Gazbena pedagogija_1_2014

8/13/2019 Gazbena pedagogija_1_2014

1/7


2/7


3/7

panju priavali i ritmu birali ritmove koji su oraz ureenog ravnog ivota); pravilne(red) i nepravilne (kaos) mjere

aulos kao ionizijski instrument u Platonovoj ravi nije bio oputen u ogoju mlaih smatrao je a pretjerano bavljenje glazbom voi mekodi i enstvenosti nakon 16 godina samo zborsko pjevanje i muziciranje ARISTOTELsmatra da je glazba igra pa ona ne spada u nastavu za aulos smatra a nije etian te a ga treba iskljuiti iz ogoja; poticao je ogoj sluatelja i

pjevanje narodnih pjesama, sviranje lire i kitare te bavljenje poezijom

glazbena nastava treba biti svjesna i namjerna aktivnost; zapaanje lijepih tonova i obrihritmova

vjeruje u razliito jelovanje razliitih mousa; mlae treba ogajati orskim i liijskimpjesmama

glazba je nain oporavka o ozbiljnog raa o Grka smo naslijeili oreenu ogojnu filozofiju glazbe Rim ne pokazuje gotovo nikakav interes za glazbu ved je u oba carstva preuzeo grku glazbu

i glazbenike, ali samo za zabavu i uitak imudnih graana

cinici i sofistinisu vjerovali u povezanost glazbe i etikeSREDNJI VIJEK

glazbeni odgoj te odgoj i obrazovanje se nalaze u rukama crkve ranokrdanska era pjevanje psalama i himna sastavni je io boje slube glazba je obila vrsto mjesto u crkvenom ogoju te je to trajalo jenako ugo kao i crkveni

utjecaj na kulturni ivot

pjevalo se u samostanskim, upnim i kateralnim kolama zahtijev za lijepim pjevanjem i napamet (osnovane scholae cantorum) u 3. st. izdana zapovijed da u crkvi smiju pjevati samo obrazovani glasovi glazba se poela pouavati i izuavati teorijski jenoglasno pa vieglasno pjevanje u glazbenoj se praksi poinju razlikovati muzikos (znanstveno obrazovani glazbenik) i kantor (

glazbeni izvoa)

Guid Aretinski uoi solmizaciju (himna Sv. Ivana Pavla akona); stvorio je osnovu zaueniki samora; pjevanje po sluhu i glazbena teorija

u 14. i 15. st. glazbenu kulturu nose i vorski komtori koji su neto vie njegovaliinstrumentalnu glazbu

postojao je i sustav stipenija koje su naarenim a siromanim uenicima omogudile pjevanjeu crkvenom zboru

u 14. st. nastaju univerziteti koji njeguju studij glazbe na znanstvenoj osnovi (Padova, Oxford,Cambridge)

glazba igra ulogu i u svjetovnom odgoju feudalaca; stvaranje stihova, pjevanje i sviranje s nastankom gradova u 13. i 14. st. dolazi do uplitanja gradskih savjeta u pitanje glazbene

nastave

trubaduri i truveri Martianus Capellafiksirao septem

RENESANSA, REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA

povoljnije razdoblje za razvitak glazbenog obrazovanja aktivnost kolskih pjevakih zborova s protestantizmom opaa znaaj mise, a time i misnog pjevanja; u sreite dolazi koral nova uiteljska hijerarhija: rektor, prorektor, kantor


4/7


5/7

19. STOLJEE NOVE IDEJE

glazba se konano oslobaa veze s crkvom veda prisutnost narone glazbe koja nema veze s visokom umjetnosti glazbu u koli pouava obian uitelj kojemu je glazba samo oatna obveza uz ostale

predmete

19. st. je u znaku peagokih ieja J. H. Pestalozzijapotreba glazbenog obrazovanja cijelognaroda

2 smjera razmiljanja:1. uenje pjevanja po sluhu2. potreba glazbenog opismenjivanja

rasprave o metoama svlaavanja intonacije (traju jo i anas) taa su se onosile na pitanjeizbora prikladnog preoivanja tonova

sustava je bilo vie, u prvom reu brojanih i solmizacijskih glazba je ula i u gimnazije Hermann Kretschmar najvedi ravni glazbeni ogojitelj (Njemaka); reformirao je

njemaki glazbenu nastavu u O; smatrao je a je obar glazbeni odgoj presudna stvar zarazvoj glazbene kulture jednog naroda

puno teorije, malo prakse smatrao je da glazba mora biti dio cjelokupnog obrazovanja, a glazbeno opismenjivanje njen

sastavni dio

njegovom je zaslugom zabranjeno pjevanje po sluhu bez razumijevanja u O (1914.) vano sluanje glazbe!20. STOLJEE

o poetka 1. svj. rata poele su se nazirati oreenije koncepcije gl. nastave u O 3 smjera razmiljanja:

1. a vista pjevanje i glazbena teorija - zasniva se na logici strune glazbene nastave2. njegovanje pjesme i pjevanja te razvijanje glasovne i govorne tehnike3. zagovara umjetniki ogoj - razvoj umj. ukusa (moto: odgoj za glazbu putem glazbe)

kraj 19. i poetak 20. st. vrijeme je pojave tzv. reformskih pravaca u peagogiji nakon 1. svj. rata Leo Kestenberg proveo je iroku reformu glazbene nastave, o

prekolskog o visokokolskog stupnja (Kestenbergova reforma) reforma je zahvatilaobrazovanje uitelja, izjenaila je zvanje uitelja glazbe s uiteljima ostalih struka

30-tih godina pojavio se Carl Orff 20-tih i 30-tih rana kola; pravac Jungenbevegung pokret Jundgenmusikbevegung Franc Jdeprevie stare njemake pjesme uz lutnju; umjetnika pjesma + ples i igra pjevanje = glazbaGLAZBENA NASTAVA U HRVATSKOJDO 2. SVJ. RATA

glazbeni se odgoj razvijao onoliko koliko se razvijalo i kolstvo u razoblju o 14. o 18. st. bilo je neto kola (u kojima je bilo pjevanja) osobito po

gradovima Istre i Dalmacije, ali one su bile namijenjene samo aristokratskoj djeci

na naem poruju se nije pojavila niti jena osoba koja bi napisala neto o nastavi glazbe(Nikola Guetid neto malo)

kolski sustav se razvijao po utjecajem one strane zemlje po vladu koje smo bili (18. i 19.st. Austrija)

pjevanje, ako ga je bilo, sve svodilo na pjevanje crkvenih pjesama u rugoj polovici 19. st. u opdim pukim kolama kolskim zakonom je previeno pjevanje(1874.)


6/7

pjevanje, guslanje i orguljanje postaju obveznim predmetima crkveno i svjetovno pjevanje bilo je propisano za puke kole kolskim zakonom(1888.) nastava glazbe udla je u gimnazije nastava se svoila na pjevanje, ali je programom bilo previeno i glazbeno opismenjivanje

(koje se ostvarivalo ovisno o osposobljenosti uitelja)

pjevanje je reovito bilo u planu O najede je to bilo samo pjevanje po sluhu narodnih icrkvenih napjeva o 1926. premet Pjevanje je bio vrlo slian ananjoj nastavi glazbe u niim razreima O;

voili su ih uitelji, crkveni orguljai

u uiteljskim se kolama uilo pjevanje (solfeggio s teorijom), elementi harmonije, po vijestglazbe, metodika glazbene nastave, violina (ili klavir)

teite nastave stavljalo se na solfeggio i teoriju; kvaliteta nastave ovisila je o uitelju; praksaje zaostajala za onime to je bilo propisano u programu; u mnogim smo pogledima zaostajaliza Europom

sredina bez glazbene tradicije i glazbene publikeGLAZBENA NASTAVA U HRVATSKOJNAKON 2. SVJ. RATA

nastava glazbe se prije i nako rata nije posebno razlikovala u osnovnoj 4-goinjoj koli premet se javlja po nazivom Pjevanje u planovima iz 19 44. i

zatim u svakom novom nastavnom planu i programu

predmet je imao 1 sat tjedno (dva puta po 30 min), a svodio se uglavnom na pjevanje posluhu

bilo je zahtjeva a se u 4. razreu pone s elementima glazbenog opismenjivanja (negje i u3. razredu)

1944. prihvaden je nastavni plan i program za gimnazije koje su bile organizirane isto kao iprije rata (8 razreda)

Pjevanje je bilo reovito zastupljeno (u poetku s velikim brojem sati)

kasnije je broj nastavnih sati rastino smanjen glazbena se nastava svela na samo va nastavna poruja: solfeggio i pjevanje pjesama (u

programu se pojavilo i sluanje)

MUZIKI ODGOJ

1951. po prvi se put nakon rata uz Pjevanje koristi naziv Muzikiodgoj koji se odnosio samona glazbenu nastavu u viim razreima (u razrednoj nastavi ostaje Pjevanje); program:pjevanje, opismenjivanje, sluanje glazbe i stvaralaki ra

Muziki ogoj s ukupno 560 sati; program: pjevanje, sviranje, sluanje glazbe, stvaralatvo,opismenjivanje i muzikoloki saraji

podijela programa na 3 faze:1. fazarazrednu nastavu karakterizira pjevanj po sluhu (1., 2., 3. razred)2. fazaglazbeno opismenjivanje (4., 5., 6. razred)3. fazastjecanje muzikolokih saraja

GLAZBENI ODGOJ

izmjena nastavnog plana i programa 1972. smanjila je broj sati (420 sati) predmet se naziva Glazbeni odgoj (bez drugih promjena) program je postao konkretniji: navoe se pjesme za pjevanje i sviranje, jela za sluanje i

ilustracija oreenih glazbenih pojmova ili pojava

poijela na faze je jasnije izraena


7/7

GLAZBENA KULTURA

izmjena nastavnog plana i programa 1984. jeva viljiva promjena je veda posvedenostsluanju glazbe

program je ostao isti te je uitelju avao vedu slobou u izboru pjesama za pjevanje u razreui velik broj jela za sluanje

predmet je dobio naziv Glazbena kultura i imao je 420 sati nastavni se plan i program nije mijenjao sve do izrade HNOS-a; jedina promijena dogodila se

u nastavnom planu (u godini 1995./95.) tada je nastavi glazbe oduzet po jedan nastavni sat u

5. r 6. Razredu, navodno zbog vjeronauka

Documents

Gazbena pedagogija_1_2014