SVEUILITE JURJA DOBRILE, PULA ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM DR. MIJO MIRKOVI , PULA

UGOVOR O TURISTIKOM FRANCHISINGU U HRVATSKOM I USPOREDNOM PRAVU(seminar)

Kolegij: Pravo u turizmu Mentor: Prof. dr. sc. A. Radolovi Smjer: Turizam

Pula, sijeanj 2010.

SadrajUVOD......................................................................................................................1 POJAM I POVIJEST FRANIZE...................................................................................2 1.1 POJAM FRANIZE...........................................................................................2 1.2 POVIJEST FRANIZE.......................................................................................3 STRANKE, OBVEZE I NAKNADA U UGOVORU O FRANIZI.......................................5 1.3 STRANKE U UGOVORU...................................................................................5 1.4 OBVEZE U UGOVORU....................................................................................7 1.5 NAKNADA ZA UGOVOR O FRANIZI...............................................................8 FRANIZA U TURIZMU U HRVATSKOM I USPOREDNOM PRAVU...............................8 1.6 FRANIZA U TURIZMU...................................................................................8 1.7 FRANIZA U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................10 1.8 FRANIZA U USPOREDNOM PRAVU.............................................................12 ZAKLJUAK...........................................................................................................13 IZVORI..................................................................................................................14 PRILOG.................................................................................................................17

UVOD

U ovom seminarskom radu obradila sam temu ugovor o franizi u kojem sam detaljno istraila, objasnila i opisala ugovor. Ovaj se ugovor mijenjao kroz povijest, a danas se sve vie koristi u poslovanju. Seminarom dobivamo pregled povijesti ugovora ali i samo znaenje franiznog ugovora. U ostalim cjelinama seminara pojasnila sam obveze strana u ugovoru, naknadu koju oni plaaju te kako se ona koristi u turizmu u Republici Hrvatskoj i ostalim usporednim zemljama. Franize u ekonomskim krugovima smatraju idealnima za mlae poduzetnike, ali i one koji nemaju dovoljno hrabrosti sami pokrenuti svoj posao, te se oslanjaju na ve postojee uspjene poslovne modele. Najvei dio davatelja franize ne trai iskustvo u odreenim poslovima. Taj se nedostatak iskustva poslije nadomjeta uenjem novih poslovnih vjetina od onih koji su ih i izmislili. Dakle franiza je idealna za one koji razmiljaju o vlastitom poslovnom pothvatu ali se boje pomisli o promaenim novopokrenutim pothvatima. Iako korisnik franize ima manje poslovne slobode ima izrazito manji poslovni rizik. Znaajnu ulogu u razvoju franiza imali su Issac Singer i Coca Cola. Oni su prvi pokretai ovakve vrste ugovora i moemo rei da su zasluni za njihov daljnji razvoj. Osobno, smatram da je do razvoja ovakvog tipa ugovora dovela sve vea potreba za visokom tehnologijom koja iziskuje visoka ulaganja a mali si ih poduzetnici ne mogu priutiti. Zbog toga nastoje sklapati posao sa onima koji imaju. Neki od prethodnika ugovora o franizi su ugovori poput: joint ventura, factoringa, consultinga i dr.

to znai poslovati pod poznatim hotelskim brandovima kao to su Hilton, Regent ili Kempinski? Ovisno o tome je li sklopljen franizni ugovor ili ugovor o upravljanju, ponajprije je to pravo na ime ili brand, unapreenje operativnih standarda, formiranje ljudskih resursa, rezervacijski i marketinki sustav, komunikacijski kanali i vizualni identitet. Prednosti su mnogobrojne, ne samo za vlasnike hotela ve i za destinaciju.

1

POJAM I POVIJEST FRANIZE 1.1 POJAM FRANIZE

Franiiza je u svakoj literaturi drukije definirana, moja definicija bila bi da je ona dozvoljeno pravo ili, rekla bih, privilegija koje ima pojedinac odnosno grupa te mu omoguava da provodi odreenu vrstu komercijalne aktivnosti. Ona se pojavljuje kada davatelj franize licencira svoje trgovako ime tj. brand i svoj nain rada korisniku franize koji prihvaa sva pravila i slae se da e poslovati u skladu s uvijetima ugovora. Franiza predstavlja komercijalni i pravni odnos izmeu davatelja tj. imatelja odreenog robnog iga, trgovake marke ili reklamnog simbola i primatelja tj. pojedinca ili grupe koji trae pravo koritenja tih identifikacija u svom poslovanju. Franizu bi mogli definirati kao poslovnu strategiju za dobivanje i zadravanje kupaca, pri emu postoje jasni obostrani interesi. To je irenje marke proizvoda i distribuiranje proizvoda i usluga na nain koji zadovoljava kupce. Franiza je i stvaranje mree poslovnih odnosa koji omoguava brojnim poduzetnicima da koriste prednosti marke proizvoda, uspjene metode voenja posla i jakog marketinkog i distribucijskog sistema. Franiza moe biti definirana i kao alijansa izmeu dviju organizacija tj. davaoca i primaoca, ona spaja dvije strane koje imaju individualne ciljeve a zajedno iskoritavaju poslovne prilike. Poslovni format franize obuhvaa i prijenos licenci od strane davatelja franize primatelju na osnovu kojih mu daje ovlast poslovanja pod tvrtkom odnosno zatienim imenom davatelja franize. 1

1

Spasid, I., Franchising posao, Institut za uporedno pravo, Beograd 1996, str. 60

2

1.2

POVIJEST FRANIZE

Povijest franiize veoma je duga, ima korijene ak u dobu feudalizma, meutim prva komercijalna prodajna franiza bile je Singer Sewing Centar, razvila se tokom 1858. godine kod Issaca Singera. On je prodao prava lokalnim poslovnim ljudima koji su imali pravo prodaje njegovih maina i obuavali su korisnike, a Singeru je to donijelo znaajan rast njegove kompanije. Svi lokalni poslovni ljudi tj. primatelji franize financirali su se sami ime je Singer bio poteen troka upravljanja managera centara. Prihodom, kojeg je ostvario licenciranjem, financirao je proizvodnju. Neto kasnije tj. krajem 19.-og st. takav su model kopirale razliite industrije. Jedna od njih bila je, danas svjetski poznata, Coca Cola koja se zahvaljujui franizi uspijela proiriti na razini svijeta. Sve trokove proizvodnje, skladitenja i distribucije prebacila je na lokalne ljude koji su imali franizu tj. prava preuzimanja. Primatelji franize dobili su ekskluzivna marketinka i distributerska prava na svom teritoriju poslovanja. Veina prvih davatelja franize nije kontrolirala korisnika. Veina ih je imala samo pravo na trgovako ime, imali su potpunu slobodu u odluivanju o vlastitom stilu poslovanja. Npr. benzinske stanice nisu izgledale isto a hoteli su nudili razliite usluge s obzirom da posluju pod istim imenom. 1950-ih godina dolazi do znaajnih promjena. Kroc Ray reorganizirao je fraizno poslovanje i stvorio uspjean ugovor kojeg poznajemo danas. Ray je bio uspjean prodava aparata za pravljenje milkshakea. Jedan njegov kupac bio je prodava hamburgera iz San Bernardinoa u Kaliforniji a zvao se Mac Donalds. Osim njegovih uspjenih hamburgera poznat je po milksakeovima i prenim krumpiriima. Obuzet uspjehom tog restorana ija su veina zaposlenih bili studenti, Kroc je smatrao da moe replicirati njegovo poslovanje i kopirati njegov uspjeh diljem SAD-a.2 Henry Ford bio je poznati franizer koji je uveo liniju za proizvodnju u industriju brze hrane te je veoma pomogao Mc' Donaldu. Meutim on je napravio neto vie od brze hrane. Osmislio je tzv. koncept trgovakog odijela, ime je osim izgleda i ugoaja obuhvatio svaki detalj na temelju kojeg se posluje. Stvorio je da je Mc' Donald u svakoj zemlji isti, da se pruaju iste usluge te da se gost posluuje na isti nain.2

http://www.fransiza.hr/

3

Tokom 60-ih godina takav su model poele prihvaati benzinske postaje ime su standardizirale naine posluivanja ali u i sve izgledale jednako, takoer na takav se model naslanjaju maloprodajni centri, cvjearne, restorani, hoteli ali i prodavaonice automobila. Sredinom 1990-ih godina franiza se poinje znaajno razlikovati, mnogi autori kau da tada zapoinje moderna franiza. Ugovor se proirio te u njemu sada sudjeluje vie strana, a davatelj franize zapovijeda svaki odnos. Gotovo svi ugovori sastavljeni su na nain da razrauju najsitnije detalje, a odnose se i na odluke koje e franizer nakon sklapanja donijeti. Franiza je veoma popularna pa se javlja problem to davatelji franize daju manju zatitu korisnicima franie. Kako je danas sistem ono to se franizira (a ne vie pravo na distribuciju proizvoda), veina davatelja franiza naplauje royalty3 na pravo koritenja imena i sistema. Kupci franiza vjeruju da su ti jednostrani ugovori standard te da su kao takvi prihvatljivi, ak kupci franize razmiljaju na nain da moraju uzeti takvu franizu jer e ih netko drugi pretei.

3

Eng. Naknada

4

STRANKE, OBVEZE I NAKNADA U UGOVORU O FRANIZI

Franchiser je davatelj franizinga, prava, opreme i tehnologije. Master franchisee je primatelj je franchisinga za cijelu zemlju, ako je rije o meunarodnoj transakciji. On kupuje prava od davatelja franize da bi ih zatim prodavao po regijama ili pojedinano. On moe, ali i ne mora, biti vlasnik pogona/operacije. Franchisee je primatelj franchisinga za jedan pogon i iskljuivi vlasnik tog lokala/pogona. Franchise rights su prava koja davatelj franchisinga prodaje njezinim primateljima a royalty predstavlja proviziju koju je nositelj franchisinga duan plaati davateljima franizinga.

1.3

STRANKE U UGOVORU

Ovim ugovorom jedna strana, davalac franize, ustupa drugoj strani, primatelju franize, pravo iskoritavanja franize u svrhu marketinga, prodaje odreenih vrsta robe i/ili usluga. Primatelj franize obavezuje se da e primjenjivati i iskoritavati ustupljena prava u skladu s ugovorom i uputama sadranim u priruniku i na druge naine, plaati ugovorenu naknadu i da nee ustupljena prava iskoritavati izvan ugovorenog podruja. Obaveze davaoca franize zastupljene u ugovoru su ustupanje iskljuivih prava prodaje robe i/ili usluga primatelja franize na ugovornom podruju i obaveza da nee drugima davati ista ili slina prava ili sam obavljati djelatnosti na ugovornom podruju. Ugovornim se podrujem smatra geografski dio poput grada, mjesta, dio naselja ili podruja. Davatelj franize veinom je poznata tvrtka s jakom trinom markom ili trgovakom formulom u vezi s prodajom odreenog proizvoda ili obavljanjem usluge, koja ovim poslovima iri svoj utjecaj i svoje ime na svjetskom tritu. Motivi davaoca franize su: ekspanzija na novo trite, umanjenje rizika (koristi se hladni pogon druge tvrtke), poveanje konkurentnosti (kvaliteta proizvoda nije jedini faktor konkurentnosti bitan je i nain prodaje neposredan prodavatelj moe biti samostalan i neovisan poduzetnik). Primatelj franize obavezuje se da e u svoje ime i za svoj raun prodavati iskljuivo robu davaoca franize ili obavljati usluge u poslovnoj jedinici utvrenoj u ugovoru. Primatelj5

franize je pravno samostalna osoba, ali u svojoj poduzetnikoj inicijativi ograniena ugovorom o franizingu. Primatelj franize obavezuje se da e iskoritavati sva prava ustupljena ugovorom samo u odreenoj poslovnoj jedinici, da nee prodavati niti traiti potroae robe i usluga izvan ugovorenog podruja, da se nee angairati u slinom nainu poslovanja izvan ugovornog podruja i da e uloiti najbolje napore u prodaji robe i usluga koji su predmet ugovora. Obaveza je primatelja franize i uvanje sadraja ustupljenog know-howa4 kao poslovne tajne, primjena know-howa kao poslovne tajne, primjena know-howa bez odstupanja, prihvaanje svih naknadnih dopuna izmjena know-howa. Davalac franize prenosi know-how obrazovanjem zaposlenika prije poetka otvaranja poslovne jedinice i za trajanja ugovora. Ogranienja za primatelja se sastoje u tome da mora dobavljati sirovine takoer od davatelja ili od njega odreenih izvora, a takoer ne smije prodavati robu koja ne potjee od davatelja. Odgovornost primatelja prema treim osobama je samostalna i iskljuiva (nema kapitalne povezanosti). Primatelj franize ostvaruje dobit koji predstavlja razliku u cijeni izmeu cijene na veliko i na malo, a pored toga ne ulae u istraivanje trita. Motivi primatelja franize su: smanjenje rizika osnivanja i rentabilnog poslovanja, olakani pristup tritu te preuzima gotove racionalizirane organizacijske modele davatelja. Korist od franizinga ima svojih granica, pa franizing za primatelja moe postati prevelik teret. Npr. obveza slijediti skupe inovacije davatelja franizinga ne moe biti jednako rentabilna za sve primatelje franizinga, zatim gubitak orginalnosti zbog standardizacije, tako da se hotelijer ili neki drugi ugostitelj koje eli zadrati osobni i intimni prihvat gostiju i pruati takve usluge, nee lako prilagoditi sustavu franizinga.5

4

Know-how, eng. znai doslovno znati kako, tj. kako da se neto uini. Danas se pod tim pojmom podrazumijeva ne samo praktino dopunsko znanje i iskustvo za industrijsko koritenje izuma nego i tajni izum, tvornike tajne i postupci, konstrukcije, formule, recepti, pa i sitne radne upute, bez obzira je li to znanje i iskustvo pismeno utvreno u obliku tehnike dokumentacije ili je samo usmeno preneseno. 5 Gorenc V. i mid V.; Poslovno pravo u turizmu i ugostiteljstvu; Zagreb 1999, str. 194

6

1.4

OBVEZE U UGOVORU

Obveze, tj. elemente ugovora radi lakeg razumijevanja moemo podijeliti u skupine: 1. ustupanje prava iskljuive prodaje robe ili vrenja usluga (i niti jednoj drugoj osobi), 2. ustupanje prava upotrebe robnog ili uslunog iga (roba i proizvodi se moraju stavljati u promet pod tim igom), 3. ponekad se pridruuje i prijenos prava na uporabu tvrtke (tada svi primatelji franchise nastupaju prema treima kao cjelovit sistem [lanac]), 4. ustupanje drugih znakova razlikovanja (vanjska oprema robe, dizajn poslovnog prostora i dr.),5. ustupanje know-how-a (znanje i iskustvo),

Poslovni know - how cjelokupno poslovno znanje i iskustvo koje je davatelj razvio i skupio u prodaji konkretne robe i usluga.

Tehniki know - how primjena tehnikih pravila, receptura, tehnolokih postupaka, nacrta jednostavnih radnih uputa.

6. zatita podataka poslovnom tajnom (generalnom klauzulom se tite svi podaci na

kojim stoji oznaka tajnosti ili povjerljivosti a koje je primatelj dobio u pismenom obliku od davaoca,u pravilu se poslovnom tajnom titi know-how a operativno se poslovna tajna moe tititi osim sklapanjem posebnih ugovora sa svima zaposlenima, obvezom vraanja svih pismenih povjerljivih podataka nakon prestanka ugovora, organizacijskom diobom procesa na nain da se razbija u sekcije pa svaki zaposleni samo raspolae odreenim i djelominim podacima jedinstvenog tajnog procesa) 7. Obavljanje usluga za primatelja franchise (obrazovanje kadrova i stalne konzultacije i usluga marketinga) 8. Nadzor (predstavnici davatelja mogu svakodobno ili uz prethodnu najavu ili povremeno nadzirati rad primatelja, problematian je sadraj nadzora kada obuhvaa npr. nadzor nad nainom i organizacijom rada primatelja , time nadzor postaje instrument upravljanja i rukovoenja postavlja se pitanje samostalnosti primatelja)

7

9. Naknada10. Obveza nakon prestanka ugovora je zabrana konkurencije: primalac franize ne smije

u odreenom razdoblju nakon prestanka ugovora osnivati istu ili slinu djelatnost.6

1.5

NAKNADA ZA UGOVOR O FRANIZI

Naknada za franizu ugovora se u obliku tzv. pristupnine u zamjenu za usluge i preneseno znanje radi poetka poslovanja i trinom vrijednou franize i u obliku naknade za franizing. Naknada za franizing najee se plaa obrono za vrijeme trajanja ugovora, u odnosu izraunatom prema postotku ostvarenog ukupnog prometa ili dijela prometa primaoca. Naknada se sastoji od: 1. paualne ili pristupnine naknade (Fee jednokratna naknada u vrijeme sklapanja ugovora tj. trina vrijednost ustupljenog prava franchisinga), 2. franchising naknade (royality). Nakon prestanka ugovora, obustavlja se plaanje naknade. Kod uslunih franiza taj je rok neto dui dok je krai kod robnih franiza. Prestanak ugovora moe biti istek vremena, sporazum stranaka, otkaz kod ugovora sklopljenog na odreeno vrijeme (to se smatra izvanrednim otkazom) ili otkaz kod ugovora sklopljenog na neodreeno vrijeme. Ugovor sklopljen na odreeno vrijeme prestaje istekom roka odreenog tim ugovorom. 7 Meutim uzroci raskida mogu biti i puno ozbiljniji poput neizvravanja bitnih ugovorenih obveza, postupci protivni dobroj volji (npr. suradnja s konkurencijom), steaj poduzea ili nelikvidnost ili prijevara tj. uvrjedljivo ponaanje prema potroaima. FRANIZA U TURIZMU U HRVATSKOM I USPOREDNOM PRAVU 1.6 FRANIZA U TURIZMU

6

Mlikotin Tomi D., Ugovor o franchisingu, Informator, Zagreb 1986, str.: 59

7

Mitas Hodak, Lj. i drugi: Osnove prava, Mate, Zagreb 2008, str.:133

8

Turizam kao djelatnost koja zadire u mnoga gospodarska i negospodarska podruja, odreene odnose u turizmu normiraju organi koji su nadleni za donoenje propisa u tim djelatnostima, odnosno pojedine odredbe o turizmu donose se propisima koji vrijede za sve (ili vie) djelatnosti (npr. Zakon o trgovini, N. n., br. 11/96, 101/98, 30/99, 75/99). 8 Odreeni propisi obuhvaaju norme samo turistikog znaenja koje reguliraju materiju s podruja turizma. Danas je vrlo teko donijeti samo jedan zakon koji bi se odnosio na sva podruja turizma, zbog ega nastaju tzv. zbirke propisa koje se svode na prikupljanje propisa u svezi s turizmom. Snaan razvoj turizma, domaeg ali i meunarodnog, postavio je niz problema koje je trebalo rjeavati. Svaki turist ima razliite potrebe koje je potrebno zadovoljiti i trebalo se dogovoriti o minimumu koji mu moraju pruiti turistike zajednice, ali i da se ujedine zbog poveanja profita, rentabilnijeg poslovanja i dr. Hotelski lanci ugovorom o franizi daju zagarantiranu razinu usluge ime ujedno dobivaju kvalitetnije goste koji odsjedaju u tim hotelima. U Hrvatskoj trenutno djeluju Hilton u dubrovakom hotelu Imperial, a pod istim bi brandom poslovati i splitski hotel Marjan. Brendovi poput Westina, Sheratona i Four Pointsa djeluju u hotelima u Zagrebu, Le Meridien je brend splitskog hotela Lav, dok pod Regentom posluje Esplanada. Zadrarski hotel Borik takoer ima svog franizera tj. Falkensteinera, Vienna International upravlja opatijskim hotelima Bristol, Opatija i Design Hotelom Astoria te Apoksiomenom. Najpoznatije i najpopularnije ime je Kempinski Adriatic u Savudriji. Hrvatsku jo uvijek zaobilaze poznati franizeri zbog veoma loe birokracije i korupcije. Ako vlasnik uspijeva uspjeno upravljati hotelom kroz postojeu strukturu menadmenta, a eli unaprijediti svoje tehnike i operativne standarde, onda je najbolje rjeenje franizni ugovor. Franizom e dobiti pravo na ime ili zatitni znak te cjelokupni vizualni identitet hotela. Postojei se ljuski resursi u tom sluaju usavravaju kroz franizni ugovor. S obzirom na vrlo mali broj dobro dobrostojeih hotelskih sustava u Hrvatskoj, svjetski hotelski lanci esto su vrlo rezervirani kada je u pitanju ovakav ugovor. Najei razlog tome je to to je vlasnik hotela duan predoiti dokaze o uspjenosti menadmenta, kako bi na taj postojei sustav nadogradio svoje standarde lanca i licence. Franizni ugovor ostavlja manje prostora za nadzor nad svim aspektima, a kod luksuznih hotelskih brandova gost je izrazito osjetljiv te postoji opasnost ako nema adekvatne kontrole da jaka trina8

Gorenc V., Trgovako pravo ugovori, kolska knjiga, Zagreb 2000, str. 178

9

marka izgubi na svojoj vrijednosti. Franiza je tako postala jako dobra ponuda za hotele niih kategorija. Hotel mora potivati odreene standarde franizera. Te standarde ni u kojem sluaju nije potrebno mjenjati, jer oni predstavljaju segment vien u cjelokupnoj hotelskoj industriji. Veliine kongresnih dvorana, hodnika, kuhinje i recepcije te soba, nisu usko vezani za odreeni brend tj. marku, ve oni predstavljaju neto uobiajeno to se prilagoava potrebama gostiju i rezultat je konstantnog feedbacka u hotelskoj industriji. Moemo zakljuitida kroz visoke marke zadovoljavaju se internacionalni uvrijeeni tehniki standardi koji odgovaraju kategoriji hotela, a iste ili sline zahtjeve primjerice visoke kategorije, nai emo i u brandu Hilton, Ritz ili pak Marriot na bilo kojem teritoruju. Razliite franize u turizmu daju se ugostiteljskim objektima i restoranima brze prehrane, no u manjoj mjeri.

Slika 1: Logo Sheratona

Slika 2: Logo Mc'Donalds-a

(Izvor:www.starwoodhotels.com)

(Izvor:www.mcdonalds.com)

1.7

FRANIZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zakonom o trgovini prvi put je u hrvatski pravni sustav ugraen Ugovor o franizi. On kae: Ugovorom o franchisingu davatelj franchise-proizvoa, specijalizirani trgovac na10

veliko i tvrtka koja je razvila uspjeni oblik uslunog poslovanja ustupa uz financijsku naknadu primatelju franchise-trgovcu na malo ili tvrtki uslune djelatnosti, pravo uporabe franchise radi prodaje odreenih vrsta robe i/ili usluga."9 Meutim, isti je nepotpuno ureen i on je rezultat poslovne prakse koja je ustanovila pojedine elemente ugovora o franizi. Ovo nije samo hrvatski sluaj, nego ovaj ugovor nije ni u veini pravnih sustava zakonodavno reguliran. Sukladno odredbama lanka 21. Zakona o trgovini definira se to se ustupa ugovorom o franizi, meutim ne opisuje se to je franiza, kao niti koji su bitni sastojci ugovora o franizi.10 Dva najvanija temelja koja reguliraju ugovore o turizmu su: Zakon o obveznim odnosima (ZOO) i Posebne uzance u ugostiteljstvu (PU). U ovim je Zakonima reguliran ugovor o franizi. U Republici Hrvatskoj ne djeluje mnogo franiza a i za one koje postoje nisu toliko poznate lokalnom stanovnitvu. American Express je na tritu tako dugo da je ula u na ivot a mi ni ne znamo da se radi o franizi. Meutim danas postoji mogunost potpisivanja franiznog ugovora, nude ga razliita poduzea a moe se nai svugdje pa i na Internet stranicama. Najpoznatije domae tvrtke koje nude franizu su Kra, Elektromaterijal, Rubelj, Grill, Posi Grip, Forneti peciva d.o.o., Ticket Com itd. Prva i zasad jedina novinska franiza u Hrvatskoj je News, najtiranija hrvatska tiskovina i jedine prave besplatne novine koje izlaze u 13 regionalnih izdanja. News je osnovala i izdaje NCL Media Grupa, ija izvrna direktorica Iva Biondi objanjava da su sva izdanja Newsa koncipirana kao neka vrsta regionalne, odnosno lokalne franize, prije svega kako bi sadrajno bila to bliskija lokalnim itateljima.11 Krajem 2002. godine osnovana je Hrvatska udruga za franizno poslovanje neprofitna, nevladina udruga iji je cilj promocija i popularizacija franiznog poslovanja u Hrvatskoj, okupljanje tvrtki davatelja franize radi razmjene iskustava i uvoenje regulative i standarda u franizno poslovanje u Hrvatskoj. U Republiku Hrvatsku ne ulaze franize toliko kao i u ostale zemlje zbog toga to jo uvijek veina vlasnika bira vlasnitvo nad svojim poduzeem i vlastitu mo djelovanja, a9

NN 49/03, lanak 21.

10

Centar za franizu: Franiza 20 najtraenijih odgovora, Centar za poduzetnitvo Osijek, 200611

http://www.nacional.hr/

11

takoer jedan razlog je to hrvatski poduzetnici jo nisu u potpunosti upoznati sa prednostima koje im moe donijeti franizno poslovanje. Zbog rjeavanja ovakvog problema u Zagrebu se odrava sajam franiza Franiza i partnerstvo

1.8

FRANIZA U USPOREDNOM PRAVU

Prema stranim definicijama franizno poslovanje je nain na koji tvrtka koristi za distribuciju svojih proizvoda ili usluga putem maloprodajnih mjesta u vlasnitvu nezavisne, druge strane. Druga strana dobije marketinke metode prodaje, zatiena dobara i usluga putem dobre volje, te ime razvijeno od strane tvrtke. U zamjenu za to, druga strana plaa poetnu naknadu i honorar za davatelja franize.12 Ameriki propisi, a niti sudska praksa ne ograniavaju mogunost zakljuenja ugovora o franizi s obzirom na irok krug i vrste djelatnosti franizinga, ali i na tipove poduzea.13 U nekim dravama SAD-a za ugovor o franizi zahtijevaju registraciju. Davalac franize u tim dravama ima manju slobodu raskida ugovora, ili obnove franize ali i prijenos franize bez valjanog razloga. U Njemakoj ugovor mora sadravati prava davatelja, poloaj i zatitu stranaka, ope dunosti franize, obveze primaoca, kazne, trajanje ugovora, raskid ugovora i sl. nigdje u Europi pa tako ni u Njemakoj ne postoji poseban propis o franizi, ve se on ureuje drugim zakonima. U talijanskom pravu franiza se definira kao ugovor koji omoguuje davatelju franize da povea svoju sposobnost prodiranja na ire trite, omoguujui primatelju franize da iskoristi poloaj pouzdanosti i presti, on e ga zauzvrat ukljuiti na trite po imenu davatelja franize.14 Franiza je vrlo esta jeftina ulaznica u svijet poduzetnitva. U najrazvijenijim zemljama u svijetu, franiza je jedna od najrazvijenijih poslovnih strategija koju veinom koriste mladi poduzetnici. Republika Njemaka prednjai u Europi po franiznom poslovanju gdje ak na njih otpada 80% poslovanja i to se odnose na domaa poduzea. U Francuskoj i1213

http://business-law.freeadvice.com/ Mlikotin Tomi, D.; op.cit., str.:52 http://www.previdenza-professionisti.it/

14

12

Italiji preteito su zastupljeni domai franizni lanci, ak 80-90 % je domaih. Broj zaposlenih tj. broj prodajnih mjesta pokazatelji su snage franiznog poslovanja u razvijenijim zemljama. U Njemakoj se primjerice na 45.200 prodajnih mjesta putem franiza prodaje 845 proizvoda koje prodaje 406 tisua ljudi. U Francuskoj se na 62.891 franiznom prodajnom mjestu prodaje 835 robnih marki. Prodaje ih 400 tisua ljudi.15

ZAKLJUAK

Danas postoji nekoliko hotelskih lanaca to znai da postoji niz hotelskih brandova tj. marki koji se prilagoavaju razliitim kategorijama i vrstama hotela. Moe se pomisliti da na tritu postoji velik broj marki, meutim treba znati da su svi oni opstali na tritu zbog toga to svaki od njih ima odreene razlike i posebnosti. Razlikuju se primjerice po imidu koji grade, marketinkim programima i postupcima, geografskoj

15

www.nacional.hr

13

rairenosti, uspjenosti rezervacijskog sustava, nainu voenja hotela i dr., a sve spomenuto je ono to se dobiva a prije svega oekuje kroz odreeni lanac. Kao zakljunu definiciju franize moemo uzeti da jedno poduzee daje drugom pravo na koritenje njegovog imena i ig. Poduzee primatelj tako se mora pridravati standarda davaoca i omoguiti mu stalni pregled poslovnih papira, ali e ono zato dobiti veliku popularnost bez ulaganja u marketing. Ugovorom se istrauje meusobni odnos stranaka, mogui povlateni poloaj potpisivanjem ugovora. U Republici Hrvatskoj, po mom miljenju, potencijal franiznog poslovanja jo uvijek nije prepoznat, no ono se posljednjih godina ipak sve vie razvija. ak smatram da je razvoj franize logina posljedica pripreme naeg gospodarstva za ulazak u Europsku Uniju jer je Hrvatska jako dobro trite u kojem mnoge zemlje tj. davatelji franize vide veliki potencijal za veu zaradu. Ovaj moj zakljuak potvruje injenica da je Hrvatska tradicionalno turistiki orjentirana zemlja a elja turista za sigurnou da e dobiti odreenu uslugu koju on smatra najboljom je sve vea. Osim stranih franiza koje djeluju na podruju Republike Hrvatske, a koje ujedno dominiraju, moemo zakljuiti da postoje i domae tvrtke koje su uspjeno razvile i nude svoju franizu na tritu. Ovakav bi ugovor, po mom miljenju, mogli nazvati modelom poslovnog kloniranja. davatelja, ali uz isticanje prednosti koje stranke ostvaruju

IZVORI 1.

Knjige i broure: Beshel B.; An Introduction to Franchising, The Money Institute, 2000

2. 3. 1997.

Bezi H.: Poslovanje u uvjetima internog trita europske unije, Sveuilite u Buble, M. i drugi: Strateki management, Ekonomski fakultet Split, Split,

Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka 2008

14

4.

Centar za franizu: Franiza 20 najtraenijih odgovora, Centar za

poduzetnitvo Osijek, 2006 5. Cetinski,V., (2005.), Strateko upravljanje razvojem turizma i organizacijska

dinamika, Opatija, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija. 6. Gorenc V. I mid V.; Poslovno pravo u turizmu i ugostiteljstvu; kolska

knjiga, Zagreb 1999 7. 8.9.

Gorenc V., Trgovako pravo ugovori, kolska knjiga, Zagreb 2000 Jurkoti, P.; Ulaganje u Hrvatsku, Masmedia, Zagreb 1996 Marko Grunhagen, Robert A. Mittelstaedt: Multi-unit franchising from the

franchisee perspective: a literature review and update on the fast-food industry situation 10.11.

Mitas Hodak, Lj. i drugi: Osnove prava, Mate, zagreb 2008 Mlikotin Tomi D., Ugovor o franchisingu : suvremeni pravni okviri prometa

usluga, Informator, Zagreb 198312.

Mlikotin Tomi, D., Ugovor o franchisingu, Informator, Zagreb 1986 Pezo Ivica, Sloboda ugovaranja i zatita trinog natjecanja kod ugovora o

13.

franchisingu, magistarski rad, PF Zagreb, 1999 14. Vojmovi, M.; Prirunik o ugovorima i natjeajnim procedurama europske

komisije, Jesenski i Turk, Zagreb 2007

lanci: 15. imar, S., Mogunosti uvoenja franizinga u turistiko-ugostiteljsko

gospodarstvo Hrvatske, asopis Turizam, br. 43, 1995 godina, str. 102 16. 2003; str. 120.17.

Erceg A., Franiza u Hrvatskoj, Suvremeno poduzetnitvo, br. 10,

Justus Haucap, Christian Wey, Jens Barmbold: Location Costs, Product

Quality, and Implicit Franchise Contracts, University of Saarland, 1998

15

18.

Klick, Kobayashi, Ribstein: The Effect Of Contract Regulation: The

Case Of Franchising, 2006, George Mason University Law And Economics Research Paper Series 19. Mlikotin-Tomi, D. Ugovor o franchisingu : suvremeni pravni okviri prometa usluga. Zagreb, asopis Informator, 1986. 20. 21. Narodne novine, 49/03, lanak 21. Pezo, I. Tipini sastojci ugovora o franchisingu - dozvoljeni i zabranjeni

sadraji kroz primjenu prava zatite trinog natjecanja, Hrvatska pravna revija, 2000 godina, br. 2; str. 55 22. 23. godina, str. 27 Internet stranice: Slovini J., asopis Informator, br. 5410, 2006 godina, str 5. Vidui, Lj. Ugovor o franchisingu,asopis Pravo i porezi, br. 8, 1999

24. www.aboutmcdonalds.com25. www.adriatica.net 26. www.azfranchising.it 27. www.business-law.freeadvice.com 28. www.custic.net 29. www.e-turizam.com

30. www.franchise.org31. www.franchisehelp.com

32. www.franchises.about.com33. www.franchisestarter.de 34. www.fransiza.hr 35. www.hr.wikipedia.org 36. www.infofranchising.wordpress.com 37. www.limun.hr 38. www.mcdonalds.com

39. www.modus-privilegium.hr40. www.nacional.hr 16

41. www.pitlaw.com 42. www.pitlaw.com 43. www.pks.rs 44. www.previdenza-professionisti.it 45. www.ratgeber-franchiserecht.de

46. www.seebiz.eu47. www.sequoia-project.hr 48. www.starwoodhotels.com 49. www.suvremena.hr 50. www.turizaminfo.hr

PRILOG

Trgovako drutvo ........................................, koje zastupa ....................,17

(u nastavku: davatelj) i trgovako drutvo ........................................, koje zastupa ...................., (u nastavku: korisnik) zakljuuju slijedei

FRANCHISING UGOVOR

1. lanak Ugovorne strane utvruju da je davatelj ve vie godina nazoan na tritu kao prodavatelj i distributer potroakih kartica "Modus-privilegium" na cjelokupnom tritu .........RH..........., a u cilju uinkovitije prodaje odluio je te svoje proizvode ponuditi korisniku za prodaju i distribuciju. Korisnik je prihvatio takvu ponudu. 2. lanak Davatelj daje u iskljuivo pravo korisniku da ovaj otvori trite sukladno s uvjetima i odredbama ovog ugovora. Davatelj se obvezuje da za podruje upanije iz stavka 1. ovog lanka nee dati to pravo niti jednom drugom trgovakom drutvu ili pojedincu, a niti e sam prodavati i distribuirati proizvode iz lanka 1. ovog ugovora. 3. lanak Korisnik e svoje prodajne prostorije iz lanka 2. ovog ugovora voditi i upravljati na svoj troak, te e pritom sukladno s uvjetima i odredbama ovog ugovora pri prodaji robe iz lanka 1. ovog ugovora koristiti zatieno ime, simbole, logotip i druge prepoznatljive oznake robe, koja je predmet ugovora. To vrijedi i za budue robne marke, nazive ili druge oznake koje e davatelj uvesti tijekom trajanja ugovora.

18

Zatieno ime i robnu marku Modus- privilegium, koji ostaju vlasnitvo davatelja, korisnik e koristiti samo kao oznaku svoje poslovne djelatnosti, a ne kao oznaku svog drutva. 4. lanak Tijekom trajanja ovog ugovora korisnik nee prodavati istovrsne proizvode drugih proizvoaa, te e se odrei svake izravne ili neizravne konkurencije s takvim proizvodima. To vrijedi i za njegovu eventualnu suradnju i savjetodavnu djelatnost s konkurentnim drutvima. 5. lanak Korisnik bez prethodne pisane suglasnosti davatelja ne smije davati podlicencu odnosno podfranizu, te ne smije prodavati robu iz lanka 1. ovog ugovora izvan svojih prodajnih prostorija, takoer navedenih u lanku 1. U sluaju da prilike na tritu omoguuju proirenje prodaje, korisnik e predloiti davatelju odgovarajuu dopunu ovog ugovora. 6. lanak Tijekom 3 mjeseca nakon potpisivanja ovog ugovora, korisnik e na vlastiti troak urediti svoje prodajne prostorije iz lanka 1. ovog ugovora, te e nakon dobivanja svih potrebnih suglasnosti zapoeti s prodajom robe iz lanka 1. ovog ugovora. Nakon ureenja prodajnih prostorija davatelj e korisniku u odgovarajuem i dogovorenom opsegu i na osnovi svojih iskustava pomoi sa savjetima i prijedlozima. 7. lanak U svojoj cjelokupnoj korespondenciji, ukljuivi narudbenice, dobavnice i raune, korisnik e upotrebljavati zatitni znak davatelja, uz koji e dodati naziv svog drutva. Oblikovanje svoje cjelovite slike korisnik e prethodno uskladiti s davateljem. 8. lanak Za voenje prodajnog mjesta iz lanka 1. ovog ugovora korisnik e posvetiti sve svoje raspoloivo vrijeme, dok mu za svako drugo, dodatno zaposlenje treba prethodna pisana suglasnost davatelja. Korisnik e svoje poslovanje uskladiti s odredbama i uvjetima ovog ugovora, te e panjom dobrog gospodara ouvati dobro ime i ugled davatelja, a ujedno e odbaciti svaki pokuaj eventualnog nanoenja tete dobrom imenu i ugledu davatelja.19

9. lanak Poradi jedinstvenog izgleda ureda koje trai davatelj, korisnik se obvezuje da e osigurati odgovarajue ureenje prodajnog mjesta, a iji e odabir prethodno potvrditi davatelj. Davatelj ima pravo na nenajavljene posjete prodajnih mjesta iz lanka 1. ovog ugovora. 10. lanak Korisnik e se prije otvaranja svog prodajnog mjesta u drutvu davatalja i u okviru sistematske obuke upoznati s tehnikim, komercijalnim i propagandnim problemima vezanim za ovaj ugovor. Predvieno vrijeme obuke koju e na svoj troak organizirati davatelj je najmanje etrnaest dana, i tek nakon uspjenog zavretka obuke korisnik moe otvoriti svoje prodajno mjesto. Korisnik se obvezuje da e najmanje jednom godinje biti sudionik kratkih informativnih savjetovanja, koje e prema svojim potrebama pripremiti davatelj, a korisnik e o tome biti pismeno obavijeten. 11. lanak Davatelj e prema svojoj prosudbi dati drugoj ugovornoj strani na volju svoj propagandni materijal, dok e se o provedbi pojedinih reklamnih akcija, te o podjeli trokova, ugovorne strane dogovarati tijekom provedbe tih akcija. 12. lanka Korisnik e usluge iz lanka 1. ovog ugovora nabavljati iskljuivo od davatelja. Za usluge iz lanka 1. ovog ugovora vrijede cijene iz vaeeg cjenika davatelja u datom trenutku, a glede plaanja i preuzimanja usluge vrijede opi uvjeti davatelja, s kojima je druga ugovorna strana prethodno bila upoznata. Korisnik naruuje usluge iz lanka 1. prema narudbi, meutim, obvezuje se da e u svom prodajnom prostoru imati uvijek dovoljno pristupnica i licenci, kako bi mogao udovoljiti oekivanu potranju. 13. lanak Korisnik jami za sve odtetne zahtjeve podnijete protiv njega, te za tetu koja bi nastala u njegovom poslovanju. Na prijedlog davatelja i u svom troku korisnik e sklopiti odgovarajue ugovore osiguranja, a davatelju e na njegov zahtjev u bilo koje vrijeme omoguiti uvid u dokumentaciju u svezi s ugovorenim osiguranjem.20

14. lanka Za sigurno provoenje svih ugovornih usluga korisnik e ugovornoj strani za dobivena prava platiti jednokratno...............................kn. Naknada za prava na franizu dospijeva u roku od tjedan dana nakon potpisivanja ovog ugovora. Korisnik se takoer obvezuje da e davatelju plaati za potroaku karticu, koja iznosi 180,00 kn godinje lanarine, 30% odnosno 54,00 kn, a za bussines karticu koja prvu godinu iznosi 908,90 kn plaati 325,00 kn. Korisnik se obvezuje da e tone podatke o novom korisniku kartice Modus-privilegium proslijediti davatelju 2 puta mjeseno, a davatelj isto tako proslijediti novom korisniku MP kartice na kunu adresu. Ugovorne strane su suglasne da za sluaj zakanjelog plaanja zaraunava zakonske zatezne kamate. 15. lanak Ugovorne strane suglasne su da e se prema pojedinostima njihova poslovanja obostrano odnositi kao s podacima povjerljive naravi. To posebice vrijedi za osnovnu dokumentaciju i za know-how. Ugovorne strane e uvati povjerljive podatke od treih osoba i nakon prestanka vaenja ovog ugovora. 16. lanak Ovaj ugovor sklapa se za razdoblje od tri godine i stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih strana. U sluaju da tri mjeseca prije isteka vaenja ovog ugovora nijedna ugovorna strana ne dobije otkaz od druge strane, ugovor se automatski produljuje za slijedeu godinu. 17. lanak Svaka ugovorna strana ima pravo ugovor prethodno otkazati zbog opravdanih razloga. To znai prije svega zbog tekog krenja ovog ugovora ili neplaanja ugovornih obveza unato ponovljenoj opomeni. U sluaju smrti korisnika franize, davatelj moe otkazati ugovor s jednomjesenim otkaznim rokom, a prema svojoj prosudbi moe nastaviti ugovor s nasljednikom ili nasljednicima. Svaka ugovorna strana moe prethodno otkazati ugovor i u sluaju kada je meusobno povjerenje izmeu njih ozbiljno ugroeno, ili u sluaju kada promet padne na onu

21

razinu kada nije vie siguran nastavak poslovanja. Ovo posljednje samo u sluaju kada je poslovanje korisnika trajalo najmanje devet mjeseci. 18. lanak Korisnik se obvezuje da u sluaju prestanka vaenja ugovora iz bilo kojeg razloga u razdoblju od dvije godine nakon prestanka vaenja ovog ugovora nee izravno ni neizravno obavljati poslovnu djelatnost s podruja ovog ugovora. 19. lanak Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja obiju ugovornih strana i predstavlja iskljuivi zapis svih njihovih dogovora. Sve promjene ovog ugovora vrijede ako su u pisanom obliku, a eventualni usmeni dogovori trebaju biti pismeno potvreni. 20. lanak Ugovorne strane su suglasne da se za sluaj ovog ugovora primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, a za rjeavanje sporova u svezi s njim nadlean je sud u Zagrebu. 21. lanak Ovaj ugovor sastavljen je u dva istovjetna primjerka, od kojih svaka ugovorna strana dobiva po jedan primjerak.

U ...................., dana .................... DAVATELJ: KORISNIK: ........................................ ........................................

22