Upload
lamcong
View
284
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
FUNGICIDIU ZAŠTITI
BILJA
UrednikProf. dr Sanja Lazić, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu
AutorDoc. dr. Slavica M. Vuković, Poljoprivredi fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
RecenzentProf. dr Sanja Lazić, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu
Izdavač: Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet Trg Dositeja Obradovića 8, 21 000 Novi Sad, Srbija
Dizajn i štampa TFK SIGNUM, Novi Sad
Tiraž100
ISBN 978-86-7520-326-1
Novi Sad, 2014.
3
SadržajPredgovor .................................................................................................................... 4
1. UVOD .................................................................................................................. 6
2. FUNGICIDI ........................................................................................................ 8 2.1. Neorganski ...................................................................................................... 10 2.2. Organski ......................................................................................................... 12 2.3. Biofungicidi ..................................................................................................... 14 2.4. Fungicidi za tretiranje semena ........................................................................ 16
3. REZISTENTNOST FITOPATOGENIH GLJIVA NA FUNGICIDE ................................... 18
4. NAJZNAČAJNIJE FITOPATOGENE GLJIVE PROUZROKOVAČI OBOLJENJA GAJENIH BILJAKA ................................................ 31 4.1. Ratarski usevi .................................................................................................. 31 4.2. Povrtarski usevi ............................................................................................... 34 4.3. Zasadi voća i vinove loze ............................................................................... 36
5. REGISTROVANI FUNGICIDI U REPUBLICI SRBIJI ................................................. 39 5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva ................................................................ 40 5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva ............................................................ 45 5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze ............................................... 51
Literatura .................................................................................................................... 59
4
Predgovor
Knjiga “Fungicidi u zaštiti bilja” pripremljena je u okviru IPA projekta Agriculture Contribution Towards Clean Environment and Healthy Food. U uvodnom delu knjige autor daje istorijat primene fungicida, koja su prvootkrivena hemijska jedinjenja koja je čovek koristio za zaštitu gajenih biljaka od prouzrokovača bolesti. Od XVII veka započinje “neorganska era”, odnosno primena neorganskih jedinjenja (arsen, živin sublimat, bakar-sulfat itd.). Tokom XIX veka se počinju intenzivno primenjivati sumpor i bakar, a 1882. godine pronalazak “Bordovske čorbe” predstavlja i početak industrijske proizvodnje fungicida, da bi četrdesetih godina XX veka počela era organskih fungicida. Autor navodi podelu fungicida prema hemijskom sastavu, mestu primene, prema delovanju na parazite i prema načinu delovanja u odnosu na biljke. Dat je prikaz neorganskih fungicida i mehanizma njihovog delovanja, zatim nesistemičnih organskih fungicida, koji predstavljaju fungicide širokog spektra delovanja i ispoljavaju površinsko delovanje, odnosno biljka mora biti zaštićena pre nego što infekcioni materijal dospe do nje. Organski sistemični fungicidi za razliku od nesistemičnih ispoljavaju i površinsko i sistemično delovanje, što zavisi od: svojstva fungicida, patogene gljive, domaćina, perioda inkubacije, vremena primene fungicida itd. Takođe, prikazana su sredstva za sistemično indukovanje otpornosti (acibenzolar-S-metil) - jedinjenje koje aktivira odbrambene mehanizme kod biljaka, primenjuje se pre infekcije kao i sredstva za hemijsku dezinfekciju zemljišta (a.m. - dazomet i metilbromid ) – čijom primenom se u zemljištu suzbijaju: nematode, insekti, i parazitne gljive i klijanje semena nekih korovskih vrsta. U poglavlju posvećenom biofungicidima, opisane su prednosti i nedostaci, oblast primene biofungicida i način delovanja. Dat je prikaz sredstava za tretiranje semena. Tretiranje semena fungicidima za zaštitu semena od mikroorganizama u zemljištu je praksa koja se preporučuje za mnoge vrste semena: pšenicu, ječam, ovas kukuruz, suncokret, šećernu repu, soju i uljanu repicu.
5
Autor navodi da je jedan od rizika primene fungicida u poljoprivrednim usevima i pojava rezistentnih populacija štetnih vrsta fitopatogenih gljiva. Posledice pojave rezistentnosti pored ekonomskih šteta, su povećanje količine primene fungicida po jednom tretmanu ili povećanje broja tretmana po hektaru, zagađenje životne sredine (kontaminacija zemljišta i podzemnih voda) i povećanje štetnih ostataka u usevima. Prevencija pojave rezistentnosti, ili upravljanje rezistentnošću, fitopatogenih gljiva prema fungicidima postiže se primenom opštih i pojedinačnih uputstava. Takođe prikazano je razvrstavanje fungicida prema mehanizmu delovanja i riziku od pojave rezistentnosti prema FRAC-u. U poglavlju “Najznačajnije fitopatogene gljive prouzrokovači oboljenja gajenih biljaka”, autor daje prikaz najznačajnijih patogena u ratarskim i povrtarskim usevima, zasadima voća i vinove loze, a u Poglavlju 5., se nalazi spisak fungicida registrovanih za promet u našoj zemlji, razvrstanih prema aktivnoj materiji, preparatu i bolesti koju suzbijaju. Knjiga je namenjena poljoprivrednim proizvođačima, savetodavnim stručnim službama, studentima poljoprivrede i istraživačkim institucijama, odnosno svima koji treba i žele da se upoznaju sa pravilnom primenom fungicida, u cilju odlaganja pojave rezistentnosti, proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane i očuvanja životne sredine. U ime autora zahvaljujem se svim članovima projektnog tima Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Srednje poljoprivredno-prehrambene škole “Stevan Petrović Brile” iz Rume, kao i Regionalnoj razvojnoj agenciji Srem. Zahvaljujem se našim partnerima na projektu iz Republike Hrvatske, projektnom timu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Hrvatske agencije za hranu.
Urednik Prof.dr Sanja Lazić
6
Primena pesticida u zaštiti bilja protiv štetnih organizama je nužnost savremene poljoprivrede, uslovljena potrebom za očuvanjem prinosa i proizvodnjom većih količina hrane. Na teritoriji Republike Srbije broj registrovanih aktivnih supstanci i preparata raste. Do 2014. godine registrovano je 413 a.s. odnosno 986 preparata, formulisanih u 38 vrsta različitih formulacija a namenjenih poljoprivredi, za primenu na semenu, zemljištu, nadzemnim delovima biljaka, plodovima ili drugačije. U svetu, prema podacima koje iznosi MacBean (2012) aktuelan je spisak od 920 pesticidnih supstanci. Fungicidi su prvootkrivena hemijska jedinjenja koja je čovek koristio za zaštitu gajenih biljaka od prouzrokovača bolesti. Od XVII veka započinje “neorganska era”, odnosno primena neorganskih jedinjenja (arsen, živin sublimat, bakar-sulfat itd.). Tokom XIX veka se počinju intenzivno primenjivati sumpor i bakar, a 1882. godine pronalazak “Bordovske čorbe” predstavlja i početak industrijske proizvodnje fungicida. Četrdesetih godina XX veka počinje era organskih fungicida.
1. UVOD
7
1. Uvod
Fungicidi (fungus - gljiva, caedo - ubijam) su neorganska, organska, biotehnička, biotehnološka jedinjenja, ili živi organizmi (gljive, bakterije, virusi) koji sprečavaju klijanje spora, ili usporavaju vegetativni porast ili ih u potpunosti uništavaju. Fungicidi su sredstva namenjena za suzbijanje prouzrokovača biljnih bolesti i to:
FUNGICIDI (u užem smislu) - sredstva za suzbijanje fitopatogenih i saprofitnih gljiva, prouzrokovača oboljenja gajenih biljaka ili uskladištenih biljnih proizvoda,
BAKTERICIDI - sredstva za suzbijanje prouzrokovača bakterijskih oboljenja gajenih biljaka,
VIRICIDI - sredstva namenjena za suzbijanje biljnih bolesti virusnog porekla.
Zahtevi koji se postavljaju pri sintezi, primeni, ispitivanjima i oceni efekata fungicida smatraju se vrlo složenim. Osnovni zahtev je visoka selektivnost u toksičnosti fungicida, upravo iz razloga velike sistematske bliskosti biljke i parazitne gljive, jer neki od njih su visoko toksični i za patogenu gljivu i za biljku domaćina (soli teških metala, njihovi kompleksi, polutanti) odnosno, fungicidni efekat ne sme biti zasenjen drugim efektima. Formulisanjem fungicidnog preparata dovode se do optimuma fizičko hemijska svojstva (veličina čestica, stabilnost aktivne materije na hidrolizu, oksidaciju, svetlost) uz dodatak pomoćnih materija da bi se zadovoljili osnovni zahtevi u zaštiti biljke domaćina i ostvario zadovoljavajući fungicidni efekat.
8 9
2. Fungicidi
Opšte prihvaćena podela fungicida u praksi je na fungistatike (koji samo usporavaju porast gljive) i fungicide koji uništavaju gljivu (fungitoksini).
Podela fungicida prema hemijskom sastavu:neorganski •organski •
Prema mestu primene:za tretiranje semena, lukovica, rizoma, gomolja;•suzbijanje prouzrokovača oboljenja u zemljištu;•tretiranje nadzemnih delova biljaka - folijarna primena •
(preko lista, zimsko tretiranje, tretiranje plodova pre skladištenja)
Prema delovanju na parazite (gljivu, bakteriju): preventivne (protektivne) - suzbijaju patogena pre ostvarene infekcije; •kurativne - suzbijaju patogena posle ostvarene infekcije;•eradikativne - koji sprečavaju sporulaciju patogena. •
Savremeni fungicidi mogu ispoljavati jedno od pomenutih načina delovanja, dva, ili ispoljavaju sve pomenute. Pri ostvarenoj infekciji, ciljanom primenom fungicida koji ispoljava kurativno delovanje, to jest prodorom u sporu ili miceliju gljive one bivaju uništene.
2. FUNGICIDI
Prema načinu delovanja u odnosu na biljke fungicidi se mogu podeliti na: kontaktni - površinski, nesistemični (ne kreću se u biljci); •sistemični - translokacioni (ascedentno; descedentno kretanje u biljci);•ograničeni sistemici-lokalsistemici •
(kreću se ograničeno u biljci oko mesta primene u okviru lista).
Primenom preventivnih fungicida uz obezbeđenost ravnomernog rasporeda bilo čvrstih čestica ili tečnih kapljica na biljnim delovima, mestima moguće infekcije, usporava se ili sprečava klijanje spora, ili se sprečava da isklijale hife prodru u tkivo domaćina, odnosno od jedinjenja koja ispoljavaju preventivno delovanje zahteva se dobra pokrivenost biljnih delova, to jest što bolji raspored depozita fungicida. Nasuprot pomenutom, kod supstanci sa sistemičnim svojstvima dovoljna je i gruba raspodela depozita na biljne delove, jer takav fungicid biljka usvoja. Ocene efekata fungicidnih supstanci mogu biti izvedene preko klijavosti spora, dužine začetka hifa, prečnika kolonije, stepena ostvarene infekcije, preko procenta niklih, zdravih ili obolelih biljaka, prouzrokovanih oštećenja ili drugačijih ali uvek merljivih promena. Rezultati se porede sa stanjem u kontroli (varijanta bez prisustva ispitivanog jedinjenja) ili efektima koji su ostvareni primenom standardnog jedinjenja (standarda) - čije je delovanje već poznato (Inđić i Vuković, 2012). Pri primeni fungicidnih jedinjenja od značaja su i njihova fizičko - hemijska svojstva (rastvorljivost u vodi, organskim rastvaračima, isparljivost, stabilnost) koje je neophodno poznavati, imajući u vidu eksperimentalne uslove i ciljeve ispitivanja (Šovljanski i Lazić, 2007).
10 11
U ovu grupu spadaju fungicidi na bazi bakra i sumpora. Oni deluju kontaktno ili površinski. Primenjuju se preventivno.
Fungicidi na bazi bakra Fungicidi na bazi bakra od davnina su poznati kao sredstva za suzbijanje prouzrokovača plamenjače na vinovoj lozi no, imaju i daleko širi spektar delovanja. Najstarije jedinjenje je bordovska čorba (1882. godine). Fungicidno delovanje jedinjenja na bazi bakra zasniva se na aktivnosti Cu2+ katjona. Odnosno pod uticajem CO2 i organskih kiselina koje produkuju biljke, pri primeni bakarnih jedinjenja oslobađa se Cu2+ koji prodire u spore gljiva i inhibira enzimske procese - koji za posledicu imaju odumiranje spora. Ova jedinjenja mogu biti fitotoksična ukoliko se primenjuju na niskim temperaturama i pri visokoj relativnoj vlažnosti vazduha. Pored fungicidnog ispoljavaju i baktericidno delovanje.
2.1. NEORGANSKI FUNGICIDI
Jedinjenja bakra i kombinacije sa drugim a.s.:
Cu iz bakar - hidroksida•
Cu iz bakar – hidroksida i kalcijum-hlorida•
Cu iz bakar – hidroksida + parafinsko ulje•
Cu iz bakar – sulfata pentahidrata i kalcijum - hidroksid•
Cu iz bakar oksida•
Cu iz bakar oksihlorida•
Cu iz bakar oksihlorida + cimoksanil•
Cu iz bakar oksihlorida i cink - karbonata•
Cu iz bakar oksihlorida + mandipropamid•
Cu iz bakar oksihlorida + mineralno ulje•
Cu iz bakar - oksisulfata•
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida•
Cu iz bakar sulfata pentahidrata i kalcijum hidrokisda•
Cu iz bakar sulfata trobaznog•
Fungicidi na bazi sumpora Fungicidi na bazi sumpora primenjuju se za suzbijanje prouzrokovača pepelnica. Najčešće se upotrebljavaju kao elementarni sumpor. Fungicidno delovanje ostvaruje para sumpora, pa čak ispoljavaju i akaricidno delovanje. Slobodni molekuli elementarnog sumpora su rastvorljivi u lipidima, lako prodiru kroz ćelijski zid spora gljiva ili hife. U ćeliji deluje na oksido-redukcione procese i brzo dovodi do odumiranja spora ili hifa. Aktivnost sumpora zavisi od veličine čestica. Sumpor nije svrstan u otrovne materije. Pri temperaturi nižoj od 16°C efekat sumpora je slab ali, sa povećanjem temperature povećava se i njegova aktivnost, dok na temeperaturama višim od 25 °C nije preporučiva primena zbog pojave fitotoksičnosti na tretiranim biljkama. Primenjuje se sam ili u kombinaciji sa sistemičnim fungicidima.
2.1. Neorganski fungicidi
Organski nesistemični fungicidi To su fungicidi širokog spektra delovanja, imaju površinsko delovanje odnosno, biljka mora biti zaštićena pre nego infekcioni materijal dospe do nje. Svrstani su u nekoliko hemijskih grupa:
ditiokarbamati (aktivna supstanca /a.s./- cineb, • mankozeb, propineb, metiram, tiram)
ftalimidi (a.s. - kaptan, folpet)•dikarboksimidi (a.s. - vinklozolin, iprodion, prosimidon) •dinitrofenoli (a.s. – meptildinokap)•drugi organski fungicidi (a.s. - dodin, fluazinam, pirimetanil, fenheksamd, •
fludioksonil, hlorotalonil, triazoksid, zoksamid)
Organski sistemični fungicidi Sistemični fungicidi naneti na biljku jednim delom funkcionišu kao površinski ili kontaktni fungicidi a veći deo biva usvojen od površinskih ćelija lista i prenet u druge biljne delove. Koliki deo će biti usvojen od strane biljke zavisi od vrste sistemičnog fungicida. Imajući to u vidu neki fungicidi ispoljavaju i površinsko i sistemično delovanje što zavisi od: svojstva fungicida, patogene gljive, domaćina, perioda inkubacije, vremena primene fungicida itd. Sistemičnim fungicidima u odnosu na one sa površinskim delovanjem daju se izvesne prednosti međutim, neophodno ih je racionalno koristiti. Posledica česte primene preparata sa sistemičnim delovanjem je brzo stvaranje sojeva
12 13
gljiva rezistentnih na određena jedinjenja odnosno, pojava rezistentnosti, čime se aktivnost fungicida smanjuje. Otuda, kad je reč o sistemičnim fungicidima treba ih primenjivati onda kada obezbeđuju prednost (kišni period, visoki pritisak infekcionog materijala) u odnosu na nesistemike. Treba ih primeniti naizmenično sa fugicidima koji ispoljavaju površinsku aktivnost, ili sa sistemičnim fungicidima, ali sa različitim mehanizmom delovanja, da bi se vek upotrebe određenih fungicida produžio.
Razvrstani su po hemijskim grupama: acilalanini (aktivna supstanca/a.s./ - metalaksil, metalaksil-M)•anilidi (a.s. – karboksin)•anilinopirimidini (a.s. – ciprodinil, pirimetanil)•amidi cinamične kiseline (a.s. - dimetomorf)•benzimidazoli (a.s. - karbendazim, tiabendazol)•cijanoacetamidi (a.s. – cimoksanil)•etil-fosfonati (a.s. – fosetil-aluminijum)•fenilamidi (a.s. - benalaksil, metalaksil, oksadiksil, ofurak)•fenilimidazolinoni (a.s. - fenamidon)•guanidini (a.s. – dodin, gvazatin-acetat)•hinoni (a.s. - ditianon)•imidazoli (a.s. - prohloraz, triflumizonl)•karbamati (a.s. – iprovalikarb, propamokarb-hidrohlorid)•morfolini (a.s. - fenpropimorf)•oksiminoacetamidi (a.s. – dimoksistrobin)•piperazini (a.s. - triforin)•pirimidini (a.s. – fenarimol, nuarimol, ciprodinil)•piridin-karboksamidi (a.s. – boskalid)•piroketalamini (a.s. – spiroksamin)•strobilurini (a.s.– azoksistrobin, kresoksim-metil, trifloksistrobin, pirakolstrobin)•triazoli (a.s. - triadimefon, triadimenol, bitertanol, tebukonazol, miklobutanil, •
bromkonazol, ciprokonazol, heksakonazol, flutriafol, dinikonazol, flusilazol, propikonazol,penkonazol,difenkonazol, epoksikonazol, fenpropidin, metkonazol, flukvinkonazol, tetrakonazol)
tiofosfati•ostali sistemični fungicidi •
(a.s. - propamokarb, fosetil-aluminium, dimetomorf, karboksin).
Sredstva za sistemično indukovanje otpornosti (acibenzolar-S-metil) - jedinjenje koje aktivira odbrambene mehanizme kod biljaka, primenjuje se pre infekcije.
Sredstva za hemijsku dezinfekciju zemljišta (a.m. - dazomet i metilbromid ) - primenom ovih jedinjenja u zemljištu se suzbijaju: nematode, insekti, i parazitne gljive i klijanje semena nekih korovskih vrsta.
2.2. ORGANSKI FUNGICIDI
2.2. Organski fungicidi
15
Biopesticidi podrazumevaju primenu korisnih mikroorganizama ili produkata njihovog metabolizma, zatim primenu biljnih ekstrakata i eteričnih ulja u zaštiti bilja. Produkti metabolizma pomenutih mikroorganizama su toksini, kristali, spore i antibiotici, koji štite biljke delujući antagonistički na prouzrokovače bolesti, štetne insekte, nematode i korove, pri čemu su bezopasni po ljude i ekološki bezbedni. Takođe, korisni mikroorganizmi produkuju i vitamine, enzime i biljne hormone koji mogu delovati na imuni sistem biljaka, povećavajući njihovu otpornost. Biofungicidi mogu biti na bazi korisnih gljiva, bakterija, kvasaca, koji infestiraju i kontrolišu razvoj biljnih patogena, zatim na bazi eteričnih ulja ili biljnih ekstrakata (Copping, 2009). Sposobnost biofungicida da zaštiti biljku domaćina od patogena, da se održi na različitim biljkama u različitim uslovima, osnov je njihovog komercijalnog uspeha.
Razlikuju se sledeći mehanizmi delovanja biofungicida:1. direktna kompeticija2. antibioza3. predatorstvo ili parazitizam4. indukovana otpornost domaćina
2.3. BIOFUNGICIDI
Direktna kompeticija podrazumeva da se koren biljaka domaćina mora naseliti organizmom koji se primenjuje za biološko suzbijanje prouzrokovača bolesti ili Biological Control Organism (BCO) pre nego što dođe do infekcije patogenom. Organizam koji se primenjuje mora biti prisutan u velikom broju radi kompeticije sa patogenom. Biološki agens proizvodi toksin koji usporava rast patogena (antibioza). BCO treba da poseduje antibiotička i antigonistička svojstva. Ukoliko patogen prodire u koren, moguće je da izostane efekat antibioze. Predatorstvo ili parazitizam podrazumeva da organizam koji se primenjuje za biološku kontrolu napada patogeni organizam i njime se hrani. Pri ovakvom mehanizmu delovanja, biološki agens mora biti prisutan pre napada patogena. Indukovana otpornost se javlja kada se u napadnutoj biljci aktivira odbrambeni sistem i to ne imuni, već unutrašnja borba za usporavanje infekcije (Grahovac i sar., 2009). Biofungicidi se primenjuju: za tretiranje semena, krtola krompira pred sadnju ili skladištenje, folijarno, za potapanje ili prskanje rasada pre sadnje, zalivanjem biljaka posle rasađivanja i potapanjem kalema. Broj gajenih biljaka koje se štite biofungicidima je velik, od ratarskih, povrtarskih, voćarskih vrsta, ukrasnom, lekovitom i začinskom bilju.
Prednosti biofungicida: organizmi za biološko suzbijanje su prirodni izvor; •primena bioloških agenasa u programima integralne zaštite bilja •
omogućava razvoj održive poljoprivredne proizvodnje; smanjen uticaj na životnu sredinu, a samim tim povećan biodiverzitet budući da •
su biopesticidi specifičnijeg delovanja na ciljni organizam od hemijskih preparata; smanjuju potrebu za hemijskim sredstvima; •izuzetno su značajni u pripremi antirezistentne strategije i upravljanju •
osetljivošću suzbijanih vrsta na hemijske pesticide; bezbedniji su za upotrebu od hemijskih preparata; •kraćih su karenci i radnih karenci; •mogu se primenjivati u raznim tipovima biljne proizvodnje; •neki trajno ostaju u biocenozi posle unošenja.•
Nedostaci biofungicida: teže se uvode u primenu; •imaju uži spektar delovanja; •sporije deluju od hemijskih sredstava; •deluju preventivno, nikad eradikativno; •imaju kraći rok trajanja i skuplji su; •mogu biti inkompatabilni sa drugim fungicidima ili baktericidima; •zahtevaju višekratnu primenu; •zahtevaju sniženje pragova štetnosti.•
Biofungicidi registrovani u Republici Srbiji:Bacillus subtilis• soj ST1/III (preparat F-Stop)Pythium oligandrum • (preparat Polyversum)
14
kada je zemljište vlažno i kada je temperatura između 5 i 10 °C. Fungicidi obrazuju zaštitni film oko semena koji služi za sprečavanje razvoja bolesti, dok uslovi za klijanje ne budu zadovoljavajući.Fungicidi za tretiranje semena treba da budu:
efikasni protiv prouzrokovača oboljenja na semenu i poniku; - toksikološki i ekotoksikološki najpovoljnije formulisani;- zadovoljavajuće perzistentnosti (dužine delovanja);- selektivni za semena na koja se nanose i pri dužem skladištenju istog, -
to jest bez štetnog uticaja na kvalitet semena i početne faze razvoja mladih biljaka;laki za primenu;- bezbedni za rukovaoca. -
Načini nanošenja pesticidnih preparata menjali su se tokom vremena najpre se izvodilo: izlaganju semena parama (živina jedinjenja), suvim zaprašivanjem, vlažnim tretiranjem, inkrustacijom i piliranjem ili peletiranjem, od kojih su danas najzastupljenija zadnja dva. Tretiranje semena se obično vrši po doradi semena pre pakovanja, a u nekim slučajevima seme se može tretirati i neposredno pred setvu. Prisustvo pesticidne komponente na semenu, kompleks faktora kao što su vlažnost, temperatura, supstrat u kome se odvija naklijavanje, mogu prouzrokovati i neželjene promene odnosno usporiti klijanje, izazvati fitotoksične promene, smanjiti klijavost ili određene pojave koje nisu nužno i negativne (izduženje stabla ili korena, skraćenje internodija). Kvalitet tretiranog semena se bazira na određivanju energije klijanja i klijavosti istog u određenim, propisanim uslovima uz propisane minimalne vrednosti za klijavost gajenih biljaka. Isti postupci naklijavanja semena koriste se i pri proveri uskladištenog tretiranog semena, kada se čuva duže od godinu dana (Anonimus, 2006; Anonimus, 2013).
16 17
Seme gajenih biljaka je veoma pogodan supstrat za razviće mnogobrojnih prouzrokovača bolesti. U zavisnosti od vrste semena, prirode prouzrokovača bolesti, kao i spoljnih činilaca, zavisi visina štete na gajenim biljnim vrstama. Štetnost se izaražava na različite načine: procentom inficiranog semena, težinskim smanjenjem prinosa, smanjenjem kvaliteta semena, umanjenjem upotrebne vrednosti semena. Poznato je da pojedini prouzrokovači bolesti u potpunosti uništavaju seme, kao što je, na primer slučaj sa gljivama iz roda Tilletia i Ustilago. Nasuprot ovima, za većinu patogena moglo bi se reći da nanose indirektne štete. One se manifestuju u raznim vidovima, kao što je šturost, smanjena klijavost, plesnivost, pegavost itd. Glavni izvori inokuluma prouzrokovača bolesti biljaka i semena su seme, zaraženi biljni ostaci, zemljište i dr. Prisustvo parazita bilo na površini ili u unutrašnjosti semena, ugrožava njegovu biološku vrednost a samim tim utiče na zdravstvenu kondiciju i vitalnost biljaka. Tretiranje semena fungicidima za zaštitu semena od mikroorganizama u zemljištu je praksa koja se preporučuje za mnoge vrste semena: pšenicu, ječam, ovas kukuruz, suncokret, šećernu repu, soju i uljanu repicu. Fungicidi se koriste za zaštitu semena u zemljištu u periodu između setve i nicanja. Upijanjem vode menja se hemijska reakcija semena od alkalne ka kiseloj, ubrzo posle klijanja, pa time seme postaje odlična podloga za razvoj raznih mikroorganizama koji se nalaze u zemljištu. Većina ovih bolesti se javlja
2.4. FUNGICIDI ZA TRETIRANJE SEMENA
2.4. Fungicidi za tretiranje semena
Jedan od rizika primene fungicida u poljoprivrednim usevima je i pojava rezistentnih populacija štetnih vrsta fitopatogenih gljiva. Rezistentnost je najbrži evolucioni proces koji nastaje kao posledica selekcionog pritiska pesticida i odbrane živih organizama od toksičnih materija. Posledice pojave rezistentnosti pored ekonomskih šteta su povećanje količine primene fungicida po jednom tretmanu ili povećanje broja tretmana po hektaru, zagađenje životne sredine (kontaminacija zemljišta i podzemnih voda) i povećanje štetnih ostataka u usevima. Problem rezistentnosti gljiva na fungicide nastaje sa početkom upotrebe selektivnih sistemičnih fungicida, kao posledica intezivne i neracionalne primene istih. Rezistentnost na fungicide se definiše kao stabilno nasledno prilagođavanje gljiva na neki fungicid, što se ispoljava kao umanjena osetljivost u odnosu na normalnu osetljivost. Najefikasniji način u prevenciji pojave rezistentnosti je integralni pristup (fizičke, hemijske, biološke mere borbe) u suzbijanju štetnih vrsta fitopatogenih gljiva.
Strategija prevencije pojave rezistentnosti ili upravljanje rezistentnošću fitopatogenih gljiva prema fungicidima (Fungicide Resistance Action Committee - FRAC) postiže se primenom opštih i pojedinačnih upustava.
3. REZISTENTNOST FITOPATOGENIH GLJIVA NA FUNGICIDE
18 19
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
Opšta upustva:Ne koristiti pojedinačan preparat nego mešavine •
(komponente različitog mehanizma delovanja);Ograničenje broja aplikacija, tretiranje samo kada je neophodno;•Održavanje doze zadate od proizvođača;•Izbegavanje upotrebe sistemika/pesticida širokog spektra delovanja;•IPM-integralni pristup kombinacije svih mera;•Upotreba hemijskih preparata iz različitih hemijskih grupa;•Primena agrotehničkih mera; •
Pojedinačna upsutva:Kadgod je to moguće rotirati preparate sa onima iz druge hemijske grupe •
(drugačijeg mehanizma delovanja);Primenjivati tank-mix mešavine dva preparata iz različitih hemijskih grupa;•Tretiranje izvoditi prema programu integralne zaštite koji nalaže pregled •
i kontrolisanje useva radi utvrđivanja pojave patogena, poznavanje istorije primene fungicida na parceli/plodored (uzimaju se u obzir agrotehničke, biološke mere i hemijska zaštita).
Osnovni elementi za pripremu strategija u primeni fungicida FRAC (Fungicide Resistance Action Committee)
MOA Code:Različita slova (od A do I, sa dodatim brojevima) koriste se u cilju razlikovanja grupa fungicida prema biohemijskom mehanizmu delovanja (MOA) u biosintetskim putevima biljnih patogena. Grupisanje je izvršeno na osnovu metaboličkih procesa počevši od sinteze nukleinskih kiselina (A) pa do sekundarnog metabolizma, npr. sinteza melanina (I) na kraju liste, zatim inicijatori odbrambenog mehanizma biljaka domaćina (P), noviji molekuli nepoznatog mehanizma delovanja i nepoznatog rizika od pojave rezistentnosti (U, tranzitni status, najčešće ne duže od 8 godina, dok informacije o mehanizmu delovanja i mehanizmima rezistentnosti ne postanu dostupne) i inhibitori koji deluju na više mesta (M).
Mesto delovanja i kod:Ukoliko je na raspolaganju, navodi se biohemijski mehanizam delovanja. U mnogim slučajevima, precizno mesto delovanja nije poznato. Ipak, grupisanje se može izvršiti na osnovu ukrštene rezistentnosti unutar same grupe ili u odnosu na druge grupe.
20 21
Meh
aniza
m d
elov
anja
(M
OA)
Mes
to d
elov
anja
i ko
d
Naz
iv g
rupe
Hem
ijska
gru
pa
Naz
iv a
ktivn
e m
ater
ije
R -r
ezist
entn
ost;
UR
- uk
ršte
na re
ziste
ntno
st
FRAC
CO
D
A: in
hibi
tori
sint
eze
nukl
eins
ke k
isel
ine
A1:
RNA
polim
eraz
a I
PA –
fung
icid
iFe
nil a
mid
i (Ph
enyl
Amid
es) acilalanini
benalaksilfuralaksill
metalaksillmetalaksil-M
R i UR dobro poznata kod vrsta reda Oomycetes,
ali mehanizam razvoja R je nepoznat.Visok rizik
4
oxazolidinoni oksadiksil
butirolaktoni ofurak
A2:adenozin-deaminaza
hidroksi (2 -amino-) pirimidini
hidroksi – (2-amino-) pirimidini
bupirimatdimetirimol
etirimol
Srednji rizik. R i UR utvrđena kod
prouzrokovača pepelnica. Potrebna
strategija za upravljanje R.
8
A3:DNK/RNK
sinteza
Hete
roar
omati
-čna
je
dinj
enja
izoksazoli himeksazol
Nije poznata R 32izotiazoloni oktilinon
A4:DNK
poizomeraza tip II (giraza)
karboksilne kiseline
karboksilne kiseline
oksolinska kiselina
Baktericid. Postoji R. Rizik
neodređen. Potrebna
strategija za upravljanje R.
31
Naziv grupe:Nazivi grupa se navode na osnovu sličnosti hemijskih struktura koje su prihvaćene u literaturi. Zasnovani su na različitim izvorima (hemijska struktura, mesto delovanja, prvi, značajan predstavnik grupe).
Hemijska grupa:Grupisanje je zasnovano na hemijskim ekvivalentima. Nomenklatura je izvršena prema IUPAC i imenima Chemical Abstract (hemijskih izvoda).
Naziv aktivne materije (common name):Nazivi za pojedinačne aktivne materije prihvaćeni (ili predloženi) od strane ISO (International Standard Organization – Međunarodna Organizacija za Standarde) za koje se očekuje da budu navedeni na deklaraciji proizvoda kao opis proizvoda.
Komentari rezistentnosti (R i UR):Detalji koji se odnose na (molekularni) mehanizam rezistentnosti ili rizik od pojave rezistentnosti. Ukoliko je pojava rezistentnosti u poljskim uslovima poznata za jednog pripadnika grupe, vrlo je verovatno, ali ne isključivo, da će ukrštena rezistentnost biti prisutna i kod drugih članova grupe. Broj dokaza, koji ukazuju na to da se stepen ukrštene rezistentnosti razlikuje među članovima grupe i patogenim vrstama ili čak unutar vrste, je u porastu. Za najnovije informacije o statusu rezistentnosti ili ukrštene rezistentnosti određenog patogena/kombinacije fungicida, preporučuje se da se kontaktiraju lokalni predstavnici FRAC-a predstavnici proizvođača ili savetnici za zaštitu bilja. Prema principima opisanim u FRAC Monografijama 1, 2 i 3, realan rizik razvoja rezistentnosti na određenu grupu fungicida može biti nizak, srednji ili visok.
FRAC Code:Brojevi i slova služe za razlikovanje grupa fungicida prema njihovom ponašanju prema ukrštenoj rezistentnosti. Brojevi su pripisivani primarno prema vremenu uvođenja datog proizvoda na tržište (brojevi 1 do 44, status 2009).
U tabeli 1. su prikazani komercijalni fungicidi prema njihovom mehanizmu delovanja i riziku od pojave rezistentnosti. Takođe su uključeni i najznačajniji baktericidi.
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
Tabela 1. Fungicidi razvrstani prema mehanizmu delovanja i riziku od pojave rezistentnosti
22
B: in
hibi
tori
mito
ze i
ćelij
ske
deob
e
B1: β-tubulin agregat mitoze
MBC
- fu
ngic
idi
Meti
l ben
zimid
azol
kar
bam
ati (M
ethy
lBe
nzim
idaz
ole
Carb
amat
es)
benz
imid
azol
i
benomil karbendazim fuberidazol tiabendazol
R česta kod mnogih vrsta
gljiva. Nekoliko mesta mutacije,
uglavnom E198A/G/K, F200Y u
(3-tubulin genuPozitivna UR
između članova grupe. Negativna
UR na N – fenil karbamate.Visok rizik
1
tiofanatitiofanat
tiofanat - metil
B2:β-tubulin agregat mitoze
N-fenil karbamati
N - fenil karbamati
dietofenkarb
Postoji R. Mesto mutacije E198K. Negativna UR na benzimidazole.
Visok rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
10
B3:β-tubulin agregat mitoze
benzamidi toluamidi zoksamid
Nizak do srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
22
B4:deoba ćelijapredloženo
feniluree feniluree pensikuron Nije poznata R 20
B5:dislokacija
spektrin-sk ih proteina
benzamidi piridinmetil-benzamidi fluopikolid Nije poznata R 43
23
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
C: in
hibi
tori
resp
iraci
je
C1:kompleks I NADH oksido-
reduktaza pirim
idin
amin
i
pirim
idin
amin
i
diflumetorim Nije poznata R 39
C2:kompleks
II: sukcinat-dehidro-genaza
SDHI
In
hibi
tori
sukc
inat
deh
idro
gena
ze(S
ucci
nate
deh
ydro
gena
se in
hibi
tors
)
fenil-benzamidi
benodanilflutolanilmepronil
R utvrđena kod nekoliko vrsta gljiva iz poljske populacije i kod laboratorijskih
mutanta. Mesto mutacija je u sdh genu, npr. H/Y (ili H/L) na 257, 267, 272 ili P225L, u
zavisnosti od vrste gljive. Potrebna
strategija za upravljanje R. Srednji rizik
7
piridinil-etil-benzamidi fluopiram
furan- karboksamidi fenfuram
oksatin-karboksamidi
KarboksinOksikarbo-
ksin
tiazol-karboksamidi tifluzamid
pirazol - karboksamidi
furametpirpentiopirad
biksafenizopirazamsedaksan
piridin-karboksamidi
boskalid
C3:kompleks III: citohrom bc1
(ubikvinol oksidaza) na
mestu Qo (cit b gen)
QoI-fungicidi
Spoljni inhibitori kvinona
(Quinone outside
Inhibitors)
metoksi-akrilati
azoksistrobinenestrobinpikoksistro-
bin
R utvrđena kod više vrsta gljiva. Mesto mutacije je u cyt b genu (G143A, F129L)
i dodatnim mehanizmima.UR je utvrđena
među svim pripadnicima QoI
grupe.Visok rizik
11
metoksi-karbamati
Piraklostro-bin
oksimino acetati
kresoksim-metil
trifloksistro-bin
oksimino-acetamidi
Dimoksistro-bin
metomino-strobin
orizastrobin
oksazolidin-dioni famoksadon
dihidro-dioksazini
Fluoksastro-bin
imidazolinoni fenamidon
benzil-karbamati piribenkarb
24 25
D: in
hibi
tori
sint
eze
amin
okis
elin
a i p
rote
ina
D1:biosinteza metionina
predlože-no(cgs gen)
AP – fungicidi
Anilin pirimidini (Anilino-
Pyrimidines)
anilin-pyrimidini
cipr
odin
imep
anip
irim
pi
rimet
anil
R utvrđena kod rodova Botrytis
i Venturia, sporadično kod
Oculimacula.Srednji rizik
9
D2:sinteza
proteina
Enop
iranu
ron-
ska
kise
lina
antib
iotik
enop
iranu
rons
ka k
iselin
aan
tibio
tik
blasticidin-S
Nizak do srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
23
D3:sinteza
proteina
heks
opira
nozil
anti
bioti
k
heks
opira
nozil
anti
bioti
k
kasugamicin
R utvrđena kod patogenih gljiva
i bakterija (P. glumae). Srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
24
D4:sinteza
proteina
gluk
opira
nozil
anti
bioti
k
gluk
opira
nozil
anti
bioti
k
streptomicin
Baktericid Utvrđena R. Visok
rizik. Potrebna strategija za
upravljanje R.
25
D5:sinteza
proteina
tetraciklin antibiotik
tetraciklin antibiotik
oksit
etra
cikl
in BaktericidUtvrđena R. Visok
rizik. Potrebna strategija za
upravljanje R.
41
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
E: in
hibi
tori
tran
sduk
cije
(pre
nos)
sign
ala
E1:G-protein u
ranoj ćelijskoj signalizacijpredloženo
kvinolini kvinolini kvinoksifen
Utvrđena R. Srednji rizik.
Potrebna strategija za
upravljanje R. UR na
prokvinazid kod Erysiphe (Uncinula necator) ali ne kod
Blumeriagraminis.
Prokvinazid i kvinoksifen
uvrstiti u zajedničku
strategiju za upravljanje R.
13
E2:MAP/histidin-
kinaza u prenosu
osmotskih signala
(os-2, HOG1)
PP-fu
ngic
idi
Feni
l piro
li(P
heny
lPyr
role
s
fenil piroli fenpiklonilfludioksonil
R utvrđena sporadično,
mehanizam nije precizno utvrđen.Nizak do srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
12
E3:MAP/histidin-
kinaza u prenosu
osmotskih signala
(os-1, Dafl)
dika
rbok
simid
i
dika
rbok
simid
i
hlozolinatiprodion
prosimidonvinklozolin
R utvrđena kod roda Botrytis i
drugih patogena. Nekoliko mutacija u OS-1, pretežno
I365S.UR česta među pripadnicima
grupe.Srednji do visok
rizik
2
26
F: in
hibi
tori
sint
eze
mem
bran
a i l
ipid
aF1 nekadašnji
dikarboksimidi
F2:biosinteza fosfolipida;
metil -transferaza
fosforo-tiolati fosfotiolatiedifenfos
iprobenfos (IBP) pirazofos
R utvrđena za određene vrste gljiva.
Nizak do srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R
ukoliko se primenjuje za
rizične patogene
6
ditiolani ditiolani izoprotiolan
F3:lipidna
peroksidacija predloženo
AH-fungicidi
Aromatični ugljovodonici (hlorofenili, nitroanilini)(Aromatic
Hydro-carbons)
aromatični ugljovodonici
bifenil hloroneb dikloran
kvintozen (PCNB)
teknazen (TCNB)
tolklofos-metil
R utvrđena za neke gljive. Nizak do srednji rizik. Zbog različitog
spektra aktivnosti, postoji kompleks modela za razvoj
R
14
hetero aromatična jedinjenja
1,2,4-tiadiazoli etridiazol
F4:propustljivost
ćelijske membrane,
masne kiseline
predloženo
karbamati karbamatijodokarb
propamokarb protiokarb
Nizak do srednji rizik. Potrebna
strategija za upravljanje R.
28
F5:biosinteza fosfolipida i uklanjanje ćeliskog zida predloženo
CAA-fungicidi
Amidi karboksilne
kiseline(Carboxylic
Acid Amides)
amidi sinaminske
kiseline
dimetomorfflumorf R utvrđena kod P.
viticola ali ne i kodP. infestans.
UR između svih članova CAA
grupe. Nizak do srednji rizik
40valinamidi karbamati
bentiavalikarb iprovalikarbvalifenalat
amidi mandelinske
kiseline
mandipropa-mid
F6:mikrobni disruptori
ćelijske membrane patogena
Mikrobi (Bacillus sp.)
Bacillus subtilisi
fungicidni lipopeptidi
koje proizvodi
Bacillus subtilis izolat
QST 713
Nije utvrđena R. Postoji nizak
rizik. Mehanizam delovanja – nespecifično
razaranje ćelijske membrane
44
27
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
G: i
nhib
itori
bios
inte
ze st
erol
a u
mem
bran
ama
G 1: C14
demetilaza u biosintezi
sterola (erg 11/cyp
51) DMI –
fung
icid
i
Inhi
bito
ri de
meti
latio
na(D
eMet
hyla
tion
Inhi
bito
rs)
(SBI
: Cla
ss I)
piperazini triforin
Velika razlika u spektru aktivnosti
DMI.R utvrđena kod
raznih gljiva.Nekoliko
mehanizama R je poznato,
uključujući mesta mutacije.
UR je prisutna među DMI za istu
vrstu gljive.U cyp51 (erg 11)
genu, npr.V136A, Y137F, A379G, I381V;
cyp51 promotoru; ABC
transporteru itd.DMI fungicidi su inhibitori
biosinteze sterola(Biosynthesis
Inhibitors- SBIs),
ali ne pokazuju UR sa
drugim SBI grupama.
Srednji rizik*
3
piridini pirifenoks
pirimidini fenarimol
imidazoli
imazaliloksopokonazol
pefurazoatprohloraztriflumizol
triazoli
azakonazolbitertano
bromukonazolciprokonazol
difenokonazoldinikonazol
epoksikonazoletakonazol
fenbukonazolflukvinkonazol
flusilazolflutriafol
heksakonazolimibenkonazol
ipkonazolmetkonazolmiklobutanilpenkonazol
propikonazolprotiokonazolsimekonazoltebukonazoltetrakonazoltritikonazoltriadimenoltriadimefon
G 2:Δ14 reduktaza
Δ8→ Δ7 izomeraza u
biosintezi sterola(erg 24, erg 2)
Amini (“Morfolini”)(SBI: Class II)
morfolini spiroketalaminipiperidinimorfolini
Smanjena osetljivost kod prouzrokovača
pepelnica.UR prisutna
unutar grupe, ali ne i između
drugih SBI grupa. Nizak do
srednji rizik**
5piperidini fenpropidin piperalin
spiroketal-amini spiroksamine
G 3:3-keto
reduktazaC4-demetila-tion (erg 27)
Hidroksianilidi(SBI: Class III) hidroksianilidi fenheksamid
Nizak do srednji rizik.
Potrebna strategija za upravljanje R
17
G 4:skvalen –
epoksidaza u biosintezi
sterola (erg 1)
(SBI: Class IV)
tiokarbamati piributikarbFungicidna i herbicidna
aktivnostR nije utvrđena. 18
alilamini naftifinterbinafin
Medicinski fungicidi
28
H: in
hibi
tori
sint
eze
gluk
ana
H 3:biosinteza trehalaze i inozitola
glucopiranozil antibiotik
glukopiranozil antibiotic validamicin R nije utvrđena 26
H 4:hitin
sintetazapolioksini
peptidilpirimidin nukleozid
polioksin
Utvrđena R. Srednji rizik.
Potrebna strategija za
upravljanje R.
19
I: in
hibi
tori
sint
eze
mel
anin
a u
ćelij
skim
zido
vim
a
I 1:reduktaza
u biosintezi melanina
MBI-RInhibitori biosinteze
melanoma – reduktaza(Melanin
Biosynthesis Inhibitors- Reductase)
izobenzo-furanon ftalid
R nije utvrđena 16.1piro-
kvinolinon pirokvilon
triazolobenzo-hiazol triciklazol
I2:dehidrataza u biosintezi melanina
MBI-DInhibitori biosinteze
melanoma - dehidrataza
(Melanin Biosynthesis Inhibitors-
Dehydratase)
ciklopropan-karboksamid karpropamid
Utvrđena R. Srednji rizik.
Potrebna strategija za
upravljanje R.
16.2karboksamid diklocimet
propionamid fenoksanil
P: in
duko
vanj
e od
bram
beno
g m
ehan
izm
a ko
d bi
ljke
dom
aćin
a
P1:putevi
salicilne kiseline
benzo-tiadiazol BTH
benzo-tiadiazol BTH
acibenzolar- S-metil R nije utvrđena
P
P2 benzizotiazol benzizotiazolprobenazol
(antibakterijska i antifungalna
aktivnost)R nije utvrđena
P3 tiadiazol-karboksamid
tiadiazol-karboksamid tiadinil izotianil R nije utvrđena
P4predloženo
prirodna materija laminarin R nije utvrđena
29
Nep
ozna
t meh
aniza
m d
elov
anja
nepoznato cijanoacetamid - oksim
cijanoacetamid - oksim cimoksanil
Postoje tvrdnje o R. Nizak do srednji rizik.
Potrebna strategija za
upravljanje R.
27
nepoznato fosfonati etil -fosfonatifosetil-Alfosforna
kiselina i soli
Utvrđena R kod nekoliko
patogena.Nizak rizik.
33
nepoznato ftalaminske kiseline
ftalaminske kiseline
tekloftalam (baktericid) R nije utvrđena 34
nepoznato benzotriazini benzotriazini triazoksid R nije utvrđena 35
nepoznato benzen-sulfonamidi
benzen-sulfonamidi flusulfamid R nije utvrđena 36
nepoznato piridazinoni piridazinoni diklomezin R nije utvrđena 37
nepoznato tiokarbamati tiokarbamati metasulfokarb R nije utvrđena 42
razaranje mikrotubula (predloženo)
tiazol karboksamid
etilamino-tiazol
karboksamidetaboksam R nije utvrđena U5
nepoznato fenil-acetamid fenil-acetamid ciflufenamid
Utvrđena R kod Sphaerotheca.
Potrebna strategija za
upravljanje R.
U6
nepoznato kvinazolinon kvinazolinon prokvinazid
Utvrđena R. Srednji rizik.
Potrebna strategija za
upravljanje R. UR prema
kvinoksifenu kod Erysiphe ali
ne kodBlumeria graminis.
Prokvinazid i kvinoksifen
uvrstiti u strategiju za
upravljanje R.
U7
razaranje aktina
(predloženo)benzofenon benzofenon metrafenone R nije utvrđena U8
U10
U11
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
30 31
Nek
lasi
fikov
ani
nepoznato raznovrsno raznovrsno
mineralna ulja,
organska ulja, kalijum bikarbonat,
materije biološkog porekla
R nije utvrđena NC
Kont
aktn
o de
lova
nje
na v
iše
mes
ta
kontaktno delovanje na
više mesta
neorganski neorganski bakar (različite soli)
Nizak rizik bez znaka razvoja R.
Za dodin je utvrđena R
kod Venturia inaequalis što
ukazuje da dodin možda i nije inhibitor sa više mesta
delovanja.Nema UR
između materija iz grupa M1-
M9.Preporučije se primena strategije za
upravljanje R.
M1
neorganski neorganski sumpor M2
ditiokarbamati i srodna
jedinjenja
ditio
karb
amati
i s
rodn
a je
dinj
enja ferbam
mankozeb maneb
metiram propineb
tiram zineb ziram
M3
ftalimidi ftalimidikaptan
kaptafolfolpet
M4
hloronitrili (ftalonitrili)
hloronitrili (ftalonitrili) hlorotalonil M5
sulfamidi sulfamidi dihlofluanid tolilfluanid M6
kvanidini kvanidinidodin
gvazatin iminoktadin
M7
triazini triazini anilazin M8
kvinoni (antrakvinoni)
kvinoni (antrakvinoni) ditianon M9
Anonimus (2009): FRAC Code List©: Fungicides sorted by mode of action (including FRAC Code numbering) http://www.frac.info/frac/publication/anhang/FRAC_CODE_LIST.pdf
3. Rezistentnost fitopatogenih gljiva na fungicide
Najznačajniji patogeni gajenih biljaka prikazani su u daljem tekstu (Bagi i Bordnar, 2012).
STRNA ŽITAPepelnica strnih žita (prouzrokovač: Blumeria graminis)Lisna rđa pšenice (prouzrokovač: Puccinia recondita)Fuzarioza klasa pšenice (prouzrokovač: Gibberella zeae, anamorf: Fusarium graminearum)Glavnica pšenice (prouzrokovač: Tilletia caries)Gar pšenice (prouzrokovač: Ustilago tritici)Siva pegavost (septorioza) lista pšenice (prouzrokovač: Mycosphaerella graminicola; anamorf: Septoria tritici)Prugavost lista ječma (prouzrokovač: Pyrenophora graminea anamorf: Drechslera graminea)
4. NAJZNAČAJNIJE FITOPATOGENE GLJIVE PROUZROKOVAČI OBOLJENJA GAJENIH BILJAKA
4.1. RATARSKI USEVI
33
4.1. Ratarski usevi
32
4.1. Ratarski usevi
KUKURUZFuzariozna trulež korena i stabla kukuruza (prouzrokovači: vrste iz roda Fusarium)Plesnivost klipa kukuruza (prouzrokovači: vsrte iz roda Fusarium, Penicillium, Aspergillus)
ŠEĆERNA REPAPegavost lišća šećerne repe (prouzrokovač: Cercospora beticola)Ugljenasta trulež biljaka (prouzrokovač: Macrophomina phaseolina)
SUNCOKRETPlamenjača suncokreta (prouzrokovač: Plasmopara helianthi) Sivomrka pegavost stabla suncokreta (prouzrokovač: Diaporthe helianthi, anamorf: Phomopsis helianthi)Bela trulež suncokreta (prouzrokovač: Sclerotinia sclerotiorum)Crna pegavost suncokreta (prouzrokovač: Leptosphaeria lindqiustii, anamorf: Phoma macdonaldi)Siva trulež suncokreta i drugih biljaka (prouzrokovač: Botryotinia fuckeliana, anamorf: Botrytis cinerea)
ULJANA REPICASiva trulež (prouzrokovač: Botryotinia fuckeliana, anamorf: Botrytis cinerea)Bela trulež (prouzrokovač: Sclerotinia sclerotiorum)
SOJAPlamenjača soje (prouzrokovač: Peronospora manshurica)Bela trulež soje (prouzrokovač: Sclerotinia sclerotiorum)
LUCERKACrna pegavost lista lucerke (prouzrokovač: Pseudopeziza medicaginis)
KROMPIRPlamenjača krompira i paradajza (prouzrokovač: Phytophthora infestans) Crna pegavost krompira i paradajza (prouzrokovač: Alternaria solani)
Glavnica pšenice (prouz. Tilletia caries) Gar pšenice (prouz. Ustilago tritici)
Plesnivost klipova kukuruza(prouz. Giberela zeae)
Fuzarioza klasa pšenice (prouz. Fusarium graminearum)
Plamenjača suncokreta prouz. Plasmopara helianthi)
Pegavost lišća šećerne repe(prouz. Cercospora beticola)
Bela trulež suncokreta (prouz. Sclerotinia sclerotiorum)
http:
//ju
le.p
flanz
enbe
stim
mun
g.de
http:
//w
ww
.bay
ercr
opsc
ienc
e.bg
https
://w
ww
.flic
kr.c
om
PASULJAntraknoza pasulja (prouzrokovač: Colletotrichum lindemuthianum)
KUPUSNJAČEKila kupusa (prouzrokovač: Plasmodiophora brassicae)Crna trulež krstašica (prouzrokovač: Xanthomonas campestris)
PARADAJZPlamenjača krompira i paradajza (prouzrokovač: Phytophthora infestans)Siva pegavost paradajza (prouzrokovač: Septoria lycopersici)
PAPRIKAZeleno (verticiliozno) uvenuće biljaka (prouzrokovači: Verticillium albo-atrum, V. dahliae)
KRASTAVACPlamenjača vrežastih biljaka (prouzrokovač: Pseudoperonospora cubensis)Antraknoza krastavca, lubenice i dinje (prouzrokovač: Colletotrichum lagenarium)Pepelnica krastavca i duvana (prouzrokovač: Erysiphe cichoracearum)Fuzariozno uvenuće biljaka (prouzrokovač: Fusarium oxysporum)
LUKPlamenjača luka (prouzrokovač : Peronospora destructor)Siva trulež luka (prouzrokovač : Botryotinia fuckeliana, anamorf: Botrytis cinerea)
GRAŠAKPlamenjača graška (prouzrokovač: Peronospora viciae)Antraknoza graška (prouzrokovač: Ascochyta pisi)
KORENASTO POVRĆEBela trulež (prouzrokovač: Sclerotinia sclerotiorum)Pegavost lista celera (prouzrokovač: Septoria apiicola)
SALATAPlamenjača salate (prouzrokovač: Bremia lactucae)
34 35
1. Povrtarski usevi
4.2. POVRTARSKI USEVI
http:
//w
ww
.pol
jobe
rza.
net
http:
//w
ww
.aps
net.o
rg
Crna pegavost krompira i paradajza (prouz. Alternaria solani)
Plamenjača vrežastih biljaka (prouz. Pseudoperonospora cubensis)
Plamenjača krompira i paradajza (prouz. Phytophthora infestans)
http:
//bi
o113
portf
olio
leig
hhob
son2
.wee
bly.
com
JABUKAČađava pegavost lišća i krastavost plodova (prouzrokovač: Venturia inaequalis)Pepelnica jabuke (prouzrokovač: Podosphaera leucotricha)Moniliozna trulež plodova jabuke (prouzrokovač: Monilia fructigena)
KRUŠKAČađava krastavost kruške (prouzrokovač: Venturia pyrina)Crna pegavost kruške (prouzrokovač: Fabrea maculata)
BRESKVAKovrdžavost lišća breskve (prouzrokovač: Tafrina deformans)Pepelnica breskve (prouzrokovač: Sphaerotheca pannosa)Moniliozna oboljenja breskve (prouzrokovač: Monilia fructigena, M. laxa, M. fructicola)Šupljikavost lišća (prouzrokovač: Stigmina carpophila)
36
1. Pedološka istraživanja i uzorkovanje zemljišta
37
4.3. Zasadi voća i vinove loze
KAJSIJAPegavost lišča kajsije (prouzrokovač: Gnomonia erythrostoma)Moniliozno oboljenje kajsije (prouzrokovač: Monilia fructigena, M. laxa, M. fructicola)
ŠLJIVAPlamenjača šljive (prouzrokovač: Polystigma rubrum)Rđa šljive (prouzrokovač: Transchelia pruni-spinosae)
VIŠNJA I TREŠNJAOspičavost lišća (prouzrokovač: Blumeriella jaapii)
ORAH I LEŠNIKSiva pegavost oraha (prouzrokovač: Gnomonia leptostyla)Pepelnica leske (prouzrokovač: Phyllactinia guttata)
JAGODASTO VOĆEPegavost jagode (prouzrokovač: Mycosphaeralla fragariae)Plamenjača jagode (prouzrokovač: Phytophthora fragariae)Siva trulež jagode i maline (prouzrokovač: Botrytis cinerea)Sušenje lastara maline (prouzrokovač: Didymella applanata)Rđa maline (prouzrokovač: Phragmidium rubi-ideai)
VINOVA LOZAPlamenjača vinove loze (prouzrokovač: Plasmopara viticola)Pepelnica vinove loze (prouzrokovač: Uncinula necator)Siva trulež grožđa (prouzrokovač: Botrytis cinerea )Crvenilo lišća vinove loze (prouzrokovač: Pseudopeziza tracheiphila)Prevremeno odumiranje kordunice i čokota vinove loze (prouzrokovač: Phomopsis viticola, Eutypa armeniaca, Stereum hirsutum)
4.3. ZASADI VOĆA I VINOVE LOZE
Čađava pegavost lišća i krastavost plodova jabuke (prouz. Venturia inaequalis)
http:
//w
ww
.pla
ntm
anag
emen
tnet
wor
k.or
g
38
4.3. Zasadi voća i vinove loze
39
5. REGISTROVANI FUNGICIDI U REPUBLICI SRBIJI
Moniliozna trulež(prouz. Monilia fructigena)http://www.fsbio-hannover.de
Plamenjača vinove loze (prouz. Plasmopara viticola)http://www.niskoselo.com
Siva trulež grožđa, jagode i maline (prouz. Botrytis cinerea) http://ucrtoday.ucr.edu
Siva trulež grožđa, jagode i maline (prouz. Botrytis cinerea) http://ucrtoday.ucr.edu
Kovrdžavost lišća breskve (prouz. Tafrina deformans)http://www.fsbio-hannover.de
Pepelnica vinove loze (prouz. Uncinula necator)http://ruralcentro.uol.com.br
U tabelama 1-25 su prikazani registrovani fungicidi u Republici Srbiji za primenu u zaštiti ratarskih i povrtarskih useva i zasada voća i vinove loze (Sekuluć i Jeličić, 2013).
40 41
5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva 5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva
prohloraz+tebukonazolMYSTIC PRO 500 EC Pepelnica
ZAMIR 400-EWPepelnica, rđe, fuzarioze klasa
tebukonazol MYSTIK 250-ECfamoksadon+flusilazol CHARISMA Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasa
mankozeb
MANKOGAL-80Rđe i pegavostiBEVESAN 45-M
DITHANE M-45tebukonazol AKORD Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasa
trifloksistrobin+ciprokonazol SPHERE Pepelnica, rđe, pegavosti klasapropikonazol+ciprokonazol ARTEA 330-EC
Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasapropikonazol+tebukonazol
NOMAD MECPROSARO 250-EC
hlorotalonil+propikonazol KARIKAepoksikonazol+tiofanatmetil DUETT ULTRAfenpropimorf+epokiskonazol OPUS TEAM Pepelnica, rđe, pegavosti
tebukonazol+karbendazim ANTRE Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasa
tebukonazol+tiofanatmetil ANTRE PLUS Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasa, mrežasta pegavost ječma
metkonazol CARAMBA EC Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasa
Tab. 2. Fungicidi za zaštitu useva kukuruza
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semenakaptan MERPAN 48-FS Truleži
tiabendazol+fludioksonil+metalaksil-M+azoksistrobin MAXIM XL 035-FS Truleži
fludioksonil+metalaksil-M MAXIM QUATRO 382 FS Truleži klipa i stabla
mankozeb
MANKOGAL-FSMehurasta gar, fuzarioze korena
FUŽITONMANKOGAL-S Mehurasta gar, fuzarioze, pepeljasta
pegavostBEVESAN 60-S
tiramBEVETIRAM Gari, palež klijanaca, fuzarioze klicaROYAL-FLO Mehurasta gar, fuzarioze klica, paleži
klice, poleganjekarboksin+tiram VITAVAX 200-FF
tritikonazol ALIOS Fuzarioze klijanaca, paleži i truleži klice, Mucor
Fungicidi za folijarno tretiranjepiraklostrobin+epoksikonazol OPERA Truleži klipa i stabla
5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih usevaTab. 1. Fungicidi za zaštitu useva strnih žita
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semena
tebukonazol
ORIUS 6-FS
GlavniceTYCON
AKORD 060-ODTEBUKON
RAXIL 060-FS
Glavnice, otkrivena garGIZMO 60-FS
AKORD 060-FSDEFENDER
AKORD 025-FSORIUS 2-WS
Glavnicetiram+tebukonazol RAXIL T 515-FS
tiabendazol+flutriafol TRITICITtritikonazol REAL 200 -FS
mankozeb
MANKOGAL-FS
Glavnice, snežna plesanFUŽITON
MANKOSEEDMANKOGAL-SBEVESAN 60-S
timatoksam+difenokonazol+fludioksonil CELEST TOP 312,5 FS Glavnice
gvazatin-acetat Glavnice, fuzarioze Fungicidi za folijarno tretiranje
difenokonazol+propikonazolRIAS 300-EC
PegavostiCERCOHEM
hlorotalonil DAKOFLOkarbendazim GALOFUNGINtetrakonazol EMINENT 125-ME
flukvinkonazol FLAMENCO Pepelnica, rđekarbendazim+flusilazol ALERT-S
Pepelnica, rđe, pegavosti
karbendazim+ciprokonazol ALTO COMBI 420-SCpikoksitrobin+ciprokonazol ACANTO PLUS
propikonazolTILT 250-EC
BUMPER 25-ECPRESING
tebukonazol+triadimenol+ spiroksamin FALCON EC-460
flutriafolIMPACT 25-SC
FLUOCO Pepelincaprohloraz MIRAGE 45-EC Pepelnica, pegavosti
azoksistrobin+ciprokonazol AMISTAR EXTRA Pepelnica, rđe, pegavosti, fuzarioze klasaprohloraz+propikonazol BUMPER P 490-EC Pepelnica, rđe, fuzarioze klasa
42
Tab. 3. Fungicidi za zaštitu useva šećerne repe
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semena
mankozebMANKOGAL-S
Plamenjača, truleži i fuzarioze, pegavostBEVESAN 60-S
karbokisin+tiram VITAVAX 200-FF Plamenjača, truleži, poleganjaFungicidi za folijarno tretiranje
karbendazim+flusilazol ALERT-S
Pegavost lista
karbendazim+ciprokonazol ALTO COMBI 420-SCazoksistrobin+ciprokonazol AMISTAR EXTRApikoksistrobin+ciprokonazol ACANTO PLUS
tebukonazol ORUS 25-EW
hlorotalonil
BALEAR 720 SCDAKOFLO
GALEON 50-SCBEVETIKOLAELECT-500
BRAVO 720-SCDAKOFLO 720-SC
ODEON 82,5-WDGhlorotalonil+tetrakonazol EMINENT STAR
tiofanat-metil FUNOMILkarbendazim GALOFUNGIN
tebukonazol+karbendazim ANTREtebukonazol+tiofanat-metil ANTRE PLUS
fenpropimorf+epoksikonazol OPUS TEAMepoksikonazol+tiofanat-metil DUETT ULTRA
epoksikonazol ESCORTApiraklostrobin+epoksikonazol OPERAazoksistrobin+epoksikonazol MERCURY
tetrakonazol EMINENT 125-MEhlorotalonil+tetrakonazol EMINENT STAR
flukvinkonazol FLAMENCOtrifloksistrobin+ciprokonazol SHERE
prohloraz+propikonazol BUMPER P 490-ECprohloraz+tebukonazol ZAMIR 400 EW
flutriafol
IMPACT 25-SCCERPAKT 25-SC
FLUOCOTAKT
difenokonazol+propikonazol
RAIS 300-ECCEBIT 300-ECCERCOHEMIMPERIJAL
43
Tab. 4. Fungicidi za zaštitu useva suncokreta
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semenametalaksil-M APRON XL 350-ES Plamenjačafludioksonil MAXIM 025-FS Siva trulež, bela trulež, crna pegavost
Fungicidi za folijarno tretiranjekarbendazim GALOFUNGIN Sivo-mrka pegavost, bela trulež
pikoksistrobin+ciprokonazol ACANTO PLUS Pegavost listaboskalid+dimoksistrobin PICTOR Siva trulež, bela truležIprodion+karbendazim KUBIK
Siva truležIprodion+tiofanat-metil KUBIK PLUSprohloraz SPARTAK 45-EC
piraklostrobin RETENGO Siva trulež, rđa
Tab. 5. Fungicidi za zaštitu useva soje
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semena
karboksin+tiram VITAVAX 200-FF Truleži i uvenuća, paleži klica, sivomrka pegavost
Tab. 6. Fungicidi za zaštitu useva uljane repice
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semenakarboksin+tiram VITAVAX 200-FF Truleži korena, poleganja
tiametoksam+metalaksil-M+fludioksonil CRUISER OSR Trulež, bela trulež
Fungicidi za folijarno tretiranjeboskalid+dimoksistrobin PICTOR Truleži, crna pegavostprohloraz+tebukonazol ZAMIR 400 EW Bela trulež
metkonazol CARAMBA EC Bela trulež, siva trulež
5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva 5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva
44
Tab. 7. Fungicidi za zaštitu useva hmelja
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za folijarno tretiranje
fosetil-aluminijumALIETTE 80-WP
Plamenjača
TOPICpropineb ANTRACOL WP-70
Cu iz bakar oksi-hlorida
BAKROCID S-25BAKARNI KREČ SUPER
BAKARNI OKSIHLORID-50BAKROCID S-50
BAKARNI KREČ-50BEVEBLAU KREČ
Cu iz bakar hidroksida BLAUVITCu iz bakar oksisulfata KUPRAGRIN
Cu iz bakar sulfata CUPROXATPLAVI KAMEN
Cu iz bakar sulfata i klacijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA S-20
BORDOVSKA ČORBA WP-20
sumporKOLOSULWEBESAN
Tab. 8. Fungicidi za zaštitu useva duvana
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za folijarno tretiranjepropineb ANTRACOL WP-70
Plamenjača
mankozeb+dimetomorf ACROBAT MZ-WG
mankozeb
MANKOGAL-80BEVESAN 45-MDITHANE M-45
45
5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih usevaTab. 9. Fungicidi za zaštitu useva krompira
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Fungicidi za tretiranje semena
imidakloprid+pensikuron PRESTIGE 290-FS Bela noga
Fungicidi za folijarno tretiranje
mankozeb+dimetomorfACROBAT MZ-WG
Plamenjača, crna pegavost
SPHINX MZ
propineb
ANTRACOL WP-70ANTRACOL 70-WG
NIJANSA WG
mankozeb
MANKOGAL-80BEVESAN 45-MDITHANE M-45
VILOZEBPREVENT 80-WP
Cu iz bakar sulfata CUPROXATCu iz bakar hidroksida CHAMP DPCu iz bakar oksisulfata KUPRAGRIN
hlorotalonil DAKOFLO, ELECT-500cimoksanil+famoksadon EQUATION PRO-WG
metiram POLYRAM-DFazoksistrobin QUADRIS
mankozeb+metalakisl-M RIDOMIL GOLD MZ 68-WG
mankozeb+valifenal VALIS Mmankozeb+benalaksil FANTIC M
mankozeb+cimoksanil
SOLACEVOKAL
Plamenjača
CURZATE M-WGVILKOSON
CYMOCLEAN 714 WPpropineb+cimoksanil VOKAL P
mankozeb+Cu iz bordovske čorbe CUPROFIX 30-MZ
propamokarb-hidrohlorid+fenamidon CONSENTO
propamokarb-hirdohlorid+fluopikolid INFINITO SC
propamokarb-hidrohlorid+hlorotalonil FUZIJA
Plamenjača, crna pegavost
propamokarb-hidrohlorid+fluazinam KARDINAL PLUS
propamokarb-hidrohlorid+mankozeb SILUETA
mandipropamid+difenokonazol REVUS TOP 500 SC
5.1. Fungicidi za zaštitu ratarskih useva 5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva
46
difenokonazol
HEMOKONAZOL 250-EC
Crna pegavostSCORE 250-ECVENTOR
AGROSKOR 250-ECRAYOK EC Čađava pegavost lista i krastavost ploda
boskalid+piraklostrobin SIGNUM Crna pegavost
Cu iz bakar sulfata
BORDOVSKA ČORBA S-20
Plamenjača
BORDOVSKA ČORBA WP-20
KUPRABLAU-WPPLAVI KAMEN
Cu iz bakar oksihlorida
BAKROCID S-25CUPROZIN 35-WP Plamenjača, crna trulež
BAKARNI OKSIHLORID-50
Plamenjača
BAKROCID S-50BAKARNI KREČ-50BAVEBLAU KREČ
Cu iz bakar hidroksida FUNGURAN-OHCu iz bakar oksihlorida i cink
karbonata BAKARNI KREČ SUPER
Cu iz bakar-oksida NORDOX 75-WGmankozeb+zoksamid ELECTIS 75-WG
folpet+bentiavalikarb-izopropil VINCARE
fluazinamSHIRLAN 500-SCGATRO 500-SC
KARDINALmandipropamid REVUS 250-SC
cijazofamidRANMAN TWINPACK
RANMAN TOPhlorotalonil+pirimetanil PEHAR PLUS
smesa primarnog i sekundarnog kalijum fosfita+hlorotalonil
FENIKS
Tab. 10. Fungicidi za zaštitu useva paradajza
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
mankozeb
PINOZEB M-45Plamenjača
MANKOSAV 80-WPMANKOGAL-80
Plamenjača, crna pegavostDITHANE M-45
mankozeb+cimoksanil
TANGO PlamenjačaCURZATE M-WG
Plamenjača, crna pegavostVOKAL
ametoktradin+dimetomorf ORVEGOPlamenjača
mankozeb+dimetomorfSPHINX MZ
ACROBAT MZ-WG Plamenjača, crna pegavost
47
propineb+cimoksanil VOKAL P Plamenjača
propinebANTRACOL WP-70
Plamenjača, crna pegavost
ANTRACOL 70-WGCu iz bakar sulfata
trobaznog CUPROXAT
Cu iz bakar oksisulfata KUPRAGRINpropamokarb-
hidrohlorid+fenamidon CONSENTOpropamokarb-
hidrohlorid+fluopikolid INFINITO SC Plamenjačapropamokarb-
hidrohlorid+hlorotalonil FUZIJA Plamenjača, crna pegavostpropamokarb-
hidrohlorid+mankozeb SILUETA Plamenjača
cimoksanil+famoksadon EQUATION PRO-WGPlamenjača, crna pegavost
metiram POLYRAM-DF
tebukonazolAKORD
Crna pegavostAKORD WG
azoksistrobin QUADRISPlamenjača, crna pegavostmankozeb+metalaksil-M RIDOMIL GOLD MZ 68-WG
Cu iz bakar hidroksidaBLAUVIT TEČNICHAMP FLOW Plamenjača
hlorotalonilDAKOFLO Plamenjača, crna pegavost, siva trulež
BRAVO 720-SC Plamenjača
Cu iz bakar-oksihlorida
FLOWBRIX BLAU
Plamenjača
BAKROCID S-25BAKARNI OKSIHLORID-50
BAKROCID S-50BAKARNI KREČ-50BEVEBLAU KREČ
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA S-20
Plamenjača, siva pegavostBORDOVSKA ČORBA WP-20
KUPRABLAU WPPLAVI KAMEN
Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN-SIMPEK PlamenjačaCu iz bakar oksi-hlorida i
cink karbonata BAKARNI KREČ SUPER Plamenjača, siva pegavostCu iz bakar oksi-
hlorida+mandipropamid PERGADO C 27PlamenjačaCu iz bakar oksida NORDOX 75-WG
hlorotalonil+metalaksil FOLIO GOLDhlorotalonil+azoksistrobin ORTIVA OPTI 480 SC Plamenjača, crna pegavost
cijazofamidRANMAN TWINPACK
PlamenjačaRANMAN TOP
boskalid+piraklostrobin SIGNUM Crna pegavost, plesnivost listaciprodinil+fludioksonil SWITC 62,5-WG Siva trulež
propamokarb-hidrohlorid+fosetil-
aluminijumPREVICUR ENERGY
Poleganje rasadapropamokarb-hidrohlorid PROPLANT 722-SL
fosetil-aluminijum LEGAT
5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva 5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva
48 49
Tab. 13. Fungicidi za zaštitu dinje
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
fosetil-aluminijum ALIETTE 80-WP Plamenjačabuprimat NIMROD 25-EC Pepelnice
kaptan MERPAN 48 SC Antraknoze tkiva
Tab. 14. Fungicidi za zaštitu kupusnjača
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidriksida
BORDOVSKA ČORBA S-20
PlamenjačaBORDOVSKA ČORBA
WP-20KUPRABLAU-WP
Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN
Tab. 15. Fungicidi za zaštitu salate
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
fosetil-aluminijum ALIETTE 80-WPPlamenjačapropamokarb-
hidrohlorid+fluopikolid INFINITO SC
Tab. 16. Fungicidi za zaštitu mahunjača
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Cu iz bakar hidroksida BLAUVIT Bakteriozna mrka pegavost
ciramZIRAM ZORKA
RđeFITOCIRAM 75-SCIRAM S-75
Tab. 17. Fungicidi za zaštitu useva graška
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
ciram
ZIRAM ZORKA
AntraknozeFITOCIRAM 75-SCIRAM S-75
Tab. 11. Fungicidi za zaštitu useva paprike
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
propamokarb-hidrohlorid
PREVICUR 607-SLPlamenjača
BALBPROPLANT 722-SL Poleganje rasada
boskalid+piraklostrobin SIGNUM Siva truležpropamokarb-
hidrohlorid+fosetil-aluminijum PREVICUR ENERGYPoleganje rasada
fosetil-aluminijum LEGAT
Tab. 12. Fungicidi za zaštitu useva krastavca
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
mankozeb+dimetomorfACROBAT MZ-WG
Plamenjača
SHINX MZmankozeb+cimoksanil CURZATE M-WG
fosetil-aluminijum
ALIETTE 80-WPBEVIJET 80-WP
TOPICAVI
ALIETTE FLASHLEGAT
fosetil-aluminijum+fenamidon VERITA
propamokarb-hidrohlorid
PREVICUR 607-SLBEVICUR-N
RASADLEK 607-SLBALB
RIVAL 607-SLPROPLANT 722-SL Poleganje rasada
propamokarb-hidrohlorid+ fosetil-aluminijum PREVICUR ENERGY
Plamenjača
azoksistrobin QUADRIS
hlorotalonilDAKOFLO
BRAVO 720-SC
Cu iz bakar hidroksidaBLAUVIT TEČNI
BLAUVITCu iz bakar oksida NORDOX 75-WG
hlorotalonil+metalaksil FOLIO GOLDhlorotalonil+azoksistrobin ORTIVA OPTI 480 SCametoktradin+dimetomorf ORVEGO
miklobutanil SYSTHANE 12-EPepelnica
buprimat NIMROD 25-ECciprodinil+fludioksonil SWITCH 62,5-WG Siva trulež
5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva 5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva
50 51
5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove lozeTab. 20. Fungicidi za zaštitu jabučastog voća (jabuka, kruška i dunja)
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
propineb
ANTRACOL WP-70*
Čađava pegavost lista i krastavost ploda
ANTRACOL 70-GNIJANSA WG
Cu iz bakar oksi-hlorida
BAKARNI OKSIHLORID-50*BAKROCID S-25
CUPROZIN 35-WPBAKROCID S-50*
BAKARNI KREČ-50*Cu iz bakar oksi-sulfata KUPRAGRIN*
Cu iz bakar-hidroksidaBLAUVIT*
FUNGOHEM-SCFUNGURAN -OH
Cu iz bakar sulfata trobaznog CUPROXAT*Cu iz bakar oksida NORDOX 75-WG
minieralno ulje+Cu iz bakar oksida CRVENO ULJE
parafinsko belo ulje+Cu iz bakar oleta VEKTAFID R
mankozeb
DITHANE DG NEOTECCAIMAN
PREVENT 80-WPMANKOGAL-80*BEVESAN 45-M*DITHANE M-45*
mankozeb+tebukonazol AKORD PLUSpirimetalin PYRUS 400-SC
ciram
ZIRAM ZORKA*FITOCIRAM 75-S*
CIRAM S-75*DIZIRAM 75WG
ciprodinilCHORUS 50-WG
CIPRODEXditianon DELAN 700-WG
folpet FOLPAN 50-WP*folpet+triadimenol SHAVIT F 72 WDG
kaptan
MERPAN 50-WP*
Čađava pegavost lista i krastavost ploda
CAPTAN 50-WP*VENTURIN*
KAPTAN 48-SC*CAPI*
MERPAN 48 SC*ŽUPAVENT SC
MERPAN 80-WDG*METOD WG
METOD 480 SC*
Tab. 18. Fungicidi za zaštitu useva luka
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
propinebANTRACOL WP-70
Plamenjača
ANTRACOL 70-WGhlorotalonil+pirimetanil PEHAR PLUS
hlorotalonilDAKOFLO
BRAVO 720-SCODEON 82,5-WDG
Cu iz bakar hidroksida BLAUVITCu iz bakar oksida NORDOX 75-WG
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA S-20
BORDOVSKA ČORBA WP-20
KUPRABLAU-WPPLAVI KAMEN
metalaksil+hlorotalonil FOLIO GOLD 537,5 SCfosetil-aluminijum+fenamidon VERITA
hlorotalonil+azoksistrobin ORTIVA OPTI 480 SC Plamenjača, crna pegavost
ciramZIRAM ZORKA
RđeFITOCIRAM 75-SCIRAM S-75
Tab. 19. Fungicidi za zaštitu mrkve
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
iprodion DIONAL 500-SC Crna pegavost, truležihlorotalonil+pirimetanil PEHAR PLUS Pegavost lista
azoksistrobin QUADRIS Pepelnica, crna pegavost lista
5.2. Fungicidi za zaštitu povrtarskih useva 5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze
53
trifloksistrobin ZATO 50-WG Čađava pegavost lista i krastavost ploda, pepelnica, trulež uskladištenih plodova
trifloksistrobin+kaptan FLINT PLUS Čađava pegavost lista i krastavost plodaciprodinil+fludioksonil SWITCH 62,5-WG Truleži, antraknoze, palež, Mucor spp.
fludioksonil GEOXE 50-WG*
Truleži uskladištenih plodovakarbendazim GALOFUNGIN 500-SCtiofanat-metil FUNOMIL
Bacillus suptilis F-STOP Trulež plodova
boskalid+piraklostrobin BELLIS* Pepelnica, čađava pegavost lista i krastavost ploda, truleži plodova
svi navedeni fungicidi se primenjuju u zasadu jabuke;* fungicidi za primenu i u zasadu kruške; ** fungicidi za primenu i u zasadu dunje
Tab. 21. Fungicidi za zaštitu zasada breskve i kajsije
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
Cu iz bakar oksi-hlorida
BAKARNI OKSIHLORID-50*
Kovrdžavost i šupljikavost lišćaBAKROCID S-25*BAKROCID S-50*
BAKARNI KREČ-50*BEVEBLAU KREČ*
Cu iz bakar hidroksidaBLAUVIT* Kovrdžavost i šupljikavost lišća, sušenje
cvetova i grančica i mrka trulež plodovaFUNGURAN-OH
Kovrdžavost lišćaFUNGOHEM-SC
Cu iz bakar oksi-hlorida+mineralno ulje PLAVO ULJE
Cu iz bakar hidroksida+parafinsko ulje MODRO ULJE
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA S-20*
Kovrdžavost i šupljikavost lišća, crni rakBORDOVSKA ČORBA
WP-20*KUPRABLAU-WP*
Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN*Cu iz bakar sulfata trobaznog CUPROXAT
Kovrdžavost i šupljikavost lišćaCu iz bakar oksisulfata KUPRAGRINditianon DELAN 700-WG
kaptan
MERPAN 50-WP*
Šupljikavost lišćaCAPTAN 50-WP*
VENTURION*KAPTAN 48-SC*MERPAN 48 SC*
CAPI* Šupljikavost lišća, plamenjačaMETOD 480-SC* Šupljikavost lišća
prohloraz manganhlorid kompleks OCTAVE Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodova, pegavost lista
52
metiram POLYRAM-DF*
Čađava pegavost lista i krastavost ploda
dodin SYLLIT 400-SC
miklobutanilSYSTHANE 240 EC
SYSTHANE 12-E
hlorotalonilDAKOFLO 720-SC
ODEON 82,5-WDG
tetrakonazol EMINENT 125-ME Čađava pegavost lista i krastavost ploda, pepelnica
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidriksida
BORDOVSKA ČORBA S-20* **
Čađava pegavost lista i krastavost ploda, crni rak**
BORDOVSKA ČORBA WP-20* **
KUPRABLAU-WP* **Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN* **
ditianon+piraklostrobin TERCELČađava pegavost lista i krastavost ploda,
pepelnicafenbukonazol INDAR 5 EWflutriafol IMPACT 25-SC
meptildinokap KARTHANE GOLD 350 EC
Pepelnica
sumpor
SUPER SUMPORWETSUL
KUMULUS-DFKOSSAN-WG
WEBESANKOLOSUL
COSAVET 80-DFTHIOVIT JET 80-WG
parafinsko belo ulje+sumpor iz kalcijum polisulfida VEKTAFID S
buprimat NIMROD 25-ECpenkonazol TOPAS 100-ECtriadimefon WEBETON
difenokonazol
SEKVENCAVENTOR
RAYOK EC*
Čađava pegavost lista i krastavost ploda, pepelnica
SCORE 250-EC*SCOOTER 250-ECHEMOKONAZOL
250-EC*AGROSKOR 250-EC*
Čađava pegavost lista i krastavost plodaPINORE 250-ECBEVESKORE
difenokonazol+izopirazam EMBRELIA 140 SC Čađava pegavost lista i krastavost ploda, pepelnicapirimetanil+flukvinkonazol CLARINET
tebukonazolMYSTIK 250-EC
Čađava pegavost lista i krastavost plodaAKORDmankozeb+tebukonazol AKORD PLUStebukonazol+tolilfluanid FOLICUR EM 50-WP
Čađava pegavost lista i krastavost ploda, pepelnica
kresoksim-metil
STROBY-DFARDENT 50-SCROBY 50-WG Čađava pegavost lista i krastavost ploda
5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze 5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze
54 55
kaptan
MERPAN 50-WP* **
Plamenjača, šupljikavost listaCAPTAN 50-WP* **VENTURIN* **
KAPTAN 48-SC* **MERPAN 48 SC ** Šupljikavost lista
CAPI* ** Plamenjača, šupljikavost listaMETOD 480 SC* ** Šupljikavost lista
folpet FOLPAN 50-WP Plamenjača, rđa
iprodion+tiofanat-metil KUBIK PLUS** Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež plodova
KUBIK EKSTRA ** Siva/mrka trulež
dodin CHROMODIN S-65* ** Mrka pegavost lista* **AGRODIN 65 WP* **tiofanat-metil*** GALFUNGIN T
Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež plodova
iprodion *** DIONAL 500-SCiprodion+karbendazim*** KUBIK
propikonazol*** PRESING
prohloraz+tebukonazol*** ZAMIR 400 EWMYSTIC PRO 500 EC
ditianon*** DELAN 700-WG Siva pegavost lista, šupljikavost lista
prohloraz***LENTOS 400 Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodova, mrka pegavostMIRAGE Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodovahlorotalonil*** BRAVO 720-SC Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodova, šupljikavost listaboskalid+piraklostrobin*** SIGNUM Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodovasmesa primarnog i
sekundarnog kalijum fosfita+hlorotalonil***
FENIKS Pegavost lista
svi navedeni fungicidi se primenjuju u zasadu šljive;* fungicidi za primenu i u zasadu trešnje; ** fungicidi za primenu i u zasadu višnje; *** fungicidi za primenu samo u zasadu višnje
Tab. 23. Fungicidi za zaštitu jezgrastih vrsta voćaka (badem i leska)
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
kaptan
KAPTAN 48-SC
Šupljikavost listaCAPTAN 50-WP
VENTURIONCAPI
Cu iz bakar hidroksida BLAUVIT Kovrdžavost i šupljikavost lista, sušenje grančica i mrka trulež plodova
Cu iz bakar oksihlorida
BAKROCID S-25 Kovrdžavost i šupljikavost listaBAKARNI
OKSIHLORID-50
Šupljikavost listaBAKROCID S-50
BAKARNI KREČ-50BEVEBLAU KREČ
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidriksida
BORDOVSKA ČORBA S-20
Kovrdžavost i šupljikavost listaBORDOVSKA ČORBA
WP-20KUPRABLAU-WP
Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMENiprodion* DIONAL 500-SC Siva trulež
* fungicid za primenu samo u zasadu leske
iprodion DIONAL 500-SC*Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež
plodovaboksalid+piraklostrobin SIGNUMciprodinil CIPRODEX
dodin SYLLIT 400-SC
Kovrdžavost lišćaciram
ZIRAM ZORKAFITOCIRAM 75-S
CIRAM S-75DIZIRAM 76 WG
AGRICIRAM
hlorotalonilELECT-500
DAKOFLO 720-SCODEON 82,5-WDG
sumporKOLOSUL
PepelnicaWEBESAN
tebukonazol AKORD* Truleži plodovafludioksonil GEOXE 50-WG Prouzrokovači bolesti tokom skladištenja
ciprodinil+fludioksonil SWITCH 62,5-WG Truleži, antraknoze, palež, Mucor spp.iprodion+tiofanat-metil KUBIK EKSTRA Siva i mrka trulež
propineb NIJANSA-WG* Plamenjača
svi navedeni fungicidi se primenjuju u zasadu breskve; * fungicidi za primenu i u zasadu kajsije;
Tab. 22. Fungicidi za zaštitu zasada šljive, trešnje i višnje
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
prohloraz manganhlorid kompleks OCTAVE* **
Sušenje cvetova i grančica i mrka trulež plodova
tebukonazol FOLICUR 250-EW **AKORD WG **
difenokonazol SEKVENCE**fenbunkonazol INDAR 5 EW
ciprodinil CIPRODEX **
Ci iz bakar oksihlorida
BAKROCID S-25* **
Šupljikavost lista
BAKARNI OKSIHLORID-50* **BAKROCID S-50* **
BAKARNI KREČ-50* **BEVEBLAU KREČ* **
Cu iz bakar oksisulfata KUPRAGRIN* **Cu iz bakar sulfata trobaznog CUPROXAT **
Cu iz bakar hidroksida BLAUVIT* ** Šupljikavost lista, sušenje cvetova i grančica i mrka trulež plodova
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA S-20* **
Šupljikavost listaBORDOVSKA ČORBA WP-20* **
KUPRABLAU-WP* **Cu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN* **
mankozebMANKOGAL-80* ** Plamenjača
Mrka pegavost lista* **BEVESAN 45-M* **DITHANE 45-M* **
ciramZIRAM ZORKA* **
Šupljikavost listaFITOCIRAM 75-S* **CIRAM S-75* **
5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze 5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze
56 57
Tab. 24. Fungicidi za zaštitu jagodastih vrsta voćaka (malina, jagoda i kupina)
Aktivna materija Preparat Za suzbijanje prouzrokovača oboljenja
pirimetanil MYTOS *
Siva trulež
PYRUS 400-SCfenheksamid TELDOR 500-SC
ciprodinil+fludioksonil SWITC 62,5-WG **boskalid+piraklostrobin SIGNUM *
pirimetanil PEHAR *Pytium oligandrum POLYVERSUM
prosimidon PROMIX 26-Fiprodion DIONAL 500-SC
Cu iz bakar oksi-hlorida CUPROZIN 35-WP
Sušenje lastaraazoksistrobin AZAKA 250 SCQUADRIS
Cu iz bakar hidtoksida BLAUVIT TEČNItebukonazol AKORD WG
mankozeb+metalaksil-M RIDOMIL GOLD MZ 68-WG Plamenjača
svi navedeni fungicidi se primenjuju u zasadu maline;* fungicidi za primenu i u zasadu jagode; ** fungicidi za primenu i u zasadu kupine;
Tab. 25. Fungicidi za zaštitu zasada vinove lozeAktivna materija Preparat Za suzbijanje
prouzrokovača oboljenjamankozeb+dimetomorf ACROBAT MZ-WG
Plamenjača
ditianon+dimetomorf FORUM GOLD
propineb ANTRACOL WP-70ANTRACOL 70-G
kaptan
CAPTAN 80-WGMETOD 480-SCMERPAN 50-WPCAPTAN 50-WP
VENTURIONCAPI Plamenjača, crna trulež
Cu iz bakar oksi-hlorida
CUPROZIN 35-WP
Plamenjača
BAKROCID S-25BAKARNI
OKISHLORID-50BAKROCID S-50
BAKARNI KREČ-50BEVEBLAU KREČ
NEORAM 37,5-WGCu iz bakar oksi-
hlorida+mandipropamid PERGADO C 27Cu iz bakar sulfata pentahidrata
i kalcijum-hidroksidaCUPERVAL
BLUE BORDOCu iz bakar hidroksida i
kalcijum hloridaCUPRABLAU-Z
CUPRABLAU-Z ULTRA
Cu iz bakar hidroksida
BLAUVIT TEČNI
PlamenjačaFUNGOHEM-SC
BLAUVITFUNGURAN-OH
VITRA
Cu iz bakar hidroksidaKOCIDE-200
PlamenjačaCHAMP DP
BLUE JET 50-DF
Cu iz bakar sulfata i kalcijum hidroksida
BORDOVSKA ČORBA 100-SC
BORDOVSKA ČORBA S-20
Plamenjača, crna trulež, crvenilo lišćaBORDOVSKA ČORBA WP-20
KUPRABLAU-WPzoksamid+Cu iz bakar sulfata AMALINE FLOW
Plamenjača
Cu iz bakar oksi-hlorida i cink karbonata BAKARNI KREČ SUPER
ciramZIRAM ZORKA
FITOCIRAM 75-SCIRAM S-75
mankozeb
VILOZEBDITHANE DG NEOTEC
PENNCOZEB-WGCAIMAN
PREVENT 80-WPDITHANE M-45MANKOGAL-80 Plamenjača, crna pegavostBEVESAN 45-M
mankozeb+benalaksil FANTIC M
Plamenjača
mankozeb+cimoksanil
CURZATE M-WGVILKOSAN
SOLACEVOKAL
mankozeb+zoksamid ELECTIS 75-WGpropineb+cimoksanil VOKAL P
Cu iz bakar oksi-hlorida+cimoksanil CURZATE R-WG
cimoksanil+famoksadon EQUATION PRO-WG
folpet FOLPAN 80-WDGFOLPAN 50-WP Plamenjača, crvenilo lišća
foplet+dimetomorf FORUM STAR
Plamenjača
SPHINX EXTRA WDG
folpet+metalaksil-M
RIDOMIL GOLD COMBI 45-WG
RIDOMIL GOLD MZ 68-WG
folpet+mandipropamid PERGADO F 45-WG
folpet+iprovalikarbMELODY COMBI
MELODY COMBI 43,5-WP
fosetil-aluminijum
FOSTONIK 80-WPLEGAT
MIKAL FLASHFANTIKAL-WPMIKAL 75-WP
fosetil-aluminijum+folpet SALOMEA 75-WGfosetil-aluminjum+fluopikolid PROFILER
metiram POLYRAM-DFfosetil-aluminijum+fenamidon VERITA
cijazofamid MILDICUTmankozeb+valifenal VALIS M
5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze 5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze
58
propikonazol
TILT 250-EC
Pepelnica
BUMPER 25-ECPRESING
propikonazol+tebukonazol NOMAD MEC
kvinoksifen CRYSTAL 250-SCCRYSTAL 250-SC
miklobutanil SYSTHANE 240 ECSYSTHANE 12-E
miklobutanil+kvinoksifen POSTALON 90 SCtebukonazol+triadimenol+
spiroksamin FALCON EC-460
tebukonazol
FOLICUR 250-EWAKORD
AKORD WGTEBUSHA 25% EW
MYSTIK 250-ECflukvinkonazl FLAMENCO
flutriafol IMPACT 25-SC
Pepelnica
meptildinokap KARATHANE GOLD 350
sumpor
SUPER SUMPORKUMULUS-DFKOSSAN-WG
WEBESANWETSULKOLOSULWEBESAN
THIOVIT JET 80-WGWEBESAN
SUMPOR PRAH-Fkresoksim-metil STROBY-DF
penkonazol TOPAS 100-ECdifenokonazol+ciflufenamid DYNALI 090 DC
difenokonazol SEKVENCAtriflumizol TRIFMINE 30-WP
boskalid+kresoksim-metil COLLISboskalid CANTUS Pepelnica, siva trulež
prokvinazid TALENDO Pepelnicametrafenon VIVANDO
pirimetanilPYRUS 400-SC
Siva trulež
PEHARMYTHOS
prosimidon PROMIX 26-Fciprodinil+fludioksonil SWITCH 62,5-WG
fenheksamid TELDOR 500-SCciprodinil CIPRODEX
Pythium oligandrum POLYVERSUMiprodion DIONAL 500-SC
metiram+piraklostrobin CABRIO TOP Plamenjača, pepelnica
azoksistrobinQUADRISQUEEN Plamenjača
AZAKA 250 SC
Plamenjača, pepelnicafolpet+azoksistrobin QUADRIS MAX
folpet+triadimenol SHAVIT F 72 WDGSHAVIT-F
Cu iz bakar sulfata trobaznog CUPROXATPlamenjača, crvenilo lišćaCu iz bakar sulfata PLAVI KAMEN
Cu iz bakar oksisulfata KUPRAGRINtebukonazol+tolilfluanid FOLICUR EM 50-WP Plamenjača, pepelnica, siva trulež
Literatura
Literatura
1. Anonymous (2006): ISTA Method Validation for Seed Testing, Secretariat, Basserdorf, Switzerland.
2. Anonimus (2013): Pravilnik o kvalitetu semena poljoprivrednog bilja Sl.list, br. 34/2013.
3. Anonymous (2009): FRAC Code List©*: Fungicides sorted by mode of action (including FRAC Code numbering) http://www.frac.info/frac/publication/anhang/FRAC_CODE_LIST.pdf
4. Bagi, F., Bordnar, K. (2012): Fitomedicina. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet.
5. Copping, L.G. (2009): The Manual Biocontrol Agents. Fourth Edition of the Biopesticide Manual, BCPC, Hamphsire, UK.
6. Grahovac, M., Inđić, D., Lazić, S., Vuković, S. (2009): Biofungicidi i mogućnosti primene u savremenoj poljoprivredi. Pesticidi i fitomedicina, 24 (4), 245-258.
7. Inđić, D. i Vuković, S. (2012): Praktikum iz fitofarmacije (fungicidi i zoocidi). Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
8. McBeen, C. (ed.) (2012): The Pesticide Manual, 16th edition. British Crop Protection Council, Farnham.
9. Sekulić, J. i Jeličić, S. (2013): Sredstva za zaštitu bilja u prometu u Srbiji 2013. Biljni lekar, Br 1-3, Društvo za zaštitu bilja Srbije, Novi Sad.
10. Šovljanski, R. i Lazić, S. (2007): Osnovi Fitofarmacije. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
5.3. Fungicidi za zaštitu zasada voća i vinove loze
Evropsku uniju čine 28 zemalja članica koje su odlučili da postupno povežu svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su,tokom razdoblja proširenja u trajanju više od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokratije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturnu raznolikost, toleranciju i lične slobode. Evropska unija posvećana je deljenju svojih postignuća i svojih vrednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.
Ova publikacija izrađena je uz pomoć EU. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost nosioca ovog projekta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledište Evropske unije.
Projekat finasira EU This project is funded by the European Union