelno, i trebat će još puno odricanja i vremena da bismo kao nacija počeli osjećati prve efekte „boljeg života“. U međuvremenu, zbog opravdano vrlo izraženog nepovjerenja građana prema bankama, banke mijenjaju pristup klijentima, osmišljavaju nove proizvode, smanjuju kamatne stope.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Tema broja


Prvi efekti globalne financijske krize počeli su se poka-zivati sredinom 2007. godine. Ova kriza često se naziva Velikom recesijskom krizom i smatra se najvećom kri-zom od Velike gospodarske krize 1929. Diljem svije-ta cijene dionica su pale, velike financijske institucije počele su propadati, a vlade, čak i najbogatijih zemalja, morale su početi razmišljati kako će spasiti vlastitu ekonomiju. Odgovornost za prvu ekonomsku krizu 21. stoljeća pripisuje se bankarskom sektoru SAD-a, ali posljedice će osjetiti gotovo cijeli svijet jer, ne zabo-ravimo, živimo u vremenima kada smo, zahvaljujući tehnologiji, povezaniji nego ikada.

Vrlo je pojednostavljena pretpostavka da je do krize došlo u prvom redu zbog tržišta nekretnina u SAD-u, odnosno zbog izdavanja kredita visokog rizika. Nakon nekog vremena, ta se praksa pokazala neodrživom i sustav se počeo urušavati. Nažalost, na tome nije osta-lo. I nakon pet godina, ekonomska stabilnost još uvijek nije na pomolu.

Hrvatski bankarski sektor u kriznim uvjetima poslo-vanjaKako u svojim brojnim izjavama često naglašava gu-verner HNB-a Željko Rohatinski, iako se kriza u Hr-vatskoj manifestirala na sličan način kao i u ostatku svijeta, njezini uzroci nisu isti, a tako niti njezina težina, način reakcije i putovi izlaska. Kriza u Hr-vatskoj nije generirana iz financijskog sustava, kao u svjetskom gospodarstvu, nego je nastala urušavanjem ukupnog gospodarskog modela iz prethodnih deset godina, zasnovanog na priljevu inozemnog kapitala, koji nije bio utrošen u izgradnju izvozno orijentirane, konkurentne ekonomije sposobne da smanjuje neto inozemni dug.

Za hrvatske banke moglo bi se reći da u uvjetima krize posluju opreznije. Rizici za izdavanje svih vrsta kredi-ta su smanjeni, razne vrste osiguranja naplate koriste se u većoj mjeri nego ranije, kamatne stope donekle su prilagođene uvjetima na tržištu, iako se teško može govoriti o osjetnom smanjenju, prije će to biti neka vr-sta prestrukturiranja kamate.

Ipak, na pitanje jesu li u prošloj godini odobrili manji, veći ili podjednak broj kredita građanima/poduzet-nicima u odnosu na godinu prije, u Raiffeisen ban-ci kažu da su u 2011. godini zabilježili povećan broj odobrenih kredita za građanstvo u odnosu na 2010., i to u domeni nenamjenskih i potrošačkih kredita. Kod nenamjenskih kredita bilježi se veći interes građana za nenamjenskim kreditima u HRK u odnosu na ne-namjenske kredite s valutnom klauzulom u EUR.

Volksbank je imala podjednak broj odobrenih kre-dita za građane i poduzetnike kao i u 2010. godini, a većinom se radilo o nenamjenskim kreditima.

Bankarska kreativnost - novi načini privlačenja klijena-taPovjerenje građana prema bankama u svjetlu je finan-cijske krize ozbiljno narušeno. Svaki potencijalni, ali i postojeći klijent od banke s kojom posluje očekuje, u najmanju ruku, partnerski odnos. Isto tako, svaki je klijent važan. S obzirom na brzorastuću krizu, banke su morale osmisliti nove načine privlačenja klijenata. Volksbank nudi klijentima konkurentne proizvode krojene prema njihovim potrebama i mogućnostima. U sektoru poslovanja s pravnim osobama ta je banka usmjerena na financiranje srednjih i manjih poduzeća, gdje nastoji pratiti potrebe klijenata te financirati kvalitetne projekte, između ostaloga i kroz suradnju s HBOR-om. Na taj način klijentima mogu ponuditi atraktivne, subvencionirane kamate. U sektoru po-slovanja s građanima Volksbank je jedna od svega tri banke na hrvatskom tržištu koje su klijentima ponu-dile čitavu liniju kunskih kredita, uključujući i kunske stambene, nenamjenske i auto kredite. U suradnji s APN-om, klijentima također nude realizaciju stam-benih kredita uz državnu subvenciju s kamatnom sto-pom od 4,50% za prve četiri godine otplate kredita, a u ponudi su i povoljniji uvjeti financiranja kupnje nekretnina iz portfelja projektnog financiranja Banke.

S ciljem podizanja kvalitete ponude, kroz kampanju „VeBe pozitivna zona“ Volkbank se obratila većem broju postojećih klijenata te im ponudila optimizaciju financija kroz besplatne savjetodavne razgovore.

Nastojeći se prilagoditi promjenama na tržištu i u cilju unaprjeđenja korporativnih financijskih servisa, u po-nudu je uveden nov kreditni proizvod - Dozvoljeno prekoračenje po multivalutnom transakcijskom računu u valuti EUR i USD za pravne osobe, objašnjavaju iz Volksbanka. Njime se korporativnim klijentima omogućava brzo i jednostavno korištenje potrebnih likvidnih sredstava u stranoj valuti te fleksibilnost u pogledu plaćanja deviznih doznaka i platnog prometa s inozemstvom uz konkurentnu kamatnu stopu. Malim poduzetnicima nude proizvod utemeljen na posebnom, individualiziranom pristupu – Paket za optimizaciju fi-nancija.

Radi se o usluzi kojom na temelju razgovora s klijen-tom te uvida u osnovnu poslovnu dokumentaciju Banka pojedinom klijentu nudi optimalnu kombinaci-ju proizvoda i usluga s ciljem smanjenja financijskih troškova poslovanja, kao i mogućnosti ostvarivanja dodatnih prihoda na bazi preporučenog ulaganja u različite vrste depozitno-ulagačkih proizvoda. Sama usluga savjetovanja i analize poslovne dokumentacije potpuno je besplatna. Građanima nude čitavu liniju kunskih kredita (stambeni, gotovinski, auto krediti) kako bi im omogućili da izbjegnu potencijalni valutni rizik te im ponudili i besplatne savjetodavne razgovore

Kod nenamjenskih kredita bilježi se veći

interes građana za nenamjenskim krediti-

ma u HRK u odnosu na nenamjenske kredite s valutnom klauzulom u

EUR.

U odnosu na prethodnu godinu, u 2011. godini štednja građana je pora-sla za 4%.

za optimizaciju financija.

Obveza RBA je usmjeravanje kreditnih sredstava pr-venstveno u vidu pružanja podrške klijentima putem odobravanja kredita za održavanje tekuće likvidnosti te kredita za obrtna sredstva. Pri tome su im prioritet poduzeća koja su izravno ili neizravno usmjerena na izvoz, no dostupne su sve vrste financiranja za sve vr-ste klijenata, poručuju iz RBA.

Problematika likvidnosti u kriziKako smo ranije naveli, kriza u Hrvatskoj nije nastala zbog istih uzroka kao i kriza u ostatku svijeta - nastala je samo u isto vrijeme. Gledajući, međutim, nekoliko godina unazad, prvi značajniji efekti krize počeli su se osjećati 2009. godine. Najvećim dijelom radilo se o pojavi prvih problema s nelikvidnošću. Kao posljedica toga, mnoge su tvrtke, u pokušaju da prevladaju pro-bleme, rješavale međusobne nepodmirene obveze pu-tem kompenzacija, cesija i slično. Pokazalo se da ni taj način dugoročno nije održiv. S tržišta su nestajali mali obrti, firme, a nerijetko su osiromašeni i cijeli sektori. Naravno, to je značilo i smanjivanje raspoloživog broja radnih mjesta.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, usporedimo li samo razbolje od ožujka 2008. godine do ožujka 2012., broj nezaposlenih osoba popeo se s 236.741 na 335.747.

Dok je u početku veći broj firmi koje su zapale u probleme imao nepodmirene obveze podmirivane sa zakašnjenjem, nažalost, kako se kriza produbljuje, povećava se broj firmi koje imaju pristigle obaveze, ali ih nikada neće podmiriti. Nejasno zakonodavstvo po-godovalo je ovakvom razvoju događaja. Naime, iako je logički neprihvatljivo da vlasnik firme koja je ugašena zbog nepodmirivanja obveza prema svojim dužnicima,

radnicima, državi, jednostavno otvori novu firmu i na-stavi poslovati, takva praksa bila je više pravilo nego iznimka.

Ostavimo li na trenutak po strani ulazak u EU i pri-preme koje smo samo zbog toga morali proći, važno je osvijestiti i to da je Hrvatska promijenila kom-pletni ekonomski i društveni sustav i iz socijalizma zakoračila u kapitalizam. Ta dva sustava potpuno su oprečna u svojoj ideologiji. Gledajući na tu proble-matiku općenito, može se zaključiti da institucionalno nismo bili spremni. Pripreme za ulazak u EU možda su donekle ublažile taj prijelaz, a kriza s kojom se suočavamo potencijalno je mogla biti i gora.

Dugoročni efekti nove porezne politikeSpomenuli smo ranije kako su pojedini vlasnici ne-likvidnih i nesolventnih tvrtaka u skladu sa zako-nom bili u mogućnosti zatvoriti firmu koja nema zdravo poslovanje, otvoriti novu i nastaviti poslovati. U takvim postupcima svoj je novac gubila i država. Promjenom vlasti dogodile su se i prve promjene u po-reznoj politici. Najavljuje se objava registra poreznih dužnika. Zanimalo nas je koji će biti efekti te objave za građane, poduzetnike, tvrtke.

Iz Ministarstva financija, Porezne uprave, pojašnjavaju kako je u propisanu proceduru upućen zakonski prijedlog radi izmjena i dopuna Općeg poreznog za-kona (Narodne novine broj 147/08 i 18/11), te bi se, između ostalog, mijenjala zakonska odredba radi objavljivanja popisa podataka o poreznim obveznici-ma koji imaju dospjele i neplaćene porezne dugove, temeljem jasnih i preciznih kriterija za objavljivanje propisanih zakonom. Objava ovakvog popisa pr-venstveno je motivirana legitimnim ciljevima o osigu-ranju financijske discipline te poticanja svih poreznih obveznika na ažurno podmirivanje poreznih obveza.

Tema broja Tema broja


Naime, analizom postojećeg stanja kao jedan od najvećih problema koji onemogućava gospodarski razvoj izdvojeno je nepravovremeno plaćanje dospje-lih obveza, pri čemu negativni učinak nepravovreme-nog plaćanja dospjelih obveza po osnovi poreza pre-lazi međusobni odnos poduzetnika i očituje se u svim društvenim odnosima iz razloga što je upravo pravo-vremeno plaćanje ovih obveza odlučno za redovno funkcioniranje pravne države, odnosno za zaštitu pravnog poretka, osiguranje financijske discipline te aktivnu ulogu države u poticanju gospodarskog na-pretka i socijalnog blagostanja građana.

S ciljem jačanja financijske discipline kao odlučne komponente za funkcioniranje i zaštitu pravnog poret-ka, javnog morala, gospodarskog napretka i socijalnog blagostanja građana, odlučno je osigurati sudjelovanje svih građana u pravovremenom podmirenju dospjelih obveza po osnovi poreza u skladu s njihovim gospo-darskim mogućnostima i uz puno poštivanje načela jednakosti i pravednosti. Ustavom propisano porezno načelo o pravednosti i jednakosti poreznog sustava, odnosno o ravnomjernoj raspodjeli poreznog tereta i podmirivanju javnih troškova prema ekonomskoj snazi, provedeno je u stvarnosti tek ukoliko porezni obveznici pravovremeno podmiruju dospjele dugo-ve po osnovi poreznih obveza koje su im prethodno utvrđene na zakonom propisani način.

Stoga i javno objavljivanje popisa, temeljem evidenci-ja kojima raspolaže Porezna uprava, o onim poreznim obveznicima koji nisu podmirili pravovremeno dosp-jele porezne dugove, uz pridržavanje zakonom propi-sanih kriterija, predstavlja instrument kojim se nastoji poticati financijska disciplina poreznih obveznika na pravovremeno ispunjavanje dospjelih poreznih du-gova, kao i utjecati na svijest svih poreznih obveznika o neophodnosti sudjelovanja u podmirivanju dospje-lih poreznih dugova, što je odlučno za funkcioniranje pravne države, mogućnost poduzimanja mjera po-trebnih za poticanje gospodarskog razvitka i socijal-nog blagostanja te povjerenje građana u djelovanje pravne države, odnosno u poštivanje pravnog poretka i pridržavanje načela koja nalaže javni moral o jedna-kosti, pravednosti i ravnomjernoj raspodjeli poreznog tereta, zaključuju iz Porezne uprave.

Problem nelikvidnosti, a zatim i problem nezaposleno-sti koji iz toga proizlazi, mogao bi se velikim dijelom riješiti ako se riješi i pitanje pravovremenog podmiri-vanja poreza.

Pojačana štednja kao posljedica krize? U nestabilnim vremenima uobičajeno se novac racio-nalnije troši, ili bolje rečeno, više se štedi. Pitali smo banke je li se štednja građana u kriznim vremenima povećala. U Volksbanku kažu da je u odnosu na pre-

thodnu godinu, u 2011. godini štednja građana porasla za 4%. Rast štednje tumače kao posljedicu kvalite-te i inovativnosti štednih proizvoda koje banka nudi svojim klijentima, poput jedinstvenog proizvoda na hrvatskom tržištu – B-Freeonline štednog računa u kunama ili eurima s kamatnom stopom od čak 3,25% za sredstva po viđenju.

Štednja stanovništva može se uvećavati i u kriznim razdobljima s osnova pripisa kamate i tečajnih razli-ka, objašnjavaju iz RBA. Primjerice, prošle je godine trećina uvećanja depozita stanovništva ostvarena zbog jačanja eura, a skoro dvije trećine zbog pripisa kamata.

Priljev novih depozita bio je zanemariv i zasnivao se na transferu iz drugih vrsta ulaganja. Prošlogodišnjem rastu depozita stanovništva u bankama od 4,8% po-godovalo je smanjenje vrijednosti imovine kod al-ternativnih ulaganja. Naime, u kriznim razdobljima ulagači više cijene sigurnost nego prinos, stoga je po-rast rizičnosti ulaganja na tržištima kapitala motivi-rao transfer iz investicijskih fondova prema bankama. Uštede ostvarene iz viška dohodaka od rada i od proda-je imovine bile su zanemarive. Uz nastavak tendencije smanjenja zaposlenosti ni u ovoj godini ne predviđaju rast štednje iz realnih izvora.

Racionalnim ulaganjima do zaradeOsim štednje, postoje i drugi načini čuvanja kapitala i njegovog ulaganja radi povećanja. Bitku gube tržište životnih osiguranja i dobrovoljni mirovinski fondovi, a osjeća se i promjena klime u investicijskim fondovima i na tržištu kapitala.

Situacija na domaćem tržištu bila je lošija od one na svjetskim tržištima, koju je uvelike obilježila grčka kri-za, izjavljuju iz Volksbank. Nesigurnost, pesimistična ulagačka klima te loša gospodarska situacija odrazile su se i na ulaganja investicijskih fondova i dobro-voljnih mirovinskih fondova, koja su znatno smanjena u 2011. godini. Prinosi investicijskih fondova bili su još lošiji nego u 2010., pa ih je nekolicina bila primora-na na spajanja i pripajanja drugim investicijskim fon-dovima i društvima.

Godišnji promet na Zagrebačkoj burzi u 2011. iznosio je 5.924.304.457,00 kuna, što je 19,8% manje nego godinu prije. IndexCrobex pao je za 17,6% u odnosu na 2010. godinu, a Crobex 10 za 15,4%, dok su najveći promet ostvarile sljedeće dionice: HT-R-A, INA-R-A, BLJE-R-A, ADRS-P-A, DLKV-R-A, INGR-R-A, ERNT-R-A, ATGR-R-A, ADPL-R-A i KORF-R-A. Proteklu je godinu svakako obilježila zabrana trgo-vanja dionicama INA-e, koja je trajala od kraja travnja do sredine prosinca te znatno utjecala na smanjenje prometa Zagrebačke burze, a time i na prihode inve-sticijskih društava.

Osim štednje, postoje i drugi načini čuvanja

kapitala i njegovog ula-ganja radi povećanja.

Tema broja

Stečajevi u HrvatskojCoface grupa, kao svjetski lider na polju osiguranja kredita, tvrtkama diljem svijeta nudi rješenja za upravljanje potraživanjima od kupaca. Coface je jedini dobavljač u svijetu koji pokriva sva četiri glavna područja upravljanja rizikom: informacije - naplata potraživanja - osiguranje kredita - faktoring.

Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske da se oz-biljnije pozabavi situacijom u hrvatskom gospodar-skom sustavu, odnosno problemima s podmirivanjem obveza, ovdje ćemo predstaviti činjenično stanje pred-stečajnih i stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj u 2010. i 2011. godini te o prvom kvartalu 2012 godine. Upravo politika okretanja rješavanja starih slučajeva insolventnosti bitan je čimbenik u nastojanju hrvat-skog gospodarstva da iziđe iz krize. U tom pogledu, u prvom kvartalu 2012. godine vidljiv je znatan pomak. No nedovoljno je pozabaviti se samo starim dugovima. Mnogo je važnije stvoriti uvjete i mehanizme kako bi se stečajevi ubuduće, odmah nakon zastoja plaćanja, mogli efikasno pokrenuti.

Prema službenim podatcima FINA-e, žiro-računi blo-kirani su za više od 36 000 pravnih subjekata čiji uku-pan dug iznosi više od 34 milijarde kuna. Također, zbog stečajnih i predstečajnih postupaka u 2011. godini ugrožen je radni status gotovo 18 000 ljudi.

Što se tiče trajanja stečajnih postupaka u susjednim državama, Slovenija je u skladu sa EU prosjekom. U BiH, Srbiji i Hrvatskoj postoji još dosta prostora za napredak.

U gotovo svim zemljama CEE regije postoje problemi s provedbom stečajnog zakona. U zapadnim gospo-darstvima postotci pokrenutih stečajeva u odnosu na cjelokupno gospodarstvo kreću se između 1,5 i 4%. U većini zemalja taj je odnos još znatno ispod 1%.

Iznimku predstavlja Srbija koja se 2010. godine odluči-la za masovno pokretanje stečajeva. Prije 2010. godine stečajeva u Srbiji gotovo nije ni bilo.

Coface Hrvatska, za više od deset godina djelovanja u srednjoj i istočnoj Europi, razvio je jedinstvenu bazu ekspertize za prepoznavanje i procjenu povoljnih pri-lika i rizika vezanih uz poslovanje u ovom području. Coface grupa, kao svjetski lider na polju osigura-nja kredita, tvrtkama diljem svijeta nudi rješenja za upravljanje potraživanjima od kupaca. Coface je jedini dobavljač u svijetu koji pokriva sva četiri glavna po-dručja upravljanja rizikom: informacije - naplata po-traživanja - osiguranje kredita - faktoring. S posebno dizajniranim, individualnim rješenjima i proizvodima, prilagođenim kako bi se zadovoljile potrebe klijenata, Coface je garancija za sigurno poslovanje širom svijeta.

Trajanje stečajnih postupaka

Postotak stečajeva u odnosu na broj aktivnih tvrtki 2010.

Ukupan broj stečajeva u CEE regiji 2009 - 2010.

1600

1400

1200

1000

800

600

400

200

0

3,5

3

2,5

2

1,5

0,5

0

12

10

8

6

4

2

0

15.000

10.000

5.000

0

Pokretanje predstečajnog postupka.

Postotak stečajeva u odnosu na brojaktivnih tvrtki u 2010.

Bugarsk

a

Bugarsk

a

Latvi

ja

Latvi

ja

Hrvatsk

a

Hrvatsk

a

Litva

Litva

Češka

Češka

Poljsk

a

Poljsk

a

Slova

čka

Slova

čka

Esto

nija

Esto

nija

Rumunjsk

a

Rumunjsk

a

Slove

nija

Slove

nija

Mađ

arska

Mađ

arska

Srbij

a

Srbij

a

Ukrajin

a

Ukrajin

a

EU

Ukupan broj stečajeva 2010.Ukupan broj stečajeva 2009.

Bosna i HercegovinaHrvatskaSrbijaSlovenija

Obustavljan predstečajni postupak, očekuje se dogovor vjerovnika.Pokretanje stečajnog postupka.Stečajni postupak obustavljen, nakon dogovora svih vjerovnika.Zatvoren stečajni postupak, tvrtka brisana iz sudskog registra.Stečaj otvoren zatvoren istog dana zbog male vrijednosti imovine dužnika koja nije dostatna da pokrije troškove stečajnog postupka. Tvrtka brisana iz sudskog registra.

2010.

2009. 2010. 2011.

2011. 1.1.2012. - 31.3.2012.

Broj stečajnih postupaka u Hrvatskoj 2010 - 31.03.2012.

Tema broja


Kada govorimo o životnim osiguranjima, treba napo-menuti da je prošle godine ukinut povrat poreza koji su građani mogli ostvariti po životnim osiguranjima. No bez obzira na to, u Croatia osiguranju tvrde da, iako za premije uplaćene po polici životnog osiguranja u 2011. godini više nije bilo moguće koristiti porezne olakšice, nisu zabilježili pad ugovaranja polica. Štoviše, u 2011. ostvarili su porast broja ugovorenih polica životnih osiguranja od 15%. Poreznu olakšicu sma-traju značajnom pogodnošću koju je donosila polica životnog osiguranja, ali ne i odlučujućim čimbenikom kod ugovaranja police.

U svakom slučaju, ovakva odluka prošle Vlade djelo-vala je demotivirajuće. Hrvatski osiguravatelji sma-traju da država treba životno osiguranje kao oblik dugoročne štednje za starost stimulirati poreznim olakšicama i oslobađanjem od plaćanja poreza kod isplate, nastavljaju iz Croatia osiguranja. Vjeruju da će o poreznim olakšicama biti riječi u sklopu najavljene reforme mirovinskog sustava. Udruženje osigurava-telja pri HGK i Hrvatski ured za osiguranje predložit će Vladi tijekom ove godine najbolji model, a nadaju se da bi on mogao zaživjeti od početka iduće godine.

U njemačkom se modelu, primjerice, istek police životnog osiguranja poklapa s odlaskom u mirovinu uz potpuno oslobađanje od plaćanja poreza. U većini

europskih zemalja građani su porezno stimulirani na sve oblike mirovinske štednje, uključujući i životna osiguranja do određenog iznosa (npr. do 1.000 eura godišnje), a poslodavci bez limita. Životno osiguranje ima i dodatnu društvenu i gospodarsku važnost jer osiguravatelji tri četvrtine novca prikupljenog poli-cama životnog osiguranja ulažu u državne obveznice. Stoga, smatraju u Croatia osiguranju, država ništa ne gubi poreznim olakšicama. Država time dugoročno potiče građane da se sami pobrinu za budućnost vla-stite mirovine, čime olakšava i pitanje tereta budućih mirovina na državni budžet.

Državne subvencije u poduzetništvuKapital i radna mjesta mogu stvoriti jedino firme koje dobro posluju. Da bi država na neki način potaknu-la poduzetništvo, našla je način kako će financirati poduzetništvo, odnosno stimulirati ga poticajnim kre-ditima.

Prema priopćenju HNB-a 4. travnja održan je sasta-nak između predstavnika osam najvećih poslovnih banaka, HBOR-a i ministra financija, Slavka Linića, na kojem je razmatran prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve s 15% na 13,5% oslobodi bankovnom sustavu oko 5 milijardi kuna (oko 4,1 milijardu u kunskom i oko 900 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve), a da banke iz drugih izvora pridruže još 8 milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka. Tako bi se u tu svrhu tijekom ove i sljedeće godine moglo usmjeriti oko 12 milijardi kuna koje bi bile ponuđene kroz kredite poduzetnici-ma pod uvjetima prihvatljivijima od dosadašnjih, kao što je, primjerice, ugovaranje fiksne kamatne stope. Pitanje je hoće li ovaj pothvat polučiti pozitivne rezul-tate. Naime, bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima.

Banke sklonije kreditiranju poduzetnika, nego krediti-ranju građanaIako to nije toliko čest slučaj u zapadnom svijetu, u Hrvatskoj je veći dio odobrenih kredita tradicional-no bio plasiran građanima, a manji poduzetnicima. Banke, doduše, radije kreditiraju poduzetnike jer su sigurnije u vraćanje kapitala. No, prema podatcima Hrvatske udruge banaka, karakter kreditnog rasta u posljednje se tri godine potpuno promijenio. Nakon faze povećanog kreditiranja građanstva, već treću go-dinu zaredom rastu krediti za poduzeća, i to izraženije za ona velika. Banke ne očekuju velike promjene niti u 2012. godini - donekle bi se mogao povećati rast kredi-ta građana, a usporiti rast kredita poduzeća. ■

Iako to nije toliko čest slučaj u zapadnom svijetu, u Hrvatskoj

je veći dio odobrenih kredita tradicionalno bio

plasiran građanima, a manji poduzetnicima.

Tema broja

Pokretanje gospodarskog kotačaSektor građevinarstva snažno je pogođen recesijom, a obujam radova kontinuirano se smanjuje od pojave gospodarske krize 2008. godine. Ipak, najava Vladinog novog investicijskog ciklusa mogla bi (po)vratiti život u ovaj uspavani segment gospodarstva. Uz poticanje zapošljavanja kroz najavljene projekte i pokretanje gospodarstva, oživjet će i tržište nekretnina.

Vladin novi investicijski ciklus, za koji neki kažu da bi mogao postati hrvatski „new deal“, predstavljen je nedavno od strane prvog potpredsjednika Vlade Re-publike Hrvatske i ministara gospodarstva, Radimira Čačića. Uz predstavljanje projekta naglašeno je kako, unatoč prognozama svih institucija koje prognoziraju pad investicija i u ovoj godini, Vlada planira ostvariti rast od 7,4% i nadoknadu predviđenog pada od 2%, što kumulativno predstavlja zadatak realizacije rasta na razini od 9,4%. Investicijski ciklus financirao bi se većim dijelom na projektnoj osnovi, i to kapitalom javnog sektora, generiranim monetizacijom postojeće operativne i neoperativne imovine u državnom vla-sništvu, čime se kreiraju preduvjeti za strukturiranje financiranja na projektnim osnovama (kombinacijom vlasničkog kapitala i duga), vlasničkim kapitalom me-đunarodnih i domaćih strateških investitora (kroz model JPP ili direktno), nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU, sredstvima razvojnih banaka te sredstvima komercijalnih banaka.Novi investicijski ciklus bit će vrijedan 1,8 milijardi kuna i trebao bi pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, gra-đevinske tvrtke ponovno „oživjeti“, a sam projekt po-taknuo bi i zapošljavanje, jer se kroz ovaj investicijski ciklus planira zaposliti 50.000 ljudi.

Najavljeni novi projektiU sklopu predstavljanja ciklusa najavljeni su i novi projekti koji imaju preduvjete za realizaciju i nose potencijal od 600 milijuna eura, a radi se o projekti-ma izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije objekata u školstvu, kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuđu i obrani putem javno-privatnog partnerstva (JPP-a), projektima energetske učinkovitosti i projekti-ma pojačanog održavanja prometnica.Prije realizacije najavljenih projekata potrebne su određene izmjene zakonske regulative, a budući da je investicijski ciklus započetih projekata ministarstva i javnih poduzeća nedostatan za optimalan prinos ci-ljanom rastu BDP-a, nužno je pokrenuti investicijske projekte financirane privatnim kapitalom.

Energetska učinkovitostEnergetska politika EU između ostaloga nalaže i po-većanje energetske učinkovitosti, a potencijal za ovo

povećanje prisutan je u svim sektorima potrošnje, po-sebice u zgradarstvu. Kako je prikazano u prezentaciji, zgrade čine oko 40% ukupne potrošnje energije, a u 80% zgrada imamo više od 60% nepotrebnog gubit-ka energije. U EU potrošnja energije po kvadratnom metru iznosi 45 kilovatsati energije, dok je u RH pro-sječna potrošnja energije u javnim zgradama od 250 do 350 kilovatsati po četvornom metru, odnosno pet puta više od standarda EU.

Potencijal za povećanje energetske učinkovitosti prisutan je u svim sekto-rima potrošnje, posebi-ce u zgradarstvu.

Graditeljstvo i nekretnine

Energetska učinkovitost u zgradarstvu danas je područje s najvećim potencijalom za smanjenje ukupne potrošnje energije (toplinska, električna i sl.), što će se direktno odraziti na kvalitetniji i ugodniji boravak stanara u zgradi, kao i na duži životni vijek zgrade te će znatno doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova.UNDP provodi u RH projekt poticanja energetske efikasnosti s ciljem podizanja svije-sti javnosti o efikasnoj potrošnji energije, kao i poticanja primjene ekonomski isplati-vih i energetski efikasnih (EE) tehnologija, materijala i usluga u RH. EE projekt usmje-ren je na povećanje energetske efikasnosti i na sustavno gospodarenje energijom, što rezultira smanjenom potrošnjom energije te financijskim uštedama.

Ušteda energije u izgradnji

Pripremila: Jasmina Fijačko


Graditeljstvo i nekretnine Graditeljstvo i nekretnine

U planu nove Vlade tako je energetska obnova posto-jećih javnih zgrada i stambenih prostora, realizacija projekata izgradnje novih energetski učinkovitih obje-kata putem modela JPP-a, a u 2012. godini moguće je realizirati ukupne investicije u iznosu od 1,8 milijardi kuna ili 240 milijuna eura.

Kretanje cijena nekretnina Prema Indeksu cijena nekretnina koji objavljuje portal CentarNekretnina, u veljači 2012. u odnosu na siječanj 2012. cijene nekretnina na zagrebačkom tržištu više su za 0,6%, a na godišnjoj razini u odnosu na velja-ču 2012. tražene cijene nekretnina ostvarile su pad od 2,4%. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u veljači iznosi 1.744 €/m2, a najpovoljniji kvadrat sta-na 1.231 €/m2. Najskuplji apartmani su u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji, gdje prosječna cijena iznosi 3.373 €/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je 2.512 €/m2, dok su najpovoljnije nekretnine za odmor vikendice u Ličko-senjskoj županiji s cijenom od 1.628 €/m2.

Za predstojeću godinu mnogi predviđaju daljnji nasta-vak pada cijena nekretnina, posebice stoga što gradite-lji u ponudi imaju velik broj stanova koje po aktualnim cijenama ne mogu prodati.

Poticanje kupovine nekretninaSredinom ožujka Agencija za pravni promet i posre-dovanje nekretnina objavila je sukladno odredbama Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stam-benih kredita Oglas o početku subvencioniranja kredi-ta. Oglas je vidljiv na stranicama www.apn.hr, a uvjeti kreditiranja uz subvenciju države su sljedeći: maksi-malna kamata do 4,95% u prve četiri godine otplate, a sljedeće dvije godine otplate do 5,5%, rok otplate minimalno dvadeset godina, cijena stana u novograd-nji do 1.900 €/m2, visina kredita do 100.000 eura te životna dob podnositelja kredita zahtjeva do 45 godina. Agencija (APN) je u ime RH sklopila ugovore s jeda-naest banaka koje se obavezuju davati subvencionirane kredite.

Banke i građevinske tvrtke zajedno u prodajnim akci-jamaPotaknuti ponajviše stagnacijom prodaje, banke i gra-diteljske tvrtke smišljaju nova prodajna rješenja. Tako je početkom godine Erste&Steiermärkische Bank d.d. u suradnji s više od četrdeset građevinskih tvrtaka po-nudila povoljnije uvjete kupnje više od 600 stanova, od kojih se većina nalazi na području Zagreba.

I Zagrebačka banka u suradnji s pojedinim investito-rima svojim klijentima pruža nove mogućnosti: po-slovni partneri banke grade stanove, a agencija ZANE ih u ponudi ima gotovo 2.000. PBZ nekretnine d.o.o. pružaju kompletnu uslugu vezanu uz nekretnine i ulaganja u gospodarske projekte. I neke druge banke u Hrvatskoj posluju s nekretninama pružajući razne modele kreditiranja.

Poticajna stanogradnjaProjekti poticajne stanogradnje pokrenuti su s ciljem rješavanja stambenog pitanja hrvatskih građana po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji vladaju na tržištu te uz garantiranu kvalitetu i završavanje rado-va u roku. Pravo kupnje POS-ovih stanova imaju svi kreditno sposobni kandidati koji se utvrđuju putem liste reda prvenstva JLS-a. Ukupna maksimalna cijena POS-ovih stanova iznosi 1.109,37 €/m2 korisne povr-šine stana, a kreditni uvjeti vrlo su povoljni. Prosječna kamatna stopa je cca 3,9%, bez jamaca, a rok otplate kredita je trideset godina uz godinu počeka.

Investirajte pametnoPametne kuće naša su budućnost. Neki već i danas žive u pametnim ili inteligentnim kućama kojima upravlja inteligentan sustav kontrole i zaštite, sustav prilagođen potrebi i sigurnosti njezinih vlasnika. Pa-metna kuća predstavlja ekonomski optimalan sustav, s nešto višim početnim ulaganjima, a u svakom nared-nom trenutku moguće su nadogradnje sustava. Najčešće se implementiraju alarmni sustavi, kame-re, kontrola grijanja i klimatizacije prostora, kontrola električne energije, svih vrsta uređaja i sl. Mogućnosti upravljanja pametnim kućama su višestruke: pomo-ću računala, mobitela, telefona, daljinskih upravljača, glasom, putem bežičnih prekidača, ‘touch-screen’ ekra-na...

Zaštita imovineKako bi osigurali vlastitu imovinu, treba razmisliti o zaštiti objekata. Prema riječima Vite Lalića, voditelja prodaje Kolnoa sustava zaštite d.o.o., nekoliko je vr-sta i tipova zaštite objekata. Za domove se najčešće preporučuju mehanička ili elektronička zaštita, ili kombinacija oba sustava. Domovi se moraju štititi na način da se ne dopusti ulaz kroz ključne točke-vrata, prozore, balkonska vrata i sl., a ukoliko i dođe do ne-dopuštenog ulaska kroz te točke, da se vlasnika o tome

obavijesti. Prije ikakve ugradnje potrebno je napraviti izvid objekta te uskladiti želje vlasnika sa sigurnosnim standardima. Nakon toga se kreće s ugradnjom te se sustavi podešavaju želji vlasnika. Za stambene objekte najčešće se preporučaju protuprovalna vrata, alarmni sustavi i napredni, pametni, videonadzor.

Protuprovalna vrata danas su gotovo standard jer uz estetiku i zvučnu izolaciju pružaju maksimalnu si-gurnost. Takva vrata posjeduju mehanizam jedanaest točaka zaključavanja u čelični štok te protuprovalne cilindre koji su otporni na bušenje i trganje, s ključevi-ma visokih sigurnosnih standarda, koji se ne mogu ko-pirati bez kod kartice, i to samo kod ovlaštenih tvrtaka. Alarmni sustavi iznimno su korisni zbog mogućnosti dojave vlasniku u slučaju alarmne situacije. Sastoje se od alarmne centrale s upravljačkom jedinicom, sire-nom sa zvučnom i vizualnom signalizacijom te nizom detektora koje čine dom sigurnijim. Tako se na alar-mnu centralu uz standardne detektore pokreta mogu spojiti i detektori loma stakla, magnetski prekidači za detekciju otvorenosti vrata ili prozora, detektori dima, plina, poplave. Sustav u sebi ima komunikator koji će prilikom bilo koje alarmne situacije pozvati mobitel vlasnika ili zaštitarsku službu, ukoliko ih vlasnik anga-žira, a uz sve to kreće i zvučna i vizualna signalizacija sirene koja tjera provalnike od objekta. ■

Sredinom ožujka Agen-cija za pravni promet i

posredovanje nekretni-na objavila je Oglas o početku subvencioni-

ranja kredita.

Videonadzor je koristan sustav mehaničke zaštite koji pomaže u utvrđivanju počinitelja. Kada se koristi pametni, digitalni megapikselni, videonadzor, on će omogućiti da, primjerice, kamera vlasniku dojavi kretnju oko kuće u doba dana kada je zadao sustavu da to nije dopušteno. Sustav će takvu situaciju proslijediti na e-mail sa slikom alarmne situacije ili se korisnik može u bilo kojem trenu spojiti putem Interneta.

Tablica: Prosječne cijene nekretnina, izvor: CentarNekretnina

Kategorija nekretninaProsječna cijena

u veljači 2012.

Prosječna cijena u veljači 2011.

Godišnja promjena u postotcima

Stanovi Zagreb 1.744 1.823 -4,3

Apartmani Jadran 2.024 1.959 3,4

Stanovi Jadran 1.764 1.822 -3,2

* Tablica pokazuje prosječne cijene stanova i apartmana u Zagrebu i na Jadranu te njihove promjene na godišnjoj razini


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviNacionalna banka Azer-bajdžana www.cbar.az/en Agencija za izvoz i ulaganje www.azpromo.az/defa-ult.htmlMinistarstvo vanjskih poslova www.mfa.gov.az/eng/ Državni statistički odbor www.azstat.org/in-dexen.phpCarinski odjel www.customs.gov.az/en/

Opće informacije Naziv: Republika AzerbajdžanGlavni grad: BakuPovršina: 33,774 km2Stanovništvo: 9 milijunaSlužbeni jezik: azerbajdžanski/azeriValuta: 1 $ = 0.8035 azerbajdžanskih manata (AZN)

Robna razmjena s Azerbajdžanom

Izvoz Hrvatske u Azerbajdžan (2011.) Uvoz Hrvatske iz Azerbajdžana (2011.)

Duhanski proizvodi 32% Nafta i ulje 17%

Prehrambeni proizvodi 12%

Lijekovi 10%

UKUPNI IZVOZ 1 mil $ UKUPNI UVOZ 283 tisuće $

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-VATSKE U REPUBLICI AZERBAJDŽAN

Počasni konzul: Mammadov Hafiz Oglu, KananAdresa: 37 Oktav Kerimov, str., AZ 1069 Bakutel: 00994 12 465 34 67e-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE AZERBAJDŽAN U REPUBLICI HR-VATSKOJ

Veleposlanik: Kamil KhasiyevAdresa: Srebrnjak 104, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: 00385 01 6438 900e-mail: [email protected]

Baku

Muzej u Shekiju, jednom od najstarijihgradova Azerbajdžana

Azerbajdžan - gospodarstvo ovisno o naftiAzerbajdžan se smatra jednim od najvažnijih mjesta u svijetu za istraživanje i razvoj naf-te te naftnih proizvoda, što uglavnom i utječe na visok gospodarski rast. Zadnjih desetak godina zemlja bilježi velik gospodarski napredak, porast BDP-a kretao se čak i do 34%, dok je utjecaj tekuće globalne recesije puno manji nego je to u zemljama Europske unije.

Vlada u Azerbajdžanu igra dominantnu ulogu. Podu-zela je regulatorne reforme u nekim područjima, po-glavito kod utjecaja trgovinske politike, poboljšanja neučinkovite javne uprave te je završila privatizaciju poljoprivrednih zemljišta, malih i srednjih poduzeća. Iako je uložen napor u modernizaciju i reformu gos-podarstva, još uvijek postoje problemi. Proširena ko-rupcija u javnom i privatnom sektoru uz strukturnu gospodarsku neučinkovitost predstavlja kočnice za dugoročni rast, posebno u ne-energetskim sektorima. Azerbajdžan se smatra jednim od najvažnijih mjesta u svijetu za istraživanje i razvoj nafte i naftnih pro-izvoda, što uglavnom i utječe na visok gospodarski rast zemlje. Gospodarska kriza imala je manje utjecaja nego u drugim zemljama. Inflacija je i dalje najveći ri-zik, što utječe na fiskalnu politiku, visoke cijene nafte i na carinska ograničenja, stvarajući monopol koji i da-lje kontrolira mnoge sektore gospodarstva. Dugoročni izgledi gospodarstva ovisit će o svjetskim cijenama

nafte i plina, te je u skladu s time Azerbajdžanu bit-no da upravlja svojom energijom na način da promiče održivi razvoj u ne-energetske sektore, gdje bi dodatno potaknuo zapošljavanje.

Struktura gospodarstvaAzerbajdžan je zemlja rastućega gospodarstva na koju se recentna kriza minimalno odrazila. Zadnjih dese-tak godina zemlja bilježi velik gospodarski napredak, porast BDP-a kretao se čak i do 34% (u 2007. godi-ni), dok je utjecaj tekuće globalne recesije puno manji nego je to u zemljama Europske unije. Glavna karakte-ristika azerbajdžanskoga gospodarstva stalni je suficit u robnoj razmjeni sa svijetom te je tako u 2011. godini ukupna robna razmjena iznosila 36,3 milijardi dolara, od čega je izvoz iznosio 26,6 milijardi dolara, a uvoz 9,8 milijardi dolara. Glavni izvozni proizvodi Azer-bajdžana su nafta i plin, na koje se odnosi čak 90% cjelokupnog izvoza, a to je i glavni razlog stabilnosti

gospodarstva zemlje. Osim nafte i plina, značajni pri-rodni resursi su rude željeza, obojeni metali i glina. U poljoprivredi se može izdvojiti pamuk, duhan, žitarice, riža, grožđe, voće, povrće, čaj, goveda, ovce i koze, dok je u industriji značajan čelik, željezne rude, cement, kemikalije i petrokemija.

Mogućnosti poslovne suradnjeRobna razmjena Hrvatske i Azerbajdžana je do 2009. godine bila ustaljena i kretala se u okvirima od 1 do 2 milijuna dolara. U 2009. godini došlo je do velike pro-mjene i hrvatski uvoz raste, a odnosi se na uvoz nafte. S obzirom na gospodarsku stabilnost Azerbajdžana, ali i potrebe za određenim robama, te razmjenu iskustava u okviru tehnoloških dostignuća i know how-a, gospo-darsku suradnju između dviju zemalja moguće je da-leko više unaprijediti. Perspektivni sektori za buduću suradnju dviju zemalja su brodogradnja, energetika, elektroindustrija, infrastrukturni radovi, poljopri-vreda, kemijska i prehrambena industrija, IT sektor i marketing. Unaprjeđenju gospodarske suradnje svaka-ko će pogodovati i Sporazum o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja. Azerbajdžan nastoji pronaći i nove puteve prijevoza prirodnoga plina pa bi se Hrvatska, uz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku, mogla naći na listi zemalja kojima će godišnje prolaziti 10 milijardi kubičnih metara plina iz kaspijskog bazena do europskih potrošača.

Postupak uvoza roba i usluga u AzerbajdžanPostoji nekoliko Zakona koji uređuju i reguliraju uvoz robe i usluge, kao i popis roba koje su oslobo-đene plaćanja poreza. Uvozne carine su u rasponu od 0% do 130%. Roba koja ne podliježe plaćanju carine je meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, je-

stiva ulja i masti. Donje stope poreza obračunavaju se kod zemalja s bilateralnim trgovinskim sporazu-mima. Izvozna carina od čak 70% primjenjuje se na određenu stratešku robu (nafta, čelične i aluminij-ske valjane cijevi, sirovi pamuk i kavijar). Zakon o slobodnim zonama tek je u pripremi, s obzirom na to da još uvijek ne postoje slobodne zone u Azer-bajdžanu. Zabranjeno je uvoziti drogu, oružje i ek-splozivne naprave, životinje i životinjske proizvode, materijale koji ukazuju na nizak moral, terorizam i nasilje, te krivotvoreni novac i robu.

Foto

: Ret

law

Sne

llac

via

Flic

kr


do kraja 2011. u Azerbajdžan je ukupno uloženo 117 milijardi dolara stranih investicija koje se uglavnom odnose na naftni sektor, a Vlada nastoji nizom mjera te reformama potaknuti i ulaganja u ostale grane gospo-darstva. Značajno su smanjili administrativne zapreke za strana ulaganja, što je olakotna okolnost za snažniji proboj hrvatskoga gospodarstva na to tržište.

Poslovni običajiČvrsti stisak ruke i direktan kontakt očima dovoljni su za prvi susret. Pri susretu muškarca i žene muškarac treba pričekati da žena prva pruži ruku jer je dodirivanje žena i muškaraca tabu tema. Azerbajdžanci znaju biti direktni i ponekad njihov prijedlog zvuči kao naredba. Direktna komunikacija se cijeni, no ipak je poželjno povući se kada dođe vrijeme da izrazite svoje mišljenje. Dolazak na vrijeme se cijeni. Započnite s „čavrljanjem“ o obitelji, sportu i azerbajdžanskoj hrani kako bi stvorili temelj za dobar odnos, nakon čega rasprava o poslovnim stvarima može započeti. Izbjegavajte razgovor o politici i religiji. Sastanak se može odužiti, no budite pažljivi i strpljivi. Budite spremni da ćete možda morati posjetiti nekoliko sastanaka prije konačnog dogovora. Poslovno odijevanje je više formalno. Izbjegavajte odijevati sku-pocjen nakit, haljine ili suknje iznad koljena i kratke rukave tijekom prvog sastanka. Alkohol je dopušten, no kao poslovni poklon ga izbjegavajte. Ukoliko prekrižite noge tako da vam se vidi peta cipele, to se smatra vrlo nepristojnim. Nemojte spajati palac i kažiprst u krug (kao što je američki „ok“) jer se to u Azerbajdžanu sma-tra nepristojnom gestom. ■

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Azerbajdžana

BDP: 93,02 mlrd USD

BDP per capita: 10,200 USD

Stopa rasta BDP-a: 0,2%

BDP prema sektorima: usluge (31,8%), industrija (62,7%), poljoprivreda (5,5%)

Izvoz (2011.): 23,48 mlrd USD

Izvozni proizvodi: nafta i ulje, strojevi, pamuk, prehrambeni proizvodi

Zemlje izvoza: Italija (27%), SAD (8%), Njemačka (7%), Francuska (6,5%), Češka

(5%), Rusija (4,4%)

Uvoz (2011.): 7,1 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, proizvodi od ulja, prehrambeni proizvodi,

metali, kemijski proizvodi

Zemlje uvoza: Turska (17%), Rusija (14,5%), Njemačka (10%), Kina (9,6%), Velika

Britanija (7%), Ukrajina (7%)

Stopa inflacije: 7,8%

Nezaposlenost: 1%

Internetski kod zemlje: .az

Pozivni broj: +994

Naftne bušotine nedaleko Bakua

UlaganjaVlada Azerbajdžana provodi stalne mjere gospodarske reforme kako bi se stvorila pogodna klima za poslo-vanje inozemnih poduzeća, a samim tim i za privla-čenjem investicija u zemlju. Tako su doneseni brojni propisi vezani uz pokretanje poduzetničkih aktivnosti, gdje se sve procedure maksimalno pojednostavljuju i smanjuju. Od osamostaljenja zemlje, 1990. godine pa

Prehrambena industrija

Strateški je interes svake države proizvodnja hrane. Tradicionalno jaka prehrambena industrija u Hrvat-skoj razvila se kao logičan sljedeći korak u proizvod-nom lancu, nastavljajući se na poljoprivrednu proi-zvodnju. Zanimljivo je, međutim, da prehrambena industrija i dalje bilježi pozitivne rezultate, dok se struktura hrvatske poljoprivredne proizvodnje dra-stično mijenja, pa i do te mjere da pojedini sektori, poput mljekarstva, bilježe izrazito negativne tren-dove. Jaka prehrambena industrija nije održiva bez jake poljoprivrede. I u tom sektoru itekako se osjete posljedice krize, ali uz dobru strategiju i sinergiju sa srodnim gospodarskim granama upravo prehrambena industrija ima snagu koja je potrebna zemlji da pota-kne gospodarski rast.

Prema podatcima HGK, poljoprivreda, ribarstvo i pra-teća industrija zapošljavaju 6,3% od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, a u ukupnom BDP-u sudje-luju s 10,2%, od toga samo poljoprivreda i ribarstvo sa 6,5%. Od 120.000 zaposlenih u poljoprivredi i pre-hrambenoj industriji, što je 8,5% od ukupnog broja zaposlenih, u industriji hrane, pića i duhana zaposleno je oko 45.000 djelatnika, a ova djelatnost, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, ostvaruje najveći ukupni prihod i najveću dobit.

Djelatnosti koje u ovom sektoru ostvaruju najveći profit su proizvodnja cigareta i prerada duhana, pro-izvodnja piva, prerada ribe, mlijeka, čaja i kave te pro-izvodnja bezalkoholnih pića, konditorskih proizvoda i šećera. U ovim djelatnostima djeluju iznimno uspješne hrvatske tvrtke koje prate trendove u proizvodnji hra-ne, posjeduju svjetski priznate standarde i certifikate - ISO, HACCP, Organic, Halal i dr. te osvajaju među-narodne nagrade za kvalitetu.

Prednosti i mane aktualnog sustava poticanja domaće proizvodnjeU posljednje vrijeme, ako se govori o poljoprivredi, negdje na rubu svake priče u medijima provlači se pitanje poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Mišljenja građana podijeljena su o tome treba li po-

Prehrambena industrija – potencijalni pokretač gospodarskog rastaMediji nas u posljednje vrijeme zasipaju prilično negativnim vijestima i još negativnijim prognozama i teško je vjerovati da možda i nije sve tako crno. Dio gospodarstva koji ipak i u kriznim vremenima generalno bilježi pozitivne rezultate je prehrambena industrija. Za očekivati je stoga da uz dobru strategiju i sinergiju sa srodnim gospodarskim granama upravo prehrambena industrija može potaknuti gospodarski rast zemlje.


ljoprivredu poticati ili ne, a čak i sami poljoprivrednici ponekad izjavljuju kako im poticaji nisu potrebni.

Budući da se prehrambena industrija nastavlja na po-ljoprivredu, na indirektan način, poticanje poljopri-vredne proizvodnje ima utjecaja i na nju. Hrvatska je poljoprivreda (a zajedno s njom i prehrambena indu-strija, pa i sustav u cjelini) doživjela brojne promjene na putu prema EU. I dok je u nekim pitanjima promje-na tekla glatko, kod složenijih sustava poput proizvod-nje hrane pravi efekti pokazat će se tek nakon dužeg vremena.

O trenutnoj situaciji u prijelaznom razdoblju razgova-rali smo s Jurajem Orendom, načelnikom Sektora za prehrambenu industriju Ministarstva poljoprivrede. Gledajući što se događalo s hrvatskom poljoprivredom zadnja dva desetljeća, vidljivo je da broj poljoprivred-nih gospodarstava u Hrvatskoj drastično opada unatoč već spomenutom stalnom poticanju poljoprivredne proizvodnje. Prema Orendinim riječima, u ranijim razdobljima postojao je velik broj poljoprivrednih do-maćinstava, ali su im resursi bili mali. Tako je prema podatcima DZS-a prosječna veličina privatnoga po-sjeda 1991. iznosila 3,77 ha, a društvenoga 2 960 ha. Međutim, u to vrijeme, 201.332 seljačka gospodarstva posjedovala su manje od 1 ha zemlje po gospodarstvu, a svega 12.219 ih je bilo veće od 10 ha.

Godine 2003./2004., pri prvom upisu u Upisnik po-ljoprivrednih gospodarstava, velik broj seoskih do-maćinstava nije se upisao, jer se nisu smatrali „ko-mercijalnom“, tržišno opredijeljenom kategorijom poljoprivrednih gospodarstava. No, mnoga gospodar-stva narasla su i više od deset puta (s desetak ha na više od sto ha), a neka su preuzela resurse prijašnjega društvenoga sektora. Valja naglasiti da je od 2003. je-dan dio potpora bio sustavno usmjeren strukturnim promjenama u sektoru proizvodnje. Tako se modelom dohodovne potpore omogućilo jednoj generaciji iz tzv. „nekomercijalnih“ gospodarstava, koja je tada bila sta-rija od 50 godina (žene) i 55 godina (muškarci), da se postupno oslobode svojih resursa, da uplaćuju doprino-

Poljoprivreda, ribarstvo i prateća industrija zapošljavaju 6,3% od ukupnog broja zaposle-nih, a u ukupnom BDP-u sudjeluju s 10,2%, od toga samo poljoprivreda i ribarstvo sa 6,5%.



se HZZO i HZMO te si osiguraju mirovinu kada budu stariji od 60, odnosno 65 godina. Kroz tu potporu prošlo je oko 50.000 korisnika s gospodarstava koja nisu ima-la nasljednike koji će nastaviti proizvodnju i koja nisu imala potrebu za komercijalnim potporama usmjerenim okrupnjavanju i razvoju. Dio poljoprivrednika od 1991. do danas jednostavno je biološki ostario i ugasio svoju proizvodnju, mnogi su umrli, a velik dio dočekao je mi-rovinu od koje sada žive. Treba napomenuti da je sustav obveznog mirovinskoga osiguranja poljoprivrednika us-postavljen u osamdesetima.Hrvatski poljoprivrednik tijekom tranzicije postao je poduzetnik i mora ekonomično proizvoditi, tako da se neovisno o poticajima pojedine (ne akumulativne) proizvodnje teško održavaju u uvjetima regionalne ili globalne konkurencije. Poljoprivrednici su morali okrupniti resurse, investirati u opremu i sve to u samo par godina, imaju velika zaduženja, mnogi nemaju do-voljno zemlje u posjedu, no unatoč svim tim prepreka-ma, oni imaju šansu u konkurenciji, dok se mali poljo-privrednici niti uz razvoj zadruga, niti uz maksimalne potpore ne mogu othrvati konkurenciji.

Dakle, količina poticaja ne može promijeniti starosnu dob poljoprivrednika, niti ona može značajno vratiti broj mladih na selo, jer ipak potpore u ukupnoj in-vesticiji ne prelaze 30% od svih troškova. Poljopri-vrednik mora na raspolaganju imati puno vlastitog kapitala, a isto tako i znanja i vještina koje su za poljo-privredu neophodne, zaključuje Juraj Orenda. Već smo ranije spomenuli da je strateški cilj svake zemlje proizvodnja hrane. To je posve jasno. I stoga,

ne bi trebalo postavljati pitanje treba li država poticati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Način poticanja je pak nešto posve drugo. Dosadašnjem se sustavu mož-da može zamjeriti nedovoljna strateška usmjerenost i nedosljednost, no nadajmo se da smo „dječje bolesti“ prijelaznog doba preboljeli i da nam ulazak u EU do-nosi jedno bolje i mirnije razdoblje za poljoprivredu, a nadalje i za sve gospodarske grane s njom povezane.

Uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda Prehrambena industrija u velikoj se mjeri oslanja na poljoprivredu i koristi domaće sirovine, ali dio sirovi-na dobavlja i iz uvoza. Prema podatcima DZS-a, Hr-vatska je u 2011. ukupno izvezla roba za 8,8 milijardi € (1% manje nego godinu ranije), a uvezla za 14,6 milijardi € (3,3% manje nego 2010.). Najznačajniji partneri u izvozu su Italija, BiH, Njemačka, Slovenija i Austrija, a najviše uvozimo iz Italije, Njemačke, Ru-sije, Kine i Slovenije. Hrvatska ima značajan izvozni potencijal u duhan-skim proizvodima, žitaricama – pšenici i ječmu za slad, a sve je veći interes i za kukuruz, koji, osim kao stočna hrana, može poslužiti i za proizvodnju bio-plinske energije, naglašava Orenda iz Ministarstva poljoprivrede. Valja spomenuti i da su za izvoz zani-mljiva i vrhunska hrvatska vina, budući da kod vina nije ekonomski cilj proizvoditi radi hrvatske samodo-statnosti – ekonomski je opravdano takve visokovri-jedne proizvode održavati na kvaliteti delicije, koja je orijentirana na izvoz (ili turizam), pa čak i u slučaju da vina prosječne vrijednosti uvozimo. Još jedan zanimljiv oblik izvoza prehrambenih pro-

izvoda jest plasiranje kroz vrlo snažan hrvatski turi-zam. Takva izvozna potrošnja u turističkoj ponudi naj-bolji je oblik izvoza bez prelaska granice.

Najjači hrvatski brandovi potječu iz prehrambene industrije Na spomen najjačih hrvatskih brandova automatski ćemo pomisliti na Vegetu, Bajaderu, Domaćicu, Cede-vitu, Zvijezda ulja i majoneze… Zajednička im je crta da svi redom dolaze iz redova prehrambene industrije. Podravkina Vegeta postoji od 1958., a 1967. počela se prodavati i na inozemnim tržištima. Danas se prodaje

u 40 zemalja svijeta. Slična je i priča o uspjehu kondi-torskog diva stogodišnjaka – Kraša. Skoro da i nema proizvoda u Kraševom portfoliju koji nije dosegnuo ikonu branda – Bajadera se često daruje kao osobiti znak pažnje stranim diplomatima, preko albuma Živo-tinjskog carstva generacije i generacije učile su o zoo-logiji, Kraš Express je vjerojatno najomiljeniji čokolad-ni napitak ikad, a tu su, naravno, i bomboni.

Kako to da je baš prehrambena industrija iznjedrila najveće među najvećima? Razlog bi mogao biti u tome da ljudi moraju jesti i moraju se obući. Dakle, u prvom redu, prehrambena industrija zadovoljava jednu od osnovnih ljudskih potreba i samim time ima veliku prednost. S druge strane, Hrvatska je resursi-ma bogata zemlja čije je stanovništvo u vrijeme kad su nastajali prehrambeni divovi uglavnom živjelo na selu i od poljoprivrede, što je i jedan od razloga zbog kojeg je nastala jaka prehrambena prerađivačka indu-strija. Vrlo je vjerojatno da će se takav trend i nasta-viti, ali će struktura poljoprivredne proizvodnje biti drugačije posložena.

Kvalitetna i sigurna hrana – od polja do stolaPrema podatcima Hrvatske agencije za hranu, pre-hrambena su tržišta u globalnom okruženju pre-poznala potrebu za usmjeravanjem aktivnosti duž cijelog prehrambenog lanca te provedbom Sustava

upravljanja sigurnošću hrane (FSMS – Food Safety Management System) kako bi se osigurala sigurnost hrane na zakonodavnoj razini i u skladu sa svim spe-cifikacijama lanca hrane, ali i stvorilo visoku razinu povjerenja kod potrošača.

Prilikom pregovora koji su se vodili s EU, jedno od poglavlja koje je trebalo uskladiti bilo je Poglavlje 12 - Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna po-litika pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede. Pregovori su uspješno zatvoreni u srpnju 2010. go-dine. Zakoni o sigurnosti hrane su postojali i ranije, naravno, i to dobri, ali kako bi razna sigurnosti bila još veća i standardizirana kao i kod drugih zemalja u EU, postojeći su hrvatski zakoni usklađeni s onima koje propisuje EU. Kako se to odnosi na prosječnog hr-vatskog građanina? Da bi mogao ocijeniti, primjerice, kvalitetu mesa i mesnih prerađevina, u prvom će redu na ambalaži proizvoda potražiti informacije o identi-tetu, svojstvima, sastavu, količini, trajnosti, podrijetlu proizvoda i postupku proizvodnje koje tamo prema za-konskim propisima moraju biti. A dodatno, mnogi pro-izvodi koje možemo kupiti u maloprodaji danas nose i posebne oznake po kojima se vidi da tvrtka koja ih je proizvela posluje u skladu s međunarodnim standardi-ma. Tako gotovo svaka ozbiljna tvrtka posluje u skladu s ISO 9001 - sustavom upravljanja kvalitetom, a svaka prehrambena industrija i u skladu s ISO 22 000 – su-stavom upravljanja sigurnošću hrane. Kvalitetu jamče i oznake kontrolirane sljedivosti, HACCP i brojne dru-ge. Ako bismo još više specificirali, pojedini proizvodi nose i oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Konditorska proizvodnja – najjača grana prehrambene industrijeSvaki dobar ručak završava desertom. Iako prema nutricionistima ljudi uopće ne trebaju slatkiše u svo-joj prehrani, jednostavno ih vole. To je i razlog zašto konditorska industrija u razvijenim zemljama čini i do 14% cjelokupne prehrambene industrije. I hrvat-ska konditorska industrija jedna je od najjačih grana prehrambene industrije i čini oko 8%. Povezana je s cijelim nizom drugih industrija jer za svoju proizvod-nju treba sirovine poput šećera, brašna, masti i sl. Spo-redno je, ali ne i nevažno, da također koristi i različite ambalažne materijale. Naši najjači konditori su Kraš, Koestlin, Kandit, Zvečevo, Cedevita i Podravka. U pre-dratnim godinama imali su daleko veću proizvodnju, ali i opsluživali daleko veće tržište. Ulazak u EU bi im potencijalno mogao osigurati veće tržište, ali i jeftinije sirovine, budući da će brisanjem granica nestati i cari-ne sa zemljama EU. S druge strane, konditori najveći dio svog izvoza plasiraju u zemlje CEFTA-e. S ulaskom u EU taj će izvoz biti opterećen carinom. Prema pro-cjenama iz Kondina, očekuje se rast uvoza slatkiša iz EU te pad izvoza u zemlje CEFTA-e, što bi kao rezultat moglo generirati smanjenje proizvodnje i do 50%. ■


Budući da se prehram-bena industrija nastav-

lja na poljoprivredu, na indirektan način,

poticanje poljoprivredne proizvodnje ima utjecaja

i na nju.

Hrvatska konditorska industrija jedna je od najjačih grana pre-hrambene industrije i čini oko 8%.


Zdravstveni sustav najveći partnersvakoj farmaceutskoj industrijiNeke donedavno neizlječive bolesti danas se uspješno liječe, a posljedično tomu pojavio se trend starenja stanovništva. Hrvatskim farmaceutskim kompanijama, budući da su zbog malog domaćeg tržišta već od ranije okrenute i prema stranom, ulazak Hrvatske u EU neće predstavljati problem.

U atmosferi punoj veselja i zadovoljstva Stošija Milka Peroš iz Zatona proslavila je krajem veljače svoj 101. rođendan, piše Zadarski list. Na obiteljskoj svečano-sti za rođendanskim stolom okupili su se svi njezini bližnji potomci, a ona je, unatoč dubokoj starosti, još dobra zdravlja. Pamćenje je služi izvrsno. Vidi dobro. Nešto slabije čuje, a noge joj polako slabe. Nikada nije bila teže bolesna. Ne uzima ama baš nikakve lijekove. Ovakav scenarij većina nas može samo sanjati. Po-sljednjih godina strah siju mišja groznica, kravlje ludi-lo te ptičja i svinjska gripa. Kako je cijela stvar mnogo kompliciranija od puke zoološke usporedbe, hrlimo li-ječnicima i tamo nam crvena ili plava pilula pomaže da se riješimo bojazni. Cijena koju smo pri tom spremni platiti za zdravlje govori farmaceutskoj tvrtki koliko će zaraditi u budućnosti.No, unatoč povremenim tezama o zavjeri te industrije radi stvaranja profita, jasno je da je za neke donedavno neizlječive bolesti pronađen lijek. Boginje i dječja pa-raliza iskorijenjeni su u mnogim dijelovima svijeta za-hvaljujući cjepivima. Od desetero djece oboljele od le-ukemije, njih osmero danas može preživjeti. Smanjena je učestalost srčanih udara, a kvaliteta života oboljelih od kroničnih bolesti, poput dijabetesa i astme, uvelike je bolja. Svi ti novi lijekovi rezultat su istraživanja koja provode farmaceutske kompanije.

Rast prihoda farmaceutskih tvrtaka zbog trenda stare-nja stanovništvaPosljedica izlječenja mnogih bolesti višegodišnji je trend starenja stanovništva. Suvremena medicina i farmacija, kao i opće poboljšanje kvalitete života, do-vode do toga da sve češće čujemo kako neki naš sugra-đanin slavi stoti rođendan. No krug se tu ne zatvara pa

Farmaceutska industrija

Pripremila: mr.sc. Anita Zelić


će od tog trenda najviše profitirati upravo industrijski sektori i tvrtke povezane s pružanjem zdravstvenih usluga i proizvoda.- S obzirom na produljeni životni vijek stanovništva i svjetski trend porasta potrošnje lijekova, očekujemo daljnju stabilnost i razvoj farmaceutskog sektora, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj - mišljenje je i mr. sc. Vi-ole Macolić Šarinić, ravnateljice Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH.

Osjetljiv odnos liječnika i farmaceuta S druge strane, spomenuti demografski trend s po-većanim izdvajanjem za zdravstvo, prema mišljenju stručnjaka, rezultirat će traženjem dodatnih izvora financiranja i ušteda, poput smanjenja slanja speci-jalistima. Zbog toga će kontrola troškova u sustavu zdravstvene skrbi biti još naglašenija, favorizirajući proizvođače jeftinijih, generičkih lijekova.- Racionalna farmakoterapija može uključivati i pro-mjenu navika prilikom propisivanja lijekova, što sva-kako može biti propisivanje jeftinijih lijekova - ističe Renata Turčinov, glasnogovornica HZZO-a. Što se tiče cijena lijekova na tržištu Hrvatske u odnosu na cijene u okruženju, Turčinov nadodaje: - One se, sukladno posebnom Pravilniku, usklađuju s cijenama lijekova u nekim susjednim zemljama, npr. u Italiji, Sloveniji, Francuskoj, Češkoj i Španjolskoj, odnosno cijene lije-kova tih zemalja podloga su za izračun cijena u Repu-blici Hrvatskoj. Važnost intervencije HZZO-a naglašava i Zdravka Knežević, predsjednica uprave PharmaSa, koja kaže: - Kad govorimo o zdravstvu i farmaceutici, posebno su bitni nastavak rada HZZO-a na uvrštavanju lijeko-va na liste i njihova pravovremena nadopuna tijekom

godine. Liste nisu nadopunjavane od svibnja prošle godine pa danas, kada je zdravstveni sustav opterećen financijskim problemima, smatramo da je nadopuna li-sta novim, cjenovno povoljnijim lijekovima vrlo važna.

Kupujmo hrvatsko – vodeće tvrtke hrvatske farmace-utske industrijeTo da je u igri značajan financijski kolač potvrđuju i posljednji službeni podatci Agencije za lijekove i medi-cinske proizvode RH. U jednoj godini hrvatski građani konzumirali su više od 101 000 pakovanja lijekova, od čega su više od 64 posto proizveli domaći proizvođa-či. Financijski izraženo, na lijekove je u Hrvatskoj u jednoj godini potrošeno gotovo 5 milijarda kuna, dok udio domaćih proizvođača iznosi 42 posto. Na tisuću stanovnika u jednom danu potroši se 941,54 definira-nih dnevnih doza lijekova.Sudeći prema podatcima iz Hrvatske gospodarske komore, na domaćem tržištu prednjači Pliva, koja je danas članica Teva grupe, a slijede je Belupo i riječki Jadran - Galenski laboratorij. Prisutni su još i Imuno-loški zavod, Farmal te Veterina, a svakako treba spo-menuti i novootvorenu tvornicu generičkih lijekova PharmaS.Važnost hrvatskog tržišta ističe i Tamara Sušanj Šu-lentić, direktorica komunikacija u Plivi: – S 12 posto ukupnog tržišnog udjela, Pliva je vodeća kompanija na hrvatskom farmaceutskom tržištu, tj. za oko 30 posto veća od prvog sljedećeg konkurenta, a hrvatsko je trži-šte jedno od naših najvažnijih tržišta. Daljnju strategi-ju razvoja temeljimo na uvođenju novih proizvoda na domaće tržište - tako je u 2011. godini Pliva u Hrvat-skoj lansirala 11 novih lijekova, a još ih je 20 u planu za 2012. Nakon Plive slijedi Belupo koji na hrvatskom tržištu ostvaruje 60 posto svoje prodaje, a značajna tvrtka po-stao je i riječki Jadran - Galenski laboratorij kojemu je hrvatsko tržište jedno od najjačih.

Nov regionalni igrač u farmaceutskoj utakmici Kako postoji potencijal za uzlet domaće farmaceutske industrije potvrđuje i najnoviji primjer tvrtke Phar-maS, koja je prije samo godinu dana otvorila svoju prvu tvornicu u Popovači, a trenutno je prisutna na tržištima Hrvatske, Srbije, BiH i Kosova te zapošlja-va više od 150 djelatnika. Što se proizvodnog portfe-lja tvrtke tiče, predsjednica Uprave Zdravka Knežević ističe: - U odabiru lijekova koji sačinjavaju naš portfelj vodimo se potrebom za određenim lijekom, a posebno smo se fokusirali na preparate u liječenju bolesti pro-bavnog, kardiovaskularnog i središnjeg živčanog su-stava. PharmaS trenutno ima 17 registriranih lijekova, od kojih se 8 nalazi na listi HZZO-a.Nova tvrtka ima velike planove. - Do kraja 2013. godi-ne mogli bismo imati nekoliko desetaka registriranih lijekova. Lijekove proizvodimo u Hrvatskoj i Srbiji, a u Zrenjaninu trenutno gradimo još jednu tvornicu lije-

kova. Tvornica u Zrenjaninu bit će važan iskorak za tr-žište Srbije: kapacitetima i opremom spremna podržati razvoj PharmaSa u Srbiji, usklađena s EU regulativom, a ujedno u mogućnosti podržati naše izvozne aktivno-sti na okolna tržišta. Tvornicu u Zrenjaninu planira se otvoriti tijekom ove godine, broj zaposlenih povećat će se za 30-ak radnika, a u ovoj godini planiramo i širenje na makedonsko i albansko tržište - kaže Knežević.

Planovi najvećih – struktura proizvodnog portfeljaSudeći prema navodima svjetskih medija, u razdoblju od 2010. do 2014. godine istječu brojni značajni patenti u Europi i SAD-u pa je upravo to razdoblje iznimno dobro za industriju generičkih lijekova, kako u svijetu, tako i kod nas. Također, pod pritiskom stalnog sniža-vanja cijena od strane HZZO-a, naša se farmaceutska industrija polako okrenula i pojačanoj prodaji bezre-ceptnih lijekova. - Strategija istraživanja i razvoja usmjerena je na ra-zvoj generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih sup-stancija, a Zagreb je jedan od važnijih istraživačkih centara unutar Teva grupe - ističe Sušanj Šulentić. Pliva radi i na diversifikaciji poslovanja, odnosno ula-sku u područje zaštite zdravlja, a upravo je i u tijeku velikog investicijskog ciklusa. - Ukupno gledano, to je jedan od najvećih u Plivinoj povijesti, a odnosi se na proširenje kapaciteta na proizvodnim lokacijama u Savskom Marofu i Zagrebu. Investicija u Savskom Marofu vrijedna je oko 100 milijuna dolara i pred-stavlja jedno od najvećih greenfield ulaganja u proi-zvodnju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Na proizvodnoj lokaciji u Zagrebu planirana je gradnja pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova kapaciteta dvije milijarde tableta, a predviđa se i ulaga-nje u pogon za proizvodnju injekcija - navodi Plivina direktorica komunikacija.Istovremeno, kako prenose domaći mediji, u Belupu planiraju zaokret u globalnoj strukturi proizvodnog portfelja, u smislu razvoja novih proizvoda te snažnije participacije bezreceptnih proizvoda u ukupnoj prodaji. Hrvatski lijekovi za europske pacijente: Farmaceuti – iskusni izvoznici Čini se kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju farma-ceutskim kompanijama neće zadati previše glavobolje. Zbog malog domaćeg tržišta farmaceutske su kompa-nije svoj razvoj morale temeljiti i na inozemnom.- PharmaS je u potpunosti u skladu s EU standardima farmaceutske industrije. Općenito, naša je ocjena da je hrvatska farmaceutska industrija u velikoj mjeri spre-mna i da je već dio EU tržišta. Naime, poznata je činje-nica da većina domaće industrije već izvozi lijekove na EU tržišta - ističe Knežević.Pliva već duže vremena na veliku broju tržišta diljem Europe i svijeta nudi širok portfelj generičkih lijekova. - S obzirom na ograničenu veličinu domaćeg tržišta, gotovo 80 posto Plivinih proizvodnih kapaciteta nami-

Svi novi lijekovi rezul-tat su istraživanja koja provode farmaceutske

kompanije.

Racionalna farmakote-rapija može uključivati i propisivanje jeftinijih lijekova.



jenjeno je izvozu, bilježimo stalan godišnji rast izvoza od oko 30 posto, a najveća su tržišta u Rusiji, Ukrajini i SAD-u - kaže Sušanj Šulentić.Prema podatcima iz HGK-a, nakon Plive slijedi Belupo grupa, koja 40 posto svoje prodaje realizira na tržišti-ma Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovačke, Češke, Rusije, Rumunjske, Kosova, Slovenije, Slovačke i Makedonije. Respektabilna tvrtka postao je i riječki Jadran - Galenski laboratorij, koji je 2010. godine pro-glašen najboljim izvoznikom u Rusku Federaciju. Ne-davno je otvorio i tvrtku u SAD-u, a uskoro namjerava zakoračiti na tržišta Brazila, Indije, Kine te Zapadne Europe. Utjecaj dobre reklamne kampanje na otvaranje novih tržišta Bilo da je riječ o prisutnosti na domaćem ili inoze-mnom tržištu, reklamna kampanja jedan je od osnov-nih alata za izgradnju imidža, a farmaceutska industri-ja kao i svaka druga želi polučiti rezultat pa poseže za njom. Ipak, visoka reguliranost farmaceutskog tržišta i činjenica da je zdravstveni sustav daleko najveći par-tner svakoj farmaceutskoj industriji govore kako je marketing u medicini specifična i posve druga priča.Reklamiranje lijekova koji se izdaju na recept sredstvi-ma javnog priopćavanja nije dopušteno, a marketin- ški utjecaj ostvaruje se samo na potražnju kod bezre-ceptnih lijekova. Budući da najveći prihodi još dolaze od lijekova na recept i lijekova za primjenu u bolnica-ma, ciljana skupina za reklamu liječnička je populacija koja čita stručnu medicinsku literaturu. No posljednjih godina neuku promatraču može se uči-niti kako se gotovo svakodnevno pojavljuju nove bo-lesti s novim nazivima ili kako se liječe u osnovi zdra-vih ljudi i bolesti kojih nema. Tako se do jučer obična lijenost danas stručno zove anksiozna socijalna bolest (SAD), a problemi s raspoloženjem, kao dio prirodnih

uspona i padova u životu, olako se nazivaju depresi-jom. Je li riječ o epidemiji ili o širokoj marketinškoj akciji farmaceutske industrije?

Narodna medicina i prirodni lijekovi – stvarna alterna-tiva farmaceutima?I dok se danas na hrvatskom tržištu oko 180 farmace-utskih kompanija bori za svoj dio financijskog kolača, neki pacijenti i dalje se radije okreću narodnoj medici-ni i prirodnim lijekovima. Da im se oduzima pravo na alternativno liječenje osjetili su kada su se sredinom prošle godine mediji raspisali o EU direktivi koja je tih dana stupila na snagu, a koja zabranjuje prodaju lije-kova baziranih na ljekovitom bilju. Vedran Korunić, predsjednik Hrvatskog udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu pojašnjava: - Kao prvo, moram naglasiti da se prodaja tradicional-nih biljnih te homeopatskih pripravaka, kao i ljekovi-tih pripravaka životinjskog porijekla, ne zabranjuje. Jedino se na nov način definira njihovo stavljanje na tržište i oglašavanje. Ne smije se tvrditi da pojedini biljni lijek nešto liječi bez odgovarajućih dokaza za to. Međutim, klinički pokusi kakvi se provode za ispiti-vanje budućih lijekova nisu adekvatni za ispitivanje npr. homeopatskih pripravaka, jer je način njihove primjene potpuno drugačiji od lijekova. Za, primjerice, 100 ljudi s istim simptomima propisuje se jedan te isti lijek, no u homeopatiji će, postoji li 100 ljudi s istim ili sličnim simptomima, skoro svatko dobiti različit ho-meopatski pripravak te će na taj način postotak učinka homeopatskog pripravka biti znatno iznad učinka pla-cebo efekta. - Naše udruženje, HUPED, kao krovna organizacija za područje nekonvencionalne medicine zalaže se za to da se donesu odgovarajući zakonski propisi koji će regu-lirati cijelo područje nekonvencionalne medicine - na-dodaje Korunić.

Istraživanja u službi farmaceutske industrije Farmaceutske kompanije ulažu velike svote novca u istraživanje. Prema studiji iz 2007. godine, farmaceut-ska industrijska grana vodeća je prema udjelu prihoda koje ulažu u istraživanje i razvoj. Više od industrije ra-čunalne opreme, usluga programske podrške ili avio-industrije. - Prema konsolidiranim financijskim izvješćima objav-ljenim na razini kompanije, izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2011. godini na razini Teva grupe iznosila su oko 6% ukupne prodaje ili preko milijardu dolara, a slični postotci odnose se i na Plivina ulaganja u istraži-vanje i razvoj – navodi Sušanj Šulentić.Prema istoj studiji, svega će se jedna do dvije supstan-cije, od tri do deset tisuća koje se ispituju, uspjeti ra-zviti do oblika primjenjivog u lijeku. Proces razvoja i istraživanja traje u prosjeku 10 godina, a administra-tivni postupci traju još dvije do tri godine. Jednostavno je. Lijek košta. I lijek spašava živote… ■

Prema studiji iz 2007. godine, farmaceutska

industrijska grana vodeća je prema udjelu

prihoda koje ulažu u istraživanje i razvoj.

Poslovni stil

Sve izraženija važnost izgleda u neverbalnoj komunikaciji Modni trendovi mijenjaju se iz sezone u sezonu, a mnogi ih nastoje pratiti. Za dobar stil nije potrebno brdo odjeće. Nekoliko ključnih komada odjeće klasičnijih odjevnih predmeta kvalitetne izrade i nekoliko modnih dodataka pred vama otvara neslućene mogućnosti.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Treba li prihvatiti najnovije savjete modnih stilista ili se ipak odlučiti na klasičnije odijevanje ovisi o sva-kom pojedincu, no istraživanje o spremnosti na pro-mjenu osobnog imagea portala MojPosao provedeno tijekom listopada prošle godine pokazuje da gotovo polovica ispitanika shvaća važnost izgleda u never-balnoj komunikaciji.

Ove sezone s modnih pista pozdravljaju nas jake boje i cvjetni uzorci, a domaće kuće donose nam niz modnih noviteta primjerenijih uredu. Iz Odjela za korporativ-ne komunikacije Varteksa navode da je misao vodilja nove kolekcije modne marke Di Caprio mediteranska ljubavna priča sretne žene i njenog muškarca. Priča o njima dočarana je kroz tri teme kolekcije, a svaka od njih ističe se jedinstvenošću odjevnih predmeta i kom-binacija posebno kreiranih za određene prigode.

Za slučajni susret na trgu on bira odijela koja se ističu posebnošću tkanine sitne strukture u nijansama pla-vih i sivih tonova koja će upotpuniti košuljom smjelije boje i kravatom trendi retro dezena. Mlađi muškarac na početku karijere odabrat će jeans hlače koje će sa-vršeno nositi s lanenim i pamučnim košuljama ili polo majicama. Njena formalna odjevna kombinacija savr-šen je spoj ‘strogog’ stila omekšanog profinjenim žen-stvenim detaljima. Bluze su ženstvene, upotpunjene čipkom ili volančićem, a haljine su čistih linija. Balo-ner je neizostavan odjevni predmet ove sezone.

Prva romansa na moru dočarava nam dio njihove lju-bavne priče u kojem je umjetnost opuštanja dovedena do savršenstva - sve je izrađeno iz prirodnih materijala te djeluje svježe i profinjeno. Tenis, golf pa i jedrenje oduvijek su vezani uz ljeto i opuštanje: pamučni i lane-ni sakoi, hlače, prugaste polo majice, lagano pletivo u bojama od bijele do tamnoplave i crvene pružaju mo-gućnost opuštenog uživanja u hladnom piću na grad-skom trgu ili uz more. Mekani prijelazi i harmonične nijanse s jedne te izražajne boje i pruge obogaćene izrazito ženstvenim detaljima s druge strane odišu no-vim životom i stilom Di Caprio žene.

Romantična večera s pogledom za dvoje opisuje nam najromantičnije trenutke između njih dvoje, u kojima

DiCaprio


Poslovni stil

prvo mjesto zauzima apsolutna elegancija - on bira cocktail odijelo kombinirano sa svilom te ga upotpu-njuje košuljom, sjajnom kravatom ili svilenim šalom, dok ona notu glamura i luksuza postiže odabirom odjevnih kombinacija koje karakterizira sjajna crna, zlatna i brončana boja.

Boje i uzorci za poslovne ljudeKod odabira boja i uzoraka bolje je odabrati neutralne boje, poput crne, smeđe, tamnoplave, bež ili bijele. Ove sezone nose se narančaste i zelene boje, prozračni ma-terijali i cvjetni uzorci, ali neće se najbolje uklopiti u ured ako s njima pretjerate. Pripaziti treba i s uzorcima poput onih divljih životinja, kao i s preuskim i prekrat-kim modelima suknji, hlača i košulja.

Trendi okviri za naočaleDobar optičar rado će pomoći prilikom odabira okvira za naočale, no kao i kod odjeće, voditi se treba onim što pristaje pojedincu, a ne onim što je trenutno „in“. Boju naočala treba prilagoditi boji kose, tena i očiju. Toplom tenu bolje pristaju boje zlata, bakra, breskve, narančaste nijanse, koraljne, nijanse bijele, crvene i bež, a hladnom tenu crna, srebrna, siva, plavo-siva,

»Carski susret« Zagrebačkog kvarteta

4. svibnja u Opatiji

Zagrebački kvartet, najsta-riji hrvatski komorni an-sambl, utemeljen 1919. go-dine, 4. svibnja u Kristalnoj dvorani opatijskoga hotela »Kvarner« održat će kon-cert pod nazivom »Carski susreti« i tom prigodom izvesti po jedan Haydnov i jedan Beethovenov gudač-ki kvartet. Naziv koncerta podsjetnik je na susret au-

strougarskoga cara Franje Josipa I. i njemačkoga cara Vilima II. u Opatiji, 29. ožujka 1894. Kvartet je nastupao u brojnim znamenitim koncertnim dvoranama, kao što su Sydney Opera House, New York UN Concert Hall, Berlin Schauspielhaus i London St. John Smith Sq. O bogatu repertoaru Zagrebačkog kvarteta svjedoče brojni tonski za-pisi, zabilježeni, između ostalog, i na više od 40 gramofonskih ploča. Tijekom svoga djelovanja Kvartet je primio brojne domaće i inozemne nagrade, među kojima 2008. godine i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Vijest o jednodnevnom »carskom susretu« na izmaku 19. stoljeća zabilježio je čak i »New York Times«, koji u izdanju od 30. ožujka 1894. opisuje srdačan doček priređen carevima, okićene ulice i večeru u vili Amalia, nakon koje je Franjo Josip iznenada otputovao iz Opatije »zbog, kako se nagađa, kritične situacije u Budimpešti«. Prigo-dom tog susreta izvedeni su Carski kvartet (Kaiserquartett) Josepha Haydna i kvartet Ludwiga van Beethovena, a s istim programom 4. svibnja nastupit će i Zagrebački kvartet. Sponzor koncerta je Erste banka.

boja šljive, ružičasta i slične boje. U posljednje vrijeme aktualne su retro, ali i tzv. ‘štreberske’ naočale, no one ne pristaju svima. Za njih treba malo hrabrosti jer ih treba znati nositi.

Poslovne torbe za žene i muškarceOdabir poslovne torbe ovisi o poslu kojim se bavi po-slovna žena ili muškarac, o njihovu ukusu, dobi, stilu života. Prilikom odabira poslovne torbe poslovnim ženama i muškarcima iz Galka preporučuju da po-sebnu pažnju obrate na unutrašnjost torbe, odnosno raspored i veličinu pretinaca, ovisno o tome hoće li u njoj nositi laptop, tablet ili poslovne spise. Poslovnim ženama predlažu torbe sofisticiranijih, oblih linija, načinjenih od fine kože, koje će u ruci svake poslovne žene djelovati elegantno i poslovno. Poslovnim muš-karcima pak preporučuju torbe strožih, čistih linija s dvije ručke, tako da torbu prema potrebi mogu nosi-ti u ruci ili na ramenu. Kod mladih poslovnih ljudi posljednjih godina trend je tzv. Messenger bag, koja se poput poštarske torbe nosi dijagonalno preko leđa. Takve torbe možete najčešće naći u unisex modelima i bojama, navodi Natalija Vinter.Za ured su najzahvalnije boje torbi klasične, neutral-ne, poput crne, smeđe, sive, bijele, tamnoplave, koje se mogu kombinirati sa svim ostalim bojama odjeće i obuće te se uklapaju u poslovni kodeks odijevanja tvrtaka iz gotovo svih grana poslovanja. Putna torba pak treba biti čvrsta, multifunkcionalna i lagana za no-šenje. Najbolji modeli putnih torbi su oni izrađeni od vodootpornih materijala, koji su otporni na mehanička oštećenja i imaju mnogo pretinaca za lakše pakiranje stvari. Idealni styling za svaku poslovnu ženu i muš-karca na poslovnim putovanjima je putna torba iz iste kolekcije kao što je i poslovna torba i modni dodatci, navode iz Galka.

Vječni modni dodatci Za dobar stil nije potrebno brdo odjeće. Nekoliko ključnih komada odjeće, po mogućnosti klasičnijih odjevnih predmeta kvalitetne izrade i nekoliko modnih dodataka poput zgodnog nakita, broša, marame, reme-na, torbe ili nekog drugog dodatka, pred vama otvara neslućene mogućnosti. Jerneja Agić, Image Consul-tant Specialist for Adria Region, kaže da poslovni lju-di trebaju imati modne dodatke, ali one koji pokazuju njihov statusni simbol. To su za ženu zlatne, srebrne ogrlice ili iz dragih kamena, naušnice i kvalitetna ura na brojke. Za muškarce je to sat na brojke i manžete.

Gadgeti za poslovne muškarceNovo istraživanje Reutersa i Ipsosa pokazuje da 85% ljudi širom svijeta koji su spojeni online šalju i prima-ju poruke elektroničke pošte, a 62% njih komunicira putem stranica za društveno umrežavanje, osobito u Indoneziji, Argentini i Rusiji, koji imaju najveći po-stotak korisnika. Kako bi u svakom trenutku mogli

Kod odabira boja i uzoraka bolje je odabrati

neutralne boje, poput crne, smeđe, tamnopla-

ve, bež ili bijele.


Romantični vikend na dizajnerski načinIako je Valentinovo već daleko iza nas, za romantični vikend s voljenom osobom u Rovinju koji ćete zauvijek pamtiti, nikada nije kasno. Romantika na dizajnerski način možda zvuči neobično, ali svakako garantira izvrstan provod.

Prošle godine u Rovinju je otvoren prvi hrvatski di-zajnerski hotel Lone, koji je ove godine već prvim to-plijim danima ponovno otvorio vrata za svoja goste. Romantični vikend u ovom hotelu započinje otvara-njem šampanjca koji će vas za dobrodošlicu dočekati u sobi modernog dizajna, s čijeg se balkona pruža pre-divni pogled na zaštićenu šumu Zlatni rt i parkove koji okružuju hotel. Sasvim idealno mjesto za guštanje u čaši istarskog vina uz zalazak sunca.

U ovom hotelu čak niti ružno vrijeme neće moći po-kvariti vaš romantični vikend jer cijelo popodne može-te provesti u opuštanju u wellness centru hotela u tzv. „potopljenim sobama“, saunama ili pak uz masažu u dvoje. Ako ste osoba koja više preferira aktivan odmor, onda je šetnja ili vožnja biciklom kroz park-šumu ili pak do centra Rovinja, koji je udaljen svega 15 minuta ugodne šetnje uz obalu mora, odličan izbor.

Za romantičnu večeru uz svijeće, stol za dvoje rezer-viran je u a la carte restoranu L, koji je smješten u posebno atraktivnom dijelu hotela s terasom koja se otvara prema livadama oko hotelskog bazena. Desert po želji možete dovršiti na terasi u sobi ili pak večer možete produžiti ludim provodom u Night clubu ho-tela. Jutro prije odlaska neka ne predstavlja stres i ne morate žuriti s pakiranjem jer hotel omogućuje kasni check out, ali i doručak u sobi, tako da romantični vi-kend možete završiti kada to vama odgovara.

Za nešto luksuzniji romantični provod, vožnju auto-mobilom morat ćete produžiti za tek nekoliko meta-ra do boutique hotela Monte Mulini. Tu ćete iz svoje sobe uživati u prekrasnom pogledu na uvalu koja se nalazi podno hotela, a u sobi će vas kao poklon do-čekati čokoladice, boca vina i maslinovog ulja, svježe voće… Dan provedite na suncu uz bazen ispred ho-

tela ili pak u wellness centru. Romantičnu večeru uz svijeće u restoranu Wine Vault pripremit će vam chef Tomislav Gretić, koji će za vas odabrati samo najbolje namirnice i pripremiti jelo za pamćenje. Za potpun do-življaj, jelo valja sljubiti s jednim od 600 etiketa doma-ćih i inozemnih vina koje restoran nudi, pri čijem će vam odabiru pomoći jedan od sommeliera restorana. ■

Ako ste osoba koja više preferira aktivan odmor, onda je šetnja ili vožnja biciklom kroz park-šumu ili pak do centra Rovinja odličan izbor.

Poslovni stil

Kako provesti vikend?Vikend je vrijeme opuštanja, odmaranja i dovršava-nja poslova koje u vlastitom kućanstvu nismo uspjeli obaviti tijekom tjedna. Ipak, nakon napornog tjedna, mnogi se odlučuju na putovanje. Kristijan Gržetić, voditelj jedinice korporativnih komunikacija Uniline d.o.o., kaže da Uniline ima cjelovit turistički proizvod, u mogućnosti su ponuditi sve vrste usluga: od smje-štaja, transfera, rent-a-cara, izleta, autobusnih tura do organizacije kongresa, incentiva, sportskih događaja te specijalnih programa za individualne goste i grupne aranžmane.

Mnoge tvrtke odlučuju se i za team building aktiv-nosti. Uniline nudi širok spektar kombinacije progra-ma putem kojih, kao organizator, pomažu povećati produktivnost i učinkovitost kolektiva klijenata. Sve ponude zasnivaju se na konceptima timskog rada, djelovanja i razmišljanja. Najčešće su organizacije na području Hrvatske, mahom na obali, no u sve većem postotku i diljem kontinenta, ali i izvan Hrvatske. U najvećoj mjeri traže se organizirane avanture koncipi-rane na timskom radu kroz adrenalinski naboj, no sve se više klijenata odlučuje i na putovanja koncipirana po principu radnog (sastanci, predavanja) i neformal-nog dijela (izleti, wellness), obogaćenim sadržajima koji u konačnici rezultiraju dizanjem radne atmosfere do najviše točke.

Poslovni stil

Vječni klasičar, baloner, spasit će vas u prohladna proljetna jutra i u kasnu jesen. Sto-ga, birajte onaj koji će trajati više godina, a to je baloner neutralnih boja: crne, sive ili bež. Sam kroj balonera vrlo je jednostavan: veže se u struku, a zakopčava dvoredno sa šest dugmadi. Isplati se uložiti u baloner, jer će vas pratiti niz godina, zato se ne povodite trendovskim krojevima.

Traperice ne pripadaju poslovnoj odjeći, no poneke tvrtke ih dopuštaju. Prema ri-ječima Jerneje Agić, traparice se smiju nositi jedino petkom, ali samo ako tvrtka ima takav dress code. Ako se traperice nose u uredu, moraju biti vrlo elegantne, tamnoplavog jeansa. Isto tako, moraju se nositi obavezno uz sako, što vrijedi i za muškarce i žene.

provjeriti elektronsku poštu, pogledati što je novo na Facebooku, Twitteru ili nekoj drugoj društvenoj mreži, pročitati najnovije vijesti iz svijeta businessa, provje-riti kretanje dionica na tržištu kapitala, tu su najnoviji modeli iPhone-a, nova treća generacija iPad-a, mobite-la, prijenosnika i drugih tehnoloških naprava.


Završava li zlatno doba interneta?Porast broja korisnika interneta, mobilnog i fiksnog, za posljedicu ima sve veću potražnju za propusnošću. To pred operatere stavlja velik, možda i nepremostiv izazov – povećanje kapaciteta vlastite mreže uz istovremeno spuštanje cijena prema krajnjim korisnicima.

Širokopojasni pristup internetu danas mnogi izjedna-čavaju s onim što je za rast gospodarstva u 19. stoljeću značila željeznica te s onim što su za rast gospodar-stva u 20. stoljeću značili struja i autoceste. Spektar frekvencija koje je Hrvatska, prelaskom na digitalnu televiziju, oslobodila, otvara velike mogućnosti širenja broadband pristupa, primjene novih tehnologija i uslu-ga u telekomunikacijskom sektoru, nudeći tako priliku za rast nacionalnoj ekonomiji. Iako smo svjedoci stidljivih komercijalnih početaka primjene LTE usluge, telekomunikacijski operateri još ne ulažu dovoljno u naprednu infrastrukturu. Tomu je nekoliko razloga. Operateri preferiraju kratkoročnu orijentaciju, bez vidljivih dugoročnih planova ekspan-zije, a neki smatraju da se boje postati »komunalna infrastruktura« sve popularnijim internetskim uslu-gama poput Skypea, Googlea i Facebooka (koji se sve više koriste i na pametnim telefonima te na taj način umanjuju važnost komunikacijskih usluga koje nude operateri). U ekspanziji ih, prije svega, koči relativno visok trošak dovođenja visokih brzina do krajnjeg ko-risnika, što u konačnici dovodi do nepostojanja usluga koje bi mogle iskoristiti takve brzine. No postoji i druga strana medalje. Neke zemlje iz okruženja još nisu napustile analognu televiziju pa njihov šum, posebice talijanski signal duž obale Jadra-na, »zagađuje« hrvatski spektar, što predstavlja značaj-nu smetnju LTE signalu hrvatskih operatera. Nadalje, od Vlade RH očekuje se iznalaženje modela koji bi omogućio povećanje dostupnosti broadband signala u ruralnim područjima koja telekomima predstavljaju neisplative investicije.

Tehnologije pristupa: bakrena žica ispred optičkih vla-kanaHrvatska nije jedina zemlja u kojoj FTTH (Fiber-to-the-Home) još ne dolazi na dnevni red telekoma. U nedostatku »želje« za investiranjem u naprednije tehnologije, operateri se i u svijetu domišljaju novim načinima da proguraju još veće količine podataka kroz bakrenu žicu. Tako je Telekom Austria nedavno najavio pokretanje komercijalne VDSL usluge, BT u Velikoj Britaniji također namjerava svoje usluge sla-ti kroz bakrene žice, a veliku broju korisnika sličnom tehnologijom svoju IPTV uslugu dostavlja i američki AT&T. Neki analitičari predviđaju da će se europski cilj od 30 Mbps do 2020. godine svim korisnicima, u

Telekomunikacije Telekomunikacije

većini zemalja, moći isporučiti upravo putem - ba-krenih žica, pa nema potrebe za značajnim ulaganjem u optička vlakna. Unatoč tomu što kritičari tvrde da takvim razmišljanjem korisnici koji već imaju velike brzine dobivaju još brže, a pokrivenost se zapravo ne povećava, veliki telekomi u zapadnoeuropskim zemlja-ma smatraju da tako još neko vrijeme mogu odgoditi velike investicijske cikluse u modernizaciji vlastitih infrastruktura.

Telekomunikacije u Hrvatskoj: raste širokopojasni pri-stup, pada prihod komunikacijskih uslugaUnatoč izostanku značajnijih ulaganja, u Hrvatskoj ra-ste širokopojasni pristup. U nepokretnim mrežama gu-stoća pristupa po prvi je put dosegnula 20 posto, ali su zato prihodi od ostalih komunikacijskih usluga u padu. Na tržištu nepokretnih komunikacija, HT je zadržao vodeći položaj u dijelu koji se odnosi na pružanje te-lefonskih usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mre-ži. S druge strane, udio novih operatera (uključujući Iskon Internet) na kraju 2011. godine raste za nešto više od 27 posto u odnosu na kraj 2010. godine te, s ob-zirom na ukupan broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži, iznosi 39,9 posto (od toga je udio Iskon Interneta 4,1 posto).Na tržištu pokretnih komunikacija treći operater Tele2 svoj je tržišni udio povećao za oko 14 posto u odno-su na isto razdoblje u 2010. godini, što pokazuje da na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hr-vatskoj postoje tri stabilna operatora koji su krajnjim korisnicima u mogućnosti ponuditi inovativne usluge visoke kvalitete.Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mrežama i dalje raste te je na kraju 2011. godine dosegao broj od 858 020 priključaka, što je oko 7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godi-ne. Do porasta je došlo u gotovo svim županijama, što pokazuje da operateri svoje usluge nude na cijelom te-ritoriju Republike Hrvatske, a gustoća priključaka ši-rokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mre-žama dosegnula je 20 posto.

IPTV i OTT usluge – razvoj na radost korisnikaSve više krajnjih korisnika osim telefonske usluge i usluge širokopojasnog pristupa internetu koristi i uslugu internetske televizije (IPTV-a). Od približno milijun i pol kućanstava s TV-uređajem u Republici

Hrvatskoj trenutno oko 40 posto koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih opera-tera. Ostalih 60 posto televiziju prati isključivo putem digitalne zemaljske televizije. Već iz toga jasno je kako postoji potencijal od oko 60 posto kućanstava koja su teoretski spremna dodatno plaćati za neke televizijske usluge ili sadržaje te je vrlo vjerojatno da će broj te-levizijskih priključaka putem drugih tehnologija rasti.Između ostalog, vrijednosni lanac IT industrije iz te-melja mijenjaju i OTT (Over-the-Top) usluge. Riječ je o novoj, sve popularnijoj kratici koja, jednostavno rečeno, obuhvaća sve digitalne TV usluge - video, TV-kanale i slično - koje se preko interneta isporučuju bez obzira na pružatelja internetske usluge.

Za razliku od tradicionalnih IPTV servisa, OTT nema potrebe za infrastrukturom koju nudi određeni provi-der, budući da se OTT usluge isporučuju putem inter-neta, odnosno, kako bi usluge bilo dostupne bilo kada i bilo gdje putem pametnih telefona, tableta, računala, laptopa i slično, dovoljna je bilo koja ili bilo čija inter-netska veza.Ono što pred operatere stavlja izazov jest monetizacija svih tih dodatnih usluga u uvjetima sve većeg rasta potrebe za podatkovnim prometom. Tri su ključna na-čina na koja OTT playeri utječu na biznis operatora:

Infrastruktura: OTT usluge i u prvom redu video-sadr-žaji, kao primjerice usluge u oblaku, dovode do eksplo-zivna rasta podatkovnog prometa. Prema zadnjim pro-jekcijama Nokia Siemens Networksa, broj mobilnih broadband korisnika do 2020. godine učetverostručit će se, u optjecaju će biti 10 puta više Smartphonea koji će generirati 50 puta veći promet nego danas. Za ek-stremno povećanje podatkovnog prometa zaslužni su u prvom redu video-sadržaji, ali i intenzivna upotreba društvenih mreža. Kako bi odgovorili na zahtjeve ko-risnika, operateri će morati kontinuirano povećavati

kapacitete te optimizirati mrežne resurse, uz istovre-meno snižavanje cijena mobilnog broadbanda.

Promjena telekomunikacijskih navika korisnika: OTT playeri korisnicima nude mnoštvo usluga skrojenih upravo po njihovoj mjeri (Facebook, eBay, Amazon...), omogućavaju individualan i gotovo neograničen izbor aplikacija te svakodnevno nude pregršt multimedijal-nih sadržaja. Stoga, korisnici očekuju mogućnost pri-stupa odabranim aplikacijama, uslugama i sadržajima s bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme i uz pomoć bilo kakva uređaja, a njihova će odanost pojedinom opera-teru u potpunosti ovisiti o brzini i kvaliteti pristupa tim uslugama.

Poslovni modeli: Sve ovo neizbježno dovodi do pro-mjene u postojećim poslovnim modelima telekom-operatora na svim uslužnim i servisnim razinama. Na-ime, dosad su usluge i infrastruktura bili neraskidivo povezani te su operateri kontrolirali čitav vrijednosni lanac. OTT playeri poremetili su upravo ovu simbiozu, što iz temelja mijenja postojeći poslovni model tele-kom-biznisa. Čak su i dosad neprikosnovene glasovne usluge, koje generiraju glavninu prihoda operatora, uslijed sve popularnijih i neusporedivo jeftinijih onli-ne-servisa i aplikacija (Skype, VoIP, Whats Up...) dove-dene pod znak pitanja. Tajna uspjeha OTT playera po-čiva u tome što najveći dio svojih prihoda ne ostvaruju izravno od krajnjih korisnika, nego od trećih strana. Za razliku od njih, operateri svoje poslovanje temelje na prihodima koje ubiru od korisnika. Ne pronađu li nove izvore prihoda, zarada će im stagnirati. Iz svega ovoga proizlazi da će najveći pritisak već u ovoj godini, kao i u godinama koje su pred nama, biti na mrežnim resursima operatera. Optimizacija mreža, učinkovita isporuka usluga i efikasno iskorištavanje resursa tako postaju temelj buduće uspješnosti opera-tera i zalog njihove budućnosti.

Unatoč izostanku značajnijih ulaganja,

širokopojasni pristup u Hrvatskoj raste.

Broj mobilnih bro-adband korisnika učetverostručit će se do 2020. godine.

Pripremio: Ante Vekić


Telekomunikacije

Operateri koji odluče zanemariti ovu činjenicu brzo će gubiti korisnike, što je potvrdilo i veliko godišnje istra-živanje NSN-a u kojem je sudjelovalo 16 tisuća mo-bilnih korisnika iz svih dijelova svijeta. Čak 40 posto ispitanika u ovom je istraživanju priznalo da je promi-jenilo operatera, a još toliko njih planira to učiniti u sljedećih 12 mjeseci.

Prema tom istraživanju, glavni razlozi za odabir no-vog ili promjenu postojećeg pružatelja usluge svode se na tri parametra – pokrivenost, kvalitetne glasov-

Telekomunikacije

ne usluge i kvalitetan mobilni širokopojasni pristup. Oni korisnici koji ne budu zadovoljni kvalitetom (i ci-jenom) mobilnog broadbanda tvrde da će bez mnogo razmišljanja promijeniti operatera. Kvaliteta mobilnog širokopojasnog pristupa tako postaje temeljem zadr-žavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, ali i dodatnim izvorom prihoda.

Kraj flat rate interneta i ostala predviđanja za razvoj telekomunikacija u 2012. godiniPorast broja korisnika interneta, mobilnog i fiksnog, za posljedicu ima sve veću potražnju za propusnošću. To pred operatere stavlja velik, možda i nepremostiv izazov - povećanje kapaciteta vlastite mreže uz isto-vremeno spuštanje cijena prema krajnjim korisnici-ma. Analitičari tvrtke Deloitte dijelom i iz tih razloga predviđaju da bi više od 100 milijuna korisnika in-terneta uskoro moglo početi pratiti mjerače prometa svojih internetskih veza. Naime, praksu ograničavanja količine prometa najavilo je 20 velikih ISP-ova u pet velikih zemalja, a pretpostavlja se da oni pokrivaju 100 milijuna korisnika. Na to ih navodi sljedeće razmišlja-nje: do 2010. godine većina internetskih usluga nije zahtjevala veliku brzinu, nego propusnost (uglavnom surfanje i mail), ali u posljednje vrijeme servisi poput streaming videa, društvenih mreža, usluga u oblacima i igrica »cijede« mreže do krajnjih mogućnosti. Kori-snici, također, kako bi izbjegli skuplje mobilne podat-kovne tarife, preko »kućne« konekcije spajaju pametne telefone, tablete i ostale uređaje, što dodatno optereću-je fiksnu internetsku liniju. Neka istraživanja pokazu-ju da potražnja propusnosti po korisniku raste po stopi od 30 posto godišnje te da danas u prosjeku iznosi go-tovo 15GB mjesečno. Međutim, ne treba se potpuno prepustiti strahu. Količine ograničenja prometa koje ISP-ovi predlažu znatno variraju, ali procjenjuje se da bi limiti mogli iznositi između 100 i 250 GB, čime bi se na kraj stalo samo jednom postotku najnezasitnijih korisnika.

Velikoj potražnji za podatcima doprinijet će, navode u Deloitteovim predviđanjima za sektor telekomunikaci-ja, i pojava jeftinijih pametnih telefona, koji će se pro-davati po cijeni od 100 USD i manje. Predviđa se da bi se do kraja ove godine u čitavu svijetu moglo prodati više od 500 milijuna takvih uređaja. Nadalje, tu je NFC, tehnologija koju željno iščekuje-mo već nekoliko godina, a koja nikako da zaživi punim plućima. Do kraja godine, predviđa Deloitte, na glo-balnom bi se tržištu trebalo naći više od 200 milijuna uređaja opremljenim tom mogućnošću. Zanimljivo predviđanje odnosi se na aplikacije. Tržište će se još više zasititi pa će i prihodi po aplikaciji pasti. Budući da će autorima zaradu donositi samo najpopu-larnije aplikacije, koncept »The Winner Takes It All« još će više doći do izražaja. Svi ostali dobit će samo mrvice.

Količine ograničenja prometa koje predlažu

ISP-ovi znatno variraju.

Za uspješno poslovanje važna je dobra komunikacija. Poslovne korisnike koji prijeđu na Vip i za svoj obrt ili tvrtku odaberu fiksni i mobilni telefon te ADSL i mobilni in-ternet u jednom paketu očekuju znatne uštede. Vip nudi najbolju komunikaciju u mobilnoj i fiksnoj telefoniji već od 123 kune po zaposleniku. Također, za sve usluge stiže samo jedan račun što znači jednostavnost u korištenju te kontrolu, odnosno smanjenje troškova poslovanja.

Od mobilne telefonije korisnici mogu izabrati poslovne Sve za tim tarife s čak 30 posto popusta na mjesečnu naknadu tijekom cijelog obveznog razdoblja od 24 mje-seca. To znači da koriste jednu tarifu za sve zaposlenike unutar tvrtke, u skladu s mjesečnom potrošnjom i brojem zaposlenika. U tarifu je uključen neograničen broj besplatnih minuta unutar VPN mreže, besplatne minute prema svim mrežama, be-splatne SMS poruke i podatkovni promet kojeg troše svi zaposlenici zajedno. Na ovaj način poslovni korisnici imaju veću mogućnost potrošnje paketa koji su platili.

U ponudi su i mobilni telefoni i po-datkovni uređaji, tako da je za svakog zaposlenika tvrtke moguće odabrati uređaj već od devet kuna, primjerice LG Optimus Me P350 uz tarifu Sve za tim 200 ili Samsung Galaxy Y za 199 kuna u istoj tarifi.

Novost iz Vipneta za male i srednje tvrtke i obrte je osvježena ponuda fiksne telefonije i fiksnog interneta. U ponudi su ADSL paketi prilagođeni potrebama raznih tvrtki, a razlikuju se po brzinama prijenosa podataka i po-datkovnom prometu.

U fiksnoj telefoniji poslovni korisni-ci mogu neograničeno razgovarati za nula kuna po minuti s korisnici-ma svih fiksnih mreža i Vip mobil-ne mreže u Hrvatskoj te zadržavaju postojeće telefonske brojeve. Posebna pogodnost su potpuno besplatni i neograničeni razgovori unutar svih fiksnih i mobilnih VPN priključaka tvrtke, neovisno o broju lokacija.

S Vipom do ušteda u fiksnoj i mobilnoj telefoniji

Tko su zvijezde: najveći svjetski brandovi u telekom sektoru u 2012. godiniPrije dva mjeseca Vodafone je proslavio desetogodiš-njicu svojega Programa partnerskih tržišta, kojim je osigurao prisutnost u zemljama u kojima nema vla-snički udjel u lokalnim telekom-operaterima. Napor koji je Vodafone uložio u taj program stvaranja glo-balnog branda postavio ga je na čelo Brand Financeove liste 50 najvećih svjetskih telekoma, gdje boravi već četvrtu godinu zaredom.

Vrijednost njegova branda procijenjuje se na više od 30 milijardi USD, a on je jedina je tvrtka na popisu s ocjenom AAA+. U odnosu na prošlu godinu, najveće se promjene vide u telekomima rastućih ekonomija, prije svega zemalja BRIC-a, gdje telekomi uspješno surfaju na valovima rasta. Kod proizvođača uređaja za telekomunikaciju bez iznenađenja na vrhu je - Apple.

# Telekom brand Vrijednost branda

U milijardama USD

Vrijednost tvrtkeU milijardama USD

1 Vodafone 30 044 189 232

2 AT&T 28 379 235 495

3 Verizon 27 616 203 306

4 Orange 18 557 96 884

5 China Mobile 17 919 148 323

6 Movistar 14 412 144 483

7 Comcast 12 473 73 935

8 T-Mobile 12 046 83 518

9 NTT DoCoMo 10 869 73 516

10 BT 9820 37 172

11 Time Warner Cable 9140 43 448

12 NTT 9109 46 041

13 China Unicom 7944 56 563

14 TIM 7859 62 985

15 China Telecom 7357 53 550

16 Softbank 6841 56 783

17 O2 6773 47 014

18 Sky 6414 20 484

19 T (Deutsche Telekom u Njemačkoj) 5867 33 381

20 Claro 5721 59 202

Izvor: Brand Finance

#Brand proizvođača mobilnih uređaja

Vrijednost branda

U milijardama

USD

Vrijednost tvrtke

U milijardama

USD

1 Apple 27 412 135 211

2 Samsung 10 754 31 748

3 Nokia 5128 14 288

4 HTC 4106 17 136

5 BlackBerry 3009 7706

6 LG 2474 7035

7 Huawei 2035 n/a

8 SonyEricsson 1814 5895

9 Motorola 1328 5648

10 ZTE 1219 2719


#

Brand proizvođača hardverske

telekomunikacijske opreme

Vrijednost branda

U milijardama

USD

Vrijednost tvrtke

U milijardama

USD

1 Cisco 12 865 59 435

2 Ericsson 6735 27 432

3 Alcatel-Lucent 3349 8 654

4 Qualcomm 2801 79 941

5Nokia Siemens Network

2223 6209


BlackBerry uređaji, godinama sinonim za poslovni svijet sada su dostupni svima zahvaljujući najnovijoj ponudi iz Vipa. BlackBerry usluga, dostupna već od 46,23 kune mjesečno, Vip korisnicima otvara vrata u svijet BlackBerry mogućnosti.Uz BlackBerry® Messenger sve poruke su besplat-ne, a osim toga jasno je li poslana poruka dostavljena i pročitana. Nesputana komunikacija u pokretu omogućuje povezivanje s društvenim mrežama te dopisivanje bez brige o dodatnim troškovima na kraju mjeseca.Toliko željeni BlackBerry uređaji nikad nisu bili povoljniji, 499 kuna za BlackBerry Curve 8520 u tarifi Bez limita 100, odnosno 349 kuna za BlackBerry Curve 9360 u tarifi Bez limita 400. Što čekaš, uberi i ti svoj BlackBerry.

Besplatne poruke, fotke i video kad god poželiš


Transcom - tvrtka podređena korisniku Transcom Croatia od svojega osnutka 2005. godine pruža korisničku podršku klijentima u središnjoj i istočnoj Europi. Na tri lokacije u Hrvatskoj zapošljava više od 750 djelatnika.

Transcom je 1995. godine utemeljila švedska investi-cijska tvrtka Kinnevik, na čelu s poduzetničkim vizi-onarom Janom Stenbeckom. Tvrtka otada, neprestano proširujući portfelj usluga, šireći se na nova područja i osvajajući povjerenje međunarodne klijentele, ostva-ruje održivi razvoj. Njezini rast, razvoj i investicijska strategija oduvijek su bili podređeni potrebama i želja-ma klijenata. Brojke govore za sebe: Transcom danas zapošljava 24 500 ljudi, na 75 lokacija, u 27 država na 5 kontinenata; na 33 različita jezika ostvaruje više od 600 000 kontakata s korisnicima dnevno.

Transcom Croatia utemeljen je 2005. godine s ciljem osiguravanja te pružanja korisničke podrške vodećim telekomunikacijskim klijentima u središnjoj i istočnoj Europi te kako bi kao multijezična tvrtka pokrivao po-trebe Transcomovih europskih klijenata.

Danas Transcom u Hrvatskoj djeluje na tri lokacije, u Vukovaru, Osijeku i Puli, a ukupan kapacitet iznosi više od 550 sjedala. Pozivni centar u Puli specijaliziran je za talijansko govorno tržište.

Uz domaća poslovanja Transcom Croatia posluje kao offshore lokacija za Transcomove europske klijente, točnije za Njemačku i Italiju.

Transcom Croatia dio je Transcom WorldWidea, glo-balnog dobavljača usluga koji se u potpunosti posve-ćuje korisnicima, pomažući im pri osvajanju klijenata, razvoju usluga koje pružaju i očuvanju dohotka koji stvaraju. Kao kolektiv stručnjaka u upravljanju kori-snicima i dugovanjima, kroz osvajanje novih korisnika, održavanje njihove lojalnosti i osiguranje njihova pla-ćanja, Transcom Croatia pozitivno utječe na profitabil-nost svojih klijenata. Stvorena globalna mreža pruža mogućnost osiguravanja usluga u bilo kojoj zemlji u kojoj klijenti imaju korisnike, korištenjem najpriklad-nijih vještina i implementacijom najučinkovitijih ko-munikacijskih kanala na najisplativijim lokacijama. ■

Kao kolektiv stručnjaka, Transcom Croatia pozi-tivno utječe na profita-bilnost svojih klijenata.

Telekomunikacije


Za rast prodaje vozila poslovnim korisnicima velikim je dijelom zaslužna kupnja voznog parka za taksi-prijevoznike, a na rast je utjecala i obnova voznog parka Ministarstva unutarnjih poslova. Većinom su se kupovala vozila marke Volkswagen i Škoda, što se vidi po rastu prodaje tih marki poslovnim kupcima u odno-su na 2010. godinu. Privatni kupci birali su automobi-le nižih cjenovnih razreda, uz povećano zanimanje za korejske marke, pokazuju podatci Promocije Plus.

Tržište automobila u Hrvatskoj je i uz prošlogodišnji rast ipak još daleko od godina prije krize, kada se u Hr-vatskoj prodavalo duplo više automobila - 2007. godi-ne prodano ih je 82.664, a 2008. godine 88.265. Godine

2009. tržište je palo na brojku od 44.891 prodan novi automobil.

Prema podatcima Centra za vozila Hrvatske, svaki je peti automobil na tehničkom pregledu neispravan, a prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj je blizu jedanaest godina. Od 1995. do 2008. godine vozni se park pomlađivao, dok nakon 2008. ponovno stari. Za ponovno pomlađivanje Hrvati bi trebali kupovati 60.000 novih vozila godišnje, no podatak Hrvatskog ureda za osiguranje o približno 140.000 neosiguranih vozila pokazuje da vlasnici automobila imaju problem s financiranjem obveznog osiguranja i stoga je teško očekivati brzu obnovu voznog parka.

U krizna vremena sve je manje kupaca koji raspolažu gotovinom te ih se većina uglavnom odluči za kup-nju automobila na kredit. Uvjeti za kreditiranje nisu se mijenjali već tri godine. Banke ne smanjuju kamate na autokredite, iako svojim klijentima nude nešto po-voljnije uvjete kreditiranja.

Kako će porast PDV-a utjecati na prodajuPovećanje PDV-a na 25% nije se drastično odrazio na cijene novih automobila. Rast PDV-a u europskim je zemljama česta pojava. Naime, prošle je godine sedam zemalja izmijenilo stopu PDV-a, a jedine zemlje koje su duže od desetljeća zadržale jednaku stopu su Au-strija, Belgija, Danska, Švedska i Luksemburg. Iako je povećanje PDV-a u Hrvatskoj izazvalo povećanje cijena, nova Vlada je najavila kako će do kraja godine predstaviti novi paket mjera koje će ublažiti reakciju tržišta. Naime, beneficije koje će imati kupci automo-bila koji emitiraju manje štetnih plinova trebale bi pokriti barem ovu razliku napravljenu povećanjem PDV-a. Zanimljivo je da su s novim PDV-om u novu godinu ušli Talijani, Mađari i Irci.

Povećanje stope PDV-a najveći će utjecaj imati na privatne kupce zbog porasta cijena vozila, tako da na tom segmentu u Renaultu očekuju pad od oko 10-15% u odnosu na 2011. godinu. No, drugi element vezan uz PDV imat će puno veći utjecaj na automobilsko tržište, a to je promjena Zakona o odbitku PDV-a za tvrtke. Naime, mali i srednji poduzetnici do sada su

Povećanje PDV-a na 25% nije se drastično

odrazilo na cijene novih automobila.

Ulaskom u EU mogli bi profitirati vlasnici hibri-da te automobila koji ispuštaju manje štetnih plinova.

kupovali visoku klasu vozila, odnosno skupa vozila, kako bi takvim troškom smanjili plaćanje poreza na dobit. Taj će segment poslovanja sada potpuno nesta-ti, tako da na segmentu visoke klase vozila predviđaju značajan pad od oko 30%, ako ne i više.

-Velike tvrtke u kojima vozilo nije osnovno sredstvo za rad neće prestati kupovati vozila, nego će jedno-stavno sa skupljih modela prijeći na jeftinije u svrhu smanjenja troškova, tako da ovdje ne govorimo o količinskom, nego o vrijednosnom padu. Tvrtke koji-ma je vozilo osnovno sredstvo za rad (taxi službe, rent-a-car itd.) i dalje će kupovati vozila, tako da ni tu ne očekujemo značajniji pad. Najviše su novim Zako-nom pogođene tvrtke koje imaju velik vozni park, ali im vozilo nije osnovno sredstvo rada (komercijalisti, terenski radnici i sl.), jer su prisiljene tražiti alterna-tive, primjerice, da se slična putnička vozila isporuče kao gospodarske izvedbe. Osim navedenih tehničkih razloga, tu je i pitanje cjelokupne gospodarske situacije jer ako Vlada najavljenim projektima potakne makar i mali gospodarski rast, onda će i to imati pozitivan utjecaj na automobilsko tržište, unatoč rastu PDV-a – mišljenja je Marina Jelinek, voditeljica marketinga Renaulta.

Voditeljica komunikacija Citroëna Hrvatska, Jasmi-na Pecotić, smatra kako bi povećanje PDV-a mo-glo utjecati na pad prodaje putničkih vozila pravnim osobama, a vozila koja će se kupovati dovest će do promjene mixa, kupovat će se jeftinija vozila. Budući da će se prodati manje vozila, i to jeftinijih, država će se manje naplatiti, a kupci će platiti manje trošarina. Dakle, ušteda će biti puno manja nego što je zakono-davac želio postići. Istovremeno, kolateralna šteta bit će veća zbog manje prodanih polica osiguranja, manje naplaćenih cestarina, smanjene zarade leasing kuća, kao i manje radnih sati u servisima te manje prodanih rezervnih dijelova, zaključuje Pecotić.

Porast cijene nafte – nova prilika za alternativna po-gonska gorivaUlaskom u EU mogli bi profitirati vlasnici hibrida te automobila koji ispuštaju manje štetnih plinova. Oni će plaćati nižu naknadu za zaštitu okoliša (CO2 do 120 g/km), kao i korisnici plinskih instalacija. Automobili će se moći kupovati u zemljama EU, no porez i regi-stracija i dalje će se plaćati i obavljati u mjestu stalnog prebivališta. Nakon što je cijena benzina premašila deset kuna, naši se vozači ponovno okreću ugradnji opreme na pogon tekućim naftnim plinom. Uglavnom se koristi ukapljeni naftni plin, poznatiji kao LPG (Li-quified Petroleum Gas), a cijena tog goriva znatno je niža.

Potrošnja plina volumetrički je veća za 10 do 20% u odnosu na uobičajenu potrošnju benzina te ušteda u

Automobili

troškovima za gorivo iznosi 30%. Ako se ugradi kvali-tetna plinska instalacija, vijek motora se produžuje, što je dovoljan razlog da razmislite o ugradnji. Plinsko je gorivo vrlo pogodno za pogon motora s unutrašnjim izgaranjem, jer se lako miješa sa zrakom. Također, izgara bez dima, čađe i mirisa te ne ostavlja naslage na klipu i ventilima, budući da se u motoru u plinovitom stanju ne razrjeđuju ulja za podmazivanje. Moguće je upućivanje motora i pri hladnom vremenu, otporno je na detonantno izgaranje te se zbog toga može ko-ristiti uz visoke stupnjeve kompresije. To jamči visoku učinkovitost procesa izgaranja.

Europsko tržište automobilaProdaja novih automobila u Europi opada već četvrtu godinu, no u Njemačkoj je prošle godine čak 3,17 mi-lijuna kupaca investiralo u novi automobil, a rast u odnosu na 2010. godinu iznosio je 8,8%. Negativne brojke stižu iz većine europskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Veliku Britaniju, a s velikim minu-som od 17,7% vodi Španjolska. Titula najprodavanije marke u Europi ove je godine otišla Volkswagenu, dok se iza njega nalaze Renault, Opel, Peugeot i Fiat. Uz VW, najveći prošlogodišnji dobitnici su Mini (+19.1), Alfa Romeo (+18.7), Nissan (+13.7), Kia (+11.8), Hyundai (+11.5) te Audi, koji je sa 680.000 prodanih automobila i rastom od 9,1% najprodavaniji premium brand, dok su najprodavaniji modeli na starom konti-nentu VW Golf i Polo, Ford Fiesta, Opel Corsa te Re-nault Clio.

Akcijske cijene - povoljna kupnja i dodatne pogodnostiProdajne akcije kupcima donose uštedu, a svaki je po-pust u današnje vrijeme dobrodošao. Citroën se po-sljednjih nekoliko godina okreće strategiji lansiranja specijalnih serija. Ponudu su obogatili specijalnom serijom Citroën C5 New Business, a radi se o po-slovnim modelima Citroën C5 namijenjenim tvrtka-ma te kupcima koji traže izvrsno opremljen model po atraktivnoj cijeni. Također, Citroën ima u ponudi spe-cijalnu seriju Medveščak, iznimno bogato opremlje-nim modelima Citroën C1, Citroën C3, Citroën C3 Picasso, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso te prvi put od uspješnog lansiranja novog C4, Citroën C4 Medveščak.

U Renaultu uvijek kupcima nastoje ponuditi vozila koja predstavljaju najbolji omjer uloženog i dobivenog, s tim da se uvijek trude ponuditi i nešto što predstavlja dodatnu vrijednost za kupca u tom trenutku.

-Prodajne akcije provodimo nekoliko puta na godi-nu. Naše pogodnosti idu najčešće u smjeru da kupcu nudimo više vrijednosti za njegov novac-više opreme za povoljniju cijenu, putem čega naši kupci ostvaruju atraktivne uštede - poručuje Dijana Đerđ, Marketing & PR Manager Volkswagena u P.Z. Autu d.o.o.

Automobili

Prodaja automobila i dalje ovisna o gospodarskoj situacijiU Hrvatskoj je tijekom 2011. godine prodan 41.561 novi putnički automobil, što je za 7,7% više nego 2010., a to je rezultat povećane prodaje poslovnim kupcima, dok su građani kupovali manje novih vozila nego godinu prije.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


AutomobiliAutomobili

Postprodaja – održavanje automobila na jednom mje-stuPostprodaja je ključan segment usluge prema kupcu. Postprodaja je danas puno više od jednostavnog dola-ska u servis. -Pored produženog jamstva od četiri godi-ne ili do 100.000 km, tu je doživotno mobilno jamstvo za sva vozila te razne druge usluge i sezonske akcije koje prate potrebe naših vozača kao što su zamjensko vozilo ili hotel za gume. Volkswagen ima najmoder-niju i najveću servisnu mrežu diljem cijele Hrvatske, a potrebni dijelovi stižu u najkraćem mogućem roku - kaže Dijana Đerđ.

-U suvremenoj automobilskoj industriji, kvalitetna postprodaja u širem smislu, osim cijelog niza osnovnih aktivnosti, obuhvaća i brojne dodatne usluge veza-ne uz razdoblje eksploatacije vozila, čija je svrha povećanje zadovoljstva korisnika naših proizvoda, te ‘vezanje’ kupaca za našu marku, kako bi zadovoljan kupac u svojoj budućoj kupnji novog automobila po-novo izabrao vozilo naše marke. U današnjim uvjetima oštre konkurencije na tržištu automobila, neupitna je uloga postprodajnih usluga kao faktora stjecanja konkurentske prednosti, te je kvalitetna postprodajna ponuda od iznimne važnosti – smatra Jasmina Pecotić iz Citroëna Hrvatska.

BMW kao tvrtka u cjelini, tako i generalni zastupnik i uvoznik za BMW i MINI za Republiku Hrvatsku, Tomić & Co., uvijek ulažu značajne napore u razvi-janje i podizanje kvalitete postprodajnih usluga. Obično se kaže da prvi automobil kupcu prodaje pro-dajni savjetnik, a svaki sljedeći servisni savjetnici.

-To dovoljno govori koliko je važno pravilno se odno-siti prema kupcima nakon što kupe naš automobil. Postprodaja u Tomić & Co. obuhvaća širok raspon usluga od održavanja vozila, obrade jamstvenih zahtjeva, pa sve do redovitog, dnevnog odgovaranja na upite naših stranaka. Kako bi, u tom smislu, stranka dobila jednako kvalitetnu uslugu u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj, na primjer, obavezno je redovito provodi-ti školovanje, kako o svim BMW-ovim proizvodima i uslugama, tako i načinu ophođenja sa strankama.

Školovanje redovito provode certificirani BMW-ovi treneri i ono je obveza svakog zaposlenog u mreži. Po-stoje i tzv. WBT (Web Based Training), gdje djelatnici uče putem Interneta i rješavaju testove, a takav način školovanja djelomično može zamijeniti F2F (Face to Face) školovanje s trenerom. Za potrebe školovanja BMW u Münchenu ima internacionalnu trening aka-demiju koja se prostire na 20.000 metara kvadratnih s kapacitetom 750 polaznika dnevno - napominje dr.sc. Valentina Pirić, članica Uprave tvrtke Tomić & Co.

U današnje vrijeme svi znaju napraviti automobile

manje-više slične kvalitete, no razliku među markama čini usluga koju kupci dobivaju u prodaji i postprodaji. Kvalitetna postprodajna ponuda iznimno je važna za uspjeh marke na tržištu jer svako prodano vozilo mora imati mjesto na koje će dolaziti na redovne servise, na popravke ili gdje će se dodatno obogaćivati opremom.

-Osim servisa, kupcima, poglavito velikim tvrtkama, sve je važnija paketna prodaja vozila koja podrazu-mijeva vozilo po dobroj cijeni i ugovor o održavanju u okviru kojeg im dajemo unaprijed definirane troškove održavanja u razdoblju korištenja vozila, što je važno za planiranje troškova tvrtke općenito. Razlike u tim troškovima korištenja vozila koje kupac ima kroz post-prodaju daleko su veće od razlika u samoj cijeni vozila (npr. kod vozila sa servisnim intervalom na 30.000 km u odnosu na servisni interval istog takvog vozila na 15.000 km znatna ušteda vidljiva je nakon dvije go-dine). Takve su razlike osjetne kod tvrtaka s velikom godišnjom kilometražom koje koriste uglavnom gospodarska vozila i inače skuplja za održavanje - zaključuje Marina Jelinek.

Testovi sigurnosti: najpouzdanija vozilaRenault je bio prva marka čiji je model osvojio pet zvjezdica na EuroNCAP crash testovima. Bila je to La-guna 2001. godine. Od tada do danas Renault se može pohvaliti s dvanaest modela koji imaju pet zvjezdica na EuroNcap: Clio, Megane 2 i Megane 3, Megane Coupe-Cabrio, Scenic, Grand Scenic, Laguna 2 i La-guna 3, Koleos, Espace te još dva modela koja više ne komercijaliziraju u Hrvatskoj: Modus i Vel Satis.

Citroën u ponudi nudi bogato opremljene i iznimno sigurne automobile što svjedoči i posljednje lansirani modeli: Citroën DS4 ne samo da je osvojio pet zvjezdi-ca na testu za ocjenjivanje sigurnosti Euro NCAP s rezultatom od 97% za sustave pomoći u vožnji, nego je, poput modela Citroën C5, novog C4 i DS3, osvojio nagradu Euro NCAP Advanced. Riječ je o nagradi koja potvrđuje angažman Marke na području kreativnih tehnologija korisnih u sva-kodnevnom životu. Citroën Ds5 osvaja pet zvjezdica na testu Euro NCAP, s rezultatom od 97% za susta-ve pomoći u vožnji, a treći model iz DS linije, koji se lansira na hrvatsko tržište 2. travnja 2012., nudi dinamičko i sigurno ponašanje na cesti i ima ojačanu arhitekturu te učinkovitu opremu koja koristi cje-lokupno umijeće marke, izdvaja Pecotić.

-Osim što smo predvodnici u smanjenim emisijama CO2, Volkswagen je i jedna od vodećih marki kada je u pitanju pasivna i aktivna sigurnost vozača i putnika. Ali ne samo to, Volkswagen misli i na druge sudionike u prometu, a posebno na pješake. Volkwagen je naji-novativnija volumenska marka na svjetskom tržištu – poručuje Đerđ. ■

82. Sajam automobila u Ženevi naglasak je ove godine stavio na zaštitu životne sredine i ekološke automobile, pa je sajam otvoren objavom nagrade Car of the Year 2012., koju su osvojili Chevrolet Volt i Opel Ampera. Noviteta je na sajmu premijerno predstavljeno čak 180, a izdvojili smo odabrane.

Novi modeli sa Ženevskog sajma

Bugatti Veyron Grand Sport Vitesse

Ferrari F12 Berlinetta

Lamborghini Aventador J

Rolls Royce Phantom Series II


Bjelovarsko-bilogorska županija može se pohvaliti Bi-logorskim turističkim putem koji turistima nudi lije-pu prirodu, ali i tematsku ponudu sadržaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, vinarija i ugostiteljskih objekata na njihovu proputovanju kroz općinu Veliko Trojstvo. Uz razgledavanje i kušanje domaćih proizvo-da te ponudu smještaja na selu, Bilogorski turistički put nudi i jahanje, lov i ribolov, pješačke i biciklističke ture te razne druge sportske aktivnosti.

Pravi gastronomski i kulturološki užitak za turiste, ali isto tako i za domaće stanovništvo, osigurale su Sla-vonija i Baranja u sklopu lipanjskog Surduk festivala. Festival će ove godine biti održan tek četvrti put, ali s obzirom na sadržaje poput Dana otvorenih podruma, Večeri romskih virtuoza, raznih koncerata popularnih glazbenika, izložbi i kazališnih predstava te etno radio-nica i etno sajma, ne čudi što ga je prošle godine posje-tilo preko 10.000 ljudi.

Pozornost privlači i međunarodni ljetni Landart fe-stival Slama. U baranjskom selu Lug, sredinom kolo-voza najobičnija slama pretvara se u čudesne likove i oblike. Uz brojne zabavne sadržaje za djecu, glazbenu i gastronomsku ponudu, i ovaj festival nudi nešto po-sve drugačije, kako stranim, tako i domaćim turistima koji su zbog načina života sve više odvojeni od zemlje i njezinih darova. Ima li boljeg načina za oslobađanje od stresa nego povezati se s onim što je ljudima prirodno – otvorenim prostorom, čistim zrakom, smijehom i igrom, na čije iscjeljujuće moći, pritisnuti sva-kodnevnim obvezama, zaboravljamo.

Da je važnost seoskog turizma prepoznata, dokazuje organizacija trećeg po redu Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu pod nazivom Ruralni turizam – pokretač održivog razvoja, koji će se održati u hotelu Osijek od 23. do 26. svibnja 2012., u Osijeku. Budući da ruralni turizam još nije u potpunosti niti prepoznat kao djelatnost, što znači da propisi i uredbe koje bi olakšale njegov razvoj nisu još do kraja definirani, po-stoje brojne prepreke za investicije u ovom segmentu.

Cilj je kongresa detektirati postojeće probleme te predložiti korake za njihovo rješavanje uz pomoć i uključenje svih relevantnih institucija i drugih sudio-nika važnih za ruralni turizam.

Ekoturizam – turizam baziran na odgovornostiGotovo da nema riječi koja u posljednjih 15-ak godina nije dobila prefiks »eko«. Ekoturizmom možemo zva-ti svaku vrstu turizma u kojoj turisti vode računa o tome da putuju u područja s očuvanom prirodom, da i sami čuvaju okoliš, zdravo se hrane i općenito, djeluju u nenametljivoj interakciji s lokalnim stanovništvom. Ekoturizmu bliski oblici svakako su ruralni turi-zam, agroturizam, a donekle i zdravstveni turizam.

Cilj je povezivanje s prirodom te fizičko i psihičko pročišćenje.

Iako se često kao misao vodilja za stratešku orijentaci-ju hrvatskog turizma spominje elitni turizam, realna je situacija takva da Hrvatska već ima sve preduvjete za razvoj zdravstvenog, kulturnog, ruralnog i ekološkog turizma, samo ih treba znati iskoristiti.

Vinske ceste – enološki doživljaj Hrvatske Turističku ponudu kontinentalne Hrvatske obogaćuju i vinske ceste kojima se može pohvaliti gotovo svaka regija. Iako se hrvatska vina ne proizvode u velikim količinama, ističu se svojom iznimnom kvalitetom, a svakako i raznovrsnošću. Istru se često uspoređuje s Toskanom upravo zbog bogate ponude vina i razvije-ne mreže vinskih cesta. Dok Dalmacija uz svoje tradi-cionalne proizvode nudi i okusom bogata, puna crna vina, još u davnoj povijesti, Slavonija je bila prepozna-ta po kakvoći bijelih vina. Uz bolju promociju, vinske bi ceste sigurno dodatno dobile na važnosti, a vino bi se češće moglo prodati i izravno iz podruma, čuvajući tako djelić tradicije i posebnosti svoga kraja.

Najljepši hrvatski dvorciHrvatski kontinentalni turizam ima još jedno ne-procjenjivo blago – povijesno naslijeđe. Na ovim prostorima živjeli su hrvatski kraljevi, ljetovale plemićke obitelji, gradili se dvorci i utvrde. Mnoge od tih građevina postoje i danas, pričaju priče o svojim

Procjenjuje se da bi sektor medicinskog turizma, u svjetskim razmjerima, mogao rasti oko 20% godišnje, čemu naročito pogoduje starenje stanovništva u razvijenim zemljama.

Povodom Svjetskog dana turizma 27. rujna

2011. godine u Bru-xellesu su proglašene europske destinacije

izvrsnosti, među kojima i hrvatska Pustara

Višnjica.

Kontinentalni i zdravstveni turizamKontinentalni i zdravstveni turizam

EDEN je akronim za Europske destinacije izvrsnosti, projekt koji promiče modele održivog razvoja turizma kroz Europsku zajednicu. Projekt se zasniva na nacionalnim natjecanjima koja se održavaju svake godine, a rezultiraju izborom turističke desti-nacije izvrsnosti za svaku zemlju sudionicu. U okviru tog projekta, koji na nacional-noj razini provode Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, pobjednik za 2010./2011. je Pustara Višnjica, slavonsko imanje, nekadašnje poljoprivredno dobro, a danas turistički kompleks sa smještajnim kapacitetima, dvoranama za seminare, autohtonom slavonskom kuhinjom, ergelom konja, eko uzgojem raznovrsnog bilja i brojnim mogućnostima za sportske aktivnosti. Prošle su godine u Bruxellesu u Al-bert Hallu proglašene europske destinacije izvrsnosti, među kojima i naš nacionalni pobjednik, Pustara Višnjica.

Pustara Višnjica – europska destinacija izvrsnosti

Blaga kontinentalne HrvatskeSve što čovjek može poželjeti, Hrvatska može ponuditi. Izjava je to koja zacijelo zvuči prilično pa-triotski, no je li baš jako pretjerana? Drugačije se ne može zaključiti pogledate li turističkim Oscarom nagrađeni spot Oda radosti, koji je oduševio na Međunarodnom festivalu turističkog filma u Berlinu. Hrvatski biser u prvom je redu čisto more s blagom klimom, ali i kontinentalni dio Hrvatske ima se čime podičiti.


Na nedavno održanom Međunarodnom festivalu turističkog filma u Berlinu, jedan od turističkim Osca-rom nagrađenih filmova bila je Oda radosti Hrvatske turističke zajednice. Pod vještim prstima Ane Rucner, prepoznatljivi zvuci jednog od najpoznatijih Beetho-venovih djela prepleli su se sa zvucima žuborenja Plitvičkih jezera, šumom Jadranskog mora, cvrkutom ptica, topotom konjskih kopita, tamburicama, gajdama i frulama. I nastala je nenametljiva, a tako magično privlačna pozivnica u Hrvatsku. Dramatičan duh jednog mirnog naroda dočaran je morem, planinama, otocima, ali i žitnim poljima, mirnim selima, te urba-nim štihom grada. I sve to Hrvatska može ponuditi.

Iako turizam kontinentalne Hrvatske trenutno čini tek 5% ukupnog hrvatskog turizma, ispričala nam je Viviana Vukelić iz Hrvatske turističke zajednice, on je za Hrvatsku vrlo važan i poduzima se cijeli niz aktivnosti kako bi ga se dodatno ojačalo. U 2011. go-dini zabilježen je blagi porast noćenja turista u kon-tinentalnoj Hrvatskoj od 2%, tj. ostvareno je ukupno 1.049.577 noćenja, a broj dolazaka porastao je za 3% u odnosu na 2010. godinu (509.128 dolazaka). Ipak, gledajući potencijale u kulturnom, seoskom, gastro-nomskom, zdravstvenom i drugim oblicima turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, tek smo zagrebli po površini.

Promocija turističkih sadržaja kontinentalne Hrvatske Imati dobar proizvod za koji nitko ne zna znači isto što i ne imati ga uopće. Da Hrvatska ima lijepo more goto-vo je općepoznato, no da ima i lijepu unutrašnjost koja je itekako vrijedna istraživanja, baš i nije toliko pozna-

to. Raspitali smo se stoga u HTZ-u na koji se način promovira kontinentalna Hrvatska u svijetu. Prema riječima Viviane Vukelić, kontinentalnu Hrvatsku se promovira kao turistički zanimljivu destinaciju čija se usluga smještaja s dodatnim pogodnostima oslanja na tradicionalni način života, kulturu i prirodne resurse, a promotivne aktivnosti usmjerene su i na domaće i na strane turiste.

Pod kapom HTZ-a prošle su godine plasirani promo-tivni filmovi o klasterima Lika-Karlovac te Slavoni-ja i Središnja Hrvatska. Osim osmominutnog filma Središnja Hrvatska, izrađeno je i pet separata na temu kulture, prirodnih ljepota, gastronomije, događanja i wellnessa. Također, izrađeni su i novi promotivni mul-timedijalni DVD-i: Kulturna baština, Prirodna baština, Središnja Hrvatska, Slavonija i Baranja, Nautika i Ho-teli, koji sadrže tekstove iz brošura Hrvatske turističke zajednice, video materijale i fotografije.

Dobra su i dobro iskorištena prilika i razni sajmovi te festivali vezani uz turizam. Na nedavno održanom ITB sajmu u Berlinu, osim izvrsnih najava za nadolazeću sezonu, HTZ je osvojila turistički Oscar za spot Oda radosti, dok je Turistička zajednica Grada Vukova-ra osvojila drugo mjesto za najbolji spot u kategori-ji Gradova. Također, novi štand HTZ-a proglašen je najboljim na nedavno održanom sajmu u Beogradu i drugim najboljim na sajmu turizma Holidayworld u Pragu.

Regionalne turističke zanimljivostiSvaka hrvatska regija ima nešto zanimljivo za po-nuditi, a nije riječ samo o prirodnim ljepotama. Po-sljednjih godina jača svijest o tome da je cijela Hr-vatska turistička zemlja i da imamo potencijala za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Stoga su uglavnom pod palicom regionalnih turističkih zajednica nastali razni turistički sadržaji koji bi turiste trebali privući u kon-tinentalni dio Hrvatske. Zanimljivo je za primijetiti da se većina kontinentalnih županija u turističkom smi-slu posvećuje promociji seoskih običaja, tradicionalne gastronomije, povezivanju s prirodom. Izdvojit ćemo samo neke od dobrih ideja koje iz godine u godinu polučuju sve bolje rezultate.


Kontinentalni i zdravstveni turizamKontinentalni i zdravstveni turizam

obzir, a koji nisu, no govoreći o razvijenosti zdravstve-nog turizma u Hrvatskoj za vjerovati je da odstupanja nisu toliko velika. Kako bismo dobili cjelovitiju sliku, valja staviti Hrvatsku usporedbu s drugim zemljama svijeta. Prema podatcima koje smo dobili iz Klastera medicinskog turizma, tako se, govoreći u svjetskim razmjerima, u zdravstvenom turizmu u svijetu godišnje ostvari preko 60 milijardi $ prihoda i zabilježi gotovo 100 milijuna turističkih dolazaka. Glavni su centri ovakve vrste turizma smješteni na jugoi-stoku Azije (Singapur i Tajland), u Indiji, Mađarskoj, Meksiku i Kostariki, kako navodi Treatment Abro-ad, britanska turistička agencija specijalizirana za zdravstveni turizam.

Procjena je da bi ovaj sektor mogao rasti oko 20% godišnje, čemu naročito pogoduje starenje stanovništva u razvijenim zemljama. Mnoge slabije razvijene zemlje zato upravo u ovom segmentu vide priliku za poboljšanjem vlastitog zdravstvenog susta-va, ali i gospodarski rast kroz pružanje zdravstvenih usluga inozemnim turistima iz razvijenijih zemalja.

Najviše turista koji koriste medicinske usluge dola-zi iz SAD-a, Kanade i razvijenih europskih zemalja, uglavnom zbog vrlo visokih cijena zdravstvenih uslu-ga u njihovim zemljama. U Aziji većina ovakvih tu-rista dolazi iz Japana i s Bliskog istoka. Zemlje koje prednjače u pružanju usluga u zdravstvenom turizmu su Tajland i Singapur. Najveći dio njihova zdravstvenog turizma pak čini upravo medicinski turizam, koji se odnosi na konkret-ne medicinske zahvate. Jedna od prednosti koju ove zemlje mogu pružiti je svakako cijena, koja je i po nekoliko puta niža nego u zemljama iz kojih turisti dolaze. Među zemljama koje su u velikoj mjeri razvile ovaj oblik turizma ističu se još i Brazil, Indija, Kuba i dr. S druge strane, većina europskih zemalja nije toliko razvila medicinski turizam. I ponovno, razlog tomu je cijena koja je pak u većini europskih zemalja previso-ka da bi mogla ozbiljno konkurirati ponudi s Dalekog istoka.

Ono što pojedine europske zemlje ističe među osta-lima je izrazito visoka kvaliteta usluge. Govorimo o Njemačkoj, Austriji, Francuskoj... Manje razvijene europske zemlje ne mogu konkurirati cijenom, ali isto tako nemaju čak niti dovoljno razvijenu zdravstvenu infrastrukturu da bi i mogle privući strane pacijente.

Promatramo li razvoj ponude i potražnje ove vrste usluga na razini EU, može se zaključiti da stare članice Unije uglavnom trebaju ovakve usluge i traže ih u ino-zemstvu, čime se novim zemljama članicama otvara mogućnost razvoja takve vrste turizma. To je zasad neiskorištena niša unutar koje i Hrvatska može naći svoje mjesto.

nekadašnjim vlasnicima i vraćaju nas u neka davno zaboravljena vremena. Nažalost, tek je manji broj otvoren za posjet turistima i uglavnom pretvoren u muzeje, dok drugi čekaju bolja vremena kako bi bili obnovljeni.

Najpoznatiji i najposjećeniji hrvatski dvorac je Trakošćan, koji datira iz 13. stoljeća i smješten je u sje-verozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Zahvaljujući još uvijek vrlo dobro očuvanim povijesnim sadržajima, ali i prelijepom spoju parkovne i građevne arhitekture koji je karakterističan za romantičarsko razdoblje 19. stoljeća, ovaj dvorac i danas plijeni pažnju domaćih i stranih turista. Godišnje ga posjeti oko 65.000 posje-titelja.

U ovom segmentu kontinentalnog turizma leži ogro-man potencijal. Svaka hrvatska županija može se pohvaliti cijelim nizom starih zdanja – u Našicama je očuvan dom prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević, a Pejačevići su svoje dvorce ostavili još i u Osijeku i Virovitici, Varaždin s ponosom u svakoj prilici ističe svoj stari grad, Osijek svoju Tvrđu, Bilje stari lovački dvorac Eugena Savojskog, Križevci zidi-ne starog grada Kalnika. Mogli bismo nabrajati une-dogled, ali činjenica jest da kulturnom turizmu nismo još uvijek posvetili dovoljnu pozornost. No, svijetlih primjera ipak ima. Jedan takav je prošle godine ob-novljena i ponovno otvorena srednjovjekovna rene-sansna utvrda Veliki Tabor. Nadajmo se da će i druga povijesna zdanja doživjeti svoju obnovu i spasiti se od propadanja.

Parkovi prirode kontinentalne HrvatskeHrvatska ima 8 nacionalnih parkova i čak 11 parko-va prirode. Svaki od njih na svoj je način lijep i po-seban. Mnogi se nalaze u kontinentalnoj Hrvatskoj i podjednako su zanimljivi turistima kao i naše lije-po more. Plitvice su najpoznatiji i najposjećeniji hr-vatski nacionalni park. Zbog svoje izuzetne ljepote i očuvanosti, uvršten je na Popis svjetske baštine (UNESCO) još 1979. godine. Svake godine povećava se broj turista koji dolaze u Hrvatsku kako bi vidje-li upravo Plitvička jezera, jednako zanimljiva tijekom svih godišnjih doba. Osim Plitvica, svojim osobitosti-ma, turiste u sve većem broju privlači i park prirode Kopački rit, a, zahvaljujući svojoj blizini glavnom gra-du, zanimljivi su i Medvednica i Žumberak.

Neiskorišteni resursi medicinskog turizmaVrlo čest u upotrebi je pojam zdravstveni turizam. Na što se pod tim misli nije teško odgonetnuti. Isto tako, možemo reći da je i ovaj dio turističke ponude jedno od hrvatskih blaga. No, u posljednje vrijeme sve se češće spominje pojam medicinski turizam. U čemu je razlika objasnio nam je voditelj Klastera medicinskog turizma, Zoran Jelić.

Iako još uvijek postoje prijepori o točnim definicijama oba spomenuta pojma koje bi jasno mogle razgraničiti jedno od drugoga, a načelno možemo reći da se pod pojmom zdravstveni turizam misli na granu turističke djelatnosti u kojoj naglašeno mjesto ima stručno i kontrolirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja ili postupaka fizikalne medicine (lječilišta i toplice), dok se govoreći o medicinskom turizmu zapravo radi o potrebi pojedinca da putuje radi posebnih medi-cinskih usluga (dentalnih, kirurških, oftalmoloških…), pojašnjava Jelić. Nastavlja nadalje kako je medicinski turizam vrlo malo razvijen u Hrvatskoj. Radi se po-najprije o uslugama dentalne medicine koje koriste većinom naši susjedi Talijani, tako da, gledajući u svjetskim razmjerima, Hrvatska u ovoj grani sudjeluje s manje od 1% prometa.

Neovisno o kojoj turističkoj grani je riječ, uvijek se postavlja pitanje koliko potencijala Hrvatska ima za razvoj. I odgovor je često vrlo sličan. Prema riječima Zorana Jelića, potencijal za razvoj medicinskog tu-rizma u Hrvatskoj je ogroman. U Klasteru medi-cinskog turizma vjeruju kako Hrvatsku u nekoliko sljedećih godina mogu pozicionirati kao jednu od globalno poznatih destinacija za zdravstveni i medi-cinski turizam, upravo radi potencijala koje imamo u prirodnim ljepotama i klimi, bogatoj povijesti u zdravstvenom turizmu, postojećim turističkim i medi-cinskim sadržajima te konkurentnim cijenama koje se još uvijek razlikuju od zapada. Ne treba zaboraviti niti sigurnost i geostrateški položaj. Skori ulazak Hrvats-ke u EU i mogućnost ugovaranja medicinskih usluga s osiguravajućim kućama zapadnoeuropskih zemalja također su od vrlo velikog značaja za razvoj zdravstve-nog i medicinskog turizma u RH.

Uključi li se svojom potporom i država te potpomo-gne razvoj medicinskog turizma na višoj razini, bilo to nekom drugačijom vrstom oporezivanja ovakvog tipa usluga ili pak pojačanom promocijom putem ka-nala koje ima na raspolaganju, vrlo je vjerojatno da će i Klaster medicinskog turizma, a i svi ostali koji rade sa zajedničkim ciljem - da razviju ovu granu turizma u Hrvatskoj, imati više šansi za uspjeh.

Kako smo na početku naveli, medicinski je turizam tek grana zdravstvenog turizma. S obzirom na sve ranije navedene pozitivne preduvjete koje Hrvatska ima, po-razna je činjenica da od zdravstvenog turizma zarađuje tek 1,2% od ukupnih prihoda u turizmu. Hrvatska je tako, primjerice, 2009. godine od turizma zaradila 6,4 milijarde €, od čega samo 75 milijuna čini prihod od zdravstvenih usluga nerezidentima, navodi Jelić.

Zdravstveni turizam u svijetuPoznato je da statistički podatci gotovo nikad ne daju realnu sliku jer ovise o tome koji su parametri uzeti u

S obzirom na sve po-zitivne preduvjete koje Hrvatska ima, porazna

je činjenica da od zdravstvenog turizma zarađuje tek 1,2% od

ukupnih prihoda u turizmu.

Švicarska

Češka

Francuska

Poljska

Turska

Belgija

Italija

Mađarska

Velika Britanija

Austrija

Hrvatska

Grčka

Luksemburg

Slovačka

Portugal

Bugarska

Slovenija

Cipar

Litva

Latvija

Estonija

Rumunjska

Island

Češka

Švicarska

Poljska

Mađarska

Belgija

Turska

Slovačka

Francuska

Hrvatska

Latvija

Luksemburg

Litva

Estonija

Italija

Austrija

Slovenija

Cipar

Velika Britanija

Bugarska

Grčka

Portugal

Rumunjska

Island

613

428

418

403

268

243

211

163

117

96

80

50

30

26

21

13

10

9

8

6

6

2

0

8,7

6,2

5,0

4,0

3,0

1,8

1,5

1,1

1,1

1,1

1,0

1,0

0,7

0,7

0,7

0,5

0,5

0,5

0

0

200

200

mil. EUR

mil. EUR

% prihoda od turizma

400

400

600

600 800

2008.2003.

0,4

0,4

0,3

0,2

0,0

2008.2003.

Slika 1. - Prihodi od zdravstvenog turizma i njihov udio u ukupnim prihodima od turiz-ma odabranih europskih zemalja


Općina Bilje - mirna, sigurna i atraktivna destinacija ruralnog turizmaPodručje koje pripada Turističkoj zajednici Općine Bilje trenutno ima 11 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se bave turističkom djelatnošću, 11 objekata kategoriziranih kao sobe za iznajmljivanje, 2 trgovačka društva, 1 kamp odmorište te eko gospodarstvo, koje prihvaća domaće i strane turiste.

Bilje je sjedište općine, 3 km sjeverno od Osijeka, i jedno je od najstarijih naselja u Baranji čiji tragovi sežu do rimskoga doba. Osim poljoprivrede, koja je do Domovinskoga rata dominirala kao temeljna dje-latnost Biljana, u posljednje se vrijeme razvio turizam vezan uz Park prirode Kopački rit te danas predstav-lja ishodišnu točku kontinentalnog turizma Baranje. Zbog blizine Osijeka kojemu gravitira većina građana Bilja te zbog svojih sačuvanih osobina mirnog baranj-skog mjesta dovoljno udaljenog od buke grada, Bilje su mnogi prepoznali kao ugodno mjesto za život te se naselje ubrzano razvija i širi. Bilje je jedno od tek ne-koliko mjesta u Osječko-baranjskoj županiji i jedino u Baranji koje ima veći broj stanovnika nego prije rata.

Na samo nekoliko kilometara od grada Osijeka zapo-činje posjet Baranji koja svoj specifičan identitet po-kazuje ljepotom netaknute prirode i toplinom seoskih dvorišta iz kojih se još uvijek osjeća duh prošlosti. Pri-rodne ljepote, povijesna baština poput lovačkog dvor-ca princa Savojskog ili mnoge značajne manifestacije otkrivaju bogatu kulturnu, prirodnu i gastronomsku baranjsku ponudu koja Općinu Bilje čini idealnim mjestom za avanturiste, lovce, ribolovce, bicikliste i zaljubljenike u prirodu. Sveukupno 25 smještajnih jedinica i 185 ležaja nude i mogućnosti organiziranja različitih usluga prema zahtjevima gostiju, što je zna-čajan pokretač ekonomskom razvoju. Tijekom prošle godine ostvareno je 2.494 dolazaka i 6.402 noćenja. Na prvome mjestu po broju dolazaka su domaći turisti, a slijede gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađar-ske. Park prirode Kopački rit, vinske ceste i obiteljska po-ljoprivredna gospodarstva, koja pružaju usluge smje-štaja ili druge vidove doživljaja same tradicije seoskog života, uz već poznate gastronomske užitke, značajne

su okosnice razvoja turizma. U Općini Bilje nalaze se brojna turistička seljačka obiteljska gospodarstva i privatni smještaji, koji čine 50% ukupnog kapaciteta smještajnih jedinica u Baranji te ostvaruju značajan prihod od uplate boravišne pristojbe, koja je jedan od osnovnih prihoda turističkih zajednica. Revitalizira-njem rada Turističke zajednice Općine Bilje, turistički djelatnici motivirat će se na još veći angažman oko po-boljšanja uvjeta boravka turista na ovom području te podizanje kvalitete turističkih sadržaja.

Turistička zajednica Općine BiljeKralja Zvonimira 1031 327 Biljetel: +385 31 751 480fax: +385 31 751 481e-mail: [email protected]: www.tzo-bilje.hr

Kontinentalni i zdravstveni turizam

Najava manifestacija u Općini Bilje:svibanjDan dvorca Eugena Savojskoga, BiljeProljetna fišijada, HVIDRA, Općina BiljeDječja smotra folklora, Bilje srpanjDan Općine Bilje, BiljekolovozSlama - land art festival, LugMeđunarodna smotra folklora, Rakijada, VardaracrujanMeđunarodni etno susreti, Bilje Ribarski dani, Kopačevo listopadDan sela i festival paprike, LugFišijada, LugstudeniSarmijada, LugprosinacDan mjesta Bilje

Razvoj vinskog turizmaBlagodati vinorodnih područja okosnica su promocije turističke ponude Osječko-baranjske županije. Stoga je počelo i uređenje 11 turističko-vinskih cesta, uz organizaciju manifesta-cije Dani vina i turizma, koja ove godine traje gotovo mjesec dana.

Razvoj ruralnog područja i turizma jedna je od osnova razvoja Osječko-baranjske županije, stoga je i pokre-nut projekt turističko-vinskih cesta. Turističko-vinska cesta je područje na kojem je organizirano pružanje vinske, ugostiteljske i turističke ponude. Turističko-vinska cesta ima sljedeća obilježja: prirodnu ljepotu i posebnost okoliša, kulturne i povijesne znamenitosti, tradiciju i posebnosti područja. Na području četiri vi-nogorja proglašeno je 12 turističko-vinskih cesta.

U cilju unapređenja i razvoja vinskog turizma na po-dručju Osječko-baranjske županije, a koji bi trebao rezultirati smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem bruto nacionalnog dohotka po stanovniku, provodi se projekt »Wine Tour«, odobren u sklopu Programa IPA Regionalna konkurentnost. Osječko-baranjska žu-panija nositelj je projekta »Wine Tour«, a partneri su: gradovi Osijek i Beli Manastir, općine Drenje, Draž, Erdut, Feričanci, Kneževi Vinogradi i Popovac te Turi-stička zajednica Osječko-baranjske županije, Turistička zajednica Baranje i Regionalna razvojna agencija Sla-vonije i Baranje. Projekt se sastoji od tri glavne aktivnosti: uređenja pu-tova postojećih vinskih cesta, uređenja četiri mini-mu-zeja i regionalnog muzeja vina te promocije. U sklopu uređenja postojećih vinskih cesta, jednostavnim za-hvatima na infrastrukturi puta planira se urediti 11 turističko-vinskih cesta na području sedam jedinica lokalne samouprave, ukupne dužine 18,5 km. Također, u okviru projekta uredit će se i opremiti po jedan mini-muzej u svakom od četiri vinogorja žu-panije (u mjestima Zmajevac, Dalj, Drenje te u Fe-ričancima) i regionalni muzej vina u Osijeku u pro-storu Tvrđe. U navedenim objektima turisti i domaće stanovništvo imat će mogućnost kroz izložbeni dio upoznati se s ponudom proizvoda s područja turistič-ko-vinskih cesta, prvenstveno s tradicijom proizvodnje grožđa i vina, te degustirati najpoznatija vina s pod-ručja Osječko-baranjske županije. Provedba projekta »Wine Tour« započela je 1. ožujka 2012. godine. Uku-pna, ugovorom utvrđena vrijednost projekta iznosi

1.248.519,29 eura, a realizirat će se u roku od 18 mje-seci. Europska unija osigurala je ukupno 936.389,92 eura, dok Županija i partneri uključeni u provedbu moraju osigurati 25 % sredstava, odnosno 312.129,97 eura.

4. Dani vina i turizma Osječko-baranjske županijeOsječko-baranjska županija ostvarila je u zadnjih nekoliko godina značajan napredak u razvoju konti-nentalnog turizma s posebnim naglaskom na razvoj svoja četiri vinogorja i njihovim stavljanjem u punu turističku funkciju. Krunu djelovanja Osječko-ba-ranjske županije na razvoju turizma predstavljaju manifestacije na kojima naši vinari i ostali pružatelji ugostiteljsko-turističkih usluga prezentiraju rezultate svoga rada. Manifestacija Dani vina i turizma Osječ-ko-baranjske županije okuplja velik broj posjetitelja i izlagača, a, na temelju pozitivnih iskustava iz prethod-ne tri organizacije, ove godine odlučeno je da se ona proširi na gotovo mjesec dana tijekom travnja i svib-nja, u sva četiri vinogorja. Goste je pozvao i župan, dr. sc. Vladimir Šišljagić: “U Osječko-baranjskoj županiji, u njezina četiri vinogorja, proizvodi se vrhunsko vino koje ničija nepca ne može ostaviti ravnodušnim, stoga Vas pozivam da iskusite blago naših vinogorja te uz to probate naša domaća jela, pripremljena onako kako su ih spravljali naši stari. Posjetite 4. Dane vina i turizma i u potpunosti iskusite jedinstven doživljaj Osječko-baranjske županije.“

Završna manifestacija održat će se 5. svibnja 2012. go-dine u osječkoj Tvrđi. Pratit će je tradicionalan osječki Sajam antikviteta na koji se nadovezuju vinske ulice s brojnim izlagačima. Pregršt je dodatnih aktivnosti uz manifestaciju: od kuhanja i dijeljenja fiš-paprikaša i čobanca na Promenadi uz rijeku Dravu, nastupa tam-buraša, proglašenja pobjedničkog vina Osječko-baranj-ske županije do večernje izložbe vina u Arheološkom muzeju. Događanje završava večernjim rock-koncer-tom u Tvrđi, a svi koji vikend odluče provesti u našoj županiji u nedjelju mogu posjetiti i Sajam cvijeća u Općini Erdut.

Osječko-baranjska županija nudi Vam

jedinstven doživljaj, dođite i iskusite ga,

a na 4. Danima vina i turizma Osječko-baranjske županije taj će doživljaj biti

potpun. Tijekom travnja i svibnja održavaju se manje manifestacije i

u đakovačkom, er-dutskom, feričanačkom i baranjskom vinogorju.

Kontinentalni i zdravstveni turizam


Bogata turistička ponuda Zagrebačke županije tijekom čitave godineTuristička zajednica Zagrebačke županije nameće se kao jedan od boljih primjera pregnuća da se suvremenim metodama interakcije široj javnosti i potencijalnoj klijenteli predstavi bogata turistička ponuda kontinentalne Hrvatske. Naglasak je stavljen na sve popularniji ekološki i ruralni turizam. Cilj je popularizirati turistički proizvod ruralnog prostora koji se sve više tematski profilira.

Po proizvodnji grožđa i vina Zagrebačka je županija među vodećima u Hrvatskoj, a cilj je što više popula-rizirati turističke proizvode ruralnog prostora i ideje boravka na selu. Dok se u Ivanić-Gradu nalazi najveća specijalizirana bolnica za medicinsku rehabilitaciju u ovom dijelu Europe. O turističkoj ponudi, promidžbi, vinskim cestama i ostalim destinacijama razgovarali smo s gospođom Ružicom Rašperić, direktoricom TZ Zagrebačke županije.

Možete li izdvojiti najvažnije projekte u posljednje dvije godine?Ovdje bih, iz zaista velikog broja projekata, izdvojila barem one najvažnije, bazirane uglavnom na snažnoj turističkoj promociji u kojoj smo sa koristili novim, modernim alatima promidžbe. Pritom u prvom redu mislim na redizajn web-stranice te na nove turističke promocije putem društvenih mreža Facebook i Twitter. Internetsku stranicu osvježili smo novim, modernijim izgledom, upotpunivši je i mogućnošću virtualnih šetnji gradovima Zagrebačke županije, a ponudu smo proširili i na našem pregledniku za mobitele, Mo-biExploreu, koji smo od ove godine osnažili i ponudom na njemačkom jeziku. Nadalje, uveli smo i moguć-nost internetske prijave gostiju pomoću web-aplika-cije i tako olakšali posao svim vlasnicima smještajnih objekata i seoskih domaćinstava. Turistički ured kra-jem 2010. godine objavio je i veliku fotomonografiju Zagrebačke županije koja je time dobila i veliku bazu izvrsnih umjetničkih, uglavnom pejzažnih, fotografija autora M. Vrdoljaka. Općenito, pojačali smo promidž-bu, što prema novom zakonu o turizmu i jest glavna

zadaća turističkih zajednica.

Vinske ceste iznimno su važan dio turističke ponude kontinenta. Što nam možete reći o razvoju i značaju vinskih cesta Zagrebačke županije? Po proizvodnji grožđa i vina Zagrebačka je županija među vodećima u Hrvatskoj, a naši vinari i vinogra-dari već su godinama poznati i priznati na domaćem i inozemnom tržištu vina. Tako je pedesetak naših vina-ra udruženo u Vinske ceste Zagrebačke županije, koje, kao važan turistički proizvod, u znatnoj mjeri oboga-ćuju našu turističku ponudu.

Vinska cesta poseban je oblik prodaje poljoprivred-nih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda. Naši vinari ujedno su i ponuđači čitave ugostiteljske ponude, koja uključuje i usluge smještaja (seoski turizam), čime Zagrebačku županiju više ne svrstavamo u isključi-vo tranzitnu destinaciju. Vinsku cestu čine i prirodna ljepota i posebnost okoliša kroz koji ona prolazi, a na tom se polju otvaraju i brojne druge mogućnosti koje za cilj imaju obogaćivanje turističke ponude (osim ove dvije ceste, u planu je, kada se za to ostvare uvje-ti, i otvaranje drugih vinskih cesta prema županijskim vinorodnim područjima). Vinske ceste iznjedrile su i „Portugizac Plešivicu“ i „Kraljevinu Zelinu“, dvije robne marke vina prepoznatljivih obilježja i standar-dne kvalitete (Zagrebačka županija prva je u Hrvatskoj započela s projektima stvaranja robnih marki 1999. godine). U ožujku se u Zagrebu održavaju Dani Kra-ljevine, a u listopadu sad već tradicionalan festival Portugizac (Portugizac je mlado, rujno vino, koje se u

U listopadu se u čast hrvatskog Beaujolaisa održava tradicionalan festival Portugizac.

Porast broja noćenja od 2010. godine iznosi čak

11%, a čitava je kalen-darska godina ispunje-

na s više od dvjesto različitih događanja.

www.tzzz.hr

Kontinentalni i zdravstveni turizam Kontinentalni i zdravstveni turizam

jesen, poslije berbe, pije prvo). Ono što je u Francuskoj i svijetu glasoviti Beaujolais, čiji se dolazak na tržište pretvara u pravu vinsku svečanost, to je u Hrvatskoj Portugizac.

Ekološki turizam uspješan je spoj kontinentalnog i zdravstvenog turizma – kakva je ponuda ovoga seg-menta u Zagrebačkoj županiji?Cilj nam je što više popularizirati turističke proizvode ruralnog prostora i ideje boravka na selu, tj. u prirodi. Važno je specifičnost ponude prilagoditi ciljanim sku-pinama. Tako se, primjerice, jedan dio od četrdesetak OPG-a (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) u Zagrebačkoj županiji (ekoproizvodnja pastrve, proi-zvodnja zdrave organske hrane, prodaja proizvoda od ljekovitog bilja i čajnih mješavina) tematski profilirao. Kvalitetnom ponudom nastojimo povećati interes tu-rističkih agencija za aktivnijom suradnjom, što uklju-čuje i otvaranje većeg broja malih obiteljskih hotela. U Zagrebačkoj županiji postoje brojne mogućnosti za sportsko-rekreativnu razonodu i zdravstveni turizam. U Ivanić-Gradu, udaljenom 27 kilometara od Zagreba, nalazi se Naftalan, najveća specijalizirana bolnica za medicinsku rehabilitaciju u ovom dijelu Europe (slana terminalna voda i naftalan, ostatak Panonskog mora, snažan su prirodan, ljekovit činitelj s povoljnim djelo-vanjem na ljudsko zdravlje).

Također, posebno smo ponosni na svoje biciklističke staze koje, rasprostrte diljem županije, predstavljaju pravi mamac za vikend-turiste, a koje je naš ured pri-kazao i objavio u vidu 13 biciklističkih karata. Osim toga, raste broj pješačkih i planinarskih staza (područje Svete Nedelje, Samobora i Velike Gorice), sportsko-ri-bolovnih područja i eko-turističkih sadržaja koje pruža velik broj od ukupno 40-ak OPG-a, registriranih na području naše županije.

Je li u posljednjih nekoliko godina općenito porastao broj posjetitelja i kojim se manifestacijama dopunjava ljetni dio sezone?U Zagrebačkoj županiji bilježimo porast broja noćenja od čak 11% u odnosu na 2010. godinu. Općenito, u broju dolazaka, a naročito u broju vikend-posjetite-

lja, prati nas osjetan porast posjećenosti. Zagrebačka je županija, prije svega, vikend-destinacija stanovnika grada Zagreba, a to je veliko i respektabilno emitiv-no područje i nama još uvijek najinteresantnija ciljana skupina posjetitelja.

S ponosom mogu istaknuti da kalendarsku godinu is-punjavamo s više od 200 većih događanja. Naravno, njihov je intenzitet nešto slabiji tijekom ljeta, ali i tada postoji nekoliko atraktivnih i nezaobilaznih manifesta-cija; izdvojit ću tek neke: “Zelenu livadu”, stare puč-ko-pastirske igre u Jastrebarskom, “Oldtimer Rally” u Samoboru, srpanjske “Zaprešićke žetvene svečanosti” te tradicionalnu vrbovečku manifestaciju “Kaj su jeli naši stari” u kolovozu. Svjesni smo činjenice da naša turistička sezona traje čitave godine te smo ozbiljni u namjeri da obogaćenom cjelokupnom ponudom i bro-jem dolazaka budemo što konkurentniji. ■


Stvaranje uvjeta za ravnomjerni regionalni razvojStrateški cilj regionalnoga razvoja Republike Hrvatske postizanje je ravnomjernog razvoja te smanjenje društveno-gospodarskih razlika između regija. Stoga su regionalni razvojni ciljevi definirani u smjeru jačanja razvojnih potencijala dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju te poticanja održivog gospodarskog i društvenog razvoja svih dijelova Hrvatske.

Tri su osnovna strateška cilja za postizanje sveuku-pnog cilja politike regionalnog razvoja utvrđena Stra-tegijom regionalnog razvoja RH za razdoblje od 2011. do 2013. godine:1. Razvoj županija i statističkih regija - ovim ciljem želi se postići bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioriteti-ma, kako bi se dostupna sredstva trošila tako da prido-nose ostvarivanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih razvojnih ciljeva na koherentan i integrirani način. On pruža osnovu za strateško planiranje i izradu razvoj-nih programa na županijskoj i razini statističkih regija, uz uključenost partnerstva u kojem su zastupljene sve interesne skupine i koji su u suglasju s razvojnim pri-oritetima središnje razine.2. Razvoj potpomognutih područja - želi se pridonijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju, pomažući pot-pomognutim područjima da ostvare brži društveno-gospodarski razvoj i tako smanje zaostajanje za ostalim područjima Hrvatske. Ostvarenje ovog cilja planirano je putem usmjeravanja određenog dijela nacionalnih i regionalnih investicija prema potpomognutim područ-jima. Za njegovo učinkovito ostvarenje od posebne je važnosti što objektivnije utvrđivanje stupnja razvije-nosti pojedinih područja unutar RH.3. Razvoj pograničnih područja – odnosi se na stvara-nje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središ-njoj državnoj razini, s partnerima iz susjednih zema-lja i ostalih regija Europske unije, kako bi se smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija u pograničnim područjima. S obzirom na oblik hrvatskog teritorija i duljinu grani-ce, prekogranična suradnja je posebno važna za održiv razvoj hrvatskih pograničnih područja. Ovaj strateški cilj teži jačanju prekogranične, transnacionalne i me-đuregionalne suradnje, putem zajedničkih lokalnih i regionalnih inicijativa, uz uzimanje u obzir ciljeva gospodarske i društvene kohezije. Cilj se ostvaruje putem sudjelovanja Republike Hrvatske i njenih žu-panija, odnosno regija u provedbi šest prekograničnih operativnih programa (programi s državama članicama EU: Slovenija–Hrvatska, Mađarska–Hrvatska, Jadran-ski program i programi s državama ne-člancima EU:

Hrvatska–BIH, Hrvatska–Crna Gora i Hrvatska-Srbi-ja) i dva transnacionalna programa (Jugoistočni europ-ski prostor i Mediteran).

Regionalna politika Europske unijeRegionalna politika instrument je financijske solidar-nosti i kohezije Europske unije koji ima za cilj sma-njenje razvojnih razlika među regijama zemalja člani-ca, ali i podizanja konkurentnosti regija i država EU u cijelosti. O važnosti regionalne politike svjedoči či-njenica da je 36% proračuna Unije za financijsko raz-doblje 2007.-2013. godine, odnosno oko 310 milijardi eura, rezervirano za financijske instrumente provedbe regionalne politike. Navedena sredstva osigurana su kroz strukturne i Kohezijski fond, a sredstva iz ovih fondova dodjeljuju se na razini država i regija. Razina raspoloživih sredstava, kao i njihova potencijalna na-mjena pojedine države i regije, ovisi o njihovom stup-nju razvijenosti. Ulaskom u članstvo Europske unije, Hrvatskoj se otva-ra mogućnost sudjelovanja u regionalnoj politici EU, odnosno korištenje sredstava iz strukturnih i Kohezij-skog fonda. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine Hrvatskoj je iz strukturnih i Kohezijskog fonda osigurano oko 450 milijuna eura. S obzirom na to da je RH, mjereno razinom bruto domaćeg proi-zvoda, među niže razvijenim državama članicama EU, sredstva iz fondova bit će moguće koristiti u širokom spektru aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini. Točnije, sredstva će se moći uložiti u infrastrukturne projekte (posebice u sektore prometne infrastrukture i zaštite okoliša), zatim u programe podizanja konkuret-nosti gospodarstva i regionalnog razvoja te u progra-me kojima će se poticati zapošljavanje i obrazovanje, poručuju iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondo-va Europske unije.

Aktivnosti i uloga Agencije za regionalni razvoj RH Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske osnovana je 24. prosinca 2008. godine kao provedbeno tijelo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Eu-ropske unije za financiranje, nabavu, plaćanje i nadzor provedbe projekata regionalne razvojne politike RH.Sukladno navedenome, Agencija za regionalni razvoj

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj se otvara mogućnost sudjelovanja u regional-noj politici EU, odnosno korištenje sredstava iz strukturnih i Kohe-zijskog fonda.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Regionalni razvoj


Regionalni razvoj

Republike Hrvatske provedbeno je i ugovarateljno ti-jelo za IIb IPA komponentu, koja uključuje programe prekogranične suradnje Republika Hrvatska-Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska-Crna Gora, Repu-blika Hrvatska-Republika Srbija, te transnacionalne programe Mediteran i Jugoistočna Europa. Također, Agencija za regionalni razvoj RH provodi i aktivnosti vezane uz jačanje administrativnih kapaciteta regio-nalne i lokalne razine za korištenje fondova Europske unije.Na temelju članka 17. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09), Agencija je zaduže-na za ustrojavanje i vođenje Upisnika upravnih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Agencija organizira sustavnu obuku regionalnih koordinatora, te o provedenim edukacijama vodi evidencije i izdaje posebne potvrde, te priprema tiskane materijale i upu-te za rad i usavršavanje koordinatora. Također, Agenci-ja održava kvartalne konzultacije s regionalnim koor-dinatorima u svrhu organiziranja i praćenja obavljanja njihovih poslova. Agencija je zadužena i za stručnu potporu partnerskim vijećima, koja su osnovana na razini tri statističke (NUTS 2) regije-Panonska, Sje-verozapadna i Jadranska Hrvatska, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju i Uredbi o partnerskim vijećima statističkih regija, kao savjetodavna tijela osnovana s ciljem definiranja zajedničkih prioriteta jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, te predlaganja razvojnih projekata na razini statističkih regija. Agencija za regionalni razvoj RH potiče razvoj slabi-je razvijenih regija i kroz provedbu prekograničnih i transnacionalnih programa kojima se unaprjeđuju re-gionalna gospodarstva na društveno i ekološki održiv način, pridonosi se integraciji gospodarstva potica-njem suradnje u području turizma i potporom malim i srednjim poduzećima te promicanjem poduzetniš-tva, poboljšava se kvaliteta života u tim područjima, umanjujući štetu/rizike za okoliš i jačajući društvenu povezanost u lokalnim zajednicama, potiče se održivo korištenje prirodnih dobara u pograničnim područjima putem zajedničkih aktivnosti i kampanja za podizanje svijesti.Trenutno je u provedbi oko pedeset projekata iza-branih temeljem Prvog poziva za dostavu projektnih

prijedloga za tri bilateralna prekogranična programa (Republika Hrvatska-Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska-Crna Gora i Republika Hrvatska-Republika Srbija), kao i za dva transnacionalna programa (Me-diteran i Jugoistočna Europa). Drugi poziv za dostavu projektnih prijedloga za sva tri bilateralna prekogra-nična programa je u fazi ocjenjivanja projektnih pri-jedloga, nakon čega će uslijediti ugovaranje odabranih projekata i njihova provedba.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – buduće smjerniceOsnovna načela ravnomjernog regionalnog razvoja vezana su uz poticanje razvojnih potencijala regija, od-nosno ovise o stupnju (ne)razvijenosti pojedine regije, a imajući u vidu principe održivog razvoja, postizanje ravnomjernog gospodarskog razvoja te očuvanje i po-dizanje razine kvalitete životnog i društvenog okoli-ša. Pored navedenog, potrebno je spomenuti kako se provedba politike regionalnog razvoja temelji na prin-cipima partnerstva i konzultacija. Ministarstvo regi-onalnoga razvoja i fondova Europske unije svoje će djelovanje usmjeriti na pravednu raspodjelu sredstava, ulaganja u nove investicijske projekte, kako bi osigu-ralo teritorijalnu koheziju, odnosno ujednačen razvoj svih područja u Hrvatskoj.

Politika ravnomjernog regionalnog razvoja Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje pro-vodi čitav niz aktivnosti s ciljem poticanja razvoja regije, među kojima se ističu: korištenje EU fondova i ostalih međunarodnih i nacionalnih izvora financira-nja razvojnih projekata; podizanje razine informirano-sti, vještina i znanja ključnih dionika razvoja; tehnička pomoć osnivačima (Grad Osijek i Osječko-baranjska županija) u pripremi i izradi projektnih prijedloga, kao i ostalim institucijama, jedinicama lokalne samoupra-ve, poslovnom i civilnom sektoru; iniciranje partner-skih odnosa na lokalnoj, prekograničnoj i transnacio-nalnoj razini za sudjelovanje u razvojnim projektima; sudjelovanje u provođenju razvojnih projekata u ulozi nositelja, partnera i/ili pridruženog partnera; rad na jačanju sustava podrške poduzetništvu; koordinacija i sudjelovanje u izradi i provedbi strateških razvojnih dokumenata od interesa za županiju; kontinuirana komunikacija s ministarstvima i ostalim relevantnim institucijama RH, kao i s institucijama EU putem Ure-da u Bruxellesu, navodi dr.sc. Stjepan Ribić, direktor Agencije.Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. prema zakonodavnom okviru ima zadatak poticati re-gionalni razvoj, pa je u tom smislu Agencija koordi-nator provedbe Županijske razvojne strategije te je i sama akter u provedbi na način da predlaže projekte s razvojnom komponentom. Agencija je partner jedini-cama lokalne samouprave u definiranju i usmjeravanju njihova strateškog razvoja te se dosta napora ulaže u

jačanje administrativnih kapaciteta uprave i institucija (strateško planiranje, upravljanje projektnim ciklu-som…). Primjerice, nedavno je agencija u suradnji sa Zakladom Friedrich Erbert organizirala okrugli stol na temu ‘Što su razvojni projekti i strateško planiranje razvoja’, gdje su se, uz raspravu predstavnika grado-va i općina Karlovačke županije, mogli čuti i pozitivni primjeri iz Hrvatske i Njemačke, navodi Viktor Šegrt, dipl.ing.šum., direktor Razvojne agencije Karlovačke županije. U suradnji s nacionalnom razinom, puno truda ulaže se i na privlačenje (stranih) ulagača, koji su jedna od glavnih okosnica razvoja gospodarstva. Su-djelovanje u izradi i provedbi EU projekata, edukacija potencijalnih korisnika EU sredstava i širenje informa-cija o mogućnostima razvoja, što u nekim slučajevima podrazumijeva i konkretne projekte, glavne su aktiv-nosti agencije.

Važnost županijskih razvojnih agencija-Županijske razvojne agencije važan su čimbenik re-gionalnog razvoja, ne samo zbog uloge u pripremi i provedbi projekata, već i zbog razvijene koordinacij-ske, potporne i savjetodavne mreže prema svim po-tencijalnim sudionicima regionalnog razvoja. Također, dodatnu važnost daje im činjenica kako su razvile vrlo snažnu suradnju s nizom međunarodnih partnera, poslovnih udruženja, nevladinih udruga i institucija javnog sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – kaže Boris Sabatti, direktor Istarske razvojne agencije.Koliko su važne razvojne županijske agencije za rav-nomjeran regionalni razvoj dokazuje činjenica da su sredinom 2010. godine temeljem Zakona o regional-nom razvoju RH i Pravilnika o upisniku upravnih tije-la jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvo-ja, županijske razvojne agencije akreditirane kao regi-onalni koordinator za područje svoje Županije. Dakle, Agencija za razvoj Varaždinske županije akreditirana je od strane Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske kao regionalni koordinator za područje Va-raždinske županije, izdvaja mr.sc. Jelena Zrinski Ber-ger, zamjenica direktora Agencije.Županijske razvojne agencije su operativna tijela koja služe kao stručna pomoć razvojnim subjektima u kre-iranju razvojnih projekata, s posebnim naglaskom na projekte koji imaju mogućnost potpore iz međuna-rodnih izvora, odnosno EU. -U kontekstu ulaska RH u EU i otvaranja nove financijske perspektive u vidu strukturnih i Kohezijskog fonda kao mogućih izvora za sufinanciranje razvojnih projekata, uloga županij-skih razvojnih agencija kao koordinatora regionalnog razvojna dobiva sve više na značenju, budući da one imaju ulogu poveznice između nacionalnih razvojnih tijela i tijela regionalne i lokalne razine. Može se reći da su koordinatori regionalnog razvoja koordinatori,

Osnovna načela ravnomjernog regional-

nog razvoja vezana su uz poticanje razvojnih

potencijala regija, odno-sno ovise o stupnju (ne)

razvijenosti pojedine regije.

Hrvatska Vlada pokušat će promijeniti ustroj regija kako bi osigurala povlačenje više novca iz EU fondova. Planira se stvoriti četiri statističke regije umjesto dosadašnje tri - Jadranske, Sjeverozapadne te Panonske Hrvatske. Regije koje više zaostaju za prosječnim BDP-om Europske unije imaju pravo na više novca, a Sjeverozapadna Hrvatska imala bi pravo na znatno manje novca ako njezin BDP prijeđe 75%. Hr-vatskoj bi vjerojatno najviše odgovaralo da Zagreb bude jedna zasebna regija, a osta-tak sadašnje Sjeverozapadne Hrvatske druga, no još nije sigurno hoće li Europska komisija odobriti promjene.

Promjena ustroja hrvatskih regija


Podrška razvoju gospodarstva i poduzetništva grada OsijekaGrad Osijek proaktivno sudjeluje u privlačenju novih investitora i poduzetnika, što svojim naporima i dokazuje, iako su brojne zakonske manjkavosti i nedorečenosti prepreka za jači razvoj, kako grada, tako i regije. U smislu poticanja razvoja, upravo je Grad Osijek kroz zajednički projekt s Poduzetničkim inkubatorom BIOS uspio ponovno dobiti značajna sredstva za proširenje kapaciteta i gradnju nove hale za mlade poduzetnike i start-up projekte.

Koliko suradnja lokalnih i poduzetničkih institucija pomaže razvoju gospodarstva pokazuje upravo projekt ukupne vrijednosti 1.391,000 eura, kojim su iz Progra-ma za razvoj poslovne infrastrukture IPA IIIc za iz-gradnju nove modularne hale poduzetničkog inkuba-tora BIOS privučena bespovratna sredstva u iznosu od milijun eura. Grad je pritom sudjelovao s investicijom od 348.000 eura, a BIOS s 42.000 eura. Kako je istaknuo g. Ivo Koški, direktor BIOS-a, ovaj projekt nastavak je svih prethodnih projekata BIOS-a, od samih početaka i sredstava iz PHARE-a za 2005. godinu, kojim je financirana prva zgrada, pa sve do ovog proširenja kojim se dobivaju kvalitetniji uvjeti za razvoj novih poduzetnika, studenata-poduzetnika te ICT tvrtki. Poduzetnički inkubator BIOS ogledni je primjer ‘pozitivnog poduzetništva’, a pri čemu se po-sebno ističe uloga Grada, bez kojega ovog projekta ne bi niti bilo. Grad Osijek prati inkubator u svim ak-tivnostima, sudjeluje u projektima te sufinancira ak-tivnosti kojima se dodatno potiče novi razvoj tvrtki i poduzetnika, znanja, kompetencija te tehnologija.

- Četiri ključne aktivnosti u sklopu ovog projekta uključuju izgradnju i opremanje objekta, razvoj vir-tualnog inkubatora, nove seminare za poduzetnike te promociju poduzetništva. Ovime dobivamo novih 1873m² bruto površine s 24 nova prostora i ureda namijenjena u prvom redu proizvodnim i ICT djelat-nostima. U projekt je uključen inovativan pristup u izgradnji, s energetsko-prezentacijskim sustavom na krovu objekta, koji će služiti i kao energetski izvor te sustav za prezentaciju korištenja prirodnih izvora energije kao ekološkog energenta za dobivanje ener-gije – ističe Koški.- Čitav projekt u sebi sadrži inovativne elemen-te te je stoga i pozitivno ocijenjen. Osim izgradnje i povećanja prostornih kapaciteta, projektom će se dodatno osposobiti management i osoblje za pru-žanje usluga zaštite intelektualnog vlasništva te će se razviti i virtualni inkubator kojim će se usluge BIOS-a moći lakše ponuditi i onim poduzetnici-ma koji nisu fizički smješteni u inkubatoru. Du-goročno, ovim projektom u sljedećih deset godina planira se stvaranje 228 radnih mjesta u tvrtkama koje posluju unutar inkubatora - završava Koški.

Gospodarsko okruženje u OsijekuAnaliza gospodarskog i poslovnog okruženja u gradu Osijeku s naglaskom na obnovljive izvore energije i sektor zaštite okoliša studija je nastala u okviru FE-DREE projekta IPA CBC Hungary – Croatia. Poticanje poduzetništva, novih tehnologija te inicijativa na polju inovacija prepoznati su kao vodeći mehanizmi eko-nomskog oporavka grada Osijeka i regije.

Daljnji napori trebaju biti ulaganje u razvoj novih i umrežavanje postojećih institucija za podršku poslo-vanju u Gradu i okolici, s naglaskom na Poduzetnički inkubator BIOS, Tehnologijsko-razvojni centar Osijek, Regionalnu razvojnu agenciju Slavonije i Baranje i Centar za poduzetništvo Osijek. - Potrebno je izmije-niti zakonske regulative te na taj način ukloniti barije-re koje znatno usporavaju postupak uvođenja sustava obnovljivih izvora energije - istaknuo je gradonačel-nik Krešimir Bubalo prilikom predstavljanja studije Analiza gospodarskog i poslovnog okruženja u gradu Osijeku te dodao kako »moramo otvoriti tržište i pru-žiti mogućnost svima koji žele investirati, jer Osijek je sigurno poslovno okruženje, a Grad će svoju među-narodnu suradnju bazirati upravo na gospodarstvu«.Programom olakšica i poticaja za razvoj gospodarstva grada Osijeka, između ostalog kroz poticanje ulaganja u poduzetničke zone i njihovu konkurentnost, potica-nje inovacija, transfera tehnologija, izvoza te ne manje važnim osposobljavanjem studenata-poduzetnika, na-stoji se privući što veći broj zainteresiranih investito-ra, poduzetnika i partnera.

Grad Osijek prati Poduzetnički inkubator BIOS u svim aktivno-stima, sudjeluje u projektima te sufinan-cira aktivnosti kojima se dodatno potiče novi razvoj tvrtki i poduzetni-ka, znanja, kompetenci-ja te tehnologija.

Regionalni razvoj

Nova, treća hala BIOS-a u izgradnji

inicijatori i katalizatori dijaloga među dionicima ra-zvoja u vertikalnom i horizontalnom smislu - napo-minje Ribić.

Regionalni razvoj i korištenje EU fondovaEU fondovi u pretpristupnom razdoblju pružaju mo-gućnost korištenja bespovratnih sredstava pri sufi-nanciranju projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u relativno visokom udjelu, te su dionici koji sudjeluju u kreiranju i provedbi projekata visoko motivirani za korištenje tih sredstava. S obzirom na nizak stupanj fiskalne decentralizacije, odnosno nizak fiskalni kapa-citet županija, korištenje EU fondova predstavlja često jedini način financiranja pojedinih projekata na regio-nalnoj razini, mišljenja je Sabatti.-Mogućnosti za financiranje regionalnog razvoja i ra-zvojnih projekata su različite, od proračunskih, regio-nalnih i nacionalnih, do europskih. Fondovi EU, IPA te od srpnja iduće godine strukturni fondovi, naročito su veliki izvori sredstava, odnosno na raspolaganju ćemo imati više od 400 milijuna eura, gotovo deset puta više novca nego sada. Cilj kohezijske politike je ujednačen razvoj EU, a ta politika provodi se kroz Kohezijski fond i strukturne fondove, za čije je djelovanje u razdoblju 2007.-2013. godine osigurano 308 milijardi eura. Pre-duvjeti za korištenje ovih sredstava su pripremljeni strateški dokumenti, pripremljeni projekti te odgova-rajući administrativni kapaciteti za provedbu – pojaš-njava Šegrt.Temeljni princip korištenja i privlačenja sredstava iz pretpristupnih, a uskoro i strukturnih i Kohezijskog fonda EU, jest prepoznavanje prioritetnih potreba ra-zvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. U tom smislu, može se reći da su projekti koji su do sada implemen-tirani u Osječko-baranjskoj županiji sufinancirani kroz različite programe EU, što upućuje na postojanje ve-likog broja interesnih područja/domena koje EU ima

interesa sufinancirati na području OBŽ. -Prema in-formacijama kojima raspolažemo, subjekti s područja OBŽ sudjeluju ili su sudjelovali u provedbi preko 200 projekata, ukupne vrijednosti od oko 700 mil. HRK. Samo u zadnje četiri godine, na području OBŽ odo-breno je 112 projekata, ukupne vrijednosti od oko 365 mil. HRK, gdje je potpora EU oko 142 mil. HRK – iz-dvaja Ribić.U ovom kontekstu treba posebno naglasiti ono što čeka Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju. To su struk-turni fondovi, posebice Europski fond za regionalni ra-zvoj (European Regional Development Fund-ERDF), kojemu je cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju pojedinih zemljopi-snih područja, konkretno regija unutar EU. Kako kaže mr.sc. Jelena Zrinski Berger, u sklopu ERDF-a financi-rat će se infrastrukturni projekti ključni za gospodar-ski razvoj određenog područja, ulaganja u proizvodnju i jačanje gospodarskih potencijala.

Indeks razvijenosti – ocjenjivanje i razvrstavanje jedi-nica lokalne samouprave Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti temeljena je na indeksu razvijenosti kao objektivnom pokazatelju postotka razvijenosti svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj. U potpunosti je usklađena sa Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom regionalnog razvoja RH kao temeljnim dokumentima strateškog ravnomjernog regionalnog razvoja RH u skladu s regionalnom EU politikom. Indeks razvijenosti osnova je za definiranje određene županije, grada ili općine kojima je potrebna pomoć države, odnosno koje će ovom Odlukom dobiti status potpomognutog područja.Kriteriji za izračun indeksa razvijenosti su stopa ne-zaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski pri-hodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva te stopa obrazovanosti. Po prvi put i županije dobivaju status potpomognutog područja te je ovom Odlukom definirana I. kategorija županija (indeks razvijenosti do 75% prosjeka razvijenosti RH) i I. kategorija gradova i općina (indeks razvijenosti do 50% prosjeka RH) i II. kategoriju gradova i općina (indeks razvijenosti do 75% prosjeka razvijenosti RH) koje imaju status pot-pomognutog područja.U zadnje vrijeme sve je više konzultantskih tvrtaka koje savjetuju klijente u planiranju razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Pod pojmom lokalnog i regional-nog razvoja podrazumijevaju se modeli za uspješno planiranje i provedbu politika te učinkovito usmjera-vanje i privlačenje sredstava na razini samih regija ili lokalnih zajednica. Pritom je važno da se svi elementi dobrog upravljanja projektnim i programskim ciklu-som sustavno primjenjuju u lokalnim i regionalnim razvojnim planovima i projektima.

Ministarstvo poduzetništva i obrta sredinom ožujka u Vladu je poslalo program ‘Poduzetnički impuls’-ukupno 376 milijuna kuna težak operativni program poticanja poduzetništva. Suština ovog plana poticanja poduzetništva i obrtništva jest da se po-ticajna sredstva moraju isplatiti kroz rast broja poduzeća, zaposlenih, kroz povećane prihode tih tvrtaka u idućem razdoblju, a time i kroz povećane prihode državnog proračuna.U roku od tri godine od provedbe programa predviđa se povrat svih uloženih sredsta-va u državni proračun kroz uplaćene poreze i doprinose te se predviđa kreiranje četiri tisuće novih radnih mjesta, kao i očuvanje tisuću postojećih u roku od dvije godine, naglasio je ministar Maras, te najavio kako će natječaji za poticaje krenuti tijekom travnja, a sva sredstva biti realizirana do srpnja. Sljedećih godina planira se više izdvajati za malo i srednje poduzetništvo, sve veći će biti udio sredstava iz EU, pa se očekuje da će u 2014. biti ukupno više od 700 milijuna kuna poticaja. Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj čini 99,5% ukupnog gospodarstva, udio malih i srednjih subjekata u BDP-u je iznad 50%, u zaposlenosti sudjeluju sa 64%, a u izvozu s 42%. Hrvatsko gospodarstvo je po strukturi mikro gospodarstvo jer su 80% tvrtaka male tvrtke, pa će se poticajne mjere usmjeriti na rast i povećanje broja srednjih poduzeća.

Vladin ‘Poduzetnički impuls’

Mogućnosti za finan-ciranje regionalnog razvoja i razvojnih

projekata su različite, od proračunskih, regional-

nih i nacionalnih, do europskih.

Regionalni razvoj


VIDRA kao aktivni čimbenik razvoja Virovitičko-podravske županijeRegionalni razvoj novi je model razvoja u Hrvatskoj koji nas priprema za korištenje EU sredstava po modelu europske kohezijske politike i njenih instrumenata, odnosno struktur-nih fondova. Samo u zadnje tri godine, kroz 28 različitih EU projekata iz IPA fondova, u Virovitičko-podravsku županiju investirano je više od 44 milijuna kuna, od čega je 20 mili-juna kuna bespovratnih sredstava, što pokazuje pravi put kojim se treba i nadalje kretati.

Uloga županijskih razvojnih agencija definirana je Za-konom o regionalnom razvoju RH kojom one imaju središnju ulogu u planiranju ujednačenog regionalnog razvoja na području NUTS III regija, odnosno župani-ja, ali i aktivno sudjelovanje na razini NUTS II regija (definirane statističke regije, u ovom slučaju Središnja i Istočna-Panonska Hrvatska), sudjelovanjem u radu Partnerskog vijeća navedene regije.

VIDRA-Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije aktivni je čimbenik razvoja u žu-paniji. Razvojna agencija VIDRA kao jedina potporna institucija u Županiji, ne samo za EU fondove, već i za razvoj poduzetništva, doista i provodi politiku ujed-načenog regionalnog razvoja u Županiji, i to u svim sektorima, od zapošljavanja, obrazovanja, socijalne inkluzije, do razvoja poljoprivrede i poduzetništva, a naročito edukacije ciljnih grupa. U tom procesu važno je na vrijeme uputiti informaciju potencijalnim nosite-ljima projekata, educirati ih i aktivno im pomagati pri izradi projekata za EU fondove, ali i njihovoj provedbi.

Novi djelokrug rada Razvojne agencije VIDRA je pro-

aktivan pristup privlačenju stranih investicija, defini-ranjem strateških industrijskih potencijala, ne samo u Županiji, nego i široj regiji (Slavonija, Podravina i Republika Mađarska) te stvaranjem učinkovitih mar-ketinških alata za pristup investitorima. Ovakav kon-cept održivog razvoja Županije u vrlo kratkom vreme-nu (VIDRA je osnovana 2008. godine) donio je i vrlo značajne rezultate.

U razdoblju od 2009. godine do sada u Virovitičko-po-dravsku županiju slilo se kroz 28 različitih EU projeka-ta 44.131.110,00 kuna, odnosno 20.341.312,00 kuna bespovratnih sredstava iz različitih komponentni IPA fonda.

Od navedenih projekata, direktnu zaslugu za 23 pro-jekta ima Razvojna agencija VIDRA te ih je provodila ili još provodi u suradnji sa svojim partnerima. Najviše je projekata financirano iz IPA prekograničnog progra-ma Mađarska-Hrvatska, zatim IPA IV za razvoj ljud-skih resursa i IPARD. Upravo zbog 14 odobrenih od 15 prijavljenih partnerskih projekata na 2. pozivu pre-kograničnog IPA natječaja Mađarska-Hrvatska 2010. godine te doprinosa pozitivnoj poduzetničkoj klimi u Županiji, Razvojna agencija VIDRA je 2011. godine proglašena najboljom razvojnom agencijom u Hrvat-skoj od strane tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

-U ovom trenutku, Razvojna agencija VIDRA sa svo-jih 10 djelatnika aktivno provodi 18 projekata. U isto vrijeme pripremali smo novih 13 projekata za IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska za razvoj turizma, 2 IPARD projekta za poljoprivrednike i 20-ak manjih projekata za IPA IV komponentu u sektoru socijalne inkluzije, zapošljavanja, strukovnog i viso-koškolskog obrazovanja kao pripremu za Europski so-cijalni fond. Isto tako, već sada kroz projekt SOVISEC pripremamo zajedničku regionalnu strategiju razvoja gospodarstva dvije prekogranične županije - Virovitič-ko-podravske i Somodgy županije, i to za buduće eu-ropsko razdoblje od 2014 do 2020. godine, kako bismo se na vrijeme pripremili za korištenje strukturnih in-strumenata kohezijske politike EU – zaključuje Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e.

Novi djelokrug rada Razvojne agencije

VIDRA je proaktivan pristup privlačenju

stranih investicija, ne samo u Županiji, nego i široj regiji (Slavonija, Podravina i Republika

Mađarska).

Regionalni razvoj

Glavni doprinos projekta SOVISEC je jačanje suradnje između članova ciljne skupine: poduzeća i organizacija koje se bave razvojem poslovanja s obje strane granice, što će dovesti na višu razinu ekonomske aktivnosti, doprinoseći većoj mobilnosti radne snage i višoj razini zapošljavanja u dvije županije, te smanjiti periferni status tih područja. Ukupni proračun partnera je 180.903,16 eura od kojih Poduzetnički centar Kaposvar odnosno Somogy županija izdvaja 93.681,08 eura a Razvojna agencija VI-DRA odnosno Virovitičko - podravska županija 87.222,08 eura.

Jačanje suradnje između poduzeća i orga-nizacija koje se bave razvojem poslovanja s obje strane granice

SOVISECSOVISECSomogy Virovitica-PodravinaStrategic Economic Co-operationSomogy Virovitica-PodravinaStrategic Economic Co-operationIPA Cross-border Co-operative Programme

Hungary-Croatia

Program ruralnog razvoja Grada KarlovcaRuralno područje Karlovca je prostor visoko vrijedne prirodne, kulturno-povijesne i tra-dicijske baštine kojim dominiraju poljoprivredne i šumske površine s brojnim seoskim naseljima očuvanih ruralnih cjelina. Poljoprivredna zemljišta na području Grada Karlovca obuhvaćaju gotovo 55% ukupne površine grada i predstavljaju velik resurs za proizvodnju hrane te turizma.

Grad Karlovac, uz Program poticanja poljoprivrede kojim daje direktne potpore proizvođačima, provodi i Program ruralnog razvoja. Jedan od projekata rural-nog razvoja je pilot-projekt seoskog turizma započet 2011. godine. Cilj ovog projekta je poticanje OPG-a na stvaranje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvo-da koji će se plasirati kroz ponudu seoskog turizma. U ljeto 2012. godine posjetitelji Grada Karlovca moći će među prvima obići OPG Marinković u Brežanima blizu Karlovca, koje je korisnik potpore za seoski tu-rizam. Na gospodarstvu će moći vidjeti i naučiti ne-što novo o voćarskoj proizvodnji te na jednom mjestu upoznati autohtone hrvatske životinje. Program rural-nog razvoja, osim potpora za seoski turizam, obuhva-ća i potpore za uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, kalcizaciju tla, nabavu sistema za navodnja-vanje i obranu od tuče, edukaciju poljoprivrednih pro-izvođača te nove subvencije u 2012. godini. Nove sub-vencije Grada Karlovca u okviru Programa ruralnog razvoja za 2012. godinu su: subvencije za legalizaciju objekata za poljoprivrednu proizvodnju, za ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednim gospodarstvima, potpore za projekte namijenjene razvoju zadrugarstva te za kapitalne projekte u poljoprivrednoj proizvodnji i seoskom turizmu.

Priroda je Karlovac obasula najljepšim blagodatima. Velike površine pod šumom, obilje vode, raznolikost staništa, veliki dijelovi ruralnog područja, očuvanost okoliša kao rezultat dobro razvijenog i primjenjivog razvojnog koncepta pogodni su i za razvoj lovnog, ri-bolovnog i seoskog turizma.

Lovni i ribolovni turizam u Karlovcu oduvijek su igra-li vrlo važnu socijalno-ekonomsku ulogu. Karlovac je

Kontakt:Grad KarlovacUpravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredutel. 047/ 628–217, 628–120e-mail: [email protected], [email protected]

Regionalni razvoj

oduvijek bio jedna od točaka do kojih je strani i doma-ći lovac i ribolovac lako dolazio iz svih krajeva svije-ta. Lovni resursi predstavljaju značajan potencijal za razvoj lovnog i ribolovnog turizma koji su na ovom području tradicionalno prisutni. Na području Karlovca ustanovljeno je 11 lovišta bogatih raznovrsnom div-ljači: srneća divljač, crna divljač (divlja svinja), perna-ta divljač (fazan, trčka, prepelica, šljuka, divlja patka). Klasični ravničarski poljski tereni savršeni za lov na trčku, fazana i zeca, brdski dijelovi koji su pogodni za lov svih vrsta sitne divljači, divlje svinje i srneće div-ljači te, u posljednje vrijeme, i dobrim brojem jelenske divljači, Karlovac čini savršenim mjestom za vrhunski užitak u lovu.

U Karlovcu je razvijen i ribolov u smislu rekreacije na četiri rijeke, jezerima i nizu manjih vodotoka. Jezera Šumbar omiljeno su susretište ribolovaca, a bogata su šaranom, amurom, štukom, somom, grgečom, smu-đem i bijelom ribom. Brojna lovišta koja se uređuju i održavaju, bajeri i rijeke, bogatstvo divljači i ribe pravi su raj za ljubitelje ovog sporta.

Grad Karlovac u cilju razvoja ruralnog područja gra-da pokrenuo je izradu Strategije integralnog razvoja ruralnih područja Grada Karlovca u suradnji s UNDP-om i Kraljevinom Nizozemskom. Izrada Strategije je u završnoj fazi, a urbanom području Grada Karlovca dat će dodanu vrijednost jer posebno valorizira njego-vu ruralnu baštinu i pruža iznimnu raznolikost uku-pnog administrativnog prostora Karlovca. Povećat će učinkovitost postojećih provedbenih sredstava te dati okvire za ostvarivanje javno–privatnih partnerstva te sinergijsko djelovanje za privatni sektor, tijela javne uprave, civilnog društva i donatora. ■

Regionalni razvoj


Poslovni kalendar

Sajmovi

27. - 29.04.2012.9. Sajam lova, ribolova i turizma SALORIMjesto: Osijek, Sajamski prostor PampasInformacije: www.os-sajam.hr

04. - 06.05.2012.5. Međunarodni sajam inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji AGRO ARCA 2012.Mjesto: SlatinaInformacije: www.agro-arca.com.hr

09. - 12.05.2012.Međunarodni sajam turizma CROTOURMeđunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih ino-vacija INGAMeđunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vino-gradarstvo VINOVITAMeđunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa HOTEL&GASTROTEHMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

17. - 19.05.2012.Međunarodni sajma medicine, laboratorijske i rehabi-litacijske opreme i farmacije MEDICINA I TEHNIKAMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

01. - 03.06.2012.20. Osijek EXPO16. MOTOMOBILMjesto: Osijek, Sajamski prostor PampasInformacije: www.os-sajam.hr

Konferencije

24.04.2012. How to Invest in the Age of Turbulence?Mjesto: Zagreb, Zagrebačka škola ekonomije i managememtaOrganizator: ZŠEM i BloombergInformacije: www.financije.net

10. - 12.05.2012.12. Hrvatska konferencija o kvaliteti i 3. znanstveni skup HDKMjesto: Brijuni, Hotel "Neptun-Istra"Organizator: Hrvatsko društvo za kvalitetuInformacije: www.hdkvaliteta.hr

13. - 15.05.2012. Quality in Enterprise Development feat. Agile CroatiaMjesto: Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa IaderaInformacije: www.croz.net

23. - 26.05.2012.3. Međunarodni kongres o ruralnom razvojuMjesto: Osijek, Hotel "Osijek"Organizator: Hrvatski farmer d.d. i Klub članova "Selo"Informacije: www.kongres-seoskog-turizma.org

24. - 25.05.2012. HEALTH CARE BUSINESS ARENA - Regionalna konfe-rencija o poslovanju u zdravstvuMjesto: Zagreb, The Hotel Regent EsplanadeOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

31.05.2012. 3. Konferencija za razvoj žena u poslovanju: Žene-uspješni motivatoriMjesto: ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o.Informacije: www.filaks.hr

Seminari

20.04.2012.Zaštita na radu i zaštita od požara u graditeljstvuMjesto: Županijska komora Osijek, OsijekOrganizator: Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek, Hrvatska komora inženjera strojarstva Zagreb i ŽK OsijekInformacije: + 385 31 223 822, e-mail: [email protected]

24.04.2012.Management obiteljskih tvrtakaMjesto: HUP Osijek, Trg Lj. Gaja 6Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predavač: Natalija PekićInformacije: + 385 31 25 10 12, e-mail: [email protected]

26. i 27.04.2012. Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodajeMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

27.04.2012. Web trgovina: E-commerce – prodaja putem InternetaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Damir PodhorskiInformacije: +385 31 620 616, e-mail: [email protected]

08. i 09.05.2012. Google AdWords/Google AnalyticsMjesto: Hypo EXPO XXI, Zagreb


Poslovni kalendar

Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Damir PodhorskiInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected] 10. i 11.05.2012. Izrada i analiza investicijskih projekataMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15.05.2012.Javna nabavaMjesto: Slavonski BrodOrganizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predavač: stručnjaci Uprave za sustav javne nabave Mini-starstva gospodarstva

17.05.2012. Uvođenje funkcije kontrolinga u poduzećeMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc Jasmina OčkoInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

17.05.2012.Financiranje uz pomoć fondova za gospodarsku suradnjuMjesto: HUP Osijek, Trg Lj. Gaja 6Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predavač: Dušan Banović

18.05.2012. Google AdWords-napredni modulMjesto: Hypo EXPO XXI, Zagreb

Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Damir PodhorskiInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

25.05.2012.ICT i recesija - kako ulagati i štedjetiMjesto: Slavonski BrodOrganizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predavač: Saša Gvozdenović

30. i 31.05.2012. SMM – Marketing na društvenim mrežamaMjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Damir Podhorski, Sir Željko Riha, Joško OršulićInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

01.06.2012.Upravljanje troškovima u kontrolinguMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

06.06.2012. Optimizacija web stranica za tražilice (SEO)Mjesto: Hypo EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Vibor CipanInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

Događanja

27.04.2012. BIZpartyMjesto: Caffe bar Lotus, Avenue Mall Osijek

68 BIZdirekt � travanj 2012.

Documents

Financije Telekomunikacije Graditeljstvo i nekretnine Automobili … · 2016. 9. 2. · 2 BIZdirekt travanj 2012. 3 Sadržaj 15 tema broja: Financije U Hrvatskoj se kriza manifestirala