Financijski_potencijal_banaka

8/8/2019 Financijski_potencijal_banaka

1/23

Antun Jurman UDK 336.71(497.5)Prethodno priopenjePreliminary paper

FINANCIJSKI POTENCIJAL HRVATSKIH BANAKA, OBILJEJA IPROJEKCIJA RASTA

FINANCIAL POTENTIAL OF CROATIAN BANKS,CHARACTERISTICS AND GROWTH PROJECTION

ABSTRACT

Banks are financial institutions whose main business operation is gathering and raising financialmeans and directing them to clients in the form of credit and non-credit placements. The financial

potential of banks, i.e. the complete financial sources, was around 300 bn kunas at the end of 2006.The most important sector shaping the financial potential of banks is that of the population with ashare of about 37.6%; banking institutions, mainly foreign, account for about 26%, the share of companies is about 15.4% while the share of central and local administration is 4.4%. Researchresults show that in the past thirteen-year-period there has been a positive, linear and very closeconnection between the financial potential and domestic sources of the banks and the Croatian GDP.

Results also show that the changes in the financial potential and domestic sources for the banks react elastically to changes in the GDP. The realized Croatian GDP is actually the main source for theshaping of deposits made by the population and legal persons, as well as for other sources pointing,therefore, to the necessity for the banks to change the past crediting policy. Credits to the population,as the largest share in crediting, should be significantly slowed down, while financial monitoring of current operations and development of economic subjects should be significantly increased. A moreintense credit monitoring of the economy would result in a stronger increase of the GDP and the

financial potential of banks, while the system of multiplication of credits and deposits would enablebanks to strengthen their deposit base and profitability.

JEL: G21

Key words : deposits, credits, financial potential, gross domestic product, correlation, elasticity

1. Uvod

Poslovne banke prikupljaju kunske i devizne depozite u zemlji i u inozemstvu oddomaih i stranih fizikih i pravnih osoba te pribavljaju sredstva izdavanjem dunikih ivlasnikih vrijednosnica kao i uzimanjem kredita od banaka i ostalih financijskih institucija.Tako oblikovanu svotu sredstava zajedno s vlastitim izvorima usmjeravaju klijentima uobliku kreditnih i nekreditnih plasmana i ulau u svoj materijalni razvoj.

Na prikupljene depozite i pribavljena kreditna sredstva banke deponentima ivjerovnicima obraunavaju pasivnu kamatu koju podmiruju sredstvima iz naplaene aktivne redoviti profesor, Ekonomski fakultet Rijeka, e-mail: [email protected] primljen u urednitvo: 15.06.2008.


2/23

kamate obraunane na kreditne i nekreditne plasmane. Neto kamatni prihodi u hrvatskimbankama ine u prosjeku preko 70% ukupnih prihoda iz kojih se podmiruje najvei dioadministrativnih i ostalih trokova, drugih rashoda iz poslovanja i formira financijski rezultatbanaka.

Iz tih razloga hrvatske banke nastoje poveati ukupne izvore kako bi podmirilepotranju za kreditima fizikih i pravnih osoba, a u nedostatku domaih izvora zaduuju se uinozemstvu.

Obavljajui kreditne i depozitne, ali i druge financijske poslove, te poslujui poklasinim bankarskim naelima (likvidnost, sigurnost i rentabilnost), banke trebajuostvarivati dobit koju raspodjeljuju za isplatu dividende dioniarima, ali i za jaanjekapitalnih i ostalih priuva da bi stvorile osnovicu za poveanje svog poslovanja.

U ovom su radu analizirane osnovne znaajke financijskog potencijala banaka,posebno visina i struktura izvora prema vrstama i institucionalnim sektorima, ispitana jekorelacija i elastinost financijskog potencijala i bruto domaeg proizvoda (BDP) Hrvatske te je izraunana projekcija rasta ukupnih izvora sredstava banaka za petogodinje razdoblje. Uzakljuku su rezimirani rezultati istraivanja.

2. Osnovne znaajke financijskog potencijala banaka

Financijski potencijal je zbroj svih pozicija u pasivi bilance banaka, aine ga vlastitasredstva (kapital i rezerve) prikupljeni depoziti i pribavljeni krediti od domaih i stranihfizikih i pravnih osoba u zemlji i u inozemstvu. Prema podacima iz konsolidirane bilancehrvatskih banaka, a konsolidirana su meusobna potraivanja i obveze izmeu banaka,ostvarena ukupna sredstva banaka zajedno s raznim oblicima kapitala krajem 2006. godinedosegla su razinu od 299,3 mlrd. kuna. Bez obzira to se udio banaka u ukupnoj neto imovinisvih financijskih posrednika zadnjih nekoliko godina postupno smanjuje, banke jo uvijekizravno upravljaju s preko trietvrtine financijskih sredstava u Hrvatskoj. Ako se k tome dodaimovina mirovinskih i raznih investicijskih fondova, kojima upravljaju drutva osnovana odstrane banaka i imovina leazing drutava u vlasnitvu banaka, moe se rei da banke izravno iposredno nadziru preko 90% financijskih sredstava u Hrvatskoj.

Financijski potencijal, odnosno ukupni izvori sredstava banaka prikazani su u tablici 1.


3/23

Tablica 1

Visina i struktura pasive hrvatskih banaka u razdoblju od 2004. do 2006. godine

Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

Izvor: HNB (2007) Bilten br. 123, str. 23

Financijski potencijal banaka poveava se iz godine u godinu, od 225,5 mlrd. u 2004. na255,3 mlrd. u 2005., toini rast od 13,2%, da bi se u 2006. godini poveao za daljnjih 17,2%i dosegao razinu od 299,3 mlrd.

Radi utvrivanja osnovnih znaajki financijskog potencijala potrebno je analiziratistrukturu pasive bilance banaka prema vrstama izvora te sektorsku i valutnu strukturu izvora.

2.1. Struktura financijskog potencijala prema vrstama izvora

Prikupljeni depoziti kao i pribavljena kunska i devizna sredstva pojavljuju se kaokratkoroni i dugoroni izvori u razliitim oblicima.

- Depozitni novacukljuuje kunska novana sredstva na iro-raunima i tekuimraunima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaanja. To su transakcijskidepoziti koji vlasnicima rauna slue za obavljanje tekuih plaanja i njihova razina napojedinanim raunima svakodnevno varira, ali na skupnoj osnovi trajno se poveava izmjeseca u mjesec, odnosno iz godine u godinu, od 23,6 mlrd. u 2004. na 26,7 mlrd. u 2005. tena 33,9 mlrd. krajem 2006. godine. Udio depozitnog novca u ukupnim izvorima zadnjihnekoliko godina kree se od 10,4% do 11,3%.

Imajui u vidu da banke na ta sredstva iz godine u godinu smanjuju visinu kamatnestope, a ona je u prosincu 2006. bila samo 0,56% godinje, depozitni novac je, po odbitkuobvezne priuve i uz stanovitu ronu transformaciju, znaajan izvor bankama za odobravanjekredita, prvenstveno kratkoronih, koje banke plasiraju fizikim i pravnim osobama po

O p i s 2004. 2005. 2006.Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio

1. Depozitni novac 23.591 10,5 26.653 10,4 33.912 11,32. tedni i oro eni depoziti 22.479 10,0 27.992 11,0 44.837 15,03. Devizni depoziti 81.743 36,2 86.761 34,0 88.257 29,54. Obveznice i instrumenti

trita novca 1.164 0,5 1.077 0,4 844 0,35. Inozemna pasiva 61.164 27,1 67.112 26,3 76.076 25,46. Depoziti sredinje drave 6.822 3,0 9.287 3,6 10.800 3,67. Krediti od HNB 409 0,2 4.216 1,7 3.911 1,38. Ograni eni i blokirani

depoziti 2.055 0,9 2.036 0,8 2.448 0,89. Kapitalski ra uni 28.666 12,7 32.666 12,8 40.801 13,6

10. Ostalo (neto) -2.547 -1,1 -2.480 -1,0 -2.626 -0,8U k u p n a p a s i v a 225.546 100,0 255.320 100,0 299.258 100,0


4/23

prosjenoj kamatnoj stopi od 10%. Sa stajalita profitabilnosti depozitni novac omoguavabankama vrlo visoku zaradu na razlici izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, mada trebapritom naglasiti da su i trokovi banaka vezani uz voenje transakcijskih rauna prilinovisoki.

- tedni i oroeni depozitisu uglavnom kunski oroeni depoziti i kunski depoziti sotkaznim rokom, a neznatno kunski tedni depoziti po vienju, zato to je irokomafirmacijom tekuih rauna veina banaka prestala izdavati graanima tedne knjiice zakunsku tednju i one u praksi postupno nestaju.

Znatno viim kamatnim stopama, prosjeno 2,94% na kratkorone depozite i prosjeno4,32% na dugorone depozite, banke potiu deponente na oroavanje sredstava, tako da se takategorija izvora sve vie poveava, od 22,5 mlrd. u 2004., toini 10% pasive banaka, na44,8 mlrd. u 2006., a to je ve 15% ukupnih izvora. tedni i oroeni depoziti su kvalitetanizvor za odobravanje dugoronih kredita u bankama.

- Devizni depozitisu devizni depoziti po vienju, oroeni devizni depoziti i deviznidepoziti s otkaznim rokom. Devizni depoziti postupno rastu, od 81,7 mlrd. u 2004. na 88,3mlrd. u 2006. godini, ali sporije od rasta ukupne pasive, odnosno ostalih kategorija izvora,tako da se njihov udio u ukupnoj pasivi smanjuje od 36,2% u 2004. na 29,5% u 2006. godini.Sporiji rast deviznih, a bri rast kunskih depozita posljedica je poslovne politike banaka kojeneto viim kamatnim stopama potiu rast kunskih oroenih depozita, ali i sve veegpovjerenja graana u kunsku tednju. Zadnjih nekoliko godina od ukupnih deviznih depozita80 do 85% odnosi se na deviznu tednju graana, a priblino 75% su oroeni depoziti.

Devizni depoziti su bankama izvor za odobravanje deviznih kredita u zemlji i uinozemstvu, slue za obavljanje meunarodnog platnog prometa i kao kolateral za raznedevizne aranmane u inozemstvu, a jednim dijelom devizna sredstva konvertiraju se u kunskai plasiraju klijentima za razliite namjene.

- Obveznice i instrumenti trita novcasu neto obveze banaka po izdanim dunikimvrijednosnim papirima i primljeni krediti u kunama. Instrumenti trita novca su izdaniblagajniki zapisi, izdane i akceptirane mjenice te ostali duniki vrijednosni papiri. Svotatako pribavljenih sredstava krajem 2006. godine manja je nego prethodne dvije godine i iznosisamo 0,8 mlrd., toini 0,3% ukupne pasive, te ukazuje da hrvatske banke jo uvijek nisuuvele praksu izdavanja dunikih vrijednosnih papira na domaem tritu radi pribavljanjakunskih izvora.

- Inozemna pasivaobuhvaa razne oblike deviznih i kunskih obveza prema stranimbankama i ostalim pravnim i fizikim osobama: iro-raune i tekue raune, tedne depozite(ukljuujui loro akreditive i ostala pokria), oroene depozite i primljene kredite. U sklopuprimljenih kredita iskazani su i izdani podreeni i hibridni instrumenti koje su upisaliinozemni investitori, a banke ih kao specifini oblik dopunskog kapitala ukljuuju u izraun jamstvenog kapitala. Od 76,1 mlrd. obveza prema inozemstvu krajem 2006. godine preko90% su obveze prema bankama, a neto manje od 10% su obveze prema strancima. Priblino53% su inozemni krediti, preko 38% su uzeti oroeni depoziti, a neto manje od 9% sukratkoroni depoziti i ostale obveze.

- Depoziti sredinje dravesu svi oblici kunskih i deviznih obveza banaka premasredinjoj dravi, to znai prema Republici Hrvatskoj i republikim fondovima. Depoziti


5/23


6/23

Tablica 2

Izvori sredstava banaka prema institucionalnim sektorima u razdoblju od 2004. do2006. godine

Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaS e k t o r 2004. 2005. 2006.

Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio___________________________________________________________________________1. Sredinja drava 6.822 3,0 9.287 3,6 10.800 3,62. Lokalna drava 2.592 1,1 2.215 0,9 2.331 0,83. Trgovaka drutva 35.791 15,9 36.473 14,3 45.959 15,44. Stanovnitvo 88.670 39,3 99.341 38,9 112.626 37,65. Bankarske institucije 56.821 25,2 66.503 26,0 76.878 25,76. Nebankarske financijske

institucije i ostalo 6.184 2,8 8.835 3,5 9.864 3,37. Kapitalski rauni 28.666 12,7 32.666 12,8 40.800 13,6___________________________________________________________________________

U k u p n o 225.546 100,0 255.320 100,0 299.258 100,0Izvor: HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 23 29.

Podaci u tablici 2 ukazuju da se u protekle tri godine nisu dogodile znaajnije promjeneu oblikovanju izvora sredstava banaka.

- Udio depozita i ostalih sredstavasredinje drave u ukupnoj pasivi neznatno je

povean, od 3,0% u 2004. na 3,6% u 2006. godini, dok se u istom razdoblju udio sredstavalokalne drave(upanije, gradovi i opine) neznatno smanjio, od 1,1% u 2004. na 0,8% u

2006. godini.

- Sredstvatrgovakih drutava, bez obzira na velik apsolutni rast i to od 35,8 mlrd. u2004. na 46,0 mlrd. u 2006., zadravaju priblino jednak znaaj u oblikovanju financijskogpotencijala banaka. Njihov udio u ukupnim izvorima smanjen je od 15,9% u 2004. na 14,3% u2005., ali se u 2006. godini ponovno poveao na 15,4%.

- Najznaajniji izvor sredstava banaka sudepoziti stanovnitvakoji se u masipoveavaju, ali se njihov udio u potencijalu postupno smanjuje, i to od 88,7 mlrd. u 2004. toini 39,3% ukupnih izvora, na 112,6 mlrd. u 2006. s udjelom od 37,6%. Sporiji rast depozitastanovnitva od rasta ukupnih izvora posljedica je preusmjeravanja sredstava graana izbanaka u novane, obveznike, dionike i mjeovite investicijske fondove, ali i mirovinskefondove u kojima ulagai ostvaruju vie prinose nego to su kamate na kunske i deviznedepozite u bankama.

- Sredstvabankarskih institucija u zemlji i iz inozemstvapo svom znaaju drugi suizvor financiranja banaka. Ova kategorija sredstava poveana je od 56,8 mlrd. u 2004. na 76,9mlrd. u 2006. godini, ali se njihov udio bitno ne mijenja i kree se od 25,2% do 26,0%.


7/23

2.3. Valutna struktura izvora sredstava banaka

Banke prikupljaju depozite i pribavljaju kreditna sredstva u domaoj i stranim valutama.Valutna struktura izvora sredstava prikazana je u tablici 3.

Tablica 3 - Valutna struktura izvora sredstava banaka u razdobljuod 2004. do 2006. godineU milijunima kuna i postocima_____________________________________________________________

Izvori 2004. 2005. 2006.Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio

_____________________________________________________________- Devizni 138.261 61,3 141.284 55,3 146.162 48,8- Kunski 87.285 38,7 114.036 44,7 153.096 51,2_____________________________________________________________Ukupno 225.546 100,0 255.320 100,0 299.258 100,0

_____________________________________________________________Izvor: HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 26 29.

Podaci ukazuju na promjenu valutne strukture ukupnih izvora sredstava banaka. Tako jeudio deviznih izvora smanjen od 61,3% u 2004. na 48,8% u 2006. godini, dok je istovremenoudio kunskih izvora povean od 38,7% u 2004. na 51,2% u 2006. godini. Ova promjenastrukture izvora posljedica je vie razloga.

Prvo, snano poveanje kapitalskih rauna, pogotovo u 2006. godini, u najveoj mjeriradi provedene dokapitalizacije evidentirano je u pasivi banaka u domaoj valuti bez obzira ukojoj je valuti stvarna uplata izvrena.

Drugo, inozemna pasiva banaka bila je ranijih godina gotovo iskljuivo u stranimvalutama, a neznatno u kunama, da bi se banke postupno sve vie zaduivale u kunama. Tako je ve u 2004. godini udio kunskih obveza u inozemnoj pasivi 10,8%, a u 2006.ak 27,6%.

Tree, kao to je ve reeno, tednja u kunama u 2005. i 2006. godini atraktivnija je odtednje u devizama radi veih kamatnih stopa i aprecijacije kune u odnosu na EUR i USD, paulagai svoje depozite preusmjeravaju u kunsku tednju. K tome treba dodati da je relativnoniska stopa inflacije2 tijekom proteklih godina djelovala pozitivno na uspostavupovjerenja u domau valutu, tako da je u znaajnoj mjeri zaustavljen dugogodinji proces u

kojem su graani svoja ute

ena sredstva konvertirali u strane valute kako bi o

uvali realnuvrijednost svojih uteda.

etvrto, bez obzira to je preteiti dio deviznih depozita u eurima, neusklaenostkretanja deviznih teajeva poremetila je na odreeni nain percepciju hrvatskih graana odeviznoj tednji, odnosno o tednji u stranim valutama. Naime stanovnitvo oekuje da semeunarodna vrijednost domae valute izraena deviznim teajem koliko toliko usklauje spromjenom (padom) unutranje vrijednosti valute, odnosno inflacijom, bez obzira to naoblikovanje deviznog teaja, osim ponude i potranje, djeluje nizimbenika kao npr. paritetkupovnih snaga, stanje platne bilance, promjene unutranje vrijednosti valute, psiholoki i

2 Ostvarena prosjena stopa inflacije u razdoblju od 2000. do 2006. godine je 2,93%Izraunano prema: HNB (2007.) Bilten br. 123.


8/23

politiki imbenici itd. (Dvornik 1980., Shapiro 1991.).

Sve su to razlozi koji su djelovali na promjenu valutne strukture pasive banaka,odnosno na smanjenje udjela deviznih i poveanje udjela kunskih u ukupnim izvorimabanaka.

3. imbenici oblikovanja financijskog potencijala banaka

Na oblikovanje visine i strukture financijskog potencijala banaka odnosno na pojedinukategoriju izvora sredstava djeluje mnotvo razliitihimbenika.

Depoziti stanovnitva,kao najznaajniji izvor u pasivi banaka, ovise u najveoj mjeri oprimanjima stanovnitva u obliku plaa, mirovina, socijalnih primanja, primanja odpovremenog rada i samostalnog rada, zarade od kapitala (kamate i dividende i sl.), raznihpomoi, doznaka iz inozemstva i ostalih primanja. Osim doznaka iz inozemstva, sva ostalaprimanja uglavnom potjeu iz ostvarenog BDP-a Hrvatske, bez obzira u kojem su obliku, npr.mirovine iz prorauna, plae sa iro-rauna poduzea, kamate sa iro-rauna banaka itd.

Mada su primanja stanovnitva osnovna determinanta u oblikovanju visine njihovihtednih uloga kod banaka, na odluke graana u kojoje valuti tedjeti, hoe li drati sredstvana raunima po vienju ili ih oroavati, kupovati dunike ili vlasnike vrijednosnice, ulagatiu mirovinske fondove, investicijske fondove ili samo tezaurirati novana sredstva djelujemnotvo razliitih imbenika kao npr. financijski uvjeti (kamatne stope, stabilnost unutranjevrijednosti novca izraena inflacijom, stabilnost meunarodne vrijednosti domae valuteizraena deviznim teajem, porezna politika itd.), socioloki uvjeti (migracije stanovnitva izsela u grad, migracije unutar zemlje i izvan zemlje, veliina domainstava itd.), psiholokiuvjeti (sklonost tednji, motivi za tednju itd.), politiki uvjeti, organizacijsko-tehniki uvjetibanaka (broj i rairenost altera, kanali distribucije bankarskih usluga, odnos osoblja premagraanima itd.) i ostaliimbenici.

Ne umanjujui znaaj bilo kojeg od navedenihimbenika u oblikovanju kunske idevizne tednje stanovnitva, ipak se moe rei da je osnovna determinanta formiranjadepozita graana, odnosno glavno izvorite tednje ostvareni BDP Hrvatske, bez obzira da lise to iskazuje izravno ili posredno.

Depoziti trgovakih drutava vode se u kunama i u stranim valutama, a mogu bititransakcijski (iro i devizni rauni) i tedni depoziti (oroeni depoziti, depoziti s otkaznim

rokom i ogranieni depoziti). Visina kunskih transakcijskih depozita ovisi prvenstveno orazini gospodarske aktivnosti trgovakih drutava, odnosno o opsegu njihovog poslovanja kao

i o opoj likvidnosti gospodarstva. Visina sredstava na deviznim raunima ovisi o opseguplatnog prometa prema inozemstvu koja obavljaju trgovaka drutva u svezi izvoza i uvozaroba, usluga i ostalih transakcija sa stranim osobama. Kako se u pravilu devizni priljevi nakonpodmirenja obveza prema inozemstvu konvertiraju u kune, a nedostajua devizna sredstvaotkupljuju od banaka uz polaganje kunskog pokria, s pravom se moe rei da na visinutransakcijskih depozita trgovakih drutava u najopenitijem smislu djeluje visina ostvarenogBDP-a Hrvatske. Razina kunskih i deviznih dugoronih tednih depozita trgovakih drutavaovisi najvie o akumulativnoj i reproduktivnoj sposobnosti poduzea, a razina kratkoronihdepozita trgovakih drutava ovisi prvenstveno o likvidnosti poduzea, odnosno oimbenicima koji djeluju na odvijanje poslovanja gospodarskih subjekata. Jednako takoostvareni BDP Hrvatske u najveoj je mjeri izvorite tednih depozita trgovakih drutava


9/23

kod banaka.

Depoziti sredinje i lokalne draveoblikuju se u najveoj mjeri uplatama stanovnitva,poduzea i ostalih osoba, bez obzira jesu li to uplaeni porezi, doprinosi, carine i sl., kao izaduivanjem u zemlji i u inozemstvu. Bez obzira na opseg zaduivanja, glavniimbenik, o

kojem ovisi razina depozita sredinje i lokalne drave, ostvareni je BDP Hrvatske.Vlastita sredstva poveavaju se dokapitalizacijom, odnosno poveanjem dionikog

kapitala banaka koja se u hrvatskim uvjetima obavlja uglavnom iz inozemnih izvora, amanjim dijelom toine domae fizike i pravne osobe te raspodjelom financijskog rezultata(dobitka) banaka, odnosno unosom sredstava u razne oblike njihovih kapitalnih priuva.Izvorite tih sredstava je naplaena kamata na kredite i ostali prihodi banaka, pa se takoermoe rei da je ostvareni BDP Hrvatske u najveoj mjeri izvorite poveanja tog dijelakapitalskih rauna banaka.

Zaduivanje banaka u inozemstvu, iskazano poveanjeminozemne pasive,znai priljevkapitala koji poveava financijski potencijal banaka. Zaduivanje sredinje i lokalne dravekao i trgovakih drutava u dijelu neutroenih sredstava, znai poveanje njihovih depozita naraunima kod banaka koje se iskazuje kao poveanje financijskog potencijala banaka.

Iz navedenog proizlazi da je ostvareni BDP Hrvatske najznaajniji imbenik, odnosnoglavna determinanta koja djeluje na poveanje financijskog potencijala banaka.

4. Financijski potencijal i bruto domai proizvod

Bruto domai proizvod (BDP) iskazuje trinu vrijednost svih proizvedenih dobara iusluga rezidentnih jedinica, tj. zbroj dodanih vrijednosti po djelatnostima uz ukljuivanje uobraun usluga financijskog posredovanja kao i poreza na proizvode minus subvencija naproizvode.3 Budui da je ostvareni BDP u osnovi izvorite ope, zajednike, investicijske iindividualne potronje, ali i novanih depozita fizikih i pravnih osoba, kao i sredinje ilokalne drave, koji se u najveoj mjeri iskazuju visinom transakcijskih, tednih, oroenih iogranienih depozita u bankama, u radu je ispitana korelacija i elastinost financijskogpotencijala banaka prema BDP-u Hrvatske.

Financijski potencijal banaka oblikuje se prvenstveno iz domaih izvora, a nedostajuasredstva banke pribavljaju zaduivanjem u inozemstvu (tablica 4 i grafikon 1).

3 Dravni zavod za statistiku (2006.) Statistiki ljetopis 2005, str.192.


10/23

Tablica 4

Visina i struktura financijskog potencijala banaka i BDP-a Hrvatske u razdoblju od1994. do 2006. godine

Na kraju razdoblja, u milijunima kunaGodina Ukupni izvori Inozemna Udio inozemne Domai Ostvareni

banaka pasiva pasive (u %) izvori BDP1994. 54.620 13.135 24,0 41.485 87.4411995. 62.054 15.150 24,4 47.504 98.3821996. 67.483 12.467 18,5 55.016 107.9811997. 85.309 13.807 16,2 71.502 123.8111998. 93.326 16.177 17,3 77.149 137.6041999. 93.252 17.170 18,4 76.082 141.5792000. 109.949 17.810 16,2 92.139 152.5192001. 142.606 21.858 15,3 120.748 165.6402002. 165.622 35.024 21,1 130.598 179.3902003. 195.278 49.932 25,6 145.346 193.0672004. 225.546 61.164 27,1 164.382 207.0822005. 255.320 67.112 26,3 188.208 229.0312006. 299.258 76.076 25,4 223.182 250.590

Izvor: HNB (2000.) Bilten br. 55, str. 30; HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 23;Dravni zavod za statistiku (2006.) Statistiki ljetopis 2005, str.192.


11/23

Grafikon 1

Ostvareni BDP, financijski potencijal i domai izvori hrvatskih banaka u razdoblju od1994. do 2006. godine

U milijardama kuna

0

50

100

150

200

250

300

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Financijski potencijalDoma i izvoriBDP

U promatranom razdoblju banke su koristile inozemne izvore od minimalno 15,3% u

2001. do maksimalno 27,1% u 2004. godini ovisno o potrebama, ali i o mogunostimazaduenja kod stranih banaka. Pritom se moe uoiti razdoblje od 1994. do 2001. godine ukojem se udio inozemnih zaduenja postupno smanjuje od 24% na 15,3% i razdoblje od 2001.na dalje, u kojem se udio inozemne pasive u financijskom potencijalu banaka snanopoveava od 15,3% u 2001. na 27,1% u 2004., da bi u 2006. godini bio 25,4%. Razliit udiozaduenja banaka u ukupnoj pasivi utjecao je i na stopu rasta financijskog potencijala.

- U razdoblju od 1994. do 2001. prosjena godinja stopa rasta ostvarenog BDP-a je9,56%, stopa rasta financijskog potencijala 14,69%, a stopa rasta domaih izvora banaka je16,49%.

- U razdoblju od 2001. do 2006. godine prosjena godinja stopa rasta ostvarenog BDP-a je 8,63%, financijskog potencijala 15,98% i domaih izvora banaka 13,07%.

Znatno bri rast financijskog potencijala banaka od rasta domaih izvora posljedica jevrlo intenzivnog poveanja inozemne pasive banaka koja se u razdoblju od 2001. do 2006.poveala od 21,9 mlrd. na 76,1 mlrd. ili prosjeno godinje 28,3%.

Bez obzira to na rast pojedine kategorije izvora sredstava kojiine financijskipotencijal banaka djeluje niz razliitih imbenika, pretpostavlja se da je bitanimbenikpoveanja sredstava banaka ostvareni BDP Hrvatske.


12/23

4.1. Korelacija financijskog potencijala i bruto domaeg proizvoda

Statistikom metodom korelacije ispituje se zavisnost dviju ili vie varijabli posmjeru, obliku i jakosti (aval 1992., oi, Serdar 2002.). U radu se polazi od pretpostavke

da je financijski potencijal banaka zavisna varijabla (Y), a BDP nezavisna varijabla (X). Uispitivanju se koriste podaci iskazani po tekuim cijenama u razdoblju od 1994. do 2006.godine. Ispituje se korelacija ukupnog financijskog potencijala i BDP-a te korelacijafinancijskog potencijala banaka iz domaih izvora i BDP-a da bi se utvrdio znaaj inozemnihizvora u oblikovanju ukupnih izvora hrvatskih banaka.

U tablici 5 prikazano je izraunavanje jednadbi regresije, koeficijenta korelacije ikoeficijenta determinacije, a u grafikonu 2 prikazan je dijagram rasipanja parova vrijednostiBDP-a i financijskog potencijala banaka.


13/23

Tablica 5

Izraunavanje korelacije financijskog potencijala banaka i BDP-a Hrvatske u razdobljuod 1994. do 2006. godine.

U milijardama kuna

GodinaBruto

domaiproizvod

X

Financijskipotencijal

banakaY

X2 Y2 XY

1 2 3 4 5 61994. 87,4 54,6 7.638,76 2.981,16 4.772,041995. 98,4 62,7 9.682,56 3.931,29 6.169,681996. 108,0 67,5 11.664,00 4.556,25 7.290,001997. 123,8 85,3 15.326,44 7.276,09 10.560,141998. 137,6 93,3 18.933,76 8.704,89 12.838,081999. 141,2 93,3 19.937,44 8.704,89 13.173,962000. 152,5 109,9 23.256,25 12.078,01 16.759,752001. 165,6 142,6 27.423,36 20.334,76 23.614,562002. 179,4 165,6 32.184,36 27.423,36 29.708,642003. 193,1 195,3 37.287,61 38.142,09 37.712,432004. 207,1 225,5 42.890,41 50.850,25 46.701,052005. 229,0 255,3 52.441,00 65.178,09 58.463,702006. 250,6 299,3 62.800,36 89.580,45 75.004,58

Ukupno 2.073,7 1.850,2 361.466,31 339.741,58 342.768,61Izvor: Podaci iz tablice 4

X = N

X =13

7,073.2 = 52,159 Y = N

Y =13

2,850.1 = 32,142

Raunanje Yc:

b =

X X X

Y X XY 2

b = 7,073.252,15931,466.3612,850.152,15961,768.342

= 1,55

b =1,55

a = X bY

a = 52,15955,132,142 = -104,94

Yc = -104,94 + 1,55 X

Raunanje Xc:

b' =

Y Y Y

X Y XY 2

b = 2,850.132,14258,741.3397,073.232,14261,768.342

=

b' =0,62

a' = Y b X a = 32,14262,052,159 =a =71,28

Xc = 71,28 + 0,62 Y


14/23

13

Koeficijent korelacije: r = bb = 62,055,1 = 0,98

Koeficijent determinacije (R2): r = 2 R R2 = 0,961

Grafikon 2BDP i financijski potencijal banaka u razdoblju od 1994. do 2006. godine, u milijardama

kuna

'94 '95'96

'97 '98'99'00

'01'02

'03

'04

'05

'06

80 100 120 140 160 180 200 220 240 260

BDP

0

50

100

150

200

250

300

350

F i n a n c i

j s k i p o

t e n c

i j a l Yc

Na osnovi izraunanih pokazatelja kao i dijagrama rasipanja moe se zakljuiti :

- da je koeficijent korelacije visok (r = 0,98), to znai da je veza izmeu financijskogpotencijala banaka i BDP-avrlo jaka, gotovo funkcionalna;

- veza izmeu dviju pojava po obliku jelinearna, a po smjeru pozitivna,pa e porastBDP-a linearno djelovati na poveanje financijskog potencijala banaka;

- koeficijent determinacije je visok (R2 = 0,961), a to znai da izraunane jednadberegresije vrlo dobro, preko 96% reprezentiraju kretanje pojava te da se rezultati istraivanjamogu upotrijebiti u praksi;

- moe se pretpostaviti dae u iduem razdoblju porast BDP-a za primjerice 1.000 mil.djelovati tako da se moe oekivati poveanje financijskog potencijala za priblino 1.445,06mil. (Yc = -104,94 + 1,55 x 1.000 = 1.445,06).

Yc = -104,94 + 1,55XXc = 71,28 + 0,62YR = 0,98R2 = 0,961


15/23

Tablica 6

Izraunavanje korelacije financijskog potencijala iz domaih izvora i BDP-a HrvatskeU milijardama kuna

GodinaBruto

domaiproizvod

X

Domai izvoriY

X2 Y2 XY

1 2 3 4 5 61994. 87,4 41,5 7.638,76 1.722,25 3.627,101995. 98,4 47,5 9.682,56 2.256,25 4.674,001996. 108,0 55,0 11.664,00 3.025,00 5.940,001997. 123,8 71,5 15.326,44 5.112,25 8.851,701998. 137,6 77,1 18.933,76 5.944,41 10.608,961999. 141,2 76,1 19.937,44 5.791,21 10.745,322000. 152,5 92,1 23.256,25 8.482,41 14.045,252001. 165,6 120,7 27.423,36 14.568,49 19.987,922002. 179,4 130,6 32.184,36 17.056,36 23.429,642003. 193,1 145,3 37.287,61 21.112,09 28.057,432004. 207,1 164,4 42.890,41 27.027,36 34.047,242005. 229,0 188,2 52.441,00 35.419,24 43.097,802006. 250,6 223,2 62.800,36 49.818,24 55.933,97

Ukupno 2.073,7 1.433,2 361.466,31 197.335,56 263.046,28Izvor: Podaci iz tablice 4

X = N

X =13

7,073.2 = 52,159 Y = N

Y =13

2,433.1 = 25,110


16/23

Raunanje Yc:

b =

X X X

Y X XY 2

b = 7,073.252,15931,466.361 2,433.152,15928,046.263 =

b =1,12

a = X bY

a = 52,15912,125,110 = - 68,41

Yc = - 68,41 + 1,12 X

Raunanje Xc:

b' =

Y Y Y

X Y XY 2

b =2,433.126,11056,335.1977,073.226,11028,046.263

=

b' =0,88

a' = Y b X

a = 25,11088,052,159 = 62,50

Xc = 62,50 + 0,88 Y

Koeficijent korelacije: r = bb = 88,012,1 = 0,99

Koeficijent determinacije (R2): r = 2 R R2 = 0,98


17/23

Grafikon 3

BDP i domai izvori banaka u razdoblju od 1994. do 2006. godine, u milijardama kuna

'94 '95'96

'97 '98'99'00

'01'02

'03

'04

'05

'06

80 100 120 140 160 180 200 220 240 260

BDP

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

D o m a

i i z v o r i

Yc

Na osnovi izraunanih pokazatelja kao i dijagrama rasipanja moe se zakljuiti :

- da je koeficijent korelacije visok (r = 0,99) to ukazuje da je veza izmeu domaihizvora banaka i BDP-afunkcionalna;

- veza izmeu dviju pojava po obliku jelinearna, a po smjeru pozitivna,pa e porastBDP-a linearno djelovati na poveanje domaih izvora banaka;- koeficijent determinacije je visok (R2 = 0,986), pa izraunane jednadbe regresije vrlodobro, preko 98% reprezentiraju kretanje pojava, a rezultati istraivanja mogu se upotrijebiti upraksi;

- moe se pretpostaviti dae u iduem razdoblju porast BDP-a za primjerice 1.000 mil.kuna djelovati tako da se moe oekivati poveanje domaih izvora u financijskompotencijalu banaka za priblino 1.051,59 mil. kuna (Yc = - 68,41 + 1,12 x 1.000 = 1.051,59).

4.2. Elastinost financijskog potencijala prema bruto domaem proizvodu

Pod elastinou se razumijeva sposobnost ekonomske veliine da reagira, vie ilimanje intenzivno, na promjenu neke druge veliine koja je s njom u odnosu meuzavisnosti(Marti, 1975.). U najopenitijem smislu elastinost se moe prikazati relacijom:

Relativna promjena pojave YEy,x = -------------------------------------

Relativna promjena pojave X

Koeficijent elastinosti Ey,xpokazuje za kolikoe se postotnih poena promijeniti ovisnapojava Y ako se nezavisna pojava X promijeni za jedan posto. Ukoliko je koeficijentelastinosti pozitivan, rije je o pozitivnoj elastinosti dviju varijabli, to znai da rast prve

pojave djeluje na rast druge pojave, a ukoliko je koeficijent negativan, izmeu dviju pojavanegativna je elastinost te rastu jedne varijable odgovara smanjenje druge varijable.

Yc = -68,41 + 1,12XXc = 62,50 + 0,88YR = 0,99R2 = 0,986


18/23

Koeficijent vei od jedan ukazuje na elastinost veze izmeu pojava, a koeficijent manji od jedan znai neelastinost pojava.

Elastinost se moe vrlo jednostavno izraunati pomou verinih indeksa4 kako bi seutvrdilo kako jedna pojava reagira na promjenu druge u odreenom vremenskom razdoblju

(tablica 7).Tablica 7

Koeficijenti elastinosti financijskog potencijala i domaih izvora banaka premaostvarenom BDP-u Hrvatske u razdoblju od 1994. do 2006. godine

________________________________________________________________Verini indeksi Koeficijenti elastinosti

Godina ------------------------------------ -----------------------------------BDP Financijski Domai Financijski Domai

potencijal izvori potencijal izvori________________________________________________________________1994. - - - - -1995. 112,5 114,8 114,5 1,02 1,021996. 109,8 107,7 115,8 0,98 1,051997. 114,7 126,7 130,0 1,10 1,131998. 111,1 109,4 107,8 0,98 0,971999. 102,9 100,0 98,7 0,97 - 0,962000. 107,7 117,8 121,0 1,09 1,122001. 108,6 129,8 131,1 1,20 1,212002. 108,3 116,1 108,2 1,07 1,002003. 107,6 117,9 111,3 1,10 1,032004. 107,3 115,5 113,1 1,08 1,052005. 110,6 113,2 114,5 1,02 1,042006. 109,4 117,2 118,6 1,07 1,08

________________________________________________________________Izvor: Podaci iz tablice 4

Koeficijenti elastinosti financijskog potencijala banaka prema BDP-u u pravilu supozitivni i vei od jedan to znai da je porast financijskog potencijala bio vei od rasta BDP-a Hrvatske. Iznimno u 1996. godini kada je zapoet proces sanacije nekoliko hrvatskih banakai u 1998. i 1999. godini kada je zapoet postupak steaja i likvidacije vie banaka pa je

njihovo poslovanje iskljueno iz monetarne statistike Hrvatske, koeficijenti elasti

nosti sumanji od jedan.

Koeficijenti elastinosti domaih izvora banaka prema BDP-u su pozitivni, osim u 1999.godini, i takoer ukazuju na bri rast domaih izvora u odnosu na poveanje BDP-a.

Koeficijenti elastinosti financijskog potencijala prema BDP-u mogu se izraunatikoritenjem veliina dobivenih iz jednadbe linearne regresije (Yc = a + bx) pomousljedee relacije:

4 Ova metoda slui za priblino izraunavanje elastinosti izmeu dviju pojava.


19/23

b xEy,x = -----------

b x + a

Uvrtavanjem vrijednosti BDP-a (varijabla X) za pojedinu godinu izraunavaju se

koeficijenti elastinosti financijskog potencijala (varijabla Y) za tu godinu, a uvrtenjemprosjene vrijednosti neovisne pojave X dobiva se prosjeni koeficijent elastinosti zacjelokupno vrijeme ispitivanja, to je za razdoblje od 1994. do 2006. godine, a prema jednadbi regresije iz tablice 5:

1,55 x 159,52Ey,x = ----------------------------------- = 1,7374

1,55 x 159,52 + (-104,94)

Prosjeni koeficijent elastinosti financijskog potencijala prema BDP-u upromatranom razdoblju pozitivan je i iznosi 1,7374 a to znai da je porast financijskogpotencijala elastino i pozitivno reagirao na poveanje BDP-a te da je prosjeni rast BDP-a za1% prouzroio prosjeno poveanje financijskog potencijala za priblino 1,7374%.

Na isti nain moe se izraunati i prosjeni koeficijent elastinosti domaih izvoraprema BDP-u, a to je prema jednadbi regresije iz tablice 6:

1,12 x 159,52Ey,x = ---------------------------------- = 1,6205

1,12 x 159,52 + (- 68,41)

Prosjeni koeficijent elastinosti domaih izvora pozitivan je i iznosi 1,6205 to znai da je u razdoblju od 1994. do 2006. prosjeni rast BDP-a za 1% prouzroio prosjenopoveanje domaih izvora za 1,6205%.


20/23

4.3. Primjena rezultata istraivanja

Rezultati istraivanja za proteklo trinaestogodinje razdoblje koji ukazuju (1) napozitivnu, linearnu i vrlo usku korelaciju izmeu financijskog potencijala i domaih izvorabanaka prema ostvarenom BDP-u kao i (2) na pozitivnu i dosta jaku elastinost financijskog

potencijala i domaih izvora banaka prema BDP-u mogu posluiti kao dobra podloga zaizraun projekcije rasta financijskog potencijala banaka i domaih izvora sredstava u iduemrazdoblju.

Polazei od injenice da je u proteklom razdoblju prosjena godinja stopa rastaostvarenog BDP-a bila 9,17%, da je prosjena stopa rasta domaih izvora banaka bila 15,05%,da je prosjena stopa rasta financijskog potencijala banaka zajedno sa zaduenjem uinozemstvu bila 15,23%, te ako bi se udio inozemne pasive u financijskom potencijalusmanjio sa sadanjih 25% na 15%, tada bi krajem 2012. godine Hrvatska imala:

- bruto domai proizvod ............. 425 mlrd.- financijski potencijal banaka ..... 630 mlrd.- domae izvore banaka ................ 520 mlrd.

Prema ovoj projekciji BDP po stanovniku u Hrvatskoj u 2012. godini bio bi priblino13.000 EUR, odnosno 17.200 USD to je u odnosu na stanje u 2006. godini u kojoj jeostvareni BDP po stanovniku 7.706 EUR poveanje za gotovo 70%, a to je znaajan rast.Meutim imajui u vidu da je prema podacima MMF-a u 2005. godini BDP po stanovniku uvicarskoj 50.532 USD, u Njemakoj 33.856 USD, u Italiji 30.200 USD, u Sloveniji 16.986USD, a u Hrvatskoj 8.675 USD5 trebalo bi ve danas, a pogotovo u budunosti viepozornosti usmjeriti na racionalnu uporabu financijskog potencijala banaka. Naime premapodacima HNB-a krajem 2006. godine ukupna sredstva banaka u svoti od 299,3 mlrd. kunausmjerena su 16,2%, a to je 48,4 mlrd., u kunsku i deviznu obveznu priuvu kod HNB-a,dakle imobiliziran je 13,2% ili 39,6 mlrd. je inozemna aktiva, 9,3% ili 27,9 mlrd. supotraivanja od drave i republikih fondova,ak 99,7 mlrd. toini 32,0% su kreditistanovnitvu, a samo 27,9% ili 83,4 mlrd. su krediti poduzeima.6

Radi breg rasta BDP-a banke bi trebale promijeniti politiku plasmana na nain dabitno uspore daljnji rast kredita stanovnitvu i da raspoloive domae i inozemne izvoremaksimalno usmjere za financiranje tekue proizvodnje i razvoja gospodarskih subjekata,prvenstveno poduzea ija je proizvodnja usmjerena izvozu roba i usluga. Pojaanokreditiranje gospodarstva i koritenje maksimalnih uinaka multiplikacije kredita i depozita

(Jurman 1996.) rezultiralo bi brim rastom BDP-a i poveanjem financijskog potencijalabanaka radi intenzivnijeg rasta depozita pravnih osoba, ali i depozita stanovnitva kao i jo

boljim financijskim rezultatom banaka.

5. Zakljuak

1) Banke su financijske institucije koje se osnivaju kao dionika drutvaiji je osnovnipredmet poslovanja prikupljanje i pribavljanje novanih sredstava i njihovo usmjeravanjeklijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Obavljajui navedene, ali i drugefinancijske poslove, te poslujui po klasinim bankarskim naelima (likvidnost, sigurnost i

5 MMF World Economic Outlook Database6 Prema: HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 23


21/23

rentabilnost) banke trebaju ostvarivati dobit.

2) U oblikovanju financijskog potencijala banaka kojegine sve pozicije u pasivi(izvorima) najznaajniji je sektor stanovnitva s udjelom od 37,6%, mada se znaaj depozitastanovnitva ve nekoliko godina smanjuje. Udio bankarskih institucija, preteito inozemnih

banaka, iznosi priblino 26,0%, udio depozita trgovakih drutava je 15,4%, dok je udiosredstava sredinje i lokalne drave 4,4%. Vlastiti izvori banaka (kapitalski rauni) ine13,6% ukupnih izvora.

3) Rezultati istraivanja ukazuju da u proteklom trinaestogodinjem razdoblju postojipo smjeru pozitivna, po obliku linearna i po jakosti vrlo uska veza izmeu financijskogpotencijala i domaih izvora banaka u odnosu na ostvareni BDP Hrvatske, kao i da promjenefinancijskog potencijala i domaih izvora banaka elastino reagiraju na promjene BDP-a.

4) Budui da je BDP u osnovi glavno izvorite oblikovanja depozita stanovnitva,depozita pravnih osoba i ostalih izvora, banke bi trebale promijeniti dosadanju kreditnupolitiku. Kreditiranje stanovnitva kao najznaajnije trebalo bi bitno usporiti, a snanopoveati financijsko praenje tekueg poslovanja i razvoja gospodarskih subjekata, u najveojmjeri poduzea koja proizvode robu i usluge za domae, ali i za inozemno trite.

5) Intenzivnije kreditno praenje gospodarstva rezultiralo bi snanijim poveanjemBDP-a i financijskog potencijala banaka, prvenstveno depozita stanovnitva, depozitatrgovakih drutava i drugih pravnih osoba, kao domaih izvora, a sustavom multiplikacijekredita i depozita dugorono bi jaale svoju depozitnu osnovu i profitabilnost poslovanja.


22/23

LITERATURA

Babi, M. (1975.) Uvod u kvantitativne metode ekonomske analize,Narodne novine, Zagreb.

Babi, M. (1995.) Makroekonomija, Mate d.o.o., Zagreb.Bodie, Kane, Marcus (2006.) Poela ulaganja, Mate d.o.o., Zagrebaka kolaekonomije i managementa, Zagreb.

Chiang, A. C. (1994.) Osnovne metode matematike ekonomije, Mate d.o.o., Zagreb.aval, J. (1992.) Statistika u privrednim i drutvenim istraivanjima, Sveuilite u

Rijeci, Rijeka.Dvornik, I. (1980.) Novac i novana politika, Liburnia Rijeka, kolska knjiga

Zagreb.Jurman, A. (1996.) Multiplikacija kredita i depozita kao temeljniinitelj jaanja

financijskog potencijala banaka, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Vol. 14, Sv.2, Ekonomski fakultet Rijeka.

Marti, Lj. (1975.) Matematike metode za ekonomske analize, Narodne novine,Zagreb.

Mishkin, F.S., Eakins, S. (2005.) Financijska trita i institucije, Mate d.o.o., Zagreb.Rose, P. (2003.) Menadment komercijalnih banaka, Mate d.o.o., Zagreb.Samuelson, P.A., Nordhaus,W. (1992.) Ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb.Shapiro, A. C. (1991.) Foundation of Multinational Financial Management,

Allyn and Bacon, Boston.Sinkey, J.F. (2000.) Commercial Bank Financial Management, Prentice Hall,

Englewood Cliffs, New Jersey.oi, I., Serdar, V. (2002.) Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb.Dravni zavod za statistiku (2006.) Statistiki ljetopis 2005., Zagreb.Dravni zavod za statistiku (2007.) Mjeseno statistiko izvjee br. 2.Hrvatska narodna banka (2006.) Godinje izvjee za 2005. godinu, Zagreb.Hrvatska narodna banka (2000.) Bilten br. 55.Hrvatska narodna banka (2007.) Bilten br. 123.Odluka o obveznoj priuvi (NN 203/03, 145/04, 34/05, 64/05, 136/05 i 146/05).Odluka o graninoj obveznoj priuvi (NN 146/05 i 69/06).MMF World Economic Outlook Database.


23/23

FINANCIJSKI POTENCIJAL HRVATSKIH BANAKA, OBILJEJA I PROJEKCIJARASTA

SAETAK

Banke su financijske institucije iji je osnovni predmet poslovanja prikupljanje i pribavljanjenov anih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana.Financijski potencijal banaka kojeg ine ukupni izvori sredstava krajem 2006. godine je 300 mlrd. kuna.U oblikovanju financijskog potencijala banaka najzna ajniji je sektor stanovnitva s udjelom od 37,6%, bankarske institucije, preteito inozemne banke, sudjeluju s priblino 26,0%, udio sredstavatrgova kih drutava je 15,4%, dok je udio sredinje i lokalne drave 4,4%. Rezultati istraivanjaukazuju da u proteklom trinaestogodinjem razdoblju postoji po smjeru pozitivna, po obliku linearna i

po jakosti vrlo uska veza izme u financijskog potencijala i doma ih izvora banaka u odnosu naostvareni bruto doma i proizvod (BDP) Hrvatske, kao i da promjene financijskog potencijala idoma ih izvora banaka elasti no reagiraju na promjene BDP-a. Ostvareni BDP Hrvatske je u osnoviglavno izvorite oblikovanja depozita stanovnitva i pravnih osoba, te ostalih izvora, pa bi banke

trebale promijeniti dosadanju kreditnu politiku. Kreditiranje stanovnitva kao najzna ajnije trebalobi bitno usporiti, a snano pove ati financijsko pra enje teku eg poslovanja i razvoja gospodarskihsubjekata. Intenzivnije kreditno pra enje gospodarstva rezultiralo bi snanijim pove anjem BDP-a i

financijskog potencijala banaka, a sustavom multiplikacije kredita i depozita banke bi dugoro no ja ale svoju depozitnu osnovu i profitabilnost poslovanja.

JEL: G21

Klju ne rije i: depoziti, krediti, financijski potencijal, bruto doma i proizvod,korelacija, elasti nost

Documents

Financijski_potencijal_banaka