BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 42 Travanj 2013

8/17/2019 BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 42 Travanj 2013

1/43

1www.mirakul.hr

tema broja

Financije

posebni prilozi

intervju

Marjan Vučak

Upravljanje kvalitetomRegionalni razvoj

TelekomunikacijeKontinentalni turizam

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 42, godina VII, travanj 2013.


2/43

Zdirekt | travanj 2013. www.mirakul.h

Sadržaj

13 tema broja: Financije

Dok europski ministri fnancija još razmatraju plan o

ograničenju bankarskog bonusa na godišnju fksnu plaću,

hrvatski ministar najavljuje veća ograničenja na domaćem

tržištu.

20 Telekomunikacije

46 Upravljanje kvalitetom 69 Kontinentalni turizam

34 Regionalni razvoj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

- Kina

Izvoz

- Gospodarski rast koncipiran na izvoznoj orijentiranosti

Lokalno gospodarstvo

- Jačanje gospodarstva Osječko-baranjske županije kao

rezultat brojnih ulaganja

Transport i logistika

- Prilagodba transporta i logistike za EU tržište

Poslovni stil

- Pravilo poslovnog odijevanja 2013. - nema pravila

Prehrambena industrija

- Prehrambena industrija pred velikim izazovom

Automobili

- U očekivanju povoljnijeg uvoza a utomobila

Poslovni kalendar

52

58

65

76

81

5

6

10

30

38

41


3/43


Uvodni

Poslovanje nikada nije bilo složenije nego danas. Sdruge strane, nikada nije postojalo više mogućnostinego sada. Iako smo identične rečenice mogli izreći iprije petnaestak godina, kad je započeo sav ovaj „funkybusiness“, vjerojatno nikome nije palo na pamet da ćestvari otići ovako daleko, i tako brzo. Ulazak u EU,kriza, globalizacija, novi trendovi, razvoj tehnologije,disperzija medijskih kanala… poduzetnici i managerisu pod pritiskom sa svih strana. Ali pritisak ima sko-ro i jednako širok ispušni ventil, ukoliko ste u korakus najnovijim tehnologijama, te ukoliko vam je jasnou kojem smjeru se poslovanje razvija i što se događau umreženom i globaliziranom svijetu. Nikada brže inikada lakše niste mogli doći do potrebnih informaci-

ja. Nikada brže i lakše niste mogli pripremati, dijelitii upravljati dokumentima. Nikada brže i lakše nistemogli doći do potencijalnih poslovnih partnera, bilo

dobavljača, bilo potencijalnih klijenata. Nikada brže ilakše niste mogli svoj posao globalno proširiti.

Naravno, postoji ali. I to krupan. ALI. Morate učiti. Ito jako puno. I svakodnevno. Morate razumjeti upo-trebu informatike i telekomunikacija u svakodnevnomposlovanju, i implementirati ih u apsolutno sve in-terne i eksterne poslovne procese. Morate razumjetikompleksno medijsko okruženje i početi iznova učitimarketing. Morate još puno toga. Pogledajte samo štodanas morate napraviti da biste imali kać, ili peka -ru. Osim dobre lokacije, feng shui uređenja, sjajnihproizvoda i uvijek ljubaznog osoblja, morate obaveznoimati stalnu i internetsku kvalitetnu vezu, te pratećisoftver koji će podržavati vaše skalno poslovanje.

Impressum:Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita ZelićKolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Gračka priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grački urednik Antun Debak

Zamjenica gračkog urednika Darija Lalić

Fotogra Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Morate imati i prole na društvenim mrežama, po -gotovo ako ste kać i ako se oslanjate na stalne go -ste. Osim ako ste nasred rive, naravno. Želite se bavitipekarstvom? Kako će se mali pe kar s jednom radnjomnositi s velikim pekarama poput Mlinara, Pan-Peka iostalih, koji imaju znatno napredniju tehnologiju, niže

jedinične troškove poslovanja, nemjerljivo jači marke-ting? Osim ako je nasred rive, naravno. Možda.

Zamislite što onda morate imati, i kako morate raditi,ukoliko ste u prehrambenoj industriji. Ili imate bilokakvu proizvodnju. Ili se bavite bilo kojom „malo na -prednijom“ uslugom, poput zdravstva, nancijskogsavjetovanja, distributerskih usluga ili medija. Vašmarketing više nije isti. Vaše upravljanje kontaktimaviše nije isto. Vaše praćenje prodaje više nije isto. Vašeupravljanje nancijama više nije isto. Vaša konkuren-

cija više nije ista. Ni vaši kupci više nisu isti. Ništa višenije isto.

WTF… pitate se? Ili ste uzviknuli OMG? Neki će rećii LOL! A neki će se odmah baciti na CPC i CPT. Diovas će ukucati novi #. Drugi će krenuti analizirati svojROI. Neki će konačno odlučiti uložiti u svoj CRM. Amožda i u ERP. Neki su već uložili u PR. Sve ih je višeu cloudu. Malobrojni će znati, i prihvatiti, da im sveovo treba, pod hitno. Shvaćate? Prilagodite se. Ili ne-stanite. S krizom ili bez.

WTF?


4/43


BIZ vijes

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je 10.travnja rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog go-spodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnolo-giji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnostinalazi na 51. po ziciji.U dvanaestom „Globalnom izvješću o informacijskojtehnologiji 2013.“ na temu Gospodarskog rasta izapošljavanja u povezanom svijetu, odnosno odnosaizmeđu ICT-a i konkurentnosti, gospodarskog rasta izapošljavanja uključene su 144 z emlje, dvije više negoprethodne godine.

U odnosu na prošlu godinu Finska, Singapur iŠvedska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremno-sti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Ujedinje-no Kraljevstvo s 10. na 7. poziciju te Nizozemska iNorveška, koje su poboljšale svoju poziciju za dva mje-sta. SAD bilježe pad na 9. poziciju, najlošiju do sada,te najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak izovog najelitnijeg društva.Gospodarstva zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija,Kina i Južna Afrika) nastavljaju zaostajati u rangiranju(Kina je pala za 7 mjesta i nalazi se trenutno na 58.

Hrvatska 51. na globalnoj ljestvici ICTkonkurentnosti

poziciji), te održivi brzi ekonomski rast ovih zemaljamože biti ugrožen ukoliko ne izvrše ulaganja u ICT,vještine i inovacije. Od zemalja središnje E urope, Slo-venija, Češka i Poljska zadržale su prošlogodišnje pozi-cije, a Slovačka bilježi poboljšanje za tri pozicije.

Hrvatska ove godine bilježi pad na rang ljestvici sa 45.na 51. mjesto. Od zemalja jugoistočne Europe jedinoBosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje sa 84.na 78. poziciju, dok ostale zemlje bilježe pad pozicije,pogotovo Rumunjska, koja sada zauzima 75. poziciju.

Najveći co-working prostor u Hrvatskoj otvoren jesredinom travnja u sklopu Poduzetničkog inkubato-ra BIOS-a, na 150 m². Podijeljen je u dva dijela, većigdje se nalazi 30 radnih jedinica te dio namijenjensastancima, dogovaranju i planiranju posla, te kutakza odmor. Inicijativa je pokrenuta od Udruge OsijekSoftware City, a Grad je u uređenje prostora uložio174.000 kuna. Korisnici će ovdje moći boraviti od 0 do24 sata besplatno, uz brzu internet vezu, a prostor jeprvenstveno namijenjen informatičarima, ali i svimaonima koji razvijaju nove projekte.

Najveći u Hrvatskoj: Osječani dobili co-workingprostor u BIOS-u

Z vijesti

U petak 12. travnja službeno je otvoreno postrojenjeABS Sisak, nova čeličana članica grupe Danieli. Cere-moniji otvaranja prisustvovali su čelni ljudi hrvatskepolitike te rukovoditelji furlanijske metalurške grupe.U ime grupe Danieli, uzvanicima su dobrodošlicuzaželjeli predsjednik Uprave grupe Danieli & C.,Gianpietro Benedetti, predsjednik Uprave ABS Itali-

ja, Alessandro Trivillin i Andrea Landini, predsjednikUprave ABS Sisak d.o.o. Uime Vlade Republike Hr-vatske, otvorenju su nazočili predsjednik Vlade ZoranMilanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te mi-nistar regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeBranko Grčić. Događaju je prisustvovala i talijanskaveleposlanica u Republici Hrvatskoj, Emanuela D’A-lessandro, a od predstavnika lokalne vlasti županicaSisačko-moslavačke županije Marina Lovrić Merzel.

Otvoreno postrojenje ABS Sisak

U svjetlu gospodarske krize koja je zahvatila velikdio Europe u posljednjih nekoliko godina turizamse ističe kao jedan od rijetko rastućih sektora poslo-vanja. Uvažavajući upravo izuzetnu važnost turizmai hotelijerstva u Jadranskoj regiji, ovogodišnji REX-PO Adriatic 2013, održan 17. i 18. travnja u Hypocentru u Zagrebu, poseban je naglasak stavio na ovajsektor. Među ostalim temama iz investicijskog svijeta,REXPO Hospitality Lounge u partnerstvu s tvrtkomPKF hotelexperts prvi je dan sajma, 17. travnja, oku -pio investitore u turizam i hotelijerstvo, developerehotelskih projekata, nancijske institucije te razneeksperte iz branše.

Konferencija Inovativna Hrvatska

Novi trendovi u razvoju hotelskih investicija– kako ostvariti isplativost?

U Domu hrvatskih branitelja u Puli 19. i 20. travnjaodržana je konferencija Inovativna Hrvatska, koja jeokupila eminentne hrvatske i inozemne stručnjake,a govorilo se o nanciranju projekata iz EU fondova,razvoju turizma, kreativnosti, inovacija i istraživanjukao temelju rasta i konkurentnosti, razvoju pametnihi kreativnih gradova te kulturne i kreativne industrije.

Konferenciju je organizirala Mreža za razvoj i krea-tivnost u sklopu 6. Dana kreativnosti i inovativnostipod visokim pokroviteljstvom predsjednika RepublikeHrvatske dr.sc. Ive Josipovića i UNESCO-a i u suradnjis partnerima Ministarstvom gospodarstva, Ministarst-vom regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstvompoduzetništva i obrta, Hrvatskom gospodarskom ko -morom, Gradom Pulom i Udrugom za pr omicanje po-zitivnih promjena u društvu.


5/43


Nastavno stvorenoj proljetnoj tradiciji okupljanjadomaćih proizvođača plovila te popratne nautičke iribolovne opreme, i ove godine će se godine, i to petiput zaredom, u marini hotela Le Meridien Lav pokrajSplita održati manifestacija Dani hrvatske male brodo-gradnje u razdoblju od 25. do 28. travnja.Ove će se godine ponovno predstaviti najbolji proizvo-di domaćih malih škverova iz cijele zemlje: od gu -menih malih plovila, plovila za dnevna obiteljskakrstarenja do novih i tehnološki naprednijih plovilanamijenjenih osobnim potrebama, gospodarstvu i tu-rizmu.

Dani hrvatske male brodogradnje

Z vijesti BIZ vijes

Akcija, kojom Hrvatska gospodarska komora promo-vira kvalitetne i konkurentne hrvatske proizvode, oso-bito one kojima je komora dodijelila znakove Izvornohrvatsko i Hrvatska kvaliteta, uz intenciju da hrvatskaindustrija radi na osmišljavanju novih proizvoda koji

će svoje mjesto naći na domaćem, ali i zahtjevnomsvjetskom tržištu, i ove godine za cilj ima dati do-datni poticaj hrvatskom gospodarstvu za povećanjeproizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijestipotrošača da kupnjom hrvatskih proizvoda pomažurazvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnihmjesta, kao i očuvanju postojećih.

Ove godine akcija će biti održana od travnja do rujnamjeseca u svim glavnim gradovima županija Hrvatske.Tijekom akcije, na najfrekventnijem mjestu navedenihgradova organizirat će se prodaja kvalitetnih hrvatskihproizvoda. Izvor: HGK

HGK nastavlja akciju „Kupujmo hrvatsko“ i „Vrijedne ruke“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obja-vio je 10. travnja u Narodnim novinama br. 42 te naInternet stranicama fonda javne natječaje za dodjelubespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost radi:1. sunanciranja projekata čistijeg transporta2. sunanciranja projekata organizacija civilnog

društva (udruga) u području zaštite okoliša i pri-rode

3. sunanciranja projekata energetske učinkovitosti uindustriji

4. sunanciranja projekata korištenja obnovljivihizvora energije

5. sunanciranja projekata organizacija civil-nog društva (udruga) u području energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora ener-

gije6. sunanciranja projekata energetski učinkovite iekološke javne rasvjete.

Fond dodjeljuje sredstva radi nanciranja programa,projekata i drugih aktivnosti putem zajmova, subven-cija i donacija, sukladno specičnostima pojedinognatječaja. Ponude se dostavljaju u roku od 60 danaod objave natječaja u Narodnim novinama, dok je zanatječaje pod rednim brojem 2 i 5 rok za dostavu prija -va do 10. lipnja 2013. godine.

Međunarodno udruženje turističkih novinara i pisacau turizmu, FIJET, ove je godine svoje dvije godišnjenagrade za najbolja odredišta „Zlatna jabuka“ prvi putodlučilo dodijeliti dvama odredištima u istoj zemlji,Opatiji i Rovinju u Hrvatskoj. Obrazloženje nagra -da Opatiji i Rovinju su njihova povijesna turističkasličnost, visoka dostignuća u turizmu, blizinaodredišta, ali i ulazak Hrvatske u EU ove godine.Do sada su u Hrvatskoj nagrade „Zlatna jabuka“ dobiliDubrovnik (1996.), Split (2002.) te Vučedolska kultura

(Vukovar-Ilok 2011.). Nagrada se dodjeljuje od 1970.godine, a ova je međunarodna strukovna udruga osno-vana 1954. u Parizu, te danas objedinjuje nacionalnaudruženja iz 35 zemalja s više od tisuću članova, međukojima je i Hrvatska. Izvor: HTZ

„Zlatna jabuka 2013.“ Opatiji i Rovinju

Konzorcij tvrtaka predvođen Đuro Đaković Holdin-gom, koji čine još društva ĐĐ Proizvodnja opremed.o.o., ĐĐ Elektromont d.d., ĐĐ Specijalna vozila d.d.,

Đuro Đaković Holding i Janaf d.d. potpisaliugovor vrijedan više od 118 milijuna kuna

Montmontaža-oprema d.o.o., Viadukt d.d. i Montingd.o.o., dobio je više od 118 milijuna kuna vrijedan po-sao izgradnje novih pet spremnika za naftne derivatena Terminalu Žitnjak za tvrtku JANAF d.d., a ugovorsu 16. travnja u Slavonskom Brodu svečano potpisa -li čelnici dviju kompanija, dr.sc. Dragan Kovačević,predsjednik Uprave JANAF-a i mr.sc. VladimirKovačević, predsjednik Uprave Đuro Đaković.

Svečanom potpisivanju ugovora između JANAF-a d.d. i Đuro Đaković grupe nazočio je i ministargospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je izrazio zado-voljstvo nastavkom poslovne suradnje ovih kompa-nija te činjenicom da zahtjevne i vrlo specične po -slove gradnje i montaže mogu u potpunosti realiziratidomaće kompanije, čime se pojačava pozitivan efektpokrenutog investicijskog ciklusa na domaće gospo-darstvo.

FZOEU objavio šest natječaja

Osjećajna opažanja dokazano su povezana s podsvjesnim faktorima, a oni ostvarujunajveći utjecaj na potrošačeve kupovne odluke.

U Sloveniju dolazi ‘kraljica marketinga pomoću osjećajnih opažanja’, dr. Aradhna Krishna,s Univerziteta Michigen, SAD, koja se bavi pitanjem kako se u svijetu, koji je preplavljenrobnim markama, proizvodima i uslugama, istaći i biti vidljiv. Dr. Krishna vidi rješenje utakozvanom senzoričnom marketingu. Primjenjuju ga brojne kompanije, a neke su otišletako daleko da su registrirale svoju netradicionalnu robnu marku. Nokia je, recimo, regi-strirala svoju zvučnu marku. Dr. Krishna nudi također mnoge druge primjere: -A few iconicbrands have been at it a while: Think Tiffany, and a palette of pale turquoise comes tomind. Think NBC, and you hear a distinctive chime. Most recently, Apple cut right to thesensory chase, naming its product the iPod Touch.

Kompanije s tehnikama senzoričnog marketinga utječu na naš vid, sluh, miris, dodir i ukus.Osjećajna opažanja su, naime, dokazano povezana s podsvjesnim faktorima, a oni ostva-ruju najveći utjecaj na potrošačeve kupovne odluke. Znamo, na primjer, da nas određenimiris može odvesti u prošlost, a taj osjećaj otvara brojne unutarnje svjetove i (ne)svjesna

iskustva. Da se radi o obliku marketinga u usponu, govori i sve veće zanimanje trgova-ca. Već nekoliko kompanija pokušalo je registrirati netradicionalne marke (zvuk, kretanje,ukus...). Neke su pri tom bile veoma uspješne. Nokia je registrirala zvučnu marku, mirissvježe pokošene trave i ‘prisvojila’ lopticu za tenis.

Na dvodnevnom seminaru, koji je prvi put u Europi dostupan u okviru otvorenog seminara, sudionici će iskoračiti u novi svijet marketinga kneposredno ispitivanje vlastitih osjećaja, kao što su, na primjer, igra glinom i kušanje čokolade. Seminar, koji će voditi dr. Krishna, pionirkapodručju senzoričnog marketinga, održat će se na IEDC Poslovnoj školi Bled, Slovenija, 29. i 30. svibnja 2013.

Zašto je Nokia registrirala zvučnu marku ili što je senzorični marketing


6/43


Na tržištu će ostati samo ozbiljniproizvođači traženih proizvodaU prehrambenoj će se industriji dogoditi trenutak u kojem će se situacija poljuljati,no nakon nekog vremena i smiriti, te ćemo moći i dalje pozitivno poslovati. EUdonosi puno pozitivnog, predodređeni smo da kao država budemo njezin di o, noprehrambenoj industriji će, prema mom sudu, biti iznimno teško.

tervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Prehrambena industrija s nestrpljenjem očekuje ulazakna veliko tržište Europske unije. No jesu li svi proizvo-đači doista svjesni izazova i zahtjevnosti priprema zataj korak? Svoja iskustva u mliječnoj industriji, aktu-alnu situaciju u regiji te trenutne i buduće aktivnostitvrtke izložio nam je Marjan Vučak, predsjednik Upra-

ve Meggle Hrvatska.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska uMeggle, na mjesto predsjednika Uprave?Prvenstveno sam „njemačko dijete“, gdje sam rođeni živio 23 g odine. Tamo sam završio Ekonomski fakul-

tet, te sam u Hrvatskoj zasnovao ob itelj. Svoj poslov-ni put započeo sam 1998., u Meggle Grupi, u Bosni iHercegovini. Širenjem poslovanja postao sam direktorMegglea Bosne i Hercegovine 2001. godine, gdje sambio zadužen za privatizaciju mljekare u Bihaću, s ob -zirom da je tvrtka do tada bila u državnom vlasništvu.

Nakon, rekao bih, uspješne provedbe privatizacije i po-stavljanjem tvrtke u stabilan položaj s odličnim poten-cijalima, 2008. godine prešao sam u Osijek, gdje samdo danas predsjednik Uprave Meggle Hrvatska.

Koliko je zahtjevna ova funkcija u Hrvatskoj, u ovom još uvijek nepovoljnom gospodarskom trenutku?Bez obzira o kakvim se gospodarskim (ne)prilikama,državi ili vremenu radi, poslovanje je uvijek zahtjevno.Hrvatska je u procesu pristupanja EU i u fazi prilagod -be i njenom zakonodavstvu, te se baš iz tog razloganadam boljitku. Mi, kao poslovni subjekt u Hrvatskoj,ali isto tako, kao proizvođač prehrambenih artikala, ži -vimo od potrošača koji mora prepoznati kvalitetu pro -izvoda te traži zadovoljavajući omjer cijene i kvalitete.

Ono što u ovom trenutku smatram nepovoljnim uHrvatskoj nerazmjer je PDV-a prema prehrambenimartiklima, gdje su samo glavni prehrambeni artikli iz-dvojeni na nižu stopu, a u EU postoje dvije stope: jednana prehrambene artikle, druga za ostalo. Recimo, napiletinu se kod nas plaća PDV od 25%, a u Sloveniji8,5%. Iz tog razloga mislim da će se za potrošača pro-mijeniti ozračje u pozitivnom smjeru.

Koji je strateški cilj Meggle Hrvatska d.o.o.?Naravno, to je pozitivno poslovanje, a možemo gaimati samo ako potrošaču ponudimo nešto što će onzaista i kupiti, prepoznati kao dobar proizvod, te ga idalje kupovati. Vraćamo se opet na omjer cijene i kva-litete. Za svaki proizvod koji se na tržištu nudi, potro-šač smatra da je kvaliteta neupitna - za svoj novac želikvalitetan proizvod. Meggle kao grupa ima jedan odstrateških ciljeva da širi svoj brand, svoj business, dabude prepoznatljiv. Naravno, širenje privatnih robnihmarki također je bitno za naše poslovanje. Stabilizacijai širenje Megglea u Hrvatskoj nam je najvažnije.

Intervju mjesec

Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska

Kakvi su proizvodni kapaciteti tvornice? U kojem po-stotku pokrivate potražnju na domaćem tržištu?Godišnje prerađujemo oko 50 milijuna litara mlijeka,a naša mljekara ima kapacitet od 100 milijuna. Dakle,imamo još dosta prostora za širenje, imamo koncepteza mogućnosti koje moraju biti u skladu s tržištem.Danas je vrijeme takvo da se moramo fokusirati naodređene kategorije proizvoda, što ćemo i činiti. Asor-timan kao što su mlijeko i jogurti je usputni asortimankoji jednostavno moramo imati na tržištu. Moramo sefokusirati na određene kategorije, a naravno da ćemopratiti i potražnju tržišta. U svakom slučaju, imamo

još kapaciteta i ideja za budućnost.

Kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji na-čin zadržavate udio na domaćem tržištu?Prava konkurencija je dobra konkurencija. Mliječnaindustrija u Hrvatskoj je na vrlo visokoj razini, teh-ničkog i tehnološkog razvoja, a tu ne govorim samo

o mlijeku. Na polici se mora izboriti za svoje mjestomeđu konkurentima, i to je jedna od draži našega po-sla. To je zdrav i dobar odnos. Kada otvorimo graniceprema EU, dolazi i konkurencija izvana koje do sadanije bilo u velikom omjeru, i tu vidim najveću prijet-nju domaćoj primarnoj i sekundarnoj poljoprivrednojproizvodnji.

Mi smo se već prije tri-četiri godine počeli usmjeravatina određene kategorije proizvoda koje su, što se tičeuvoza, malo „zaštićene“. Govorim o proizvodima kojiimaju dosta kratak rok trajanja, za koje vjerujemo daće i dalje na hrvatskom tržištu imati autonomiju. Štose tiče ostalih trajnijih proizvoda, poput mlijeka, po-lutvrdih sireva, tu je zapad puno konkurentniji od nas,i tu će sigurno biti određenih udara, koje ćemo moratipretrpjeti. No, vjerujem da će se i potrošači pobrinutida koriste domaće proizvode. Tržište od 500 milijunastanovnika je tržište koje se nudi u EU, no mi smo pre-mali da bi takvo tržište pokrivali. Da bi se jedan proi-zvod koji do sada nije bio poznat na tom tržištu tamo iplasirao, treba mnogo novca.

Privatne/robne marke svakim danom sve više osvaja- ju hrvatsko tržište. Je li situacija slična u cijeloj regiji?

Kolika je potreba tržišta za ovim cjenovno povoljnijimproizvodima?Situacija u regiji se razlikuje. Hrvatska i Slovenija sutu dosta odmakle, zato što je odnos organizirane tr-govine veći od tradicionalne trgovine. U Hrvatskoj jeorganizirana trgovina na razini 80%. U Srbiji je tajodnos 50-50%, kao i u Bosni, a u Sloveniji je gotovo100%. Tako da će robne marke rasti kako raste i orga-nizirana trgovina. U Hrvatskoj će uvijek ostati jedandio tradicionalne trgovine zbog problema distribucije,na otoke i teže dostupna područja.

Gledano kroz potrošačku košaricu i u svom okruženju,

ljudi čekaju akcije i povoljniju kupnju. Vjerujem da ćese taj trend i dalje nastaviti, pogotovo ako se radi o ar-tiklima kao što su mlijeko, ulje, brašno, kruh.

Koliko ste orijentirani na izvozna tržišta?Mi u čitavoj regiji imamo sestrinske tvrtke. U regiji JIEuropa imamo pet mljekara i dva prodajna predstav -ništva. Isto tako izvozimo u EU, najdalja destinacijanam je Švedska, gdje izvozimo autohtone proizvode u

jedan lanac u kojem kupuju stanovnici iz bivše Jugo-slavije. Tu su Grčka, te Italija, koja je dosta veliko tr-žište, jer uvoze voćne jogurte i kiselo vrhnje. Prisutnismo na EU tržištu, no ne u onoj mjeri u kojoj bi htjeli.Vjerujem da će se t o promijeniti.

Na koje ste proizvode ili grupu proizvoda iz Meggleasortimana posebno ponosni?Gledano internacionalno, Meggle je jedan od najvećihproizvođača maslaca, na što smo jako ponosni. Ocije-

njen je vrlo dobro i potrošači ga prepoznaju po kvali-

teti. Napravili smo i mali izlet prema pekarstvu te smopokušali s baguettima s maslacem. U Hrvatskoj smonajponosniji na našu grupu svježih sireva, a radimo ina raznim novim idejama. Vidimo da smo na dobromputu jer su nas potrošači prepoznali.

Koje su glavne aktivnosti kojima optimizirate poslova-nje? Outsourcing postaje sve važnijim dijelom optimi-ziranja. U kojim ga djelatnostima primjenjujete?Organizirana trgovina sve je prisutnija, orijentira sezakonitostima zapada, i mi se tome prilagođavamo.Prije par godina krenuli smo s outsourcingom, primje -rice, naš kompletan vozni park je outsourciran kod ne-koliko tvrtaka koje su specijalizirane za taj posao. Našeznanje se svodi na to da znamo preraditi mlijeko - mine znamo voziti, to nije naš posao.

Daljnje optimiziranje provodit ćemo u skladu s tren -dovima na tržištu. No u svemu tome vodili smo brigui o radnicima, oni koji su prešli u drugu tvrtku imajuzagarantirana prava koja su imali i kod nas, što se po -kazalo dobrim.

Kakva je aktualna situacija vezana uz proizvodnju mli-

jeka u Hrvatskoj i regiji?Situacija je na nezavidnoj razini. Tu govorim najviše uime proizvođača koji su naši partneri, jer mi bez njihne možemo niti oni mogu bez nas. Hrvatska je u za -dnjih pet godina s 900 milijuna litara godišnje pala na650 milijuna, što je porazno. Hrvatska je s EU dogovo-rila kvotu za proizvodnju mlijeka od 730 milijuna li-tara, što znači da moramo 100 milijuna litara doraditi.Ono što Hrvatska proizvodi je u EU kap u moru. Kadvidimo da imamo globalni nedostatak sirovine od 1%,naravno da treba forsirati proizvodnju tog mlijeka. Minaše partnere pokušavamo i nancijski podržavati dašire business. Svakako se nadam da ćemo se vratiti na

Za svaki proizvodoji se na tržištu nudiotrošač smatra da jevaliteta neupitna - zavoj novac želi kvalite-

tan proizvod.

Kada otvorimo granicprema EU, dolazi ikonkurencija izvanakoje do sada nije bilo velikom omjeru.


7/43


FinancijeDok europski ministri nancija još razmatraju plan o ograničenju bankarskog bonusa nagodišnju ksnu plaću, hrvatski ministar najavljuje veća ograničenja na domaćem tržištu.Pripremila: Anita Zelić

Tema broj

proizvodne količine koje su nekada bile u Hrvatskoj, jer sve predispozicije za proizvodnju hrane Hrvatskaima, pa tako i za mlijeko. Slična situacija je i u regiji.

Kontrola kvalitete i certikati važan su dio uspješnogposlovanja. Koliko ulažete u certiciranje te unaprjeđi-vanje proizvodnje i kvalitete?Aktualni razvoj situacije prije dva mjeseca samo nam

je pokazao koliko je bitno da, k ada govorimo o kva-liteti, institucije surađuju. Od veterinarskih službi dolaboratorija, koji potvrđuju i vericiraju sve ostalo. Mikao mljekara imamo sve certikate koji su nužni zakontrolu kvalitete, vericiranu opremu, tako da iteka-ko brinemo o kvaliteti samog proizvoda.

U ovom trenutku u fazi smo uvođenja još jednog stan-darda kvalitete, koji se zove International Food Stan-dard (IFS), koji je neophodan da bi zadovoljili prven-stveno nas, a onda i samo tržište.

S obzirom na to, na koji je način moguće ostvariti rasttvrtke u Hrvatskoj?Ostvariti rast ne samo u Hrvatskoj, već svuda gdjese posluje, može se samo dobrim poslovnim planom ipronalaženjem proizvoda ili usluge koji doista tržištepotražuje. To je jedini ispravni put i recept za uspješnutvrtku.

Planirate li uskoro ulaganja u proizvodnju i infrastruk-turu?Mi svake godine ulažemo, u zadnjih sedam godi-na uložili smo 130 milijuna kuna u osječku mljeka-ru, prvenstveno u tehniku i tehnologiju. I naravno, uinfrastrukturu, kao sada u novu upravnu zgradu. Noulaganja nisu samo u tehnici, hardveru, ona morajupostojati i u „softveru“ - ulaganja u naše djelatnikevrlo su bitna stavka. Gospodin Meggle voli uvijek ne-što istaknuti kada govori o poslovanju, a to je da naj -veća vrijednost Meggle rme ne stoji u bilanci - tosu ljudi. Bez ljudi i njihova znanja ova rma ne značiapsolutno ništa. Ulaganje u njihovu edukaciju deni -tivno pridonosi našem poslovanju.

Koliko i na koji način ulažete u razvoj i plasiranje novihproizvoda?Razvoj novih proizvoda može biti kratkoročan i dugo -ročan proces. U posljednje tri godine dosta ulažemo u

proizvode ili u kategorije koje su na tržištu nove, kojesu inovativne i funkcionalne. Naravno, treba vremenada se taj razvoj i napravi kako treba. Za određenu vrstuproizvoda razvoj može trajati i do dvije godine, i u tose ulaže dosta novca. Od deset proizvoda koji se razvi -

jaju, ako dva prođu, ostvarili smo uspjeh.

Primjerice, jedna smo od rijetkih tvrtaka koje doistasvježi sir radi na poseban na čin, poput onoga od kumi-ce s placa. Naravno, mi ga radimo na suvremeni način,no princip je isti. Bilo nam je vrlo bitno napraviti jedanproizvod koji potrošač poznaje, na tradicionalan način,uz puno ručnog rada. To nas je koštalo investicija odskoro dva milijuna eura. Mislim da su to potrošači do-ista i prepoznali, budući da je to bila prva reklama koja

je dala i prodajni rezultat.

Što nam doista donosi ulazak u Europsku uniju? Ka-kve (pozitivne) promjene mogu očekivati proizvođači uprehrambenoj industriji?Uzimajući u obzir iskustva drugih država, te Slovačkekoja je 2007. godine ušla u EU, u našoj će se industriji,primarnoj ili sekundarnoj, dogoditi trenutak u kojemće se situacija poljuljati, no nakon nekog vremena ismiriti, te ćemo moći i dalje pozitivno poslovati. Či-

njenica je da će na tržištu ostati samo onaj tko se oz-biljno bavi svojom proizvodnjom i koji će imati proi-

zvod koji tržište potražuje. EU donosi puno pozitivnog,predodređeni smo da kao država budemo njezin dio,no prehrambenoj industriji će, prema mom sudu, bitiiznimno teško.

Primjerice, u Slovačkoj smo lideri na tržištu, no u p r-voj godini, po ulasku u EU, bili smo na gubitku. Zatošto su svi pohrlili na to novo tržište. Bojim se, ja gazovem, „slovenskog sindroma“. Njihova industrijskaproizvodnja je na koljenima. Itekako se moramo boritida nam se to ne dogodi.

Za određenu vrstuoizvoda razvoj možeati i do dvije godine,i u to se ulaže dosta

novca.


8/43


Tema brojema broja

Front na kojemu se posljednjih mjeseci naš šef nan-cija obračunavao s bankama odnosio se prije svega naiznose minusa po tekućim računima, ali i visinu ka-mata na stambene kredite. Pa ipak, mnogi ekonomistisumnjaju kako bura zbog skupoće dopuštenih preko-račenja i njihovih limita neće završiti onako kako jeplaniralo ministarstvo. Posezanje za idejom koja liči naodređivanje iznosa kamate dekretom, smatraju mnogi,neće tako lako zaživjeti.

-Kontrakcija gospodarskih aktivnosti odražava se nasmanjenje broja kreditnih plasmana. Bankama ostajevišak novca kojeg one plasiraju putem skupih dopušte-nih prekoračenja po tekućim računima građana. Vladato sada nastoji spriječiti, ali bez da problemu priđe su-štinski i uredi cjelokupni sustav kreditiranja u zemlji- upozorava analitičar Guste Santini.

Bilo kako bilo, Hrvati po minusima na svojim teku -

ćim računima bankama trenutno duguju 7,5 milijardikuna, a kreditima opterećeni građani teško da će prekonoći uspjeti nadoknaditi ukinuti minus i riješiti ga no-vim kreditom.

Potrošnja ili štednja - izmišljena dvojba ili stvarni alatza izlazak iz krizeHrvatsko gospodarstvo ušlo je u petu godinu krize, a

domaća ekonomska pamet još nije pronašla rješenjeza izlazak iz recesije. No ni na svjetskoj sceni situacijanije značajno bolja. Stručnjaci su već godinama podi-

jeljeni oko toga je li recept za oporavak u štednji ilipotrošnji, ali je očigledno da mjere koje se pr imjenjujunisu dovoljne da osiguranju stabilan gospodarski rast.

I hrvatska stručna javnost tijekom ove krize, čini se,podijelila se u dva tabora. Istomišljenici politike šted-nje u Hrvatskoj sve donedavno bili su iz redova vla-dajućih, dok su neki ekonomski stručnjaci popriličnoglasni zagovornici politike stimuliranja potrošnje.Ipak, mnogi ključ problema vide u strukturi potroš -nje i smatraju da samo inzistiranje na štednji možeimati recesijski učinak. Većina ekonomskih stručnja -ka smatra kako treba voditi računa o tome koliko senovca troši, ali se istovremeno mora napraviti zao -kret kada je o investicijama riječ. Država mora po-većati ulaganja u infrastrukturu, energetiku i malo

gospodarstvo kako bi se potaknulo zapošljavanje igospodarski rast.

Cijena stambenog kreditiranjaMinistarstvo nancija najavilo je da će u zakon o po-trošačkom kreditiranju ugraditi mehanizam kontroleod „prekomjernog poskupljenja“ stambenih kredita.

Za razliku od Europske unije, gdje se prošle godinestambeni fond povećao 15%, broj novih kredita u Hr-vatskoj mjeri se tek u stotinama, a kamata od 5% zanas je akcijska. Dio banaka spustio je marže kako bi seriješili tisuća neprodanih stanova. Svi drugi koji su sezadužili proteklih desetak godina plaćaju 7% pa i više,

jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite. Istovreme-no, cijena stambenih kredita u eurozoni posljednjih sepet godina kretala od 2,62 do najviših 5,80% u vrijemenajžešće krize.

-Oporavak stambenoga kreditiranja ne treba očekivatiu skorije vrijeme zbog neizvjesnosti na tržištu rada, avisoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištuograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa -ističu analitičari Raiffeisen banke.

Leasing, osiguranje, faktoring... Tko je tko u hrvatskojnancijskoj industriji?Banke, štedne banke, stambene štedionice, društva zaosiguranje i reosiguranje, društva za upravljanje mi-rovinskim fondovima, investicijski fondovi, brokerskadruštva, leasing društva, kartične kuće, faktoring druš-tva… Sve su to akteri koji su prisutni, kako u svjet-skoj, tako i u domaćoj nancijskoj industriji. Pa iakoove zvijezde nancijskog tržišta možda zbog krize i nesjaje punim sjajem, one su i dalje tu.

Trend je jasan. Tržište se liberalizira, što će se još bo-lje vidjeti od 1. srpnja, pa bi dodatna konkurencija,

u kombinaciji s enormnim troškovima poslovanja,mogla uzeti još koju žrtvu na nancijskoj sceni, ali istvoriti velike prilike za rast nancijskog sektora. I dokbankare očekuje dolazak konkurenata koji rade bezposlovnica, konkurencija će se sigurno zaoštriti i naostatku nancijskog tržišta.

-Cijela leasing industrija većinom je orijentirana nasegment nanciranja poduzetništva te je kao djelat-nost pogođena aktualnom gospodarskom situacijom.Pad gospodarske aktivnosti, nedostatak investicijskihulaganja te opća nelikvidnost gospodarskog sustavarezultirala je time da je u razdoblju od kraja 2008. dokraja 2011. godine leasing tržište u segmentu vrijed-nosti novozaključenih ugovora smanjeno za više od60% u odnosu na najdinamičniju 2008. godinu, kada

je bilo zaključeno više od 15 milijardi kuna novog -nanciranja - izjavio je Darko Urukalović, predsjednikUdruženja leasing društava.

S dugogodišnjim radnim iskustvom u nancijskomsektoru razvila se Agencija Nikom, za nancijski kon-zalting, s fokusom da se pomogne malom i srednjempoduzetništvu u rješavanju dva najvažnija zadatka:održavanju likvidnosti i solventnosti, tj. održavanjunancijske sigurnosti i rentabilnosti poslovanja.

-Agencija se do nedavno pored naplate potraživanjakroz Ugovorne višestruke nancijske kompenzacijebavila intenzivno i faktoringom. No kako su posljedicegospodarske recesije pokazale svu svoju negativnost,bili smo prisiljeni napustiti faktoring, tj.otkup nedo-spjelog potraživanja. Naime, kako smo pružali fakto-ring s regresom (najčešći oblik faktoringa) dovodilismo se pred svojim klijentima u tešku i nezahvalnunancijsku situaciju prisile povrata plasiranih sred-stava - izjavila je Tatjana Nikola-Tomac, direktoricanancijske agencije Nikom.

Rezanja skupih kamata u Hrvatskoj - pitanje skore bu-dućnosti ili utopijaI dok mnoge od zemalja kojima ćemo se uskoropridružiti u Europskoj uniji imaju kamate na mi -nuse niže od onih koje mi u Hrvatskoj dobijemo zastambene kredite, njihovi građani imaju zajedničkistav prema ovakvom zaduživanju – ono je uistinu

tek krajnja mjera za povremene probleme i premoš-

ćivanja i daleka im je hrva tska praksa. No ipak tre-ba uzeti u obzir kako velik dio hrvatskih klijenatakoristi minus da bi zakrpao rupe „od prvog do pr -vog“, a malo njih iz komoditeta. U svakom slučaju,sigurno je kako su minusi u hrvatskim bankamapreskupi.

Hrvati po minusimana svojim tekućim

računima bankamatrenutno duguju 7,5

milijardi kuna.

Oporavak stambenogkreditiranja ne trebaočekivati u skorije vrijme zbog neizvjesnosna tržištu rada.


9/43


Prema podatcima Europske središnje banke, međuzemljama eurozone samo su Estonija i Irska skupljeod Hrvatske, čija je prosječna godišnja kamata na do -pušteno prekoračenje 11,53%. Najgora je Estonija sprosječnom kamatom od 14,91%, a slijedi ju Irska s11,78%. Grčka kamatna stopa iznosi 11,01 i niža jenego kod nas. Naši prvi susjedi u Sloveniji imaju ka -matu na minus 8,78, u Austriji je to 4,91, u Španjol -skoj 4,89%, dok je Luksemburg s tek 2,91%. Hoćeli i kada doći do rezanja skupih kamata na minuse ihoćemo li se približiti prosjeku eurozone od 7,92%,vrijeme će pokazati.

Dominacija klasičnih oblika štednje - koja je najpo-voljnija?Promatrajući kretanje štednje građana u Hrvatskoj,vidljivo je da uglavnom dominiraju klasični oblicištednje, odnosno depoziti u bankama. Većina hrvat-skih građana i dalje preferira oročenu štednju kao

najsigurniji oblik čuvanja viška novca, bez obzira što ju po sljednjih godinu dana sve više nagriza rastućainacija. Za razliku od drugih vrsta ulaganja, štednjakontinuirano raste i u recesijskim uvjetima.

-Omjer kredita i depozita se poboljšava, sve je većapokrivenost kredita depozitima - istaknuo je nedavnoZoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

Suočene sa sve jačom konkurencijom, banke su seokrenule kreiranju raznovrsnijih štednih programaprilagođenih različitim potrebama klijenata. Uz klasič-ne oblike štednje, većina u ponudi ima i programe kojiomogućuju višekratne uplate i/ili isplate (rentna šted-nja) te one koji predviđaju duže rokove štednje, što senagrađuje posebnim premijama (aktivna štednja, dječ -

ja štednja). Analize pokazuju da depoziti stanovništvarastu, dok depoziti poduzeća padaju, što je odraz krizei potrebe za likvidnošću.

Povoljniji uvjeti nanciranja subjekata malog gospo-darstvaDok mnoge poslovne banke, barem deklarativno,ističu kako u narednom razdoblju planiraju ponuditii povoljnije uvjete za nanciranja subjekata malogagospodarstva, značajnijih pomaka još uvijek nema. Zasada vrlo konkretne pomake možemo vidjeti u HBOR-u, kome je posljednjih godina uspio preokret, a njihovi

su investicijski krediti nadjačali obrtne. -Kao što je već spomenuto, HBOR-ov cilj je poveća-nje dostupnosti kreditnih sredstava malim i srednjimpoduzetnicima uz povoljnije kamatne stope, a s obzi-rom na sve težu dostupnost kredita poslovnih banaka,HBOR će u narednom razdoblju kroz uvođenje novihnačina provođenja programa kreditiranja nastojatipoboljšati dostupnost kreditnih sredstava u sektoruMSP-a. HBOR je s ciljem poticanja poslovnih bana-ka na aktivnije praćenje malih i srednjih poduzetnikarazvio, u suradnji s HAMAG Investom, model podje-le rizika s poslovnim bankama, za koji smatramo daće u 2013. godini polučiti dodatne pozitivne rezultateu razvoju malog i srednjeg poduzetništva. U okviruModela podjele rizika MSP, HBOR kreditira do 40%ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u izno-su do 80% glavnice i zravnog kredita HBOR-a. Poslov-na banka kreditira najmanje 60% ukupnog kredita uzinstrumente osiguranja uobičajene u bankarskom po-slovanju. Na ovaj način poduzetnicima se osiguravajupovoljniji izvori kreditiranja te mogućnost provedbeinvesticijskih projekata uz manje zahtjeve za kolatera-lizacijom - istaknuli su u HBOR-u.

Etička dimenzija nancijskih proizvoda

U situaciji kada je udio loših kreditnih plasmana u po-stojećem bankarskom portfelju najveći upravo u se-gmentu postojećih izdanih kredita malim poduzećimai obrtnicima, te se procjenjuje da svaki četvrti ili petimali poduzetnik ili obrtnik ne otplaćuje uredno svojepostojeće kreditne obaveze prema bankama, te kadagrađani imaju velike poteškoće u otplati osobito kredi -ta u „švicarcima“, sve se glasnije postavlja pitanje etič -nosti pojedinih proizvoda nancijskog sektora i jesu linas banke trebale zaštiti od nas samih.

Recentna kriza promijenila je pogled svijeta na nan-cije i nancijske proizvode i, premda je kreditni rizik

izdavatelja bio poznata kategorija investitorima, dotada mu se nije pridavalo dovoljno važnosti. Želja zaprotom i loš sustav upravljanja rizicima stvorili suplodno tlo za nestabilna tržišta. Ovo pitanje osobito

je otvoreno kada je riječ o izved enicama kao što suforwardi, swapovi, opcije i slično.

No ipak, još uvijek dominira mišljenje kako nancij-ski proizvodi sami po sebi nisu ni „loši“ niti „dobri“,i kako oni nemaju etičku dimenziju, već su samo alatu rukama investitora o čijoj informiranosti ovisi kakoće ih koristiti.

Očekuje li Euribor promjene?Početkom ljeta prošle godine svijet se zgrozio izbija -njem nancijskog skandala, manipulacijom jednom odnajvažnijih svjetskih referentnih stopa - LIBOR-om. Usredištu krize našla se jedna britanska banka, a ceh suplatili svi koji su na bilo koji način bili povezani s LI-

BOR-om. Tako je rezultat ovog mešetarenja unio kaosu osobne nancije.Nakon izbijanja ovog skandala sve se više spominjenužnost promjena u samom sustavu izračuna refe-rentnih stopa, pa je tako i Euribor pod promatranjem.Kako je način izračuna Euribora sličan kao i onaj LI -BOR-a, postavlja se pitanje relevantnosti te stope kojubanke zaračunavaju kada posuđuju novac jedna drugoj.

Smatra se nužnim pronaći nov način izračuna referen-tnih kamatnih stopa koji će biti rezultat tržišnih stvar-nih uvjeta.

Istovremeno, banke u Hrvatskoj su prije četiri mjese-ca objavile da će buduće promjene kamata vezati uzcijenu Euribora. Ona je sad povijesno najniža i oče -kuje se rast, pa država traži mehanizam da banke utome spriječi .

Iznimno siguran domaći bankovni sustav: hrvatskebanke imaju najveći omjer kapitalne adekvatnosti uEuropiKapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće seiznad 20% i najviša je u Europi među zemljama kojese nalaze u bazi MMF-a, a to znači da hrvatske bankeimaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu odtrenutne, pokazale su analize Hrvatske udruge bana-ka za prošlu godinu. -Takav visok kapital garancija

je stabilno sti u slučaju dod atnih prod uljenja k rize ipogoršanja kreditnih plasmana - istaknuo je direktorHUB-a Zoran Bohaček.

U prilog ovoj tezi idu i najave u KentBank d.d. u kojoj je na Skupštini održanoj 11. travnja izvršena daljnjadokapitalizacija. Time je turski Eksen Holding-SüzerGroup, vlasnik KentBank d.d., potvrdio povjerenje u

Za razliku od drugihsta ulaganja, štednjaontinuirano raste i uecesijskim uvjetima.

Trenutno FGS-ovi teostali PE/VC fondovikoji djeluju u Hrvat-skoj imaju oko 300milijuna eura kapitalaza ulaganje u hrvatskpoduzetnike.

ma broja Tema broj


10/43


Aplikacija za najjednostavnije izdavanje skalnih računa

Vip blagajna - skalizacija bez komplikacija

Najnovija aplikacija iz Vipnetove ponude obveznicima Zakona o skalizaciji omgućava najjednostavnije i najbrže izdavanje skalnih računa, a za njeno korištepotreban je tek pristup Internetu na uređaju na kojem se aplikacija koristi.

Vip blagajna korisnicima omogućava izradu računa za različite načine plaćanja, denciju artikala i usluga, te pregled i ispis računa. Aplikaciju je moguće koristitWindows računalima te Android pametnim telefonima ili tablet uređajima uz inlirani mobilni printer i pristup Internetu, dok cijena licence za Vip blagajnu, koja ljučuje i održavanje aplikacije, mjesečno iznosi 60 kuna + PDV bez ugovorne obve

U slučaju da nemate uređaj adekvatan za korištenje aplikacije, Vipnet je za vas premio posebno povoljnu ponudu u svim Vip centrima. Korisnik na otplatu namjeseca može odabrati smartphone (Vip Racer) i mobilni printer za 100 kuna + Pmjesečno, tablet i mobilni printer za 120 kuna + PDV mjesečno te prijenosno ranalo i statični printer za 140 kuna + PDV. Također, korisnici mogu odabrati sa

mobilni printer po cijeni od 60 + PDV mjesečno, odnosno žičani printer po cijenisamo 40 kuna + PDV mjesečno.

Više informacija i probnu verziju rješenja potrana www.vipnet.hr ili na 091 77 00.

stabilnost hrvatskog bankarskog sustava dokapitaliza-cijom KentBank iznosom od 10 milijuna eura.

-Iako je do trenutka dokapitalizacije stopa adekvatno -sti Kentbank d.d. iznosila 18,99% (zakonski minimumiznosi 12%), ona je provedena prije svega kako bi seizvršila ekspanzija Banke na hrvatskom tržištu, kaoi kontinuitet ulaganja u razvoj i proširenje kapacite-ta Banke. Dokapitalizacijom je izdano 19.736 dionicanominalne vrijednosti 3.800,00 kuna, shodno čemu jeEksen holding uplatio 74,9 milijuna kuna, te je na tajnačin podignuta visina temeljnog kapitala Kentbankd.d. na 201,7 milijuna kuna - istaknuo je Mehmet Mu-rat Sabaz, predsjednik Uprave Kentbank.

Promijenjen karakter kreditnog rasta u proteklih pargodina - krediti poduzećima rastu bržePrema najnovijim informacijama koje je u ožujkuobjavio HNB u svojoj publikaciji o gospodarskim

kretanjima, jasno je vidljivo kako su se krediti sta-

novništvu u 2012. smanjili, a takav se trend nastavioi na početku 2013. godine. Nepovoljni uvjeti u gospo-darstvu, posebice na tržištu rada, visoka cijena zadu-živanja te neizvjesnost glede budućih kretanja nekisu od činitelja koji su utjecali na nastavak razduži -vanja sektora stanovništva. U promatranoj strukturikredita najveće je smanjenje zabilježeno kod kreditaza automobile.

Isti podatci govore kako se ukupno nanciranje podu-zeća u posljednjem tromjesečju 2012. tek blago pove-ćalo, koji su ona djelomično iskoristila za renancira-nje svojih domaćih kreditnih obveza. Iako relativnoslabim intenzitetom, smanjile su se kamatne stope ba-naka na kratkoročne i dugoročne kredite poduzećima.No ta je razina i dalje relativno visoka, što još uvijekne pridonosi značajnijem intenziviranju potražnje po-duzeća za kreditima.

No pojedini alternativni izvori nanciranja upravo uovakvoj situaciji vide svoju priliku.-Bankarski krediti već su davno postali skupi i nedo-stupni hrvatskim poduzetnicima, prvenstveno mikro,malim i srednjim poduzećima (MPS) te obrtnicima.

U takvoj situaciji poduzetnici se okreću i alterna-

tivnim izvorima nanciranja, uključujući privateequity /venture capital (PE/VC) fondovima, stoga

je po tražnja za tim oblik om n anciranja povećana.Tome je doprinijela znatno i činjenica da je, zahva-ljujući programu Fondovi za gospodarsku suradnju(FGS), raspoloživ kapital PE/VC fondova u Hrvatskojza ulaganje u hrvatske poduzetnike udeseterostručen.Trenutno FGS-ovi te ostali PE/VC fondovi koji dje -luju u Hrvatskoj imaju oko 300 milijuna eura kapi-tala za ulaganje u hrvatske poduzetnike - ističe Mir-na Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity iVenture Capital Asocijacije (HVCA).

Međutim, Marović također nadodaje kako treba nagla-siti da PE/VC fondovi selektivno nanciraju poduzet-nike – one koji imaju potencijal brzog rasta i moguć-nost širenja na nacionalno, regionalno i/ili globalnotržište. Uz PE/VC partnera kao nancijera temeljnogkapitala u takvom propulzivnom poduzetničkom pro-

jektu, dodatni kapital u pravilu dodaju i banke.

Računovodstvo i porezi u praksi – utjecaj primjene -skalizacijePrimjena Zakona o skalizaciji počela je 1. siječnjaove godine, a u prvoj fazi, s početkom primjene ob-veznici skalizacije su svi veliki i srednji poduzetnici,bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te ugostite-lji. Nakon 1. travnja obveznik skalizacije postao jetrgovinski sektor, dok će i svi ostali obveznici od 1.srpnja morati implementirati skalne blagajne u svo-

je poslovanje.Sedam dana nakon početka primjene, 8. siječnja, kre -

nuo je i nadzor Porezne uprave. I dok su određenomdijelu poduzetnika utvrđene izvjesne nepravilnosti,čini se kako ipak sve protječe poprilično mirno. Ka -kvi će biti konačni učinci uvođenja skalnih blagajnitek će se vidjeti nakon protoka određenog vremena,ali mnogi ipak upozoravaju da se s konačnim sudomo uspješnosti zakona treba pričekati turističku sezonu

jer će tada sustav dosegnuti punu opterećenost.

Inače, porezna uprava nedavno je prezentirala prverezultate učinaka skalizacije za ugostitelje. Premaistima, ispostavilo se da su ugostitelji kod kojih suporeznici bili u nadzoru u siječnju ove godine pri-

javili 31,4 p osto ve ći pro met neg o u siječnju proš-le godine. Odnosno, kako navode mediji, u siječnjuprošle godine prijavljen je bio promet u vrijednosti139,2 milijuna kuna, a u siječnju ove godine 182,9milijuna kuna.

ntBank - od regionalne do nacionalne banke

O nastavku poslovanja bivše Brod Banke d.d. ipreuzimanju od strane Eksen Holdinga razgo -varali smo s Mehmetom Muratom Sabazom,predsjednikom Uprave Kentbank d.d..U srpnju 2011. godine Eksen Holding (SüzerGroup) preuzeo je Banku Brod d.d., a u srpnju2012. dolazi do promjene imena u KentBank

d.d. Jeste li zadovoljni dosadašnjim poslova-njem u Hrvatskoj?Kada smo 2011. godine preuzeli Banku Brod,ona je bila mala banka regionalnog karakteraorijentirana na područje Slavonije i imala jedevet poslovnica. Preuzimanjem Banke zapo-

mo ulaganje u infrastrukturu, kako tehnološku tako i operativnu. Sjedište Bankeelili smo u Zagreb gdje smo otvorili i novu podružnicu, tako da danas brojimo 11užnica (Zagreb 1, Zagreb 2, Zagreb 3, Slavonski Brod, Požega, Nova Gradiška,

ek, Pula, Rijeka, a prošli mjesec otvorene su i dvije nove: Split i Dubrovnik) teslovnicu u Slavonskom Brodu. Naš je plan postati snažna nacionalna banka spno 25 podružnica u roku od iduće tri godine.đenjem novog informatičkog sustava ‘Novo Doba’ stvorili smo preduvjete za kva -an i siguran rast, a dalje kontinuirano radimo na zapošljavanju novih kvalitetnihova i kreiranju novih radnih mjesta. Trenutno poslujemo u skladu s postavljenim

ovima i zadovoljni smo dosadašnjim poslovanjem i odnosima te vjerujemo u potencijal Hrvatske i ovdašnjeg tržišta.raja godine planirano je uvođenje kartičnog poslovanja i mobilnog bankarstva,ćemo postati pristupačniji našim klijentima.

ešno širite mrežu poslovanja otvaranjem novih podružnica širom Hrvatske. Kojeodnosti lokalni poduzetnici mogu očekivati u ponudi Banke?a prednost, kao još uvijek male Banke, očituje se u objedinjavanju široke paletezvoda i usluga usmjerene prema klijentu, eksibilnijem pristupu te znatno bržojzaciji samog procesa.

nstveno želimo ostati fokusirani na stvaranje i održavanje stabilne i kvalitetnekture portfelja. Klijenti koji koriste naše proizvode i usluge podjednako su obrti,, srednje i veće tvrtke sa cijelog područja RH. Veliki udio u našem portfelju imajuvo klijenti koji su ujedno i lideri na hrvatskom tržištu, odnosno klijenti koji seze među prvih 20 u svojim branšama.om portfelju proizvoda i usluga nudimo uglavnom sve klasične bankarske pro-de za građanstvo i pravne osobe: kredite, garancije, faktoring (otkup potraživa-otvaranje računa, depozite (oročavanje slobodnih novčanih sredstava), platni

met te usluge Internet bankarstva. Naši paketi proizvoda i usluge mogu biti ra-i, ovisno o zahtjevima i potrebama klijenata, kao i o njihovim mogućnostima.

p potraživanja, primjerice, može ubrzati proizvodni proces i osigurati rast tvrtkiti način kao i kratkoročni kredit. Tu je zapravo riječ o komplementarnom proizvo -ojim Banka nastoji pronaći najbolje rješenje za klijenta, pri čemu su kombinacije

graničene.ujku je KentBank d.d. postala devetnaesta članica Hrvatske udruge banaka. Štonkretno znači za buduće poslovanje Ba nke?

etna nam je čast i zadovoljstvo što smo postali punopravni član Hrvatske udrugeka te se pridružili renomiranoj udruzi čiji rad izuzetno cijenimo. Suradnjom s-om Kentbank daje svoj doprinos promicanju odgovornosti, javnosti i profesio-

osti, standarda kojeg smo se i do sada pridržavali i čemu i dalje težimo u našemovanju. Članstvom u HUB-u postali smo promotor zajedničkih interesa i odgo-og bankovnog poslovanja pa od sada kao članica sudjelujemo i na sjednicama iancima odbora i radnih skupina HUB-a.

hmet Murat Sabaz,dsjednik Uprave Kentbank d.d.

ma broja Tema broj


11/43


elekomunikacije

Telekom tvrtke pod pritiskom nepovratnog trendasmanjenja prihoda od pružanja tradicionalnih govor-nih usluga i usluga prijenosa podataka u mobilnojmreži suočeni su s nužnošću povećanja operativneekasnosti i brze tranzicije svojih poslovnih modelaprema ponudi usluga za koje su kupci spremni više iz-dvojiti. To su prije svega razna kreativna rješenja iz se-gmenta medija i zabave, napredna softverska rješenjapoput m-paymenta, zdravstva, školstva, te zahtjevneusluge „u oblaku“ za poslovne korisnike, objasnio jena regionalnoj konferenciji Telekom Arena 2013 Bran -ko Žibret, partner u konzultantskoj kući A.T. Kearneyi voditelj aktivnosti te konzultantske kuće za Jugoi -

stočnu Europu.

Internetski servisi ubijaju razgovoreDok s jedne strane rast utrošenih minuta razgovorapo korisniku slabi iz godine u godinu (godišnji rast naglobalnoj razini iznosi tek 3%), cijene minute razgo-vora nastavljaju nezaustavljivo padati (do čak 17% nagodišnjoj razini), s druge strane prijenos podataka umobilnoj mreži nezaustavljivo raste (u 2012. godinirast je iznosio 70%, a predviđanja govore da će se rastdo 2017. godine nastaviti po stopi od 66% godišnje).Istovremeno pak tako snažan tempo rasta prijenosapodataka u mobilnoj mreži ni izbliza ne prati rast pri-

U potrazi za protom telekomi se

okreću korisnicima, zabavi iposlovnim „oblacima“Internetski servisi poput Facebooka, WhatsAppa, Vibera i sl. sve više ‘koštaju’ telekomediljem svijeta u vidu izgubljenih prihoda. Ti su servisi na globalnoj razini 2010. godinetelekome ‘koštali’ 8,7 milijardi dolara izgubljenog prihoda od SMS-a, 2011. godine 13,9milijardi dolara, a 2012. godine se taj iznos popeo na čak 23 milijarde dolara.

Pripremio: Ante Vekić

hoda od pružanja te usluge (od 2009. do kraja 2011.godine prihod tog segmenta porastao je tek 14%).Dodatno, situaciju telekomima otežavaju alternativnipružatelji komunikacijskih usluga putem internetskihservisa poput Facebooka, WhatsAppa, Vibera i sl. kojisve više „koštaju“ telekome diljem svijeta u vidu izgu -bljenih prihoda. Ti su servisi na globalnoj razini 2010.godine telekome „koštali“ 8,7 milijardi dolara izgu -bljenog prihoda od SMS-a, 2011. godine 13,9 milijardidolara, a 2012. godine se taj iznos popeo na čak 23 mi -lijarde dolara, upozorava Jasmina Banda, savjetnica ukonzultantskoj kući A.T. Kearney.

Telekomi još uvijek u potrazi za održivim poslovnimmodelomTakvi trendovi, uz sve jaču konkurenciju u samoj in -dustriji, nancijski iscrpljuju telekome i stavljaju sna-žan pritisak na troškovnu ekasnost industrije. Tele -komi uspješno smanjuju trošak po korisniku te taj padu prosjeku iznosi 7% godišnje, no procjene pokazujuda to nije dovoljno kako bi amortiziralo značajan padprihoda od pružanja tradicionalnih usluga.

Novo vrijeme donijelo je nove korisnike, nove navi -ke i nove mogućnosti njihova ostvarivanja. Telekomisu zaglavili u prošlosti, njihovi poslovni modeli, priti-

ne minute razgovoraastavljaju nezaustav-ljivo padati, s drugetrane prijenos poda-

aka u mobilnoj mrežinezaustavljivo raste.


12/43


snuti okovima tržišnih regulatora, dodatno doprinosesmanjenju prihoda. Ono što neki analitičari smatrajuvažnim za prepoznati je zanemareni međuregionalni,međunarodni i globalni karakter telekomunikacijskogbusinessa.

-Telekom industrija umire od tisuću rezova, podijelje-na je - smatra Tony Kalcina, direktor tvrtke Clarity.Dodaje da je svaka nacija podijeljena između nekolikooperatera, ali OTT igrači nude usluge bez obzira negeografsku lokaciju i bez ograničenja po tom pitanjui u toj činjenici vidi obrazac po kojemu bi i telekomitrebali djelovati: ujediniti se i nastupiti kao ‘velepro-daja’ OTT uslugama. Iako teško zamislivo, takvo po-vezivanje ostvareno je u globalnoj satelitskoj mreži, pas telekomima ne bi trebalo biti puno drugačije. Takooformljena globalna telekomunikacijska mreža sma-njila bi svima koji u njoj sudjeluju rizike, troškovefunkcioniranja, a unijela bi mogućnost novih kreativ-

nih rješenja na čijim bi krilima telekomi opet moglipoboljšati korisničko iskustvo i vratiti dio prihoda. Na-ravno, to je put ‘od tisuću milj a’, možda će se dogoditi,možda neće. Ako i bude, sigurno neće preko noći, aono o čemu ovisi je prepoznavanje njegove važnostiod strane tržišnih regulatore. Kako bilo, opet se stvarivraćaju prema korisnicima i njihovim preferencijama.-Korisnici traže personalizirani sadržaj i usluge, i želeda su im dostupni bilo kada i na bilo kojem uređaju,što telekom tvrtkama otvara prostor za razvoj u smje-ru postavljanja kompleksnih upravljanih platformikoje ponudom najrazličitijih usluga i mogućnosti po-vezuju potrošače kao korisnike s ponudom poslovnogi javnog sektora. Fokus telekoma će se morati s ponu-de infrastrukturnih rješenja sve brže pomicati premakorisnicima jer će samo oni koji će uspjeti u kvalitet-nijem povezivanju s korisnicima i pružanju rješenjaprilagođenih korisnicima u narednom razdoblju moćiostvarivati iznadprosječne rezultate - smatra Jasmina

Banda.

Mobilno komuniciranje: što žele korisnici?A što su točno rješenja prilagođena korisnicima i štozapravo korisnici žele, otkriva Deloitte u svom istra-živanju o trendovima u tehnologiji, medijima i teleko-munikacijama u 2013. godini.

Niže cijene razgovora i sms-a: čak 39% onih koji susudjelovali u istraživanju navika „digitalnog korisni-ka“ kao glavni razlog promjene operatera navodi ci-

jene glasovnih i sms tarifa. S druge strane, svega 7%ispitanika je kao razlog za prelazak drugom operaterunavelo kvalitetu mreže prilikom spajanja na Internet.

Dostupnost e-maila, pretrage i društvenih mreža: kadasu spojeni na Internet, korisnici pametnih telefonasvoje uređaje najčešće koriste za slanje i primanje e-maila (84%), zatim za pretragu informacija (76%) teza posjećivanje društvenih mreža (70%).

Jeftinije aplikacije: Deloitteovo istraživanje je pokazaloi da je udio korisnika koji nikada nisu skidali aplikacijena svoj pametni telefon ili tablet razmjerno visok. Uslučaju pametnih telefona ovaj udio iznosi čak 42%,

dok je kod tableta nešto niži te iznosi 26%. Korisnicisu kao primarni razlog zbog kojeg ne skidaju aplikacijenaveli nespremnost da na ovaj način potroše novac.

Ovaj je razlog istaknulo čak 56% korisnika pametnihtelefona i 54% korisnika tableta. -Kada se odluče nakupovinu aplikacija, korisnici pametnih telefona naj-češće će mjesečno potrošiti 30, odnosno 20 kuna. Sdruge strane, u slučaju korisnika tableta taj će iznosbiti viši, te će doseći 100 kuna mjesečno. Ipak, u obaslučaja se radi o neznatnom udjelu korisnika, odnosno,o 8% korisnika pametnih telefona i 9% korisnika ta-bleta - navodi Luka Baranović, manager u Deloitteo-

elekomunikacije

Korisnici traže per-sonalizirani sadržaj isluge, i žele da su imstupni bilo kada i na

bilo kojem uređaju

vom Odjelu poslovnog savjetovanja.

Novu generaciju mreže: u pogledu LTE tehnologijeHrvatska slijedi svjetske trendove, pa je čak 45% is-pitanika izjavilo da bi voljeli da njihov idući uređajima 4G/LTE mogućnosti. U ovom segmentu prednja-če korisnici iz SAD-a (54%), zatim ko risnici iz Rusije(52%) te iz Kanade (48%).-Čini se da je uloga marketinga ključna prilikom usva-

janja LTE-a. Tako je, primjerice, u SAD-u uvođenje ovetehnologije bilo popraćeno snažnom marketinškomkampanjom, dok je u Finskoj ta kampanja bila manjegdosega, što je rezultiralo s 27% ispitanika koji bi željelida njihov idući uređaj ima ovu mogućnost - navodiBaranović.

Hrvatsko telekom tržište: konsolidacija, stečaj i novetehnologijeŠto se tiče telekom tržišta u regiji, u A.T. Kearneyju

izdvojili su pet dominantnih trendova koji će obilje-

žiti tržište u narednom razdoblju. To su nastavak kon-solidacije u smislu spajanja i preuzimanja na tržištu,dalji razvoj širokopojasnog Interneta i ponude uslugazasnovanih na LTE tehnologiji, jačanje upravljanjazadovoljstvom korisnika, dodatan rast ponude usluga„u oblaku“ za poslovni sektor, te traženje prihoda odpodručja koja do sada nisu bila osnovna djelatnost te-

Telekomunikacij

endovi u mobilnom prijenosu podataka

metni telefoni čine 18% ukupnog broja mobilnih uređaja (u 2012. godini), ali čineukupnog prometa s mobilnih uređaja.sječna brzina mobilne veze će do 2014. godine nadmašiti 1 Mbps.valjujući povećanoj upotrebi, promet ostvaren na pametnim telefonima će 2014.

ne premašiti 50% ukupnog ostvarenog prometa u mobilnoj mreži, dok će tableti016. godine držati 10% ukupnog prometa.esečni prijenos podataka u mobilnoj mreži će 2017. godine premašiti 10 exabyta.ebook danas ima više od 1 milijarde korisnika, a više od polovice njih koristi mo-za pristup toj društvenoj mreži.atsApp dnevno prenese više od 10 milijardi poruka.


13/43


Kada se odluče nakupovinu aplikacija,korisnici pametnih

telefona najčešće ćejesečno potrošiti 30,

odnosno 20 kuna.

elekomunikacije

lekoma poput zdravstva ili školstva.

Što se Hrvatske tiče, stvari se, čini se, kotrljaju una-trag. Naime, na nedavno održanoj Telekom Areni2013., Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a,objavio je kako se u 2012. godini hrvatsko telekomuni-kacijsko tržište smanjilo za 600 milijuna kuna, na 12,7milijardi kuna, što je tri milijarde manje nego u 2008.kada je isto to tržište doživljavalo vrhunac i ‘okrenulo’iznos od 15,71 milijardu kuna. Iščitavajući te pod atkemože se vidjeti da je hrvatsko telekomunikacijsko tr-

žište nazadovalo za otprilike osam godina, kad su natelekom tržištu operateri ostvarivali prihod između 12i 13 milijardi kuna. U moru loših najava za operatere,dolazi i činjenica da će im ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju pasti i prihodi od roaminga.

Prema procjeni konzultantske kuće Roland Berger,operateri glavninu prihoda danas crpe iz usluga PayTVi video na zahtjev, slijede ih mobilni Internet i ICT, au idućih nekoliko godina očekuje se da će to biti su -stavi plaćanja, digitalno oglašavanje, sigurnost i M2M.Lučić je istaknuo da se već nekoliko godina zaredombilježi znatan rast prihoda od PayTV usluga, da opera-teri šire svoju ponudu i na ICT-usluge te da raste brojkorisnika mobilnog Interneta.

Wolf-Dietrich Grussmann, direktor Odjela za regula-tivu i poslovanje Uprave za mrežne komunikacije, sa-držaj i tehnologiju Europske komisije, koji je zadužen

za razvojnu politiku i zakonodavstvo s naglaskom napristup i registraciju e-komunikacijskih mreža i uslu-ga, poglavito interoperabilnost, međusobnu poveza-nost, neovisnost regulatora i novih mjera za jačanje

jedinstvenog tržišta, najavio je što hrvatsko telekomtržište očekuje ulaskom u EU. Osim usklađivanja ci -

jena roaminga, tu su još i mnogi drugi izazovi. Jedanod njih je i primjena regulative. Tako će se operateri uslučaju da nisu zadovoljni njenom primjenom u Hr-vatskoj moći žaliti izravno Komisiji. Nadalje, desetakvelikih inicijativa na kojima radi Komisija utjecat ćena način na koji će se razvijati i operateri u Hrvatskoj.

-Postajete dio budućega jedinstvena digitalnog tržištaEU, gdje Komisija upravo planira okvir za razvoj tele-komunikacija i svih digitalnih industrija do 20 20. go-dine, kako bi ostvarila cilj da se korištenjem te imovinegodišnje otvori 30.000 novih radnih mjesta i otvorenovi businessi koji će donijeti BDP-u EU dodatnih 110milijardi eura godišnje - rekao je Grussmann. Kako bito ostvarila, Komisija će napraviti i novi regulatorniokvir, kojim namjerava olakšati ulaganja u mreže novegeneracije, uz zadržavanje tržišnog natjecanja. U tomese, navodi Grussmann, ne može bez javnog sektora idržava. -Komisija je lani odobrila pet milijardi eura

potpora državama članicama kako bi potaknule razvojbrzog Interneta i gradnju mreža nove generacije - re -kao je Grussmann.

A dok se ne krene u korištenje tih mogućnosti i sred -stava, potrebno je prvo konsolidirati vlastito dvorište.Tako već možemo pratiti prve korake u smjeru spaja-nja i preuzimanja većih razmjera na slučaju Optimatelekoma. Nakon glasina o stečaju, prašina se sleglapričom o predstečajnoj nagodbi, da bi nedavno obzna-njena postala činjenica kako u vlasničku strukturu, kaodrugi najveći pojedinačni dioničar ulazi HT, sa 6,8%udjela. No, i bez tog transfera, HT i dalje nastavlja


14/43


Telekomunikacij

U čitavoj EU na LTEžu spojeno je manje

od 1% korisnika.

elekomunikacije

dominirati hrvatskim tržištem. Prema podatcima HA-KOM-a, još uvijek je vodeći po broju korisnika u ne-pokretnim, ali i pokretnim mrežama.

Fiskalizacijska telekom rješenja: dobra veza - duga lju-bavUpravo je skalizacija u Hrvatskoj primjer kako ćetelekomi tražiti nove izvore prihoda. Svjedoci smo dasu se svojim rješenjima i oni ubacili u utrku za pro-daju paketa koji trgovcima omogućavaju skalizacijuračuna.HT se tako pohvalio „najpouzdanijom ksnom i mo-bilnom mrežom s najvećom dostupnošću u Hrvat-skoj“, a svoj osnovni paket s blagajnom koja sadržavaWindowse, monitor, printer, blagajničku aplikaciju testalnu internetsku vezu nudio je po cijeni od 399 kunamjesečno, plus PDV (ukupno 498,75 kuna). Za onekojima je to previše, u ponudi imaju i mini skalnublagajnu po cijeni od 159 kuna mjesečno.

Svoju verziju skalne blagajne nudi i Vipnet. Zove seVip blagajna, a riječ je o aplikaciji koja se može ko-ristiti odmah po pokretanju, podržava jednostavnoizdavanje računa. Cijena kompletne usluge iznosi 60kuna + PDV mjesečno bez ugovorne obveze. Sve što

je potrebno za izdav anje skalnog računa preko Vip

blagajne je internetski pristup na uređaju na kojem seaplikacija koristi. Ukoliko korisnici posjeduju računalos pristupom Internetu i pisač, nikakva dodatna ulaga -nja u opremu nisu potrebna, stoji u objavi za medije.Vipnet je uz Vip blagajnu pripremio i posebnu ponudumobilnih uređaja. Primjerice, korisnik uz ugovor na 24mjeseca može odabrati smartphone (Vip Racer) i mo-bilni printer za 140 kuna + PDV mjesečno te tablet ižičani printer za 160 kuna + PDV mjesečno.

Manjak spektra: glad za podatcima usporava vezuVeć spomenuti trend selidbe svih ob lika komunikacijena Internet dovest će već u narednoj godini, najavljujeDeloitte u svojim telekomunikacijskim predviđanjima,do „decita“ spektra, koji će korisnici osjetiti kao pa dperformansi mobilnog prijenosa podataka, brzine pri-

jenosa, puknutih poziva i slično. Uspoređuju taj ma-njak sa zakrčenom autocestom, koja u satima najvećegužve ne prestaje raditi, nego stvara čepove zbog kojih

bi se moglo dogoditi da je nekoga potrebno nazvatidva, tri puta prije nego što se veza uspostavi, moždaresetirati smrznuti browser ili surfati na 50-90% spo-rijoj 3G ili 4G vezi.

LTE u povojimaDva su moguća pristupa u izbjegavanju takvih scena -rija. U prvom scenariju, vlade država nude operateri-ma nove frekvencije spektra (oslobođene, primjerice,od analognog TV signala). Međutim, to su dugotrajni ispori procesi i kaskaju za rastućom potražnjom. Druga

je opcija učinkovitije korištenje dostupnog (ograniče-nog) spektra. U tome će pomoći i LTE tehnologija kojapokazuje 16 puta bolje performanse u prijenosu bitapreko jednog Hertza spektra nego 3G. Međutim, nitinove tehnologije poput ove nisu u mogućnosti dovolj -no brzo pratiti rastuću potražnju.Oko sedam godina bilo je potr ebno da bi se LTE tehno-logija našla u širokoj primjeni, a i danas, kad je krenulonjeno komercijalno korištenje, čini se da će proći jošneko vrijeme prije nego što u potpunosti zaživi. Nai -me, Wireless Intelligence, tvrtka koja se bavi analizomi istraživanjem tržišta mobilnih komunikacija, upozo -rava kako je u čitavoj EU na LTE mrežu spojeno manjeod 1% korisnika. Prelazak se odvija sporim tempom

„zahvaljujući“ sporoj alokaciji ne dovoljno dostupnog800Mhz spektra.

E-trgovina: rast na krilima telekomunikacijaDjelatnost koja ipak sve više uspijeva iskoristiti činje-nicu da dostupnost bržih načina (tele)komuniciranjasmanjuje svijet na veličinu virtualnog globalnog sela,

jest e-trgovina ili prodaja putem Interneta. Korisnicidanas raspolažu s po tri-četiri digitalna uređaja (neuključujući stolna računala) i spojeni su na mrežudoslovno na svakom koraku. Malo po malo, sve suslobodniji u korištenju raznih servisa, a mnogi međunjima odlučuju se (i ponavljaju) kupovati putem In -

terneta. Za prodavače to znači da mogu vrlo lako doćido novog izvora prihoda, a uz ove savjete to će biti joši lakše:

Djelujte lokalno: kupci neprestano istražuju što im jedostupno, žele jedinstvene proizvode i više od ičega ci-

jene niske troškove dostave.

Djelujte mobilno: e-trgovina sve više postaje m-trgo-vina – prodajne stranice optimizirane za pregled namobilnim uređajima bolje prodaju.

Omogućite online plaćanje: nova generacija korisni-ka Interneta navikla je kupovati karticama, sigurnostgotovo da više nije pitanje što se kupovine putem In -terneta tiče, PayPal je stigao u Hrvatsku i gotovo danema razloga da vaša web prodavaonica ne prihvaćabezgotovinsko plaćanje.

Zaboravite fotke: kupci žele više detalja. Svoje proi-

zvode ne predstavljajte samo fotograjama, iskoristitemoć Interneta, snimite video, dijelite ga na društve-nim mrežama.

Sadržaj caruje: originalni, kupcima koristan i krataksadržaj ono je čime ćete privući kupce na vašu stra -nicu.

p r o s i n a c

2 0 1 0 .

o ž u j a k

2 0 1 1 .

l i p a n j

2 0 1 1 .

r u j a n

2 0 1 1 .

p r o s i n a c

2 0 1 1 .

o ž u j a k

2 0 1 2 .

l i p a n j

2 0 1 2 .

r u j a n

2 0 1 2 .

p r o s i n a c

Tele2 11, 60% 13 ,89 % 14 ,33 % 14 ,62 % 1 3, 27% 1 3, 81% 1 4,4 2% 1 4,5 4% 14 ,58

Vip-net 4 2,8 0% 39 ,3 4% 39 ,4 2% 39 ,55 % 3 9, 45 % 3 9, 24 % 3 8, 86% 3 9, 04 % 38, 6

HT 4 5,6 0% 4 6, 77 % 4 6, 25 % 4 5, 83% 4 7, 28% 4 6,9 5% 4 6,7 2% 4 6, 42 % 4 6, 7

Izvor: HAKOM

Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

p r o s i n a c

2 0 1 0 .

o ž u j a k

2 0 1 1 .

l i p a n j

2 0 1 1 .

r u j a n

2 0 1 1 .

p r o s i n a c

2 0 1 1 .

o ž u j a k

2 0 1 2 .

l i p a n j

2 0 1 2 .

r u j a n

2 0 1 2 .

p r o s i n a c

2 0 1 2 .

d.d. 68,77 66,04 64,75 59,35 57,01 56,93 57,01 62,36 64,62

i opera- 31,23 33,96 35,25 40,65 42,25 43,07 42,99 37,64 35,38

HAKOM

o operatora nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika

p r o s i n a c 2 0 1 0 .

l i p a n j 2 0 1 1 .

r u j a n 2

0 1 1 .

p r o s i n a c 2 0 1 1 .

l i p a n j 2 0 1 2 .

r u j a n 2

0 1 2 .

p r o s i n a c 2 0 1 2 .


15/43


Najnovija funkcionalnost mPBZ usluge omogućujeskeniranje uplatnica s otisnutim 2D bar kodom, štopredstavlja novi i jednostavniji način plaćanja režij -skih računa bez potrebe ručnog unosa podataka odstrane korisnika. Za plaćanje uplatnice dovoljno jemobilnim uređajem skenirati 2D bar kod i nalog zaplaćanje je automatski popunjen, nakon čega ga samotreba autorizirati PIN-om kako bi se izvršio.

Kao dodatnu pogodnost, korisnici usluge mPBZ kojisu ujedno i korisnici PBZ Investor usluge, uz do sada

postojeće funkcionalnosti uvida u kretanje cijena iponude vrijednosnica na Zagrebačkoj burzi te pre-gleda portfelja, sada dobivaju i mogućnost trgovanjavrijednosnicama kao i registracije, odnosno odre-gistracije pojedinih vrijednosnica. Navedene novefunkcionalnosti dostupne su na mobilnim uređajimas iOS (Apple iPhone, iPad i iPod touch) i Androidoperativnim sustavima.

"U segmentu poslovanja s građanima čak 93% platnihtransakcija obavlja se putem elektroničkih kanala. Bi -lježimo veliki rast korisnika internetskog bankarstva,gdje danas imamo više od 220.000 aktivnih korisnikainternetskog bankarstva te više od 60.000 aktivnih ko-risnika mobilnog bankarstva. U protekloj godini danarast transakcija putem internetskog bankarstva izno-sio je 11%, a rast transakcija mobilnog bankarstva čak160%. PBZ kontinuirano unapređuje i razvija uslugesuvremenog bankarstva, a posljednja u nizu uslugakoju je Banka ponudila svojim klijentima je uslugamobilnog bankarstva mPBZ, čije funkcionalnosti stal-no nadograđuje, a što potvrđuju i najnovije - skenira-nje 2D bar koda i trgovanje vrijednosnicama na Za-grebačkoj burzi" istaknuo je Dinko Lucić, član UpravePBZ-a nadležan za poslovanje sa stanovništvom.

Privredna banka Zagreb je internetsko bankarstvoPBZ365@NET uvela u svoje poslovanje još 2000. go -dine. Od tada kontinuirano implementira nova tehno-loška rješenja i razvija funkcionalnosti elektroničkogbankarstva te bilježi konstantan rast broja korisnika.

Putem internetskog bankarstva klijentima nude širokupaletu proizvoda i usluga, osim standardnih plaćanjau zemlji i inozemstvu i najčešće korištenih, kao štosu upiti o stanju računa, pa sve do oročenih depozita,udjela u fondovima, kredita i kreditnih kartica te ku -poprodaje vrijednosnih papira itd.

Nove funkcionalnosti mobilnog bankarstvaPrivredna banka Zagreb prva je u Hrvatskoj omogućila skeniranje 2D bar koduplatnica i trgovanje vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi putem usluge mobilnogbankarstva mPBZ.

"Internetsko bankarstvo PBZ-a od početka je im -plementirano s najvišim sigurnosnim standardimakoji se redovno usklađuju s razvojem tehnologije.Takav jak sigurnosni aspekt omogućuje nam da kli-

jentima ponudimo uslugu koja n ema ograničenja naiznos, vrijeme ili mjesto obavljanja transakcije. Osimtoga, u prilog kvaliteti usluge govori i činjenica da

je PBZ365@NETusluga internet-skog bankarstva,zahvaljujući ko-

rištenju napred-

ne dvofaktorskea u t e n t i k a c i j e ,najsigurniji oblike l e k t r o n i č k o gbankarstva zakoji je PBZ međuprvima u regi-

ji i prva banka uHrvatskoj dobilaISO 27001:2005

certikat za si-gurnost" rekao jeDraženko Kopljar,član Uprave PBZ-a nadležan za IT ioperacije.

PBZ kontinuirano unpređuje i razvija uslugsuvremenog bankar-stva, a posljednja u nusluga koju je Bankaponudila svojim klijenma je usluga mobilnobankarstva mPBZ.

Telekomunikacij

Pogodnosti korištenja usluge mPBZ:

• provjera stanja i prometa po tekućem, žiro i deviznom računu, kunskoj i devizštednji• plaćanje računa i kreiranje naloga za plaćanje koji će se izvršiti na zadani datukojeg klijent sam odredi

• skeniranje uplatnica s otisnutim 2D bar kodom

• uvid u stanje PBZ kredita, dospjelih i nedospjelih rata i kamata te uplate rata kred• uvid u limite i troškove po kreditnim karticama PBZ-a i American Express karticate podmirenje troškova kartica• provjera stanja i prometa poslovnih računa obrtnika• uvid u tečajnu listu te kupoprodaja valute po povoljnijem tečaju• kupnja, prodaja ili zamjena udjela u PBZ investicijskim fondovima• pregled i uplata PBZ stambene štednje, PBZ dječje štednje i PBZ Perspektiva šted• kupnja prepaid bonova• kreiranje te dohvat predložaka kreiranih mPBZ i PBZ365@NET uslugom• pregled izvršenih naloga mPBZ i PBZ365@NET uslugom• slanje potvrde za svako mobilno i internetsko plaćanje na željenu e-mail adresu• pristup kontakt podatcima svog osobnog bankara, kao i drugim korisnim informajama (brojevi telefona, e-mail adrese, web stranice)

HT je svojim poslovnim korisnicima, u sklopu Planaza poslovnu obitelj, omogućio kombiniranje inova-tivne poslovne tarife Plan za posao s priključcima nabonove. To znači da svakom članu poslovnog tima,ovisno o njegovim potrebama, osiguravaju potrebnukomunikaciju kako bi svoje zadatke mogao obavljati

maksimalno učinkovito. Kao i svi ostali, i članovi nabonove imaju mogućnost razgovarati besplatno s osta-lima u timu, a ukoliko imaju potrebu i za komunikaci-

jom putem e-maila, mogu uključiti Internet opcije popovoljnijim cijenama. Na ovaj način, svi zaposlenici,uvijek su dostupni - kad je to potrebno i gdje god senalazili.

Međusobni razgovori su besplatni, bez naknade za us-postavu pozivaPlan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi moguć-nost uključenja privremenih i sezonskih zaposlenika,bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza,

HT malim tvrtkama i obrtnicimaomogućio uključivanje privremenih isezonskih zaposlenika u poslovne tarifePlan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi mogućnost uključenja privremenih i sezonskihzaposlenika, bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza, pri čemu svi članovi koriste sveposlovne pogodnosti. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom,ugostiteljstvom, građevinom i sličnim sezonskim djelatnostima.

Svaki priključak nabonove nadoplaćujeautomatski, jednommjesečno, a visinu

nadoplate određujeasnik tvrtke ili obrta.

pri čemu svi članovi koriste sve poslovne pogodnosti.Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte kojise bave turizmom, ugostiteljstvom, građevinom i slič-nim sezonskim djelatnostima. Svaki priključak na bo -nove nadoplaćuje se automatski, jednom mjesečno, avisinu nadoplate određuje vlasnik tvrtke il i obrta. Uko-liko žele, korisnici tih priključaka uvijek mogu bonomsami nadoplatiti svoj račun za privatne svrhe.

Tarife Plan za posao prilagođene suvremenim potreba-ma poslovnih korisnikaSvi ostali zaposlenici unutar Plana za poslovnu obiteljimaju na raspolaganju inovativne Plan za posao tari -fe koje uz neograničene razgovore sa svim mrežamaunutar Hrvatske, unutar mjesečne pretplate nudi i mi-nute za međunarodno poslovanje te usluge poput Osi-

guranja mobilnog uređaja, primanja i slanja e-mailapotpuno besplatno, kao i usluge Podijeli net koja omo-gućava korisnicima da internetski promet uključenunutar tarife iskoriste na različitim uređajima (mobi-tel, laptop, tablet) uz surfanje po velikim LTE brzinama.

Idealan spoj privatnog i poslovnogPoslovni korisnici HT-a na svojim uređajima mogu ak -tivirati i popularan glazbeni servis Deezer te televizijuu pokretu, MAXtv To Go. Putem Deezera, imaju pri-stup 20 milijuna pjesama domaćih i stranih izvođača,koje mogu slušati gdje god se nalazili. Usluga je dos -tupna za 35 kn/ mj

atski Telekom je u Planu za poslovnu obitelj ponudio vrhunski uređaj - Sonyia Z. Riječ je o prvom uređaju iz premium kategorije koji donosi niz praktičnihina kao što su otpornost na vodu i prašinu. Ima mogućnost surfanja na 4G

ži, a pokreće ga četverojezgreni procesor od 1.5 GHz te 2GB RAM-a koji podupirunredne brzine rada. HT Sony Xperiu Z nudi u crnoj i bijeloj boji, a dostupan jeod 498 kuna.

hunska Sony Xperia Z

elekomunikacije


16/43


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuodič za inozemna ulaganja i suradnju

Pripremila: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkovi

Vlada Narodne RepubliKine

http://english.gov.cnMinistarstvo vanjskihposlova

http://www.fmprc.gocn/eng/Kinesko vijeće za pro-micanje međunarodnetrgovine

http://www.bizchi-nanow.com/Središnja carinska služKine

http://english.custogov.cn/publish/por-tal191/Ulaganja u Kinu

http://www.fdi.gov.cnpub/FDI_EN/News/sytp/t20070119_726htm

e informacije

v:

odna Republika Kinani grad:

ngšina:

6 410 km2ovništvo:

mlrdbeni jezik:

skita: 1 EUR = 8,0128

minbi - juana (CNY)

Robna razmjena s Indijom (2011.)

Izvoz Hrvatske u Kinu Uvoz Hrvatske iz Kine

Koža 21% Telekomunikacijska oprema 12%

Strojevi za pojedine ind. grane 20% Strojevi za AOP 8%

Kamen, pijesak, šljunak 16% Obuća 6%

Polimeri etilena 9% Odjeća 5%

Lijekovi 6% Televizijski prijemnici, projektori 4%

UKUPNI IZVOZ49

milijuna $UKUPNI UVOZ

1 446,6milijuna

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-

VATSKE U NARODNOJ REPUBLICI KINI

Veleposlanik: Ante Simonić Adresa: San Li Tun Diplomatic, Ofce

Building 2-7-2, 100600 Beijing, P.R. of

China

Tel: +86 10 6532 6241

Fax: +86 10 6532 6257

E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO NARODNE REPU-

BLIKE KINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Shen Zhifei, izvanredni iopunomoćeni veleposlanik

Adresa: Mlinovi 132, 10000 Zagreb,

Hrvatska

Tel: +385 1 46 37 011

Fax: +385 1 46 37 012

E-mail: [email protected]

Peking

Kina - neograničeni potencijali najbržerastućeg svjetskog gospodarstvaStrana ulaganja odigrala su značajnu ulogu u kineskom gospodarstvu, te su promakli Kinu u svjetskojtrgovini i utjecali na porast zaposlenosti u urbanim sredinama. Unatoč sve većoj liberalizaciji tržišta,Kina je još uvijek suočena s brojnim trgovinskim te drugim uvoznim preprekama.

Proizvodna linija za obradu ribe

Narodna Republika Kina najmnogoljudnija je ze-mlja s preko 20% ukupnog stanovništva u svijetu.Od 1987. godine kinesko gospodarstvo postupno semijenja iz planskog u sve više tržišno gospodarstvo.Danas je ono jedno od vodećih tranzicijskih gospo-darstava u svijetu, sa sve većim udjelom privatnog

sektora. Iako s još uvijek socijalističkim obilježjima,spomenuto tržišno gospodarstvo osiguralo je libe-ralizaciju cijena, slobodu upravljanja privatnim sek-torom, skalnu decentralizaciju, dopuštanje stranogulaganja i vanjske trgovine, te jačanje nancijskogsektora. Gospodarski razvoj uznapredovao je punobrže u priobalnim provincijama nego u unutrašnjostizemlje.

Struktura gospodarstvaUdio poljoprivrede u BDP-u iznosi 15%, s dopri -nosom ukupnoj zaposlenosti od 53%. Većina po-ljoprivredne proizvodnje u Kini ograničena je na

istoku zemlje. Kina je najveći svjetski proizvođačriže, pšenice, pamuka, duhana te je važan proizvo-đač čaja, šećerne trske i šećerne repe, uljarica i svile.Također zauzima prvo mjesto u proizvodnji crvenogmesa, ali i ribarstvo je znatno poraslo, najviše zbogpoboljšane tehnologije. Udio industrije u BDP-u

iznosi 53%, s doprinosom ukupnoj zaposlenosti od18%. Ugljen je najobilniji metal u Kini koji osigu-rava električnu energiju u više od 70% zemlje. Udiouslužnog sektora u BDP-u iznosi 32%, s doprino-som ukupnoj zaposlenosti od 29%. Razvijanje sek-tora usluga strateški je prioritet u zemlji, te zemljačini sve dodatne napore za podizanje vrijednosti unavedenom sektoru, poboljšanje kvalitete i učinko-vitosti javnih usluga i jačanje sektora u stvaranjunovih radnih mjesta.

Mogućnosti poslovne suradnjeS obzirom na velike mogućnosti koje Kina pruža,

Hrvatska je zainteresirana za više oblika suradnje,kroz zajednička ulaganja, transfer tehnologija i za-

jedničku proizvod nju. U prehrambe noj industriji javlja se mogućno st proizvod nje čokolade, vina imaslina. U području brodogradnje postoji moguć-nost suradnje u dizajniranju brodova za kineskabrodogradilišta. Osim brodogradnje, uz pomoć za-

jedničk ih ulaganj a javlja s e potreba z a izvozom trač-ničkih vozila, opreme za hidroelektrane i trafosta-nice koje se ne proizvode u Kini. U industriji naftepostoji mogućnost zajedničkih nastupa na trećimtržištima te održavanju bušotina. Osim navedenog,mogućnost suradnje javlja se i u području farmace -utike, IT tehnologije i poljoprivrede, gdje je nužnadodatna znanstveno-istraživačka suradnja.

Postupak uvoza roba i usluga u KinuUnatoč sve većoj liberalizaciji tržišta, Kina je još uvijeksuočena s brojnim trgovinskim preprekama, od pravnog

sustava, te drugim uvoznim preprekama. Određeniproizvodi, poput pamuka, biljnih ulja, žitarica, benzinai drugih srodnih proizvoda isključivo uvoze državnatrgovinska poduzeća. Trenutno su na snazi odredbekojima je stranim tvrtkama dopuštena distribucijaisključivo vlastitih proizvoda koje proizvode u Kini, nosve se veći napor ulaže u kreiranje novih smjernica ko-

jima će se dopustiti bavljenje trgovinom stranim tvrt-kama, ali uz određena ograničenja. Za sada, pri sva

Documents

BIZdirekt Sredisnja-Hrvatska 42 Travanj 2013