SVEUILITE U RIJECI

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveuilini studij: Menadment u turizmu

VALENTINO ARBUTINA

Financijski efekti investicijskog projekta

Seminarski rad

Opatija, 2015.

SVEUILITE U RIJECI

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveuilini studij: Meunarodni menadment u turizmu i ugostiteljstvu

Financijski efekti investicijskog projekta

Seminarski rad

Kolegij;MetodologijaStudent:Valentino ARBUTINA

znanstveno-

istraivakog rada

Mentor:Prof. dr. sc. ZoranMatinids2103

IVANOVIbroj:

Opatija, sijeanj 2015.

1. Sadraj

2. Uvod

Tema seminarskog rada je podruje kojim se bave mnogi znanstvenici,a to je ekonomija. Financijski efekti investicijskog projekta iznimno su bitni za menadment svakoga poduzea te e se na tom polju, ukoliko u poduzeu postoje kvalitetni i struni kadrovi, posvetiti velika pozornost i struan pristup. Podatke o financijskim efektima moemo pronai u detaljnim financijskim analizama koje se rade za svaki investicijski projekt. Navedeno proizlazi iz injenice da je financijska analiza skup tehnika za pretvaranje podataka iz financijskih izvjetaja u informacije relevantne za upravljanje. Pouzdanost financijske analize ovisi o koliini i tonosti informacija o projektu. Financijska analiza usmjerena je na dio raunovodstvenih informacija iz financijskih izvjetaja. Financijska analiza projekta sastavni je i najvaniji dio investicijske studije. Pouzdanost financijske analize ovisi o koliini i tonosti informacija o projektu. Cilj ovog rada je utvrditi u kojoj mjeri svi nabrojani efekti djeluju na investicije I projekte koji proizlaze iz njih. Iz navedenih razloga,ovaj istraivaki rad e istraivati puno radova koji sadravaju financijske efekte,financijsku analizu ili investicije u svojoj sri.

. Istraivaki rad strukturiran je tri glavna poglavlja koja se ne dijele na daljna podpoglavlja ve je u njima iznesena sva potrebna misao i zakljuci. Prvo glavno poglavlje retrospektivnog je karaktera. U njemu je napravljen kratak pregled deset znanstvenih lanaka koje su napisali struni autori. U njima je povuena poveznica sa temom seminarskog rada te su opisane bitne karakteristike rada.Godina nastanka lanaka koritenih u retrospektivnom djelu istraivakog rada ne prelazi 2005. godinu to e rei da niti jedan od njih ne postoji vie od deset godina. Takav kriterij uzet je iz razloga to navedeno vremensko razdoblje predstavlja razgranienje unutar kojega se moe smatrati da je neki od znanstvenih lanaka relevantan temelj za novonastali istraivaki rad, odnosno, da nije zastario i da se njegovi zakljuci ne mogu smatrati nebitnima u ovom istraivakom polju

Drugo poglavlje prikazuje analitiko-eksperimentalni dio u kojem se detaljno objanjava jedan lanak iz prijanjeg poglavlja,te se vri prikaz i interpretacija rezultata njegovih istraivanja. Navedeni znanstveni lanak napisali su Laura Alfaro ,Areendam Chanda, Sebnem Kalemli-Ozcan i Selin Sayek 2006. godine. Naslov lanka je "How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages". U etvrtom poglavlju nalazi se perspektivni dio u kojem autor ovog seminara iznosi svoje stajalite naspram teme istraivakog rada. ini to na nain da svojim rijeima komentira osobno miljenje o znanstvenim lancima koji su obraeni u prvom dijelu istraivakog rada te povlai poveznicu sa temom samog rada. Sami kraj istraivakog rada donosi zakljuak i saetak seminarskog rada. Zadnje poglavlje ovog rada donosi pregled bibliografije koja je koritena u izradi seminarskog rada.

Svrha rada je prikaz viestrukih financijskih uinaka odnosno efekta koje investicije I projekti koje oni nose proizvode. Cilj rada je upozoriti na eventualne neprilike i zapaanja uoena prilikom izrade ovog rada koje ovi efekti mogu proizvesti na ekonomske prilike kompanija ili ak gospodarstvo odreene drave,te iznijeti primjedbe kako bi se dogodila neka poboljanja po pitanju ove teme.

Tijekom pisanja ovog rada koritene su neke od znanstvenih metoda istraivanja,a to su: metoda studija sluaja, metoda komparacije, metoda dokazivanja, metoda deskripcije te metoda kompilacije.

3. Osvrt na predhodna istraivanja

U ovome poglavlju rada, itatelju e se nastojati dati pregled dosadanjih istraivanja inozemnih autora. Istraivanja su objavljena u znanstvenim lancima ije se vrijeme nastajanja pomie maksimalno deset godina unatrag. Takav pristup primjenjen je iz razloga to se znanstveno istraivanje do deset godina strara mogu smatrati relevantnima.

S obzirom na trenutnu situaciju u zemlji ali i u svijetu, tema istraivakog rada je veoma aktualna budui da financijski efekti koje investicijski projekti proizvode mogu znatno promijeniti krvnu sliku ekonomskog odnosno gospodarskog stanja regije,pa ak i cijele drave .

Dosadanja objavljena istraivanja pronaena su putem pretraivanja primarnih izvora podataka, tonije internetskih stranica na kojima se nalaze baze podataka sa objavljenim znanstvenim istraivanjima. Metodom eliminacije, odabrani su znanstveni lanci koji su u najblioj vezi sa temom istraivakog rada. U nastavku teksta slijedi kratki osvrt na deset znanstvenih lanaka koji poredani po rimskim bojevima.

I. Prvi znanstveni lanak napisala je tefania Alina sa Spiru Haret Univerziteta, 2013. godine. Naziv lanka je "Assesment of economic and financial risks in the case od the investment". lanak[footnoteRef:1] objanjava integrirani pristup koncepta i kontrolu tehnika upravljanja rizicima u investicijskom projektu koja je jako vana za procjenu financijskih efekta u odreenom financijskom projektu. U prvoj toci lanka koja je nazvana Introduction (uvodu lanka)pisac govori kako identifikacija rizika i razvrstavanje poinje u fazi planiranja i nastavlja sve do procesa provedbe projekta. Drugo poglavlje lanka, nazvano Literature review u kratkim crtama donosi teorijske aspekte rizika,a definira ga kao skup dogaaja koji mogu proizai iz drutvenih i meuljudskih odnosa,a nose tetu i nepovratne posljedice . Tree poglavlje Risk analysis steps and proper tools donosi tablicu u kojoj se pojanjava itateljima kako upravljanje rizicima obuhvaa odreene korake koji se odnose na identifikaciju rizika, kvantifikaciju rizika te razvoj odgovora na rizik i kontrolu istih.. etvrto poglavlje Typology of economical and financial risks: identification and interpretation nastoji prikazati koje se vrste rizika mogu pojaviti u investicijskim projektima.Takoer pisac nam govori kako rizik djeluje jednom kada se pojavi. Peto, ujedno i posljednje poglavlje lanka Evaluation of risks izraava kategorije koje su koritene za procjenu rizika tijekom investicijskog projekta poput rizika koji se mogu pojaviti temeljeno na prijanjim iskustvima te rizika koji se pojavljuju s obzirom na aktivnosti projekta.. Za kreiranje lanka, koriteno je 12 referenci,sve stranih autora, te se zakljuno moe rei kako je lanak relevantan te da je doprinjeo predmetu istraivanja. [1: tefania Alina sa Spiru Haret Univerziteta, 2013. godine. Naziv lanka je "Assesment of economic and financial risks in the case od the investment"]

II. Drugi znanstveni lanak koji je odabran napisao je Bogdan Rebiasz sa fakulteta University of Technology, Institute of Organization and Management iz Wroclawa. Naslov lanka glasi: "Efficiency and risk of investment projects probability distribution or possibility distribution",a sam lanak datira iz 2006.godine.Svaka gospodarska odluka praena je rizikom,ali su investicijske odluke optereene s posebno velikim rizikom. Kvantifikacija rizika pripada najteim zadatcima u upravljanju rizicima ulaganja projekta. lanak kae kako se trenutno koriste alternativno dva naina opisivanja parametara nesigurnosti i uinkovitosti procjene tih rizika: razdioba vjerojatnosti i nejasni(fuzzy) brojevi. Ovisno o tome kakva je izvjesnost ili u drugom sluaju neizvjesnost parametara dobivamo distribuciju mogunosti ili distribuciju vjerojatnosti omjera uinkovitosti. U praksi, najee se javlja takva situacija da za dio parametara moemo odrediti uinkovitost distribucije vjerojatnosti i neizvjesnosti,dok neki od njih mogu biti opisani kao niz mutnih parametara. U radu se razmatra nain raspodjele mogunosti genetske transformacije razvijen od strane skupa fuzzy distribucije vjerojatnosti, i obrnuto slinost distribucije vjerojatnosti u raspodjeli mogunosti. Daljna razrada lanka navodi da se ovo moe inovativno koristiti u procjeni uinkovitosti i rizika investicijskih projekata. Zadnje poglavlje lanka usporeuje korisnost ova dva naina da predstavljaju parametre uinkovitosti izrauna nesigurnosti. U zavrnom djelu objanjavaju se teze vezane za procjenu trokova zajednikog temeljnog kapitala u financijskom dijelu investicijskog projekta. U lanku je upotrebljavano izrazito mnogo grafova te je takoer koriten velik broj referenci,ak 32.

III. Trei odabrani lanak za retrospektivni dio djelo je Vilayat M. Valiyeva, direktora Instituta za znanstveno istraivanje za Economic Reforms of Ministry of Economy and Industry of the Republic of Azerbaijan . lanak je napisan 2014. godine a naslovljen je kao "Modeling Process of Decision Making on Selection of Investment Projects in Fuzzy Circumstances". Autor je sastavio teoriju kojom je zakljuio kako lanak prikazuje modele procesa odluivanja o odabiru investicijskih projekata u uvjetima multikriterija i mutnih ispravnih odluka . Na temelju toga, ispitivanje,ocjenjivanje i odabir grupe investicijskih projekata su formulirani tako da rijee zahtjeve temeljene na razliitim kriterijima uinkovitosti, a ine ih utjecaj razliitih tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, financijskih, organizacijskih, politikih i drugih faktora. lanak predlae novi algoritam za izbor optimalnog projekta na temelju odnosa preferencija prema stupnju relativne kvalitete projekata, primjenu metoda na temelju mutnih mnogostrukosti, odnos mutnih preferencija i izbora multikriterija koji omoguavaju jedan pristup rjeavanju problema. Predloena metodologija moe se uspjeno primijeniti u odluivanju o ocjeni i odabiru imbenika, kriterija i projekata za razliite sektore gospodarstva. lanak doprinosi razradi teme seminara jer kao i prethodni prikazuje proces ispitivanja i ocjenjivanja izrade investicijskog projekta. Od literature u izradi su navie doprinjeli Kriteriji za ocjenjivanje projekata[footnoteRef:2] [2: .www.cfin.ru//finanalysis]

IV. Autori idueg lanka su Michael Funke i Yu-Fu Chen. Naziv njihovog rada je " Booms, Recessions and Financial Turmoil: A Fresh Look at Investment Decisions under Cyclical Uncertainty " , a lanak je bio dio Scottish Journal of Political Economy iz 2010 godine. Dvojica autora sastavila su lanak tako da je prvo prikazan teorijski dio te je na kraju lanka sastavljen aplikativni dio lanka unutar kojega se matematiki i tabelarno prikazuju primjeri koji pomou formula dokazuju poantu lanka. Ovaj rad prouava interakciju izmeu ciklike nesigurnosti i ulaganja u stohastiki okvir realnih opcija gdje je potranja smjene stohastiki izmeu tri razliite drave, svaki s razliitim stopama zanoenja i nepostojanosti. U njihovom modelu, pomaci su voeni u tri drave Markov-modela prijelaza sa stalnim vjerojatnostima prijelaza. Veliina povezanosti izmeu ciklike nesigurnosti i ulaganja je kvantificirana koristei model simulacije. Glavni implikacija modela je ta da su recesija i financijska previranja su vani katalizatori za ekanje. Drugim rijeima, ovaj model pokazuje da makroekonomski rizik djeluje zastraujue u planiranju novih investicija,to definitivno moe igrati znaajnu ulogu u financijskom dijelu projekta. Od pisaca u rubrici literature,najvie su se koristila znanstvena djela Hamilton, J. D-a.

V. Idui lanak iz 2012. godine napisali su Ioan Cuzman, Daniel Manate i Pavel Farcas. lanak se odnosi na strategiju i viziju investiranja jedne financijske kompanije, a njegov izvorni naslov glasi " Vision and strategy at BANAT-CRISANA Financial Investment Company". lanak nastoji prikazati konkretan sluaj investicijskog drutva u kojem financijski performant upravljanja informacijama postaje nuan uvjet za stvaranje i odravanje investicijske inteligencije pogodne za atmosferu te investicijskim ciljevima kao i odravanje odgovornosti koju vlasnici zahtijevaju. U prvom poglavlju rada objanjavaju se strategija i vizija investicijskog drutva u menadmentu portfolio investicija. Drugo poglavlje logian je nastavak prvome te se nastoji prikazati znaenje i metode adekvatne investicijskoj strategiji. Tree poglavlje odnosi se zahtjeve vezane za zahtjeve konkurentske inteligencije. Na kraju lanka, dolazi se do zakljuka da je cilj top menadmenta kreirati optimalni instrument za upravljanje portfolio investicijama,kreiranje inovativne organizacijske kulture i uspostavljanje administracije znanja i informacija u sve tri komponente: poslovnoj inteligenciji, konkurentskoj inteligenciji te znanju organizacijskog menadmenta. Literatura ovog lanka nije ba preopirna,ali to ne znai da je to u velikoj mjeri utjecalo na razradu teme lanka.

VI. Hsiang-Chun Michael Lin i Hong Bo autori su estog po redu lanka u ovome istraivakom radu. Naslov lanka glasi "State-ownership and financial constraints on investment of Chinese-listed firms: new evidence ". Autor lanka objavio je rad u The European Journal of Finance u kojem ispituje kako dravno vlasnitvo na kompanijom utjee na financijska ogranienja ulaganja navedenih kineskih tvrtki u razdoblju 1999.--2.008.godine. Istraivanje je potvrdilo autorove predpostavke te dokazi pokazuju da firma u dravnom vlasnitvu ne dovodi do poveanog zaduivanja iz kineskog bankarskog sektora, te da injenica da je u dravnom vlasnitvo ne mora nuno smanjiti financijska ogranienja firme kontrolom dravnog bankarskog sektora . Rezultati dokazuju kako je postavljena teza od izuzetne vanosti za obje konvencionalne punomonike za financijska ogranienja, odnosno investicije - osjetljivost novanog toka, te nedavno razvijenog punomonika za financijska ogranienja, takozvanog KZ indeksa. Cilj istraivanja je postignut te rezultati ukazuju na to da je Kinin korporacijski pokret koji je na snazi s tim propusnim proraunskim ogranienjem koje je nekad ukljuivalo prisutnost drave uklonjeni zajedno s napretkom privatizacije. Te tvrtke, iako jo uvijek ukljuuju prisutnost drave u odluivanju,primjer su kako moderne korporacije posluju u trinom okruenju. Metodologija pisanja lanka je vrlo dobra,a literatura je u velikoj mjeri zasluna za dobar dojam koji lanak zasigurno ostavlja na svakoga tko ga proita.

VII. Dvoje vrlo interesantnih autora, Tatiana Danescu i Ovidiu Spatacean napisali su lanak pod nazivom " Analytical procedures used in financial audit for the evaluation of portfolio performances in case of financial investment companies"[footnoteRef:3] 2009. godine.. Glavni element i fokus lanka govori o provoenju financijskih revizijskih angamana za financijske investicije tvrtke temeljene u znaajnoj mjeri na koncepciju i obavljanje analitikih postupaka koji pomau revizoru u procesu izrade opih zakljuaka u vezi s performansama upravljanog portfelja. U lanku se naglaava pitanje u vezi s izgradnjom sustava pokazatelja za procjenu portfelja predstave, te se napominje pristup iz perspektive menaderskog portfelja, iako nije istraena njihova korisnost kao analitikih postupaka koji se koriste u angamanu financijske provedene u investicijskim drutavima .Autori lanka donose zakljuak kako su se rezultati istraivanja i uloga revizijskih aktivnosti u vezi s performansama portfelja dobiveni od financijsko investicijskih kompanija odrazili na svaku vrstu analitikog postupka koji se inae radio u reviziji. Samo 6 znanstvenih radova navedenih u rubrici literature dovodi u pitanje opsenost razrade teme ovog lanka,iako on zasigurno ne ostavlja takav dojam. [3: Dnescu and Sptcean Annales Universitatis Apulensis Series Oeconomica, 2009, vol. 1, issue 11, page 2 ]

VIII. " Corporate Financial and Investment Policies When Future Financing Is Not Frictionless "[footnoteRef:4] lanak je iz 2008. godine iji su autori Heitor Almeida, Murillo Campello and Michael Steven Weisbach. U navedenom lanku govori se o korporativnim i investicijskim pravila u vremenima kad e financiranje biti krhko . Autori lanka prouavaju model prema kojem e budua financijska ogranienja dovesti tvrtke u poziciju da imaju sklonost za ulaganja na kraa razdoblja povrata imovine, ulaganja s manje rizika i ulaganja koji koriste vie posuenu imovinu. Model takoer pokazuje kako investicijska iskrivljavanja prema vie tekuoj, sigurnijoj imovini variraju s graninim trokom inozemnog financiranja i sa vrstim unutarnjim novanim tokovima . Nadalje, tvrtke u gospodarstvima s manje razvijenim financijskim tritima ne samo da e poduzeti razliite koliine ulaganja, ali e takoer preuzeti razliite vrste ulaganja (sigurnije, kratkorone projekte koji su potencijalno manje isplativiji). Takoer istiu nekoliko predvianja koja nisu empirijski ispitana. Na primjer, njihov model predvia da su sigurnost ulaganja i likvidnost komplementarni: ograniene tvrtke e vjerojatno posebno smanjiti rizik od svojih najlikvidnijih ulaganja. Ovaj lanak ima jako dugaak spisak literature to naglaava trud i specifinu razradu korporativnih i investicijskih pravila,a metodologija lanka je takoer vrlo dobra. [4: "Corporate Financial and Investment Policies When Future Financing Is Not Frictionless " ,Heitor Almeida, Murillo Campello and Michael Steven Weisbach, 2008.]

IX. Idui lanak napisali su A.G. Granberg, N.N. Mikheeva ,V.I. Syslov ,T.S. Novikova and N.M. Ibragimov za Journal "Region: Economics and Sociology", 2010, vol. 4. Naslov lanka je "Assessing the efficiency of investment projects by application of the intersectoral interregional models: results of experimental calculations"[footnoteRef:5]. Cilj lanka je procjena uinkovitosti investicijskih projekata primjenom meusektorskih meuregionalnih modela. Rad razmatra metodika pitanja kako se na meusektorske meuregionalne modele mogu primijeniti procjene velikih investicijskih projekata koji se provode kroz javno-privatna partnerstva. Autori definiraju meusobno povezane pokazatelje projekta uinkovitosti na makroekonomskoj, regionalnoj i mikroekonomskih razini. Kako bi se dokazalo prednosti takvog pristupa, predstavlja eksperimentalne izraune za pojednostavljeno low-veliine primjer.U lanku su koristene metode promatranja, dokumentacije, financijska analiza te usporedbe podataka tjekom promatranog razdoblja,kao i matematika metoda. Rad je direktno povezan s temom istraivanja ovog seminara zbog prikaza efekata investicijskom projekta. [5: "Assessing the efficiency of investment projects by application of the intersectoral interregional models: results of experimental calculations",A.G. Granberg, N.N. Mikheeva ,V.I. Syslov ,T.S. Novikova and N.M. Ibragimov ,Journal "Region: Economics and Sociology", 2010, vol. 4]

X. Posljednji znanstveni lanak napisali su Laura Alfaro ,Areendam Chanda, Sebnem Kalemli-Ozcan i Selin Sayek 2006. godine. Naslov lanka je "How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages".[footnoteRef:6] Empirijska literatura ovog lanka pokuava pronai mjeovite dokaze o postojanju pozitivnih eksternalija produktivnosti u zemlji domainu generirane od stranih multinacionalnih kompanija. Predlae mehanizam koji naglaava ulogu lokalnih financijskih trita u omoguavanju izravnih stranih ulaganja (FDI) te promicanje rasta kroz dobavljaki lanac, rasvjetljavajui ovu empirijsku dvosmislenost. Navedeni lanak obiluje matematikim rjeenjima koji govore u korist i opravdavaju teoriju autora lanka te su izneseni dokazi putem matematikih izrauna. Takoer, skrenuta je panja na budua istraivanja kojima e se svakako dalje unaprijeivati mehanizmi kojima e se putem svih moguih metoda pokuati dokazati ova teorija. Navedene hipoteze u lanku, podkrijepljene su brojnim referencama i hipotezama drugih stranih autora koji takoer nastoje unaprijediti istraivanje financijskih efekata koji utjeu na temu lanka,ali naalost u zakljunom dijelu pisci objanjavaju da nisu pronaene pozitivne eksternalije produktivnosti u zemlji domainu. Osim toga,poglavlje kalibracije naglaava vanost lokalnih uvjeta (apsorpcijskih kapaciteta) za utjecaj izravnih stranih ulaganja na gospodarski rast. Znanstveni lanak je vrlo interesantan za samu temu istraivakog rada te e biti koriten u sljedeem dijelu. [6: "How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages", Laura Alfaro ,Areendam Chanda, Sebnem Kalemli-Ozcan i Selin Sayek, No 12522, NBER Working Papers from National Bureau of Economic Research, Inc 2006]

4. Analitiko-eksprimentalni dio

Unutar etvrtog poglavlja istraivakog rada, skrenuti e se pozornost na odabrani lanak. lanak e se nastojati obraditi na analitiko-eksperimentalnom principu tj. biti e detaljnije obraen nego to je to sluaj u drugom poglavlju rada. Njegova obrada provodi se na nain da se u poetku analizira teorijski dio lanka, a naknadno se analizira eksperimentalni dio, dio gdje je teorija pretoena na konkretan primjer

Za analitiko-eksperimentalni dio istraivakog rada, odabran je lanak iji su autori Laura Alfaro,Areendam Chanda,Sebnem Kalemli-Ozcan,Selin Sayek, napisan 2006. godine za National bureau of economic research. Naziv lanka je " How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages.". Uvod lanka objanjava sr teme koju su autori probali objasniti,a to je raireno uvjerenje meu politiarima da izravna strana ulaganja (FDI) poveavaju produktivnost zemlje domaina i potiu gospodarski razvoj. To uvjerenje proizlazi iz injenica da ne samo da izravna strana ulaganja izravno financiraju kapital,ve i stvaraju pozitivne eksternalije putem usvajanja strane tehnologije i know-how sustava. Ipak,autori navode da empirijski dokazi o postojanju takve pozitivne produktivnosti eksternalija djeluju osvjeavajue[footnoteRef:7] .Makro empirijska literatura pronalazi slabu potporu za pozitivan egzogeni uinak izravnih stranih ulaganja na ekonomski rast. Nalazi u ovoj literaturi ukazuju da je sposobnost neke zemlje da iskoristi FDI eksternalije moe biti ograniena lokalnim uvjetima, kao to su razvoj lokalnih financijskih trita ili obrazovna razina zemlje, tj, apsorpcijski kapaciteti. Borensztein, De Gregorio,i Lee (1998.) i Xu (2000.) pokazuju da izravna strana ulaganja donose tehnologiju, to znai vei rast samo kada zemlja domain ima minimalni prag zalihe ljudskog kapitala. Alfaro, Chanda,Kalemli-Ozcan i Sayek (2004.), Durham (2004.), a Hermes i Lensink (2003.) pruaju dokaze da samo zemlje s dobro razvijenim financijskim tritima mogu znaajno profitirati od izravnih stranih ulaganja u pogledu njihove stope rasta.Mikro empirijska literatura ovih autora pronalazi nejasne rezultate za uinak izravnih stranih ulaganja na produktivnost tvrtke. [7: Vidi Blomstrom i Kokko (1998), Gorg i Greenway (2004), Lipsey (2002), Barba Navaretti i Venables(2004), a Alfaro i Rodriguez-Clare (2004) za istraivanja i empirijske nalaze]

Svrha ovog istraivanja je dvostruka. Prvo, u teorijskom okviru, pokuava formalizirati

mehanizam kojim FDI dovodi do vee stope rasta u zemlji domainu putem povratne

veze, to je u skladu s mikro dokazima koje je pronala trea generacija studija .Mehanizam ovisi o stupnju razvoja domaeg financijskog sektora.Financijska trita djeluju kao kanal za povezivanje uinaka koji se ostvaruju i stvaraju pozitivne uinke prelijevanja.Ovaj kanal takoer u skladu s navedenom literaturom pokuava pokazati vanost apsorcijskih kapaciteta. Autori naglaavaju da ne postoji bilo koja druga studija da ima usklaene mirko i marko empirijske dokaze. Rezultati autora o vanosti financijskih trita i doprinose sa nekom novom literaturom koja naglaava vanost lokalnih politika i institucija za prednosti izravnih stranih ulaganja koja se tek trebaju realizirati. Antras (2003), primjerice, tvrdi da nedostatak adekvatnog ugovora i provedba prava vlasnitva moe ograniiti interakciju izmeu domaih i stranih tvrtki samo na zapoljavanje radne snage.

U drugoj polovici papira, autori koriste model za kvantitativnu procjenu kako e odgovor

rasta FDI-a ovisiti o stupnju razvoja financijskih trita. Dolaze do zakljuka da a) drei konstantan opseg strane prisutnosti, financijski dobro razvijena gospodarstva e doivjeti stope rasta koje su gotovo dva puta vee od onih stopa rasta koje e imati gospodarstava s loim financijskim tritima, b) poveava udio izravnih stranih ulaganja ili relativnu produktivnost inozemne tvrtke dovodi do veeg dodatnog rasta u financijski razvijenoj ekonomiji u usporedbi s onom produktivnosti u financijski nedovoljno razvijenim gospodarstvima. Poglavlje kalibracije, dodatno naglaava vanost lokalnih uvjeta kao to struktura trita i ljudski kapital, tzv apsorpcijski kapaciteti, za stvaranje pozitivnog utjecaja FDI-a na gospodarski rast. Na primjer, nalazimo vee uinke na rast kada je roba proizvedena od domaih tvrtki i MNP supstituti, a ne dopune.

Drugo glavno poglavlje lanka dotie se same biti teme, te se slijedom teksta prikazuju izrauni putem formula. itatelju se na taj nain nastoji prikazati postupak kojim je autor doao do zakljuaka na kraju lanka. Prvi dio drugog poglavlja prikazuje izraune za kuanstvo koje se naziva malim otvorenim gospodarstvom. Drugi dio drugog poglavlja prikazuje izraune za proizvodnju. Dijele se na gotove proizvode gospodarskog sektora i proizvodne procese stranih i domaih poduzea te sektor poluproizvoda . U svakom od ova tri

ulomka prikazani su izrauni kojim se prikazuje na koji nain funkcionira domaa proizvodnja pod utjecajem stranih direktnih investicija te kako reagiraju na njih. Tree poglavlje objanjava svrhu kalibracijske vjebe za prouavanje kvantitativnih uinka na rast izravnih stranih ulaganja, s naglaskom na razliitim razinama razvoja financijskog trita. Autori su poeli s opisom parametara koje se koristi u analizi. Oni grupiraju zemlje na temelju njihove razine razvoja financijskog trita. Razliite mjere su koriteni u literaturi se punomonika za razvoj financijskog trita. ire mjere financijskog razvoja trita, kao to su monetarni agregati kao udio BDP-a i kredita privatnom sektoru produenih financijskih institucija kao udio u BDP-u, prikazuju opseg financijskog posredovanja;s druge strane,poveanje kamatne stope prikazuje trokove posredovanja S obzirom da irenje izmeu aktivne i pasivne kamatne stope bolje prikazuje poantu naeg modela, kao mjere za razvoj financijskog trita,

uvidjeli smo da je alternativna mjera razvoja financijskog trita, kao to su veliine financijskog trinog udjela kredita privatnog sektora u ukupnoj bankarskoj aktivnosti, a reije su u vrlo slinoj korelaciji s kamatnim prinosima. Dakle, razliite mjere daju sline rezultate. U nastavku treeg poglavlja napravljene su takoer i Cob-Douglass proizvodna funkcija i analiza osjetljivosti gdje su autori promijenili lokalne uvjete te se usredotoili

na promjene u relativnoj sposobnosti zaklade diljem zemlje (razliiti H / L), uinke alternative praznine produktivnosti, promjene u trokovima poslovanja (), i na kraju, razliite elastinosti supstitucija (mijenjanjem ). Pred kraj treeg poglavlja pod nazivom promjene u relativnoj produktivnosti autori iznose neke injenice o izvedenim proraunima. Prvi scenarij prikazuje poveanje inozemnog prisutnost to je egzogeno poveanje udjela izravnih stranih ulaganja (via ). Tablica 2 navodi stope rasta za tri razliite razine financijskog razvoja u dodatku iznosa od stranog outputa u odnosu na domae proizvodnje (vrijednosti na njihove cijene). Kako bi se olakala rasprava, u tablici 3, oni takoer predstavljaju rezultate tablice 2 kao promjena u poveanju od 0.1 za . Na primjer, rezultati u tablici 3 pokazuju da poveanje od 0,1 do 0,2 odgovara utrostruenju razine vanjske proizvodnje. To poveava izravna strana ulaganja i stvara 1,25 posto poveanje toaka sa prosjenom stopom rasta u financijski dobro razvijenim zemljama. Poveanje od 0.88 posto sa prosjenom stopom rasta od financijski srednje razvijenim zemljama, i poveanje 0,61 postotnih bodova sa prosjenom stopom rasta u financijski slabo razvijenim zemljama. Zakljuak je da za isti iznos poveanja udjela izravnih stranih ulaganja, omoguena je dodatna stopa rasta u financijski dobro razvijenim zemljama gotovo dvostruko nego to je omoguena u financijski slabo razvijenim zemljama.

etvrto i posljednje poglavlje donosi zakljuak u kojem stoji da iako je raireno uvjerenje meu da izravna strana ulaganja stvaraju pozitivnu produktivnost eksternalije za zemlje domaine, empirijski dokazi ne potvruju tu tezu. U posebnom sluaju sa zemljama u razvoju, i mikro i makro empirijska knjievnost ne pronalazi bilo kakav utjecaj stranih direktnih investicija na domaina zemljama tvrtki produktivnosti i / ili agregata rasta ili negativni uinak. Teoretski modeli stranih direktnih investicija, s druge strane, implicira da su izravna strana ulaganja korisna za razvoj domaina zemlje. Nakon zakljuka autori predstavljaju neke od matematikih modela pomou izrauna s naglaskom na model financijskog trita. Predstavljaju model nesavrenog financijskog trita korisei pristup dravne provjere. Model je prilagoen od Kinga i Levinea,a koristei njihove prilagodbe autori navode da individualci imaju jednako financijsko bogatstvo koje je potvrda profita raznolikog potrtfelja tvrtki koje se bave inovativnim aktivnostima.

5. Perspektivni dio

U perspektivnom djelu rada prikazat e se stajalita autora spram teme istraivakog rada. Autori Laura Alfaro,Areendam Chanda,Sebnem Kalemli-Ozcan,Selin Sayek lanku " How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages." analiziraju najvanije aktualne znanstvene radove koji su se bavili prouavanjem kakav efekt imaju izravni strani investicijski projekti na financije i gospodarski rast zemlje. U ovom radu, autori su nastojali premostiti jaz izmeu teorijskih i empirijskih knjievnosti. Model koji prouavaju poiva na mehanizmu koji naglaava ulogu lokalnih financijskih trita u omoguavanju FDI-a da promie rast kroz stvaranje povratnih lanaca. Kad su financijska trita dovoljno razvijena, prednosti zemlje domaina iz lanaca izmeu vanjske i domae tvrtke pozitivno se prelijevaju na ostatak gospodarstva.

Kalibracijske vjebe pokazuju da porast izravnih stranih ulaganja dovodi do viih stopa rasta u financijski razvijenim zemlje u odnosu na onih u financijski slabo razvijene. Osim toga, poglavlje kalibracija naglaava vanost lokalnih uvjeta (apsorpcijska kapaciteta) za utjecaj izravnih stranih ulaganja na gospodarski rast. Nalazimo vee uinke na rast kada je roba proizvedena od strane domaih tvrtki. Politiari bi trebali biti oprezni kada provode politiku usmjerenu na privlaenje izravnih stranih ulaganja koja su komplementarna domaoj proizvodnji. Neosporna je korist ovog lanka za samu temu istraivanja jer nam pokazuje uinak direktnih stranih investicija na samo gospodarstvo neke zemlje to ne bi trebalo biti izraeno u toliko velikom omjeru kao to je u ovom sluaju.

6. Zakljuak

Investicijski projekti uvijek izazivaju financijske efekte na odreeno podruje,ponekad i nacionalno gospodarstvo zemlje domaina te su zbog toga uvijek interesantna tema za istraivaki rad.

U prilog tome govore brojna znanstvena istraivanja od kojih je njih deset navedeno u retrospektivnom djelu ovog istraivakog rada. Unutar njega sveukupno je prikazano i poblie objanjeno deset znanstvenih lanaka,ne starijih od deset godina,zbog relevantnosti teme, od kojih se svaki od njih, neki podalje i priblino, odnose na samu temu istraivakog rada. Svaki od navedenih lanaka u retrospektivnom djelu rada preuzet je sa internetskih baza podataka.. Jedan od tih lanka je "How Does Foreign Direct Investment Promote Economic Growth? Exploring the Effects of Financial Markets on Linkages" autora Laura Alfaro ,Areendam Chanda, Sebnem Kalemli-Ozcan i Selin Sayek iz 2006. godine koji je analitiko i eksperimentalno obraen u etvrtome poglavlju ovoga rada.

lanak detaljno objanjava pomou teorijskih i matematikih odnosnopraktinih primjera kakve financijske a i ostale efekte na gospodarstvo odreene zemlje mogi izazvati investicije,sposebnim naglaskom na direktne strane investicije(FDI). Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da e direktne strane investicije gotovo sigurno pozitivno djelovati na gospodarstvo zemlje na koju se investicije primjenjuju ako je istodovoljno razvijeno i moe u punom kapacitetu i obimu razviti tu investiciju. U drugom sluaju,postoji mogunost da e direktne strane investicije nee izazvati nikakve reakcije ili e pak izazvati negativne odnosno tetne efekte na gospodarstvo koje nije razvijeno to se najee moe zakljuiti u zemljama Afrikog kontinenta. Ovaj istraivaki rad, kao i svaki drugi budui, sigurno e doprinjeti na polju ekonomije glede financijskog efekta investicijskih projekata.