1. UVOD

Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavači da bi nekoj robi odredili cijenu i

količinu. Iako je tržišni mehanizam zadivljujući način proizvodnje i alociranja dobara, ponekad

manjkavosti tržišta dovode do neefikasnosti i tada država nastupa kako bi ispravila greške.

Predmet seminarskog rada su funkcije tržišta i tržišni mehanizam. Cilj seminarskog rada je

upoznati se sa pojmom tržišta i njegovim vrstama, odnosno sa vrstama tržišnih funkcija i pojmom

tržišnog mehanizma, njegovom načinu djelovanja, efikasnosti itd.

U izradi seminarskog rada korištena je dostupna stručna i znanstvena literatura te internetski

izvori. Za opisivanje i definiranje pojmova korištena je metoda deskripcije, povijesna metoda za

donošenje zaključaka na temelju povijesnih iskustava,statistička metoda za tablično i grafičko

prikazivanje, te metoda analize i sinteze.

Rezultati rada prikazani su kroz pet poglavlja:

U Uvodu su navedeni predmet i cilj rada, izvori podataka i metode prikupljanja, te struktura rada.

Drugi dio rada pod naslovom Tržište i funkcije tržišta definira pojmove tržišta i vrste tržišnih

funkcija.

U trećem dijelu pod naslovom Tržišni mehanizam definirali smo pojam tržišnog mehanizma,

njegovo djelovanje, te trenutak kada je nužno zatražiti pomoć države kako bi se postigla

sigurnost, efikasnost, jednakost i ostali elementi uspješne privrede.

Zaključak je četvrti, završni dio i sinteza svega navedenog u radu.

2. TRŽIŠTE I FUNKCIJE TRŽIŠTA

Tržište predstavlja skup kupaca i prodavača koji putem svojih stvarnih ili potencijalnih

međusobnih djelovanja određuju cijenu proizvoda ili grupe proizvoda. Definiranje tržišta znači

određivanje kupaca i prodavača koji posluju na nekom tržištu.

Tradicionalno, pod pojmom tržišta podrazumijevalo se mjesto na kojem su se susretali kupci i

prodavatelji kako bi razmijenili svoje proizvode. U osnovi, postoji pet tržišta i njihovi međusobni

odnosi i to:

tržište resursa (sirovina, rada, kapitala, itd)

tržište proizvođača

tržište posrednika

potrošačka tržišta i

vladina tržišta 1

Funkcije tržišta su:

selektivna funkcija;

alokativna funkcija;

distributivna funkcija;

informativna funkcija i

razvojna funkcija.

Selektivna funkcija

Tržište je najbolji mehanizam provjere potreba i želja sudionika razmjene koje obavlja selekciju

potrebnih proizvoda, odnosno izdvaja najuspješnije proizvode.

1 Što je ekonomija?, ppt,http://www.gradst.hr/files/katedre (10.12.2009.)

2

Zakon ponude i potražnje motiviše i nagrađuje privredne subjekte koji su efikasniji i

produktivniji, a kažnjava one koji su ekonomski neefikasni i nedovoljno produktivni. 2

Alokativna funkcija

Tržište dovodi do efikasne alokacije (razmještaja) proizvodnih čimbenika i efikasnog izbora proizvodnih postupaka.

Distributivna funkcija

Tržište obavlja primarnu raspodjelu novostvorene vrijednosti, tj. dohotka između svih sudionika

društvene proizvodnje. Dohotci vlasnika inputa proizvodnje predstavljaju nacionalni dohodak i

njihov zbroj jednak je veličini domaćeg proizvoda, tako da se određivanjem cjena inputa

proizvodnje opredjeljuje raspodjela nacionalnog dohotka.

Informativna funkcija.

Uspoređujući postojeće informacije sa informacijama sa tržišta, privredni subjekti i domaćinstva

donose svoje odluke o privrednim aktivnostima, odnosno kupovini roba i usluga.

Razvojna funkcija

Razvojna funkcija prisiljava poduzetnika na unošenje racionalnosti u gospodarsko djelovanje i

stalnu brigu o razvoju, radi konkurencije

Pod strukturom tržišta podrazumijeva se:3

broj kupaca i prodavatelja na tržištu,

stupanj diferencijacije proizvoda,

sloboda pristupa tržištu, 2Prof.dr Jovo Jednak, Informativna funkcija, PREDAVANJE http://www.vps.ns.ac.yu/arhiva/Jednak (10.12.2009.)3 Ibid.

3

informiranost proizvođača i potrošača, te

veličina, odnosno jačina pojedinih proizvođača i potrošača.

3. TRŽIŠNI MEHANIZAM

4

Tržni mehanizam je oblik ekonomske organizacije u kojoj pojedinačni potrošači i proizvođači

međusobno komuniciraju kroz tržište, kako bi riješili tri središnja problema ekonomske

organizacije.

Kako tržni mehanizam djeluje u određivanju plaća, cijena, proizvodnje (outputa) i ostalih

ekonomskih varijabli?

Izravno, tržište znači mjesto gdje se dobra kupuju i prodaju. U srednjem vijeku tržišta nastaju

kao trgovačka središta gradova i sela.

Tržište se može razumjeti u vrlo općenitom smislu kao bilo koje mjesto ili uređenje gdje

prodavači i kupci obavljaju posao.

Tržište je dogovor - uređenje (aranžman) kojim kupci i proizvođači proizvoda međusobno

djeluju (komuniciraju) u određivanju cijena i količina (tih) proizvoda.

Suočenjem prodavača i kupaca na tržištima raznih roba, usluga i ostalog tržište rješava tri

problema istodobno i to:

1. Koje stvari odnosno dobra proizvesti?

- određeno je potražnjom potrošača. Poduzeća su vođena željom za ostvarenjem najvećeg

mogućeg profita, koji su zapravo neto prihodi odnosno razlika između ukupnih prihoda od

prodaje i ukupnih troškova. Poduzeća su privučena visokim profitima u proizvodnji dobara s

najvećom potražnjom, a po istom principu poduzeća napuštaju područja u kojima gube novac.4

2. Kako proizvesti stvari?

- određeno je konkurencijom između različitih proizvođača. Najbolji način za proizvođače da

izdrže cjenovnu konkurenciju i da maksimaliziraju profit je održati troškove na minimumu

primjenom najučinkovitijih proizvodnih metoda.

3. Za koga se proizvode stvari? - određeno je ponudom i potražnjom na tržištu proizvodnih

faktora.5

4 Samuelson P.A., Nordhaus W., Ekonomija, Mate, Zagreb, 1992, str 38

5Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Vjekoslav Par, Mikroekonomija u agrobiznisu, nastava http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1179_uvod.pdf (12.12.2009.)

5

Tržišta faktora određuju nadnice, zemljišne rente, kamatnjake i profite i takve cijene zovu se

cijene proizvodnih faktora.

Tendencije cijena na slobodnom tržištu se mijenjaju dok se tržište ne “očisti”. Tržišta se “čiste”

kada je potraživana količina jednaka ponuđenoj količini pri trenutnoj cijeni. Ravnotežna cijena je

cijena pri kojoj je potražnja jednaka ponudi.

Graf 1: Tržišni mehanizam

Izvor: Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Vjekoslav Par, Mikroekonomija u agrobiznisu, nastava http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1179_uvod.pdf (12.12.2009.)

U ravnoteži nema manjka ni viška potražnje, nema viška ni manjka ponude, a svi planovi o

kupnji i prodaju pri datoj (ravnotežnoj) cijeni se mogu provesti.

Kada je tržišna cijena je iznad ravnotežne, pojavljuje se višak ponude, pritisak cijena na dole,

potraživana količina raste a ponuđena količina se smanjuje, a tržište se prilagođava sve dok se ne

uspostavi nova ravnoteža.

Graf 2 : Tržišna cijena iznad ravnoteže

6

S

P0

Q0

1. Cijena je iznad ravnotežne – P1

2. Qs > QD3. Cijena pada do

ravnotežne4. Tržište se

prilagođava i uspostavlja ravnotežu

P1

Višak ponude

QSQD Količina

Cijena(KNpo jedinici)

D

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

Kada je tržišna cijena je ispod ravnotežne pojavljuje se višak potražnje, pritisak cijena na gore,

potraživana količina se smanjuje a ponuđena količina raste, tržište se prilagođava sve dok se ne

uspostavi ravnoteža, ponuda i potražnja određuju ravnotežnu cijenu.

Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi

ravnotežu.

Graf 3: Tržišna cijena ispod ravnoteže

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

Ponuda i potražnja određuju ravnotežnu cijenu.

7

Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi

ravnotežu. Ovaj mehanizam efikasno djeluje samo na konkurentskom tržištu!6

3.1. Promjene u tržišnoj ravnoteži

Ravnotežne cijene su određene relativnim odnosima ponude i potražnje.

Promjene u ponudi i/ili potražnji mijenjat će i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu na

slobodnom tržištu.

Graf 4 : Promjene u tržišnoj ravnoteži –pad cijena sirovina

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

Graf 5: Promjene u tržišnoj ravnoteži –porast dohotka

6Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

8

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

Graf 6: Promjene u tržišnoj ravnoteži –porast dohotka i pad cijena sirovina

Izvor: Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt, http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (13.12.2009.)

Kada se ponuda i potražnja mijenjaju istovremeno, utjecaj na ravnotežnu cijenu i količinu je

određen:

□ Relativnom veličinom i smjerom promjene

□ Nagibom krivulja ponude i potražnje.

3.2. Ekonomska uloga države

9

Iako tržišni mehanizam ima mnogo prednosti, njegovi promašaji ponekad dovode do nedostataka

u ekonomskim rezultatima procesa reprodukcije. U tim se slučajevima može umiješati država

kako bi uklonila nedostatke. Njezina uloga u suvremenim društvima je osigurati efikasnost,

ispraviti nepravednosti u raspodjeli dohotka i potaknuti ekonomski rast i stabilnost.U slučajevima

kad na tržištu vlada nesavršena konkurencija ili kad se javljaju eksternalije, tržišta ne mogu

osigurati efikasnu alokaciju resursa. Nesavršena konkurencija, kao što su monopoli, uzrokuju

visoke cijene i nizak obujam proizvodnje. Kako bi se spriječile takve situacije države reguliraju

prošlog uvjete poslovanja poduzeća ili postavljaju zakonska7 antimonopolska ograničenja na

ponašanje poduzeća.

Eksternalije se javljaju kad djelatnosti izazivaju troškove ili prenose koristi na druge izvan tržišta.

Države mogu odlučiti da se umiješaju i reguliraju ta prelijevanja (npr. kod onečišćenja zraka) ili

da se pobrinu za javna dobra (npr. u slučaju obrane zemlje).Tržišta ne dovode nužno do

nepristrane razdiobe dohotka, ali mogu dovesti do neprihvatljivo velike nejednakosti dohotka i

potrošnje. U tom slučaju država može promijeniti model ostvarivanja dohodaka pomoću tržišnih

nadnica, renti, kamata i dividendi.8

Suvremene države upotrebljavaju oporezivanje kako bi povećale prihode za transfere ili

programe socijalne pomoći koji predstavljaju mrežu financijske sigurnosti za siromašne. Od

nastajanja makroekonomije, u 30.tim godinama stoljeća, države preuzimaju sve veću ulogu i

upotrebljavaju fiskalnu i monetarnu politiku da bi poticale ekonomski rast i produktivnost i da bi

ukrotile inflaciju i nezaposlenost u poslovnim ciklusima.

Mješovita ekonomija je dominirajući način ekonomske organizacije u suvremenim i razvijenim

industrijskim ekonomijama, u kojima tržište određuje većinu pojedinačnih cijena i količina, ali

država svojim programima oporezivanja, potrošnje i monetarnog reguliranja usmjerava

cjelokupnu ekonomiju.

4. ZAKLJUČAK

7 Sveučilište Zadar, D. Čičin-Šain, viši pred., Predavanje iz Osnova ekonomije, www.unizd.hr/LinkClick.aspx (13.12.2009.)8 Ibid.

10

Govoreći o tržišnim funkcijama vidjeli smo da se raščlanjuju na informativna funkciju,

selektivna funkciju, alokativna funkciju i distributivnu funkciju.

Informativna funkcija podrazumijeva kada tržište pruža jednu jednu opću informaciju o stanju

ponude i potražnje za određenom robom ili uslugom,a ta informacija nije ništa drugo tržišna

cijena. Selektivna funkcija podrazumijeva kada tržište vrši selekciju privrednih subjekata na taj

način što motivira i nagrađuje one privredne subjekte koji su efikasniji i produktivniji, a kažnjava

pa čak i udaljava iz privredne utakmice ostale privredne subjekte koji su neefikasni i nedovoljno

produktivni. Ova selekcija odvija se kroz proces konkurencije.

Alokativna funkcija podrazumijeva da se u onim djelatnostima u kojima raste cijena proizvoda

javlja mogućnost zarade ekstra dobiti, dok u drugim djelatnostima gdje cijene opadaju,

mogućnosti dobre zarade sužavaju se uz pojavu opasnosti formiranja gubitaka. Distributivna

funkcija je primarna raspodjela društvenog proizvoda i predstavlja postupak određivanja cijena

faktora proizvodnje na osnovu kojih njihovi vlasnici stječu dohotke i učestvuju u raspodjeli

novostvorene vrijednosti.

Vidjeli smo da je tržišni mehanizam veoma važan i za kupce i za prodavače, tj za cjelokupno

stanje na tržištu i da u slučaju tržišne neefikasnosti u pomoć dolazi država kako bi svojim

mjerama osigurala stabilnost, efikasnost, jednakost i stabilizaciju i rast privrednog sektora.

LITERATURA

11

I) Knjige:

1) Samuelson Paul A., Nordhaus William; Ekonomija, Mate, Zagreb, 1992, str 38

II) Internet:

2) Što je ekonomija?, ppt, http://www.gradst.hr/files/katedre (12.12.2009.)

3) Prof. dr Jovo Jednak, Informativna funkcija, PREDAVANJE,

http://www.vps.ns.ac.yu/arhiva/Jednak (10.12.2009.)

4) Agronomski fakultet, Prof. dr. sc. Vjekoslav Par, Mikroekonomija u agrobiznisu, nastava,

http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1179_uvod.pdf (12.12.2009.)

5) Ekonomski fakultet Zagreb, Osnove ponude i potražnje, ppt,

http://web.efzg.hr/dok//EPO/jsohinger/mikro (12.12.2009.)

6) Sveučilište Zadar, D. Čičin-Šain, viši pred.,Predavanje iz Osnova ekonomije,

www.unizd.hr/LinkClick.aspx (13.12.2009.)

POPIS GRAFOVA (SHEMA ILI SLIKA)

12

Red broj Naslov grafa(sheme ili slike) Stranica

1. Tržišni mehanizam 6

2. Tržišna cijena iznad ravnoteže 7

3. Tržišna cijena ispod ravnoteže 7

4. Promjene u tržišnoj ravnoteži –pad

cijena sirovina 8

5. Promjene u tržišnoj ravnoteži –porast

dohotka9

6. Promjene u tržišnoj ravnoteži –porast

dohotka i pad cijena sirovina 9

13