59
LAHKI EKSPERIMENTI O TOPLOTI SADRŽAJ 1. MJERENJE TEMPERATURE VLASTITIM RUKAMA 2. TESTIRANJE TERMOMETRA 3. MJERENJE TEMPARATURE VAZDUHA 4. KAKO NAPRAVITI TERMOMETAR 5. KAKO SE METALI ŠIRE I SKUPLJAJU 6. KAKO SE BAKARNA ŽICA ŠIRI I SKUPLJA 7. KAKO SE ŽIČANA SPONA ŠIRI 8. PROVOĐENJE TOPLOTE DUŽ METALA 9. TOPLOTNA PROVODLJIVOST METALNOG NOVCA 10. OTKRIĆE TEMPERATURE PALJENJA I TOPLOTNA PROVODNOST 11. TOPLOTNA PROVODLJIVOST RAZLIČITIH METALA 12. MJERENJE ŠIRENJA BAKRA 13. PRINCIP RADA DEJVIJEVE LAMPE I RUDARSKE SIGURNOSNE LAMPE 14. GOREĆE ŽELJEZO (TOPLOTA NASUPROT MASI) 15. ZAŠTO SAVIJANJEM ŽICA NASTAJE TOPLOTA (GRIJE SE) 16. KAKO ČEKIĆ PROIZVODI TOPLOTU 17. ZAGRIJAVANJE VODE U PAPIRNOJ POSUDI (PAPIRNI TIGANJ,TAVA) 18. TOPLOTNA PROVODNOST SA VILJUŠKOM I KAŠIKOM 19. PRAVLJENJE NEVIDLJIVOG MASTILA 20. MJERENJE TEMPARATURE TIJELA 21. TOPLOTA I POVJETARAC NA PLAŽI 22. PRAVLJENJE GRIJAČA 23. KAKO SE GRIJANJEM ŠIRI VAZDUH 24. KAKO SE VAZDUH SKUPLJA KAD SE HLADI 25. KAKO TOPLOTA STVARA PARU 26. ZAŠTO SE KOKICE KOKAJU 27. TOPLOTA I ATMOSFERSKI PRiTISAK 28. ZAGRIJAVANJE VODE VODOM 29. LATENTNA TOPLOTA 30. PRENOS TOPLOTE KROZ TEČNOSTI UZ KONVEKCIJU STRUJA 31. ŠIRENJE I KONTRAKCIJA VODE I LEDA 32. KAKO RADIAPARAT ZAPRAVLJENJE KAHVE SA CIJEDILOM 33. ZAŠTO SE PROKUHANA VODA BRŽE LEDI 34. MJERENJE TAČKE TOPLJENJA LEDA 35. PROVLAČENJE ŽICE KROZ KOCKU LEDA 36. IZOLACINA MOĆ (SPOSOBNOST) VLAŽNIH I SUHIH MATERIJALA 37. KAKO VAZDUŠNI PRITISAK UTIČE NA VODOSTAJ 38. PALJENJE SVIJEĆA KROZ NJEN DIM 39. KAKO KARBON DIOKSID SPREČAVA PLAMEN 40. KAKO SE SNIŽENJEM TEMPERATURE PLAMENA MOŽE STVARATI NASLAGE KARBONA 41. ZAŠTO PUMPA ZA GUME PROIZVODI TOPLOTU 42. TOPLOTA PRENEŠENA RADIJACIJOM 43. KAKO CRNA BOJA (CRNO) UTIČE NA RADIJACIJU 44. FOKUSIRANJE RADIJACIONE ENERGIJE Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

  • Upload
    armin

  • View
    556

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Eksperimentalna fizika osnovni eksperimenti

Citation preview

Page 1: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

LAHKI EKSPERIMENTI O TOPLOTI

SADRŽAJ

1. MJERENJE TEMPERATURE VLASTITIM RUKAMA 2. TESTIRANJE TERMOMETRA 3. MJERENJE TEMPARATURE VAZDUHA 4. KAKO NAPRAVITI TERMOMETAR 5. KAKO SE METALI ŠIRE I SKUPLJAJU 6. KAKO SE BAKARNA ŽICA ŠIRI I SKUPLJA 7. KAKO SE ŽIČANA SPONA ŠIRI 8. PROVOĐENJE TOPLOTE DUŽ METALA 9. TOPLOTNA PROVODLJIVOST METALNOG NOVCA 10.OTKRIĆE TEMPERATURE PALJENJA I TOPLOTNA PROVODNOST 11.TOPLOTNA PROVODLJIVOST RAZLIČITIH METALA 12.MJERENJE ŠIRENJA BAKRA 13.PRINCIP RADA DEJVIJEVE LAMPE I RUDARSKE SIGURNOSNE LAMPE 14.GOREĆE ŽELJEZO (TOPLOTA NASUPROT MASI) 15.ZAŠTO SAVIJANJEM ŽICA NASTAJE TOPLOTA (GRIJE SE) 16.KAKO ČEKIĆ PROIZVODI TOPLOTU 17.ZAGRIJAVANJE VODE U PAPIRNOJ POSUDI (PAPIRNI TIGANJ,TAVA)18.TOPLOTNA PROVODNOST SA VILJUŠKOM I KAŠIKOM 19.PRAVLJENJE NEVIDLJIVOG MASTILA 20. MJERENJE TEMPARATURE TIJELA 21.TOPLOTA I POVJETARAC NA PLAŽI 22.PRAVLJENJE GRIJAČA 23.KAKO SE GRIJANJEM ŠIRI VAZDUH 24.KAKO SE VAZDUH SKUPLJA KAD SE HLADI 25.KAKO TOPLOTA STVARA PARU 26.ZAŠTO SE KOKICE KOKAJU27.TOPLOTA I ATMOSFERSKI PRiTISAK28.ZAGRIJAVANJE VODE VODOM 29. LATENTNA TOPLOTA 30.PRENOS TOPLOTE KROZ TEČNOSTI UZ KONVEKCIJU STRUJA 31.ŠIRENJE I KONTRAKCIJA VODE I LEDA 32.KAKO RADIAPARAT ZAPRAVLJENJE KAHVE SA CIJEDILOM 33.ZAŠTO SE PROKUHANA VODA BRŽE LEDI 34.MJERENJE TAČKE TOPLJENJA LEDA 35.PROVLAČENJE ŽICE KROZ KOCKU LEDA36.IZOLACINA MOĆ (SPOSOBNOST) VLAŽNIH I SUHIH MATERIJALA 37.KAKO VAZDUŠNI PRITISAK UTIČE NA VODOSTAJ 38.PALJENJE SVIJEĆA KROZ NJEN DIM 39.KAKO KARBON DIOKSID SPREČAVA PLAMEN40.KAKO SE SNIŽENJEM TEMPERATURE PLAMENA MOŽE STVARATI NASLAGE

KARBONA 41.ZAŠTO PUMPA ZA GUME PROIZVODI TOPLOTU42.TOPLOTA PRENEŠENA RADIJACIJOM 43.KAKO CRNA BOJA (CRNO) UTIČE NA RADIJACIJU 44.FOKUSIRANJE RADIJACIONE ENERGIJE 45.DEMONSTRACIJA KONVEKCIJE STRUJA 46.TOPLOTA ENERGIJA I TEMPERATURA 47.KAKO ISPARAVANJE SNIŽAVA TEMPERATURU 48.TOPLOTA I KONVEKCIJA STRUJA 49. ODŽACI I TOPLOTA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 2: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 1 MJERENJE TEMPARATURE VLASTITIM RUKAMA

MATERIJAL 3 VELIKE ZDIJELE VODA(VEOMA TOPLA,SOBNE TEMPERATURE,HLADNA)

Postaviti posude u red i puniti prvu s lijeva sa veoma hladnom vodom, srednju sa mlakom vodom i posudu s desna veoma toplom vodom, skoro vrelom, ali ne vrelom da vas opeče.

Stavite vašu lijevu ruku u hladnu vodu i vašu desnu šaku u desnu posudu sa toplom vodom. Ostavite ih u vodi nekoliko sekundi. Sad izvadite vašu desnu ruku iz vema tople vode i brzo je stavite u srednju posudu sa mlakom vodom. Šta osjećate. Osjećaće se mnogo hladnija temperatura nego je stvarna temperatura vode. Zatim sklonite vašu desnu ruku i stavite vašu lijevu ruku iz hladne vode u srednju posudu. Zapazite osjećaj. Osjetit će te mnogo topliju vodu, višu temperaturu, nego što ona ustvari jeste. Sad stavite vašu lijevu ruku nazad u hladnu vodu, a vašu desnu ruku nazad u veoma toplu vodu. Ostavite ih tako nekoliko sekundi. Onda brzo zamjenite ruke. Stavite ruku iz hladne vode u toplu vodu i ruku iz tople u hladnu vodu. Primjetite razliku. U svakom slučaju temperatura bi se osjećala mnogo većom nego stvarna temperatura vode. To znači da naše ruke nemogu pouzdano utvrditi temperaturu vode.

Sl.1-1

Sl.1-2 Sl.1-3

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 3: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP.2 TESTIRANJE TERMOMETRA

MATERIJAL Termometar Tegla leda Posuda ključale vode

Skala termometra je označena sa dvije važne tačke. Tačka gdje voda prelazi u led i tačka gdje voda prelazi u paru. Spustite termometar u teglu sa smješom vode i leda. Ostavite nekoliko minuta. Primijetite, termometar pokazuje 0o C. Nadalje, sklonite termometar i pustite da se malo ugrije. Noseći zaštitne rukavice, smjestite kraj termometra upravo iznad površine ključale vode. Pazite da se ne opržite. Moglo bi biti potrebno da ostane tamo minut ili dva. Trebalo bi da se očita blizu 100 stepeni celzijusa. Sklonite termometar i pustite da se kraj ohladi prije nego što ga dotaknete.Slika 2-1. Tačka ledišta vode je 0oCSlika 2-2. Tačka ključanja vode i pretvaranja vode u paru 100 stepeni C.

Sl.2-1

Sl.2-2

EXP.3.Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 4: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MJERENJE TEMPERATURE VAZDUHA

MATERIJAL 2 TERMOMETRA 2KOMADA SAVIJENOG KARTONA 2 GUMICE VELIK GALON

Stavite oko svakog komada kartona gumenu omču i napravite dva stalka. Postavite jedan stalak u galon, a drugi van, i onda oba termometra na jaku sunčevu svijetlost. Jedan termometar trebao bi biti u galonu i drugi stojeći blizu van. Karton okrenuti tako da sunčeva sijetlost ne pada direktno na termometre. Ostavite ih nekoliko minuta sve dok se živa ne umiri, onda provedite očitavanja. Ustanovite što pokazuju termometari. Termometar u galonu trebao bi da pokazuje mnogo veću teperaturu nego onaj drugi. Ovo se dešava jer sunčeve zrake direktno udaraju i zagrijavaju objekte; predmete. Termometar u galonu je bio grijan, a grijao ga je i okolni vazduh. Termometar izvan galona je takođe bio grijan, ali toplota okoline (ambjenta) je bila odnešena sa vazdušnim strujanjem.

Slika 3-1. Savijeni karton i gumica prave oslonac za termometar.

Slika 3-2. Termometar će stajati uspravno unutar oslonca.

Slika 3-3. Jedan termometar mjeri temperaturu vazduha unutar galona.

Slika 3-4. Oba termometra su leđima okrenuta prema suncu, primjetite najviše očitavanje tj. ono što pokazuje termometar u galonu.

Sl.3-1 Sl.3-2

Sl.3-3 Sl.3-4

EXP.4.KAKO NAPRAVITI TERMOMETAR

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 5: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL STAKLENA FLAŠA BOKAL PLASTIČNA SLAMKA PLUTANI ČEP SA RUPOM KROZ NJEGA(SA IZBUŠENOM RUPOM) VODA BOJA ZA HRANU I ULJE ZA KUHANJE 3X5 BIJELA KARTA SVIJEĆA I ŠIBICE MEDICINSKA KAPALJKA PROVIdNA TRAKA ILI KONAC TERMOMETAR

U bokal, pomješajte nekoliko kapi boje (soka) za hranu u malo više vode. Zatim napunite flašu sa obojenom vodom i umetnite slamku jedan kroz rupu plutanog čepa. Pritisnite čep u otvor boce. Pomoću goruće svijeće nakapajte vosak oko slamke da je zalijepi za čep. Nagnite bocu tako da plamen svijeće držite podalje od slamke. Koristeći medicinsku kapaljku, dodajte više obojene vode kroz kraj otvora slamke. Napunite slamku (podignite nivo u slamki) oko 2.5 cm iznad čepa. Sada dodajte kap ulja na vrh kako bi spriječili isparavanje vode. Upotrebljavajući providnu traku ili konac pažljivo pričvrstite karton na poleđinu (otpozadi) slamke. Zabilježite na kartonu nivo obojene vode. Uporedite ovu tačku sa termometrom i onda upišite temperaturu na kartu. Dva termometra moraju biti na istom mjestu. Izvadite termometre i dodatno očitavanje zabilježite na kartonu. Ovo će utvrditi kako dobro vaš, kod kuće napravljen, termometar prati regulirani termometar. Nivo u slamki će se povisiti ili spustiti jer tečnost unutar flaše expandira kad je zagrijana i skuplja se kada je ohlađena.

Slika 4-1.Napunite flašu sa obojenom vodomSlika 4-2.Slamku treba provući kroz čep 3 do 5 cmSlika 4-3.Svijećin vosak pravi hermetičku izolacijuSlika 4-4.Napravi skalu za označavanje promjene temperature.Slika 4-5.Kap ulja za kuhanje sprečava isparavanje.

Sl.4-1 Sl.4-2 Sl.4-3

Sl.4-4 Sl.4-5

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 6: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP.5. KAKO SE METALI ŠIRE I SKUPLJAJU

MATERIJAL SVIJĆA I ŠIBICE RAVNI ZAVRTANJ TJ. ZAVRTANJ RAVNE GLAVE OMČASTI ŠARAF 2 DRVENE DRŠKE OD METLE OKO JEDNE STOPE DUGAČKE ŠRAFCIGER

UPOZORENJE: NE GRIJATI BILO KOJU VRSTU GALVANIZIRANIH ILI PREMAZANIH KLINA ILI ŠARAFA. GRIJANJEM BILO KOJEG GALVANIZOVANOG METALA PROIZVODI SE OTROVAN GAS.

Ravna glava od šarafa mora biti dovoljno velika da baš uklopi kroz omčasti zavrtanj (vidi sliku 5-1). Uvrni šaraf u kraj drvene drške i omčasti zavrtanj u kraj druge drške. Možete koristiti malu turpiju za glavu šarafa da tjesno odgovara kroz omčasti zavtanj. Ovaj experiment će biti uspješniji ako su šraf i omčasti zavtanj napravljeni od iste vrste metala. Uzmite drugu dršku držala i stavite glavu šrafa u plamen svijeće na nekoliko minuta. Onda pokušajte da to postavite kroz omčasti šaraf tj. omču šrafa. Neće se uklopiti jer toplota uzrokuje da se molekuli u metalu kreću brže i dalje razdvajaju. Metal se širi baš onoliko da glava šrafa nije uklopila kroz omču zavrtnja. Ohladite šraf držeći ga ispod hladne tekuće vode i pokušajte ponovo. Treba da prođe kroz omču šarafa jer kako se metal ohladio molekuli su usporili i skupili se. Metal se skupio i glava je mogla da uklopi, prođe kroz omču zavrtnja. Zagrijte oboje i glavu šrafa i omču zavrtnja. Pokušajte uklopiti ponovo. Ovaj put oboje se proširilo i šaraf je mogao da prođe kroz omču.

Slika 5-1 Glava šarafa treba da odgovara omči šarafa 5-2 Potrebna je drvena držalica da zaštiti od opekotina 5-3 Toplota prouzrokuje širenje metala 5-4 Oba dijela se šire istom brzinom.

Sl.5-1 Sl.5-2

Sl.5-3 Sl.5-4

EXP.6.Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 7: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

KAKO SE BAKRENA ŽICA ŠIRI I SKUPLJA

MATERIJAL TANKA BAKARNA ŽICA UTEG LENJIR DVIJE OD DVA LITRA FLAŠE PUNJENE DIJELOM SA PJESKOM, ŠLJUNKOM ILI

KAMENOM SVIJEĆA I ŠIBICE

Raširiti bakarnu žicu između dvije flaše kao što je prikazano na slici 6-1. Vežite žicu na visinu na kojoj će svijeća moći grijati žicu. Pričvrstite teg blizu centra zategnute žice. Koristeći lenjir izmjerite visinu žice na mjestu gdje je pričvršćen teg. Pustite da se bakarna žica zagrijava plamenom svijeće dok vi pratite visinu kod tega. Kako se žica zagrijava ona počinje da se izdužuje i uteg počinje da se spušta. Sklonite svijeću i pustite da se žica ohladi. Žica će se skupiti i teg će se vratiti blizu početne visine.

Slika 6-1 Zategnite bakarnu žicu iznad stola koristeći dvije potpore

6-2 Pokušajte izmeriti tačno

6-3 Zagrijana žica se izdužuje

6-4Uporedite mjerenja da vidite kako daleko se sputio teg.

Sl. 6-1 Sl-6-2

Sl.6-3 Sl.6-4

EXP.7.KAKO SE ŽIČANA SPONA ŠIRI

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 8: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL KRUTA ŽICA (VJEŠALICA ZA ODJEĆU) OSLONAC PODUPIRAČ) SA TEGOM (PODUPIRAČ ZA KNJIGE) SVIJEĆA I ŠIBICE METALNI NOVČIĆ ILI KARTONSKI DISK

Savite žicu u obliku trijengla (vidi sl.7-1) sa dodirujućim krajevima u jednom od uglova. Učvrstite sponom žicu trijangla za oslonac tako da je trijangl horizontalan sa svakim uglom na probližno istoj visini (vidi sl.7-2). Objesiti metalni novčić ili disk između tačaka gdije se krajevi žice dodiruju. Pažljivo upaliti svijeću, smjestite je ispod žičanog trijengla nasuprot mjestu gdje se krajevi žice dodiruju. Novčić se spusti. To je zbog toga što se zagrijana žica izdužila uzrokujući da se dva kraja odvoje.

Slika 7-1 Otvor mora biti dovoljno mali da stegne novčić ili disk 7-2 Metalni podupirač za knjige pravi dobar oslonac 7-3 Žica se širi i ispušta novčić ili disk

Sl.7-1 Sl.7-2

Sl.7-3

EXP.8.PROVOĐENJE TOPLOTE DUŽ METALAMATERIJAL METALNI ŠTAP ILI DUŽA ŽICA (OKO 12 INČA DUGA)

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 9: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

(BAKAR, MESING ILI ALUMINIJ) 6 ILI 8 EXERČIĆA SVIJEĆA I ŠIBICE ZAŠTITNE RUKAVICE

Priljepite čavliće na metalnu šipku sa oblijepljenim svijećnim voskom (sl.8-1 i 8-2). Smjestite čavliće oko 2 do 3 cm razrdaljine počevši od jednog kraja šipke. Zaštitite se sa zaštitnim rukavicama jer vreo vosak vas može opeći.

Nakon što se vosak hladio nekoliko minuta prinesite kraj šipke gdje se nalazi prvi čavlić iznad plamena svijeće. Držeći šipku na istom mjestu primjetiće te kako čavlić počinju da spadaju sa šipke.Ovo pokazuje da se toplota prenosi duž šipke provođenjem. Provodljivost toplote u fizici je oblik prenosa energije kao što je i elektricitet. Toplota se prenosi na taj način što se energija transportuje duž materijala od jedne do druge molekue.

Sl. 8.1 Koristite vosak svijeće da prilijepite čavliće za šipkuSl. 8.2 Čavlići tebaju biti razmaknuti oko 2 do 3 cm međusobnoSl. 8.3 Toplota se prenosi kroz šipku prouzrokujući odpadanje čavlića .

Sl. 8-1

Sl.8-2 Sl.8-3EXP 9.TOPLOTNA PROVODLJIVOST METALNOG NOVCA

MATERIJAL NOVČIĆ (50 PFENINGA KONVERTIBILNE MARKE) KORIŠTENI RUPČIĆ-MAHRAMICA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 10: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MALA SVIJEĆA ILI PALI DRVCE

Uvijete mahramicu oko novčića tako da je jedan sloj upotrijebljene mahramice zategnut tijesno preko ravne strane novčića. Držati ovu ravnu stranu preko plamena svijeće nekoliko sekundi. Štof neće gorjeti ovo zbog toga što je metalni novac dobar provodnik i odvodi toplotu iz štofa držeći tempreaturu ispod temperature tačke zapaljenja štofa.

Sl. 9.1. Štof mora biti u prisnom kontaktu sa novčićem.

Sl. 9.2 Novčić sprječava paljenje štofa zato jer je dobar provodnik.

Sl. 9-1

Sl. 9-2

EXP 10 UTVRĐIVANJE TEMPERATURE ZAPALJENJA

I TOPLOTNA PROVODLJIVOST

MATERIJAL BAKARNA TUBA OKO 15 cm DUGA PARČE PAPIRA (8 cm x 15 cm)

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 11: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

PLETAČA IGLA SVIJEĆA I ŠIBICA

Temperatura paljenja materijala je ona temperatura pri kojoj počinje materijal da gori. U ovom eksperimentu će bakarna tuba spriječiti papir da dostigne temperaturu paljenja. Postaviti dva kraja papira zajedno u obliku omče. Pričvrstite ove krajeve zajedno probijajuči ih krajem pleteče igle (vidi sliku 10.1) Postavite bakarnu tubu unutar papirne omče sa nešto malo produžene tube pored svake strane papira. Držati drugi kraj pleteče igle. Objesiti dno papirne omče držeći bakarnu tubu iznad plamena svijeće kao što pokazuje sl. 10.2. Papir neće gorjeti. Bakarna tuba odvodi toplotu od papira držeći teperaturu ispod temperature zapaljenja ili tačke na kojoj papir gori.

Sl.10.1. Objesiti papirnu omču o krutu žicu ili metalnu pleteču iglu.

Sl.10.2. Bakarna tuba čuva papir od zapaljenja

Sl.10-1 Sl.10-2

EXP 11 TOPLOTNA PROVODLJIVOST RAZLIČITIH METALA

MATERIJAL

DVIJE ŽICE OD RAZLIČITOG MATERIJALA (BAKARNA ILI ALUMINJSKA I ŽELJEZNA VJEŠALICA ZA ODJEĆU)

ŠEST METALNIH ČAVLIĆA ILI SPAJALICA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 12: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

SVIJEĆA I ŠIBICA

ZAŠTITNE RUKAVICE

Uviti jedan kraj žice od vješalice za odjeću i jedan kraj bakarne žice (vidi sl. 11-1). Koristeći otopljeni svijećni vosak, pričvrtiti tri ili 4 čavlića oko 5cm udaljena od svake strane uvijene veze, spoja. Pustiti vosak da se hladi. Držati uvijenu vezu iznad svijećnog plamena. Obratite pažnju kada čavlići padnu sa dvije različite žice. Čavlići zalijepljeni za bakarnu žicu će početi da padaju prvi. Ovo je zbog toga što molekuli bakra provode toplotu bolje nego molekuli željeza. Bakar takođe provodi elektricitet bolje nego željezo. Neki metali provode toplotu (elektricitet) mnogo bolje nego drugi. Bakar je odličan provodnik. Zbog ovoga su dna nekih kuhinjskih posuda bakrom obložena.

Sl. 11.1 Uviti-upresti dvije žice od različitih metala zajedno Sl. 11.2 Koristiti vosak svijeće za lijpljenje čavlićaSl. 11.3 Grijati središte upredenih žica. Vidjeti koji čavlić prije spadne

Sl.11-1 Sl.11-2

Sl.11-3

EXP 12 MJERENJE ŠIRENJA BAKRA

MATERIJAL DUŽA KRUTA ŠUPLJA BAKRENA CIJEV STEGA-SPONA STO PLETEČA IGLA ILI DUŽI KLIN KARTONSKA STRELICA (KAZALO) FEN LJEPILO

Stavite bakrenu cijev duž ivice stola. Stegom jedan kraj pričvrstiti za sto. Staviti pletaču iglu ispod drugog kraja, kao što je prokazano na

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 13: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

slici 12-2. Kraj igle treba produžiti preko ivice stola. Upotrijebiti ljepilo za pričvršćenje sredine strelica na kraj pletaće igle. Uključujući fen na najveću temperaturu duvati vruć vazduh kroz cijev od stegnutog kraja (sa stegnute strane). Upravite fen tako da vazduh direktno nestiže do kazaljke. Primjetite pokret kazaljke. Vruć vazduh grije cijev uzrokujući njeno širenje. Ovo širenje pokreće iglu izazivjući skretanje kazaljka.

Sl.12-1 Staviti krutu bakarnu cijev na ivicu stolaSl.12-2 Stegnuti kraj šipke,trba vršiti pritisak na pleteću igluSl.12-3 Kazaljka na sredini zaljepljena o pletaću igluSl.12-4 Toplota uzrokuje širanje cijevi i pokreće kazaljku.

Sl.12-1 Sl.12-2

Sl.12-3 Sl.12-4

EXP 13

PRINCIP RADA DEVLJEVE LAMPE I RUDARSKE SIGURNOSNE LAMPE

MATERIJAL ŽIČANA MREŽA(STARO ČAJNO CIJEDILO) SVIJEĆE I ŠIBICE KOMAD PAPIRA

Držati matalnu mrežu iznad plamena svijeće. Primijetite da plamen ne prolazi kroz mrežu. Toplota plamena je odvođena žicom. Spustiti komad papira dok skoro ne dodirne mrežu. Neće gorjeti. Žičana

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 14: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

mreža čuva papir od dostizanja temperature paljenja. Ovu ideju rudarske sigurnosne lampe je dao gospodin Hemfri Dejvi u ranom 19. vijeku, koja je pomogla sprječavanju eksplozije uzrokovane gasovima u rudnicima uglja. Dejvijeva lampa je bila jednostavna svijeća okružena žičanom mrežicom. Mreža je čuvala svijeću od bilo kojeg gasa da dostigne temperaturu paljenja..

Sl. 13.1. Držati staro čajno cjedilo iznad plamena

Sl. 13.2 Plamen je zaustavljen unutar mreže

Sl.13-1

Sl.13-2

EXP 14

GOREĆE ŽELJEZO(TOPLOTA NASUPROT MASI)

MATERIJAL ČELIČNA VUNA KLIJEŠTA SVIJEĆA I ŠIBICE

Ako držite kraj izvijača iznad plamena svijeće zagrijaće se, ali nikad neće gorijeti. Izvijač ima veliku masu i ona odvodi toplotu od plamena. Staviti mali komad čelične vune u obliku rastresitog svežnja. Koristeći klješta džati to u plamenu svijeće. Gorijet će.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 15: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Kiseonik koji je neophodan za gorenje u stanju je opkoliti niti čelične vune. Ove tanke niti čelika imaju veoma malu masu za odvođenje toplote i lahko se pale.

Sl.14-1 Izvijač ima veliku masu da bi gorio malim plamenomSl.14-2 Raspredite čeličnu vunuSl.14-3 Mali plamen je u stanju zapaliti čeličnu vunu jer raskidanjem u male komade smanjuje se njena masa

Sl. 14-1 Sl. 14-2

Sl. 14-3

EXP 15

ZAŠTO SAVIJANJEM ŽICA POSTAJE TOPLA

MATERIJAL DUŽA ŽICA OD VJEŠALICE ZA ODJEĆU

Uhvatiti žicu tako da možete savijati na sredini i počnite savijati žicu natrag naprijed. Nakon otprilike pet do šest puta mjesto savijanja će postati toplo. Kada je žica savijena molekuli u metalu se trljaju jedan o drugi. Trenje trljajući proizvodi toplotu.

Sl.15-1 Savijanje žice viješalice neće proizvoditi veliku toplotu ako se to ne čini naglo.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 16: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sl.15-2 Naglo savijanje žice stvaraće mnogo veću toplotu.

Sl.15-1

Sl.15-2

EXP 16

KAKO ČEKIĆ PROIZVODI TOPLOTU

MATERIJAL ČEKIĆ DUŽI KLIN TEŽA ŽELJEZNA OSNOVA(TEŽI KOVAČKI ČEKIĆ,MANGALE,NAKOVANJ) ZAŠTITNE NAOČALE

Ustanovite temparaturu klina. Trebao bi biti hladan pri dodiru. Stavite zaštitne naočale. Stavite šiljasti kraj klina na željeznu osnovu i udarite ga nekoliko puta sa čekićem. Klin će se spljoštiti. Dodirnite klin ponovo. Biti će topliji. Kad čekić udara klin, on počinje da mijenja oblik. Molekuli se prisiljavaju da se brže kreću proizvodeći toplotu.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 17: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sl.16-1 Klin je hladan jer prima toplotu od naših prstijuSl.16-2 Staviti klin na čvrstu željeznu masu kao što je škripSl.16-3 Energija čekića preoblikuje kraj klina i uzrokuje da se molekuli željeza kreću ubrzanoSl.16.4 Spljošteni kraj klina će biti topao i mogao bi biti čak i vreo

Sl.16-1 Sl.16-2

Sl.16-3 Sl.16-4

EXP 17

GRIJANJE VODE U PAPIRNOJ POSUDI

MATERIJAL LIST PAPIRA ČETIRI SPAJALICE VODA SVIJEĆA I ŠIBICE

Saviti krajeve papira sa svih strana. Pričvrstiti četiri ćoška sa spajalicama. Sipati vodu u papirnu posudu. Koristeći obje ruke, pažljivo da se ne opečete, držite posudu iznad sviječnog plamena. Poslije nekoliko minuta voda će biti topla, a papirna posuda se neće zapaliti. Voda je dobar apsorber toplote i bila je u stanju da odvede toplotu prije nego što bi se papir zapalio.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 18: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sl. 17.1. Napraviti posudu savijajući komad papira Sl. 17.2. Pričvrstiti ćoškove sa spajalicamaSl. 17.3. Sipati vodu u posuduSl. 17.4. Možete grijati vodu bez gorenja posude

Sl.17-1 Sl.17-2

Sl.17-3 Sl.17-4

EXP 18 TOPLOTNA KONDUKCIJA SA VILJUŠKOM I KAŠIKOM

MATERIJAL:

Kašika

Viljuška

Dva palidrvca

Čaša

Spojite viljušku i kašiku kao na slici br. 18-1. Provucite palidrvce šibice tako da kraj sa fosfornom glavom bude dublje uvučen kao prema uputi sa slike 18-2. Naslonite i uravnotežite napravljenu konstrukciju od viljuške, kašike i palidrvca na ivicu čaše kako pokazuje slika 18-3. Zapalite palidrvce s obje strane Sl 18-4. Drvce će gorjeti plamenom do spoja viljuške i kašike, a zatim će nestati plamena. Zašto? Spojeni krajevi viljuške i kašike će se grijati i odvoditi toplinu nastalu gorenjem. Temperatura drvceta će pasti ispod temperature paljenja u plamen,

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 19: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sl. 18-1 Spojene kašaika i viljuška predstavljat će cjelinu koja se može uravnotežiti

Sl. 18-2 Provucite palidrvce šibice sa fosfornom glavom prema dole

Sl. 18-3 Spoj viljuške i kašike uravnotežen na ivici čaše

Sl. 18-4 Zapaljenjem oba kraja palidrvca ostvaruje se ravnoteža konstrukcije

Sl. 18-1 Sl. 18-2

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 20: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sl. 18-3 Sl. 18-4

EXP 19 PRAVLJENJE NEVIDLJIVOG PISMA

MATERIJAL PAPIR ŽIČANA MREŽA SVIJEĆA I ŠIBICE SOK LIMUNA ILI SIRĆE, MLIJEKO ILI SOK OD GREJFRUTA ČAČKALICA

Sok od limuna ili nekih drugih tečnosti će biti mastilo. Koristeći čačkalicu za pero pisati poruku na papir. Kad se mastilo suši poruka će nestati. Za čitanje poruke, stavite papir na žičanu mrežu i grijte iznad plamena svijeće. Pomjerati papir okolo ravnomjerno pomalo ga grijući. Držite to dovoljno visoko tako da se ne zapali. Poruka će se ponovo vratiti jer tečnost upotrebljena za mastilo ima nižu tempetaturu paljenja nego papir. Mastilo je ugljenisano i tamni kad je izloženo toploti, grijanju.

Sl.19-1 pisati poruku sa nevidljivim mastilom na listu papiraSl.19-2 poslije sušenja grijati papir i vidjeti poruku

Sl.19-1

Sl.19-2

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 21: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 20 MJERENJE TEPMERATURE SOPSTVENOG TIJELA

MATERIJAL TERMOMETAR ĆEBE

Očitaj temperaturu na termometru pa ga onda umotaj u ćebe. Ostavite ga u pokrivaču nekoliko minuta i onda provjerite očitavanje ponovo. Temperatura treba biti ista. Sad umotajte termometar i sebe u ćebe. Ostanite umotani nekoliko minuta. Uporedite očitavanje. Temperatura će biti viša, a ćebe ne proizvodi toplotu. Ono samo pomaže u zadržavanju toplote koja je proizvedena vašim tijelom. A Vi?

Sl.20-1 Mijeriti sobnu temperaturu.Sl.20-2 Umotati termometar u ćebe.Sl.20-3 Provjeriti da li je temperatura ista kakva bi trebala biti.Sl.20-4 Mjeriti temperaturu u pokrivaču kada ja ono omotano oko nekoga. Samo ćebe ne proizvodi toplotu ono je samo zadržava.

Sl.20-1 Sl.20-2

Sl.20-3 Sl.20-4

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 22: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 21

TOPLOTA I HLAĐENJE NA PLAŽI

MATERIJAL 2 TERMOMETRA VELIKI GALON VODE VELIKI GALON ZEMLJE(BLATA)

Stavite jedan termometar u galon sa vodom, a drugi u drugi galon sa blatom. Stavite oba galona na sunce i kontrolišite temperature. Temperatura blata (zemlje) će početi da raste brže od temperatura vode. Noću ono gubi toplotu brže nego voda. Blizu plaže tokom dana tlo grije vazduh što uzrokuje da hladniji vazduh dolazi sa mora. Noću, tlo je hladnije nego morska voda i temperatura vazduha iznad vode raste dok temperatura vazduha iznad tla opada.

Sl. 21.1. Prikupiti galon blata, galon vode i dva termometraSl. 21.2. Staviti termometar u svaki galonSl. 21.3. Različite temperature tla i vode stvaraju povjetarac na plaži.

Sl-21-1 Sl.21-2

Sl.21-3

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 23: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 22

STVARANJE TOPLOTE U MOTORU

MATERIJAL LIST PAPIRA MAKAZE METALNI NAPRSTAK IGLA KALEM (ŠIVAĆI KONAC) DRVENA OLOVKA SA GUMICOM STOLNA LAMPA

Sjeći papir u obliku kalema ili spirale. Ostaviti dovoljno prostora u centru da se djelimično umetne naprstak (vidi sliku 22.1 i sliku 22.2.). Ucrtajte krugove. Napravite rupu u središtu i pritisnuti dno naprstka jednim dijelom kroz rupu. Umetnuti iglu naopako okrenutu u gumicu olovke. Pažljivo staviti naprstak u spirali na vrh igle. Upaliti lampu i spirala će se početi okretati. Vrh igle pravi vrlo mali kontakt sa naprstkom i ovo pravi veoma dobru obrtnu tačku sa malim trenjem. Kad lampa počne grijati vazduh, topli vazduh postaje manje gust (razrijeđen) nego hladni vazduh koji ga okružuje i tako se on počinje podizati. Topli vazduh gura spiralu i ona se počinje obrtati.

Sl. 22.1 Isijeci spiralu od lista hartije

Sl. 22.2 Staviti metalni naprstak u centarSl. 22.3 Gurnuti iglu u gumicu sa vrhom prema gore. Ovo pravi odličnu tačku rotacije.Sl. 22.4 Koristiti drveni kalem za osnovu, postolje, podnožjeSl. 22.5 Olovka i igla oblikuju stalak, pultSl. 22.6 Toplota lampe će uzrokovati da se spirala okreće

Sl.22-1 Sl.22-2 Sl.22-3

Sl.22-4 Sl.22-5 Sl.22-6

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 24: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 23 ŠIRENJE VAZDUHA TOPLOTOM

MATERIJAL STAKLENI KRČAG SA ZAVRTNJEM (ČEPOM) VRELA VODA

Sipati vrelu vodu u staklenu posudu i brzo zavrnuti poklopac. Promučkajte posudu energičnije i onda polahko olabavite poklopac. Čut ćete kako komprimirani vazduh izlazi iz posude. Vazduh u posudi je bio hladniji kad je vrela voda bila usuta. Kada je posuda protresena vrela voda je zgrijala vazduh koji se proširio i povečao pritisak u posudi.

Sl. 23.1. Usuti veoma malo vruće vode u krčag Sl. 23.2. Stegnite poklopac i promučkajte vodu unutar krčagaSl. 23.3. Postepeno popuštajte čep. Malo vazduha treba šištati iz krčaga

Sl.23-1 Sl.23-2

Sl.23-3

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 25: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 24

KAKO SE VAZDUH SKUPLJA KADA SE HLADI

MATERIJAL MALI BALON MJERNA TRAKA DVIJE ČAŠE VODA (TOPLA I HLADNA)

Napuhati balon. Svezati otvor čvrsto. Grijati čaše držeći ih ispod tekuće tople vode. Skloniti čaše od tople vode i pustiti da teče hladna voda. Brzo staviti otvore grijanih čaša na svaku stranu balona i hladiti ih ispod slavine. Dio balona će biti uvučen u unutar svake čaše lijepeći se za balon. Veza spojenosti može biti dovoljno jaka da jedna čaša može biti potegnuta (podignuta) drugom. Vazduh u svakoj čaši je bio grijan i onda uhvačen stranama balona onda je hladna voda ohladila ovaj vazduh i on je skulpljen lijepio čaše za balon.

Sl. 24.1 Naduvati mali balon Sl. 24.2 Grijati dvije čaše ispod vrele tekuće vodeSl. 24.3 Kada se čaše ohlade one će se ljepiti za balon

Sl.24-1

Sl.24-2

Sl.24-3

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 26: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 25

DOBIVANJE VODENE PARE ZAGRIJAVANJEM

MATERIJAL ČAJNIK VODA PEĆ (IZVOR TOPLINE)

Grijati vodu na pečnici, ringli, dok ne počne ključati. Primijetiti da izmaglica od pare dolazi iz odvodne cijevi. Za paru se često misli da je isparavanje, ali isparavanje je nevidljivo. Para je nastala poslije isparavanja. Para potvrđuje da je isparavanje bilo.

Sl. 25.1 Puniti čajnik do polovine vodomSl. 25.2 Isparavanje je nevidljivo između čajnika i pare

Sl.25-1

Sl.25-2

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 27: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 26

ZAŠTO SE KOKICE KOKIČAJU

MATERIJAL TIGANJ TAVA SA POKLOPCEM ILI APARAT ZA KOKICE KOKICA PEČ

Zagrijavajte zrna kukuruza kokičara dok ne počnu pucati. Uskoro će te čuti minijaturne eksplozije. Ovo je zbog toga što ima vlage unutar svakog jezgra zrna. Ova vlaga je zadržana u tvrdoj hermetičkoj ljusci. Toplota uzrokuje da se vlaga zagrijava i širi stvarjući veći pritisak. Pod ovim pritiskom eksplodira zrno.

Sl. 26.1 Kokica sadrži malu količinu vlage unutar svake jezgre koja se grije, širi se, uzrokujući da jezgra eksplodira

Sl.26-1

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 28: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 27 TOPLOTA I ATMOSFERSKI PRITISAK

MATERIJAL ČISTA METALNA KANTA SA ZAVRTNIM ČEPOM VODA PEĆ DVA KOMADA ŠTOFA ILI RUKAVICE KUHINJSKI SUDOPER ILI VELIKA POSUDA (TAVA)

Naliti oko 2.5 cm vode u kantu i grijati je na pečnici. Nestavlljati poklopac. –čep. Ne koristiti prljavu kantu. Neka voda dostigne ključanje sa parom koja izlazi iz otvora kante. Koristiti rukavice (kanta će biti veoma vruća). Ne stavljajte poklopac dok kanta nije sklonjena sa pečnice. Zavrnite čep pa stavite kantu u lavabo i pustite da teče hladna voda preko kante. Kanta će se trenutno zgužvati. Pošto se kanta ohladi skinuti čep i izliti vodu. Sa malo jačim puhanjem vjerovatno možete naduhati kantu, kao što bi ste naduhali balon, blizu njenog orginalnog oblika. Kanta je bila zgužvana jer je ključajuća voda istiskivala vazduh iz kante. Kada je kanta bila zavrnuta, vrući vlažni vazduh je bio zarobljen unutra. Kada je hladna voda počela hladiti vazduh u kanti, Prisutna vodena para se kondenzovala i vratila u vodu. Što je u mnogome smanjilo pritisak u kanti. Spolja vazdušni pritisak znatno veći nego unutar u kanti. Sila razlike pritisaka više od tone pritiska, lahko će zgužvati kantu.

Sl.27.1 Sipati malu količinu vode u metalnu kantu Sl.27.2 Dovesti vodu do tačke ključanjaSl.27.3 Noseći zaštitne rukavice donesite kantu do u sudoper i pritegnite poklopac-čepSl.27.4 Hladite kantu sa hladnom vodom. Kanta će se zgužvatiSl.27.5 Izpraznite vrelu vodu i vjerovatno možete naduhati kantu do njenog orginalnog oblika

Sl.27-1 Sl.27-2 Sl.27-3

Sl.27-4 Sl.27-5EXP 28 KLJUČANJE VODE SA VODOM

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 29: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL POSUDA VODA PEĆ MALA FLAŠA KLIJEŠTA (HVATALJKA)

Napunite posudu do polovine vodom i zagrijavajte je na grejnoj ploči pećnice sve dok ne počne ključati. Napuniti malu flašu do polovine vodom i koristeći kliješta, privremeno stavite flašu u ključajuću vodu bez dodira dna posude. Poslije nekoliko minuta voda neće dostići tačku ključanja. Voda ključa na 100 stepena C. Voda u flaši ne može dostići tačku ključanja. Potrebna je dodatna količina toplote da voda u flaši ključa. Dodajući nekoliko kašika soli u ključalu vodu povisit će se njena tačka ključanja pa će voda u flaši proključti.

Sl.28-1 toplota peći može polako prokuhati voduSl.28-2 dodajte nešto vode u malu flašuSl.28-3 pokušati prokuhati vodu u flaši.Neće ključati jer voda u flaši nema dovoljno toploteSl.28-4 sol podiže tačku ključanja vode

Sl.28-1 Sl.28-2

Sl.28-3 Sl.28-4EXP 29 LATENTNA TOPLOTA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 30: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL ČAŠA NEKOLIKO KOCKI LEDA ILI LOMLJENOG LEDA TRMOMETAR

Staviti termometar u čašu i popuniti polovinu čaše ledom. Postaviti ju na stol i kontrolisati promjenu tepmeraturue kako se led topi. Temperatura će se spustiti skoro do 0 stepena C. U tom trenutku led će se topiti. Primjetite da se tempetatura vode takođe biti na ili skoro na 0 stepena. Voda će ostati na 0 stepena C, sve dok se led ne otopi, i onda će njena temperatura početi rasti. Molekuli leda su u obliku kristala. Toplota sobe je upotrebljena za razjedinjavanje kristala. Ova toplota je nazvana latentna toplota (skrivena topolota) ili toplota topljenja. Nakon što se led otopi, temperatura vode će početi da raste. Ako je voda bila u posudi koja je grijana i dovoljno toplote je bilo dodato, temperatura bi porasla dok ne postigne 100 stepena C, tačku ključanja vode. U toj tački voda najintenzivnije prelazi u paru. Temperatura ostaje ista. Dovedena toplota ide samo na isparavanje. Ova toplota je nazvana toplota isparavanja.

Sl.29-1 mjeriti temparaturu unutar prazne čašeSl.29-2 puniti čašu ledom iposmatrati temperaturu.Treba se spustiti na oko 0 stepena CSl.29-3 voda će ostati na 0C sve dok se led ne istopi.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Sl.29-1 Sl.29-2

Sl.29-3

Page 31: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP 30 PROLAZAK TOPLOTE KROZ TEČNOSTI

MATERIJAL GALON OD ČATVRT KILOGRAMA ČAJNA ŠOLJA INDIJSKO MASTILO(VODO OTPORNO) VRUĆA I HLADNA VODA LIST BIJELOG PAPIRA

Napuniti galon do polovine hladnom vodom iz slavine i odvojite na stranu nasutu vodu. Napunite šolju skoro punu vrućom vodom i ostavite da stoji na stolu, kapnite jednu kap mastila u središte hladne vode i stavite galon na šolju vruće vode (vidi sl. 30-3 i 30-4). Kap mastila će se sleći, taložiti na dno galona. Stavite list papira iza galona za lakše gledanje kretanja. Mastilo će se početi dizati - penjati od dna obrazujući lagane vrtloge. Toplota vode u šolji je ugrijala vodu na dnu galona i postaje manje gusta, podiže se. Ovo uzrokuje hladnija voda koja teče dolje prema izvoru toplote. Ovo stvara kružno kretanje nazvano konvekcioni ciklus, koji je takođe ponekad zove i konvekciona struja.

Sl.30-1 sipati hladnu vodu u galonSl.30-2 puniti šolju sa vrućom vodomSl.30-3 staviti kap mastila u hladnu voduSl.30-4 toplota će uzrokovati strujanje uhladnoj vodi

Sl.30-1 Sl.30-2

Sl.30-3 Sl.30-4

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 32: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

EXP.31 ŠIRENJE I SKUPLJANJE VODE I LEDA

MATERIJAL GALON OD ČETVRT KILOGRAMA LED VODA

Staviti galon na ravan sto i puniti ga do pola ledom. Polako dodati vodu sve dok galon nebude potpuno pun ledom pritisnutim ispod površine. Pustite da led slobodno plovi. Nivo vode će se nešto sniziti. Pislije nekoliko minuta, led se topi i nivo vode je, neznatno, malo još niže. Čim led završi topljenje, nivo vode trebao biti blizu njenog stvarnog nivoa (kad ne bi bilo leda), ali kako se voda grije sobnom temparaturom nivo raste neznatno malo .Ovo je zato jer je voda bila hlađena i skupljena kako se led topio. Onda kada se voda grijala tad se šrila.

SL.31-1 PUNITI GALON DO POLOVINE LEDOMSL.31-2 PUNITI KOMPLETAN GALON VODOMSL.31-3 KONTROLISATI RAZLIKE NIVOA VODE DOK SE LED TOPI I RAST VODE NA SOBNOJ TEMPERATURI

Sl.31-1 Sl.31-2

Sl.31-3EXP.32 KAKO PERKULATOR RADI

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 33: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL METALNA POSUDA METALNI LIJEVAK VODA PEĆ

Napuniti posudu do polovine vodom i stavite lijevak širim dijelom nadole u središte posude (sl.32-2). Nivo vode trebao bi biti oko tri četvrtine iznad potopljenog lijevka. Stavite posudu na peć polahko zagrijavajući vodu do ključanja. Voda će početi da ispušta mjehuriće (ključat će) iz otvora malog kraja lijevka. Toplota pećnice je širila molekule vode i mijenjala vodu unutar lijevka, u mješavinu mjehurića pare i veoma vruće vode. Ova mješavina je lakša i manje gusta nego voda iznad lijevka. Hladnija, gušća voda (s vana) je pritisnuta prema unutrašnjosti (od gravitacije i vazdušnog pritiska u sobi) lijevka i istiskuje lakšu paru i vodu ka vrhu lijevka - da u mlazu izlazi kroz otvor.

Sl.32-1 Napuni posudu sa 5 do 8 cm vode.Sl.32-2 Postavi metalni lijevak naopačke u posudu.Sl.32-3 Vruća voda u mlazu struji kroz lijevak.

Sl.32-1 Sl.32-2

Sl.32-3EXP.33 KAKO SE PROKUHANA VODA BRŽE SMRZAVA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 34: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL TRI ČAŠE ISTE VELIČINE KLJUČALA VODA TOČENA VODA IZ SLAVINE MJEŠAVINA SLANE VODE RASHLADNA KOMORA

Prokuhati vodu i oko dva minuta pustiti da se hladi. Napuniti jednu čašu ključajućom vodom. Napuniti drugu čašu do istog niva sa vodom iz slavine. Treću čašu trebalo bi napuniti do istog nivoa sa slanom vodom. Ostaviti sve tri čaše vode da dostignu sobnu temperaturu, onda ih staviti u rashladnu komoru. Kuhana voda u prvoj čaši će početi da se mrzne prva. Obična voda iz slavine će se mrznuti; sledeća zadnja će se mrznuti slana voda. Bilo šta dodatog u vodu čini da mržnjenje duže traje ili snižava tačku mržnjenja. Vazduh je jedan od ovih tvari. Ključala voda prouzrokuje da se većina vazduha iz nje oslobodi tako da se ona prva mrzla. Točena voda ima nešto vazduha u sebi. Ona se sledeća mrzla. Sol snižava tačku mržnjenja vode uzrokujući da se ona zadnja mrzne.

SL33-1 Skupite nešto ohlađene vode koja je ključala, točene vode i nešto slane vode.Sl.33-2 Stavite ih u rashladnu komoru da odredite koja se prva mrzne.

Sl.33-1

Sl.33-2EXP.34 PROMJENA KRAJNJIH TAČAKA KOCKICA LEDA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 35: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

MATERIJAL DVIJE LEDENE KOCKE PAPIRNI UBRUS

Staviti dvije ledene kocke na papirni ubrus da se one dodiruju međusobno. Poslije nekoliko sekundi, pogledati da li su one međusobno slijepljene. Ne bi trbale biti. Stavite jednu kocku na drugu i jako pritisnite. Obje površine bi trebale biti ravne. Popustite pritisak. Kocke će biti međusobno slijepljene. Pritisak snižava tačku topljenja leda i mali sloj vode obrazuje se između kocki. Onda kada vi popustite pritisak, voda se smrzne ponovo i kocke su slijepljene.

Sl.34-1 Stavite jednu kocku nasuprot druge da vidite da li će se one zalijepitiSl.34-2 Stavite jednu kocku na vrh druge i pritisniteSl.34-3 Dvije kocke leda su smrznute zajedno

Sl.34-1 Sl.34-2

Sl.34-3

EXP.35 PROLAZAK ŽICE KROZ KOCKICU LEDA

MATERIJAL DUGA TANKA ŽICA OD LAMPINIG GAJTANA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 36: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

LEDENA KOCKA POSUDA ZA VODU 2 MALA KOMADA ALUMINISKE FOLIJE KUHINJSKI SUDOPER PRAZNU ALUMINISKU LIMENKU OD SOKA VILJUŠKA VRPCA ILI TRAKA ŽIČANI SVLAKAČ ILI KLJEŠTA

Počnite skidati izolacioni materijal sa starog lampinog gajtana sa žičanim svlakačem ili džepnim nožem. Budite krajnje oprezni. Lampin gajtan je napravljen od mnogo struka tanke bakarne žice. Trebat će oko 30 ak cm (sl.35-1, 35-2, 35-3). Sigurno pričvstite ručicu, držak viljuške na kraj drške posude. Ovo možete uraditi vpcom ili samoljepljivom trakom. Šiljci viljuške će biti u istom nivou i suprotno od posude, kao što pokazuje sl.35-4. Namjestiti viljušku tako da krajevi obrazuju kolijevku za ledenu kocku. Sada napunite posudu vodom i stavite je potom na sudoper tako da se viljuška pruža preko ivice sudopera (sl.35-5). Savi poklopac limenke u uspravan položaj i napuni je vodom kao što je prikazano na slici 35-6. Uvući jedan kraj žice kroz otvor pokretnog poklopca limenke (sl.35-7) formiraj omču oko 15 cm dugu i veži žicu u čvor. Limenku sa vodom podići na žici i provući žicu kao što je prikazano slikom 35-8. Smijestiti ledenu locku kroz omču na viljuški. Položite komad aluminijumske folije između leda i viljuške kroz svaku stranu žičane omče (sl.35-9). Ovo će usporiti topljenje leda. Spustite žicu tako da je limenka obješena na kocku. Za nekoliko minuta žica će se početi kretati kroz led. Poslije oko 20 ili30 minuta limenka će pasti i žica će se kretati kroz led. Led će još biti u jednom komadu sa samo tankom linijom pikazujući kretanje žice. Gravitaciono privlačenje na limenku vode uzrokuje da žica vrši pritisak na led. Ovaj pritisak snižava tačku topljenja leda koji se potopio i dozvolio žici da se kreće kroz led. Poslije prolaska žice, pritisak iznad žice je nestao i otopljeni led se ponovo smrznuo, zatvarajući otvor. Zbog toga što je bila bakarna žica ona je takođe provela toplotu iz vazduha u sobi.

Sl.35-1 Rrazdvojiti dvije polovine starog lampinog gajtana.Sl.35-2 Odrezati komad žice dug oko 30 ak cm.Sl.35-3 Skinuti izolaciju da bi se dobile struke žice.Sl.35-4 Upotrijebiti vrpcu za pričvšćivanje viljuške za ručku. Šiljci viljuške treba da su licem od posudeSl.35-5 Napuniti posudu sa vodom da se ne bi prevrnula.Sl.35-6 Limenka puna vodom obezbjeđuje potrebnu težinu.Sl.35-7 Napraviti omču od stuke bakarne žice.Sl.35-8 Uvući omču kroz viljušku.Sl.35-9 Pritisak ispod žice pušta je da se kreće kroz led.

Sl.35-1 Sl.35-2 Sl.35-3 Sl.35-4

Sl.35-5 Sl.35-6 Sl.35-7 Sl.35-8 Sl.35-9

EXP.36 IZOLACIJA OD MOKRIH I SUHIH MATERIJALA

MATERIJAL TRULEX KRPA VRELA TAVA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 37: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Koristeći trulex, podignite vrelu tavu. Ovlažite trulex i pažljivo pokušajte podići tavu ponovo. U prvom pokušaju u ruci se je osjetila mala količina toplote, no već u drugom pokušaju se osjetila znatna toplota. Ako je trulex bio potpuno vlažan ruke se mogu lako opržiti. Važno je uvjek koristiti suhe materijale za rukovanje sa bilo čime vrelim. Suha trulex krpa je napravljena od vlakana sa mnogo izolacionih vazdušnih proreda. Vazduh nije dobar provodnik toplote. Ako je sudopera vlažna ovi vazdušni prorezi su napunjeni vodom, a voda je mnogo bolji provodnik toplote. Ako je tava veoma vrela ova toplota može da pretvori vodu u paru, koja može prolaziti kroz vlažnu tkaninu i opeći ruke.

Sl.36-1 suha trulex krpa obezbjeđuje dobru izolaciju protiv toploteSl.36-2 stavite malu količinu vlage na trulex krpuSl.36-3.toplota se može osjetiti kroz vlažnu trulex krpu

Sl.36-1 Sl.36-2

Sl.36-3

EXP. 37 KAKVE EFEKTE IMA VAZDUŠNI PRITISAK NA NIVO VODE

MATERIJAL GALON SVIJEĆA I ŠIBICE PLITKA POSUDA VODA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 38: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Koristeći vosak goreće svjeće zalijepiti svijeću u centar tave (vidi sliku 37-1). Budite pažljivi da ne opečete ruke vrelim voskom. Napuniti tavu, posudu sa oko ¾ vode i stavite galon preko goruće svijeće kao što pokazuje slika 37-2 i 37-3. Za neko vrijeme, svjeća će se ugasiti i voda će rasti unutar galona. Može čak i da poplavi svjeću. Često se mislilo da voda raste i puni prostor koji je zauzimao oksigen koji je sagorijo plamenom svijeće. Ovo nije istina. Plamen je oslobodio veliku količinu gasova, najviše karbon dioksida, zauzimajući mjesto sagorjelog oksigena. Šta je stvarno uzrokovalo da voda raste? Zagrijani vazduh uhvaćen ispod galona se širio i izašao u bliku mjehurića vani kroz otvor zagrijanog galona. Kada je plamen postao blijedji, vazduh unutar galona se hladio i skupljao. Normalni vazdušni pritisak u sobi oko galona prisiljava, odnosno primorava dizanje vode unutar galona.

Sl.37-1 Staviti goruću svjeću na dnu tave. Zalijepiti sa malo vrelog voska. Sl.37-2 Uspite nešto vode.Sl.37-3 Staviti galon iznad svijeće.Sl.37-4 Svijeća se gasi i voda raste u galonu.

Sl.37-1 Sl.37-2

Sl.37-3 Sl.37-4EXP.38 PALJENJE SVIJEĆE KROZ NJEN PLAMEN

MATERIJAL SVIJEĆA I ŠIBICA ZAŠTITNE RUKAVICE

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 39: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Upaliti svijeću i pustiti je da gori sve dok se nešto voska oko fitilja ne otopi. Ugasite plamen. Primjetite da se dim podiže iznad fitilja. Upalite šibicu i držite njen plamen u svijećinom dimu. Plamen će se brzo spustiti na dolje i zapaliti svijeću. Dim koji se diže iznad fitilja većinom je sastavljen od isparenog voska. Vosak je veoma blizu svojoj tački paljenja. Plamen pali paru i spušta se do vrelog fitilja i pali ga .

Sl.38-1 Upalite svijeću i pustite je da malo gori. Sl.38-2 Ugasite svijeću. Dim će se podići od fitilja.Sl.38-3 Plamen se spušta do fitilja.

Sl.38-1 Sl.38-2

Sl.38-3

EXP.39 KAKO KARBON DIOKSID PREVENTIRA PLAMEN

MATERIJAL VELIKA ZDJELA ILI GALON MALA ČAŠA DVIJE SVIJEĆE RAZLIČITE VISINE IŠIBICE SIRĆE

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 40: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

SODA BIKARBONA

Prilijepiti kratku svijeću i jednu malo manju na dno posude kao što je prikazano na slici 39-1. Vrh svijeće mora biti ispod ruba (oboda) zdjele. Sipati sirće u čašu i staviti je u zdijelu. Upaliti svijeće i dok ona gori, izručiti punu kašiku bikarbon sode u čašu sirćeta. Ona se pjeni i izlazi iz čaše. Poslije nekoliko sekundi, kraća svijeća će se ugasiti. Onda će se ugasiti i visoćija svijeća. Kada se soda bikarbona doda sirćetu, ono proizvodi gas karbon dioksid. On je oko jedan i pol puta teži od vazduha. Tako da Ispunjava zdjelu od dna .Ono takođe snabdijeva plamen oksigenom. Kada nivo karbon dioksida dostigne plamen svijeća obje će ih ugasiti.

Sl 39-1 Staviti dvije svjeće u zdjelu. Vrh svijeća mora biti ispod ruba zdijele.Sl 39-2 Dodati malu količinu sirćeta u čašu. Sl 39-3 Dodati punu kašiku sode bikarbone u sirće. Sl 39-4 Gas karbon dioksida se formira na dnu zdijele.

SL.39-1 Sl.39-2

Sl.39-3 Sl.39-4

EXP.40KAKO OHLAĐENI PLAMEN MOŽE UMANJITI KOLIČINU KARBONA MATERIJAL SVIJEĆA I ŠIBICE KOMAD ALUMINISKE FOLIJE

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 41: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Držati jedan kraj aluminiske folije u plamenu svijeće. U sekundi će biti prekrivena crnom gareži u kojoj su sadržane uglavnom čestice karbona. Ova crna garež se formira zato jer je plamen hlađen aluminiskom folijom. Normalno plamen provodi karbon dioxsid i vodenu paru. Ovi gasovi obično se mješaju sa okolnim vazduhom i isčezavaju.Toplota plamena se proizvodila kada se oksigen miješao sa karbonom I hidrogenom.Čim se plamen hladio aluminiskom folijom, karbon nije bio u stanju da se miješa sa oksigenom na nižoj temperaturi.Ovo obrazuje čađ (uglavnom karbon koji se nataložio na aluminijum)

Sl. 40.1. Aluminijska folija snižava teperaturu plamena.

Sl.40-1

EXP.41.ZAŠTO PUMPA ZA GUME GENERIRA TOPLOTU

MATERIJAL PUMPA ZA GUME PUKNUTA AUTO GUMA ILI KOŠARKAŠKA LOPTA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 42: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Rukujući pumpom napušite gumu. Poslije nekoliko minuta napornog pumpanja, dodirnuti donji dio pumpe. Trebalo bi biti prilično toplo. Ova toplota je proizvedena trenjem. Najniži dio pumpe je grijan zato jer molekuli koji sačinjavaju vazduh su pritisnuti bliže i oni su prisiljeni da se trljaju (prinudno) i udaraju jedni druge više nego normalno. Ovo trljanje i udaranje molekula je ono što proizvodi toplotu. Postoji (ima) takođe i nešto dodate toplote uzrokovane upotrebom klipa (trljajući) o unutrašnjost pumpe.

Sl.41.1.pumpa za gume (automobilska) pritiska molekule zraka zajedno.Sl.41.2.molekule vazduha trljajući jedan drugog proizvode toplotu.

Sl.41-1

Sl.41-2EXP.42.TOPLOTA PRENEŠENA RADIJACIJOM

MATERIJAL ELEKTRIČNA LAMPA (STOLNA LAMPA)

Sa isključenom lampom držite ruku dlanom na gore, 5 cm ispod žarulje sada uključite lampu. Trebali bi osjetiti toplotu, skoro čim se

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 43: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

žarulja upali. Toplota putuje radijacijom skoro trenutno. Kad toplota putuje radijacijom ona se može kretati čak i kroz vakuum. Toplota sunca grije zemlju radijacijom kroz vakuum u vasioni, kosmosu.

Sl.42.1. Držati ruku ispod lampe.Sl.42.2. Toplota od lampe putuje do vaše ruke zračenjem (radijacijom).

Sl42-1

Sl.42-2

EXP.43.CRNO KAO EFEKT ZRAČENJA

MATERIJAL SVIJEĆA I ŠIBICE DVIJE SJAJNO KALAJISANE KONZERVE ISTE VELIČINE DVA TERMOMETRA HLADNA I TOPLA VODA

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 44: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Koristeći plamen svijeće pocrniti spoljašnost jedne od konzervi. Osigurati se noseći zaštitne rukavice, tako da se ne opečete vrelom konzervom ili kapajućim (curećim) voskom. Druga konzerva treba biti sjajna. Stavite termometar u svaku konzervu i punite svaku konzervu oko dvije trećine hladnom vodom. Postavite konzerve bok uz bok na toplu sunčavu svijetlost. Kontrolišite promjene temperature vode. U crnoj konzervi voda će početi da se grije prije. Zračena toplota Sunca dospijeva do obje konzerve (podjednako) ravnomjerno, ali sjajna konzerva reflektuje najveći dio toplote, dok crna konzerva apsorbuje najveći dio toplote. Ispraznite konzerve i napunite ih oko dvije trećine topolom vodom. Stavite ih bok uz bok u hlad i ponovo pratite (posmatrajte) promjenu temperatute. Voda u crnoj konzervi će početi da se hladi brže. Topla voda uzrokuje da obje konzerve zrače toplotu, ali snaga zračenja toplote će biti veća od crne površine.

Sl.43.1. stavite (nanesite) slabi sloj (premaz) crne čađi na spoljnu stranu konzerve držeći je iznad plamena.Sl.43.2. puniti crnu konzervu i sjajnu konzervu vodom.Sl.43.3. crna konzerva apsorbuje toplotu, dok sjajna konzerva reflektuje toplotu.

Sl.43-1 Sl.43-2

Sl.43-3EXP.44.FOKUSIRANJE ZRAČENE ENERGIJE

MATERIJAL LUPA TOALETNI PAPIR STAKLENA ZDIJELA SUNČEVA SVIJETLOST

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 45: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Staviti mali svežanj toaletnog papira na dno zdjele. Zdijela čuva vatru od širenja. Držati lupu na suncu i fokusirajte zrake na tanko mijesto toaletnog papira. Za nekoliko sekundi dim će se pojaviti, onda će se papir zapaliti. Lupa je dovela toplotne zrake do jedne tačke do fokusa, uzrokujući da papir brže dostigne tačku paljenja. Lupa ostavljena u tom položaju bi izazvala vatru.

Sl.44.1. Lupa može usredsrediti, koncentrisati svijetlosne zrake i stvoriti intenzivnu toplotu.

Sl.44-1

EXP.45.DEMONSTRACIJA KONVEKCIJONIH STRUJA

MATERIJAL PRAZNA FLAŠA OD TUŠA SA PLUTANIM ČEPOM STAKLENA CIJEV OD MEDICINSKE KAPALJKE MALA CIJEV VELIKA STAKLENA POSUDA VEOMA HLADNA VIDA VEOMA VRELA VODA MASTILO ILI BOJA ZA HRANU

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 46: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Napraviti dvije rupe u plutanom čepu veličine dviju cijevi (vidi sl.45.1). Medicinske kapaljke, cijev treba da ima mali kraj (okrenuti) prema gore, na gore, a drugi kraj ravan (u istoj ravni) sa donjom stranom čepa.Mali kraj treba dići u vis iznad čepa oko 5 cm. Druga cijev će imati jedan kraj ravan (u istoj ravni) sa vrhom čepa i ispružen skoro do dna flaše od tuša. Puniti posudu sa veoma hladnom vodom. Obojiti izvjesnu količinu veoma vrele vode sa mastilom ili bojom za hranu (sokom) i sipati u flašu od tuša. Pritisnuti čep u flašu od tuša sa kapaljkinom cijevi dignutom prema gore (uvis). Obrisati spolja flašu i brzo staviti u zdijelu hladne vode.“Vulkan” će odmah početi izbijati. Teža gusta, hladna voda će utiskivati cijev prema dnu flaše (od tuša). Ovo istiskuje lakšu vrelu vodu i cijev kapaljke prema površini. Ovaj experiment vizuelno demonstrira konvekcione struje.

Sl.45.1. Umetnuti dvije cijevi kroz čep.Sl.45.2. Sipati u posudu hladnu vodu.Sl.45.3. Usuti vrelu vodu u flašu od tuša.Sl.45.4. Staviti flašu od tuša u posudu hladne vode.Sl.45.5. Vukan mastila teče iz flaše.

Sl.45-1 Sl.45-2 Sl.45-3

Sl.45-4 Sl.45-5

EXP.46.TOPLOTNA ENERGIJA I TEMPERATURA

MATERIJAL KLIN ,EKSER (NEPREMAZAN ZAŠTITNIM SLOJEM I NEGALVANIZOVAN) KLIJEŠTA POSUDA HLADNE VODE KLJUČAJUĆA VODA PEĆ TERMOMETAR

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 47: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

UPOZORENJE: NE KORISTITI BILO KOJI TIP PREMAZANIH ILI GALVANIZOVANIH KLINA. GRIJUĆI GALVANIZOVANI METAL PROIZVODI SE OTROVAN GAS.

Staviti termometar u posudu hladne vode i očitaj temperaturu. Koristeći kliješta, grijati kraj klina iznad peći sve dok se skoro ne užari. Sada spustiti klin u posudu hladne vode. Temperatura vode jedva da se mijenjala pa i ako je klin bio izrazito vreo. Pokušajte nasuti malo ključajuće vode u hladnu vodu. Teperatura hladne vode se odmah počela dizati. Tempratura ključajuće vode je bila samo 100 stepeni Celziusa, mnogo niža nego klina. Ključajuća voda je bila u stanju da poveća, povisi temperaturu hladne vode zato što količina toplotne energije tvari (supstance) ne zavisi samo od njene temperature nego i od njene mase ili koliko tvari ima (tj. količina supstance). Ključajuća voda je predala više toplotne energije nego klin. Ukupna toplotna energija se mjeri u džulima (1 džul =4.186 cal). Ovo je količina toplote potrebna jednom gramu vode da povisi temperaturu za jedan stepen celzijusa .

Sl.46.1. Mjeriti temperaturu vode Sl.46.2. Pažljivo grijati kraj klina dok se ne užari.Sl.46.3. Pokušati grijati vodu sa klinom. Teperatura ostaje približno ista.Sl.46.4. Dodati malo ključajuće vode i temparatura odmah počinje rasti.

SL.46-1 Sl.46-2

Sl.46-3 Sl.46-4

EXP.47.KAKO ISPARAVANJE SMANJUJE TEMPERATURU

MATERIJAL ZDIJELA, POSUDA VODE ALKOHOL ZA ČIŠĆENJE ELEKTRIČNI VENTILATOR

Spustiti jednu ruku u zdijelu sa vodom i onda stavite je na struju vazuha ventilatora ili puhnite na ruku. Vaša ruka osjetit će hladno. Sad navlažite vašu ruku sa medicinskim alkoholom za čišćenje i

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 48: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

pokušajte to ponovo. Ovog puta ruka će vam se osjećati mnogo hladnijom. Ovo je zato što se toplota vaše ruke otklonila sa površine kože kako voda ili alkohol isparava. Ovo snižava temperaturu kože. Voda i alkohol isparavaju oboje, tako da oboje hlade, samo što se alkohol brže isparava tako da hladi više. Za isparavanje je potrebna energija-toplota.

Sl.47.1. Potopite ruku u vodu na nekoliko sekundi. Sl.47.2. Ruka se hladila pri isparavanju.

Sl.47-1

Sl.47-2

EXP.48.TOPLOTA I KONVEKCIJA STRUJA

MATERIJAL SVIJEĆA I ŠIBICE ZAŠTITNE RUKAVICE

U toploj sobi, otvoriti vrata prema vani nekoliko inča. Držati svijeću blizu otvora vrata. Osigurajte se noseći zaštitne rukavice (tako da vreli kipući vosak nebi opekao vaše ruke). Svijećin plamen će se uspraviti prema vani. Ovo znači da topli vazduh ističe kroz vrata.

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Page 49: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

Sada spustiti svijeću kod vrata blizu poda. Plamen se sada upravlja u suprotnom smjeru pokazujući da hladan tok vazduha ulazi u sobu. Kako topli vazduh istječe na vrhu otvorenih vrata, on dopušta hladnijem vazduhu ulazak na dnu vrata. Ovo je konvekciona struja i pokazuje da topli, manje gust vazduh se diže, a hladniji, više gust vazduh se spušta.

Sl.48.1 Topli vazduh ističe na vrhu vrata zato što topli vazduh je manje gust i raste (diže se).Sl.48.2 Hladan vazduh utječe na dnu vrata.

Sl.48-1

Sl.48-2

EXP.49.ODŽACI I TOPOTA

MATERIJAL DVIJE KARTONSKE CIJEVI OD ROLNE TOALET PAPIRA KUTIJA OD CIPELA SA POKLOPCEM MALA SVIJEĆA ŠIBICE LIST PAPIRA OLOVKA

Koristeći kartonsku cijev kao vodič crtati krug na poklipcu oko 5 cm sa svake strane. Isjeći, izrezati oba kruga tako da će dvije cijevi se tijesno

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović

Mirza Smailhodzic, 01/03/-1,
Page 50: FIZIKA - Eksperimenti Toplote - Zavrsni Radovi

uklopiti u rupe. Krajevi treba da se jedva uvuku kroz poklopac. Ovo će biti dimnjaci. Staviti svijeću direktno ispod jednog od dimnjaka. Svijeća mora biti dovoljno kratka tako da vrh ne zapali vrh kutije. Potom, zapaliti svijeću i staviti poklipac na kutiju. Svijeća mora biti centrirana ispod odžaka. Uvijte, odnosno savijte papir u čvrstu rolnu i zapalite jedan kraj. Poslije nekolliko sekundi ugasite. Sve što trebate je dim. Držati dimljeći papir iznad odžaka bez svijeće. Umjesto dizanja, dim će ići dolje, spustiti se ovim odžakom i izlaziti dimnjakom iznad svijeće. Toplota svijeće grije vazduh u odžaku uzrokujući da se širi. Hladniji gust vazduh je vučen (privlačen) dolje, uvlačen drugim odžakom vukući, povlačeći dim sa sobom. Ovaj hladniji vazduh ulazi u kutiju i gura topli vazduh vani (istiskuje topli vazduh) kroz odžak koji je iznad svijeće, povlačeći dim sa sobom.

Sl.49.1. Označiti otvore na poklopcu ocrtavajući kraj rolne toalet papiraSl.49.2. Podesiti cijevi u otvore. Oni trebaju da uklopeSl.49.3. Staviti svijeću u jedan kraj kutije. Staviti je (poravnati) direktno iznad rupe u poklopcuSl.49.4. Dim slazi jednim odžakom i izlazi drugim

Sl.49-1 Sl.49-2

Sl.49-3 Sl.49-4

Priredili: Dr. Hrustem Smailhodžić; Smajo Sulejmanović