19
FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

  • Upload
    others

  • View
    17

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA:MERENJE BRZINE I UBRZANJA

Page 2: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

UVOD• Iako brzina predstavlja prvi, a ubrzanje drugi izvod, ne preporučuje se njihovo

određivanje preko izvoda, jer usled šuma greška može biti velika.• Može se koristi sledeća preporuka:

– U oblasti niskih frekvencija, reda Hz, koriste se merenja pomeranja,– U oblasti srednjih frekvencija, do kHz, preporučuje se direktno merenje brzine,– U oblasti viših frekvencija, preporučuje se merenje ubrzanja.

• Za merenje brzine na većem rastojanju i većih objekata (vozila), koristi se GPS. Na osnovu razlike u vremenima dolaska radio signala sa nekoliko geostacionarnih satelita određuje se trenutni položaj i brzina vozila.

• Za merenje brzine na manjim rastojanjima, princip merenja se zasniva na merenju pomeranja u odnosu na neku referentnu tačku, npr. indukovana ems je srazmerna brzini promene magnetnog fluksa, odnosno brzini pomeranja magnetnog jezgra u DIT-u. Pomerenje u odnosu na jezgro se javlja usled inercijalne sile.

Page 3: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

KARAKTERISTIKE AKCELEROMETARA• Matematički model akcelerometra: 2

2

2 ( ) ( ) ( ) ( )

rez ind xma m F kx bv ma kx bvdt

ms X s csX s kX s ma s

• Prenosna karakteristika senzora:

2 21( ) , ,

22 ss s

k kmG sm cs s

• Viskozni prigušivač se korist za proširenje frekvencijskog opsega akcelerometra i smanjenje amplitude rezonancije.

• Najbitnije karakteristike:– Osetljivost na ref. frek. (EU – V/g pri 160 Hz)– Frekvencijska karakteristika u odnosu na fref.– Rezonantna frekvencija (često se određuje na

osnovu faznog pomaka za 180°).– DC u normalnom pravcu na g.– Linearnost u radnom opsegu.– Max udarno (shock) ubrzanje koje ne izaziva

oštećenje akcelerometra (oko 10000g).

Page 4: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

KAPACITIVNI AKCELEROMETRI• Princip rada većine akcelerometara - određivanje pomerenja u odnosu na kućište.• Kapacitivni akcelerometar – inercijalni element izaziva promenu kapacitivnosti.• Najčešće se koristi diferencijalna sprega – umanjuje uticaj šuma.• Kretanje inercijalnog elementa u opsegu ±20 µm.

Page 5: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

KAPACITIVNI AKCELEROMETRI• U slučaju da pozicija središnje elektrode ne zavisi linearno od sile (ubrzanja), usled

elektrostatičke sile, neuparenosti kapacitivnosti, uticaja temperature, potrebno je izvršiti kalibraciju prilikom preciznijih merenja.

• Realizacija u MEMS-a tehnologiji.• Propusni opseg oko 10 kHz, merni opseg od 1 µg do 100 g.

Page 6: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

PIEZOOTPORNI AKCELEROMETRI• Princip rada je zasnovan na merenju naprezanja pomoću mernih traka. • Naprezanje je srazmerno pomeraju inercijalnog elementa. • Merne trake – piezootpornici. Naprezanje menja kristalnu strukturu, a time i

otpornost.• Do 13 kHz, do 1000 g.

Page 7: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

PIEZOELEKTRIČNI AKCELEROMETRI• Za merenje ubrzanja i vibracija. • Od 2 Hz do 5 kHz.• Često je Q/V ili I/V konvertor integrisan u kućište.• Neosetljiv na ubrzanja koja su normala u odnosu na predviđenu osu merenja.• Može se koristi na temperaturama i do 120 °C.

Page 8: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

ŽIROSKOPI• Koriste se u navigaciji, prvenstveno za održavanje pravca.• Princip rada je zasnovan na održanju momenta količine kratanja (L).

• Trenutna osa rotacije prstena je oko Li (Li je trenutni moment količine kretanja).

• Spoljašnja sila koja stvara moment oko tačke O je Mg. Reakcije u težištu O ne stvara moment.

• Monent sile Mg (τ) je normalan na Li i Mg.• Dolazi do promene momenta količine kretanja:

ddt

L

• Promena L nakon intervala dt iznosi τdt.• Novi moment Lf ima isti intenzitet kao i Li, ali je

došlo do promene pravca L za dφ.• Uz predpostavku da je ugaona brzina (Ω) rotacije

ose (precesije) oko koje rotira prsten mnogo manja od ugaone brzine rotacije prstena ω: Mgh

I

Page 9: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

ŽIROSKOPI• Mehanički žiroskop.• Ukoliko se moment T primeni na ulaznu osu, pri čemu se ugaona brzina rotora

održava konstantnom, dolazi do rotacije ose rotora oko izlazne ose:• Postoje žiroskopi sa jednim, dva i tri stepena slobode.

T I

• Preciznost mehaničkih žiroskopa zavisi od dodatnih efetata koji mogu izazvati precesiju. Npr, sila trenja, magnetna sila, geometrijska nesavršenost rotora, i drugo. Smanjenje trenja se realizuje pomoću fluida pod visokim pritiskom koji preuzima ulogu ležišta. Može se koristiti elektrostatičko ili magnetno polje, pri čemu se rotor postavlja u vakuum.

Page 10: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

ŽIROSKOPI• Iako se mehanički žiroskop (sa rotorom) koristio dosta dugo, njegovi nedostaci, pre

svega kratak vek trajanja osovine rotora i nemogućnost minijaturizacije, doveli su do razvoja žiroskopa u MEMS tehnologiji. Takođe, mehanički žiroskop ima i visoku cenu, jer mora da sadrži rotor, nosače i motor.

• MEMS – rotor je zamenjen vibrirajućim elementom – robusniji od mehaničkog i otporan na uticaj sredine.

• Princip rada vibracionog žiroskopa je zasnovan na Koriolisovom efektu.

• U neinercijalnom sistemu kuglica se kreće krivolinijski usled sile:

2cF mv

• Javlja se uvek kada telo kreće u sistemu koji rotira.

• Javlja se ubrazanje koje je normalno i na osu rotacije i na pravac kretanja tela.

Page 11: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

ŽIROSKOPI• Koriolisovo ubrzanje – može se uočiti pri pravolinijskoj kretanju na Zemlji od polova

ka Ekvatoru, dolazi do skretanja ka istoku, odnosno zapadu.

• Princip rada u MEMS tehnologiji zasnovan na zvučnoj viljušci.• Viljuška se pobudjuje tako da osciluje u ravni viljuške – primarni mod.• Koriolisovo ubrzanje dovodi do ocilovanja i u pravcu normalnom na ravan viljuške

(sekundarni mod); krajevi viljuške počinju da opisuju elipsu u toku oscilovanja.• Energija se prenosi iz primarnog u sekundardni mod oscilovanja.

Page 12: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

ŽIROSKOPI• Proizvođač - Daimler Benz AG.• Silicijumska viljuška osciluje u vertikalnom pravcu. Viljuška se pobuđuje

piezoelektričnim aktuatorom. Usled rotacije javlja se Koriolisova sila koja izaziva smicanje. Piezootporni pretvarač se koristi za određivanje napona smicanja koji je srazmeran uglu rotacije.

• Postoje i realizacije kod kojih sistem radi u servo režimu, odnosno izlazni signal je struja neohodna za stvaranje sile koja uravnotežava sistem.

Page 13: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

AKCELEROMETAR SA SLOBODNIM MERNIM TRAKAMA• Nelepljene merene trake služe kao opruge.• Konfiguracija sa Vitstonovim mostom.• Opseg od ± 5 do ± 200g.• Napajanje 10 V (AC ili DC).• Opseg radnih frekvencija do 800 Hz.• Veoma laki, do 25 g.

Page 14: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

SERVO AKCELEROMETAR• Povratnom spregom se inercijalni element vraća u ravnotežni položaj.• Signal greške se pojačava i vodi na elektromagnet koji vraća inercijalni element u

ravnotežu.• Mora sadržati integrator koji sumira signal greške.• Koriste se za merenje vibracija do 1 kHz.• Smanjen je uticaj nelinearnosti opruga, histerezisa, trenja.

Page 15: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

KALIBRACIJA AKCELEROMETRA• Metodom naginjanja: a = gsinα. • Cenrifugom: a = rω, ω = const.

• Vibraciona platforma – mogućnost snimanja frekvencijskog karakteristike.

Page 16: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

AKCELEROMETAR – ZADATAK 1• Akcelerometar sa nelepljenim (slobodnim) mernim trakama sastoji se od kućišta,

seizmičkog elementa mase m = 30 g, i četiri trake, slika. Trake se sastoje od 6 paralelnihniti dužine l = 1,5 cm. Debljina jedne niti iznosi d = 0,03 mm, a moduo elastičnosti EY = 6,635109 N/m2. Koeficijent osetljivosti trake iznosi k = 2. Trake su vezane u Vitstonovmost. Akcelerometar se koristi za merenje ubrzanja u pravcu y ose. Smatrati da postojedodatni otpornici za nulovanje mosta, tako da je izlazni napon kada akcelerometar nijepodvrgnut ubrzanju u pravcu y ose (različitim od g) jednak nuli. Kućište akcelerometra ispunjeno je uljem, pri čemu se može smatrati da je efektivni koeficijent viskoznog trenja pretvarača, kao sistema drugog reda, c = 18 Ns/m.

a) Označiti način povezivanja mernih traka u Vitstonov most i navesti neke primene akcelerometara.

b) Odrediti napon generatora E Vitstonovog mosta, tako da osetljivost mosta na ubrzanja u y-pravcu bude 1 mV/(m/s2).

c) Odrediti sopstvenu učestanost pretvarača u y-pravcu, kao i graničnu učestanost pretvarača pri kojoj greška merenja nije veća od 10 %.

d) Ako se jedan ovakav akcelerometar postavi na platformu koja se kraće horizontalno ubrzanjem od 5 m/s2 u pozitivnom pravcu x ose, odrediti izlazni napon akcelerometra u slučajevima prikazanim na slici. Strelica na kućištu akcelerometra označava kako treba postaviti akcelerometar da bi pokazivao ubrzanje u odnosu na pozitivan pravac y ose.

Page 17: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

AKCELEROMETAR – ZADATAK 1

V 875.16

6

2

2

kmSdE

E

dEmkE

aUS

yy

y

iy

a) b)

c)

s

g

s

e

es

ynye

ff

lkEjQ

mkc

mk·,

ldE

lSE

k

je gde ,)2()1(

1)(

6,02

i s 500 N/m 10750624

2222

1-242

Hz 74 1.01)2()1(

1)0(

)2(

222

g

gg

gf

jQ

fjQ

Granična frekvenica dobija se iz sledeće jednačine:

Page 18: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

AKCELEROMETAR – ZADATAK 1

(1) Kako je akcelerometar osetljiv samo na ubrzanje u pravcu strelice izlazni napon je jednak nuli.

(2) Akcelerometar je postavljen u položaj u kome je teg neopterećen što bi odgovaralo kretanju akcelerometra u negativnom smeru y ose, kada bi izlazni napon iznosio – 9.81 mV. Međutim, kako ovom slučaju postoji ubrzanje od 5 m/s2 u pravcu strelice izlazni napon iznosi – 4.81 mV.

(3) Kako je akcelerometar okrenut za 180˚ u odnosu na položaj u kome je predviđeno merenje ubrzanja, izlazni napon iznosi – 19.62 mV.

(4) Sličnom analizom kao u slučaju (2) dobija se da izlazni napon iznosi – 14.81 mV.

d)

Page 19: FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE BRZINE I UBRZANJA - …nobel.etf.bg.ac.rs/studiranje/kursevi/of3ftm/materijali/secure/FTM... · – U oblasti viših frekvencija, preporučuje

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA 2009, Marko Barjaktarović

AKCELEROMETAR – ZADATAK 2• Na slici prikazan je centrifugalni kalibrator ubrzanja. Potrebno je kalibrisati

akcelerometar na ubrzanja u sledećem opsegu (amin = g, amax = 25g). Inercijalni element akcelerometra ima masu m = 50 g, a koeficijent krutosti opruge iznosi k = 100 N/m. Ako platforma rotira konstantnom ugaonom brzinom ω = 10 s-1, odrediti opseg rastojanja r od centra platforme na koja treba postaviti težište inercijanog elementa za navedeni opseg ubrzanja? Napomena: x predstavlja deformaciju opruge pri kalibraciji.

k

x

r

Težište inercijalnog

elementa

U ravnoteži centrifugalna sila i elastična sila su jednke:

2

22

mkx m r x x rk m

Pa ubrzanje u funkciji rastojanja iznosi:

2

2k kma kx a x rm k m

Odnosno rastojanje u funkciji ubrzanja iznosi:2

2min max2 [cm] 0.95 [m/s ] 9.32 cm, 233 cmk mr a r a r r

k