GASENJE, PRESTANAK OBLIGACIJA (uopste)Svaki obligacioni odnos nastaje da bi se njime postigao odreeni cilj sto znaci da ce obligacija trajati privremeno tj. dok se ne ostvari taj cilj.Kad cilj bude ostvaren obligacija se gasi ali obligacija ce se ugasiti i kad se cilj izgubi bude osujecen. U naoj literature zastupljena je klasifikacija na voljne i nevoljne.Postoje 2 grupe gasenja obligacija sa stanovita cilje obligacionog odnosa:1.Gasenje usljed namiranja povjerioca ( ispunjenje, deponovanje i prodaja dugovane stvari)2.Gasenje bez namirenja povjerioca (svi ostali nacini)

ISPUNJENJE (pojam i pravna priroda)Ispunjenje jee izvrsenje dugovane cinidbe cime se potpuno zadovoljava interes povjerioca a duznik se oslobaa obaveze. U teoriji se ispunjenje jos naziva i isplata. U rimskom pravu zove se solution-odvezivanje, razrjesenje, rijesenje. Putem obligacije neko se vezuje a putem solucije se odvezuje.Sadrzina ispunjenja zavisi od onogasto se duguje. Pa se isplata moze sastojati u predaji stvari, vrsenju usluga, davanju nadoknade, u povracaju onoga sto je neosnovano steceno.Ispunjenje je fizicka radnja a ne pravni posao, jer kod isplate saglasnost nije nuzna tako npr.ako lice A dugujelicu 1000 eura pa mu ih uplati na racun, smatrace se d je izvrsio isplatu cak i kada lice B smatra da je dao zajam a ne isplatu.

SUBJEKTI ISPLATE Subjekti isplate su najmanje dva lica: jedno koje vrsi isplatu i drugo koje primaisplatu.Lice koje vrsiisplatu se zove isplatilac. Isplatu vrsi duznik koji je poslovno sposoban. Ako je izvrsi poslovno nesposobno lice onda ce njegov sticalac imati pravo da osporava isplatu i trazi povracaj isplacenog. Poslovno nesposoban duznik moze izvrsiti isplatu kad jenesumnjivo da dug postoji i da je dospio za naplatu.Duznik ne mora licno izvrsiti isplatu osim ako se radi o obavezama koje su vezane za njegovu licnost. Tree lice moze izvrsiti isplatu po nalogu duznika. Bez njegove saglasnosti isplatu mogu izvrstitijemac, zalozni povjerilac, protivnik prebijanja kod Paulijanske tuzbe. Kad tree lice ispuni obavezu umjesto duznika za njega duznik odgovara kao za svog pomocnika i snosice troskove isplate. Duznik ne odgovara za trea lice koje vrsti isplatu bez njegovog znanja tj. saglasnosti.

ISPLATA SUBROGACIOM - Kad tree lice ispuni obavezu obligacija se gasi prema povjeriocu ali to tree lice moze stupiti na mjesto povjerioca pa ce duznik tada biti obavezan prema njemu. Dakle isplata sa subrogaciom postoji kad isplaceno potrazivanje pree na isplatioca. Postoji zakonska i voljna subrogacija. Zakonska subrogacija postoji kad tree lice (jemac, zalogodavac) ispati tui dug na njega ce po sili zakona prei povjeriocevo potrazivanje. Voljna subogacija nastaje na osnovu ugovora izmeu isplatioca i povjerioca a moze i na osnovu ugovora izmeu isplatioca i duznika. Ali u svakom sluaju do subrogacije dolazi u asu isplate.Isplata sa subrogaciom ima dvostruko dejstvvo: dunik se oslobaa obaveze prema povjeriocu a isplatilac preuzima povjerioeva prava prema duniku. Sa povjerioca na isplatioca prelaze i sporedna prava kojim je ispunjenje potraivanja osigurano. Pretpostavka je za to da je povjerioevo potraivanje u cjelosti ugaeno. Ako je ono isplaeno djelimino sporedna prava prelaze na isplatioca samo ukoliko nisu potrebna za ispunjenje ostatka povjerioevog potraivanja. Ali povjerilac i ispunilac mogu ugovoriti da e osiguranje koristiti srazmjerno svojim potraivanjima ili da e isplatilac imati pravo prvenstva naplate.Povjerilac mora isplatiocu predati sredstva kojim dokazuje ili osigurava potrazivanje. On mu ne moze predati stvar koju je primio od duznika kao zalogu osim ako zalogodavac ne pristine. Ali je obavezan da stvar dri i uva za isplatioca. Povjerilacne odgovara isplatiocu za postojanje i naplativost potrazivanja u vrijeme isplate. Ako je tree lice umjesto duznika ispunilo samo dio njegovog duga onda ce duznik imati dva povjerioca kojim duguje odvojeno.

KOME SE VRI ISPLATADug se mora isplatiti povjeriocu ili njegovom zastupniku. Ne moze se vrsiti treem licu. Povjerilac mora biti poslovno sposoban. Poslovno nesposobnom povjeriocu se moze izvrsti isplata samo kad je to korisno za njega ili kad se predmet isplate nalazi jos kod njega. Postojanje ovihuslova treba da dokae dunikl. Pored povjerioca dug se moe isplatiti izuzetno i treem licu:Ako su duznik i povjerilac tako ugovorili

Ako je tak odreeno zakonom

Ako je tako odreeno sudkom odlukom

Ako je tako odredio povjerilac(asignacijom)

Ako jetree lice cedent a duznik ne zna za cesiju

Ako je povjerilac naknadno odobrio isplatu treem ili se njome koristio

PREDMET ISPLATE Predmet isplate je samo ona cinidba koju duznik duguje. Pa povjerilac ne moze nista vie traziti osim ako se radi o fakultativnoj obavezi. Ukoliko dunik preda kao isplatu neku stvar koju ne duguje povjerilac ako je bio u zabludi ima pravo da je vrati duniku i da od njega zahtijeva dugovanu stvar. Ako se duguje predaja stvari odreene po rodu mora se datistvar srednjeg kvaliteta osim ako se nisu drugaije dogovorili. Duznik mora dug isplatiti odjednom , a u djelovima samo u tri slucaja:1.Kad priroda obaveze tako nalaze2.Kad je to ugovoreno3.Kad mu se nudi isplatu novcanog duga a nema interes da odbije djelimicno ispunjenjePredmet ispunjenja se moze zamijeniti samo saglasnoscu povjerioca i duznika. Npr.umjesto novcane sume da se da neka stvar priblizne vijednosti (zamjena ispunjenja-datio in solutum). Kad povjerilac pristane na zamjenu ispunjnja ne moze vise traziti ranije stvari koja je zamijenjena. Moe se desiti da ta stvar ima izvjesne pravne ili fizike nedostatke. ZOO stoji na stanovitu da je zamjena ispunjenja teretn pravni posao i da dunik odgovara za nedostatke stvari. Ali zakon priznaje povjeriocu pravo daumjesto zahtjeva po ovom osnovu moe traiti da mu dunik ispuni prvobitno poztraivanje i da mu nadoknadi tetu. Jedino od jemca ne moe zahtijevati namirenje prvobitnog potraivanja jer su oni obavijeteni da je dug izmiren surogatom.Od zamjene treba razlikovati davanje radi ispunjenja (datio solvendi causa), koja postoji kad duznik preda povjeriocu neku svoju stvar ili mu ustupi svoje potrazivanje da bi povjerilac prodajom odnosno naplatom namirio svoje potrazivanje, a visak vratio duzniku.

VRIJEME IMJESTO ISPUNJENJA OBLIGACIJEMjesto isplate je mjesto u kome dugovanu radnju treba preduzeti. To mjesto moze biti odreeno zakonom ili pravnim poslom. Jednostrano odreivanje mjesta isplate punovano je ako druga strana pristane na to. Osim toga ono se moe jo odrediti po svrsi posla, prirodi obaveze ili ostalim okolnostima. Obavezee kojese odnose na nepokretne stvari ispunjavaju se u mjestu u kome se nalaze. Ako nije ni odreeno ni odredivo isplata se vrsi u mjestu u kom je duzik imao svoje sjediste odnosno prebivaliste ili boraviste. Novcane obaveze se ispunjavaju u mjestu u kom je povjerilac imao sjediste, prebivalite ili borav. Ako je kasnije povjerilac promijenio svoje sjedite, prebivalite ili boraviste pa to poveca troskove isplate ti troskovi cepadati na njegov teret.

Vrijeme isplate je trenutak od kog povjerilac moze traziti ispunjenje odnosno od kojeg duznik moze traziti da povjerilac primi isplatu. Vrijeme moze biti odreeno apsolutno (dies certus quando) ili relativno. Apsolutno je odreenokada je fiksirano kalendarom a relativno kada se vezuje za neki neizvjesni dogaaj (trei dan posle enidbepovjerioca).Vrijeme moze biti odredjeno zakonom ili ugovorom ili jednostrano. Ako je njegovo odreivanje ostavljeno na volju povjerioca ili dunikapa ovlaenik to ne uini ni posle opomene druga strana moe zahtijevati od suda da odredi razum rok za ispunjenje. Osim toga rok se moe odrediti s obzirom na svrhu posla, prirodu obaveze i ostale okolnosti.Kad je odreen rok prije njega se ne moze ni ponuditi ni traziti isplata. Meutim duznik moze i prije roka isplati samo kad je rok ugovoren u njegovom interesu ali duznik mora prvo obavijestiti povjerioca i paziti da to ne bude u nevrijeme.Povjerilac moze traziti ispunjenje prije roka u tri slucaja:Kad mu duznik nije obecao osiguranje

Kad duznik nije dopunio osiguranje koje je samanjeno bez povjerioceve krivice

Kad je rok ugovoren u povjeriocevom interesu

Za vrijem isplate novanih obaveza vaze dopunska pravila. Ako se plaanje vri preko banke ilidruge organizacije koja vodi raun povjerioca smatra se da je dug izmiren kad banci stigne novana doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dunikove banked a odobri raunu povjerioca iznos oznaen u nalogu. Ako je preko pote smatra se da je izmirio obavezu uplatom dunog iznosa poti a ako nije ugovoreno ovako onda kad povjerilac primi novcanu doznaku. Ako je plaanje ekovnom uplatnicom na odreen raun isplata se smatra izvrenom onda kad dunik uplati dugovani iznos u korist oznaenog rauna.

ISPUNJENJE NOVCANIH OBAVEZANovcana obaveza je obaveza koja glasi na odreenu svotu novca. Poto je novac stvar odreena po rodu ne duguju se po pravilu odreene novanice ve odreena suma ili vrrijednost novanica. ZOO drei se naela monetarnog nominalizma propisuje da je dunik obavezan da isplati onaj iznos novca na koji obaveza glasi izuzev kad je posebnim propisom odreeno neto drugo. Dakle kod nas nije usvojena valoristika teorija kod koje je duan da isplati sumu ija je kupovna mo ravna kupovnoj moi koju je u vrijeme nastanka obaveze imala suma koju nominalno duguje.Ona moze glasiti samo na zakonska sredstva placanja (euro). Meutim punovazna je i ona obaveza koja glasi na placanje u zlatu (zlatna klauzula) ili na neku stranu valutu (valutna klauzula). Isplata ovih obaveza se moze traziti samo u domacem novcu i to prema kursu koji vazi u trenutku ispunjenja. Moze se ugovoriti i tzv. kaluzula klinzne skale koja postoji kad je ugovoreno da ce cijena zavisiti od cijene materijala i rada kao iod drugih elemenata koji uticu na troskove proizvodnje u odreeno vrijeme i na odreenom trzistu. Klauzula klizne skale rasporeuje posljedice opadanja kupovne moi novca na obje strane.Duznik moze i prije roka ispuniti novcanu obavezu, ali ne moze obitiiznos kamate do dana dospjelosti obaveze. Dunik se ne moe punovano odrei svog prava. Pored glavnice dunik moe biti obavezan da plati ugovorenu kamatu koja izmeu fizikih lica ne moe biti vea od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaa natetne uloge po vienju. Zabranjen je anatocizam osim ako se u ulozi duznika ili povjerioca nalaze banke ili druge bankarske organizacije.

Uracunavanje isplate Dogaa se da povjerilac ima vie jednorodnih potraivanja od istog dunika a ono to dunik plati nije dovoljno da se ona sva podmiri. U tom sluaju postavlja se pitanje uraunavanja ili imputacie isplate odnosno koja se obaveza smatra isplaenom.Ako nema sporazuma duznika i povjerioca mjerodavno je ono to je odredio dunik prije ili prilikom isplate. Ali se moe desiti da o tome ne postoji ni sporazum ni jednostrana izjava dunika i tu se uracnavanje vrsi prema sledecim pravilima:a)Potrazivanja se namiruju prema redosljedu dospjelostib)Ako ih je vise istovremeno dospjelo prvo se namiruju onekoje su najmanje obezbijeene a ako su isto obezbijeene onda se prvo namiruju one koje su duzniku najveci teretc)Ako su u svemu jednake namiruju se redom kako su nastale a ako su istovremeno nastale ono sto je isplaceno srazmjerno se rasporedjujed)Prvose namiruju troskovi, pa kamate, pa glavnica

Dokazivanje isplate Dokazivanje isplate se vrsi priznanicom o primljenoj isplati. To je pismena isprava kojom povjerilac potvrdjuje da je primio isplatu kojom je njegova trabin namirena. Nju moe izdati i poslovno nesposoban dunik jer ona nije pravni posao ve dokaz o odreenoj injenici. Svako ko ispuni obavezu moze traziti da mu povjerilac izda priznanicu. A ako nece moze kod suda deponovati predmet svoje obaveze. Priznanica u rukama dunika povlai relativnu pretpostavku da je dug ugaen (ako je za glavnice onda i za kamate i trokove).Isplata se moze dokazivati i obveznicom koju duznik izdaje povjeriocu. Duznik ispunjenjem svoje obaveze moze traziti da mu je povjerilac vrati obveznicu. A ako ne moe daje vrati mora na zahtjev dunika izdati javno ovjerenu ispravu da je obaveza prestala. Za dunika kome je vraena obveznica vai pretpostavka da je obavezu potpuno ispunio.

DEPONOVANJE DUGOVANE STVARIAko se obaveza sastoji u predaji neke stvari duznik se moze osloboditi obaveze deponovanjem (polaganjem) te stvari kod suda. To mogu uraditi i sva zainteresovana lica. Ova mogunost nije pravilo ve izuzetak koju zakon dopusta samo u sluaju kad za to postoje odreeni razlozi na strain povjerioca. Deponovanje se moe izvriti samo kad dugovanu stvar nije mogue uruiti povjeriocu.Deponovanje se moze izvrsiti: 1)Kad je povjerilac u docnji; 2)Kad je povjerilac nepoznat; 3)Kad je neizvjesno ko je povjerilac; 4)Kad je nepoznato povjeriocevo mjesto boravka; 5)Kad je povjerilac poslovno nesposoban a nema zakonskog zastupnika.Za deponovanje je potrebno da se ispuni jedan od ovih uslova i jos dva opsta uslova koji se ticu stvari koja se deponuje i suda kod koga se deponuje: 1)Deponovati se mogu samo mrtve i pokretne stvari koje se mogu lako cuvati i koje ne zauzimaju veliki prostor. Ako ta stvar nije podesna za deponovanje duznik mze traziti da sud odredi lice koje ce tu stvar cuvati za racun i o trosku povjerioca. 2)Deponovanje se moze izvrsiti samo kod stvarno nadleznog suda u mjestu isplate osim ako zbog razloga ekonomicnosti i prirode posla to treba izvrsiti u mjestu gdje se stvar nalazi. Duznik mora o izvrsenom deponovanju obavijestiti povjerioca ako zna ko mu je povjerilac i gdje se nalazi.Posledice deponovanja 1.Deponovanjem se duznik oslobadja obaveza a ako je bio u docnji ona prestaje i prestaje teci kamata,2.Rizik slucajne propasti ii ostecenja stvri prelazi na povjerioca,3.Povjerilac snosi troskove deponovanja koje prelaze troskove koje je duznik duzan da snosi.Duznk moze opozvati deponovanje i uzeti stvar nazad. Tada ce se smatrati kao da deponovanja nije ni bilo pa ce njegovi jemci ostati u obavezi. O opozivu deponovanja duznik mora obavijestiti povjerioca ukoliko je on znao za deponovanje. Ali duznik nema pravao da uzme stvar nazad: 1.Kad se pred sudom odrekao tog prava; 2.Kad je povjerilac izjavio da uzima deponovanu stvar; 3.Ako je pravosnaznom odlukom utvreno da deponovanje zadovoljava uslove urednog ispunjenja.Deponovanje predstavlja odnoskoji se tie deponenta, suda (uvara) i povjerioca. Sud moe predate povjeriocu stvar samo pod uslovom koje jee dunik odredio (protivinidba). Predajom stvari povjeriocu se ne prenosi pravo svojine na nju jer je povjerilac to pravo stekao ve u trenutku deponovanja.

PREDAJA DUGOVANE STVARIDuznik se moze osloboditi obaveze tako sto ce prodati dugovanu stvar, a dobijeni iznos po odbitku trokova prodaje poloziti kod suda. Rije je po pravilu o stvarima koje pripadaju duniku i na koje je trebalo prenijetipravo svojine povjeriocu. Meutim to mogu biti i stvari povjerioeve koje je dunik imao samo u dravinu (npr. zakup).Pravo na prodaju ima drugorazrednu vrijednost. Duznik ima pravo da proda dugovanu stvar:
1. Ako je ona nepodesna za cuvanje2.Ako su troskovi cuvanja i odrzavanja stvari nesrazmjerni njenoj vrijednostiProdaja se vrsi javnim putem u mjestu isplate ili u drugom mjestu ako je to u interesu povjerioca. Ali ako stvar ima tekuu-trinu cijenu ili ako je male vrijednosti u poreenju sa trokovima javne prodaje dunik je moe prodati i sam. Ako se stvar moze brzo pokvariti ili propasti duznik je mora bez odlaganja prodati. U svakom sluaju mora obavijestiti povjerioca o namjeri da proda stvar kao i o izvrsenoj prodaji i deponovanju dobijenog novca.I lice kome je stvar data na uvanje zato to je nepodesna za sudski depozit moe zahtijevati od suda da naredi prodaju stvari ako mu trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku. U tom sluaju se najprije odbijaju trokovi prodaje i uvanja aostatak se polae kod suda za povjerioca.

PREBIJANJE (KOMPENZACIJA) pojam i usloviPod prebijanjem ili kompenzacijom podrazumijeva se gasenje uzajamnih i istovrsnih potraivanja izmedju istih lica usljed potiranja trabine. Ako su se stekli uslovi prebijanje moe izvriti svako ko ima poloaj i dunika i povjerioca prema nekome ak i protivno volji druge strane. Kod kompenzacije ucestvuju najmanje dva lica: lice koje vrsi prebijanje- kompenzant i lice sa kojimse vrsi kompenzacija kompenzat.Kompenzacija igra veliku ulogu u pravnom saobraaju jer zamjenjuje dvije isplate uz najmanje napore. Svaka strana plaa sebi ono to duguje drugoj strani, svaka gasi trabinu druge rtvovanjem vlastite trabine. Prebijanjem se izbjegava i rizik da jedna strana ispuni svoju obavezu prema drugoj a da sama ne bude u mogunosti da od nje naplati svoje potraivanje (rizik prethodne isplate) bilo zato to je ono zastarjelo ili to je dunik postao insolveentan. Prebijanje je esta pojava u meusobnim odnosima preduzea i drugih pravnih lica, jer da ne bi vrila isplatu u gotovom novcu preduzea se slue tzv. virmanskim raunima putem kojih prebijaju svoja uzajamna potraivanja tako da na kraju obraunskog perioda isplauju samo eventualnu razliku.Prebijanjem se ne mogu ugasiti sva potraivanja ve samo ona potrazivanja koja zadovoljavaju odreene zakonske uslove tj. koja su kompenzabilna. Ti uslovi su pozitivni i negativni.U pozitivne uslove spadaju: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost, likvidnost potrazivanja.

Uzajamnost -Uzajamna su sva potrazivanja koja postoje izmeu istih lica. Dakle prebiti se moze samo vlastito potrazivanje. Meutim zakon dozvoljava i prebijanje izmeu lica izmedju kojih nema uzajamnosti. Npr. jemac moze prebiti duznikovu obavezu premapovjeriocu sa duznikovim potrazivanjem od povjerioca.

Istovrsnost Znaci da potrazivanja glase na novac ili na druge zamjenjljive stvari istog roda. Istorodnost ne znaci da potrazivanja moraju imati jedanku vrijednost a tokoe ne moraju poticati iz istih pravnih osnova, ni mjesto ispunjenja im ne mora biti isto.

Dospjelost potrazivanja Prebiti se mogu samo dospjela potrazivanja. Mogu jedino ako je dunik pao pod steaj (jer dospijeva u asu otvaranja steaja nad imovinom dunika). Trabine koje semogu isplatiti prije roka mogu se i prebiti.

Utuivost i Likvidnost Potraivanja moraju biti utuziva da bi se mogla prebiti. Zakon smatra da se dug moe prebiti i sa zastarjelim potraivanjem ako ono jo nije bilo zastarjelo u asu kada su se stekli uslovi za prebijanje. Medjutim potrazivanje kompenzata ne mora biti utuzivo dok potraivanje kompenzanta mora biti. Likvidna su ona koja su odreena i po sadrzini i po iznosu. Medjutim ZOO ne trazi likvidnost potrazivanja, moe izvriti kompenzaciju ak i kada je njegova protivtrabina sporna.

Negativni uslovi ak i kad postoje svi pozitivni uslovi prebijanje se ne moze izvrsiti ako je iskljuceno voljom zainteresovanih strana ili zakonom. Dakle prebijanje se moze iskljuciti ugovorom ili zakonom. Po ZOO ne mogu se prebiti :Potrazivanja koja se ne mogu zaplijeniti

Potrazivanje koje je nastalo namjernim prouzrokovanjem stete

Potrazivanje naknade stete kod ostecenja zdravlja ili prouzrokovanja smrti

Potrazivanja kod zakonskog izdrzavanja

Potraivanje stvariili vrijednosti stvari date duniku na uvanje ili posudu

NACINI PREBIJANJA - Postoje 3 nacina : po sili zakona, voljno, sudskoPo sili zakona Nastaje automatski cim se dvije kompenzabilne trabine nau jedna naspram druge tj. po sili zakona (ipso iurecompensatur). Prebijanje nastaje bez znanja i volje zainteresovanih strana pa potrazivanja moraju biti likvidna. Ovo pravilo je dispozitivne prirode. ZOO ne priznaje ovaj nacin prebijanja.Voljno Nastaje po volji zainteresovanih lica a moze biti ugovoreno i jednostrano.Ugovorno nastaje sporazumom zainteresovanih strana i za njega nisu potrebni posebni uslovi (pacrum de compensando). Poseban sluaj ugovora o kompenzaciji jeste ugovor o kontokorentu (tekuem raunu) kojim se predvia automacko prebijanje potraivanja bez izjave o tome.Jednostrano nastaje izjavom volje jedne strane drugoj strani da njeno potrazivanje zeli ugasiti zrtvovanjem svog potrazivanja. Moe se dati u bilo kojoj formi. Kompenzant mora biti poslovno sposoban i moraju se steci svipotrebni uslovi za kompenzaciju. Izjava o prebijanju ima retroaktivno dejstvo tj.prebijanje je izvrseno od momenta kad su se stekli uslovi za to.Ona se moze dati i u pranici pred sudom kada tuzeni prigovara potrazivanju tuzioca. Tada sud donosi odlukuo kompenzaciji pa se ona zato i zove sudska kompenzacija.

DEJSTVOPrebijanje dovodi do gasenja oba potrazivanja. Prebijanje se ne moze vise opozvati ili ponistiti sporazumom. Da bi se ugasilo potrazivanje one moraju postojati u vrijeme kompenzacije kao ida su jednake vrijednosti. Prebijanje ne moe biti na tetu treih lica koja su stekla pravo plodouivanja ili zaloge na jednoj od trabina.

OSTALI NAINI GAENJA OBLIGACIJA

OPROSTAJ DUGA (renissio) pojam, uslovi, dejstvoOprotaj ili otpust duga jenacin gasenja obligacija koji postoji kad se povjerilac odrekne svog potrazivanja. Oprostaj duga je moguc samo na osnovu saglasnosti duznika i povjerioca tj. zakljucenjem ugovora o oprostaju. Za ovaj ugovor nije potrebna forma. Povjerilac moze dug oprostiti djelimino ili u cjelosti. Povjerilac moze dati oprostaj uslovno. Ponuda zaugovorr o oprotaju moe se uiniti i preutno npr. vraanjem obveznice duniku.Ugovor o oprostaju nema uvijek isti osnov. Obicno je to dobrocini pravni posao kojim povjerilac cini poklon duzniku (animo donandi). Medjutim moze ga povjerilac uciniti i u sopstvenom interesu kao npr. zeli da mu duznik ispuni neku drugu obavezu. Takoe ovaj ugovor moze biti i apstraktan, tj.da se ne vidi pravni osnov.Djestvo -Oprostiti dug moze samopovjerilac koji svojim potrazivanjem moze raspolagati slobodno i punovazno. Oprostajem duga se gasi potrazivanje u cjelosti. Opstim oprostajem duga se gase sva povjerioceva potrazivanja prema duzniku osim onih za koja povjerilac nije znao da postoje u momentu oprostaja. Ako se oprosti dug jednom solidarnom duzniku doci ce do gasenja potrazivanja samo prema njemu dok se obaveza ostalih solidarnih duznika srazmjerno smanjuje. Oprostaj duga jemcu ne oslobaa glavnog duznika ali oprostaj duga glavnom duzniku oslobaa jemca. Oprotaj ne moe biti na tetu treih lica za njih oprotaj duga ostaje dez dejstva. Isto dejstvo kao i oprostaj duga ima i negativno priznanje. Negativno priznanje postoji kad povjerilac prizna da dug ne postoji ili da ne postoji obligacioniodnos iz koga bi dug morao nastati. To ini obino kada je dug neizvjestan ili kada ga dunik osporava. Osim toga mogu je i oprotaj sa manjim dejstvom u vidu ustanove pactum de non petendo kada povjerilac jednostrano obea duniku da nee od njega traiti naplatu potraivanja. Dunik se na ovaj nain ne oslobaa obaveze ve jedino moe istai prigovor ako ovaj zatrai isplatu. Moe ga dati na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Ipak za razliku od oprotaja pactum de non petendo ne ukida sporedna prava povjerioca niti pravo na prebijanje.

PRENOS (NOVACIJA) pojam, uslovi, dejstvoNovacija je sporazum duznika i povjerioca da ugase obligacioni odnos i zamijene ga novim odnosom. Ovaj institute potie jo iz rimskog prava gdje ima veliki znaaj jer rimskipravnici nisu znali za mogunost promjenu subjekata obligacionog odnosa bez promjene njegove sadrine. Novacija se primjenjuje u sluaju kada se neki nejasan ili neizvjestan obligacioni odnos hoe da zamijeni novim ili kada se npr. apstraktnom i dospjelomdugu eli produiti rok vaenja. S toga se esto umjesto novacije govori o zamjeni duga.Novaciju treba razlikovati od zamjene ispunjenja- jer se zamjenom ispunjenja duznik oslobadja obaveze prema povjeriocu, dok kod novacije on i dalje duguje ali novu obavezu. Takodje je treba razlikovati od poravnjanja je se poravnanjem ne stvara nova obaveza koja mijenja staru vec se samo neko sporno stanje poravnanjem resava.Uslovi:1.Namjera strana da izvrse novaciju (animus novandi)-Ugovorne strane moraju na nedvosmislen nacin izraziti namjeru da zele novaciju inace ranija obaveza nece prestati vec ce postojati pored nove obaveze. Lica koja vrse novaciju moraju biti poslovno sposobna.2.Potrebno je da postoji stari obligacioni odnos Da bi novacija bila moguca potrebno je da postoji stari obligacioni odnos. Ako je stari obligacioni odnos nistav ili ga nema nece biti ni novacije, ali ako je rusljiv novcija ce biti punovazna ako je dunik znao za razlog rusljivosti. Stara ttrabina moe biti i neutuiva.3.Da se stvara novi obligacioni odnos Novcija dolazi na mjesto starog koji se gasi. Ako nije zasnovan novi obligacioni odnos ili je nistav stari obligacioni odnos ce ostati na snazi. Gaenje starog i stvaranje novog obligacionog odnosa rezultat su jednog ina.4.Da postoji razlika izmedju starog i novog oblig odnosa Treba da im se razlikuje predmet ili osnov obaveze. Dakle nece se raditi o novaciji ako se mijenja samo odredba o roku ili o mjestu, nacinu ispunjenja, ili ako se naknadno ugovara kamata.DEJSTVO Novacija dovodi do gasenja jednog obligacionog odnosa i do njegove zamjene novim obligacionim odnosom. Prestankom starog obligacionog odnosa prestaju i jemstvo i zaloga i druga sporedna prava osim ako je drugacije ugovoreno. Takoe prigovori protiv starog obligacionog odnosa ne mogu se isticati protiv novog. Ako je duznik bio u docnji u starom obligacionom odnosu nije u docnji u novom obligacionom odnosu. Za novu obavezu tee novi rok zastarjelosti. Ako ugovor o novaciji bude ponisten smatrace se da raniji obligacioni odnos nije ni prestajao da postoji.

SJEDINJENJE (KONFUZIJA)Postoji kad se potrazivanje i dug steknu u istom licu tj.ako isto lice postane i duznik i povjerilac. Kada dodje do sjedinjenja obligacioni odnos se gasi jer niko sam sebi ne moze dugovati. Do sjedinjenja moze doci usljed:1.Univerzalne sukcesije tj. kad duznik naslijedi svog povjerioca2.Usljed singularne sukcesije tj. kad se ustupi potrazivanje svom duzniku3.Usljed spajanja dva pravna lica ili kad se jedno pripoji drugomTzv. nepravo sjedinjenje postoji kad dodje do sticaja vise prava ili vise obaveza kod istog lica npr. kad jedan solidarni duznik naslijedi drugog solidarnog duznika ili kad jedan solidarni povjerilac naslijedi drugog solidarnog povjerioca. Tada se obligacioni odnos ne gasi. Takoe kad jemac postane povjerilac ne radi se o sjedinjenju.Destvo Sjedinjenjem dolazi do gasenja obligacionog odnosa. Jedino lica koja u odnosu na potrazivanje imaju pravo plodouzivanja ili zaloge ne mogu biti ostecena sjedinjenjem. Ali sjedinjenje ne dovodi do gaenja obaveze upisane u javne knjige osim ako je upisano i brisanje. ZOO propisuje da potraivanje iz hartija od vrijednosti prestaje i kad ona pripadne izdavaocu ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Ako se sjedinjenje ponisti ugaseni obligacioni odnos ce ozivjeti. Npr.ako duznik odbije da naslijedi povjeriocevu zaostavstinu.

NEMOGUCNOST ISPUNJENJAObligacija ce prestati kad njeno ispunjenje postane nemouce zbog okolnosti za koju duznik ne odgovara. Nemogucnost ispunjenja mora biti naknadna tj. da se pojavila nakon nastanka obaveze ali prije njene dospjelosti. Takoe nemogunost ispunjenja mora biti objektivna tj. da nemogucnost postoji za svakog a ne samo za duznika. Nemogucnost treba da bude trajna a ne privremena. Duznik treba da dokaze okolnosti koje iskljucuju njegovu odgovornost. Ako je nemogucnost nastupila poslije dospjelosti obaveze tj. nakon sto je duznik pao u docnju obligacija nece prestati a duznik ce biti odgovoran za stetu zbog neispunjenja.Nemogucnostmoze biti djelimicna i tada ce obligacija prestati samo djelimicno ako postoji interes da se preostali dio ispuni. Ako je predmet obligacije zamjenjiva stvar ne moze doci do gasenja usljed nemogucnosti ispunjenja jer zamjenjive stvari ne propadaju. Jedinoako se genericke stvari moraju uzeti sa mase tih stvari obaveza ce prestati kad propadne cijela ta masa stvari. Kod dvostrano obaveznih ugovora ako obaveza jedne strane postane nemoguca gasi se i obaveza druge strane.

PRESTANAK ROKA ILI OTKAZ KAO NACINPRESTANKA OBLIGACIJEAko je odreen rok trajanja obligacije onda ce ona prestati kad protekne predvieni rok. Meutim ugovorom ili zakonom moze biti odreeno da ce se taj obligacioni odnos produziti i poslije isteka roka i to na neodreeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan.Ako trajanje obligacionog odnosa nije unaprijed odreeno svaka ga strana moze prekinuti jednostranom izjavom volje tj. otkazom. Otkaz moze biti dat u svako doba osim u nevrijeme. On se mora dati drugoj strani. Kada se otkazdostavi drugoj strani pocinje teci otkazni rok. Kada istekne otkazni rok obligacioni odnos se gasi i to za ubuduce.

SMRT DUZNIKA ILI POVJERIOCA KAO NACIN PRESTANKA OBLIGACIJEPo pravilu smrcu dunika ili povjerioca obligacioni odnos ne prestaje jer pravai obaveze iz obligacionog odnosa prelaze na nasljednike. Meutim ako su obligacije nastale s obzirom na licna svojstva ugovornih strana usljed smrti ugovorne strane doci ce do gasenja obligacije. Takoe usljed smrti ce se obligacioni odnos ugasiti ako su to tako stranke ugovorile.

ZASTARJELOST POTRAZIVANJAMogucnost da se zahtijeva ispunjenje porazivanja je vemenski ogranicena ustanovom zastarjelosti. Zastarjelost nastupa kada protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze. Dakle ako povjerilac duze vrijeme ne trazi od duznika ispunjenje obaveze izgubice mogucnost da je utuzi (trazbina ce i dalje postojati ali ce moci da se utuzi samo ako duznika ne istakne prigovor zastarjelosti). Ako duznik plati dug iakone zna da je on zastarjeo nece imati pravo da trazi povracaj onog sto je dao. Kad od duznika tuzbom bude trazeno da ispuni zastarjelu obavezu sud nece takvu tuzbu odbaciti sve dok se duznik ne pozove na zastarjelost. Sud ne pazi po sluzbenoj duznosti na zastarjelost.Duznik se ne moze odreci prava da istakne prigovor zastarjelosti prije nego sto zastarjelost nastupi. Kad zastari glavno potrazivanje zastarjevaju i sporedna (kamata i ugovorna kazna). Za razliku od stvarnih prava koja su nezastariva sva potrazivanja mogu zastariti.

VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARJELOST Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je povjerilac mogao traziti ispunjenje obaveze. Zastarjijevanje poinje tei prvog dana poslije dospjelosti obaveze osim ako zakonom nije propisano neto drugo. A ako se obaveza sastoji u propustanju ili trpljenju onda zastarjelost pocinje teci prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obavezi. U vrijeme zastarjelosti se racuna i vrijeme koje je proteklo u korist duznikovih predhodnika. Zakonom odreeno vrijeme zasarjelosti ne moe se mijenjati pravnim poslom.

Opsti rok zastarjelosti je 10god u njemu zastarjevaju sva potrazivanja ako zakonom nije nesto drugo odredjeno.

U Roku od 10god zastarjevaju :1.Potrazivanjakoja su utvrdjena pravosnaznom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadl.organa.2.Potrazivanja utvrdjena poravnanjem pred sudom ili drugimorganom3.Potrazivanja po osnovu osiguranja zivota

Za 5 god zastarijevaju :1.Prava iz kojih proizilaze povremena potrazivanja, racunajuci od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potrazivanja2.Potrazivanja ugovaraca osiguranja iz ugovora o osiguranju zivota

U roku od 3 godine zastarjevaju:1.Povremena potrazivanja koja dospijevaju godisnje ili u kracim razmacima2.Medjusobnapotrazivanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga3.Potrazivanja nakande stete osim ako je steta prouzrokovana krivinim djelomtada potrazivanja zastarijevaju u roku za zastarjelost krivicnog gonjenja4.Potrazivanja osiguravaca iz ugovora o osiguranju

U roku od 1 god zastarijevaju: potrazivanja za isporucenu elektrinuenergiju, vodu, tv stanice, telefonske usluge i druge usluge koje se naplacuju u tromjesecnim ili kracim rokovima.

ZASTOJ ZASTARJELOSTIZastoj zastarjelosti nastaje usled odreenih cinjenica koje sprecavajuzastarijevanje. Te cinjenice sprecavaju da rok zastarjelosti pocne da tece a ako je ve bio zapoeo dalji njegov tok se zaustavlja.Zastarjelost ne tece:1.Izmeu supruznika; 2.Kod djece dok traje roditeljsko pravo; 3.Sticenika istaraoca dok traje strateljstvo; 4.Izmeu vanbracnih drugova dok traje zajednica; 5.Za vrijeme mobilizacije zbog rata prema licu na vojnoj duznosti; 6.Izmeu lica koja su zaposlena u tuem domacinstvu i njihovih poslodavaca sve dok to zaposlenje traje; 7.Za vrijeme dok je povjerilac sprijecen zbog nekih neotklonjivih prepreka da sudskim putem trazi ispunjenje obaveze.Dakle zastarijevanje ne tece dok traju ovi razlozia kad oni prestanu rok zastarjelosti nastavlja da tece, a vrijeme koje je do zastoja proslo uracunava se. Zastarijevanje prema licimakoja su na vojnoj vjezbi nemoze nastupiti dok ne proteknu trimjeseca od prestanka vojne vjezbe. A prema poslovno nesposobnim licima koja nemaju zastupnika dok ne proteknu dvijegodineod kad su postalaposlovno sposobna ili dobila zastupnika.

PREKID ZASTARJELOSTIPrekid zastarjelostimoze nastupiti usled odreenih cinjenica:1)Zastarijevanje se prekida kada dunik prizna dug. Priznanje duga moe se uiniti izjavom povjeriocu i na posredan nain (kao to su davanje otplate, plaanje kamate, davanje obezbjeenja).2)Zastarijevanje se prekida podizanjem tube i svakom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja.Prekid zastarijevanja izvren podizanjem tube ili kojom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja, smatra se da nije nastupio ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo. Smatra se da nije bilo prekida ako povjerioeva tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena ili preduzeta mjera izvrenja ili obezbjeenja bude ponitena. Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kog drugog uzroka koji se ne tie sutine stvari, pa povjerilac podigne ponovo tubu u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tubom. Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prebijanja potraivanja u sporu, kao i u sluaju kad je sud ili drugi organ uputio duniku da svoje prijavljeno potraivanje ostvaruje u parninom postupku.Da bi nastupio prekid zastarjelostinije dovoljno da povjerilac pozove duznika da obavezu ispuni.Poslije prekida zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost. Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prebijanja potraivanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraivanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana kad je spor okonan. Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraivanja u steajnom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana okonanja ovog postupka.Isto vai i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvrenja ili obezbjeenja.Zastarijevanje koje poinje tei iznova poslije prekida, navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto.Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a povjerilac i dunik su se sporazumjeli da izmijene osnov ili predmet obaveze, novo potraivanje zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njegovu zastarjelost.

POSLJEDICE ZASTARIJEVANJAZastarjelost spade u u razloge gaenja obligacionog odnosa ali ona je razlog manjeg stepena. Jer zastarelost ne ukida potrazivanje vec to potrazivanje postaje neutuzivo. Meutim na zastarelost sud ne pazi po sluzbenoj duznosti vec samo ako duznik istakne prigovor zastarelosti. Ako duznik ipak ispuni zastarelo potrazivanje nece moci traziti da mu se vrati ono sto je dao cak iako nije znao da se radi o zastarelom potrazivanju.Povjerilac zastarjelog potraivanja moze prebiti duznikovo potarzivanje, a ako je osigurano zalogom ili hipotekom moe se ak namiriti iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

PREKLUZIJA I ZASTARELOSTPrekluzija je gubitak nekog subjektivnog prava usled proteka odreenog roka. Dakle gubi se pravo na tuzbu ili neku drugu pravnu radnju kojom se to subjektivno pravo moze ostvariti.Npr. zamjena ili opravka stvari moze se zahtijevati samo u toku garatnog roka, prodavac ne odgovara za skrivene materijalne nedostatke o kojima nije bio obavijeten u roku od osam dana od dana njihovog otkria. Jemac se oslobaa od odgovornosti ako povjerilac na njegov poziv posle dospjelosti potraivanja ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od tog poziva.Za razliku od roka zastarjelosti kada protekne prekluzivni rok pravo se gasi.To se objanjava naelom zabrane protivrijenog ponaanja subjekta prava (venire contra factum proprium).Prekluzivne rokove odreuje zakon ili sud ali mogu biti odreeni i pravnim poslom. Za razliku od rokova zastarelosti kod njih nema ni zastoja ni prekida a sud o njima vodi racunapo sluzbenojduznosti.

.