Fakultet prirodoslovno –

matematičkih i odgojnih znanosti

Studij Geografija

Smjer Turizam i zaštita okoliša

GEOGRAFIJA

JUGOISTOČNE EUROPE

dr. sc. Snježana Musa, red. prof. Dario Šakić, viši asistent

GRANICE JI EUROPE

GRANICE JI EUROPE

Najmanja europska regija (5 % površine)

Rubna mora:

Jadransko, Jonsko (Z), Egejsko (J), Crno

more (I)

Pripadaju joj:

Rumunjska, Bugarska, Srbija, Crna Gora,

Makedonija, Grčka, Kosovo, BiH,

Moldavija, Cipar

GRANICE JI EUROPE

ZAŠTO NE BALKANSKI POLUOTOK?

• Sjeverne granice prema kontinentalnom trupu bez izrazite prirodnogeografske dimenzije;

• To nije kopno s tri strane okruženo vodom;

• Sjeverna granica ima dužu kopnenu vezu od cijele Europe koja se može promatrati kao poluotok Azije;

• U tom smislu, poluotokom bi se moglo zvati područje južno od planine Balkan u Bugarskoj.

GRANICE JI EUROPE Problem sjeverne granice

Tršćanski zaljev – Riječki zaljev – Kupa – Sava – Dunav

August Zeune (1778 – 1853)

GRANICE JI EUROPE

Jovan Cvijić (1865. – 1927.)

Karlobag – Kupa – Karlovac – Virovitica – masiv Istranca –

rijeka Marica

GEOLOŠKA GRAĐA

RELJEF I GEOLOŠKA GRAĐA

Rodopi Vrh Musala, 2925 m

Planinski lanci Kotline Velike nizine Lesne zaravni

Morfokronologija

PRAEUROPA – prastara Europa; PALEOEUROPA – stara Europa; MEZOEUROPA – srednje stara Europa NEOEUROPA – nova Europa

Morfokronologija

MEZOEUROPA – srednje stara Europa Formirana u donjem karbonu Rodopi, Dobrudža Vrhovi rijetko prelaze 2000 m

Morfokronologija

NEOEUROPA – nova/ Mediteranska Europa Izdignuta u postkredno doba Karpati, Dinaridi, Balkanidi

Morfokronologija

MORFOSTRUKTURNE REGIJE:

- Karpatsko – balkanske planine

- Dinarsko – pindske planine

- Rodopi

Geomorfološki najstarija formacija su Rodopi, dio Rilsko – rodopskog planinskog masiva, nastali hercinskom orogenezom. Najviši vrh je Goljam Perelik (2191 mnv).

RELJEF I GEOLOGIJA

Alpskom orogenezom formirali su se Dinaridi, Šarsko – pindske

planine, Karpati i Balkan. Najviši vrh je Musala (2925 mnv).

RELJEF I GEOLOGIJA

Čvrsnica Šar planina Karpati Balkan

Lesne zaravni su produkt eolskog djelovanja krajem posljednje oledbe. Sitne čestice vjetar je taložio ondje gdje mu je snaga oslabila, najčešće ispred reljefne prepreke.

Ispred Đerdapske klisure, nastali su: Titelski brijeg i visoravan, Erdutski brijeg i Telećka zaravan.

RELJEF I GEOLOGIJA

Đerdapska klisura – najduži klanac/kanjon u Europi (dug 100 km) kroz kojeg protječe Dunav. Predstavlja ascedentnu skladnu dolinu, nastalu paralelnim usjecanjem korita s tektonskim pomicanjima.

Đerdapsku klisuru čine naizmjenično 4 kotline i 4 klisure:

1. Golubačka klisura (14,5 km dužine / 230 m širine) 2. Ljupkovska kotlina 3. Klisura Gospođin vir (15 km dužine / 220 m širine) 4. Donjomilanovačka kotlina 5. Klisura Kazan (19 km dužine / 150 m širine) 6. Oršavska kotlina 7. Sipska klisura (≈ 19 km dužine / ≈ 150 m širine) 8. Vlaško – pontijska nizina

Kotline

Klisure

NIZINE su nastale akumulativnim radom rijeka ili su tektonski predisponirane: Podravina, Posavina, Potisje, Pomoravlje, Podunavlje, Vlaška nizina i Dobrudža.

Posavina

Podravina

Kotline su jedan od karakterističnih reljefa za ovu regiju: Sarajevsko – zenička, Kosovska, Dukačinska, Transilvanska.

RELJEF I GEOLOGIJA

Sarajevsko – zenička kotlina obuhvaća oko 1000 km2. To je središnji dinarski prostor omeđen Bjelašnicom, Treskavicom, Igmanom, Visočicom, Vranicom, Ravan planinom i Zvijezdom.

RELJEF I GEOLOGIJA

Kosovska kotlina - tektonska depresija pravca SZ – JI, okružena Prokletijskim, Šarskim i Kopaoničkim planinama. Predstavlja najveći bazen lignita u JIE.

Duga je 84 km, između Zvečana i Kačanika, široka 10 – 15 km, a povšine 950 km2.

Rijeke: Topluga (ulijeva se u Bijeli Drim), Nerodimka

RELJEF I GEOLOGIJA

Transilvanska kotlina – ravničarsko područje u rumunjskoj pokrajini Transilvaniji, između rijeka Someşa i Moriša.

Okružena je gorskim lancima: Bihor, Karpati, Transilvanske Alpe.

Glavne ratarske

kulture: krumpir, kukuruz, pšenica.

RELJEF I GEOLOGIJA

U ovom se prostoru javljaju i posljednji ostaci europskih pustinja: Deliblatska i Subotička pješčara.

Deliblatska pješčara: SI dio Srbije, južni Banat Površina: 380 km2

Geomorfološki i biogeografski ekološki fenomen

RELJEF I GEOLOGIJA

Subotičko – horgoška pješčara: S dio Bačke Površina: 250 km2

Dijeli se na Subotičku šumu i Selevenjske pustare

HIDROLOGIJA

Vode ove regije otječu u 4 sliva:

- Jadranski

- Jonski

- Egejski

- Crnomorski

Tzv. mediteranski sliv

JADRANSKI SLIV

Usko i perifer o polože o razvođe u zapad o dijelu regije. Najveće rijeke: Neretva, Krka, Zr a ja, Zeta i Boja a.

SLIV JONSKOG MORA

Broje tokova i površi o , ovaj sliv je najmanji.

Najveća rijeka je Drim.

SLIV EGEJSKOG MORA Okosnica ovog sliva su rijeke Vardar, Struma i Marica.

Važnost ovih rijeka je u njihovoj plovnosti, hidroenergetskom potencijalu i

poljoprivrednoj eksploataciji.

Vardar

Struma

Marica

SLIV CRNOG MORA Dominacija ovog sliva je u sjevernom dijelu regije.

Njemu vode odnosi Dunav s pritokama Mureš, Sava, Drava, Tisa i Prut.

JEZERA

Jezera ove regije su različitog postanka: tektonska, ledenjačka i umjetna.

Ohridsko jezero

Prespansko jezero

Skadarsko jezero

KLIMA

Pozicija u južnim dijelovima sjevernog umjerenog toplotnog pojasa i u sjevernim dijelovima sjevernog suptropskog pojasa, te reljefni sklop su odredili klimatske odlike prostora regije.

KLIMA

KLIMA

Csa

Csb

Cfa

Cfb

Dfb

Dfa

Dfc

ET Dsa

BSk

KLIMATSKI TIPOVI NA PODRUČJU JI EUROPE

Suhe klime (B):

BSk – stepska hladna klima

Umjereno tople kišne klime (C): Cfa – umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom, bez sušnog razdoblja; Cfb – umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom, bez suhog razdoblja; Csa – sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom i blagom vlažnom zimom; Csb – sredozemna klima s toplim ljetom i blagom vlažnom zimom: Snježno-šumske (borealne) klime (D): Dfa – vlažna borealna klima s vrućim ljetom; Dfb – vlažna borealna klima s toplim ljetom; Dfc – vlažna borealna klima s vlažnim ljetom; Dsa – snježno-šumska klima sa suhim i vrućim ljetom. Snježne klime (E) ET – klima tundre s malo padalina

SREDNJE GODIŠNJE KOLIČINE PADALINA U EUROPI

Opadanje količine padalina karakteristično je po pravcima od SZ ka I i sa obala Jadranskog mora ka SI.

BILJNI POKROV

Biogeografske regije u JI Europi:

mediteranska, alpska, kontinentalna, stepska, crnomorska, panonska.

TLA JUGOISTOČNE EUROPE • Kisela smeđa tla

• Crnica

• Smeđa tla

• Mediteranska smeđa tla i crvenica (Terra rossa)

• Tamnoglinovita smeđa tla

• Rendzine i krečnjačka tla

• Aluvijalna tla

STANOVNIŠTVO JIE

Država Broj stanovnika Površina

(km2)

Gustoća naseljenosti

Albanija 3 914 000 28 748 107 st/km2

Bosna i Hercegovina 3 800 000 51 129 74

Bugarska 7 950 000 110 994 71,7

Hrvatska 4 440 000 56 542 78

Makedonija 2 000 500 25 713 79

Rumunjska 22 400 000 237 500 94

Srbija 9 980 000 88 361 111

Crna Gora 650 000 13 812 44

Grčka 10 975 000 131 957 83

JI Europa 66 159 000 744 756 88,8

Najnaseljenija područja su JI dijela Panonske nizine, doline velikih rijeka Dunava, Tise, Save, Morave, Vardara, Marice i Neretve.

STANOVNIŠTVO JIE

Najveći prirodni priraštaj imaju Albanija i Makedonija, dok je najniži priraštaj u Bugarskoj.

STANOVNIŠTVO JIE Indoeuropska porodica

Slavenska grupa

Južni Slaveni

Bugari, Pomaci

Srbi

Hrvati, Bunjevci, Šokci Bošnjaci Makedonci, Torbeši Crnogorci

Romanska grupa

Rumunji, Aromuni (Cincari),

Moldavci, Meglenski Vlasi,

Istro – Rumunji (Ćiribirci), Morlaci

Indoiranska grupa

Indoarijci

Romi

Grčka grupa

Grci, Pontski Grci,

Grčki Ciprioti

Albanska grupa

Albanci, Arvaniti, Toski,

Gegi

Semitska porodica

Židovska grupa

Aškenazi, Sefardi, Romanioti

Pisma u JIE: grčko, latinica, ćirilica

• NASELJA pokazuju odlike slabo urbanizirane regije. • Regija s najnižim stupnjem urbanizacije (Hrvatska i

Makedonija imaju najveći stupanj, dok BiH, Kosovo, Srbija imaju najmanji).

• Stanovništvo uglavnom živi na selima, koja po tipu pripadaju raštrkanim i ušorenim oblicima.

• U nizinama su naselja postavljena nizno uz prometnice, u brdskim područjima su to sela na južnim pristrancima, a u planinskim dijelovima sela razbijenog tipa.

• Gradska su naselja nodalno – funkcionalni centri nastali obično na ušću dviju rijeka (npr. Beograd na ušću Save i Dunava).

PAKT STABILNOSTI JI EUROPE

Promoviran od strane EU u Kölnu 1999. s ciljem dugoročne strategije sprječavanja krize. Članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija + 17 članica EU, G-8, Vijeće Europe, Europska komisija, OESS.

INICIJATIVA ZA SURADNJU (SECI)

Pokrenuta 1995. u Beču Članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Turska. PARTNERSTVO ZA MIR

Političko – vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između članica NATO-a i drugih zemalja Europe. Osnovan 1994. Članice: BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Moldavija.

CENTRALNOEUROPSKA ZONA

SLOBODNE TRGOVINE (CEFTA)

Ugovor o slobodnoj trgovini, osnovan 1992. u Poljskoj. Članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Moldavija, Kosovo. JADRANSKO – JONSKA INICIJATIVA

Osnovana 2000. Članice: BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Italija, Grčka, Slovenija.