SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FILIP BORAS

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE MALIH

I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, srpanj, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FILIP BORAS

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE MALIH

I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: MeĊunarodno raĉunovodstvo

Mentor: prof. dr. sc. Josipa Mrša

Student: Filip Boras

JMBAG: 0081071176

Smjer: MeĊunarodno poslovanje

Rijeka, srpanj, 2013.

SADRŢAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1. 1. Problem, predmet i objekt istraţivanja........................................................... 1

1. 2. Svrha i cilj istraţivanja ................................................................................... 1

1. 3. Znanstvene metode ......................................................................................... 1

1. 4. Struktura rada ................................................................................................. 2

2. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE ......................................................................... 3

2. 1. Osnovne odrednice raĉunovodstva ................................................................ 3

2. 2. Ciljevi financijskog izvještavanja .................................................................. 6

2. 3. Korisnici financijskih izvještaja ..................................................................... 8

2. 4. Financijski izvještaji ..................................................................................... 10

3. OSNOVNE ODREDNICE RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA ZA MALA

I SREDNJA PODUZEĆA .............................................................................................. 14

3. 1. Znaĉajke raĉunovodstvenih standarda ......................................................... 14

3. 2. Povijesni pregled razvoja raĉunovodstvenih standarda ............................... 16

3. 3. MeĊunardoni standardi financijskog izvještavanja ...................................... 17

3. 4. MeĊunardoni standardi financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća

21

3. 5. Raĉunovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj ...................................... 26

4. OSOBITOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA ............................................... 33

4. 1. Zakonodavnost malih i srednjih poduzeća u EU i prema IASB .................. 33

4. 2. Obiljeţja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj ......................................... 36

4. 3. Posebnosti financijskog izvještavanja malog i srednjeg poduzetništva ....... 39

5. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PODUZEĆA "XY" PREMA HRVATSKIM I

MEĐUNARODNIM STANDARDIMA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA MALIH

I SREDNJIH PODUZEĆA............................................................................................. 43

6. ZAKLJUĈAK ......................................................................................................... 54

1

1. UVOD

1. 1. Problem, predmet i objekt istraţivanja

Glavni pokretaĉ razvoja svakog modernog gospodarstva je malo i srednje

poduzetništvo. Mala i srednja poduzeća su izvor poslova, pokretaĉi poduzetniĉkog duha

i inovacija te su, shodno tome, presudna za izgradnju konkurentnosti i zaposlenja.

U okviru razmatranja vaţnosti poslovanja malih i srednjih poduzeća postavljen

je problem istraţivanja: nedovoljna svijest o poslovanju malog i srednjeg

poduzetništva i naĉina njihovog financijskog izvještavanja.

Iz problema istraţivanja definiran je i predmet istraţivanja: istraţiti i

analizirati naĉine sastavljanja financijskih izvještaja prema razliĉitim standardima

financijskog izvještavanja.

Iz tako definiranog problema i predmeta istraţivanja slijedi objekt istraţivanja:

standardi financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća.

1. 2. Svrha i cilj istraţivanja

Osnovna svrha istraţivanja je sagledati osnove raĉunovodstvenih standarda

financijskog izvještavanja u svijetu i Republici Hrvatskoj.

Cilj istraţivanja ovog rada je dati uvid u komparativne razlike meĊunarodnih i

hrvatskih standarda izvještavanja malih i srednjih poduzeća.

1. 3. Znanstvene metode

U izradi ovog diplomskog rada korištene su u odgovarajućim kombinacijama

sljedeće znanstvene metode: metode analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda

indukcije i dedukcije, metoda deskripcije te metoda kompilacije.

2

1. 4. Struktura rada

Diplomski rad strukturiran je u šest meĊusobno povezanih dijela.

U prvom dijelu, UVODU, definiran je problem, predmet i objekt istraţivanja,

postavljena je radna hipoteza te pomoćne hipoteze, obrazloţeni su svrha i ciljevi

istraţivanja, navedene su korištene znanstvene metode i dan je pregled strukture rada.

Drugi dio nosi naslov FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE. U njemu je dana

definicija financijskog izvještavanja, defninirani su korisnici i vrste financijskih

izvještaja.

U trećem dijelu s naslovom OSNOVNE ODREDNICE

RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA ZA MALA I SREDNJA PODUZEĆA

iznesene su znaĉajke raĉunovodstvenih standarda, dan je povijesni pregled njihovog

razvoja te su opisane glavne odrednice raĉunovodstvenih standarda za mala i srednja

poduzeća.

OSOBITOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA naslov je ĉetvrtog dijela

u kojem su iznesene osnovne karakteristike malog i srednjeg poduzetništva.

U petom dijelu pod naslovom FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PODUZEĆA

"XY" PREMA HRVATSKIM I MEĐUNARODNIM STANDARDIMA

FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

prikazani su financijski izvještaji izraĊeni prema hrvatskim i meĊunardonim

standardima financijskog izvještavanja.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUĈKU, saţete su spoznaje iz prethodnih dijelova.

3

2. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Ovo će poglavlje biti posvećeno definiranju pojmova raĉunovodstva, financijskih

izvještaja i standarda financijskog izvještavanja i posluţit će kao uvodni vodiĉ ka

lakšem razumijevanju tematike samog diplomskog rada.

2. 1. Osnovne odrednice raĉunovodstva

Postoje mnoge defnicije pojma raĉunovodstva. AICPA (American Institute of Certified

Public Accountants) definira raĉnovodstvo kao ĉin biljeţenja, razvrstavanja i sumiranja

transakcija i dogaĊaja u novĉanim jedinicama koje su barem djelomiĉno financijskog

karaktera, s tumaĉenjem dobivenih rezultata.

Raĉunovodstvo se moţe definirati kao usluţna, opisna, odnosno analitiĉka disciplina ili

sustav informacija. Kao aktivnost pruţanja usluge, raĉunovodstvo zainteresiranim

stranama pruţa kvantitativno izraţene financijske informacije koje im pomaţu pri

donošenju odluka o rasporedu i upotrebi resursa kako u poslovnim tako i u

neposlovnim subjektima. Kao opisna, odnosno analitiĉka disciplina, raĉunovodstvo

utvrĊuje veliku koliĉinu poslovnih dogaĊaja koji opisuju poslovnu aktivnost.1

Mjerenjem, razvrstavanjem i saţimanjem raĉunovodstvo smanjuje koliĉinu podataka na

one najbitnije i meĊusobno povezane stavke, koje, pravilno grupirane i iskazane,

opisuju financijsko stanje, rezultate poslovanja i novĉane tijekove odreĊenog

gospodarskog subjekta. Kao sustav informacija, raĉunovodstvo prikuplja i priopćava

ekonomske informacije o poslovnom ili drugom subjektu širokom krugu osoba ĉije su

odluke i djelovanja povezani s aktivnostima subjekta.

Svaki od prethodno navedenih opisa, iako se mogu ĉiniti razliĉitima, sadrţi osnovna

svojstva raĉunovodstva:2

1. identifikacija,

2. vrednovanje i

1 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dunovodstvo, 29.05.2013.

2 Ibidem

4

3. priopćavanje financijskih podataka o gospodarskim subjektima zainteresiranim

pojedincima.

Raĉunovodstvo ĉini zaokruţeni sistem evidencije u kojem se na poseban naĉin

planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u

privrednim organizacijama i s tim u vezi sastavljaju raĉunovodstvene informacije.2

Raĉunovodstvo je usluţna funkcija u procesu upravljanja jer osigurava informacije za

potrebe odluĉivanja i upravljanja. Stoga se ĉesto kaţe da je raĉunovodstvo poslovni

jezik, jezik poslovnog odluĉivanja ili language of business.3

Sustav financijskog raĉunovodstva koristi se sredstvima, pravilima i metodama koje

omogućuju da transakcije koje predstavljaju povijesne dogaĊaje budu zapisane te

sumirane u obliku izvještaja koja osiguravaju kontrolu. Podaci se prikupljaju na temelju

izvornih dokumenata, ĉemu se dodaju detaljni opisi transakcija i upućuju u proces

obrade podataka. Obrada podataka se izvodi na temelju pravila i metoda u koje spadaju

zakonske odredbe, raĉunovodstveni koncepti i standardi , raĉunovodstvene konvencije,

pravila struke i naputci ministarstva financija te struĉnih publikacija strukovnih udruga.

ObraĊeni podaci se koncipiraju u obliku izvještaja od kojih bilanca, raĉun dobiti i

gubitka, izvještaj o novĉanim tijekovima i bilješke uz financijske izvještaje

predstavljaju temeljne financijske izvještaje koji su usmjereni na vanjske stranke kao

što su drţavni organi, dioniĉari i kreditori, te na unutarnje stranke kao što su

menadţeri.4

Svi ti izvještaji meĊusobno su povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statiĉkog

karaktera (npr. bilanca) jer pokazuju situaciju u odreĊenoj toĉki vremena, a drugi

pokazuju promjene ekonomskih kategorija u odreĊenom razdoblju te stoga imaju

dinamiĉki karakter (npr. raĉun dobiti i gubitka). Promatrani zajedno, u meĊusobnoj

interakciji govore o "zdravstvenom stanju" nekog poduzeća, a utvrditi i razumjeti to

stanje znaĉi imati mogućnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.5

3Habek, M, Tadijanĉević, S., Tepšić, R.: Raĉunovodstvena teorija i metoda, Zagreb, Progres,

1990., str. 28. 4 Belak, V: Menadţersko raĉunovodstvo, Zagreb, RRiF, 1995., str. 17. 5 Ţager, K., Tulek, B.,Vaftićek, V., Ţager, L.: Osnove raĉunovodstva, HZRFD, Zagreb, 2007., str.

38.

5

Temeljni je cilj raĉunovodstva pruţanje informacija koje su podloga za donošenje

poslovnih odluka. Ova je definicija ujedno i odgovor na pitanje zašto sastavljati

financijske izvještaje. Dakle, osnovni je zadatak raĉunovodstva prikupljanje i obrada

financijskih podataka te prezentiranje tako dobivenih informacija zainteresiranim

korisnicima putem financijskih izvještaja. Ukoliko su raĉunovodstvene informacije

korisne, tada su i troškovi koji nastaju pruţanjem tih informacija opravdani.6

Cilj financijskog izvještavanja je informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom

poloţaju poduzeća i o uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike znaĉi predoĉiti im

sve relevantne i istodobno pouzdane informacije u obliku i sadrţaju prepoznatljivom i

razumljivom osobama kojima su namijenjene.7

S aspekta korisnika i s aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se:8

1. financijsko raĉunovodstvo - raĉunovodstveni sustav koji osigurava

kvantitativne informacije koje su potrebne prilikom sastavljanja financijskih

izvještaja za eksterne korisnike,

2. upravljaĉko raĉunovodstvo - raĉunovodstveni sustav koji osigurava

kvantitativne informacije za menadţere koje su im potrebne u procesu

planiranja i kontrole,

3. raĉunovodstvo troškova - raĉunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne

informacije menadţerima za planiranje i kontrolu i utvrĊuje troškove proizvoda.

Sve raĉunovodstvene informacije trebaju biti sastavljene u formi koja je prepoznatljiva

i iskoristiva za korisnike tih informacija. Forma ili oblik u kojoj se raĉunovodstvene

informacije prezentiraju ovisit će o tome za koje se korisnike pripremaju. Dva su

moguća pristupa u prezentiranju raĉunovodstvenih informacija:9

1. Raĉunovodstvene informacije koje se korisnicima prezentiraju u obliku

financijskih izvještaja koji su zakonski propisani ili je standardiziran minimum

6 Ţager, K., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 26.

7 Ibidem

8 Ţager, K., Ţager, L.: op.cit, str. 32. 9Gulin, D. u grupi autora: Raĉunovodstvo trgovaĉkih društava uz primjenu MeĊunarodnih

raĉunovodstvenih standarda i poreznih propisa, Hrvatska zajednica raĉunovoĊa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2001., str. 617.

6

koje financijski izvještaji trebaju sadrţavati prilikom objavljivanja. Radi se o

financijskim izvještajima koji se sastavljaju za potrebe vanjskih korisnika, a dio

raĉunovodstva koji je usmjeren na razvoj i pripremu informacija primarno za

vanjske korisnike naziva se financijsko raĉunovodstvo.

2. Raĉunovodstvene informacije prezentiraju se korisnicima u obliku koji se ne

propisuje zakonima ili standardima, već se oblikuju prema potrebama korisnika.

Rijeĉ je o izvještajima koji se izraĊuju za potrebe unutarnjih korisnika

informacija. To se provodi u dijelu raĉunovodstva koji se naziva upravljaĉko

raĉunovodstvo.

2. 2. Ciljevi financijskog izvještavanja

Općenito se moţe reći da su ciljevi financijskog izvještavanja pruţiti informaciju o

financijskom poloţaju, uspješnosti i novĉanom tijeku koja je korisna širokom krugu

korisnika. Informiranje korisnika znaĉi prezentirati sve relevantne i istovremeno

pouzdane raĉunovodstvene informacije u obliku i sadrţaju prepoznatljivom i

razumljivom osobama kojima su namijenjene.

Ciljevi raĉunovodstva još nisu strogo definirani. Koliko god da je raĉunovodstvena

struka donekle uspjela postići dogovor oko odgovarajućeg raĉunovodstvenog praćenja

nekih specifiĉnih podruĉja struke, još uvijek se nije sloţila oko odreĊenja osnovnih

raĉunovodstvenih ciljeva. Ne radi se o nedovoljno širokom definiranju nekog pitanja,

već ne postoji neka opća suglasnost o ciljevima koja bi pomogla raĉunovoĊama da

svoja razilaţenja u mišljenu pomire pozivanjem na njih. Raĉunovodstvo ipak nije

egzaktna znanost. Ono je prije društvena znanost - njegovi koncepti, utemeljeni u

sustavu vrijednosti društva u kojem djeluje, društveno su odreĊeni i izraţeni. Stoga u

budućnosti, kao i u prošlosti, moţe biti jednako teško postići opću suglasnost o

odreĊenju osnovnih ciljeva. Ĉinjenica da je odreĊenje raĉunovodstvenih standarda u

osnovi politiĉki postupak koji ukljuĉuje mnogo zainteresiranih strana ĉini postizanje

takvog dogovora još teţim. No, nakon što se sloţimo s općeprihvaćenim zakljuĉkom da

je 'temeljni cilj financijskih izvještaja pruţiti informacije koje će biti od koristi pri

donošenju gospodarstvenih odluka', preostaje nam još dva znaĉajna cilja: a) cilj

financijskih izvještaja jest pruţiti informacije ulagaĉima i vjerovnicima pomoću kojih

će predviĊati, usporeĊivati i procjenjivati moguće novĉane tokove u pogledu iznosa,

7

vremenskog rasporeda i neizvjesnosti; b) cilj financijskih izvještaja je pruţiti ulagaĉima

i vjerovnicima informacije pomoću kojih će predviĊati, usporeĊivati i procjenjivati

mogućnosti stjecanja zarade nekog društva.10

Ciljevi financijskog izvještavanja definirani su u Okviru MSFI (MeĊunarodni stadardi

financijskog izvještavanja), a oni su sljedeći:11

1. Pruţanje informacija o financijskom poloţaju, uspješnosti poslovanja i

promjenama finacijskog poloţaja subjekta, što je korisno širokom krugu

korisnika u donošenju ekonimskih odluka;

2. Financijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti

menadţmenta za povjerene im resurse. Korisnici informacija trebaju financijske

izvještaje zbog ocjene efikasnosti menadţmenta kao i ocjene njihove

odgovornosti;

3. Financijski izvještaji sluţe za donošenje odluka, kao što su: da li ulagati u neke

poslovne subjekte, prodati ulaganje (dionice, udjele) subjekta ili ih zadrţati, da

li dati povjerenstvo menadţmentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim

menadţementom, itd.

Financijski izvještaji su finalni proizvod raĉunovodstvenog procesa u koji su ugraĊene

odabrane raĉunovodstvene politike, a koje raĉunovodstvene politike će biti

primjenjivane zavisi od viših ciljeva odredenih poslovnom politikom poduzeća.

Pojam raĉunovodstvenih politika pojavio se u SAD-u pedesetih godina. Prema Odboru

za raĉunovodstvene standarde (FASB - Financial Accounting Standards Board) te

Odboru za raĉunovodstvena naĉela (APB - Accounting Principles Board)

raĉunovodstvene politike predstavjaju specifiĉna naĉela i metode koje je menadţment

izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog poloţaja, promjena financijskog

poloţaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s općeprihvaćenim raĉunovodstvenim

naĉelima. O raĉunovodstvenim politikama se govori kao o primjeni odabranih

raĉunovodstvenih naĉela ili o odluci poslovodstva koje raĉunovodstvene alternative će

biti primijenjene.12

10

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/C/Ciljevi-ra%C4%8Dunovodstva, 29.06.2013. 11

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunovodstvo, 29.05.2013. 12

Ţager, K., Ţager, L.: op. cit., str. 81.-82.

8

Ciljevi raĉunovodstvenih politika su sljedeći:13

4. da pruţe osnovu za izradbu temeljnih financijskih izvještaja opće namjene

kojima se prikazuje financijski poloţaj, uspješnost i novĉani tokovi subjekta

(bilanca, raĉun dobitka/gubitka, izvještaj o novĉanim tijekovima i izvještaj o

promjenama glavnice),

5. da osiguraju primjenu svakog zahtjeva iz svakog primijenjenog MRS-a,

6. da odabrana raĉunovodstvena politika omogući izradbu izvještaja na temelju

obiljeţja iz općeprihvaćenih naĉela i

7. da osiguraju unutarnju i meĊunarodnu usporedivost raĉunovodstvenih izvještaja.

2. 3. Korisnici financijskih izvještaja

Financijski izvještaji predstavljaju naĉin komunikacije poduzeća s korisnicima tih

izvještaja kojima se zainteresiranim korisnicima pruţaju informacije koje im pomaţu u

donošenju poslovnih odluka.

Raĉunovodstvo je kao znanost orijentirano korisnicima i prema tome mora zadovoljiti

njihova oĉekivanja, tj. oĉekivanja razliĉitih interesnih grupa kojima su njegove

informacije namijenjene. Odnosno, raĉunovodstvo mora osigurati korisnicima razliĉite

informacije koje su im potrebne za razliĉite namjene i u tom se kontekstu moţe reći da

je raĉunovodstvo „poslovni jezik".14

Korisnike financijskih izvještaja predstavlja velika skupina razliĉitih subjekata sa

specifiĉnim informacijskim potrebama. Najĉešće se dijele u dvije skupine:

1. unutarnji (interni) korisnici,

2. vanjski (eksterni) korisnici.

Najznaĉajniji interni korisnik je menadţment poduzeća, dok se u eksterne korisnike

ubrajaju sadašnji i potencijalni investitori i kreditori, dobavljaĉi i ostali vjerovnici,

kupci, vlada i njene agencije, te javnost.

13

www.efos .unios .hr/component /.../ 573-predavanje -3 , 29.05.2013. 14

Ţager, K., Vasiĉek, V., Ţager, L.: Raĉunovodstvo za neraĉunovoĊe, Hrvatska zajednica

raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001., str. 136.

9

Vlasnici i ostali investitori (sadašnji i potencijalni) zainteresirani su, prije svega, za

objektivne i realne informacije koje pruţaju uvid u poslovanje poduzeća i sigurnost

ulaganja. Oni su zainteresirani za sadašnje stanje svog kapitala kao i informacije na

osnovu kojih mogu predviĊati poslovanje poduzeća u budućnosti. To znaĉi da ih

zanima rentabilnost ulaganja koja je povezana s rizikom ulaganja, bonitet poduzeća,

visina dobiti, dobit po dionici, visina dividendi i sl. Osim toga, zanimaju ih i neke druge

nekvantitativne informacije kao što je sposobnost menadţmenta.15

Kreditori su zainteresirani za informacije koje im omogućuju donošenje odluke o tome

da li i pod kojim uvjetima odobriti kredit. Zato njih ponajprije zanima solventnost

poduzeća i sve ostale informacije koje ukazuju na sposobnost duţnika da vrati dug po

njegovu dospijeću. Dobavljaĉi i ostali vjerovnici zainteresirani su za informaciju koja

im omogućuje da odrede hoće li iznosi koji im se duguju biti pravodobno plaćeni.

Kupce zanimaju istinite informacije o nastavku poslovanja poduzeća, tj. o kontinuitetu

njegove ponude, što je naroĉito izraţeno u sluĉaju dugogodišnje poslovne suradnje. Za

vladu su, u prvom redu, znaĉajne informacije koje se odnose na ostvarivanje porezne

politike, a to znaĉi visina ostvarene dobiti. TakoĊer su joj potrebne informacije o

alokaciji resursa na razini drţave, te ostale informacije znaĉajne za drţavu (statistika

nacionalnog dohotka i sliĉne statistike).16

Kvalitetne informacije sadrţane u financijskim izvještajima potrebne su zaposlenima i

njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca. Ako je

poduzeće stabilno i profitabilno, djelatnik ima sigurnost glede socijalnog i mirovinskog

osiguranja i stalne zarade.

Menadţment poduzeća, kao najznaĉajniji interni korisnik financijskih izvještaja,

postavlja zahtjeve raĉunovodstvu za informacijama koje su potrebne pri planiranju i

kontroli kao temeljnim funkcijama menadţmenta poduzeća. Kako te informacije tek

djelomice sadrţe financijski izvještaji, jer daju samo sliku financijskih uĉinaka prošlih

dogaĊaja, menadţment ima pristup dodatnim upravljaĉkim i financijskim

15

http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnom-mjestu/financijski-izvjestaji-temelj-racionalne-

poslovne-odluke/382/, 01.06.2013. 16

Ibidem

10

informacijama. Ipak, menadţment poduzeća zainteresiran je za sve kategorije

informacija iz financijskih izvještaja. To je normalno ako se zna da menadţment mora

osigurati rast i razvoj poduzeća kao njegovu ekonomsku nuţnost, naknadu vlasnicima

(dividende), kreditorima i investitorima (kamate), adekvatne plaće zaposlenima,

porezna davanja drţavi i sl.)17

Za financijske izvještaje poduzeća zanima se i cjelokupno društvo, tj. javnost jer

poduzeća utjeĉu na pojedince u javnosti na razliĉite naĉine. Poduzeća, primjerice, mogu

znaĉajno pridonijeti lokalnom gospodarstvu na mnogo naĉina, ukljuĉujući

zapošljavanje većeg broja ljudi, te brigu nad lokalnim opskrbljivaĉima. Iz svega

moţemo zakljuĉiti da se meĊu korisnike financijskih izvještaja ubrajaju razliĉite

interesne skupine koje financijske izvještaje koriste kako bi zadovoljili svoje razliĉite

potrebe za informacijama. Bez tih informacija, navedene skupine ne bi mogle donositi

racionalne poslovne odluke. Pri tome treba poštovati njihove specifiĉne potrebe i

zahtjeve za informacijama. MeĊutim, bez obzira na to o kojim je korisnicima i

poslovnim odlukama rijeĉ, jednako se postavljaju zahtjevi za realnim i objektivnim

financijskim izvještavanjem.

2. 4. Financijski izvještaji

Pojam financijski izvještaj obuhvaća cjelovit skup financijskih izvještaja sastavljenih za

razdoblje tijekom godine ili za poslovnu godinu.

Financijski izvještaji, pojedinaĉni i konsolidirani, su: bilanca, raĉun dobiti i gubitka,

izvještaj o promjenama kapitala, izvještaj o novĉanim tijekovima i bilješke uz

financijske izvještaje.18

Za pojedine poduzetnike nadleţni ministar ovlašten je donijeti

podzakonske propise kojima se podrobnije ureĊuje sadrţaj godišnjih financijskih

izvještaja.

Bilanca (engl. balance sheet, njem. Bilanz) je bilanca stanja, dvostrani raĉunovodstveni

iskaz koji ima uravnoteţenu desnu i lijevu stranu (lijeva strana u kojoj se iskazuje

17

Smiljan, I., Ĉevizović, I.: Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, Zgombić & Partneri, Zagreb,

2008., str. 34. 18

Ibidem

11

aktiva mora biti uvijek jednaka desnoj strani u kojoj se iskazuje pasiva). Ona je

trenutaĉni iskaz stanja (na odreĊeni dan) sredstava i izvora sredstava iskazanih u

novĉanom izrazu. U bilanci stanja iskazuje se vrijednost imovine poduzeća, i to

jedanput po pojavnom obliku i funkciji (aktiva) i drugi put po vlasnosti i roĉnosti

(pasiva). U aktivi bilance (lijeva strana) biljeţi se imovina koja se najĉešće rašĉlanjuje

na tekuću imovinu, dugoroĉna financijska ulaganja i fiksnu imovinu. U pasivi (desna

strana) biljeţe se kratkoroĉne i dugoroĉne obveze, te vlastiti kapital (vlasniĉka

glavnica). Ako poduzeće posluje pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak

biljeţi kao saldo izravnanja u pasivi (ĉini izvor za povećanje imovine iskazane u

pasivi). Obrnuto, kada poduzeće posluje negativno, bilanca je pasivna, a ostvareni se

gubitak biljeţi kao saldo izravnanja u aktivi (tumaĉi se kao smanjenje imovine).

Bilanca pruţa korisnicima informacije o tome što poduzeće ima na odreĊeni dan

(aktiva), što poduzeće duguje i što mu ostaje kad se od imovine oduzmu obveze

(pasiva). Bilanca se obiĉno sastavlja u jednom od dva oblika, i to: 1. dvostrani pregled

(po foliju) u kojem se lijeva strana naziva aktivna, a desna pasivna, te 2. jednostrani

pregled (po pagini) gdje je prvi (gornji) dio aktivan, a drugi (ispod aktive) dio pasivan.

Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduţenosti, aktivnosti i

profitabilnosti. Kao najvaţniji financijski izvještaj predmet je revizije.19

Za razliku od bilance koja daje informaciju o imovini, obvezama i kapitalu na odreĊeni

dan, raĉun dobitka i gubitka daje informaciju koliko je ostvareno prihoda, rashoda,

dobitka, gubitka, te kolika je obveza poreza na dobit nastala iz poslovanja u

promatranom razdoblju. Prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja

obveza, a rashodi su posljedica smanjenja imovine i povećanja obveza. U raĉunu

dobitka i gubitka prihodi su razluĉeni na redovne (poslovni i financijski) i izvanredne.

Na isti naĉin prikazani su i rashodi, ali uz dodatak amortizacije kao dijela redovnih

rashoda. Pri svakoj detaljnijoj analizi treba jasno odvojiti redovne od izvanrednih

aktivnosti budući da, kako im i samo ime govori, one nisu stalnog karaktera i ne moraju

se ponoviti i u sljedećim razdobljima.20

19

http://limun.hr/main.aspx?id=10365, 01.06.2013. 20

http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/sto-nam-prikazuju-osnovni-financijski-izvjestaji/,

01.06.2013.

12

Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice) iskazuje povećanje ili smanjenje ukupne

neto imovine koja pripada dioniĉarima, tj. ĉlanovima trgovaĉkog društva. Navedene

promjene mogu potjecati iz kapitalnih doprinosa – uplata ili smanjenja kapitala –

isplata, kao i biti rezultat poslovnih aktivnosti tijekom razdoblja, odnosno, izmeĊu dva

datuma bilance. U ovom se izvještaju, dakle, iskazuju sve stavke kojima se

objašnjavaju ukupni dobici i gubici razdoblja, ukljuĉujući i one koje se, sukladno

MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima, ne iskazuju u raĉunu dobiti i gubitka,

već priznaju izravno kao promjene kapitala. To znaĉi da se u izvještaju o promjenama

kapitala, osim promjena ukupno uloţenog i zaraĊenog kapitala, iskazuju i nastale

promjene koje se izravno pripisuju glavnici, poput revalorizacije postrojenja i opreme,

revalorizacije ulaganja i teĉajnih razlika na osnovi neto ulaganja u inozemni subjekt,

kao i promjene koje utjeĉu na izravno povećanje ili smanjenje zadrţane dobiti (poput

promjena raĉunovodstvenih politika i ispravaka znaĉajnih pogrešaka prethodnoga

razdoblja).21

Izvještaj o novĉanim tijekovima (engl. cash flow statement, njem. Cashflow-Bericht),

jedan je od temeljnih financijskih izvještaja poduzeća (uz bilancu stanja i raĉun dobiti

ili gubitka). IzraĊuje se na osnovi promjene novca i novĉanih ekvivalenata (ulaganja do

tri mjeseca) u odreĊenom razdoblju.

Sastoji se od triju dijelova:22

1. novĉani tijekovi od poslovne aktivnosti,

2. novĉani tijekovi od investicijske aktivnosti,

3. novĉani tijekovi od financijske aktivnosti.

Izvještaj o novĉanim tijekovima priprema se izravnom (direktnom) i neizravnom

(indirektnom) metodom.

Bilješke uz financijske izvještaje sadrţe dodatne i dopunske informacije koje nisu

prezentirane u bilanci, raĉunu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i

izvještaja o novĉanim tijekovima.

21

http://www.racunovodja.hr/?cid=5564, 01.06.2013. 22

http://limun.hr/main.aspx?id=32753, 01.06.2013.

13

U ovom poglavlju objašnjen je pojam raĉunovodstva koje se najĉešće definira kao

aktivnost pruţanja usluge zainteresiranim stranama. Kao najznaĉajniji interni korisnici

raĉunovodstvenih izvještaja navode se menadţer i zaposlenici, dok u najvaţnije

eksterne korisnike izvještaja spadaju sadašnji i potencijalni investitori i kreditori,

dobavljaĉi i ostali vjerovnici, kupci, vlada i njene agencije, te javnost.

Najvaţniji financijski izvještaju su sljedeći: bilanca, raĉun dobiti i gubitka, izvještaj o

promjenama kapitala, izvještaj o novĉanim tijekovima i bilješke uz financijske

izvještaje. Svi financijski izvještaji se moraju promatrati povezano i ovisno jedan o

drugome jer u suprotnom korisnici raĉunovodstvenih informacija mogu stvoriti

pogrešnu sliku o kvaliteti poslovanja poduzeća.

14

3. OSNOVNE ODREDNICE RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA ZA

MALA I SREDNJA PODUZEĆA

Ovo poglavlje je posvećeno iznošenju osnovnih ĉinjenica o raĉunovodstvenim

standardima, njihovoj primjeni u svijetu i Hrvatskoj. Osim toga, objasnit će se i

primjena raĉunovodsvtenih standarda u malim i srednjim poduzećima (MSP).

3. 1. Znaĉajke raĉunovodstvenih standarda

Razliĉitost u financijskom izvještavanju izazvana razliĉitim nacionalno prihvaćenim

raĉunovodstvenim naĉelima i standardima utjeĉe na pojedine vaţne korisnike

financijskih izvještaja. Menadţmentu poduzeća koja posluju iskljuĉivo na domaćem

trţištu to ne stvara probleme, ali je to veliki problem za menadţment multinacionalnih

poduzeća. To im prije svega oteţava analizu financijskih podataka i praćenje

uspješnosti poslovanja njihovih podruţnica u razliĉitim zemljama, i znatno poskupljuje

financijsko izvještavanje na razini grupe.

MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi podrazumijevaju dogovorena pravila o

pripremanju, priznavanju i prezentaciji raĉunovodstvenih stavki poslovnih subjekata.

Sukladno promjenama u okruţenju, kao što su neujednaĉen makroekonomski razvoj,

ubrzan razvoj financijskih trţišta kapitala i sliĉno, standardi se kontinuirano

mijenjaju, nadopunjavaju ili stavljaju van uporabe. U skladu s navedenim, 2001. MRS-

evi su nadopunjeni MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja.23

MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi omogućuju fer predoĉavanje informacija u

financijskim izvještajima, a to se postiţe ispunjavanjem sljedećih zahtjeva:24

1. u izbor i primjenjivanje raĉunovodstvenih politika,

2. u predoĉavanje informacija, ukljuĉujući raĉunovodstvene politike na naĉin koji

pruţa odgovarajuće, pouzdane, usporedive i razumljive informacije,

23

http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi, 03.06.2013. 24

MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi - Sluţbeni tekstovi u Hrvatskoj, III, naklada, RRIF plus

d.o.o., Zagreb, 2000., MRS 1, toĉka lS., str. 32

15

3. u pruţanje dodatnih objavljivanja (u bilješkama) kada su zahtjevi u MRS-ovima

nedostatni da omogućuju korisnicima razumjeti utjecaj pojedinih transakcija ili

poslovnih dogaĊaja, u svezi s financijskim poloţajem i uspješnošću društva.

Tablica 1. MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi

Naziv

Objava Izmjene Izmjene

NN NN NN

MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja 140/06

MRS 2 Zalihe 140/06

MRS 7 Izvještaj o novčanim tijekovima 140/06

MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške

140/06

MRS 10 Događaji nakon izvještajnog razdoblja 140/06

MRS 11 Ugovori o izgradnji 140/06

MRS 12 Porezi na dobit 140/06

MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema 140/06

MRS 17 Najmovi 140/06

MRS 18 Prihodi 140/06

MRS 19 Primanja zaposlenih 140/06

MRS 20 Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći

140/06

MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih valuta 140/06 130/08

MRS 23 Troškovi posudbe 140/06

MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba 140/06

MRS 26 Računovodstvo i izvještavanje planova mirovinskih primanja 140/06

MRS 27 Konsolidirani i pojedinačni financijski izvještaji 140/06

MRS 28 Ulaganje u pridružene subjekte 140/06

MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima 140/06

MRS 31 Udjeli u zajedničkim pothvatima 140/06

MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje 140/06

MRS 33 Zarade po dionici 140/06

MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine 140/06

MRS 36 Umanjenje imovine 140/06

MRS 37 Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina 140/06

MRS 38 Nematerijalna imovina 140/06

MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje 140/06 130/08 137/08

MRS 40 Ulaganje u nekretnine 140/06

MRS 41 Poljoprivreda 140/06

Izvor: Odbor za standarde financijskog izvještavanja, http://www.osfi.hr, 03.06.2013.

16

MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi polaze od temeljnih raĉunovodstvenih

pretpostavki i u njima se razraĊuju raĉunovodstvena pravila, metode, kriteriji procjene

stavaka. Primjenjuju se kod raĉunovodstvene procjene podataka, raĉunovodstvenih

politika, procjena i obraĉuna i svih drugih postupaka iz kojih rezultira sastavljanje

temeljnih financijskih izvještaja za potrebe vanjskih korisnika.

3. 2. Povijesni pregled razvoja raĉunovodstvenih standarda

Sve veĉim jaĉanjem globalizacije, odnosno porastom meĊuovisnosti trţišta i

proizvodnje u razliĉitim zemljama kroz trgovinu dobrima i uslugama, slobodan protok

kapitala, meĊunarodne strateške sporazume te razliĉite oblike udruţivanja i izmjene

tehnologija, dogaĊaju se velike promjene na ekonomske procese koje imaju duboke

implikacije na svjetsko gospodarstvo. Liberalizacija svjetske trgovine neprekidno

mijenja ekonomske osnove prijašnjih naĉela ekonomske politike. Brojni su kriteriji

prema kojima investitor kapitala odabire zemlju, gospodarsku granu i samo društvo za

svoja ulaganja. Jedan od tih kriterija je i sastavljanje financijskih izvještaja.

Prvi MeĊunarodni raĉunovodstveni standard donesen je 1975., a raĉunovodstvenu

struka danas koristi ukupno 41 objavljeni standard. MeĊunarodne raĉunovodstvene

standarde donio je Komitet za meĊunarodne raĉunovodstvene standarde (International

Accounting Standards Committee - IASC). Osnovan je 29. lipnja 1973. godine u

Londonu od strane predstavnika strukovnih raĉunovodstvenih organizacija deset

zemalja (Australije, Francuske, Japana, Kanade, Meksika, Nizozemske, Njemaĉke,

Velike Britanije i Irske te SAD-a).25

Odbor za meĊunarodne raĉunovodstvene standarde (IASB), utemeljen u Londonu,

zapoĉeo je djelovati 2001. IASB se obvezao razvijati, u javnom interesu, jedan skup

visoko kvalitetnih, globalnih raĉunovodstvenih standarda koji zahtijevaju transparentne

i usporedive informacije u općenamjenskim financijskim izvještajima. U ostvarivanju

tih ciljeva, IASB suraĊuje s nacionalnim kreatorima standarda kako bi se postiglo

zbliţavanje raĉunovodstvenih standarda diljem svijeta. 1982. godine Upravni odbor

Komiteta za meĊunarodne raĉunovodstvene standarde se proširuje na Savjet

25

Ramljak, B.: Raĉunovodstvene politike u malim poduzećima, doktorska dis., Sveuĉilište u Spli tu,

Ekonomski fakultet, 1999., str. 96.-98.

17

meĊunarodne federacije raĉunovoĊa (Council of the International Federation of

Accountants - IFAC).26

1989. Federacija europskih raĉunovoĊa (izvorno The Federation of European

Accountants - FEA) svojim radom podupire meĊunarodno usuglašavanje i sudjelovanje

Europe u IASC-u. IFAC usvaja smjernice za javni sektor koje drţavnim poduzećima

nalaţu primjenu MRS-ova. 1996. Ameriĉka komisija za vrijednosne papire i burze

najavljuje svoju potporu cilju IASC-a u što brţoj izradi raĉunovodstvenih standarda

koji bi se primjenjivali u sastavljanju financijskih izvještaja za potrebe prekograniĉnih

ponuda.27

1997. godine je osnovan Stalni odbor za tumaĉenja (Standing Interpretations

Committee - SIC) koji je 2002. godine preimenovan u Odbor za tumaĉenja

meĊunarodnog financijskog izvještavanja (izvorno: International Financial Reporting

Interpretations Committee - IFRIC) s mandatom ne samo tumaĉenja postojećih MRS-

ova i MSFI-jeva nego i davanja pravovremenih uputa o pitanjima koja nisu regulirana

MRS-ovima ili MSFI-jevima.28

Fondacija komiteta za meĊunarodne standarde (IASCF) odabire ĉlanove, nadzire i

financira rad IASB-a. Financijska potpora dobiva se od većih raĉunovodstvenih tvrtki,

privatnih financijskih institucija i kompanija, središnjih i razvojnih banaka i drugih

meĊunarodnih i profesionalnih organizacija.29

3. 3. MeĊunardoni standardi financijskog izvještavanja

Standardi financijskog izvještavanja su raĉunovodstvena naĉela i pravila koja

primjenjuje raĉunovodstvena struka, a koriste se kod sastavljanja i prezentiranja

financijskih izvještaja.30

Cilj standarda je da propiše postupke kojima će se osigurati

knjiţenje imovine po vrijednosti koja nije veća od nadoknadive vrijednosti. Kad god je

neko sredstvo knjigovodstveno prikazano po vrijednosti većoj od vrijednosti koja će se

26

Dţepni vodiĉ kroz MSFI-jeve za 2012. godinu, Deloitte, Zagreb, 2012. str. 19. 27

Ibidem 28

Ibidem 29

Zakon o raĉunovodstvu, 'Narodne novine' br. 140/06 30

Smiljan, I.: Ĉevizović, I., op. cit., str. 18.

18

nadoknaditi upotrebom ili prodajom sredstva, knjigovodstvena vrijednost se smanjuje.

Standardom se takoĊer odreĊuje kada treba stornirati gubitak po osnovu umanjenja

vrijednosti.31

Razvoj meĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja ukazuje na transformaciju

financijskog izvještavanja s multinacionalnih raĉunovodstvenih standarda prema

jedinstvenim svjetskim raĉunovodstvenim standardima.

MeĊunarodne standarde financijskog izvještavanja donosi Odbor za meĊunarodne

raĉunovodstvene standarde. Ciljevi IASB-a su sljedeći:32

1. razvijati, u javnom interesu, jedan skup visoko kvalitetnih, razumljivih i

globalno primjenjivih raĉunovodstvenih standarda koji zahtijevaju kvalitetne,

transparentne i usporedive informacije u financijskim izvještajima i drugim

financijskim izvještavanjima kako bi se pomoglo sudionicima u svjetskim

trţištima kapitala i drugim korisnicima pri donošenju poslovnih odluka;

2. unaprijediti korištenje i primjenjivanje tih standarda,

3. aktivno raditi s nacionalnim kreatorima standarda kako bi se doveli do

pribliţavanja nacionalnih raĉunovodstvenih standarda i MSFI-a visoko

kvalitetnim rješenjima.

U sljedećoj tablici prikazat će se meĊunarodni standardi financijskog izvještavanja.

Tablica 2. Pregled meĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja

NAZIV

MSFI 1 Prva primjena MeĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja

MSFI 2 Plaćanje temeljeno na dionicama

MSFI 3 Poslovna spajanja

MSFI 4 Ugovori o osiguranju

MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

MSFI 6 Istraţivanje i procjena mineralnih resursa

MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje

MSFI 8 Poslovni segmenti

MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji

31

Ibidem 32

http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi, 03.06.2013.

19

MSFI 11 Zajedniĉki poslovi

MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima

MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti

Izvor: Odbor za standarde financijskog izvještavanja, http://www.osfi.hr, 03.06.2013.

Tumaĉenja MRS-ova i MSFI-jeva sastavlja Odbor za tumaĉenje MSFI-jeva (ranije

poznat pod imenom IFRIC, International Financial Reporting Interpretations

Committee), koji je 2002. godine zamijenio Stalni odbor za tumaĉenja (izvorno:

Standing Interpretations Committee, SIC). Tumaĉenja su sastavni dio sluţbene

literature OMRS-a (Odbor za MeĊunarodne raĉunovodstvene standarde), stoga se za

financijske izvještaje ne moţe reći da su u skladu s MeĊunarodnim standardima

financijskog izvještavanja ako nisu u skladu sa svim zahtjevima svakog vaţećeg

standarda i tumaĉenja.33

Slijede tumaĉenja koja je objavio Odbor za tumaĉenje MSFI-jeva u razdoblju od 2004.

do 30. lipnja 2012. godine:34

• IFRIC 1 Promjene postojećih obveza za razgradnju, obnovu i sliĉno

• IFRIC 2 Udjeli ĉlanova u zadruţnim subjektima i sliĉni instrumenti

• IFRIC 3 - povuĉen

• IFRIC 4 OdreĊivanje sadrţi li neki sporazum najam

• IFRIC 5 Prava na udjele u fondovima za razgradnju, obnovu i ekološku sanaciju

• IFRIC 6 Obveze temeljem sudjelovanja na specifiĉnim trţištima – otpad elektriĉne i

elektroniĉke opreme

• IFRIC 7 Prepravljanje prema MRS-u 29 Financijsko izvještavanje u uvjetima

hiperinflacije

• IFRIC 8 - povuĉen

• IFRIC 9 - povuĉen

• IFRIC 10 Financijsko izvještavanje o meĊurazdobljima i umanjenje vrijednosti

• IFRIC 11 - povuĉen

• IFRIC 12 Sporazumi o koncesijama za usluge

• IFRIC 13 Programi oĉuvanja lojalnosti kupaca

• IFRIC 14 MRS 19 Limit na sredstva iz planova definiranih primanja, minimalna

potrebna sredstva financiranja i njihova interakcija

33

Dţepni vodiĉ kroz MSFI-jeve za 2012. Godinu, op. cit., str. 127. 34

Ibidem

20

• IFRIC 15 Ugovori o izgradnji nekretnina

• IFRIC 16 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje

• IFRIC 17 Raspodjela nenovĉane imovine vlasnicima

• IFRIC 18 Prijenos imovine s kupaca

• IFRIC 19 Zatvaranje financijskih obveza glavniĉkim instrumentima

• IFRIC 20 Troškovi otkrivke u fazi proizvodnje površinskog kopa.

Sljedeća tumaĉenja koja je Stalni odbor za tumaĉenja objavio u razdoblju 1997.-2001.

godine ostaju na snazi. Sva druga tumaĉenja SIC-a zamijenjena su prilikom usvajanja

doraĊenih verzija MRS-ova ili novih MSFI-jeva koje je izdao OMRS:35

• SIC br. 7 UvoĊenje eura

• SIC br. 10 Drţavna pomoć bez odreĊene povezanosti s poslovnim aktivnostima

• SIC br. 15 Poslovni najmovi – poticaji

• SIC br. 25 Porezi na dobit – promjene poreznog statusa poslovnog subjekta ili

njegovih dioniĉara, odnosno vlasnika

• SIC br. 27 Procjena suštine transakcija koje obuhvaćaju pravni oblik najma

• SIC br. 29 Objavljivanje ugovora o pruţanju usluga na temelju koncesije

• SIC br. 31 Prihodi - Transakcije nenovĉane razmjene koja obuhvaća usluge

oglašavanja

• SIC br. 32 Nematerijalna imovina – troškovi web-stranica

U sljedećoj tablici iznijeti će se dorade MSFI-a koje su se odvile u vremenskom

razdoblju od 2009. godine do svibnja 2012. godine.

Tablica 3. Dorade MSFI-jeva iz razdoblja 2009.-2011., svibanj 2012.

MSFI 1 Ponovna primjena MSFI-ja 1

Troškovi posudbe

MRS 1 Pojašnjenje zahtjeva koji se odnose na usporedne

Informacije

MRS 16 Razvrstavanje opreme za servisiranje

35

Ibidem, str. 128.

21

MRS 32 Porezni uĉinak isplata vlasnicima glavniĉkih instrumenata

Izvor: Dţepni vodiĉ kroz MSFI-jeve za 2012. godinu, str. 41.

Primjena MSFI-a propisana je Zakonom o raĉunovodstvu u Republici Hrvatskoj.

Naime, obveznici primjene veliki su poduzetnici te poduzetnici ĉiji vrijednosni papiri

kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrštenje u burzovnu kotaciju u Republici

Hrvatskoj na sluţbenim trţištima te na kotaciji za javna dioniĉka društva sukladno

odgovarajućim odredbama Zakona o trţištu vrijednosnih papira.36

Mali i srednji poduzetnici mogu, ako to ţele, primjenjivati MSFI-eve u cijelosti ili

mogu primjenjivati standarde koje je donio Odbor za standarde financijskog

izvještavanja.

Odbor za standarde financijskog izvještavanja, u skladu s ovlaštenjem navedenim u

ĉlanku 18. stavku 2. vaţećeg Zakona o raĉunovodstvu, donio je Odluku o izradi

Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. HSFI zadovoljavaju uvjete koje

Europska unija ostavlja glede sastavljanja, reprezentiranja i objavljivanja financijskih

izvještaja. Kriteriji mjerenja i priznavanja u skladu su s MSFI kao i s IV. i VII.

Direktivom EU. Oni cjelovito obraĊuju znaĉajne pozicije financijskih izvještaja,

manjeg su opsega, lakši za razumijevanje i primjenu te su obvezni za male i srednje

poduzetnike.

3. 4. MeĊunardoni standardi financijskog izvještavanja malih i srednjih

poduzeća

Harmonizacija i standardizacija financijskog izvještavanja se postiţe izradom

meĊunarodnih raĉunovodstvenih standarda. Upravo to je osnovni cilj projekta MSFI za

mala i srednja poduzeća.

36

http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-racunovodstveni-standardi-i-

medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/,

22

Ideja o razvoju raĉunovodstvenih standarda za mala i srednja poduzeća javila se još

2003. godine, a proces izrade je zapoĉeo objavom dokumenta (lipanj 2004. godine) pod

nazivom Preliminarna razmatranja raĉunovodstvenih standarda za mala i srednja

poduzeća.37

MSFI za mala i srednja poduzeća organizacijski se ne razlikuje mnogo od cjelovitih

MSFI-a. Znaĉajnije razlike su vidljive u kvantiteti gdje je vidljivo smanjenje opsega

standarda za više od 80% (broj stranica je reduciran sa preko 2500 stranica na 254).

Razliĉitost MSFI-a i Nacrta moguće je promatrati i kroz odabir tema koje nisu

relevantne za tipiĉno malo ili srednje poduzeće. OdreĊena podruĉja koja nisu od

posebnog interesa za mala poduzeća „ispuštena" su iz Nacrta, a ukoliko se ukaţe

potreba za njima korisnici su upućuju na korištenje MSFI-a.38

Budući je jedan od ciljeva izrade bio pojednostavljenje procesa financijskog

izvještavanja za MSP, ovdje ukazujemo na sljedećih pet pojednostavljenja u odnosu na

potpune MSFI:39

1) Iz potpunog seta MSFI izostavljene su teme koji nisu relevantne za MSP, kao:

Zarade po dionici,

Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine,

Izvještavanje po segmentu i

Raĉunovodstveni tretman imovine namijenjene prodaji.

2) Suţavanje podruĉja primjene raĉunovodstvenih politika za MSP. Naime, neke

raĉunovodstvene politike koje navode MSFI nisu dozvoljene, jer se za MSP koristi

jednostavnija metoda, kao što je npr.:

4. Opcije kod financijskih instrumenata, ukljuĉujući: raspoloţivi za prodaju, koji

se drţe do dospijeća, te fer vrijednost,

5. Model ponovne procjene za nekretnine, postrojenje i opremu, te za

nematerijalnu imovinu,

6. Razmjerna konsolidacija za udjele u zajedniĉki kontroliranom subjektu,

37

Ţager, K., Smrekar, N., Oluić, A.: Raĉunovodstvo malih i srednjih poduzeća, Mikrorad, Zagreb, 2009.,

str. 118. 38

Ţager, K., Smrekar, N., Oluić, A.: op. cit., str. 120. 39

Klikovac, A.: Što donosi MSFI za mala i srednja poduzeća? RRIF, br. 8, Zagreb, 2009., str. 14.

23

7. Kod ulaganja u nekretnine, mjerenje se temelji na okolnostima, umjesto da se

dopušta izbor raĉunovodstvene politike izmeĊu modela troška nabave i modela

fer vrijednosti,

8. Razliĉite opcije za drţavne potpore.

3) Pojednostavljena su mnoga naĉela priznavanja i mjerenja koja su navedena u

potpunim MSFI, kao npr.:

Financijski instrumenti razvrstavaju se u dvije kategorije, navodi se jednostavan

naĉin za isknjiţavanje te se tako izbjegavaju sloţeni „testovi prijenosa“ i

„testovi zadrţavanja kontrole“, te je jednostavnije raĉunovodstvo zaštita,

Svi troškovi istraţivanja i razvoja trebaju se priznati kao trošak razdoblja u

kojem su nastali,

Troškovi posudbe moraju se priznati kao trošak razdoblja,

Goodwill i ostala nematerijalna imovina s neodreĊenim vijekom uporabe

amortiziraju se tijekom korisnog vijeka trajanja (ako se vijek trajanja ne moţe

pouzdano utvrditi onda je to 10 godina),

Ostatak vrijednosti, vijek uporabe i metodu amortizacije za nematerijalnu

imovinu treba preispitati samo u sluĉaju ako je došlo do promjene nakon

datuma posljednjih godišnjih financijskih izvještaja.

4. Znaĉajno su pojednostavljeni i zahtjevi za objavljivanje.

5. Jednostavnije je odrţavanje i izmjena standarda.

U sljedećoj tablici prikazat će se meĊunarodni standardi malih i srednjih poduzeća sa

pripadajućim izvorima.

Tablica 4. MSFI za mala i srednja poduzeća sa pripadajućim izvorom MRS ili

MSFI

Broj

standarda

(odjeljka)

Naziv standarda

Izvor MRS/MSFI

1. Mala i srednja poduzeća -

2. Raĉunovodstvena naĉela i standardi OKVIR, revidirani MRS 1

(2007.)

3. Prezentiranje financijskih izvještaja MRS 1

4. Izvještaj o financijskom poloţaju MRS 1

24

5. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o

dobiti

MRS 1

6. Izvještaj o promjenama glavnice i izvještaj o

sveobuhvatnoj i zadrţanoj dobiti

MRS 1

7. Izvještaj o novĉanim tijekovima MRS 7

8. Bilješke uz financijske izvještaje MRS 1

9. Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji Izmijenjen MRS 27 (2008.)

10. Raĉunovodstvene politike, procjene i pogreške MRS 8

11. Osnovni financijski instrumenti MRS 32, MRS 39

12. Ostali financijski instrumenti MSFI 7

13. Zalihe MRS 2

14. Ulaganja u podruţnice MRS 28

15. Ulaganja u zajedniĉke pothvate MRS 31

16. Ulaganja u nekretnine MRS 40

17. Nekretnine, postrojenja i oprema MRS 16

18. Nematerijalna imovina osim goodwilla MRS 38

19. Poslovne kombinacije i goodwill Revidiran MSFI 3 (2008.)

20. Najmovi MRS 17

21. Rezerviranja i nepredviĊeni dogaĊaji MRS 37

22. Obveze i glavnica MRS 1, MRS 32

23. Prihodi MRS 11, MRS 18

24. Drţavne potpore MRS 20

25. Troškovi posudbe MRS 23

26. Isplate s temelja dionica MSFI 2

27. Umanjenje imovine MRS 2, MRS 36

28. Primanja zaposlenih MRS 19

29. Porez na dobit MRS 12

30. Uĉinci promjena teĉaja stranih valuta MRS 21

31. Hiperinflacija MRS 29

32. DogaĊaji nakon datuma bilance MRS 10

33. Objavljivanje povezanih osoba MRS 24

34. Specijalizirane aktivnosti MRS 41, MSFI 6

35. Prijelaz na MSFI za MSP MSFI 1

Izvor: www.iasb.org, 12.06.2013.

25

Već tijekom javne rasprave u vezi s projektom MSFI za mala i srednja poduzeća

Europski parlament je imao svoja promišljanja o tome a dao je i odreĊene prigovore na

rad IASB. To se moţe svesti na sljedeće konstatacije:40

- Jasna je potreba za pojednostavljenjem raĉunovodstva za mala i srednja poduzeća.

MSFI za MSP koje je predloţio IASB ne pomaţu puno jer su još uvijek previše

sloţeni i na mnogim mjestima upućuju na pune MSFI-e.

- Sporna je uloga IASB. Po ĉemu je to IASB dobio politiĉki mandat za donošenje

MSFI-a za MSF?

- Budući je primjena MSFI u domeni svake zemlje ĉlanice EU, hoće li situacija u

kojoj samo neke zemlje ĉlanice odluĉe primijeniti MSFI-e za MSP dovesti do

fragmentacije unutrašnjeg trţišta, odnosno ĉak i oštetiti uniformno raĉunovodstvo

za mala i srednja poduzeća u okviru EU.

- Unutar EU podruĉje raĉunovodstva i financijskog izvještavanja reguliraju IV. I VII.

Direktiva. One daju pravni okvir za godišnje raĉune malih i srednjih poduzeća.

Prema Europskom parlamentu IV. I VII. direktiva EU su, i trebaju ostati, osnova za

raĉunovodstvo malih i srednjih poduzeća unutar EU.

- EU treba paţljivo procijeniti kolike su koristi od primjene MSFI-a za MSP ili će

razviti vlastita neovisna i sveobuhvatna rješenja za mala i srednja poduzeća.

- Pitanje fer vrijednosti koja se uzima kao kriterij za priznavanje financijskih

sredstava i obveza. Stvarnost pokazuje da raĉunovodstvo koje se temelji na fer

vrijednosti za financijska sredstva i obveze ne daje uvijek realnu sliku imovinsko-

financijskog poloţaja poslovnog subjekta, pa se i to mora uzeti u obzir.

- Nemoguće je u rješavanju problematike raĉunovodstvenog izvještavanja za MSP

zaobići poreznu regulativu. Logiĉno je da raĉunovodstvena pravila imaju snaţan

utjecaj na cijelo podruĉje poslovnog prava i svaki novi standard ima utjecaj i na

porezno zakonodavstvo. Prema EU parlamentu, raĉunovodstvo koje se temelji na

fer vrijednosti za koje se zalaţe IASB suprotno je naĉelu odrţavanja kapitala i nije

uvijek u najboljem poreznom interesu malih i srednjih poduzeća.

- MSFI-i za MSP ne uzimaju u obzir ĉinjenicu da korisnici financijskih izvještaja

MSP nisu isti kao i korisnici financijskih izvještaja velikih poduzeća koja kotiraju

na burzi. Naime, korisnici financijskih izvještaja malih i srednjih poduzeća prije

svega su vlasnici, kreditori, poslovni partneri i zaposleni a ne anonimni investitori,

40

Negovanović, M.: Problemi u primjeni MSFI-a u Europskoj uniji, RRIF, br. 5, Zagreb, 2008., str. 50.

26

kao što je sluĉaj kod financijskih izvještaja kompanija ĉiji vrijednosni papiri

kotiraju na burzi.

Postavljala su se i pitanja trebaju li uopće MSFI za MSP. Odgovor na postavljeno

pitanje trebaju li raĉunovodstveni standardi za MSP biti usklaĊeni na svjetskoj razini

treba traţiti u univerzalnosti primjene MRS-a u svim poduzećima, bez obzira na

njihovu veliĉinu, pa se stoga podrazumijeva i njihova primjena u manjim poduzećima.

To se opet potkrepljuje potrebama revizije, troškovima financijskog izvještavanja,

primjenom raĉunovodstvenih odredbi iz zakona, usporedivošću raĉunovodstvenih

podataka i prikladnošću u iskazivanju pozicija financijskih izvještaja. S druge pak

strane, zagovornici suprotnog stajališta opravdavali su svoje stavove najĉešće

argumentima kao što su: troškovi raĉunovodstvene djelatnosti, odnos troškova i koristi

financijskog izvještavanja, nepotrebno opterećivanje mnoštvom podataka i sl. 41

3. 5. Raĉunovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja nastali su sukladno Zakonu o

raĉunovodstvu, a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvještavanja. Oni se

temelje na domaćoj raĉunovodstvenoj teoriji i praksi, odrednicama MeĊunarodnih

standarda financijskog izvještavanja kao i na IV. i VII. Direktivi Europske unije.

Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja regulira se tematika u vezi s

financijskim izvještajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim korisnicima. Oni

sadrţe zahtjeve priznavanja, mjerenja, procjenjivanja, prezentiranja i objavljivanja

transakcija i dogaĊaja vaţnih za financijske izvještaje opće namjene. Hrvatski standardi

financijskog izvještavanja su namijenjeni za primjenu u financijskim izvještajima opće

namjene poduzetnika koji ostvaruju dobit ili gubitak.

Pojam financijski izvještaj obuhvaća cjelovit skup financijskih izvještaja sastavljenih za

razdoblje tijekom godine ili za poslovnu godinu. Oni reguliraju sastavljanje,

prezentiranje i objavljivanje financijskih izvještaja za poduzetnike koji nisu obveznici

41

Ramljak, B., Ţager, K.: Potreba i iskustva drugih zemalja u razvoj raĉunovodstva malih i srednjih

poduzeća, XXXVII. Simpozij „Raĉunovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim

uvjetima, Zagreb-Pula, 2002., str. 107-118.

27

primjene MeĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja, a u skladu sa Zakonom o

raĉunovodstvu. Posebno su prilagoĊene potrebama srednjih i malih poduzetnika koji su

prevladajući u hrvatskom gospodarstvu. S tim u svezi Hrvatski standardi financijskog

izvještavanja su jednostavni, malog su opsega te teoretski i struĉno zadovoljavaju

kriterije suvremenog financijskog raĉunovodstva. Hrvatski standardi financijskog

izvještavanja zadovoljavaju uvjete koje Europska unija postavlja glede sastavljanja,

prezentiranja i objavljivanja financijskih izvještaja. Kriteriji mjerenja i priznavanja u

suglasju su s MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja, kao i sa IV. i VII.

Direktivom EU.42

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su raĉunovodstvena naĉela i pravila koja

primjenjuje raĉunovodstvena struka, a koristi se kod sastavljanja i prezentiranja

financijskih izvještaja. U Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja naznaĉene

su temeljne koncepcije na kojima poĉiva sastavljanje i prezentiranje financijskih

izvještaja.43

Svrha ovih standarda je:44

1. propisati osnovu za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvještaja;

2. pomoć revizorima u formiranju mišljenja jesu li financijski izvještaji u skladu s

Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja;

3. pomoć korisnicima financijskih izvještaja pri tumaĉenju podataka i informacija

koje su sadrţane u financijskim izvještajima.

Cilj Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja je da financijski izvještaji temeljeni

na ovim standardima pruţe informacije o financijskom poloţaju, financijskoj

uspješnosti i novĉanim tokovima poduzetnika koje koriste, u prvom redu, vanjski

korisnici u donošenju ekonomskih odluka. Financijski izvještaji koji se temelje na

Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja pruţaju informaciju o imovini,

obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima, dobiti i gubitku, promjenama u kapitalu i

novĉanom toku.Ciljevi Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja jesu razvijati u

42Zakona o raĉunovodstvu , Narodne novine broj 109/07 43

Ibidem 44

Ibidem

28

javnom interesu raĉunovodstvene standarde koji zahtijevaju kvalitetne, transparentne i

usporedne informacije u financijskim izvještajima.45

Sljedeća tablica prikazat će popis Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja

Tablica 5. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja

Naziv

HSFI 1 Financijski izvještaji

HSFI 2 Konsolidirani financijski izvještaji

HSFI 3 Raĉunovodstvene politike, promjene raĉunovodstvenih procjena,

pogreške

HSFI 4 DogaĊaji nakon datuma bilance

HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina

HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina

HSFI 7 Ulaganja u nekretnine

HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

HSFI 9 Financijska imovina

HSFI 10 Zalihe

HSFI 11 Potraţivanja

HSFI 12 Kapital

HSFI 13 Obveze

HSFI 14 Vremenska razgraniĉenja

45

Ibidem

29

HSFI 15 Prihodi

HSFI 16 Rashodi

HSFI 17 Poljoprivreda

Izvor: http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=152&p=1&salt=3610, 16.06.2013.

U nastavku će se ponaosob opisati svaki standard:46

HSFI 1 - cilj ovog Standarda je propisati osnovu za prezentiranje financijskih izvještaja

opće namjene kako bi se osigurala usporedivost s financijskim izvještajima za

prethodno razdoblje i s financijskim izvještajima drugih poduzetnika.

HSFI 2 - cilj ovog Standarda je odrediti raĉunovodstveni tretman ulaganja u ovisne

pridruţene i zajedniĉki kontrolirane u odvojenim financijskim izvještajima matice,

pothvatnika ili ulagaĉa te u konsolidiranim financijskim izvještajima.

HSFI 3 - cilj ovog Standarda je propisati kriterije za izbor i mijenjanje

raĉunovodstvenih politika, zajedno s raĉunovodstvenim postupkom i objavljivanjem

promjena raĉunovodstvenih politika, promjena raĉunovodstvenih procjena i ispravljanja

pogrešaka. Standard namjerava poboljšati vaţnost i usporedivost financijskih izvještaja

poduzetnika, kao i usporedivost tih financijskih izvještaja kroz razdoblja i u odnosu na

financijske izvještaje drugih poduzetnika.

HSFI 4 - cilj ovog Standarda je propisati obvezu usklaĊenja financijskih izvještaja za

dogaĊaje nastale nakon datuma bilance, odnosno obvezu objavljivanja podataka o

dogaĊajima koji su nastali u razdoblju od datuma bilance do datuma na koji je odobreno

izdavanje financijskih izvještaja.

HSFI 5 - cilj ovog Standarda je propisati raĉunovodstveni postupak za nematerijalnu

imovinu koji nije posebno obraĊen drugim Standardom. Ovaj Standard zahtijeva da

poduzetnik prizna neku nematerijalnu imovinu samo ako su ispunjeni odreĊeni kriteriji.

Standard takoĊer ureĊuje kako treba utvrditi knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne

imovine i zahtijeva odreĊeno objavljivanje o nematerijalnoj imovini.

HSFI 6 - cilj ovog Standarda je propisati raĉunovodstveni postupak za dugotrajnu

materijalnu imovinu i s tim povezana pitanja. Sadrţi naĉela pravila i metode mjerenja,

priznavanja, evidentiranja i objavljivanja dugotrajne materijalne imovine.

46

Rakijašić, J.: Vodiĉ za prvu primjenu HSFI-a, TEB d.o.o., Zagreb, 2008., str. 61.

30

HSFI 7 - cilj ovog Standarda je propisati raĉunovodstveni postupak ulaganja u

nekretnine i povezane zahtjeve za objavljivanjem. Primjenjuje se na priznavanje

mjerenje i objavljivanje ulaganja u nekretnine te na mjerenje udjela u nekretnini u

najmu koji se raĉunovodstveno tretira kao financijski najam u financijskim izvještajima

najmoprimca i na mjerenje ulaganja u nekretnine dane u poslovni najam u financijskim

izvještajima najmodavca.

HSFI 8 - cilj ovog Standarda je odrediti raĉunovodstveni tretman dugotrajne imovine

namijenjene prodaji. Ovu imovinu treba mjeriti po knjigovodstvenom iznosu ili fer

vrijednosti, ovisno o tome što je niţe. U Standard su uvrštene i odrednice u svezi

objavljivanja i prestanka poslovanja.

HSFI 9 - cilj ovog Standarda je propitati obvezu priznatima, mjerenja, evidentiranja i

objavljivanja financijske imovine, osim prava iz ugovora o osiguranju, ugovore o

nepredviĊenim podmirenjima unutar poslovnih spajanja u raĉunovodstvu kupca,

ugovore izmeĊu kupca i prodavatelja unutar poslovnog spajanja o kupnji ili prodaji

imovine na odreĊeni budući datum, potraţivanja od kupaca i financijske imovine

nastale u transakcijama s povezanim poduzetnicima i zajedniĉkim pothvatima koje su u

sadrţaju HSFI2.

HSFI 10 - cilj ovog Standarda je propisati raĉunovodstveni postupak za utvrĊivanje,

obraĉunavanje i evidentiranje zaliha. Temeljni zadatak raĉunovodstva zaliha je

obuhvatiti sve troškove koji su nastali u formiranju zaliha i koje treba priznati kao

imovinu u procesu poslovanja do priznavanja povezanih prihoda. Standard sadrţi upute

za odreĊivanje troškova i njihovim kasnijim priznavanjem kao rashoda, ukljuĉivši bilo

koje otpisivanje do neto vrijednosti. TakoĊer upućuje na metode utvrĊivanje troškova

koje se koriste za odreĊivanje vrijednosti zaliha.

HSF1 11 - cilj ovog Standarda je propisati kriterije priznavanja i mjerenja potraţivanja u

financijskim izvještajima poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog

izvještavanja. Treba se primijeniti pri priznavanju i vrednovanju potraţivanja u

financijskim izvještajima poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog

izvještavanja. Potraţivanja mogu nastati kao rezultat razliĉitih aktivnosti poduzetnika, kao

na primjer prodajom proizvoda ili usluga, trgovaĉke robe, iznajmljivanjem imovine ili

prodajom dugotrajne imovine. U djelokrugu ovog standarda su samo ona potraţivanja kod

kojih nije ugovoren nikakav prinos (npr. kamate). Potraţivanja kod kojih je ugovorom

odreĊen prinos u djelokrugu su HSFI9 - Financijska imovina.

31

HSFI 12 - cilj ovoga Standarda propisati vrste kapitala te kritertje za priznavanje i

mjerenje kapitala. Hrvatski standard financijskog izvještavanja regulira vrste kapitala,

odnosno obuhvat kapitala i to: uloţeni i zaraĊeni kapital, revalorizacijske rezerve,

teĉajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje, tekući i odgoĊeni porez,

(dio) uĉinak zaštite novĉanog toka, promjene raĉunovodstvenih politika i ispravak

pogreški prethodnih razdoblja. Treba ga primjenjivati u sastavljanju, prezentiranju i

objavljivanju financijskih izvještaja.

HSFI 13 obveze koje nastaju iz transakcija i poslovnih dogaĊanja, a klasificiraju se kao

kratkoroĉne i dugoroĉne obveze, obuhvaćaju: obveze prema dobavljaĉima,

zaposlenima, obveze za predujmove, tekuće porezne obveze, obveze u svezi

financijskog najma, zajedniĉki kontrolirane djelatnosti, zajedniĉki kontrolirane

imovine, rezerviranja, financijske, nepredviĊene i ostale obveze.

HSFI 14 - cilj ovog Standarda je prikazati raĉunovodstveni model za priznavanje stavki

vremenskih razgraniĉenja. Treba ga primijeniti pri priznavanju i vrednovanju

vremenskih razlika u financijskim izvještajima poduzetnika, Vremenske razlike

ukljuĉuju: aktivna vremenska razgraniĉenja (unaprijed plaćeni troškovi, i nedospjela

naplata prihoda) i pasivna vremenska razgraniĉenja (odgoĊeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja), Ne odnosi se na nerealizirane dobitke koji se odnose na

vrednovanje financijske imovine raspoloţive za prodaju, a koji su evidentirani izravno

u kapitalu.

HSFI 15 - cilj ovog Standarda je propisati raĉunovodstveni postupak za mjerenje,

priznavanje i objavljivanje prihoda, sadrţi naĉela, pravila, postupke, metode mjerenja,

evidentiranja, priznavanja i objavljivanja prihoda. Obuhvaćeni su prihodi koji nastaju iz

transakcija i poslovnih dogaĊaja, a svrstani su u poslovne prihode, financijske prihode,

nerealiziranu dobit (prihod) i ostale izvanredne prihode.

HSFI 16 - cilj ovog standarda je propisati kriterije primjenjive za priznavanje, mjerenje

i objavljivanje rashoda u financijskim izvještajima. U ovom standardu obuhvaćeni su

rashodi koji nastaju iz transakcija i poslovnih dogaĊajam, a svrstani su u poslovne

rashode, financijske rashode, nerealizirane gubitke i ostale izvanredne rashode.

HSFI 17 –cilj ovg standarda je odrediti raĉunovodstveni postupak u vezi s biološkom

imovinom i poljoprivrednim proizvodima. Treba se primjenjivati pri mjerenju,

priznavanju i objavljivanju biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u financijskim

izvještajima poduzetnika.

32

U ovom poglavlju definiran je pojam meĊunarodnih raĉunovodstvenih standarda koji

podrazumijevaju dogovorena pravila o pripremanju, priznavanju i prezentaciji

raĉunovodstvenih stavki poslovnih subjekata. Svoju primjenu nalaze u

raĉunovodstvenim procjenama podataka, raĉunovodstvenim politikama, procjenama i

obraĉunima i svim drugih postupcima iz kojih rezultira sastavljanje temeljnih

financijskih izvještaja za potrebe vanjskih korisnika.

Standardi financijskog izvještavanja su raĉunovodstvena naĉela i pravila koja

primjenjuje raĉunovodstvena struka, a koriste se kod sastavljanja i prezentiranja

financijskih izvještaja. Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja regulira se

tematika u vezi s financijskim izvještajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim

korisnicima.

Standardi financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća organizacijski se ne

razlikuju mnogo od cjelovitih standarda financijskog izvještavanja. Znaĉajnije razlike

su vidljive u kvantiteti gdje je vidljivo smanjenje opsega standarda za više od 80%.

33

4. OSOBITOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

U ovom poglavlju iznijet će se osnovna obiljeţnja malih i srednjih poduzeća, sa

stajališta hrvatske i europske ekonomske politike. Objasnit će se i primjena financijskih

standarda u sastavljanju financijskih izvještaja navedene kategorije poduzeća.

4. 1. Zakonodavnost malih i srednjih poduzeća u EU i prema IASB

Poduzetniĉka politika EU danas obuhvaća cijelu poslovnu zajednicu i njezino

okruţenje. MeĊutim, u prošlosti su njezine aktivnosti bile prvenstveno usmjerene na

malo i srednje poduzetništvo (SME), inovacije i konkurentnost, te korištenje prednosti

unutarnjeg trţišta.

Zajedniĉka politika za malo i srednje poduzetništvo potjeĉe iz 1983. godine, kada je

donesen prvi zajedniĉki program aktivnosti namijenjen poticanju poduzetništva.

Krajem 2000. godine usvojen je posljednji višegodišnji program za poduzeća i

poduzetništvo s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjuje u

razdoblju od 2001. do 2005. godine. Njegovo podruĉje je, u pogledu financijskih

sredstva i primjene, znatno šire od prethodnih programa jer su obuhvaćene aktivnosti u

više od 30 drţava, ukljuĉujući Europski gospodarski prostor i drţave kandidatkinje za

ĉlanstvo u EU. Program je nakon 2005. uklopljen u EU program konkurentnosti i

inovacije za razdoblje od 2007. do 2013.godine.47

Osnovni strateški i akcijski dokumenti Europske unije u svezi poticanja i razvoja

sektora MSP:48

1) Lisabonska strategija,

2) Europska povelja o malim i srednjim poduzećima te

3) Akcijski plan za poduzetništvo.

Osnovni cilj Lisabonske strategije - stvaranje najkonkurentnijeg i najdinamiĉnijeg

gospodarstva na svijetu.

47

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=90, 12.06.2013. 48

Kutnjak G.: Europska unija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Poslovna

izvrsnost, Zagreb, god. IV (2010), br. 2, str. 84.

34

Strategija poĉiva na tri stupa:49

1. gospodarski stup - priprema teren za tranziciju prema konkurentnom i

dinamiĉnom gospodarstu temeljenom na znanju, naglasak se stavlja na potrebu

za stalnom prilagodbom promjenama u informacijskom društvu i za

promicanjem istraţivanja i razvoja;

2. socijalni stup - koncipiran je tako da modernizira europski socijalni model

ulaganjem u ljudske potencijale i borbom protiv socijalne iskljuĉenosti. Od

drţava ĉlanica se oĉekuje da ulaţu u obrazovanje i osposobljavanje te da

provode aktivnu politiku zapošljavanja, kako bi olakšale tranziciju prema

gospodarstvu temeljenom na znanju;

3. ekološki stup - koji je dodan na sastanku Europskog vijeća u Gotteborgu u

lipnju 2001. godine, skreće pozornost na ĉinjenicu da se gospodarski rast mora

odvojiti od korištenja prirodnih resursa.

Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Povelju za mala poduzeća pozivajući drţave

ĉlanice i Komisiju da podrţe mala poduzeća u deset glavnih podruĉja: (1) obrazovanje i

obuĉavanje za poduzetništvo, (2) jeftinije i brţe pokretanje poduzeća, (3) bolje

zakonodavstvo i regulativa, (4) dostupnost potrebnih radnih vještina, (5) poboljšanje

online pristupa; (6) bolje korištenje prednosti unutarnjeg trţišta, (7) porezna i

financijska pitanja, (8) jaĉanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća, (9) korištenje

uspješnih modela za elektroniĉko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore malim

poduzećima, (10) bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na

nacionalnoj razini.50

Europska komisija je 11. veljaĉe 2004. godine objavila Akcijski plan: europski program

za poduzetništvo, koji se fokusira na aktivnosti u pet podruĉja politike: poduzetništvo,

poticaji za poduzetnike, konkurentnost i rast, pristup financiranju i smanjenje

birokracije. Cilj Akcijskog plana je ohrabriti što više ljudi da se poĉnu baviti

poduzetništvom te im osigurati pomoć u napredovanju.51

49

Ibidem 50

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=90, 12.06.2013. 51

Kutnjak, op. cit., str. 87.

35

U definiranju malog poduzetništva (sektor MSP) u EU primjenjuju dva kriterija:52

Broj zaposlenih i

Financijski kriteriji (visina prihoda ili bilanĉna vrijednost imovine)

No kako se financijski kriterij sastoji od dva kriterija, potrebno je zadovoljiti dva od

navedena tri kriterija kako bi se definirala veliĉina poduzeća.

Ti kriteriji odreĊuju sljedeću kategorizaciju malih i srednjih poduzeća u Europskoj

uniji:

a) mikro poduzeća: broj zaposlenih je manje od 10, financijski kriteriji: od 2 do 10

milijuna eura prihoda i/ili do dva milijuna eura bilanĉne imovine;

b) malo poduzeće: broj zaposlenih: manje od 250, financijski kriteriji: od 10 do 50

milijuna eura prihoda i/ili do 10 milijuna eura bilanĉne imovine i

c) srednje poduzeće: broj zaposlenih: manje od 250, Financijski kriteriji: od 50

milijuna do 250 milijuna eura prihoda i/ili do 43 milijuna eura bilanĉne imovine.53

Ove se gornje granice primjenjuju samo na pojedinaĉna poduzeća. Za poduzeća koja su

dio veće grupacije potrebno je ukljuĉiti i podatke o zaposlenicima/prometu/bilanci

grupacije.

MeĊunarodni odbor za raĉunovodstvene standarde (International Accounting Standards

Board – IASB) definira mala i srednja poduzeća (Small and Medium Sized Enterprises

– SMEs) na sljedeći naĉin:54

a) Nemaju javnu odgovornost i

b) Financijske izvještaje opće namjene objavljuju za eksterne (vanjske) korisnike.

Otvaranjem granica nacionalnih trţišta, poduzećima je omogućeno djelovanje na

europskom trţištu kapitala, ali i na globalnim trţištima. Ubrzo se pojavila potreba za

harmonizacijom financijskog izvještavanja, pa su donesene Ĉetvrta i Sedma direktiva

EU. Ĉetvrta direktiva izdana je 1978. i ona definira pravila za sastavljanje financijskih

52

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_hr.htm,

12.06.2013. 53

Ibidem 54

IFRS – International Financial Reporting Standards for SMEs, IASB, www.iasb.org, 12.06.2013.

36

izvještaja, zahtjeve za objavljivanje i pravila vrednovanja. Sedma direktiva izdana je

1983. i odnosi se na izradu konsolidiranih financijskih izvještaja.55

No, direktive nisu postigle onu razinu transparentnosti i usporedivosti financijskih

izvještaja koja se od njih oĉekivala. Razlog je tome bila nejednaka interpretacija

direktiva meĊu zemljama ĉlanicama EU, pa je Europska unija zbog toga odluĉila

krenuti korak dalje i propisati korištenje MeĊunarodnih standarda financijskog

izvještavanja (MSFI) koje izdaje MeĊunarodni odbor za raĉunovodstvene standarde.

Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EC)/1606/2002 od 19.7.2002. uvedena je

obveza primjene MSFI od 1. sijeĉnja 2005. za sve subjekte koja sastavljaju

konsolidirane financijske izvještaje i kotiraju na ureĊenom financijskom trţištu EU.56

4. 2. Obiljeţja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj

Hrvatsko malo gospodarstvo predstavlja najdinamiĉniji dio ukupnog gospodarstva te je

ono ujedno i jedan od vaţnijih pokretaĉa hrvatskog gospodarskog razvitka.

Veliĉina poduzeća u Hrvatskoj regulirana je Zakonom o raĉunovodstvu (u daljnjem

tekstu ZOR). Trenutno je u primjeni ZOR koji je na snazi od 01.01.2008. godine. U ĉl.

3. Poduzeća se razvrstavaju na: 57

Mala poduzeća

Srednja poduzeća i

Velika poduzeća.

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:58

- ukupna aktiva 32.500.000 kuna

- prihod 65.000.000 kuna

- prosjeĉan broj radnika tijekom poslovne godine: 50.

55

Klikovac, A.: Financijsko izvještavanje u Europskoj uniji – komparativni pregled, Ekonomski pregled,

58 (3-4) 205-223 (2007), str. 206. 56

Ibidem 57

Zakon o raĉunovodstvu, Narodne novine br. 109/07, Zagreb, 2007. 58

Ibidem

37

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze barem dva od tri uvjeta za male poduzetnike, ali

ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:59

- ukupna aktiva 130.000.000 kuna

- prihod 260.000.000 kuna

- prosjeĉan broj radnika tijekom poslovne godine: 250.

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz definicije srednjih poduzetnika.

Fiziĉke i pravne osobe koje su dio sektora malog i srednjeg gospodarstva moraju

zadovoljiti sljedeća tri uvjeta:60

1. prosjeĉno godišnje zapošljavati manje od 250 zaposlenika

2. biti neovisni u poslovanju (što znaĉi da druge fiziĉke ili pravne osobe

pojedinaĉno ili zajedniĉki nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu

odluĉivanja u subjektu malog gospodarstva)

3. ostvariti ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do 50.000.000,00 EUR ili

imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati dugotrajnu

imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do

43.000.000,00 EUR.

S obzirom na veliĉinu subjekta, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva

razlikuje mikro, male i srednje subjekte malog gospodarstva:61

1. mikro subjekti su fiziĉke i pravne osobe koje prosjeĉno godišnje zapošljavaju

manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do

2.000.000,00 EUR, odnosno imaju vrijednost dugotrajne imovine u

protuvrijednosti do 2.000.000,00 EUR

2. mali subjekti su fiziĉke i pravne osobe koje prosjeĉno godišnje zapošljavaju

manje od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do

10.000.000,00 EUR ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit,

odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u

protuvrijednosti do 10.000.000,00 EUR

3. srednji subjekti su fiziĉke i pravne osobe koje prosjeĉno godišnje zapošljavaju

više od 50 i manje od 250 radnika ostvaruju ukupni godišnji prihod u

59

Ibidem 60

Zakon o raĉunovodstvu, Narodne novine br. 53/12, Zagreb 2012. 61

Ibidem

38

protuvrijednosti od 10.000.000,00 EUR do 50.000.000,00 EUR ili imaju zbroj

bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu

ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti od 10.000.000,00 EUR

do 43.000.000,00 EUR.

Tablica 6. Struktura poduzeća s obzirom na veliĉinu poduzeća u 2001., 2010. i

2011. godini

2001. 2010. 2011.

Broj

subjekata % Broj

subjekata % Broj

subjekata %

Sektor malih i

srednjih poduzeća Mala poduzeća

Srednja poduzeća

56.416

54.213 2.203

99 96.383

95.004 1.379

99.5 90.831

89.539 1.292

99.6

Velika poduzeća 571 1 375 0,5 359 0.4

Ukupno 56.987 100 96.758 100 91.190 100

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki

razvoj, 2012.

U 2011. godini, kao posljedica nepovoljnih prilika u okruţenju te općih negativnih

gospodarskih kretanja, zabiljeţen je pad broja poslovnih subjekata, ali je struktura

gospodarstva s obzirom na veliĉinu poduzeća ostala ista. Najveći pad bio je u kategoriji

srednjih poduzeća (6,3%), zatim malih poduzeća (5,7%), a u kategoriji velikih

poduzeća pad je bio 4,3%.

U Hrvatskoj se programi Vlade za poticanje malog gospodarstva provode od 2001.

godine (prvi program Vlade pod nazivom „Program razvoja malog gospodarstva"

odobren 14. lipnja 2001. godine). U tom razdoblju podršku razvoju malog gospodarstva

prvotno je pruţalo Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva (2001. do 2003.

godine), a zatim Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (2004.-2012.). Prvi

program za razvoj malog gospodarstva (2001.-2004.) sadrţavao je 3 glavna

instrumenta: i. dodjela bespovratnih sredstava, ii. subvencioniranje kamatnih stopa, iii.

osnivanje kreditnih linija s odreĊenim komercijalnim bankama, uz sudjelovanje

lokalnih vlasti.62

62 Strategija razvoja poduzetnistva 2013.2020., Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto sa:

www.minpo.hr (14.06.2013.), str. 7.

39

Na razini Vlade, Ministarstvo poduzetništva i obrta odgovorno je za malo gospodarstvo

u smislu osiguravanja odgovarajućeg zakonodavnog okvira i oblikovanja politika u

cilju pruţanja podrške ovom sektoru. U nadleţnosti MINPO-a je Hrvatska agencija za

malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) koja je odgovorna za provedbu

politika te investicije u malo gospodarstvo. Pored Ministarstva poduzetništva i obrta te

HAMAG INVEST-a, velik je broj drugih resornih ministarstava i paradrţavnih tijela

ĉije aktivnosti imaju utjecaja na poslovanje subjekata malog gospodarstva, meĊu

kojima su primjerice Ministarstvo gospodarstva (industrijska politika i sektorska

podrška), Ministarstvo turizma (mali i srednji poduzetnici u turizmu) i BICRO (podrška

inovacijama). Tijela s javnim ovlastima, kao što su Hrvatska gospodarska komora,

Hrvatska obrtniĉka komora, te druga tijela, poput Hrvatske udruge poslodavaca,

Hrvatskog saveza zadruga, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, takoĊer pruţaju

podršku subjektima malog gospodarstva.63

4. 3. Posebnosti financijskog izvještavanja malog i srednjeg

poduzetništva

Mala i srednja poduzeća su prepoznata kao zasebna skupina u gospodarstvu, u smislu

organizacije i ustroja financijskog izvještavanja u prvom redu za eksterne korisnike.

Problematika zakonske regulative financijskog izvještavanja MSP-a razliĉito je

tretirana u razliĉitim zemljama. Podruĉje analize financijskih izvještaja zauzima vrlo

vitalno i znaĉajno mjesto u sveopćoj poslovnoj analizi poslovanja malih i srednjih

poduzeća.

Mali poduzetnici nemaju zakonsku obvezu sastavljati izvještaj o novĉanim tijekovima i

izvještaj o promjenama kapitala. Iako se izvještaji po nazivu ne razlikuju od

dosadašnjih, njihova je struktura promijenjena. Struktura i sadrţaj izvještaja su

istovjetni za sve poduzetnike, što znaĉi da mali poduzetnici više nemaju skraćene

izvještaje. Izvještaji su istovjetni ne samo s obzirom na veliĉinu poduzetnika, već i sa

stajališta primjene regulatorne osnove, odnosno propisani su i za poduzetnike koji

primjenjuju MSFI (MeĊunarodne standarde financijskog izvještavanja) i za one koji

63

Ibidem

40

primjenjuju HSFI (Hrvatske standarde financijskog izvještavanja).64

TakoĊer su

istovjetni za poduzetnike koji objavljuju pojedinaĉne izvještaje i one koji objavljuju

konsolidirane izvještaje. Razlike su predviĊene samo u potrebi popunjavanja pojedinih

pozicija u izvještajima. Izvještaji su jedinstveni i sa stajališta vanjskih korisnika

izvještaja s iznimkom dodatnih podataka za potrebe statistike.

Postoji nekoliko naĉina pojednostavljivanja financijskih izvještaja malih i srednjih

poduzeća.65

Prema najdonjem pristupu, za odreĊene dijelove MRS-ove treba naznaĉiti

da se ne primjenjuju u malim i srednje velikim poduzećima, što znaĉi da mala i srednje

velika poduzeća mogu promjene vrlo jednostavno uklopiti u postojeće standarde, te ih

kasnije, po potrebi daljnje mijenjati i aţurirati. MeĊutim, ovo ujedno znaĉi da mala i

srednje velika poduzeća primjenjuju i dalje sve raĉunovodstvene standarde.

Pristup gornje granice temelji se na utvrĊivanju intencije svakog MRS-a koji bi se

primjenjivao na sva poduzeća, te bi se pojedini detalji odredbi standarda primjenjivali

samo na poduzeća koja nisu izuzeta od primjene standarda u cjelini. To bi dovelo do

zadovoljavanja potreba korisnika bez nepotrebnog opterećivanja velikom koliĉinom

informacija.

Potpuno izuzeće od primjene raĉunovodstvenih standarda predstavlja potpuno

neprimjenjivanje općih raĉunovdstvenih standarda u malim i srednje velikim

poduzećima.

Prema pristupu posebnih raĉunovodstvenih standarda u malim i srednje velikim

poduzećima primjenjivali bi se samo posebni raĉunovodstveni standardi kojima bi se

osigurala konzistentnost s temeljnim raĉunovodstvenim naĉelima i politikama na

kojima se temelje i standardi za velika poduzeća.

Upravljaĉki izvještaji za SME moraju sadrţavati cilju usmjerene informacije koje će

pomoći da nadahnuće, revnost, predanost i uporan rad poduzetnika i menadţmenta

64

Dimitrić, M. i grupa autora: Praktiĉni vodiĉ kroz raĉunovodstvo, Verlag Dashofer d.o.o, Zagreb, 2008.,

cjelina 14, poglavlje 6, str. 2. 65

Deţeljenin, J., Mrša, J.; primjena raĉunovodstvenih standarda u izradi financijskih izvještaja

malih poduzeća, RRiF Plus, Zagreb, RRiF, broj 5,2000., str. 36.

41

pretvore u stvarni poslovni uspjeh. U oblikovanju tih informacija treba imati na umu

sljedeće osobitosti SMEs, a to su:66

1. Upravljanje SMEs povezano je s osobitošću poduzetnika - menadţera, koji je

najĉešće i vlasnik, koji stvara osobne poslovne veze s kupcima, dobavljaĉima i

mjerodavnim okruţenjem

2. SMEs nisu dijelovi velikih poslovnih sustava, organizacija im je samo neznatno

formalizirana, a komunikacijski odnos uprave i zaposlenika blizak je i

neformalan

3. SMEs su orijentirani samo na ograniĉeni dio trţišta i asortiman uĉinka, koji se

oblikuje i prema pojedinaĉnim ţeljama kupaca, pa je moguća brza reakcija na

promjene u okruţenju

Uvrijeţeno je mišljenje da korisnici financijskih izvještaja malih i srednje velikih

poduzeća trebaju manju koliĉinu informacija, no zapravo ĉesto imaju potrebu za

dodatnim informacijama, odnosno drugaĉijom vrstom informacija u odnosu na velika

poduzeća.

Teret raĉunovodstvenog procesuiranja informacija u skladu s MRS-ima ĉesto je

preteţak za mala i srednje velika poduzeća, a ne donosi odgovarajuće rezultate. Stoga je

sve ćešći stav prakse da ako primjena raĉunovodstvenih standarda u malom ili srednje

velikom poduzeću ne rezultira poboljšanjem stupnja informiranja u poduzeću, tada ne

bi trebalo inzistirati na primjeni MRS-a u takvim poduzećima.67

Korisnici financijskih izvještaja velikih i malih poduzeća imaju potrebu za razliĉitim

vrstama informacija, budući da se susreću s razliĉitim poslovnim situacijama, što

upućuje na opravdanost modificiranih rješenja financijskog izvještavanja za mala i

srednja poduzeća.

66

Peršić, M.: Upravljaĉki izvještaji za potrebe malih i srednjih poduzeća (SMEs), XXXVII.

Simpozij Raĉunovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, H ZRFD,

Zagreb-Pula, 2002., str. 124.

67

Mrša, J., Ramijak., B.: Raĉunovodstveni okvir za mala i srednja poduzeća u EU i njegova

primjena u Hrvatskoj, XXXVIII. Simpozij Raĉunovodstvo, financije i revizija u suvremenim

gospodarskim uvjetima, HZRFD, Zagreb-Pula, 2003., str.76.

42

U ovom poglavlju dane su osnovne karakteristike odreĊivanja veliĉine poduzeća, kako

u Europskoj Uniji, tako i u Hrvatskoj. Naveli su se osnovni strateški i akcijski

dokumenti Europske unije u svezi poticanja i razvoja sektora malog i srednjeg

poduzetništva, odnosno Lisabonska strategija, Europska povelja o malim i srednjim

poduzećima te Akcijski plan za poduzetništvo. Dok su osnovni alati za harmonizaciju

financijskog izvještavanja Ĉetvrta i Sedma direktiva EU.

Mala i srednja poduzeća su prepoznata kao zasebna skupina u gospodarstvu, u smislu

organizacije i ustroja financijskog izvještavanja. Problematika zakonske regulative

financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća razliĉito je tretirana u razliĉitim

zemljama. Upravljaĉki izvještaji za mala i srednja poduzeća moraju sadrţavati cilju

usmjerene informacije koje će pomoći da nadahnuće, revnost, predanost i uporan rad

poduzetnika i menadţmenta pretvore u stvarni poslovni uspjeh.

43

5. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PODUZEĆA "XY" PREMA HRVATSKIM I

MEĐUNARODNIM STANDARDIMA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

U ovom poglavlju će se prikazat izrada financijskog izvještaja za poduzeće „XY“, koje

spada u srednje veliko poduzeće, najprije po hrvatskim, a zatim po meĊunarodnim

standardima financijskog izvještavanja.

Prije prikaza samih izvještaja, u sljedećoj će se tablici dati okvirni usporedni pregled

HSFI-a i MSFI-a za mala i srednja poduzeća.

Tablica 7. Usporedni prikaz Okvira HSFI i MSFI-a za MSP

MSFI za MSP – Okvir

HSFI – Okvir

Temeljne pretpostavke:

nastanak dogaĊaja

neograniĉenost vremena poslovanja

Temeljne pretpostavke:

neograniĉenost vremena poslovanja

nastanak dogaĊaja

Kvalitativna obiljeţja financijskih izvještaja:

razumljivost

vaţnost

znaĉajnost

pouzdanost

prevaga biti nad formom

opreznost

potpunost

usporedivost

pravodobnost

ravnoteţa izmeĊu koristi i troška

Ostala naĉela:

dosljedno prezentiranje, znaĉajnost i

saţimanje

prijeboj

Kvalitativna obiljeţja financijskih izvještaja:

razumljivost

vaţnost

pouzdanost

usporedivost

opreznost

potpunost

Ostala naĉela:

dosljedno prezentiranje

znaĉajnost i saţimanje

prijeboj

Definicija kategorija:

financijski poloţaj, imovina, obveze,

kapital, uspješnost (dobit ili gubitak),

prihod i rashod

Definicija kategorija:

imovina, obveze, kapital, prihod, rashod i

dobit

Priznavanje elemenata financijskih izvještaja:

vjerojatnost buduće ekonomske koristi

pouzdano mjerenje

Priznavanje elemenata financijskih izvještaja:

vjerojatnost buduće ekonomske koristi

pouzdano mjerenje

44

Mjerenje elemenata financijskih izvještaja:

povijesni trošak

fer vrijednost

Mjerenje elemenata financijskih izvještaja:

povijesni trošak

tekući trošak

utrţiva vrijednost (iznimka obveze)

sadašnja vrijednost

fer vrijednost Izvor: Ţager, K., Smrekar, N.: Iskustva u primjeni HSFI-ja, 44. simpozij „Financije i raĉunovodstvo u

zaštiti hrvatskog gospodarstva od recesije“, HZRFID, Zagreb, 2009., str. 162.

U nastavku slijede financijski izvještaji poduzeća „XY“ po Hrvatskim standardima

financijskog izvještavanja.

Bilanca - stanje na dan 31.12.20XX.

Naziv pozicije Prethodna godina (neto)

Tekuća godina (neto)

A) POTRAŢIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 242.588.953 270.681.205

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 178.994 172.972

1. Izdaci za razvoj

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava

178.994 163.147

3. Goodwill

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 9.825

5. Nematerijalna imovina u pripremi

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 222.607.898 219.708.430

1. Zemljište 16.810.884 16.810.884

2. Građevinski objekti 184.864.699 181.421.674

3. Postrojenja i oprema 19.339.477 17.769.741

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 393.925 257.445

5. Biološka imovina 483.193 693.468

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 91.210 1.849.698

7. Materijalna imovina u pripremi 584.752 865.762

8. Ostala materijalna imovina 39.758 39.758

9. Ulaganje u nekretnine

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 19.772.061 50.799.803

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 20.000 19.807.089

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 40.000 40.000

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire 19.645.043 29.657.170

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 107.019 1.335.543

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 0 0

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

3. Ostala potraživanja

45

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 31.241.982 26.302.079

I. ZALIHE (036 do 042) 417.891 570.930

1. Sirovine i materijal 383.992 398.484

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi 157.493

4. Trgovačka roba 33.899 14.953

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

7. Biološka imovina

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 7.114.386 3.820.570

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 99.950 66.298

2. Potraživanja od kupaca 1.888.698 1.839.722

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 3.602.732 18.059

5. Potraživanja od države i drugih institucija 762.264 1.075.124

6. Ostala potraživanja 760.742 815.016

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 23.332.488 16.970.646

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 14.919.000 10.740.000

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 2.730.268 13.051.489

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 10.715

7. Ostala financijska imovina 8.413.488 6.219.931

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 377.217 4.939.933

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAĈUNATI PRIHODI

1.218.451 1.636.562

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 275.019.386 299.619.845

F) IZVANBILANĈNI ZAPISI

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 173.097.615 179.743.325

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 155.964.620 155.964.620

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 9.566.576 9.909.587

1. Zakonske rezerve 5.371.248 5.782.727

2. Rezerve za vlastite dionice 4.195.328 4.126.860

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. Statutarne rezerve

5. Ostale rezerve

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE -1.487.480 3.355.846

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 824.323 865.190

1. Zadržana dobit 824.323 865.190

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 8.229.576 9.648.082

1. Dobit poslovne godine 8.229.576 9.648.082

2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERES

B) REZERVIRANJA (080 do 082) 0 0

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja

46

C) DUGOROĈNE OBVEZE (084 do 092) 73.458.658 82.458.179

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 73.458.658 72.564.635

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze 9.893.544

9. Odgođena porezna obveza

D) KRATKOROĈNE OBVEZE (094 do 105) 28.463.113 34.010.686

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 18.854.686 23.286.605

4. Obveze za predujmove 1.155.763 1.025.095

5. Obveze prema dobavljačima 3.877.605 5.103.089

6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Obveze prema zaposlenicima 1.370.395 1.950.283

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 1.243.942 2.221.681

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 1.960.722 2.196.742

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze 0 0

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

0 2.407.655

F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106) 275.019.386 298.619.845

G) IZVANBILANĈNI ZAPISI

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice

2. Pripisano manjinskom interesu

Raĉun dobiti i gubitka

Naziv pozicije Prethodna godina

Tekuća godina

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 82.202.186 99.020.925

1. Prihodi od prodaje 81.027.704 95.968.479

2. Ostali poslovni prihodi 1.174.482 3.054.446

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 69.198.878 81.979.042

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 32.140.865 39.997.042

a) Troškovi sirovina i materijala 19.968.946 23.825.044

b) Troškovi prodane robe 606.391 742.364

c) Ostali vanjski troškovi 11.565.528 15.430.451

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 21.947.326 26.137.096

a) Neto plaće i nadnice 13.661.238 15.912.684

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 5.096.333 6.500.000

c) Doprinosi na plaće 3.189.755 3.724.412

4. Amortizacija 9.790.732 9.954.779

47

5. Ostali troškovi 4.444.409 5.071.576

6. Vrijednosno usklaĊivanje (127+128) 335.497 397.220

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 335.497 397.220

7. Rezerviranja

8. Ostali poslovni rashodi 540.049 420.512

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 2.716.593 2.499.749

1. Kamate, teĉajne razlike, dividende i sliĉni prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

1.265.231 636.899

2. Kamate, teĉajne razlike, dividende, sliĉni prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

1.422.326 1.832.504

3. Dio prihoda od pridruţenih poduzetnika i sudjelujućih interesa 29.036 30.246

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

5. Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 5.425.850 6.756.106

1. Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

5.425.850 6.756.106

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

4. Ostali financijski rashodi

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 27.802 5

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 560.291

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 84.946.581 101.520.679

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 74.624.728 89.295.439

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 10.321.853 12.225.240

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 10.321.853 12.225.240

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 0 0

XII. POREZ NA DOBIT 2.092.277 2.577.158

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 8.229.576 9.648.082

1. Dobit razdoblja (149-151) 8.229.576 9.648.082

2. Gubitak razdoblja (151-148) 0 0

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice

2. Pripisana manjinskom interesu

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152) 8.229.576 9.648.082

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159

do 165)

-151.680 4.843.326

1. Teĉajne razlike iz preraĉuna inozemnog poslovanja

2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoloţive za prodaju

-151.680 -151.680

4. Dobit ili gubitak s osnove uĉinkovite zaštite novĉanog toka

5. Dobit ili gubitak s osnove uĉinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruţenih poduzetnika

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja

48

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA -30.336 968.665

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (158-166)

-121.344 3.874.661

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167) 8.108.232 13.522.743

DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice

2. Pripisana manjinskom interesu

Izvještaj o novĉanim tijekovima - indirektna metoda

Naziv pozicije Prethodna godina

Tekuća godina

NOVĈANI TIJEKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza 10.321.853 12.225.240

2. Amortizacija 9.790.732 9.954.779

3. Povećanje kratkoročnih obveza 0 879.633

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 1.698.487 0

5. Smanjenje zaliha 0 0

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 779.811 2.407.655

I. Ukupno povećanje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 22.590.883 24.467.307

1. Smanjenje kratkoročnih obveza 2.060.306 0

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 0 290.921

3. Povećanje zaliha 3.958 153.040

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 479.740 1.646.635

II. Ukupno smanjenje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011)

2.544.004 2.090.596

A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (007-012)

20.046.879 23.376.711

A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (012-007)

0 0

NOVĈANI TIJEKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 129.132

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 0

3. Novčani primici od kamata 0

4. Novčani primici od dividendi 29.036 30.246

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 654.840 0

III. Ukupno novĉani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 683.876 159.378

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 11.794.066 7.293.639

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 0 0

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 107.019

IV. Ukupno novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023) 11.901.085 7.293.639

B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (020-024)

0 0

B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (024-020)

11.217.209 7.134.261

NOVĈANI TIJEKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata

0 0

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 18.023.892 20.336.250

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 76.835.600 125.415.346

V. Ukupno novĉani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 94.859.492 145.751.596

49

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 13.824.223 18.896.927

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 11.071.228 3.968.469

3. Novčani izdaci za financijski najam 209.145 140.990

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 78.540.536 134.424.943

VI. Ukupno novĉani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035) 103.645.132 157.431.329

C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANIH TIJEKOVA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (030-036)

0 0

C2) NETO SMANJENJE NOVĈANIH TIJEKOVA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (036-030)

8.785.640 11.679.733

Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 – 014 + 025 – 026 + 037 – 038) 44.030 4.562.717

Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 – 013 + 026 – 025 + 038 – 037) 0 0

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 333.187 377.217

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 20.046.879 23.376.711

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 20.002.849 18.813.994

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 377.217 4.939.934

Izvještaj o promjenama kapitala

Naziv pozicije Prethodna godina

Tekuća godina

1. Upisani kapital 155.964.620 155.964.620

2. Kapitalne rezerve 0

3. Rezerve iz dobiti 9.566.576 9.909.587

4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 824.323 865.190

5. Dobit ili gubitak tekuće godine 8.229.576 9.648.082

6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju -1.487.480 3.355.846

9. Ostala revalorizacija

10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009) 173.097.615 179.743.325

11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

12. Tekući i odgođeni porezi (dio)

13. Zaštita novčanog tijeka

14. Promjene računovodstvenih politika

15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

16. Ostale promjene kapitala

17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016) 0 0

17 a. Pripisano imateljima kapitala matice

17 b. Pripisano manjinskom interesu

Nakon financijskih izvještaja po hrvatskom zakonu o raĉinovodstvu, u nastavku slijede

financijski izvještaji poduzeća „XY“ koji su sastavljeni u skladu sa meĊunarodnim

zakonskim propisima za mala i srednja poduzeća.

50

Izvještaj o financijskom poloţaju

AKTIVA

u kunama R.br Pozicija Tekuća godina Prethodna godina

A POTRAŢIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0 0 B DUGOTRAJNA IMOVINA 270.681.205 242.558.953 I NEMATERIJALNA IMOVINA 172.972 178.994 II MATERIJALNA IMOVINA 219.708.430 222.607.898 III DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 50.799.803 19.772.061 IV DUGOTRAJNA POTRAŢIVANJA 0 0 V ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 0 0 C KRATKOTRAJNA IMOVINA 26.302.079 31.241.982 I ZALIHE 570.931 417.891 II KRATKOTRAJNA POTRAŢIVANJA 3.820.569 7.114.386 III KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 16.970.646 23.332.488 IV NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 4.939.933 377.217 D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

E OBRAĈUNATI PRIHODI 1.636.561 1.218.451 F UKUPNA AKTIVA 298.619.845 275.019.386 G IZVANBILANĈNI ZAPISI 0 0

PASIVA

u kunama

A KAPITAL I REZERVE 179.743.325 173.097.616 I TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 155.964.620 155.964.620 II KAPITALNE REZERVE 0 0 III REZERVE IZ DOBITI 9.909.587 9.566.576 IV REVALORIZACIJSKE REZERVE 3.355.846 -1.487.480 V ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 865.190 824.323 VI DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 9.648.082 8.229.576 VII MANJINSKI INTERES 0 0 B REZERVIRANJA 0 0 C DUGOROĈNE OBVEZE 82.458.179 73.458.658 D KRATKOROĈNE OBVEZE 34.010.686 28.463.113 E ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG

RAZDOBLJA 2.407.655 0

F UKUPNA PASIVA 298.619.845 275.019.386 G IZVANBILANCNI ZAPISI 0 0

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje

Raĉun dobiti i gubitka Red.br. Pozicija Tekuća godina Prethodna godina

I POSLOVNI PRIHODI 99.020.925 82.202.186

II POSLOVNI RASHODI 81.979.042 69.168.878

III FINANCIJSKI PRIHODI 2.499.749 2.716.593

IV FINANCIJSKI RASHODI 6.756.106 5.425.850

V UDIO U DOBITI OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

0 0

VI UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

0 0

VII OSTALI PRIHODI 5 27.802

51

VIII OSTALI RASHODI 560.291 0

IX UKUPNI PRIHODI 101.520.679 84.946.581

X UKUPNI RASHODI 89.295.439 74.624.728

XI DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA

12.225.240 10.321.853

XII POREZ NA DOBIT 2.577.158 2.092.277

XIII DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 9.648.082 8.229.576

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Red.br. Pozicija Tekuća godina Prethodna godina

I DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA

9.648.082 8.229.576

II OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK

PRIJE POREZA

4.843.326 -151.680

III POREZ NA OSTALU

SVEOBUHVATNU DOBIT

RAZDOBLJA

968.665 -30.336

IV NETO OSTALA

SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK RAZDOBLJA

3.874.661 -121.344

V SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK RAZDOBLJA

13.522.743 8.108.232

Izvještaj o novĉanim tijekovima

u kunama

Pozicija Tekuća godina Prethodna godina

DOBIT PRIJE POREZA 12.225.240 10.321.853

AMORTIZACIJA 9.954.779 9.790.732

POVEĆANJE KRATKOROĈNIH OBVEZA 879.633 0

SMANJENJE KRATKOROĈNIH POTRAŢIVANJA 0 1.698.487

OSTALO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA 2.407.655 779.811

POVEĆANJE OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 25.467.307 22.590.883

SMANJENJE KRATKOROĈNIH OBVEZA 0 2.060.306

POVEĆANJE KRATKOROĈNIH POTRAŢIVANJA 290.921 0

POVEĆANJE ZALIHA 153.040 3.958

OSTALO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA 1.646.635 479.740

SMANJENJE OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 2.090.596 2.544.004

NETO PROMJENA NOVĈANOG TIJEKA OD

POSLOVNIH AKTIVNOSTI 23.376.711 20.046.879

PRIMICI OD PRODAJE DUGOTRAJNE IMOVINE 129.132 0

PRIMICI OD DIVIDENDI 30.246 29.036

OSTALI PRIMICI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 654.840

PRIMICI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 159.378 683.876

IZDACI ZA KUPNJU DUGOTRAJNE IMOVINE 7.293.639 11.794.066

OSTALI IZDACI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 107.019

IZDACI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 7.293.639 11.901.085

NETO PROMJENA NOVĈANOG TIJEKA OD

INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -7.134.261 -11.217.209

PRIMICI OD GLAVNICA KREDITA I DRUGIH

POSUDBI

20.336.250 18.023.892

OSTALI PRIMICI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 125.415.346 76.835.600

PRIMICI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 145.751.596 94.859.492

52

IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICE KREDITA 18.896.927 13.824.223

IZDACI ZA ISPLATU DIVIDENDI 3.968.469 11.071.228

IZDACI ZA FINANCIJSKI NAJAM 140.990 209.145

OSTALI IZDACI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 134.424.943 78.540.536

IZDACI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 157.431.329 103.645.132

NETO PROMJENA NOVĈANOG TIJEKA OD

FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -11.679.733 -8.785.640

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA POĈETKU

RAZDOBLJA 377.217 333.187

PROMJENA U RAZDOBLJU 4.562.717 44.030

NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI NA KRAJU

RAZDOBLJA

4.939.934 377.217

Izvještaj o promjeni kapitala

Temeljni

kapital

Rezerve iz

dobiti

Revalor.

rezerve

Zadrţana

dobit

Dobit

tekuće

godine

Ukupno

Zadrţana dobit iz

prethodnih godina

0 0 0 779.811 0 779.811

Podjela dionica 0 -65.226 0 0 0 -65.226

Uskladenje financijske

imovine raspoloţive

za

prodaju

0 0 -151.681 0 0 -151.681

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 8.229.576 8.229.576

Prethodna godina 155.964.620 9.566.576 -1.487.480 824.323 8.229.576 173.097.615

Raspored dobiti 2010. 0 411.478 0 40.867 -8.229.576 -7.777.231

Podjela dionica 0 -68.467 0 • 0 0 -68.467

Uskladenje financijske

imovine raspoloţive

za

prodaju

0 0 4.843.326 0 0 4.843.326

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 9.648.082 9.648.082

Tekuća godina 155.964.620 9.909.587 3.355.846 865.190 9.648.082 179.743.325

Nakon iznesenih financijskih izvještaja prema HSFI i MSFI slijede bilješke u kojima su

dani opširniji podaci o stavkama koje navedene u financijskim izvještajima.

Neki pojmovi koji se definiraju u MSFI ne definiraju se u HSFI jer HSFI ne sadrţi sve

standarde. HSFI ne sadrţe izvještavanje o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i ukupnoj

sveobuhvatnoj dobiti.

53

Prema MSFI dugotrajna imovina koja prestaje biti klasificirana kao namijenjena za

prodaju mjeri se po niţoj od: njene knjigovodstvene vrijednosti prije nego je imovina

bila klasificirana kao namijenjena za prodaju, prilagoĊena za smanjenje vrijednosti,

amortizaciju ili revalorizaciju koja bi bila priznata da imovina nije bila klasificirana kao

namijenjena za prodaju i njene nadoknadive vrijednosti u trenutku naknadne odluke da

se ne prodaje. Prema HSFI poduzetnik će mjeriti vrijednost dugotrajne imovine, koja

prestaje biti klasificirana kao namijenjena prodaji ili prestaje biti ukljuĉena u skupinu

za otuĊenje, po niţoj vrijednosti usporeĊujući knjigovodstvenu vrijednosti, prije nego je

ova imovina bila klasificirana kao namijenjena prodaji, i nadoknadivu vrijednost u

trenutku odluke da se ne prodaje. HSFI ne sadrţe odredbu o reklasifikaciji financijske

imovine, osim za glavniĉni instrument za koji fer vrijednost više nije dostupna.

Subjekt treba priznati oĉekivani trošak kratkoroĉnih primanja u obliku naknada za

vrijeme odsustvovanja: u sluĉaju akumuliranja naknade za vrijeme odsustvovanja, kada

zaposleni pruţaju usluge koje povećavaju njihova prava na buduće naknade za vrijeme

odsustvovanja i u sluĉaju naknada za vrijeme odsustvovanja koje se ne akumuliraju,

kada odsustvovanje nastane. HSFI ne sadrţe ovakvu odredbu.

Metode amortizacije ukljuĉuju linearnu metodu, metodu padajućeg salda i metodu

jedinice proizvoda, dok prema HSFI ukljuĉuju linearnu metodu, degresivnu i

funkcionalnu metodu.

Ako je smanjenje fer vrijednosti financijske imovine raspoloţive za prodaju priznato

direktno u glavnici i postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti imovine,

kumulativni gubitak koji je priznat direktno u glavnici uklanja se iz glavnice i priznaje

u raĉunu dobiti i gubitka, ĉak i ako se financijska imovina nije prestala priznavati. Dok

prema HSFI, ako je smanjenje fer vrijednosti financijske imovine raspoloţivo za

prodaju priznato izravno u kapital i nema objektivnog dokaza o umanjenju vrijednosti

ove imovine, kumulativni gubitak koji je izravno priznat u kapital uklanja se iz kapitala

i priznaje u raĉunu dobiti i gubitka ĉak ako se financijska imovina nije prestala

priznavati.

54

6. ZAKLJUĈAK

Raĉunovodstvo se moţe definirati kao usluţna, opisna, odnosno analitiĉka disciplina ili

sustav informacija. Kao aktivnost pruţanja usluge, raĉunovodstvo zainteresiranim

stranama pruţa kvantitativno izraţene financijske informacije koje im pomaţu pri

donošenju odluka o rasporedu i upotrebi resursa kako u poslovnim tako i u

neposlovnim subjektima. Kao opisna, odnosno analitiĉka disciplina, raĉunovodstvo

utvrĊuje veliku koliĉinu poslovnih dogaĊaja koji opisuju poslovnu aktivnost.

Temeljni je cilj raĉunovodstva pruţanje informacija koje su podloga za donošenje

poslovnih odluka. Sve raĉunovodstvene informacije trebaju biti sastavljene u formi koja

je prepoznatljiva i iskoristiva za korisnike tih informacija. Forma ili oblik u kojoj se

raĉunovodstvene informacije prezentiraju ovisit će o tome za koje se korisnike

pripremaju.

Općenito se moţe reći da su ciljevi financijskog izvještavanja pruţiti informaciju o

financijskom poloţaju, uspješnosti i novĉanom tijeku koja je korisna širokom krugu

korisnika. Informiranje korisnike znaĉi prezentirati sve relevantne i istovremeno

pouzdane raĉunovodstvene informacije u obliku i sadrţaju prepoznatljivom i

razumljivom osobama kojima su namijenjene.

Raĉunovodstvo je kao znanstvena disciplina orijentirana korisnicima i prema tome

mora zadovoljiti njihova oĉekivanja, tj. oĉekivanja razliĉitih interesnih grupa kojima su

njegove informacije namijenjene. Najznaĉajniji interni korisnik je menadţment

poduzeća (vlasnik), dok se u eksterne korisnike ubrajaju sadašnji i potencijalni

investitori i kreditori, dobavljaĉi i ostali vjerovnici, kupci, vlada i njene agencije, te

javnost.

Sve veĉim jaĉanjem globalizacije, odnosno porastom meĊuovisnosti trţišta i

proizvodnje u razliĉitim zemljama kroz trgovinu dobrima i uslugama, slobodan protok

kapitala, meĊunarodne strateške sporazume te razliĉite oblike udruţivanja i izmjene

tehnologija, dogaĊaju se velike promjene na ekonomske procese koji ima duboke

implikacije na svjetsko gospodarstvo. Liberalizacija svjetske trgovine neprekidno

55

mijenja ekonomske osnove prijašnjih naĉela ekonomske politike. Brojni su kriteriji

prema kojima investitor kapitala odabire zemlju, gospodarsku granu i samo društvo za

svoja ulaganja. Jedan od tih kriterija je i sastavljanje financijskih izvještaja.

Standardi financijskog izvještavanja su raĉunovodstvena naĉela i pravila koja

primjenjuje raĉunovodstvena struka, a koriste se kod sastavljanja i prezentiranja

financijskih izvještaja. Cilj standarda je da propiše postupke kojima će se osigurati

prikazivanje imovine po vrijednosti koja nije veća od nadoknadive vrijednosti. Kad god

je neko sredstvo knjigovodstveno prikazano po vrijednosti većoj od vrijednosti koja će

se nadoknaditi upotrebom ili prodajom sredstva, knjigovodstvena vrijednost se

smanjuje. Standardom se takoĊer odreĊuje kada treba stornirati gubitak po osnovu

umanjenja vrijednosti.

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja nastali su sukladno Zakonu o

raĉunovodstvu, a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvještavanja. Oni se

temelje na domaćoj raĉunovodstvenoj teoriji i praksi, odrednicama MeĊunarodnih

standarda financijskog izvještavanja kao i na IV. i VII. Direktivi Europske unije.

Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja regulira se tematika u vezi s

financijskim izvještajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim korisnicima.

Harmonizacija i standardizacija financijskog izvještavanja se postiţe izradom

meĊunarodnih raĉunovodstvenih standarda. Upravo to je osnovni cilj projekta MSFI za

mala i srednja poduzeća.

Mala i srednja poduzeća ĉine zasebnu skupinu u gospodarstvu, u smislu organizacije i

ustroja financijskog izvještavanja u prvom redu za eksterne korisnike (kreditore).

Problematika zakonske regulative financijskog izvještavanja MSP-a razliĉito je

tretirana u razliĉitim zemljama. Podruĉje analize financijskih izvještaja zauzima vrlo

vitalno i znaĉajno mjesto u sveopćoj poslovnoj analizi poslovanja malih i srednjih

poduzeća.

MSFI za mala i srednja poduzeća organizacijski se ne razlikuje mnogo od cjelovitih

MSFI-a. Znaĉajnije razlike su vidljive jedino u kvantiteti i jednostavnosti gdje je

vidljivo smanjenje opsega standarda. Mali poduzetnici nemaju zakonsku obvezu

56

sastavljati izvještaj o novĉanim tijekovima i izvještaj o promjenama kapitala. Iako se

izvještaji po nazivu ne razlikuju od dosadašnjih, njihova je struktura promijenjena.

Struktura i sadrţaj izvještaja su istovjetni za sve poduzetnike, što znaĉi da mali podu-

zetnici više nemaju skraćene izvještaje. Izvještaji su istovjetni ne samo s obzirom na

veliĉinu poduzetnika, već i sa stajališta primjene regulatorne osnove, odnosno propisani

su i za poduzetnike koji primjenjuju MeĊunarodne standarde financijskog izvještavanja

i za one koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja.

Korisnici financijskih izvještaja velikih i malih poduzeća imaju potrebu za razliĉitim

vrstama informacija, budući da se susreću s razliĉitim poslovnim situacijama, što

upućuje na opravdanost modificiranih rješenja financijskog izvještavanja za mala i

srednja poduzeća.

Upravljaĉki izvještaji za MSP moraju sadrţavati cilju usmjerene informacije koje će

pomoći da nadahnuće, revnost, predanost i uporan rad poduzetnika i menadţmenta

pretvore u stvarni poslovni uspjeh.

Sagledavajući financijske izvještaje poduzeća „XY“ uoĉavaju se neke od razlika

izmeĊu hrvatskih i meĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja malih i srednjih

poduzeća. U izvještaju o promjenama kapitala prema MSFI ukljuĉuje se i usklaĊivanje

financijske imovine raspoloţive za prodaju. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

mjeri se po niţoj vrijednosti izmeĊu vrijednosti koja bi bila priznata da imovina nije

bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i njene nadoknadive vrijednosti u trenutku

naknadne odluke da se ne prodaje. Evidentiraju se nerealizirani gubici kod financijske

imovine raspoloţive za prodaju. Razlike se ogledaju i u evidentiranju primanja

zaposlenih, u postojanju odredbe o reklasifikaciji financijskih instrumenata te

korištenju razliĉitih metoda amortizacije.

57

LITERATURA

KNJIGE

1. Belak, V: Menadţersko raĉunovodstvo, Zagreb, RRiF, 1995.

2. Dimitrić, M. i grupa autora: Praktiĉni vodiĉ kroz raĉunovodstvo, Verlag

Dashofer d.o.o, Zagreb, 2008.

3. Gulin, D. u grupi autora: Raĉunovodstvo trgovaĉkih društava uz primjenu

MeĊunarodnih raĉunovodstvenih standarda i poreznih propisa, Hrvatska

zajednica raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001.

4. Habek, M, Tadijanĉević, S., Tepšić, R.: Raĉunovodstvena teorija i metoda,

Zagreb, Progres, 1990.

5. Mrša, J., Ramljak., B.: Raĉunovodstveni okvir za mala i srednja poduzeća u

EU i njegova primjena u Hrvatskoj, XXXVIII. Simpozij Raĉunovodstvo,

financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, HZRFD, Zagreb-

Pula, 2003.

6. Peršić, M.: Upravljaĉki izvještaji za potrebe malih i srednjih poduzeća (SMEs),

XXXVII. Simpozij Raĉunovodstvo, financije i revizija u suvremenim

gospodarskim uvjetima, HZRFD, Zagreb-Pula, 2002.

7. Rakijašić, J.: Vodiĉ za prvu primjenu HSFI-aa, TEB d.o.o., Zagreb, 2008.

8. Ramljak, B.: Raĉunovodstvene politike u malim poduzećima, doktorska dis.,

Sveuĉilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 1999.

9. Ramljak, B., Ţager, K.: Potreba i iskustva drugih zemalja u razvoj

raĉunovodstva malih i srednjih poduzeća, XXXVII. Simpozij „Raĉunovodstvo,

financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Zagreb-Pula, 2002.

10. Smiljan, I., Ĉevizović, I.: Hrvatski standardi financijskog izvještavanja,

Zgombić & Partneri, Zagreb, 2008.

11. Ţager, K., Smrekar, N., Oluić, A.: Raĉunovodstvo malih i srednjih poduzeća,

Mikrorad, Zagreb, 2009.

12. Ţager, K., Tulek, B.,Vaftićek, V., Ţager, L.: Osnove raĉunovodstva, HZRFD,

Zagreb, 2007.

13. Ţager, K., Vasiĉek, V., Ţager, L.: Raĉunovodstvo za neraĉunovoĊe, Hrvatska

zajednica raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2001.

14. Ţager, K., Ţager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999.

58

ĈLANCI

15. Deţeljenin, J., Mrša, J.; primjena raĉunovodstvenih standarda u izradi

financijskih izvještaja malih poduzeća, RRiF Plus, Zagreb, RRiF, br. 5,2000.

16. Klikovac, A.: Financijsko izvještavanje u Europskoj uniji – komparativni

pregled, Ekonomski pregled, 58 (3-4), 205-223, 2007.

17. Klikovac, A.: Što donosi MSFI za mala i srednja poduzeća? RRIF, br. 8,

Zagreb, 2009.

18. Kutnjak G.: Europska unija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, Poslovna izvrsnost, Zagreb, god. IV (2010), br. 2

19. Negovanović, M.: Problemi u primjeni MSFI-a u Europskoj uniji, RRIF, br. 5,

Zagreb, 2008.

ZAKONI

20. Zakon o raĉunovodstvu, 'Narodne novine' br. 140/06, Zagreb, 2006.

21. Zakon o raĉunovodstvu, Narodne novine br. 109/07, Zagreb, 2007.

22. Zakon o raĉunovodstvu, Narodne novine br. 53/12, Zagreb 2012.

INTERNET IZVORI

23. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dunovodstvo

24. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/C/Ciljevi-ra%C4%8Dunovodstva

25. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunovodstvo,

26. www.efos.unios.hr/component/.../573-predavanje-3

27. http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnom-mjestu/financijski-izvjestaji-

temelj-racionalne-poslovne-odluke/382/

28. http://limun.hr/main.aspx?id=10365.

29. http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/sto-nam-prikazuju-osnovni-

financijski-izvjestaji/

30. http://www.racunovodja.hr/?cid=5564

31. http://limun.hr/main.aspx?id=32753

32. http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi

33. http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi

34. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=90,

35. http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-

definition/index_hr.htm,

59

36. http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-racunovodstveni-

standardi-i-medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/

37. http://www.banka.hr/?ezid=47790

38. IFRS – International Financial Reporting Standards for SMEs, IASB,

www.iasb.org

39. Strategija razvoja poduzetnistva 2013.2020., Ministarstvo poduzetništva i obrta,

preuzeto sa: www.minpo.hr

OSTALI IZVORI

40. MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi - Sluţbeni tekstovi u Hrvatskoj, III,

naklada, RRIF plus d.o.o., Zagreb, 2000.

41. Dţepni vodiĉ kroz MSFI-jeve za 2012. godinu, Deloitte, Zagreb, 2012.

60

POPIS TABLICA

Broj

tablice Naziv tablice

Broj

stranice

1 MeĊunarodni raĉunovodstveni standardi 15

2 Pregled meĊunarodnih standarda financijskog izvještavanja 18

3 Dorade MSFI-jeva iz razdoblja 2009.-2011., svibanj 2012 20

4 MSFI za mala i srednja poduzeća sa pripadajućim izvorom

MRS ili MSF 23

5 Hrvatski standardi financijskog izvještavanja 28

6 Struktura poduzeća s obzirom na veliĉinu poduzeća u

2001., 2010. i 2011. Godini 38

7 Usporedni prikaz Okvira HSFI i MSFI-a za MSP 43

61

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKO

IZVJEŠTAVANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI

HRVATSKOJ izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Josipe Mrše. U

radu sam primijenio metodologiju znanstveno-istraţivaĉkog rada i koristio literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĊe spoznaje, stavove, zakljuĉke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobiĉajen,

standardan naĉin citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je

pisan u duhu hrvatskog jezika.

TakoĊer, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na sluţbenim

stranicama Fakulteta.

Student

__________________

Filip Boras