GIMNAZIJA VLADIMIRA NAZORA ZADAR...Zadar je imao ono što je imala i jedna Ljubljana koja je bila sjedište Napoleonove Ilirije. Padom Napoleona ponovno se uspostavlja austrijska vladavina,

GIMNAZIJA VLADIMIRA NAZORA

Z A D A R

ŠKOLSKI KURIKULUM UPUTNIK - KURIKUL - CURRICULUM

Predsjednica Školskog odbora Ravnatelj

Ana Bjeliš, prof. Rade Šimičević, prof.

Zadar, rujan 2016. godine

Gimnazija Vladimira Nazora - Zadar

Školski kurikulum 2

1. ŠTO JE ŠKOLSKI KURIKULUM

Sve do poĉetka 1990-ih godina naša pedagogijska znanost nije se zanimala za kurikulumski pristup. Ali u razdoblju od samo desetak godina ta je tema zaokupila pozornost kako znanstvenika tako i osoba koje utvrĊuju i provode obrazovnu politiku. Nacionalni kurikulum postao je prioritetni zadatak obrazovne politike.

Izvorno znaĉenje rijeĉi curriculum u latinskoj etimologiji je tijek, slijed (osnovnog planiranja i programiranja dogaĊaja), koji opisuju relativno optimalan put djelovanja i dolaska do nekog cilja. To je usmjereni pristup kretanju do najpovoljnijih rezultata postavljenih u nekom podruĉju rada koji sadrţi nekoliko osnovnih procesa: planiranje-organizaciju-izvoĊenje-kontrolu.

Pojam kurikulum - nastavni uputnik - školski kurikul podrazumijeva sve sadrţaje, procese i aktivnosti koje su usmjerene na ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kako bi se promovirao intelektualni, osobni, socijalni, duhovni i tjelesni razvoj uĉenika. Kurikulum osim propisanih programa nastave obuhvaća i neformalne programe.

Kurikulum podrazumijeva opseţno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće ciljeve, sadrţajne elemente, ustrojstvo i kontrolu postignuća u skladu s globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

Školski kurikulum utvrĊuje dugoroĉni i kratkoroĉni program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, program izbornih predmeta i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Glavna zadaća školskog kurikuluma jest razvoj jedinstvenog profila škole.



1. UVOD

Gimnazija Vladimira Nazora jedna je od najstarijih srednjih škola na ovim prostorima. Utemeljena je 26. studenog 1804. godine i 200 – tu obljetnicu 2004. godine obiljeţili smo nizom dogaĊanja, a izdali smo i monografiju. Uskoro ćemo obiljeţiti i 215 godinu postojanja. Povijest škole Poĉetkom XIX. stoljeća bilo je vrijeme procvata zadarskog školstva. 1806. godine otvara se u Zadru licej, a 1810. godine u Zadru pored gimnazije i spomenutog liceja djeluje novootvorena središnja škola koja ima karakter sveuĉilišta. Zadar je imao ono što je imala i jedna Ljubljana koja je bila sjedište Napoleonove Ilirije. Padom Napoleona ponovno se uspostavlja austrijska vladavina, a za vrijeme druge austrijske vladavine obavlja se reforma školstva. U drugom dijelu XIX. stoljeća vodila se velika borba za uvoĊenje hrvatskog jezika u zadarsku gimnaziju. Školska godina 1851./ 1852. vaţna je za gimnaziju, jer je na mjesto ravnatelja, koji je bio Talijan, došao Hrvat dr. Juraj Pulić. Uz ostale profesore Hrvate, a posebno uz dr. Mihu Klaića, Ivana Danila i Natka Nodila budi se nacionalna svijest. Povijesna je istina da je zadarska Gimnazija uvijek imala narodni karakter, a u nastavniĉkom vijeću i meĊu uĉenicima uvijek su u većini bili Hrvati, što govori kako je talijansko stanovništvo bilo u manjini. Prvak Narodne stranke dr. Miho Klaić na IV. Dalmatinskom saboru 1890. godine zatraţio je da se u šk. god. 1897./1898. otvori nova gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom. Hrvatska gimnazija je vrlo brzo bacila u sjenu talijansku gimnaziju. Do 1918. godine bila je najbolje pohaĊana gimnazija u Dalmaciji, tako da je 1918. godine bilo upisano ĉak 490 uĉenika. Kada je Rapalskim ugovorom Zadar pripao Italiji, hrvatska je gimnazija brutalno zatvorena od fašistiĉkog reţima i skoro kompletno, s većinom profesora i uĉenika nastavlja raditi u Šibeniku. U oţujku 1945. godine ponovno u slobodnom Zadru nastavlja svoj kontinuirani rad do današnjih dana. Reformom školstva 1977. i 1978. godine gimnazije se u Hrvatskoj ukidaju, a naša Gimnazija nastavlja svoje djelovanje u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Juraj Baraković. Centar se sluţbeno ukida 31. kolovoza 1992. godine i od tada se opet vraćaju gimnazije u sustav odgoja i obrazovanja u konaĉno samostalnu i neovisnu drţavu Hrvatsku. Od svog utemeljenja i u 200 godina dugoj povijesti, Gimnazija je iznjedrila veliki broj znamenitih ljudi – znanstvenika, umjetnika, knjiţevnika i nadasve domoljuba. Neki od njih su: u XIX. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. U XX. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i knjiţevnik, Milan Begović, knjiţevnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, knjiţevnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i muĉenik, te mnogi drugi. Gimnazija Vladimira Nazora za svoj uspješan rad dobila je brojna priznanja. Ponosni smo na Ţupanijsku nagradu i nagradu grada Zadra.



2. DJELATNA NAĈELA U odgojno – obrazovnom radu Gimnazija se rukovodi sljedećim naĉelima: DJELOVANJE SUKLADNO ZAKONU: Gimnazija je ustrojena i djeluje u skladu sa Zakonom o srednjem školstvu (NN 19/92.) i njegovim podzakonskim aktima i uredbama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. NACIONALNI IDENTITET: Razvijati punu i snaţnu hrvatsku nacionalnu svijest kao bitnu sastavnicu uĉeniĉkog osobnog identiteta zasnovanu na trajnim povijesnim i kulturnim dobrima hrvatskog naroda i vrijednostima novog hrvatskog društva u razvoju, u ozraĉju suradnje s naprednim svijetom i njegovati razumijevanje meĊu razliĉitim kulturama, nacionalnu toleranciju i razliĉitost ukupnog ţivljenja. HUMANIZAM I ANTROPOCENTRIZAM: Omogućiti svakom uĉeniku spoznaju i što je moguće veći razvoj osobnih potencijala u skladu s njegovom naravi. Pouĉavati uvaţavajući vrhunske ljudske vrijednosti i teţnje, ideju o dostojanstvu svake ljudske osobe, ideju o ljudskim pravima i svekolikoj slobodi ĉovjeka. Postupati u duhu mira, suradnje i nenasilnog rješavanja sukoba. Poticati kod uĉenika razvoj pozitivne slike o sebi i pripremati uĉenike za samostalno odluĉivanje o profesionalnom razvoju i promišljeno odluĉivanje o općem društvenom dobru i probitku. Promicati ideju o razumnom gospodarenju prirodnim izvorima i dobrima, njegovati kulturu zdravog, stvaralaĉkog i odgovornog osobnog, obiteljskog i društvenog ţivota. INOVATIVNOST: Gimnazija treba teţiti prihvaćanju promjena u odgojno – obrazovnom sustavu, ali samo onih koje su struĉno i znanstveno provjerene i ĉije su prednosti dokazane. Traţi novine i usavršava rad, te stvaralaĉki rješava probleme u odgojno- obrazovnom procesu. DEMOKRATIĈNOST: Daje za pravo svim subjektima koji su u njemu ili se za njega zanimaju ukljuĉivanje i odluĉivanje o bitnim pitanjima odgojno – obrazovnog sustava. Uĉenici, nastavnici, roditelji i drugi subjekti raspravljaju i odluĉuju u odgovornoj i demokratskoj proceduri. Svatko od sudionika mora voditi raĉuna o zaštiti dostojanstva ljudske osobe, uvaţavanje i snošljivost u razgovoru i raspravi, poštivanju i provoĊenju odluka nastalih u takvom demokratskom procesu. OTVORENOST I SLOBODNO STVARANJE: Školski uspjeh izravno ovisi o zanimanju, suradnji i potpori iz okoline u kojoj škola djeluje, a to je pak uvjetovano otvorenošću i usmjerenošću škole prema njenom okruţenju. Naša škola razvija razliĉite oblike djelovanja kojima oplemenjuje opću kulturu i druge posebnosti sredine, odnosno omogućuje utjecaj sredine na svoj rad. Izvan propisanog okvirnog plana i programa, škola dograĊuje mnoge dodatne programe i aktivnosti za uĉenike, nastavnike i roditelje. Time obogaćuje svoj rad i dokazuje stvaralaĉku slobodu i autonomiju. ODGOJ I OBRAZOVANJE PRIBLIŢITI PRAKSI GIMNAZIJA IZ DOMOVINE I RAZVIJENIH DEMOKRATSKIH ZEMALJA: SuraĊivati s gimnazijama u Hrvatskoj i drugim školama s visokim odgojno – obrazovnim postignućima i njihovu praksu prikladno uklopiti u našu stvarnost.

ŠKOLA « PO MJERI UĈENIKA» U svom radu ,koliko je moguće pribliţiti se konceptu škole « po mjeri uĉenika», odnosno odgojno – obrazovni proces optimalno diferencirati i individualizirati prema razvojnoj dobi, sposobnostima i mogućnostima svakog uĉenika. To podrazumijeva prikladno razvijanje nastavnih ciljeva, više izbornih i fakultativnih programa, razliĉitost skupina u odjelu, razliĉit metodiĉki pristup i fleksibilnu organizaciju odgojno- obrazovnog procesa proţetu kreativnošću.



UĈENIĈKA SAMOSTALNOST: U nastavnom procesu optimalno pomicati teţište s nastavniĉkog pouĉavanja na samostalnost i stvaralaĉki rad uĉenika. Uĉenika uĉiti istraţivanju i otkrivanju uz poticanje stvaralaštva i divergentnog mišljenja. Potrebitije je nauĉiti uĉenika kako uĉiti, nego li uĉenje svoditi na « zapamćivanje» i skladištenje velikog broja informacija. SMANJIVANJE UĈENIĈKOG I NASTAVNIĈKOG STRESA : Školu uĉiniti ugodnom i uĉenicima i nastavnicima, mjestom stvaralaĉkog rada i razvojne radosti. Škola treba biti mjesto gdje se uĉi i pouĉava bez straha i prisile, mjesto uljudbene komunikacije, razumijevanja i meĊusobnih uvaţavanja svih sudionika u interakciji: uĉenik, nastavnik, roditelj. STVARALAĈKA ODGOVORNOST NASTAVNIKA: Nastavnicima i drugim djelatnicima škole dati mogućnost samostalnog, stvaralaĉkog i nadasve odgovornog djelovanja. Organizacija odgojno – obrazovnog procesa i nastavna sredstva i pomagala moraju omogućiti takvu nastavniĉku ulogu. TIMSKI RAD: Sloţenost i odgovornost u odgojno – obrazovnom procesu zahtijeva zajedniĉki pristup i rad struĉnjaka iste i razliĉitih profesija. Gimnazija će u svom radu poticati, razvijati i odrţavati sve oblike takvog interdisciplinarnog i multidisciplinarnog timskog rada s ciljem unapreĊenja nastavnog procesa i uspjeha uĉenika. RODITELJSKA ODGOVORNOST: Roditelji su nezaobilazni ĉimbenik u odgoju i obrazovanju svoje djece i ukupni uspjeh u školi ovisi i o njihovom uĉešću. Za boljitak hrvatske mladeţi treba povećati prava, slobodu ali i odgovornost roditelja putem razliĉitih oblika edukacije i boljom suradnjom roditelja i škole. PEDAGOŠKI STANDARD ŠKOLE: Permanentna briga za školski prostor i osuvremenjivanje nastavnih sredstava i pomagala, te iznalaţenje sredstava za dodatne programe i oblike rada, oplemeniti će nastavni proces i olakšati uĉenicima i nastavnicima kvalitetniju realizaciju i ostvarenje zadanih ciljeva. Ukljuĉivanje prijatelja škole, traţenje sponzora i donatora, te uvjeravanje svekolike javnosti u nuţnost i isplativost ulaganja u Gimnaziju. SAMOSTALNOST UĈENIKA: Osposobiti uĉenike naše škole za uspješno savladavanje drţavne mature i prijamnih ispita za upis na ţeljeni fakultet i uspješno samostalno studiranje. S tim ciljem, aktivno struĉno odrediti i provjeravati osnovnu koliĉinu znanja, kako u svakom nastavnom programu, tako i u gimnazijskom programu općenito. Tu koliĉinu znanja i opću gimnazijsku kulturu , uĉenik mora imati po završetku gimnazije.

GESLO ŠKOLE: ZNANJE JE MOĆ!



5. CILJEVI I ZADACI ŠKOLE

1. Potpuno i kvalitetno ostvariti i realizirati nastavni plan i program, temeljen na nacionalnom kurikulu koji je usmjeren na uĉeniĉke kompetencije, kako bi uspješno odgovorili izazovima cjeloţivotnog obrazovanja.

2. U ostvarivanju odgojno – obrazovnih ciljeva potrebna je stalna suradnja i dogovor

profesora kao nositelja pouĉavanja. 3. Redovito raspravljati o povezanosti odgojno-obrazovnih sadrţaja iz razliĉitih predmeta, te

razmjenom mišljenja o metodama i sredstvima pouĉavanja unaprijediti kvalitetu rada. Uspostaviti korelaciju u planiranju i obradi nastavnih sadrţaja iz svih podruĉja

4. Djelatno sudjelovati u pripremi uĉenika prvih, drugih, trećih i ĉetvrtih razreda za drţavnu

maturu. Upoznati uĉenike sa sadrţajem ispitnih kataloga i permanentno ih poticati na rad. 5. Izraditi i usvojiti propisane interne pravilnike. 6. Aktivno ukljuĉiti Uĉeniĉko i Roditeljsko vijeće u rad škole, kao trajne suradnike u smislu

jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. 7. Razvijati timski rad i ugodno pedagoško ozraĉje koje će poticati zanimanje uĉenika za

uĉenje i pruţiti im osjećaj sigurnosti i meĊusobnog poštovanja. 8. Poboljšati nastavniĉko deţurstvo u školi, kao jamstvo potpune odgovornosti i sigurnosti za

sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa. 9. Uĉeniĉke izlete i ekskurzije dogovarati i ostvariti sukladno programu uĉeniĉkih ekskurzija. 10. Organizirati posjete uĉenika kazalištima, izloţbama i drugim kulturnim i javnim

manifestacijama u Zadru, Zagrebu i drugim mjestima u Hrvatskoj. 11. Poticati, pripremiti i organizirati sudjelovanje naših uĉenika na natjecanjima i smotrama

uĉeniĉkog stvaralaštva. 12. U organizaciji struĉnih aktiva pripremiti za uĉenike predavanje struĉnjaka iz razliĉitih

podruĉja kao poticaj za sudjelovanje u istraţivanju, otkrivanju i zakljuĉivanju.

13. U okviru pedagoškog vijeća iznalaziti i predlagati dostignuća iz pedagogije i dokimologije. 14. Pokrenuti rad nastavniĉke metodiĉke radionice kao vid internog struĉnog usavršavanja s

ciljem promjene metoda i oblika rada na razvoj kompetencija. 15. Kontinuirano organizirati interni informatiĉki teĉaj za nastavnike i ostale djelatnike za

sigurnu i kritiĉku uporabu informacijske tehnologije. 16. Poduzeti odreĊene korake u realizaciji projekta multimedijske uĉionice i biblioteĉno

informacijskog centra. 17. Obogatiti uĉeniĉki odjel knjiţnice nuţnim knjigama za školsku lektiru, te struĉnim knjigama 18. Nastaviti sustavno opremanje svih uĉionica i kabineta nastavnim sredstvima i pomagalima.



6. UVJETI RADA 6.1. Obiljeţja školskog prostora Gimnazija Vladimira Nazora koristi se drugim i dijelom trećeg kata zgrade u Perivoju Vladimira Nazora.

Ukupna površina svih prostora iznosi cca 1781.25 m2 od čega se cca 1222 m2 odnosi na učionice.

Na drugom katu nalaze se: 13 uĉionica-kabineta, ured ravnatelja (Ra), ured pedagoga i psihologa(P), ured voditelja smjene (V), zbornica(Z), knjiţnica(Knj), raĉunovodstvo(R) i tajništvo(T), prostor za spremaĉice (S) te sanitarni ĉvorovi(s) : RASPORED PROSTORIJA NA DRUGOM KATU

Treći kat: kabineti informatike, fizike i kemije Zajedniĉki prostori: drvarnica, radionica, kotlovnica

6.2. Materijalni uvjeti Školska godina zapoĉela je s pozitivnim novinama koje će u znatnoj mjeri olakšati rad u školi:

oliĉeni su zidovi u uĉionicama zamijenjen parket u uĉionicama glazbene umjetnosti, zemljopisa, filozofije i povijesti zamijenjene su klupe i sjedalice u uĉionici povijesti, te sve oštećene klupe u svim

uĉionicama instalirana je „pametne ploĉe“ u kabinet zemljopisa ureĊena je uĉionica br.12- kabinet engleskog jezika – brušen i lakiran parket montirani su projektori i zvuĉnici u uĉionicama filozofije i engleskog jezika IzraĊen projekt energetske uĉinkovitosti

6.3. U školskoj godini 2016./ 2017. planira se u potpunosti ili djelomiĉno:

promijeniti preostale dotrajale prozore i vrata na uĉionicama sredstvima EU nastaviti ureĊenje parketa u uĉionicama biologije, fizike, kemije i engleskog jezika popraviti oštećene klupe, nabavit nove klupe i sjedalice za dvije uĉionicu oplemenjivanje školskog prostora zelenilom. opremanje kabineta nastavnim sredstvima i pomagalima. prilagoditi sanitarni ĉvor za uĉenike pripremiti se za projekt e-škole završiti ureĊenje školske knjiţnice nabaviti novu lektirnu graĊu za uĉenike



7. USTROJSTVO ŠKOLE I NASTAVE Gimnazija Vladimira Nazora je samostalna srednja škola, koja izvodi nastavu od prvog do ĉetvrtog razreda, s nastavnim planom i programom opće i jeziĉne gimnazije, te nastavu općeobrazovnih predmeta za uĉenike Srednje glazbene škole. U jeziĉnoj gimnaziji odobrenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upisuje se odjel športaša. Osim navedenih programa Škola temeljem odobrenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa KLASA: UP/I-602-07/01-01/121, URBROJ: 532-02-02/5-01-01 od 11. lipnja 2001. izvodi program SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH za stjecanje srednje školske spreme u programu opće gimnazije. Škola ima ukupno 24 razredna odjela s 700 uĉenika, od ĉega 440 djevojĉica. Pored redovite nastave uĉenicima je ponuĊena dopunska i dodatna nastava, izborna i fakultativna nastava, kao i izvannastavne aktivnosti. Nastava je potpuna i struĉno zastupljena u svim odgojno –obrazovnim podruĉjima. Nastavniĉko vijeće ima 55 djelatnika koji izvode nastavu po nastavnom planu opće i jeziĉne gimnazije. Od tog broja ĉetiri nastavnika su struĉni suradnici: pedagog, psiholog, voditelj smjene ( izvodi 6 sati nastave) i bibliotekar. Nastava se realizira u dvije smjene koje se izmjenjuju svakog tjedna. Smjena «A» uĉenici prvih i trećih razreda, Smjena «B» uĉenici drugih i ĉetvrtih razreda. Nastava u prijepodnevnoj smjeni poĉinje u 8,00 sati, a u poslijepodnevnoj 14,00 sati. Nastavni sat traje 45 minuta, mali odmor 5 minuta i veliki odmor 20 minuta. 7.1. Pregled razrednih odjela i razrednika

Smjena « A «

1. a – Sanja Fabac 3. a – Ana Bjeliš 1. b – Stanka Milković 3. b –Tatjana Smith Savić 1. c – Tihana Magaš 3. c –Dubravka Marcelić 1. d – Jelena Vlašić 3. d – Ana Kartelo 1. e – Korana Marušić 3. e – Igor Artić 1. f – Ina Mandţo Fabijanić 3. f – Jelena Miĉić

Smjena « B «

2. a – Janja Pedić 4. a – Kata Magaš 2. b – Suzana Matković 4. b – Marina Gavran 2. c – Katarinica Milković 4. c – Ivanka Radulić 2.d – Monika Škara 4. d – Stipica Radoš 2. e - Daria Mrdalj 4. e – Senka Brkulj 2. f – Maja Brĉić Mišković 4. f – Irena Pavić



1.str.j. 2.str.j. 2.str.j. fakultati nastava fizika

Razred Razrednik Uĉ. M Z ENGLESKI NJEMAĈKI TALIJANSKI ŠPANJ FRANC ETIKA VJERONAUK j. g. -4 g

1.a Sanja Fabac 23 5 18 23 23 2 2 21

1.b Stanka Milković 24 6 18 24 7 17 3 2 22

1.c Tihana Magaš 24 6 18 24 24 1 2 22

1.d Jelena Vlašić 26 13 13 26 13 13 4 3 2 24 26

1.e Korana Marušić 24 8 16 24 24 3 2 22

1.f Ina Mandţo Fabijanić 22 6 16 22 14 8 6 3 2 20

UKUPNO 143 44 99 143 58 85 19 6 12 131 26

2.a Janja Pedić 21 8 13 21 21 2 1 1 20

2.b Suzana Matković 22 16 6 22 22 1 21

2.c Katarinica Milković 23 6 17 23 23 4 3 20

2.d Monika Škara 23 9 14 23 16 7 6 1 22

2.e Daria Mrdalj 25 11 14 25 19 6 3 2 1 24 13

2.f Maja Mišković Brĉić 22 3 19 22 22 3 3 1 21

UKUPNO 136 53 83 136 57 79 18 6 8 128 13

3.a Marija Perić 24 11 13 24 24 1 23

3.b Tatjana Smith Savić 27 11 16 27 6 21 27

3.c Dubravka Marcelić 26 9 17 26 26 2 26

3.d Ana Kartelo 24 9 15 24 24 4 1 23

3.e Igor Artić 24 8 16 24 7 17 3 3 2 22 8

3.f Jelena Miĉić 24 8 16 24 24 3 2 24

UKUPNO 149 56 93 149 61 88 6 11 4 145 8

4.a Kata Magaš 25 10 15 25 25 5 1 25

4.b Marina Gavran 28 8 20 28 28 28

4.c Ivanka Radulić 26 8 18 26 26 1 1 25

4.d Stipica Radoš 25 12 13 25 8 17 1 1 25 2

4.e Senka Brkulj 26 6 20 26 13 13 4 2 4 22 1

4.f Irena Pavić 25 5 20 25 25 4 2 23 2

UKUPNO 155 49 106 155 46 109 14 5 7 148 5

583 202 381 583 222 361 57 28 31 552 52

STRANI JEZICI ŠK. GOD. 2016./2017.

Izborna nastava

1.str.j. 2.str.j. 2.str.j. fakultativna nastava fizika

Razred Razrednik Uĉ. M Z ENGLESKINJEMAĈKITALIJANSKI ŠPANJ FRANC ETIKA VJERONAUKj. g. -4 g

1.a Sanja Fabac 23 5 18 23 23 2 21

1.b Stanka Milković 24 6 18 24 7 17 2 22

1.c Tihana Magaš 24 6 18 24 24 2 22

1.d Jelena Vlašić 26 13 13 26 13 13 2 24 26

1.e Korana Marušić 24 8 16 24 24 2 22

1.f Ina Mandţo Fabijanić 22 6 16 22 14 8 3 3 2 20

UKUPNO 143 44 99 143 58 85 12 131 26

2.a Janja Pedić 21 8 13 21 21 1 20

2.b Suzana Matković 22 16 6 22 22 1 21

2.c Katarinica Milković 23 6 17 23 23 3 20

2.d Monika Škara 23 9 14 23 16 7 1 22

2.e Daria Mrdalj 25 11 14 25 19 6 1 24 13

2.f Maja Mišković Brĉić 22 3 19 22 22 1 21

UKUPNO 136 53 83 136 57 79 8 128 13

3.a Marija Perić 24 11 13 24 24 1 23

3.b Tatjana Smith Savić 27 11 16 27 6 21 27

3.c Dubravka Marcelić 26 9 17 26 26 26

3.d Ana Kartelo 24 9 15 24 24 1 23

3.e Igor Artić 24 8 16 24 7 17 2 22 8

3.f Jelena Miĉić 24 8 16 24 24 24

UKUPNO 149 56 93 149 61 88 4 145 8

4.a Kata Magaš 25 10 15 25 25 25

4.b Marina Gavran 28 8 20 28 28 28

4.c Ivanka Radulić 26 8 18 26 26 1 25

4.d Stipica Radoš 25 12 13 25 8 17 25 2

4.e Senka Brkulj 26 6 20 26 13 13 4 22 1

4.f Irena Pavić 25 5 20 25 25 3 2 23 2

UKUPNO 155 49 106 155 46 109 7 148 5

583 202 381 583 222 361 31 552 52

STRANI JEZICI ŠK. GOD. 2016./2017.

Izborna nastava



6. Filozofija škole Gimnazija Vladimira Nazora je obrazovno–odgojna ustanova.

Budućnost škole temelji se na pozitivnim vrijednostima i bogatoj tradiciji škole. Puno

dobroga je napravljeno u ovoj školi od 1804. godine kad je škola osnovana i kao takva djeluje i danas s ciljem obrazovanja i odgajanja hrvatske mladeţi. Danas, u slobodnoj Hrvatskoj,uĉenicima trebamo svakodnevno ukazivati na to da se znanje stjeĉe marljivošću i upornošću, a da se znanjem sigurno i uspješno mogu postići zadani ciljevi. Znanje je moć,a takva moć dostupna je svakome tko je spreman marljivo uĉiti. U našoj školi svi uĉenici su vaţan jer su oni budućnost. Naša škola moţe ispuniti sve zadaće koje su nam dane. Odgojna dimenzija:

Profesorski zbor ima cilj odgajati mlade ljude u duhu zajedništva i tolerancije, poštivati tuĊa dostignuća, a cijeniti svoja. Na prvom je mjestu uĉenikov misaoni razvoj, a ne sama znanost. U odgoju mladih ljudi smatramo vrlo vaţnom suradnju roditelja, profesora i uĉenika u atmosferi potpore, pomoći, suradnje i razumijevanja. Trebamo jasno ukazivati uĉenicima kako se problemi mogu rješavati samo suoĉavanjem s njima, a ne izbjegavanjem. Osim što pouĉava i odgaja, škola i priprema uĉenika za aktivno sudjelovanje u demokratskom ţivotu zajednice. Obrazovna dimenzija:

Naša škola daje dovoljno znanja za upis na bilo koji fakultet. Do znanja se dolazi trudom, zalaganjem, marljivošću i upornošću, a znanje je put u sretniju budućnost. Odrastanje je teško, opraštanje s djetinjstvom ponekad i bolno, ali uz pomoć znanja i iskustva pomaţemo uĉenicima otkriti nove izazove koje će svladavati u svijetu odraslih. Uĉimo uĉenike kako uĉiti kako bi se mogli snalaziti u budućem ţivotu. Zadatak nam je i upoznavanje uĉenika s cjelokupnošću hrvatskoga kulturnog identiteta. 6.1. Vizija i misija škole

Gimnazija Vladimira Nazora je škola u kojoj se zbog pozitivnog ozraĉja ugodno osjećaju uĉenici, profesori i roditelji.

Trudimo se biti škola koja nudi jednake mogućnosti za sve,u kojoj uĉenici mogu i vole uĉiti, te škola u kojoj se svi dobro osjećamo. Škola treba biti mjesto tolerancije, nenasilja i dijaloga.

U našoj školi podjednako obraćamo pozornost na stjecanje znanja i na razvoj vještina kao što su sposobnost analize, sinteze, stvaralaštva, samostalnog uĉenja, prezentiranja znanja i jeziĉnog izraţavanje. Škola zadovoljava potrebe uĉenika u stjecanju općih kompetencija, te pruţa pomoć mladim ljudima da se bore protiv vlastitih kriza i problema. Odgojna dimenzija škole vidljiva je na svakom nastavnom satu.

U školi naglašeno njegujemo tradicionalne vrijednosti kao što su znanje, pristojnost, kultura ponašanja, marljivost, upornost, pravednost, poštivanje starijih, poštivanje profesora, poštivanje svojih kolega.

Kućni red škole i etiĉki kodeks su okviri uljuĊenoga ophoĊenja uĉenika i profesora. Naša škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje i svaki oblik diskriminacije. Ţelimo da

naši uĉenici odu u ţivot sa spoznajom kako su razliĉitosti bogatstvo koje nas oplemenjuje. U radu se trudimo ostvariti individualan pristup s uĉenicima pred kojima su jednaki

zadaci i odgovornost, a razliĉite mogućnosti.



6.2. ŠKOLA ZNANJA, VJEŠTINA (KOMPETENCIJA) I ODGOVORNOSTI

Škola je mjesto gdje se mladeţ priprema i pouĉava za suoĉavanje s izazovima budućnosti. Uĉenici se pouĉavaju uĉiti, logiĉki zakljuĉivati, analizirati i prezentirati svoja znanja i ideje. Vaţno je mladima osim znanja dati mnoge vještine i kompetencije, te ih uĉiti odgovornosti i kreativnosti u radu. Tijekom obrazovanja uĉenici se potiĉu kreativnom izraţavanju u svim podruĉjima rada.

Izrada kurikula škole mora biti otvoren proces u kojemu sudjeluju svi nositelji

nastavnog i odgojnog procesa. Kao i u prošlosti, tako će i u budućnosti roditelji, profesori i uĉenici trebaju biti partneri u stvaranju mladih, sposobnih i pametnih ljudi. Škola u kojoj je svakom uĉeniku omogućavamo da uĉe i budu uspješni uz pouĉavanje vrijednosti dostojnih ĉovjeka. Uĉenici u našoj školi stjeĉu znanje i vještine te razvijaju samostalnost i odgovornost. 7. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I CILJEVI

a. Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti b. Odgojno-obrazovni ciljevi

7.1.STRATEŠKI CILJEVI ŠKOLE

Forma bez sadrţaja prazna je, a kad ona prevladava, znaĉi da je upitan i nejasan sadrţaj. Gomilanje sadrţaja bez jasnog cilja i svrhe vodi k larpulartistiĉnom znanju, tj. znanju koje je svrha samome sebi.

Ako je obrazovanje obrazovanima drugo sunce (Heraklit) i ako je razlika izmeĊu obrazovanoga i neobrazovanoga kao izmeĊu ţivoga i mrtvoga (Aristotel), onda je ono u funkciji razvoja slobodne liĉnosti, kritiĉne i tolerantne.

Obrazovanje bi trebalo biti u funkciji ozbiljenja najviših etiĉkih kategorija: dobrote, praviĉnosti, istinoljubivosti i slobodoljubivosti.

Do ostvarivanja strateških ciljeva i zajedniĉkoga uspjeha moţemo doći samo suradnjom profesora, uĉenika i roditelja, a do tog partnerstva moţemo doći samo povjerenjem i uvaţavanjem.

Zbog zdravog razvoja mladih ljudi u školi mora postojati nulta tolerancija prema nasilju, alkoholu, nikotinu i opojnim sredstvima te svakoj vrsti diskriminacije.

Proces pouĉavanja ukljuĉuje i zajedniĉko uĉenje pri ĉemu uĉenici uĉe od svojih profesora, a profesori uĉe od svojih uĉenika. 7.1.1. CILJEVI ŠKOLE:

- odgajati i obrazovati uĉenike koji će poslije obrazovanja u našoj školi imati znanje, koji će znati to znanje upotrijebiti, koji će biti marljivi i koji će znati kvalitetno ţivjeti s drugima

- odgajati i obrazovati uĉenike koji će imati temeljne kompetencije (jeziĉno-komunikacijske, matematiĉke, informatiĉko-tehnologijske, prirodoznanstvene, poduzetniĉke, socijalne i graĊanske) kako bi bili konkurentni u europskom okviru

- odgajati i obrazovati uĉenike koji će biti osposobljeni za cjeloţivotno uĉenje i samostalno samoorganizirano uĉenje kako bi se što kvalitetnije suoĉavali sa stalnim promjenama, znali pronalaziti rješenja i mogućnosti za sebe i druge

- odgajati i obrazovati motivirane, aktivne i poduzetne uĉenike - odgajati i obrazovati kreativne uĉenike s razvijenim stvaralaĉkim sposobnostima - odgajati i obrazovati uĉenike u kulturi odgovornosti za samoga sebe, za bliţu i širu

zajednicu, sposobne za kritiĉko promišljanje, sposobne shvatiti vaţnost osobnog i tuĊeg zdravlja i vaţnost zaštite okoliša



- odgajati i obrazovati uĉenike koji će razumjeti vaţnost poštivanja i provoĊenja ljudskih prava, razumjeti socijalne probleme, biti tolerantni i poštivati razliĉitosti i interkulturalni okvir ţivota u Europi kako bi mogli preuzeti odgovornost za demokratski razvoj

- odgajati i obrazovati uĉenike u kulturi nenasilja - odgajati i obrazovati uĉenike o vaţnosti oĉuvanja i razvoja vlastita povijesnog i

kulturnog naslijeĊa i nacionalnog identiteta - odgajati i obrazovati u okruţju zadovoljstva profesora, uĉenika i roditelja.

7.2. Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

Najvaţnijim vrijednostima smatramo sljedeće vrijednosti i na njih usmjeravamo i školski kurikulum i svoje djelovanje:

znanje

solidarnost

identitet

odgovornost. 7.3. Odgojno-obrazovni ciljevi:

a. osigurati sustavan naĉin pouĉavanja uĉenika, poticati i unapreĊivati njihov

intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima

b. osvijestiti uĉenika o oĉuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

c. promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu ĉimbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjiţevni) jezik u svim podruĉjima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

d. odgajati i obrazovati uĉenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ţivljenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje razliĉitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva

e. osigurati uĉenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) kompetencija, osposobiti ih za ţivot i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trţišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignuća

f. poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uĉenika

g. osposobiti uĉenike za cjeloţivotno uĉenje.



8. USMJERENOST NA KOMPETENCIJE

RAZVOJ UĈENIĈKIH KOMPETENCIJA - VJEŠTINA

Buduće društvo traţi obrazovane ljude koji imaju razvijene sposobnosti dok koliĉina znanja nije toliko bitna jer je veći faktor zaboravljanja nauĉenog znanja, a manji faktor zaboravljanja steĉenih vještina. TakoĊer, oni koji imaju dobro razvijene temeljne vještine, lako dolaze do specifiĉnih znanja onda kada im je to potrebno. Rezultati projekta PISA iz 2006. i 2009. godine pokazuju nam put kojim će se naše buduće obrazovanje kretati. Od uĉenika će se traţiti više vještina, a manje enciklopedijskog znanja. TEMELJNE KOMPETENCIJE:

� komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralaĉko usmeno i pisano izraţavanje i tumaĉenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i ĉinjenica te jeziĉno meĊudjelovanje u nizu razliĉitih društvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ţivot; ukljuĉuje takoĊer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran naĉin � komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izraţavanje i tumaĉenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i ĉinjenica na stranomu jeziku u nizu razliĉitih kulturnih i društvenih situacija; bitna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vještina meĊukulturnoga razumijevanja � matematiĉka kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji – matematiĉka se kompetencija odnosi na osposobljenost uĉenika za razvijanje i primjenu matematiĉkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu razliĉitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuĉivanja na temelju ĉinjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i ţelje; osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji takoĊer ukljuĉuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost pojedinca kao graĊanina � digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiĉku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu ţivotu te u komunikaciji; njezini su kljuĉni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba raĉunala za pronalaţenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradniĉkih mreţa putem interneta � uĉiti kako uĉiti – obuhvaća osposobljenost za proces uĉenja i ustrajnost u uĉenju, organiziranje vlastitoga uĉenja, ukljuĉujući uĉinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu uĉenju, tako i pri uĉenju u skupini � socijalna i graĊanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za meĊuljudsku i

meĊukulturnu suradnju � inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a ukljuĉuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i voĊenja projekata radi ostvarivanja ciljeva; temelj je za voĊenje svakodnevnoga, profesionalnoga i društvenoga ţivota pojedinca; takoĊer ĉini osnovu za stjecanje specifiĉnih znanja i vještina potrebnih za pokretanje društvenih i trţišnih djelatnosti � kulturna svijest i izraţavanje – odnosi se na svijest o vaţnosti stvaralaĉkoga izraţavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuĉujući glazbu, ples, kazališnu, knjiţevnu i vizualnu umjetnost; takoĊer ukljuĉuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu; pritom je od kljuĉne vaţnosti osposobljavanje uĉenika za razumijevanje kulturne i jeziĉne raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti uĉenika o vaţnosti estetskih ĉimbenika u svakodnevnomu ţivotu.



Škola pouĉava i razvija sljedeće vještine - kompetencije: OSNOVNE VJEŠTINE - KOMPETENCIJE UĈENJA - uĉiti kako uĉiti

1. SLUŠATI 2. PROMATRATI 3. ĈITATI S RAZUMIJEVANJEM 4. PISATI S RAZUMIJEVANJEM 5. UĈITI - ZAPAMTITI 6. PREPOZNATI 7. ANALIZIRATI 8. SINTETIZIRATI 9. KVALIFICIRATI 10. ISTRAŢIVATI 11. FORMULIRATI PROBLEM 12. DISKUTIRATI 13. KVALITETNO PREZENTIRATI PROBLEM

o pisani referat o usmeni referat - jaĉanje samostalnosti uĉenika za javne nastupe

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE 14. KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOMU JEZIKU 15. KOMUNIKACIJA NA STRANIM JEZICIMA MATEMATIĈKE KOMPETENCIJE OSNOVNE VJEŠTINE U PRIRODOSLOVLJU 16. PROVODITI JEDNOSTAVNE EKSPERIMENTE 17. OPISIVATI PRIRODNE POJAVE 18. PROVODITI JEDNOSTAVNE PROJEKTE 19. USVAJANJE METODA KOJE FIZIKA (TEORIJSKA I EKSPERIMENTALNA)

KORISTI KAO ZNANOST 20. RAZVIJANJE LOGIĈKOG I KRITIĈKOG ZAKLJUĈIVANJA INFORMATIĈKE VJEŠTINE 21. PRETRAŢIVANJE INTERNETSKIH STRANICA UPORABOM PREGLEDNIKA I

ALATA ZA PRETRAŢIVANJE 22. KOMUNIKACIJA PUTEM ELEKTRONIĈKE POŠTE 23. KRITIĈKI ODNOS PREMA IZVORIMA INFORMACIJA NA INTERNETU 24. PREZENTACIJSKE TEHNIKE UPORABOM APLIKACIJA ZA ELEKTRONIĈKE

PREZENTACIJE

OSOBNE VJEŠTINE 25. NEOVISNOST 26. SAMOPOUZDANJE 27. INICIJATIVNOST I PODUZETNOST 28. ODGOVORNOST 29. SAMOSTALNOST U RADU

- SPOSOBNOST RADA NA SATU - SPOSOBNOST RADA KOD KUĆE

o REFERATI o PLAKATI o PPT

30. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE 31. KREATIVNOST 32. PRIMJENA ZNANJA



DRUŠTVENO-SOCIJALNE VJEŠTINE 33. SPOSOBNOST RADA U GRUPI

o rad u paru o rad u skupini (manjim ili većim skupinama)

34. OTVORENOST PREMA NOVOME I DRUGOME MIŠLJENJU 35. SOCIJALNA OSJETLJIVOST

o volontiranje u organizacijama koje pomaţu nemoćnima i potrebitima (bolesnima i starijima)

36. TOLERANCIJA KULTURNA SVIJEST I IZRAŢAVANJE PREDMETNE KOMPETENCIJE I VJEŠTINE - svaki profesor u skladu s planom i programom svojega nastavnog predmeta razvija predviĊene vještine PLAN RAZVOJA VJEŠTINA KOD UĈENIKA Vještine - kompetencije kod uĉenika razvijaju se tijekom cijelog obrazovnoga procesa i na nastavi svih propisanih nastavnih predmeta, ali tako da svaki predmet razvija samo neke od navedenih vještina - kompetencija. Na kraju 4. razreda moţe se napraviti vrednovanje razvoja kompetencija - uĉenici i profesori zajedno. Gimnaziju polaze uĉenici koji se pripremaju za nastavak obrazovanja na sveuĉilištima i škola ih priprema i za studiranje, a ne samo za upis na ţeljene fakultete.

PROGRAM RAZVIJANJA VJEŠTINA UĈENJA Cilj: Unaprijediti vještine samostalnog uĉenja (organizacija uĉenja, samomotiviranje, koncentracija, voĊenje biljeţaka, ponavljanje, prevladavanje stresa) koje će uĉenicima pomoći da budu uspješni tijekom školovanja i u daljnjem obrazovanju i radu. Namjena: Program je namijenjen svim uĉenicima, ali prvenstveno uĉenicima 1. razreda kojima je potrebna podrška pri prelasku iz osnovne u srednju školu te uĉenicima 4. razreda koji se pripremaju za drţavnu maturu i nastavak školovanja. Nositelji: Nositelji ovog programa jesu razrednici i školski psiholog koji će u okviru satova razrednih odjela odrţati tematske radionice, ali i svi nastavnici koji će u okviru redovitih nastavnih sati pouĉavati uĉenike kako unaprijediti vještine uĉenja sadrţaja pojedinih predmeta. Naĉin realizacije: Program će se realizirati putem radionica na satovima razrednih odjela te redovitom predmetnom nastavom. Uĉenicima kojima je potrebno više podrške psiholog će ponuditi mogućnost rada u malim grupama ili individualno. Vremenik realizacije: Tijekom školske godine 2016./17. Troškovnik: Troškovi programa ukljuĉuju kopiranje materijala potrebnih za provoĊenje tematskih radionica. Vrednovanje: Ovaj program vrednovat će korisnici programa (uĉenici) i nositelji programa putem evaluacijskog listića.



PROGRAM RAZVIJANJA SOCIJALNIH VJEŠTINA

Cilj: Unaprijediti socijalne vještine uĉenika (pozitivna komunikacija, prevladavanje frustracija, samopouzdanje) kako bi bili zadovoljniji u školi i u svakodnevnom ţivotu. Namjena: Program je namijenjen svim uĉenicima pri ĉemu će socijalne vještine na kojima će se raditi ovisiti o potrebama pojedinih razreda. Nositelji: Razrednici će u suradnji sa školskim psiholog procijeniti potrebe svojih uĉenika te će se u skladu s tim potrebama organizirati tematske radionice na satovima razrednih odjela. Naĉin realizacije: Program će se realizirati putem radionica na satovima razrednih odjela. Uĉenicima kojima je potrebno više podrške psiholog će ponuditi mogućnost rada u malim grupama ili individualno. Vremenik realizacije: Tijekom školske godine 2016./17. Troškovnik: Troškovi programa ukljuĉuju kopiranje materijala potrebnih za provoĊenje tematskih radionica. Vrednovanje: Ovaj program vrednovat će korisnici programa (uĉenici) i nositelji programa putem evaluacijskog listića. TIMSKI RAD

Uspjeh, rast i razvoj škole ovisi i o timskom radu. U suvremenom svijetu od svih koji

rade oĉekuje se sposobnost za timski rad i otvorenost prema novim idejama. Uprava škole, struĉno-razvojna sluţba i nastavniĉki kadar mora ĉiniti zajedniĉki tim koji zajedniĉkim naporima moţe ostvariti mnogo više u pouĉavanju uĉenika. Za postizanje toga cilja planiramo: 1. organizirati edukacije o timskom radu 2. timski rješavati obrazovne, odgojne i ostale probleme na koje nailaze nastavnici u svom radu tijekom školske godine; timskom radu pouĉavati i uĉenike sa svrhom rješavanja vlastitih problema 3. razrednik, profesori razrednog odjela i uĉenici ĉine razredni tim 4. razredni tim – RV – razmatra elemente: - odgojne ciljeve - nastavne sadrţaje - ocjenu uspjeha - školske priredbe i ekskurzije - pristup razlikama - kontakt s roditeljima - disciplinu 5. razredna vijeća odrţavat će se jednom mjeseĉno za sve razrede, a i ĉešće ako je to potrebno što ovisi o potrebama odreĊenog razreda; razredno vijeće mora djelovati kao razredni tim koji je postavio i usvojio odreĊena pravila te ima svijest o zajedniĉkom cilju 6. na prvom sastanku RV-a definirat će se cilj te odrediti strategije i tehnike kojima će se zadani cilj postići 7. u rad razrednog vijeća po potrebi mogu biti ukljuĉeni roditelji putem predstavnika

roditelja odreĊenog razreda.



9. POPIS NASTAVNIH PREDMETA I FOND SATI

NASTAVNI PREDMET

BR. SATI TJEDNO PO RAZREDU

GODIŠNJI BR. SATI REDOVNE NASTAVE UKUPNO PLANIRANO

1. razredi 3-opće

3-jeziĉne

2. razredi 3-opće

3-jeziĉne

3. razredi 3-opće

3-jeziĉne

4. razredi 3-opće

3-jeziĉne

Hrvatski jezik

4 (1.-4.r.)

840 (140X6)

840 (140X6)

840 (140X6)

768 (128X6)

3288 (548X6)

1. strani jezik

3 i 4 (1.-4.r.)

735 (105X3) (140X3)

735 (105X3) (140X3)

735 (105X3) (140X3)

672 (96X3)

(128X3)

2877 (245X9) (224X3)

2. strani jezik

2,3,4 (1.-4.r.)

630 (70X3)

(140X3)

525 (70X3)

(105X3)

525 (70X3)

(105X3)

474 (64X3) (94X3)

2154 ((718X3)

Latinski jezik

2 (1.-2.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

- - 840 (140X6)

Glazbena umj.

1 (1.-4.r.)

210 (35X6)

210 (35X6)

210 (35X6)

192 (32X6)

822 (137X6)

Likovna umj.

1 (1.-4.r.)

210 (35X6)

210 (35X6)

210 (35X6)

192 (32X6)

822 (137X6)

Psihologija 1 (2.-3.r.)

- 105 (35X3)

(105)(210) (35X3)(70X3)

- 420 (140X3)

Logika 1 (3.r.)

- - 210 (35X6)

- 210 (35X6)

Filozofija 2 (4.r.)

- - - 384 (64X6)

384 (64X6)

Sociologija 2 (3.r.)

- - 420 (70X6)

- 420 (70X6)

Povijest 2 (1.-3.r.)

3 (4.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

420 (70X6)

480 (96X3)(64X3)

1740 (210X6)(160X

3)

Zemljopis 2 (1.-4.r.) 1 (3.r)

420 (70X6)

420 (70X6)

315 (70X3)(35X3)

384 (64X6)

1539 (204X6)(103X

3)

Matematika 4(1.-2.r.) 3(3.-4.r.)

735 (140X3)(10

5X3)

735 (140X3)(105X

3)

630 (105X6)

576 (96X6)

2676 (490X3)(201X

6)

Fizika 2 (1.-4.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

350 (70X3) (70X2)

320 (64X3) (64X2)

1510 (140X6)(134X

5)

Kemija 2 (1.-4.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

420 (70X6)

384 (64X6)

1644 (274X6)

Biologija 2 (1.-4.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

420 (70X6)

384 (64X6)

1644 (274X6)

Informatika 2 (1.r.)

210 (70X3)

210 (70X3)

- - 420 (140X3)

Politika i gosp.

1 (4.r.)

- - - 192 (32X6)

192 (32X6)

TZK 2 (1.-4.r.)

420 (70X6)

420 (70X6)

420 (70X6)

384 (64X6)

1644 (274X6)

Vjeronauk /etika

1 (1.-4.r.)

210 (35X6)

210 (35X6)

210 (35X6)

192 (32X6)

822 (137X6)

SRZ 1 (1.-4.r.)

210 (35X6)

210 (35X6)

210 (35X6)

192 (32X6)

822 (137X6)

UKUPNO 6930 6930 6860 6170 26890



10. Kurikulske smjernice nastavnih predmeta u gimnaziji Vladimira Nazora 8.2.1. Jeziĉno-komunikacijsko podruĉje 8.2.2. Matematiĉko podruĉje 8.2.3. Prirodoslovno podruĉje 8.2.4. Informatiĉko podruĉje 8.2.5. Društveno-humanistiĉko podruĉje 8.2.6. Umjetniĉko podruĉje 8.2.7. Tjelesno i zdravstveno podruĉje

NASTAVNI KURIKULUMI (nastavni planovi i programi)

Nastavni kurikulum podrazumijeva osnovni oblik nastave u školi, a prati odrednice Nacionalnog okvirnog kurikuluma i Školskog kurikuluma . REDOVNA NASTAVA

Nastavni predmeti koji ĉine redovnu nastavu imaju kurikulum predmeta koji sadrţava osnovne odrednice. Struĉni aktivi pojedinog predmeta izradit će kurikulum predmeta. Ciljevi: kurikulumskim pristupom nastavu modernizirati, unaprijediti naĉela pouĉavanja i uĉenja i stvarati elemente za razvoj cjeloţivotnog uĉenja. Namjena: - izrada pojedinaĉnih kurikuluma predmeta - izrada nastavnih planova i programa - izrada pojedinaĉnih nastavnih jedinica - stvaranje planova za korelaciju s drugim nastavnim predmetima. Nositelji: ravnatelj, struĉno-pedagoška sluţba, pedagoško vijeće, nastavni kadar, knjiţniĉarka Naĉin realizacije: opservacija, analiza, edukacije, istraţivanja, ispitivanja Vremenik realizacije: rujan 2016. Troškovnik: prema MZOŠ Vrednovanje: vanjsko vrednovanje, evaluacija, samoevaluacija Predmetni kurikulum sadrţava: 1. bitna obiljeţja predmeta 2. korelacije s ostalim predmetima 3. cilj i svrhu predmeta 4. sadrţaje predmeta 5. ciljeve i zadaće uĉenja 6. metode rada 7. ishode uĉenja: znanja, sposobnosti i teme 8. naĉine provjere i vrednovanja.



10.1. JEZIĈNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUĈJE

KURIKULUM NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŢEVNOSTI za školsku godinu 2016./2017.

1. Znaĉajke predmeta

2. Korelacija s ostalim predmetima

3. Cilj i svrha predmeta

4. Sadrţaji predmeta

5. Ciljevi i zadaće uĉenja

6. Metode rada

7. Kriteriji vrednovanja uĉeniĉkih postignuća

8. Godišnji plan rada struĉnog aktiva profesora hrvatskog jezika

KURIKULUM NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

1. ZNAĈAJKE PREDMETA

Nastava hrvatskog jezika sloţena je i višeslojna. Rijeĉ je o nastavnom predmetu koji zahtijeva raznovrsne vještine, znanja i sposobnosti. Hrvatski jezik obuhvaća tri nastavna podruĉja: hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku knjiţevnost te jeziĉno izraţavanje. Nastava knjiţevnosti prouĉava teoriju knjiţevnosti, razvoj knjiţevnosti kroz povijest, a uz nju je povezano sustavno ĉitanje i razumijevanje lektire te razvoj pismenog i usmenog izraza. Osim toga, u predmet je integrirana nastava gramatike, koja ukljuĉuje sustavno upoznavanje uĉenika s temeljnim jezikoslovnim disciplinama. Dok je nastava knjiţevnosti slobodnija i podloţnija raznim interpretacijama, nastava gramatike je egzaktnija.

2. KORELACIJA S OSTALIM PREDMETIMA

Hrvatski jezik u svom izriĉaju omogućuje povezivanje i korelaciju s razliĉitim predmetima iz podruĉja znanosti i umjetnosti. Na taj naĉin uĉenici stjeĉu šire obrazovanje i stvaraju svoj svjetonazor o kulturnim vrijednostima te o umjetnosti kao specifiĉnom izriĉaju ljudskog duha. Znaĉajna je korelacija s nastavom povijesti, geografije te razliĉitim umjetnostima. Povijest knjiţevnosti utvrĊuje razvojne promjene knjiţevnosti tijekom vremena i odreĊuje osobitosti knjiţevnosti u pojedinim vremenskim razdobljima. Povezivanje s glazbenom umjetnošću naglašeno je kod lirike u ritmiĉnom, tonskom i melodijskom oblikovanju. Znaĉajan je sinkretizam s likovnom umjetnošću u knjiţevnom stvaralaštvu (sinestezija, kontrast).

3. CILJ I SVRHA PREDMETA

Temeljna je svrha nastave knjiţevnosti ostvarivanje knjiţevno-estetskog odgoja i knjiţevno estetske naobrazbe uĉenika. Iz te temeljne svrhe, odnosno, smisla predmeta, proizlaze razliĉiti ciljevi. Jedan od temeljnih ciljeva nastavnog procesa je ostvarivanje cjelovite slike svijeta, razumijevanje pojava i procesa u meĊusobnoj isprepletenosti, a ostvaruje se vanjskom, meĊu predmetnom korelacijom. Gradivo takoĊer treba lokalizirati u vrijeme i prostor. Nastavni proces neminovno je proţet i aktualizacijom knjiţevnog teksta, komparativnom analizom te ulogom djela u odnosu prema prošlom i današnjem vremenu. Konaĉan cilj je stvaralaĉka primjena nauĉenog, obogaćena uĉenikovom osobnošću i maštovitošću, odnosno, razvijanje vlastitog, slobodnog mišljenja i ukusa.



4. SADRŢAJI PREDMETA

Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaća tri nastavna podruĉja: a) hrvatski jezik, b) hrvatsku i svjetsku knjiţevnost i c) jeziĉno izraţavanje. Nastavna podruĉja su samostalne cjeline koje se ĉesto povezuju u predmetnu cjelinu prema naĉelima unutarnje korelacije. Nastavno podruĉje ''Hrvatski jezik'' osposobljava uĉenika za pravilno sluţenje jezikom u svim komunikacijskim situacijama. Nastavno podruĉje ''Hrvatska i svjetska knjiţevnost'' nadovezuje se na spoznaje, znanja i sposobnosti steĉene u osnovnoj školi, s tim da se uspostavljaju razvijeniji teoretski pristupi knjiţevnim pojavama koji su dio znanosti o knjiţevnosti tj. povijesnog prouĉavanja hrvatske i svjetske knjiţevnosti. Najvaţnije spoznaje o knjiţevnom djelu, ustrojstvu, recepciji i tumaĉenju, uĉenici stjeĉu na reprezentativnim, antologijskim knjiţevnim djelima iz hrvatske i svjetske knjiţevnosti. Uspostavljaju se komunikacijski moduli: pisac - djelo - primatelj. Nastavno podruĉje ''Jeziĉno izraţavanje i stvaranje'' predviĊa razliĉite oblike usmenog i pismenog izraţavanja. U najnovije vrijeme najviše se inzistira na pisanju eseja, kojim se provjeravaju vještine steĉene školovanjem na drţavnoj maturi. CILJEVI I ZADAĆE UĈENJA Cilj nastave hrvatskoga jezika jest razvijati sposobnosti uporabe hrvatskoga standardnoga jezika. Kao najvaţnije zadatke, moţemo izdvojiti sljedeće: - nauĉiti glasovni i pisani sustav hrvatskoga jezika - osposobljavati uĉenike za slušanje i govorenje, za ĉitanje i pisanje hrvatskim knjiţevnim jezikom - utvrditi gramatiĉke i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika - usvojiti temeljne pravogovorne i pravopisne zakonitosti - razvijati zanimanje za slušanje i ĉitanje knjiţevno umjetniĉkih tekstova - razvijati i proširivati rjeĉnik - uvoditi uĉenike u podruĉje medijske kulture - poticati razvoj intelektualnih, imaginacijskih i stvaralaĉkih sposobnosti uĉenika - osposobljavati uĉenike za komunikaciju te razvijati njihovo samopouzdanje - razvijati tolerantnost i prihvaćanje drukĉijeg mišljenja - navikavati uĉenike na rad u zajednici i socijalizaciju - poticati koordinaciju, korelaciju i integraciju na razini unutar predmetnih podruĉja te na razini programskih cjelina METODE RADA Za ostvarenje ciljeva i zadataka nastavnik treba koristiti raznolikost metodiĉkih postupaka, a na taj naĉin nastava će se osloboditi subjektivne improvizacije i nedomišljenosti. U suvremenoj metodici manifestirale su se dvije osnovne tendencije. Prvu bismo mogli nazvati tradicionalistiĉkom, a nju ne treba postupno istisnuti iz nastave. Tradicionalistiĉka metodika izraţava da je osnovni zadatak nastave usvajanje provjerenih knjiţevnopovijesnih ĉinjenica. U takvom sustavu djelo dobiva sporedno znaĉenje. Moderne metodiĉke orijentacije ne odbacuju tradicionalistiĉku metodu, ali u središte ne postavljaju knjiţevnopovijesne procese, nego knjiţevno djelo kao umjetniĉku realnost koju treba doţivjeti i spoznati. Raznolikost metodiĉkih postupaka oĉituje se u sljedećim modelima: radioniĉki rad, rad u skupinama, individualni razgovor, problemska nastava, nastavni listići, objava rezultata i diskusija i nova medijska pomagala omogućuju nastavnicima uspostavljanje komunikacijskog modela. KORELACIJA PISAC - DJELO – PRIMATELJ Ovakvim metodiĉkim postupcima na satu jezika i knjiţevnosti treba angaţirati uĉenikov emocionalni, fantazijski i misaoni svijet, tj. uĉenika treba poticati da zauzima prema knjiţevnim djelima svoj stav. No, u takvoj nastavi profesor nije informator, predavaĉ, već istraţivaĉ, voditelj koji umije uvoditi uĉenike u svijet knjiţevnosti



ISHODI UĈENJA: ZNANJA, SPOSOBNOSTI, TEME Znanja i sposobnosti: Usvojiti knjiţevnopovijesna i knjiţevnoteorijska znanja predviĊena planom i programom, poznavati knjiţevnopovijesna razdoblja svjetske i hrvatske knjiţevnosti, poznavati temeljna djela svjetske i hrvatske knjiţevnosti te prepoznati razdoblje kojem pripadaju, prepoznati obiljeţja razdoblja, ali i stila pojedinog pisca; poznavati stvaralaĉke ţivotopise knjiţevnika; išĉitati i interpretirati djela predviĊena lektirom, znati usmeno i pismeno izraziti razumijevanje proĉitanih knjiţevnih tekstova koristeći se znanjima iz teorije knjiţevnosti i poznavanjem knjiţevnopovijesnih konteksta. Znati samostalno oblikovati pisani tekst: opis, dijalog i monolog, interpretaciju, recenziju, raspravu, esej. Znati osmisliti vezani tekst kroz uvod, razradu, zakljuĉak te vlastite misli potkrijepiti valjanim argumentima i primjerima. Znati samostalno oblikovati usmeno izlaganje o zadanoj temi. Usvojiti znanja iz podruĉja jezika predviĊena programom. Primijeniti pravopisnu i pravogovornu normu hrvatskog jezika u govoru i pismu. Poznavati struĉno nazivlje i prikladno ga rabiti. Izraţavati se prikladnim rjeĉnikom, dobro oblikovanim reĉenicama smisleno povezanim u cjeline. Teme su vezane uz knjiţevna razdoblja i djela predviĊena programom i lektirom. VREDNOVANJE U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŢEVNOSTI U nastavi hrvatskog jezika i knjiţevnosti vrednovanje se odvija kroz sustavno prikupljanje podataka u procesu uĉenja i postignutoj razini kompetencija s ciljem utvrĊivanja rezultata nastavnog procesa uĉenja. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje osnovne su sastavnice procesa evaluacije znanja, steĉenih vještina i sposobnosti te odgovornosti prema radu. U skladu s navedenim, u nastavi hrvatskog jezika i knjiţevnosti praćenja je usmjerena na vrednovanje znanja, vještina i sposobnosti razumijevanje graĊe s podruĉja knjiţevnosti, zadanih lektirnih djela te graĊe s podruĉja jezika i jeziĉnog izraţavanja. Pismeno i govorno izraţavanje takoĊer su bitni elementi procesa evaluacije, kao i uĉenikov odnos prema radu. Praćenje uĉenika omogućuje se konkretizacijom i operacionalizacijom odgojno-obrazovnih zadataka i standardima znanja. U konkretnom sluĉaju, rijeĉ je o usmenim i pismenim provjerama, operacionaliziranim zadacima objektivnog tipa, ali i uoĉavanjem usvojenosti razina znanja kroz govorno i pismeno izraţavanje. Objašnjenje pojedinaĉne ocjene:

Kriteriji vrednovanja uĉeniĉkih postignuća

ZA OCJENU ODLIĈAN POTREBNA JE SLJEDEĆA RAZINA OVLADANOSTI PROGRAMSKIM SADRŢAJIMA.

HRVATSKI JEZIK: Uĉenik je potpuno usvojio programske sadrţaje i oprimjeruje jeziĉnu pojavu odgovarajućim primjerima. Nauĉene jeziĉne sadrţaje primjenjuje prikladno i ispravno u pisanome i usmenom izraţavanju. Uĉenik je razvio sposobnost gramatiĉkog mišljenja na najvišoj razini te se istiĉe na satovima obrade jeziĉnih sadrţaja i izvrsno uoĉava jeziĉne pojave.

KNJIŢEVNOST: Uĉenik ima izvrsno razvijene receptivne, rašĉlambene, interpretativne i procjenjivaĉke sposobnosti. Uĉenikovo je znanje o knjiţevnosti na najvišoj razini, rado i aktivno sudjeluje u interpretaciji knjiţevno umjetniĉkih tekstova. Nauĉene pojmove iz teorije knjiţevnosti uĉenik spretno primjenjuje u interpretaciji. Uĉenik je posebno aktivan na satu lektire i pri interpretaciji pjesniĉkog teksta.

JEZIĈNO IZRAŢAVANJE: Uĉenik je na vrlo visokom stupnju ovladao pravogovornom i pravopisnom normom hrvatskoga standardnog jezika. Spretno se i lako izraţava u govoru i pismu, usmeni izraz mu je jezgrovit, logiĉan, glasovno izraţajan i slikovit. Predmetne sadrţaje uĉenik izlaţe toĉno, kritiĉki se odnosi prema sadrţaju, povezuje dijelove u cjelinu i ostvaruje komunikaciju sa slušateljima. Uĉenik nadahnuto i argumentirano osmišljava vezani tekst o zadanoj temi i



istiĉe se u pisanom izrazu pri ĉemu pokazuje iznimnu kreativnost.

ZA OCJENU VRLO DOBAR POTREBNA JE SLJEDEĆA RAZINA OVLADANOSTI PROGRAMSKIM SADRŢAJIMA.

HRVATSKI JEZIK: Uĉenik je gotovo potpuno usvojio programske sadrţaje i oprimjeruje jeziĉnu pojavu nauĉenim primjerima. Nauĉene jeziĉne sadrţaje uĉenik primjenjuje uglavnom prikladno i ispravno u pisanome i usmenom izraţavanju. Uĉenikove su sposobnosti gramatiĉkog mišljenja na oĉekivanoj razini. Uĉenik vrlo dobro uoĉava jeziĉne pojave, no pokazuje slabije zanimanje za jeziĉne sadrţaje.

KNJIŢEVNOST: Uĉenik ima razvijene receptivne, rašĉlambene, interpretativne, prosudbene i procjenjivaĉke sposobnosti. Uĉenikovo je znanje o knjiţevnosti na oĉekivanoj razini. Uĉenik ima razvijene knjiţevne sposobnosti i aktivan je na satu.

JEZIĈNO IZRAŢAVANJE: Uĉenik je usvojio pravopisnu i pravogovornu normu, korektno se izraţava, a u govoru i pismu ne ĉini pravogovorne ni pravopisne pogreške. Predmetne sadrţaje uĉenik izlaţe uglavnom toĉno, kritiĉki se odnosi prema sadrţaju i povezuje dijelove u cjelinu. Korektno osmišljava vezani tekst o zadanoj temi i ostvaruje uglavnom toĉan pisani izraz.

ZA OCJENU DOBAR POTREBNA JE SLJEDEĆA RAZINA OVLADANOSTI PROGRAMSKIM SADRŢAJIMA.

HRVATSKI JEZIK: Uĉenik je u većoj mjeri usvojio programske sadrţaje, ali teţe se snalazi kad treba navesti primjer za odreĊenu jeziĉnu pojavu. Nauĉene jeziĉne sadrţaje uĉenik u većoj mjeri primjenjuje u usmenom i pisanom izraţavanju. Uĉenikove su sposobnosti gramatiĉkog mišljenja na prosjeĉnoj razini. Uĉenik pokazuje slabije zanimanje za jeziĉne pojave i uoĉava ih samo djelomiĉno.

KNJIŢEVNOST: Uĉenik ima prosjeĉno razvijene receptivne, rašĉlambene, interpretativne , prosudbene i procjenjivaĉke sposobnosti. Uĉenikovo zanimanje za knjiţevnost i znanje o njoj na prosjeĉnoj su razini. Uĉenikove su knjiţevne sposobnosti dobro razvijene te uz nastavnikovu pomoć uspješno interpretira tekst. Nauĉene sadrţaje iz teorije knjiţevnosti pamti i reproducira, ali ih ne primjenjuje. Na umjetniĉki tekst reagira emocionalno, ali teško izraţava vlastiti doţivljaj.

JEZIĈNO IZRAŢAVANJE: Uĉenik je u većoj mjeri ovladao pravopisnom i pravogovornom normom hrvatskoga standardnog jezika. U usmenome izraţavanju uglavnom reproducira nauĉene sadrţaje bez kritiĉkog promišljanja. Uĉenik griješi u razumijevanju proĉitanog teksta i treba nastavnikovu pomoć pri interpretacijama. Uĉenikovo je usmeno izlaganje djelomice povezano i preteţno neorganizirano te ima slabije razvijene ĉitateljske interese. Uĉenikovi su pisani tekstovi bez stvaralaĉkog nadahnuća.

ZA OCJENU DOVOLJAN POTREBNA JE SLJEDEĆA RAZINA OVLADANOSTI PROGRAMSKIM SADRŢAJIMA:

HRVATSKI JEZIK: Uĉenik je djelomice ovladao programskim sadrţajima. Uĉenik prepoznaje jeziĉnu pojavu i razlikuje ju od drugih pojava. Nauĉene jeziĉne sadrţaje djelomice primjenjuje u usmenom i pisanom izraţavanju. Uĉenikova je sposobnost gramatiĉkog mišljenja na poĉetnoj razini. Uĉenik nema izraţenih zanimanja za jeziĉne sadrţaje.

KNJIŢEVNOST: Uĉenikove su receptivne, rašĉlambene, interpretativne i prosudbene sposobnosti djelomice razvijene, a znanje o knjiţevnosti kao i knjiţevne sposobnosti, na poĉetnoj su razini. Na



umjetniĉki tekst uĉenik reagira jedino emocionalno. Pojmove iz teorije knjiţevnosti definira, ali ne primjenjuje i slabo se zanima za knjiţevne sadrţaje.

JEZIĈNO IZRAŢAVANJE: Uĉenik je samo djelomice ovladao pravopisnom i pravogovornom normom hrvatskoga standardnog jezika. Pri usmenom izlaganju uĉenik pokazuje siromašan rjeĉnik i slabu logiĉku povezanost. Treba izgraĊivati grafemski sustav jer ga uĉenik nije u potpunosti usvojio. Uĉenikovo ĉitanje nije na zadovoljavajućoj razini s obzirom na njegovu dob. Izraţava se teško, nepovezano i stereotipno. Pisani tekst teško povezuje u logiĉnu cjelinu, a da bi zadovoljio zadanu formu, uĉenik se sluţi neprestanim ponavljanjima. Organizacija pisanog teksta je nepotpuna i slabo uoĉljiva. Uĉenik ne pokazuje interes za interpretaciju knjiţevnog teksta.

ZA OCJENU NEDOVOLJAN POTREBNA JE SLJEDEĆA RAZINA OVLADANOSTI PROGRAMSKIM SADRŢAJIMA.

HRVATSKI JEZIK: Uĉenik nije ni djelomice ovladao programskim sadrţajima, ne prepoznaje jeziĉnu pojavu i ne razlikuje ju od drugih pojava. Nauĉene nastavne sadrţaje u većoj mjeri ili nikako ne primjenjuje u usmenom i pismenom izraţavanju. Uĉenik nema razvijeno gramatiĉko mišljenje i ne pokazuje nikakav interes za jeziĉne sadrţaje.

KNJIŢEVNOST: Uĉenikove su receptivne, rašĉlambene, interpretativne i prosudbene sposobnosti vrlo slabo razvijene. Uĉenikovo znanje o knjiţevnim pojavama ne doseţe ni poĉetnu razinu, a knjiţevne su mu sposobnosti nerazvijene. Uĉenik ne definira pojmove iz teorije knjiţevnosti niti ih primjenjuje, a za knjiţevne sadrţaje ne pokazuje zanimanje.

JEZIĈNO IZRAŢAVANJE: Uĉenik nije u dovoljnoj mjeri ovladao pravopisnom i pravogovornom normom hrvatskoga standardnog jezika. Usmeno mu je izlaganje nepovezano, nelogiĉno; izraz mu je škrt, a rjeĉnik siromašan. Uĉenik nije u dovoljnoj mjeri usvojio grafemski sustav hrvatskog jezika, izraţava se nepravilnim i nepotpunim reĉenicama s puno pogrešaka. Uĉenikovo je ĉitanje neprimjereno njegovoj dobi. Ne zna organizirati pisani tekst na zadanu temu niti pokazuje interes za interpretaciju knjiţevnog teksta.

UsklaĊeni popis lektirnih djela

Kroz ovaj kurikulum, bit će prikazan i usklaĊen popis lektira kroz sva ĉetiri razreda

gimnazijskog programa koji jednako vrijedi za sve razrede, a upravo prema ispitnom

katalogu drţavne mature, s pravom svakog profesora na svoju dopunu, ukoliko to prilike i

potreba za što boljim tumaĉenjem nastavnog sadrţaja iziskuje:

LEKTIRA DJELA ZA 1.RAZRED

1. Lirika - analiza lirske pjesme

2. Jean de la Fontaine: Basne

3. Ivana Brlić Maţuranić: Kako je Potjeh

LEKTIRA DJELA ZA 2.RAZRED

1. Francesco Petrarca: Kanconijer

2. Dante Alighieri: Boţanstvena

komedija - Pakao



traţio istinu

4. A. G. Matoš: Cvijet sa raskršća

5. Edgar Allan Poe: Crni maĉak

6. August Šenoa: Zlatarovo zlato

7. J. D. Salinger: Lovac u ţitu

8. Biblija (Knjiga postanka, Knjiga

izlaska, Pjesma nad pjesmama,

EvanĊelja)

9. Homer: Ilijada ( 1., 6., 18. i 24.

pjevanje)

10. Homer: Odiseja (1., 19., 21. pjevanje)

11. Sofoklo: Antigona

12. Sofoklo: Kralj Edip

13. Plaut: Škrtac

14. Vergilije: Eneida ( 2. i 4. pjevanje )

15. Bašćanska ploĉa

3. Giovanni Boccaccio: Dekameron

(Uvod; 1. dan 1. novela; 2. dan 3.

novela; 10. Dan 5. novela )

4. William Shakespeare: Hamlet

5. Miguel de Cervantes: Don Quijote

6. Marko Marulić: Judita

7. Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko

prigovaranje

8. Marin Drţić: Dundo Maroje

9. Marin Drţić: Novela od Stanca

10. Petar Zoranić: Planine – Perivoj od

slave

11. Šiško Menĉetić

Đore Drţić

Hanibal Lucić

12. Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga

13. Ivan Gundulić: Dubravka

14. Jean Racine: Fedra

15. Voltaire: Candide

16. Johann Wolfgang Goethe: Patnje

mladog Werthera

17. Edgar Allan Poe: Crni maĉak

LEKTIRA DJELA ZA 3. RAZRED

1. Ivan Maţuranić: Smrt Smail-age

Ĉengića

2. August Šenoa: Prijan Lovro

LEKTIRNA DJELA ZA 4. RAZRED

1. Marcel Proust: Combray

2. Franz Kafka: Preobrazba

3. Luigi Pirandello: Šest lica traţi autora



3. Honore de Balzac: Otac Goriot

4. Gustave Flaubert: GospoĊa

Bovary

5. Nikolaj Vasiljeviĉ Gogolj:

Kabanica

6. Fjodor Mihajloviĉ Dostojevski:

Zloĉin i kazna

7. Ante Kovaĉić: U registraturi

8. Vjenceslav Novak: Posljednji

Stipanĉići

9. Josip Kozarac: Tena

10. Silvije Strahimir Kranjĉević –

antologijska lirika

11. Charles Baudelaire: Cvjetovi zla -

lirika

12. Henrik Ibsen: Nora (Lutkina kuća)

13. Antun Gustav Matoš: Camao

14. Milan Begović: Bez trećega

15. Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg

4. Samuel Beckett: U oĉekivanju Godota

5. Antun Branko Šimić, lirika

6. Miroslav Krleţa: Baraka pet be

7. Miroslav Krleţa: Gospoda Glembajevi

8. Miroslav Krleţa: Povratak Filipa

Latinovicza,

9. Miroslav Krleţa: Lirika

10. Tin Ujević, lirika

11. Dobriša Cesarić, lirika

12. Dragutin Tadijanović, lirika

13. Albert Camus: Stranac

14. Jure Kaštelan, lirika

15. Vesna Parun, lirika

16. Josipa Pupaĉića, lirika

17. Ranko Marinković, Ruke (zbirka)

18. Ivana Slamnig, lirika

19. Slavko Mihalić, lirika

20. Antun Šoljan: Kratki izlet

21. Ivan Aralica: Psi u trgovištu

Ciljevi i zadaće uĉenja

I. Znanje

- gramatiĉko: poznavanje i prepoznavanje ustroja reĉenice hrvatskog jezika i gramatiĉkih

pravila

- pravopis: poznavanje pravopisa i pravogovora

- knjiţevnost: poznavanje i prepoznavanje vrsta knjiţevnih tekstova, povijest razvoja

knjiţevnosti, njenih pravaca i pokreta, predstavnika i njihovih djela

- izraţavanje: vrste tekstova, naĉini i metode pisanja



II. Vještine

sposobnost objašnjavanja i interpretiranje odreĊenih tekstova

sposobnost prepoznavanja naĉina umjetniĉkog stvaranja

sposobnost kritiĉkog ĉitanja umjetniĉkih tekstova, prepoznavanje i kritiĉko

vrednovanje

sposobnost vlastitog izriĉaja

sposobnost obrazlaganja stava / argumentiranje

sposobnost pismenog obrazlaganja stava

Metode rada u nastavi hrvatskog jezika

Za ostvarenje ciljeva i zadataka u nastavi hrvatskog jezika nastavnik treba koristiti razliĉite metodiĉke postupke koji se prilagoĊavaju nastavnim sadrţajima i stupnju steĉenog znanja uĉenika. U suvremenoj metodici kombiniraju se dvije osnovne tendencije: 1. tradicionalistiĉka – izraţava da je osnovni zadatak nastave usvajanje provjerenih knjiţevnopovijesnih i jeziĉnih ĉinjenica 2. moderna metodiĉka orijentacija – u središte ne postavlja knjiţevnopovijesne procese, nego knjiţevno djelo kao umjetniĉku realnost koju treba doţivjeti i spoznati te potiĉe uĉenika na samostalna jeziĉna rješenje Raznolikost metodiĉkih postupaka (frontalni i individualni rad, rad u paru, rad u skupinama, metode usmenog izlaganja, metode pisanja, ĉitanja i slušanja, nastavni listići, problemska nastava, objava rezultata i diskusija, filmske projekcije lektirnih djela i biografija pisaca, prezentacije i sl.) omogućuje i olakšava uspostavljanje komunikacijskog modela. Ovakvim metodiĉkim postupcima na satu hrvatskog jezika i knjiţevnosti treba poticati uĉenikov emocionalni, fantazijski i misaoni svijet i usmjeravati uĉenika na izraţavanje navedenoga. Nastavnik tako postaje istraţivaĉ i voditelj, a ne iskljuĉivo informator.

Godišnji plan rada struĉnog aktiva profesora hrvatskog jezika

U prvom je planu rada Aktiva skrb o nastavi knjiţevnosti, programiranje mjeseĉnog i godišnjeg plana rada te praćenje i vrednovanje uĉenika. Nastavom hrvatskoga jezika i knjiţevnosti ukazuje se na vaţnost njegovanja vrednota materinjeg jezika, ali i na vaţnost razvoja komunikacijskih sposobnosti uĉenika. Ipak, rad aktiva ukljuĉuje i brigu o izvannastavnim aktivnostima uĉenika: rad literarne, recitatorske i novinarske grupe, te sudjelovanje na školskim, ţupanijskim i drţavnim natjecanjima, kao i izradu školskih projekata. Naglašena je i vaţnost planiranja kulturnih sadrţaja u obliku suradnje sa školskom knjiţnicom, posjećivanju kazališta i sl. Aktiv kroz razne oblike, kao što su seminari i struĉni aktivi, sudjeluje i u struĉnom usavršavanju kao i u planiranju samostalnog i osobnog usavršavanja ĉlanova aktiva uz pomoć struĉne i obavezne literature.



Godišnji plan rada struĉnog aktiva hrvatskog jezika šk.god.2016/2017. ukljuĉuje sljedeće aktivnosti:

plan rada struĉnog aktiva

izvedbeni i operativni planovi i programi u nastavi hrvatskoga jezika 2016/2017

elementi, kriteriji i naĉini ocjenjivanja u nastavi hrvatskog jezika

slobodne aktivnosti: dramska skupina, literarna, recitatorska, medijska skupina

dodatna i dopunska nastava

usklaĊivanje lektirnih popisa s katalogom za drţavnu maturu 2016/2017

suradnja s HNK Zadar,odlazak uĉenika na predstave u sezoni 2016/2017

sudjelovanje na obiljeţavanjima vaţnih dogaĊaja kako u školi,gradu,ţupaniji,posebno Vezano za Domovinski rat

organiziranje uĉeniĉke skupine za pokretanje knjiţevnog i jeziĉnog zidnog kalendara

organizacija i priprema uĉenika za natjecanja iz hrvatskoga jezika

organizacija i priprema uĉenika za Lidrano 2017 god.

raspored i zaduţenja ĉlanovima aktiva za provedbu godišnjeg plana i programa

sudjelovanje na Ţupanijskim i MeĊuţupanijskim vijećima prof. hrvatskog jezika

Izvannastavne i izvanškolske aktivnost

Duga je tradicija izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u srednjoj školi. Vaţnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti sastoji se, uz brigu za zdravlje uĉenika u rastu i razvoju, u sudjelovanju u sveukupnosti njihova odgoja i razvijanju potrebe sadrţajnog iskorištavanja slobodnog vremena, te poboljšanju kvalitete ţivota. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti su integralni dio odgojno - obrazovne strukture srednje škole. Izvannastavne aktivnosti obuhvaćaju razliĉite programske sadrţaje koji se odvijaju izvan nastavnih obaveza u organizaciji škole i u njenim prostorijama. U ovim aktivnostima postoje razliĉiti organizacijski oblici odgojno – obrazovnog rada, kojima se ţele zadovoljiti stvarne potrebe i interesi uĉenika, proširiti i produbiti njihova znanja, razvijati humane odnose meĊu uĉenicima, te zbliţavati uĉenike i nastavnike. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti organiziraju se za uĉenike od prvog do ĉetvrtog razreda na poĉetku školske godine. Izbor aktivnosti prepušten je svakom uĉeniku prema njegovom vlastitom interesu, potrebi i mogućnostima

Plan aktivnosti po mjesecima

rujan 2016. - aktivniji rad na školskoj internetskoj stranici - organizirani odlazak na predstavu u Kazalište lutaka

listopad, 2016. - obiljeţavanje 5.listopada –Dan uĉitelja - obiljeţavanje 8.listopada –Dan neovisnosti

studeni i prosinac, 2016.

- animiranje uĉenika za sudjelovanje na natjecanjima iz hrvatskoga jezika te za smotru Lidrano 2017; individualni rad s uĉenicima koji su pokazali interes i imaju potrebnu razinu znanja za natjecanje iz jezika; zadavanje tema za literarne radove, prijedlozi tekstova za recitatorske i dramske izvedbe

sijeĉanj 2017. - priprema i organizacija natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika - smotra Lidrano, pripreme i probe

veljaĉa 2017. - obiljeţavanje 21.veljaĉe-MeĊunarodni dan materinskog jezika

oţujak 2017. - obiljeţavanje 13-15.oţujka - Dani hrvatskoga jezika

travanj 2017. - sudjelovanje na Lidranu 2017 u Benkovcu - obiljeţavanje 22.travnja-Dani hrvatske knjige



Svibanj 2017. -obiljeţavanje 11.svibnja, Svjetski dan pisanja pisama

Aktiv hrvatskoga jezika Gimnazije Vladimira Nazora ĉine sljedeći profesori: Stipica Radoš, predsjednik, Senka Brkulj, Mateja Perić, Ivana Brković, Ana Kartelo



10.2. JEZIĈNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUĈJE, STRANI JEZICI (engleski, njemaĉki, talijanski, francuski,španjolski)

Ciljevi: Opći: - nauĉiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jeziĉno reagirati u meĊudjelovanju sa sugovornicima u razliĉitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje, steći potrebne razine slušanja, govorenja, ĉitanja i pisanja kljuĉne za uĉenje, rad i ţivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u razliĉitim situacijama, razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima, razviti razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i knjiţevnost, te za kulture, knjiţevnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu, razvijati vlastito jeziĉno stvaralaštvo i istraţivaĉku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i rješavanjem problema stjeĉući time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim uspjehom, razumjeti razliĉite medijske jezike te ih uspješno rabiti u uĉenju i komunikaciji, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, znati pronalaziti razliĉite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost i korisnost za prouĉavanje odreĊene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru, osvijestiti povezanost unutar jeziĉno-komunikacijskoga podruĉja i ostalih odgojno obrazovnih podruĉja stjeĉući temelje za cjeloţivotno uĉenje Specifiĉni: 1. strani jezik (engleski, njemaĉki) i 2. strani jezik, nastavljaĉi (njemaĉki, engleski):

- postići solidni izgovor i intonaciju u spontanom govornom izraţavanju, razvijati jeziĉne vještine (slušanje, govorenje, ĉitanje, pisanje) potrebne za receptivno i produktivno sluţenje jezikom u govornom i pisanom kontekstu sa stranim sugovornikom, sudjelovati u razgovoru i raspravi o zadanoj temi, razumjeti usmeno izlaganje, upute ili snimljeni tekst s primjerenim brojem nepoznatih rijeĉi u sklopu poznatih sadrţaja iz raznih kulturološko-civilizacijskih podruĉja i posebnih interesa uĉenika, razumjeti pisani tekst s odreĊenim brojem nepoznatih rijeĉi, pisati voĊene i slobodne sastavaka i eseje, saţetke i bilješke uz ĉitanje i slušanje, prevoditi kraće tekstove, upoznati se s ulomcima knjiţevnih djela, razumjeti posebnosti gramatiĉkoga sustava u sklopu propisanih gramatiĉkih sadrţaja, razviti sposobnost pravilne uporabe gramatiĉkih struktura na morfološkoj i sintaktiĉkoj razini u govornom i pisanom izraţavanju, razviti sposobnost traţenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomoću raznih izvora (tekst, snimka, udţbenik, rjeĉnik, gramatiĉki i drugi priruĉnici, internet), upoznati elemente kulture i civilizacije zemalja u kojima se govori prvi strani jezik 2. strani jezik (njemaĉki, talijanski, francuski):

- razvijati jeziĉne vještine za elementarno receptivno i produktivno sluţenje stranim jezikom (slušanje,ĉitanje, govorenje, pisanje), usvojiti odreĊeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar (vokabular, graĊa na fonetskoj, morfološkoj i sintaktiĉkoj razini, komunikacijski uzorci, osobitosti u interakciji) koji će uĉeniku omogućiti osnovnu komunikaciju i na drugom stranom jeziku, uoĉiti posebnosti sustava drugoga stranog jezika u odnosu na hrvatski i prvi strani jezik, razvijanje lingvistiĉkog mišljenja, sposobnosti i navika samostalnog korištenja gramatikom i rjeĉnikom i drugim priruĉnicima koji sadrţe obavijesti o jeziku, upoznavanje osobitosti zemalja i naroda ĉiji se jezik uĉi radi razumijevanja jeziĉne i kulturne poruke



OdreĊenje podruĉja/predmeta - filozofija podruĉja/predmeta: Uĉenje stranih jezika zauzima sve vaţniji poloţaj u obrazovnim sustavima europskih zemalja. Pouĉavanje stranih jezika djeluje na razvoj uĉeniĉke spoznaje i stjecanje govorne sposobnosti, na širenje spoznaja o kulturi i civilizaciji većeg broja zemalja, na razvoj lingvistiĉkoga mišljenja koje pomaţe u uĉenju i razumijevanju sustava i hrvatskoga i drugih jezika, na oblikovanje cjelokupne uĉenikove osobnosti jer on uĉi slušati i razumjeti drugoga, prihvaćati ili odbijati tuĊa gledišta, argumentirano i jasno izlagati osobna gledišta i prosudbe. Stjecanjem višejeziĉne i meĊukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te potiĉe poštivanje razliĉitosti i snošljivosti.

Sadrţaji - teme i meĊu predmetne teme, korelacija Sadrţaji predmeta propisani su Nastavnim planom i programom za gimnazije („Nastavni programi za gimnazije«, Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Zagreb 1994. ili na http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti). Svaki nastavnik na poĉetku godine izraĊuje i pedagoškoj sluţbi škole predaje izvedbeni plan i program i predmetni kurikulum u kojima se nalazi opširan prikaz tema i sadrţaja kojima će se uĉenici baviti tijekom školske godine. Sadrţaj nastavnih predmeta strani jezici pogodan je za korelacije s brojnim predmetima, ali i za ostvarivanje meĊu predmetnih tema koje potiĉe Nacionalni okvirni kurikulum.

Metode pouĉavanja i uĉenja: Metode pouĉavanja: izlaganje, tumaĉenje, rasprava, voĊeno i ĉisto otkrivanje, suradniĉko uĉenje, didaktiĉka igra Metode uĉenja: individualni rad, frontalni rad, rad u skupinama, rad u paru, rad na tekstu, razgovor, igra, simulacija, “oluja mozgova”, intervju, kviz

Oĉekivani ishodi, postignuća (kompetencije): Ĉetiri temeljna postignuća predmeta su: slušanje, govorenje, ĉitanje, pisanje.

I. SLUŠANJE:

a) PRVI STRANI JEZIK i DRUGI STRANI JEZIK (nastavljaĉi) – engleski i njemaĉki jezik:

- steći pozitivan odnos prema aktivnomu slušanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri slušanju, uoĉiti razlike izmeĊu standardnoga govora stranoga jezika i tekstova izgovorenih u jeziĉnim registrima/varijetetima, globalno, selektivno, a po potrebi i detaljno, razumjeti razliĉite sloţenije tekstove na standardnomu jeziku vezane uz svakodnevni ţivot i teme od osobnog, općeg i struĉnog interesa, verbalno i neverbalno reagirati na sloţenije slušne poticaje, verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje sloţenijih slušnih poticaja, kritiĉki procijeniti sadrţaj teksta i namjere autora te tumaĉiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati, pratiti sadrţaj razliĉitih sloţenijih slušnih i slušno-vidnih knjiţevnih i neknjiţevnih tekstova te reagirati na poticaje sadrţane u njima, verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema slušanju raznovrsnih sloţenijih tekstova, slušanjem usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim ţivotom i širim okruţjem

b) DRUGI STRANI JEZIK (njemaĉki, talijanski,)

- steći pozitivan odnos prema aktivnomu slušanju na stranomu jeziku i postići samopouzdanje pri slušanju, uoĉiti i razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik, razumjeti i znati tumaĉiti dobivene informacije, globalno i selektivno razumjeti razliĉite jednostavne i nešto sloţenije tekstove vezane uz svakodnevni ţivot i neposredno okruţje ako su izneseni polako i jasno te razumjeti namjere sugovornika, primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih i nešto sloţenijih slušnih poticaja, slušanjem uoĉiti jednostavne ĉinjenice o ţivotu u zemljama jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i okruţjem

II. GOVORENJE: a) PRVI STRANI JEZIK i DRUGI STRANI JEZIK (nastavljaĉi) – engleski, njemaĉki i talijanski:

- steći pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju, usvojiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati i naglašavati rijeĉi i fraze te poštivati ritam i intonaciju sloţenijih izriĉaja, razlikovati pisanje od izgovaranja sloţenijih izriĉaja, verbalno reagirati na razliĉite sloţenije slušne, pisane i slikovne poticaje vezane uz svakodnevni ţivot i teme od osobnog, općeg i struĉnog interesa sluţeći se pritom prikladnim sloţenijim jeziĉnim

http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti



strukturama, tumaĉiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati te argumentirati, teĉnim i jasnim govorom samostalno sudjelovati u razliĉitim oblicima sloţenije govorne produkcije i interakcije, ukljuĉujući i spontani razgovor sa sugovornikom, u govorenim iskazima koristiti se usvojenim sociokulturnim orijentacijskim znanjima o zemlji jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i širim okruţjem

b) DRUGI STRANI JEZIK (njemaĉki, talijanski)

- steći pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju, uoĉiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati i naglašavati rijeĉi i fraze te poštivati ritam i intonaciju jednostavnih i nešto sloţenijih izriĉaja, verbalno reagirati na razliĉite jednostavne i nešto sloţenije slušne, pisane i slikovne poticaje vezane uz svakodnevni ţivot i neposredno okruţje sluţeći se pritom prikladnim jednostavnim jeziĉnim strukturama, tumaĉiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati te jednostavno razloţiti vlastiti stav, samostalno, ili uz pomoć, sudjelovati u razliĉitim oblicima govorne produkcije i interakcije sluţeći se pritom jednostavnim i nešto sloţenijim jezikom, steći interes za govorenje na stranomu jeziku, u govorenim iskazima koristiti se usvojenim ĉinjenicama o ţivotu u zemljama jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i okruţjem

III. ĈITANJE:

a) PRVI STRANI JEZIK i DRUGI STRANI JEZIK (nastavljaĉi) – engleski i njemaĉki jezik:

- steći pozitivan odnos prema ĉitanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri ĉitanju, ĉitati s pozornošću i odrţati pozornost tijekom ĉitanja, razlikovati pisanje od izgovaranja sloţenijih izriĉaja, sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reĉeniĉnom intonacijom pri glasnu ĉitanju, globalno, selektivno i detaljno razumjeti sloţenije izvorne i didaktiĉke tekstove o temama od osobnoga, općega i struĉnoga interesa, kritiĉki procijeniti sadrţaj teksta i namjere autora te tumaĉiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati, razlikovati znaĉajke širokoga spektra knjiţevnih i neknjiţevnih tekstnih vrsta, povezati tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu, ĉitanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim ţivotom i širim okruţjem

b) DRUGI STRANI JEZIK (njemaĉki, talijanski, francuski)

- steći pozitivan odnos prema ĉitanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri ĉitanju, ĉitati s pozornošću i odrţati pozornost tijekom ĉitanja, ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reĉeniĉnom intonacijom pri glasnu ĉitanju, globalno, selektivno i detaljno razumjeti kraće jednostavne i nešto sloţenije izvorne i didaktiĉke tekstove o poznatim temama u kojima se koristi uobiĉajeni svakodnevni vokabular, tumaĉiti dobivene informacije te kritiĉki procijeniti njihov sadrţaj i namjere autora, uoĉiti osnovne znaĉajke razliĉitih vrsta tekstova, ĉitanjem kraćih tekstova na stranomu jeziku usvojiti jednostavne ĉinjenice o ţivotu u zemljama jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i okruţjem

IV. PISANJE a) PRVI STRANI JEZIK i DRUGI STRANI JEZIK (nastavljaĉi) – engleski i njemaĉki jezik:

- steći pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju, uoĉiti razlike izmeĊu govorenih i razliĉitih sloţenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranomu i materinskomu jeziku, sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku, napisati razliĉite vrste sloţenijih tekstova, ukljuĉujući i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji sluţeći se pritom sloţenijim jeziĉnim strukturama, pisati tekstove na razliĉitim stupnjevima samostalnosti (dopuniti, pisati prema slušnomu, pisanomu ili slikovnomu predlošku, pisati slobodno), tumaĉiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati, izraziti svoja iskustva, osjećaje, sadašnje, prošle i buduće dogaĊaje, stavove, planove i vlastito mišljenje te ih obrazloţiti, usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i širim okruţjem

b) DRUGI STRANI JEZIK (njemaĉki, talijanski)

- steći pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju, uoĉiti razlike izmeĊu govorenih, jednostavnih i nešto sloţenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranomu i materinskomu jeziku, ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku, napisati kraći tekst, ukljuĉujući i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji, sluţeći se pritom jednostavnim i nešto sloţenijim jeziĉnim strukturama, pisati tekstove opisane u prethodnoj toĉki, i to na razliĉitim stupnjevima samostalnosti (dopuniti, pisati prema slušnomu, pisanomu ili slikovnomu predlošku, pisati slobodno), tumaĉiti dobivene



informacije i na temelju njih samostalno zakljuĉivati, izraziti svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje te ga obrazloţiti, u pisanju rabiti usvojene ĉinjenice o ţivotu u zemljama jezika koji se uĉi te ih usporediti s vlastitim ţivotom i okruţenjem *NAPOMENA: PRVI STRANI JEZIK i DRUGI STRANI JEZIK (nastavljaĉi): Postignuća na završetku gimnazijskog školovanja odreĊena su na meĊu razini izmeĊu prijelaznoga i samostalnoga stupnja (B1+) prema Zajedniĉkomu europskomu referentnomu okviru za jezike. Moţe se oĉekivati da će uĉenici u engleskomu jeziku s obzirom na znaĉajno veću izloţenost tomu jeziku u svakodnevnom okruţenju navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Pri odreĊivanju oĉekivanih postignuća u uĉenju drugoga stranoga jezika u kontinuitetu od 4. razreda osnovne škole (drugi strani jezik – nastavljaĉi), u predmetnom kurikulumu valja provesti prilagodbu ovdje navedenih postignuća s obzirom na manji fond sati prethodnoga uĉenja. DRUGI STRANI JEZIK: Postignuća na završetku 4. razreda uĉenja drugoga stranoga jezika orijentiraju se prema temeljnomu stupnju (A2) Zajedniĉkoga europskoga referentnoga okvira za jezike.

ENGLESKI JEZIK

Tijekom gimnazijskog obrazovanja potrebno je ostvariti sljedeće zadaće: solidan izgovor i intonaciju u spontanom govornom izraţavanju razvijanje jeziĉnih vještina (slušanje, govorenje ,ĉitanje , pisanje) potrebne za

receptivno i produktivno sluţenje jezikom u govornom i pisanom kontekstu sudjelovanje u razgovoru i raspravi o zadanoj temi sposobnost komuniciranja u sklopu poznatih sadrţaja (prepriĉavanje,izraţavanje

osobnog stava, osjećaja , interesa, opisivanje i sl) razumijevanje usmenog izlaganja, uputa ili snimljenog teksta primjerenim brojem

nepoznatih rijeĉi razumijevanje pisanog teksta s odreĊenim brojem nepoznatih rijeĉi pisanje voĊenih i slobodnih sastava, saţetaka i biljeţaka uz ĉitanje i slušanje sastavljanje kraćih pisama, poruka i izvješća, eseja na zadanu temu prevoĊenje kraćih tekstova s engleskog jezika na hrvatski i obrnuto razumijevanje posebnosti gramatiĉkog sustava u sklopu propisanih gramatiĉkih

sadrţaja uoĉavanje zakonitosti tvorbe pojedinih gramatiĉkih struktura

Iz navedenog proizlaze ciljevi poduĉavanja i uĉenja predmeta : osposobiti uĉenika za samostalnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku u razliĉitim govornim situacijama i o razliĉitim temama u okviru gradiva odgovarajuće godine uĉenja te isto tako osposobiti ih za izricanje vlastitih stavova i pripremiti ih za samostalno uĉenje, primjenu steĉenog znanja i u konaĉnici osposobiti ih za pristup ispitu drţavne mature.

U okviru predmeta Engleski jezik koji se u Gimnaziji Vladimira Nazora poduĉava kao prvi strani jezik u općem i jeziĉnom programu. U općem 3 sata tjedno, u jeziĉnom 4 do 5 sati tjedno) vrednuju se sljedeći elementi: RAZUMIJEVANJE USMENI IZRIĈAJ PISANI IZRIĈAJ UPORABA JEZIKA AKTIVNOST



1. RAZUMIJEVANJE

Provjera razumijevanja moţe biti usmena i pismena: testovi razumijevanja proĉitanog teksta, slušni testovi...

2. USMENI IZRIĈAJ Usmeni odgovor vrednuje se u rubrici Usmeni izričaj. Vrednovanje usmenih kompetencija: govorne reprodukcije, govorne produkcije, interakcije, treba se provoditi kontinuirano, na svakom satu kako bi se potaknulo uĉenike da aktivno sudjeluju na svakom satu. TakoĊer se moţe provesti klasiĉno usmeno ispitivanje, gdje se jednog uĉenika u jednom nastavnom satu ispituje najviše 10 minuta. Usmeni odgovor vrednuje se na sljedeći naĉin: Odliĉan: uĉenik slobodno i bez oklijevanja izriĉe svoje misli,stavove i kritike, aktivan je u konverzaciji, ĉita i priĉa s razumijevanjem korektno i teĉno s pravilnim izgovorom, fluentno govori bez većih gramatiĉkih pogrešaka, koristi novousvojeni vokabular i fraze. Vrlo dobar: uĉenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran, govori uz manje gramatiĉke greške, koje meĊutim ne utjeĉu na razumijevanje smisla reĉenice, ponekad upotrijebi rijeĉ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom.Za ocjenu vrlo dobar uĉenik je potpuno fluentan i samostalan u izraţavanju , ali nije savladao u potpunosti nove leksiĉke i gramatiĉke sadrţaje. Dobar: uĉenik se moţe sporazumijevati, tj odgovarati na pitanja vezana uz tekst i kratko i samostalno ga prepriĉat i pri tome se sluţi skromnim fondom rijeĉi, gramatiĉke pogreške i pogrešan redoslijed rijeĉi ne utjeĉu na razumijevanje iskaza,povremeno ima poteškoća u ĉitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva. Dovoljan: uĉenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog ĉega se teško zakljuĉuje što ţeli reći, rijetko nalazi odgovarajuće rijeĉi i fraze, teško se izraţava, a rjeĉnik mu je oskudan, u izgovoru pravi ozbiljne greške koje dovode u pitanje razumijevanje teksta, govori sporo i s puno oklijevanja.Za ocjenu dovoljan uĉenik treba znati proĉitati tekst,prevesti ga, odgovoriti na pitanja vezana uz bitne elemente sadrţaja i u ukratko elementarnim vokabularom prepriĉati sadrţaj. Nedovoljan: uĉenik se ne moţe samostalno izraţavati u usmenom obliku, jedva savladava najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadrţaja, nije savladao ni najosnovnije gramatiĉke strukture. Ukoliko uĉenik ne zna samostalno proĉitati i prevesti poznati tekst ocjenjuje ocjenom nedovoljan.

3. PISANI IZRIĈAJ U rubrici Pisani izričaj ocjenjuju se školske zadaće i diktati. Školska zadaća moţe biti: sastav, esej, opis, pismo... Tijekom jedne nastavne godine predviĊena su redovna testiranja. Predmetni nastavnik, s obzirom na uspješnost razreda i tempo obrade nastavnog sadrţaja, sam odreĊuje vrijeme i broj testova. Prema tjednom fondu sati najmanji broj pisanih provjera tijekom školske godine je: 3 sata tjedno: 2 školske zadaće i 3 pisane provjere (gramatika/vokabular) 4 sata tjedno: 2 školske zadaće i 4 pisane provjere 5 sati tjedno: 2 školske zadaće i 5 pisanih provjera



Školske zadaće, pisane provjere iz gramatike i vokabulara pišu se cijeli školski sat i najavljuju se unaprijed vremenikom na poĉetku polugodišta. Kratke pisane provjere (do 15 minuta) obuhvaćaju samo jedan dio gradiva. Postignuća kod kratkih pisanih provjera upisuju se u rubriku za bilješke ili u imeniku ako nastavnik smatra da je ocjena vaţna. Ako se provodi kao kratka provjera ocjena iz diktata se, u pravilu, upisuje u rubriku Bilješke u imeniku. Ukoliko je ĉitani tekst, od cca 70 rijeĉi, saţetak poznatog i obraĊenog teksta uĉenik kojima 7 i više grešaka ne moţe dobiti pozitivnu ocjenu (2 greške = 5, 3g = 4, 4g = 3, 5,6g = 2, 7g = 1). Za nepoznati tekst: 3greške = 5, 4,5,g=4, 6,7,8g=3, 9,10,11 = 2, 12g=1. UtvrĊeni su postotci za odreĊivanje pisane provjere: OPĆA GIMNAZIJA / JEZIĈNA GIMNAZIJA Dovoljan- 55% uspješnosti 60% Dobar - 65% 70% Vrlo dobar - 80% 80% Odliĉan - 90% 90% Esej se vrednuje prema kriterijima razraĊenim elementima (izvršenje zadataka, povezanost ideja i struktura unutar teksta, gramatika, vokabular) te se na osnovu postignutih bodova iz svakog pojedinog kriterija daje konaĉna ocjena. Eseji moraju biti ispravljeni i ocjenjeni 14 dana nakon pisanja. Ponavljanje pisane provjere provodi se kad se utvrdi neuspjeh odnosno neoĉekivana postignuća uĉenika tj. ako manje od 50% uĉenika ostvari pozitivan rezultat.

4. UPORABA JEZIKA U rubrici Uporaba jezika vrednuje se uporaba jeziĉnih struktura i zakonitosti (gramatika)i leksiĉka kompetencija kroz zadatke pisane i usmene razliĉitog tipa.

5. AKTIVNOST U rubrici Aktivnost ocjenjuju se domaće zadaće, projektni zadatci, individualni i grupni radovi, lektire... Zakljuĉna ocjena proizlazi iz prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti uĉenika iz oba polugodišta i nije nuţno aritmetiĉka sredina zbroja svih ocjena. Sve komponente moraju pribliţno udovoljavati zakljuĉnoj ocjeni. O svemu navedenom uĉenici trebaju biti obaviješteni na uvodnom satu. U Zadru 05.09.2016.



Za aktiv engleskog jezika : Ina Mandţo Fabijanić,prof, voditelj aktiva Ĉlanovi : Maruška Gulin, prof Glorija Ledenko,prof Darija Mrdalj, prof Janja Pedić, prof Sandra Rokov, prof Tatjana Smith Savić, prof

KURIKULUM NASTAVE TALIJANSKOG JEZIKA

Aktivnost Redovna nastava talijanskog jezika kao drugog stranog jezika u okviru programa opće i jeziĉne gimnazije. Ciljevi i zadatci Osposobiti uĉenike za osnovnu govornu i pisanu komunikaciju u razliĉitim situacijama svakidašnjeg ţivota te za samostalno uĉenje jezika i primjenu izvora znanja na stranom jeziku radi daljnjeg obrazovanja i usavršavanja. Sustavno razvijati i uvjeţbavati sve ĉetiri jeziĉne vještine (ĉitanje, slušanje, pisanje i govor) kako bi uĉenici na kraju ĉetvrte godine uĉenja ostvarili lingvistiĉku kompetenciju koja odgovara A2 razini ZEROJ-a u općoj gimnaziji, tj. B1 u jeziĉnoj gimnaziji , te mogli komunicirati prirodno, usmeno i pismeno, s dobrim stupnjem gramatiĉke toĉnosti i rabeći razinu formalnosti koja odgovara situaciji. Usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i sudjelovanje u razgovoru o razliĉitim temama. Razviti vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu talijanskog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji. Razviti jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvuĉnog ili pisanog teksta. Usvojiti odreĊeni lingvistiĉki inventar (vokabular, strukture na fonetskoj, morfološkoj i sintaktiĉkoj razini) kao i onaj sociolingvistiĉki (komunikacijski uzorci, osobitosti u interakciji). Upoznati uĉenike s osnovnim kulturnim i civilizacijskim znaĉajkama talijanskog društva, kao i s povijesnim i geografskim obiljeţjima Italije. Korelirati s ostalim predmetima, npr.; hrvatski i engleski jezik, latinski jezik, povijest, geografija, glazbena i likovna umjetnost, matematika, biologija, fizika, vjeronauk, etika, politika i gospodarstvo, sociologija, tjelesna i zdravstvena kultura. Sadrţaj I. PRVI RAZRED, prva godina uĉenja a) jeziĉni sadrţaji koji će se obraĊivati u prvoj godini uĉenja: predstavljanje i pozdravi (come presentarsi, come presentare gli altri, salutare), kalendar i izricanje sata (giorni della settimana, mesi dell'anno, parti del giorno, che ore sono), škola i slobodno vrijeme (le materie a scuola, l'orario, come passiamoil tempo libero, festicciola con gli amici), stanovanje i orijentacija u prostoru (dove abiti, dare indirizzo, appartamento e i mobili, orientamento nello spaziosopra, sotto...), obitelj (la mia famiglia), tradicijski blagdani u Italiji (carnevale a Venezia, Natale, Pasqua), obroci i hrana (i pasti del giorno, cibo e bibite), praznici (vacanze al mare) b) jeziĉne strukture koje će se obraĊivati u prvoj godini uĉenja: pravila pisanja i ĉitanja, prezent pravilnih glagola i nekih nepravilnih glagola (ESSERE, AVERE, SAPERE, POTERE, DIRE, DOVERE, USCIRE, BERE, DARE, VOLERE, VENIRE), oblici i uporaba odreĊenog i



neodreĊenog ĉlana, postavljanje pitanja, glavni i redni brojevi, posvojni pridjevi, prezent povratnih glagola, prijedlozi i prijedlozi s ĉlanom, osnovna pravila tvorbe perfekta s pomoćnim glagolima ESSERE i AVERE II. DRUGI RAZRED, druga godina uĉenja a) jeziĉni sadrţaji koji će se obraĊivati u drugoj godini uĉenja: putovanja i prijevozna sredstva (viaggiare in treno/ in macchina /in aereo...), putujmo i uĉimo - geografske i povijesne ĉinjenice o Italiji i Europi, obiĉaji razliĉitih europskih naroda (Roma storica, artistica e turistica, Usi e costumi dei vari paesi, Verona, Regioni italiane), ţivotinje, lijekovi i bolesti (In farmacia, ospedale...), kozmetiĉki proizvodi, usluge koje nam pruţa banka (servizi bancari, vocabolario economico), svijet raĉunala (scrivere email, terminologia italiana) b) jeziĉne strukture koje će se obraĊivati u drugoj godini uĉenja: perfekt s pomoćnim glagolima, perfekt povratnih glagola, nepravilni participi, imperfekt pravilnih i nepravilnih glagola, uporaba prošlih vremena, komparacija pridjeva - pravilna i nepravilna, osobne zamjenice za direktan i indirektan objekt, tvorba i uporaba futura III. TREĆI RAZRED, treća godina uĉenja a) jeziĉni sadrţaji koji će se obraĊivati u trećoj godini uĉenja: studiranje, fakulteti, upisi (facolta universitarie e relative figure professionali, esami, scusarsi, sorprendersi), poslovni svijet i novac ( professioni, operazioni bancarie, formulare una domanda, scrivere un'e-mail, una lettera formale, cercare lavoro e scrivere un CV, l'economia italiana), praznici i turistiĉka putovanja (descrivere una cittta, aggettivi e sostantivi geografici, chiedere e dare informazioni turistiche, tipi di sistemazione turistica, professioni nel turismo, prenotare sistemazione, conosciamo l'Italia), priĉati o povijesti (parlare di storia, storia italiana), sport i zdravlje (consigli per mantenersi in forma e stare bene, discipline sportive, parlare dello stress), glazba i opera (parlare di gusti musicali, lessico relativo all'opera), snalaţenje u prostoru (dare indicazioni) b) jeziĉne strukture koje će se obraĊivati u trećoj godini uĉenja: prezent, futur, perfekt i imperfekt indikativa kroz ponavljanje gradiva, spojene osobne zamjenice, upitne zamjenice i pridjevi, odnosne zamjenice CHE, CUI i CHI, stare+gerundio, komparacija pridjeva, imenica, zamjenica, priloga i glagola, spominjanje aorista, njegove tvorbe i uporabe u povijesnim tekstovima, nauĉiti ga na razini prepoznavanja-passato remoto, avverbi di modo-naĉinski prilozi i njihova tvorba, konjuktiv prezenta i perfekta, imperativ i imperativ spojen sa zamjenicama IV. ĈETVRTI RAZRED, ĉetvrta godina uĉenja a) jeziĉni sadrţaji koji će se obraĊivati u ĉetvrtoj godini uĉenja: zaštita okoliša i ţivot na selu, zagaĊenje i borba protiv njega (vivere in citta o in campagna, coscienza ecologica), mali oglasi (leggere e capire, poi scrivere annunci immobiliari), slobodno vrijeme i nove tehnologije ( lessico relativo al computer e nuove tecnologie, come usare il tempo libero), umjetnost u Italiji (notizie di cronaca nera, arte di Micheangelo e Leonardo), talijanske poslovice, socijalni problemi (raccontare esperienze negative, parlare della droga e altri problemi sociali, discriminazione e stereotipi, problemi dell'Italia moderna), knjige i izdavaštvo (parlare di libri e della letteratura italiana) b) jeziĉne strukture koje će se obraĊivati u ĉetvrtoj godini uĉenja: prezent, futur, perfekt i imperfekt indikativa kroz ponavljanje gradiva, konjuktiv imperfekta i pluskvamperfekta, kondicionalne reĉenice 1. tipa nauĉiti kako slagati, kondicionalne reĉenice 2. i 3. tipa nauĉiti na razini prepoznavanja, uporaba jeziĉnih ĉestica ci i ne, pasiv prezenta i perfekta s glagolom ESSERE, osnove upravnog i neupravnog govora (slaganje vremena u prošlosti), gerund, infinitiv, particip, tvorba rijeĉi. Metode Metode rada prilagoĊavaju se i nastavnim sadrţajima, uĉenicima pojedinog razreda, kao i stupnju njihove steĉene jeziĉne kompetencije. To su najĉešće kombinirane metode poduĉavanja svojstvenih za nastavu stranih jezika: frontalni i individualni rad, rad u paru, rad



u grupama, metoda usmenog izlaganja, metoda pisanja, ĉitanja i slušanja s razumijevanjem, filmska projekcija, prezentacije, metoda rada na tekstu, razgovor, didaktiĉke igre. Poduĉavanje o talijanskoj kulturi i civilizaciji provodit će se odlaskom u kino ili kazalište, a ako je moguće i putem struĉnih ekskurzija u Italiju. Nositelji Nositelji svih aktivnosti su uĉenici od 1. do 4. razreda opće i jeziĉne gimnazije koji su kao drugi strani jezik izabrali talijanski jezik voĊeni predmetnim profesoricama talijanskog jezika: Glorija Ledenko, prof., Sandra Rokov, prof., Ina Mandţo Fabijanić,prof., Dubravka Marcelić, prof,. Sandra Šango, prof. Vremenik aktivnosti Sve aktivnosti izvode se tijekom nastavne godine u okviru

- 70 nastavnih sati (2 sata tjedno) u općoj gimnaziji - 140 nastavnih sati (4 sata tjedno) u 1. razredu jeziĉne gimnazije - 105 nastavnih sati (3 sata tjedno) u 2., 3. i 4. razredu jeziĉne gimnazije

( 140 nastavnih sati u 3. i 4. razredu jeziĉne gimnazije koji umjesto nastave fizike pohaĊaju jedan dodatni sat iz prvog i drugog stranog jezika)

Resursi – suradnici, sredstva Kolege iz struĉnog aktiva stranih jezika; ostali nastavnici kroz interdisciplinarnu i projektnu nastavu, te suradnju na struĉnim ekskurzijama u ulozi razrednika; struĉni suradnici. Redovna sredstva škole. Vrednovanje Vrednovanje uĉenika obavljat će se redovito tijekom cijele nastavne godine prema vaţećem Pravilniku o naĉinu praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja uĉenika usmeno i pismeno: putem zadataka objektivnog tipa, usmenim izraţavanjem, konverzacijom i primjenom nauĉenih gramatiĉkih struktura, provjerom razumijevanja i vrednovanjem samostalnih uĉeniĉkih projekata i prezentacija Uĉenik se ocjenjuje opisno i numeriĉki. Ocjena ima relativnu vrijednost i to u odnosu na nastavni program i u odnosu na druge uĉenike u razredu. Elementi ocjene su razumijevanje, usmeni izriĉaj, pisani izriĉaj, uporaba jezika i aktivnost-domaći rad. Rezultati uĉeniĉkih pismenih radova i usmenih odgovora kao i njihova motivacija daje profesoru povratnu informaciju o vlastitom radu (samovrednovanje), te ga potiĉe na inovacije, promjene i prilagodbu.

1. RAZUMIJEVANJE Provjera razumijevanja moţe biti usmena i pisana: testovi razumijevanja proĉitanog teksta, slušni testovi.

2. USMENI IZRIĈAJ Usmeni odgovor vrednuje se u rubrici Usmeni izričaj. Vrednovanje usmenih kompetencija: govorne reprodukcije, govorne produkcije, interakcije treba se provoditi kontinuirano, na svakom satu kako bi se potaknulo uĉenike da aktivno sudjeluju na svakom satu. Usmeni odgovor vrednuje se na sljedeći naĉin: odliĉan: uĉenik slobodno i bez oklijevanja izriĉe svoje misli, aktivan je u konverzaciji, ĉita i priĉa s razumijevanjem korektno i teĉno s pravilnim izgovorom, fluentno govori bez većih gramatiĉkih grešaka



vrlo dobar: uĉenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran, govori uz manje gramatiĉke greške, koje meĊutim ne utjeĉu na razumijevanje smisla reĉenice, ponekad upotrijebi rijeĉ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom

dobar: uĉenik se moţe sporazumijevati i pri tome se sluţi skromnim fondom rijeĉi, smisao je ponekad nejasan zbog gramatiĉkih grešaka i pogrešnog redoslijeda rijeĉi, ima poteškoća u ĉitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva. dovoljan: uĉenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog ĉega se teško zakljuĉuje što ţeli reći, rijetko nalazi odgovarajuće rijeĉi i fraze, teško se izraţava, a rjeĉnik mu je oskudan, u izgovoru pravi ozbiljne gramatiĉke greške koje dovode u pitanje razumijevanje teksta, govori sporo i s puno oklijevanja. nedovoljan: uĉenik se ne moţe samostalno izraţavati u usmenom obliku, jedva savladava najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadrţaja, nije savladao ni najosnovnije gramatiĉke strukture.

3. PISANI IZRIĈAJ U rubrici Pisani izričaj ocjenjuju se školske zadaće i diktati. Školska zadaće moţe biti: sastav, esej, opis, pismo… Tijekom jedne nastavne godine predviĊena su redovna testiranja. Predmetni nastavnik, s obzirom na uspješnost razreda i tempo obrade nastavnog sadrţaja, sam odreĊuje vrijeme i broj testova. Prema tjednom fondu sati najmanji broj pisanih provjera tijekom školske godine je:

2 sata tjedno: 2 školske zadaće i 2 pisane provjere (gramatika/vokabular)

3 sata tjedno: 2 školske zadaće i 3 pisane provjere 4 sata tjedno: 2 školske zadaće i 4 pisane provjere Školske zadaće, pisane provjere iz gramatike i vokabulara pišu se cijeli sat i najavljuju se

unaprijed vremenikom na poĉetku polugodišta.

4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI - GRAMATIKA U rubrici Uporaba jezika vrednuje se uporaba jeziĉnih struktura i zakonitosti i leksiĉka kompetencija kroz zadatke razliĉitog tipa.

5. AKTIVNOST U rubrici Aktivnost ocjenjuju se domaće zadaće, projektni zadatci, individualni i grupni radovi, lektire… Zakljuĉna ocjena proizlazi iz prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti uĉenika kroz oba polugodišta. O svemu navedenom uĉenici trebaju biti obaviješteni na uvodnom satu. DODATNA NASTAVA Organizirat će se dodatna nastava s ciljevima pripreme uĉenika za natjecanja iz talijanskog jezika, pripreme maturanata za polaganje drţavne mature Voditelji aktivnosti su predmetni profesori. U Zadru, rujan 2016. Aktiv talijanskog jezika:

Glorija Ledenko, prof. Sandra Rokov, prof. Ina Mandţo Fabijanić, prof. Dubravka Marcelić, prof. Sandra Šango, prof.



KURIKULUM - NJEMAĈKI JEZIK- redovna nastava - 2016./2017.

Znaĉajke predmeta: osposobljavanje uĉenika za osnovnu govornu i pisanu komunikaciju u

razliĉitim situacijama svakodnevnog ţivota, te za samostalno uĉenje jezika i primjenu izvora

znanja na stranom jeziku radi daljnjeg obrazovanja i usavršavanja kroz leksiĉka znanja i

vještine, gramatiĉke strukture, kao i poticanje suradnje i interkulturalizma. Poticanje uĉenika

na upoznavanje s tradicijskim obiĉajima i kulturom zemalja njemaĉkog govornog podruĉja

(povodom boţićnih i uskrsnih blagdana, karnevala, kao i povodom Valentinova i sl.), jer

stjecanjem višejeziĉne i meĊukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi

ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura, te potiĉe poštivanje razliĉitosti i

snošljivosti.

Korelacija s ostalim predmetima: raznolikošću svojih sadrţaja strani jezici su općenito u

korelaciji s brojnim predmetima, kao što su:

hrvatski i engleski jezik: kroz sliĉnosti i razlike pojedinih gramatiĉkih struktura s

njemaĉkim jezikom, kao i usporeĊivanje raznih izreka;

povijest: kroz razne povijesne ĉinjenice koje su relevantne za povijest zemalja

njemaĉkog govornog podruĉja;

TZK: zbog poticanja zdravog sportskog duha i konkurencije,

geografija: zbog upoznavanja zemljopisnog poloţaja zemalja njemaĉkog govornog

podruĉja, te njihovog ureĊenja, kao i upoznavanje i usporeĊivanje gradova i njihovih

kulturnih znamenitosti;

matematika: kroz brojeve i usporedbe raznih statistiĉkih podataka;

etika: kroz razgovore o problemima s kojima se mladi susreću kao npr. o slobodnom

vremenu, o natjecanju, konkurenciji, punoljetnosti itd.;

vjeronauk: razgovor o obiteljskim odnosima, tradicionalnim i modernim obiteljima, te

sukobu generacija, kao i religijama;

glazbena umjetnost: upoznavanje njemaĉkih glazbenika i slušanje glazbe;

likovna umjetnost: razgovor o prostornim odnosima, upoznavanje njemaĉkih slikara;

biologija: upoznavanje ljudskog tijela, razgovor o ekologiji;

politika i gospodarstvo: upoznavanje i usporeĊivanje hrvatskog i njemaĉkog

drţavnog ureĊenja; ukljuĉivanje mladih u politiku i donošenje vaţnih odluka kao

temelj ostvarivanja osnovnih ljudskih prava;



fizika: upoznavanje s alternativnim izvorima energije;

Cilj i svrha predmeta: osposobiti uĉenike za osnovnu govornu i pisanu komunikaciju u

razliĉitim situacijama svakodnevnog ţivota, te za samostalno uĉenje jezika i primjenu izvora

znanja na stranom jeziku radi daljnjeg obrazovanja i usavršavanja, kao razumijevanje

pisanog i zvuĉnog teksta, upoznavanje drugih kultura i razvoj višejeziĉnosti. To se ostvaruje

razvijanjem osnovnih receptivnih i produktivnih jeziĉnih vještina: razumijevanje slušanjem,

ĉitanje i razumijevanje pisanog teksta, vještina pisanja, usvajanje vokabulara i gramatiĉkih

zakonitosti, razvijanje vještine govora, tj. primjena usvojene gramatike i vokabulara u

simuliranim svakodnevnim ţivotnim situacijama.

Sadrţaji predmeta: vrlo raznoliki i obuhvaćaju sve segmente svakodnevnog ţivota, ljudskog

potencijala, interesa i postignuća (obitelj, slobodno vrijeme, obrazovanje, sport, industrija,

zaštita okoliša, problemi mladih, biljni i ţivotinjski svijet, povijesni dogaĊaji, razvoj pojedinih

civilizacija…);

a) njemaĉki jezik- 1.strani jezik

Cjelina 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

1 Sich kennenlernen Auf Reisen Medien und Film Mobil sein

2 Ausbildung Beziehungen: miteinander - zueinander

Deutschland – Land und Leute

Umwelt

3 Ist Freizeit freie Zeit? Feste und Bräuche

Die Welt der Jugendlichen

Ein D A CH im Herzen Europas

4 Kleider machen Jugendliche Wenn ich doch Geld hätte!

Das Tempo des modernen Lebens

Benimm ist in

5 Essen tun wir jeden Tag Auf die Plätze, fertig, los!

Schlagwort - Wissensgesellschaft

Mann und Frau

6 Wohnen und Musik Gesundheit! Zukunft

U školskoj godini 2015./2016. nema učenika kojima je njemački jezik 1.strani jezik;

b) njemaĉki jezik- drugi strani jezik

Cjelina 1. razred (2/ 4 sata)

2. razred (2/ 3 sata)

3. razred (2/3/4 sata)

4. razred (2/3/4 sata)

1 Sommerfreunfschaft Grüβe aus Berlin Jobben im Urlaub

Volljährig sein

2 Deine Stadt, meine Stadt

Meine Ecke Eine Europa-Reise

Uni oder Jobsuche

3 Die Schulbank drücken

Leben und leben lassen

Herr über sich selbst sein

Mein Traumberuf

4 Ach du liebe Zeit! Wie heiβt dein Schwarm?

Die Deutschen sind so…

Wir setzen auf Grün



5 Sportlich und gesund

Ob mit S oder U-immer mit der Bahn

Auf dem Laufenden sein

Echte Freunde

6 Hut ab! Jugendliche in der Konsumgesellschaft

Film- und Tonkunst

Noch ein deutschsprachiges Land

7 Zu Hause sein Freizeit ist nicht nur Partyzeit

Unsere Schule, ihre Schule

Literarische Kostprobe (H. Böll)

8 Mahlzeit! Land und Leute Europa-nicht nur ein Kontinent

Literarische Kostprobe (Erich Kästner)

Ciljevi i zadaće uĉenja: osposobljavanje uĉenika za osnovnu govornu i pisanu komunikaciju

u razliĉitim situacijama svakodnevnog ţivota, te za samostalno uĉenje jezika i primjenu

izvora znanja na stranom jeziku, radi daljnjeg obrazovanja i usavršavanja kroz upoznavanje

leksiĉkih znanja i vještina, gramatiĉkih struktura, poticanje suradnje i interkulturalizma.

Metode rada: uĉenje stranog jezika uz formalnu nastavu dugotrajan je proces koji je svojim

nastavnim metodama prilagoĊen psihofiziĉkom razvoju uĉenika. Metode rada prilagoĊavaju

se i nastavnim sadrţajima, uĉenicima pojedinog razreda, kao i stupnju njihove steĉene

jeziĉne kompetencije. To su uz frontalni i individualni rad, rad u paru, rad u grupama, metoda

usmenog izlaganja, metoda pisanja, ĉitanja i slušanja s razumijevanjem, filmska projekcija,

prezentacije, metoda rada na tekstu, razgovor, didaktiĉke igre, posjet Sveuĉilišnoj knjiţnici

Alois Mock u Zadru, posjet Sveuĉilištu u Zadru, posjet kulturnim dogaĊanjima vezanim za

njemaĉki jezik i kulturu, eventualno putovanje u neku od zemalja njemaĉkog govornog

podruĉja bit će realizirano u okviru suradnje naše škole s nekom od partner-škola.

Vrednovanje: prema ostvarenim postignućima i to prema vaţećem Pravilniku o naĉinu

praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja uĉenika. Provjeravanje je usmeno i pisano (diktat,

kontrolni zadaci i eseji). Uĉenik se ocjenjuje opisno i numeriĉki. Ocjena ima relativnu

vrijednost i to u odnosu na nastavni program i u odnosu na druge uĉenike u razredu.

Elementi ocjene su razumijevanje- slušanje- ĉitanje, usmeno izraţavanje, pisano

izraţavanje, jeziĉne zakonitosti i aktivnost-domaći rad. Rezultati uĉeniĉkih pisanih radova i

usmenih odgovora kao i njihova motivacija daje profesoru povratnu informaciju o vlastitom

radu (samoevaluacija), te ga potiĉe na inovacije, promjene i prilagodbu.

Napomena: postignuća na završetku 4. razreda učenja drugog stranog jezika orijentiraju se

prema temeljnom stupnju (A2/ B1+) Zajedničkog europskog referentnoga okvira za jezike



ELEMENTI VREDNOVANJA I KRITERIJI PRAĆENJA USPJEHA UĈENIKA

Na temelju Pravilnika o naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika

u osnovnoj i srednjoj školi profesori njemaĉkog jezika Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru

usuglasili su 05. rujna 2016. godine Elemente vrednovanja i kriterije praćenja uspjeha

učenika za predmet Njemački jezik. U okviru predmeta Njemački jezik vrednovat će se

sljedeći elementi:

Jeziĉna gimnazija

1. Razumijevanje

2. Vještina govora

3. Vještina pisanja

4. Jezične zakonitosti

5. Lektira/projektni

zadaci/prijevodi/kreativnost

Opća gimnazija

1. Razumijevanje

2. Vještina govora


4. Jezične zakonitosti



U sklopu navedenih pet elemenata tijekom cijele nastavne godine usmeno i/ili pisano

vrednuju se ĉetiri jeziĉne vještine (govor, ĉitanje, pisanje, slušanje).

Usmeno provjeravanje provodi se u skladu s Pravilnikom o naĉinima, postupcima i

elementima vrednovanja uĉenika u osnovnoj i srednjoj školi i objašnjeno je u rubrici Vještina

govora.

U pisane provjere spadaju školske zadaće (pismeni radovi razliĉitog tipa: eseji,

sastavi, pisanje pisama, razglednica, mailova, razliĉiti opisi (osoba, dogaĊaja, slika i sl. ...),

pisano prepriĉavanje tekstova, gramatički testovi, testovi vokabulara, diktati, slušni testovi,

testovi čitanja s razumijevanjem i prijevodi koji se kao takvi u skladu s Pravilnikom o

naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika u osnovnoj i srednjoj školi moraju

predvidjeti i planirati u Vremeniku škole izraĊenom prema izvedbenom nastavnom planu i

programu i rasporedu sati pojedinog razrednog odjela i to do kraja trećeg tjedna nastave u

svakom polugodištu.

U pisanim provjerama nastavnik će iza ili uz svaki zadatak navesti broj bodova

odnosno na poĉetku ili kraju testa ukupan broj bodova.

Pisano provjeravanje i ocjenjivanje provodi se nakon obraĊenih i uvjeţbanih

nastavnih sadrţaja, kontinuirano tijekom cijele nastavne godine. Broj pisanih provjera ovisi o

gimnazijskom smjeru, tjednom (2/3/4 sata nastave njemaĉkog jezika tjedno) odnosno

godišnjem fondu sati (70/105/140 sati nastave njemaĉkog jezika godišnje) i s obzirom na

navedeno izgleda ovako:

Smjer

tjedni i godišnji fond sati

Prvo polugodište Drugo polugodište

Opća gimnazija

2 sata tjedno/ 70 sati godišnje

3 pisane provjere;

(gramatika, vokabular, diktat)

4 pisane provjere;

(šk.zadaća, gramatika, vokabular,

diktat)

Jeziĉna gimnazija



4 pisane provjere;


diktat)

5 pisanih provjera


diktat)

Kriteriji vrednovanja pisanih provjera odreĊeni su u rubrici Vještina pisanja odnosno

Jezične zakonitosti.

Onu pisanu provjeru kojim se vrednuju dva kriterija nastavnik moţe i vremenski

odijeliti (npr. gramatički test 25 minuta, test vokabulara 20 minuta).

Ponavlja se ona pisana provjera iza koje nastavnik ocijeni da postignuća uĉenika nisu

dovoljna za nastavak pouĉavanja i uĉenja odnosno usvajanja novih nastavnih jedinica.



O elementima ocjenjivanja, naĉinima i postupcima vrednovanja uĉenika nastavnici

njemaĉkog jezika informirati će struĉnu sluţbu škole, razrednika razrednih odjela u kojima

poduĉavaju njemaĉki jezik odnosno uĉenike na prvom nastavnom satu.

Uĉenici su duţni pridrţavati se svih pravila koja se odnose na naĉine i postupke

vrednovanja, te na pravila ponašanja uĉenika u školi.

Ukoliko se uĉenik ne pridrţava pravila, nastavnik moţe predloţiti odreĊenu

pedagošku mjeru razredniku, razrednom vijeću ili nastavniĉkom vijeću, koje moţe donijeti

odluku o izricanju pedagoške mjere uĉeniku.

Zakljuĉna ocjena proizlazi iz pet navedenih elemenata vrednovanja i ukupne

aktivnosti uĉenika tijekom cijele nastavne godine, a ne mora proizlaziti iz aritmetiĉke sredine

ukupnog zbroja ocjena.

1. Razumijevanje

U rubrici Razumijevanje vrednuju se slušni testovi, testovi vokabulara, testovi

razumijevanja proĉitanog teksta kao i sama tehnika ĉitanja, prvenstveno u poĉetnoj fazi

uĉenja njemaĉkog jezika. To znaĉi da vrednovanje uĉenika u ovoj rubrici moţe biti usmeno

i/ili pisano.

Kriteriji vrednovanja pisanih postignuća uĉenika navedeni su u objašnjenju rubrike

Jezične zakonitosti.

Testovi vokabulara mogu se pisati kao zasebni testovi, ali i kao dio cjelovitog testa

u kojemu se provjerava usvojenost gramatike i vokabulara iz obraĊenih cjelina, a pri ĉemu se

poznavanje vokabulara posebno vrednuje.

Usmena postignuća vrednuju se na sljedeći naĉin:

odliĉan (5): uĉenik razumije sugovornika i usmena izlaganja normalnim tempom, u

potpunosti razumije pisani i odslušani tekst, s lakoćom povezuje sadrţaje; sposoban

je za jasan prijevod.

vrlo dobar (4): razumije pitanja, ali je ponekad potrebno nešto ponoviti; razumije

pisani i odslušani sadrţaj u cijelosti, ali ne i svaku pojedinost.

dobar (3): razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nuţno

ponoviti i pojednostavniti neke dijelove reĉenice; potrebno ga je usmjeravati pri

prevoĊenju.

dovoljan (2): ima minimum razumijevanja i napreduje uz pomoć nastavnika; slabo

razumije pisanu i slušanu materiju; u prevoĊenju je ovisan o nastavnikovom voĊenju.

nedovoljan (1): ne razumije usmena izlaganja, pisanu ili slušanu materiju ni uz

pomoć nastavnika; nije sposoban prevesti lakše reĉenice ili tekstove.



2. Vještina govora

U rubrici Vještina govora vrednuje se usmeni odgovor uĉenika. Nastavnik će svaki

nastavni sat poticati uĉenike na razgovor kako bi ih zainteresirao za rad, potaknuo na aktivno

sudjelovanje na nastavi, razbio eventualan osjećaj straha i nesigurnosti prilikom govora,

odnosno razvio osjećaj samopouzdanja, mogućnost samostalnog rješavanja problema,

izvoĊenja zakljuĉaka i pomogao im lakše usvojiti nastavne sadrţaje. U skladu s tim nastavnik

nakon nekoliko nastavnih u navedenoj rubrici ocjenom od 1 do 5 moţe vrednovati postignuća

uĉenika.

U rubrici Vještina govora moţe se provesti i klasično usmeno ispitivanje uĉenika koje

se u skladu s Pravilnikom o naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika u

osnovnoj i srednjoj školi moţe provesti na svakom nastavnom satu bez obveze najave i, u

pravilu, ne smije trajati dulje od deset minuta po uĉeniku. Datum usmene provjere unosi se u

rubriku biljeţaka.

Prilikom provjeravanja vještine govora nastavnik istovremeno moţe vrednovati i

sposobnost komuniciranja i razumijevanja postavljenih pitanja, a odgovarajuću ocjenu upisati

u rubriku Razumijevanje.

Vještina govora vrednuje se na sljedeći naĉin:

odliĉan (5): uĉenik slobodno i bez oklijevanja izriĉe svoje misli; aktivan je u

konverzaciji, ĉita i priĉa s razumijevanjem korektno i teĉno s pravilnim izgovorom,

fluentno govori bez većih gramatiĉkih grešaka; zanimljivo i stilski ujednaĉeno se

izraţava

vrlo dobar (4): uĉenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran;

govori uz manje gramatiĉke greške, koje meĊutim ne utjeĉu na razumijevanje smisla

reĉenice; ponekad upotrijebi rijeĉ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom;

govori prirodnom brzinom.

dobar (3): uĉenik se moţe sporazumijevati i pri tome se sluţi skromnim fondom rijeĉi;

smisao je ponekad nejasan zbog gramatiĉkih grešaka i pogrešnog redoslijeda rijeĉi;

ima poteškoća u ĉitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva

dovoljan (2): uĉenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog ĉega se

teško zakljuĉuje što ţeli reći; rijetko nalazi odgovarajuće rijeĉi i fraze, teško se

izraţava, a rjeĉnik mu je oskudan; u izgovoru pravi ozbiljne gramatiĉke greške koje

dovode u pitanje razumijevanje teksta; govori sporo i s puno oklijevanja

nedovoljan (1): uĉenik se ne moţe samostalno izraţavati u usmenom obliku; jedva

savladava najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadrţaja;

nije savladao ni najosnovnije gramatiĉke strukture.




U rubrici Vještina pisanja vrednuju se dikati i školske zadaće odnosno pisani radovi

razliĉitog tipa (eseji, sastavi, pisanje pisama, razglednica, mailova, razliĉiti opisi (osoba,

dogaĊaja, slika ...), pisano prepriĉavanje tekstova ukljuĉujući i isti tip zadatka kroz domaći

uradak uĉenika i sl.).

Diktat se piše kao saţetak poznatog i obraĊenog teksta. Moţe trajati od 15 do 45

minuta za tri ĉitanja teksta i bit će planiran u Vremeniku škole.

Kriteriji vrednovanja diktata:

Diktat od 70 do 90 rijeĉi

0,1,2 greške = odliĉan (5); 3, 4 greške = vrlo dobar (4); 5,6 grešaka = dobar (3); 7,8 grešaka = dovoljan (2); 9 grešaka = nedovoljan (1);


0,1,2,3 greške = odliĉan (5); 4,5,6 grešaka = vrlo dobar (4); 7,8,9,10 grešaka = dobar (3); 11,12,13 grešaka = dovoljan (2); 14 grešaka = nedovoljan (1);


0,1,2,3,4 greške = odliĉan (5) 5,6,7 grešaka = vrlo dobar (4) 8,9,10,11 grešaka = dobar (3) 12, 13, 14, 15 gr. = dovoljan (2) 16 grešaka = nedovoljan (1)

Diktat duţi od 160 rijeĉi

0,1,2,3,4,5 grešaka = odliĉan (5) 6,7,8,9 grešaka = vrlo dobar (4) 10,11,12,13 grešaka = dobar (3) 14,15,16,17 grešaka = dovoljan (2) 18 grešaka = nedovoljan (1)



Esej se baš kao i esej na Drţavnoj maturi vrednuje na temelju 4 osnovna kriterija. To

su: izvršenje zadatka, koherencija i kohezija, vokabular i gramatika. Esej mora biti ispravljen i

ocijenjen 14 dana nakon pisanja, a kod njegovog vrednovanja vodi se raĉuna o slijedećem:

Izvršenje zadatka Koherencija i

kohezija

Vokabular Gramatika

Duljina teksta

(dovoljan broj riječi)

Logiĉan slijed misli

(Jesu li misli logički

povezane?)

Raspon vokabulara

(jednostavan

vokabular ili

vokabular primjeren

gimnazijskom

programu)

Raspon gramatiĉkih

struktura

(Koristi li učenik

jednostavne ili sloţene

gramatičke strukture?)

Struktura teksta

(uvod, razrada (opširno

razraditi temu, odgovoriti

na sva postavljena

pitanja, obrazloţiti ih i

potkrijepiti primjerima) i

zaključak)

Uporaba

kohezivnih

sredstava u svrhu

povezivanja misli

(zuerst, danach,

zunächst, meiner

Meinung nach, erst,

später +

interpunkcija)

Toĉnost u uporabi

vokabulara

(Do koje mjere

pogreške (pravopis,

tvorba riječi) utječu na

razumijevanje

teksta?)

Gramatiĉka toĉnost

(Koristi li učenik točno

gramatičke strukture i da

li eventualne pogreške

utječu na razumijevanje?)

4. Jeziĉne zakonitosti

U rubrici Jezične zakonitosti vrednuje se uporaba jeziĉnih struktura i zakonitosti kroz

zadatke razliĉitog tipa.

Pisani test iz gramatike obuhvaća obraĊene i uvjeţbane gramatiĉke strukture

predviĊene i planirane u izvedbenom nastavnom planu i programu. Svaki gramatiĉki test

planiran je i naveden u Vremeniku škole, što znaĉi da je uĉenicima najavljen unaprijed.

Vrednuje se prema sljedećim kriterijima:

Pismeni ispit iz gramatike

Opća gimnazija Jeziĉna gimnazija

51% - 64 % dovoljan (2) 61%-69% dovoljan (2)

65% - 79% dobar (3) 70% - 79% dobar (3)

80% - 89% vrlo dobar (4) 80%-89% - vrlo dobar (4)

90% - 100% odliĉan (5) 90% - 100% - odliĉan (5)



Prema istoj ljestvici vrednuje se test vokabulara, slušni test, odnosno test čitanja s

razumijevanjem. Kriteriji za ocjenu pisanih radova se mogu smanjiti, po procjeni

profesora, s obzirom na uspješnost u razredu, ali se ne smiju povisiti.

U završnim razredima provest će se jedna pisana provjera manje s obzirom da

nastava za učenike završnih razreda traje do 19. svibnja 2016. godine.

5. Lektira / projektni zadaci /prijevodi / kreativnost

Prijevodi, lektira, vokabular i projektni zadaci vrednuju se u petoj rubrici koju sami

profesori ispunjavaju, a prema datumu i primjedbi sa strane bit će razvidno o kojem se

elementu vrednovanja radi.

Testovi vokabulara mogu se pisati kao zasebni testovi, ali i kao dio cjelovitog testa

u kojemu se provjerava usvojenost gramatike i vokabulara iz obraĊenih cjelina, a pri ĉemu se

poznavanje vokabulara posebno vrednuje.

Lektira je predviĊena za uĉenike kojima je njemaĉki jezik prvi strani jezik, meĊutim

moţe se zadati i uspješnijim grupama uĉenika, a ovisno o dostupnim materijalima u školskoj

knjiţnici. ObraĊuje se prema dogovoru s uĉenicima koji će unaprijed dobiti zadatke vezane

uz proĉitane naslove. Naslovi koji su izabrani za lektiru moraju biti prilagoĊeni znanju i

vještinama uĉenika te biti jednako dostupni svim uĉenicima.

Prijevode i projektne zadatke nastavnik zadaju u skladu s nastavnim planom i

programom individualno ili kao grupni zadatak.

U Zadru, 05. rujna 2016.

Suzana Matković, prof.

Ana Bjeliš, prof.

Helena Bekić, prof.



LATINSKI JEZIK - redovna nastava Latinski korelira sa većinom nastavnih predmeta koje uĉenici uĉe u našoj gimnaziji. Gramatiĉki i knjiţevnopovijesni sadrţaji neizostavne su komponente uĉenja hrvatskog jezika i drugih jezika koji su na raspolaganju u općoj i jeziĉnoj gimnaziji . Isto tako korelira i s predmetom povijesti kroz razne povijesne ĉinjenice, te zemljopisom koji u najvećoj mjeri upotrebljava latinsku terminologiju za objašnjenje pojmova uĉenicima. Znanstvena terminologija na latinskom jeziku provlaĉi se i kroz predmete biologije, kemije, fizike, matematike, glazbene umjetnosti te likovne umjetnosti. Utjecaj latinske kulture i jezika prisutan je i kod obrade pojedinih tema vezanih za humanistiĉko obrazovanje u predmetima vjeronauka, etike, sociologije, filozofije... Ciljevi i namjena uĉenja: Potaknuti kod uĉenika volju za razumijevanjem latinskog jezika , rimske civilizacije i kulture i neizmjernog utjecaja na sve znanstvene , kulturne i obrazovne temelje europske civilizacije, s posebnim naglaskom na znatan doprinos hrvatskih znanstvenika, jezikoslovaca , knjiţevnika, filozofa , svećenika u razvoju i oblikovanju europske znanosti , kulture i obrazovanja. Cilj je probuditi kod uĉenika ljubav prema velikoj ,nacionalnoj kulturnoj baštini i razviti kod njih samosvijest da smo od najstarijih vremena, kao mali narod , imali znaĉajnu ulogu u razvoju Europe. Cilj je probuditi osjećaj pripadnosti vlastitoj kulturi, ali i prepoznati vaţnost poštivanja drugih kultura i razliĉitosti. Cilj je da uĉenik stekne spoznaju o isprepletenosti kultura prošlosti sa suvremenim iskustvima, te da prepozna i razvija humanistiĉke vrijednosti poput prijateljstva, suradnje, nesebiĉnosti, tolerancije, vaţnosti pomaganja drugima, te vaţnost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu. Cilj je potaknuti uĉenike na logiĉko povezivanje osnova rijeĉi drugih jezika , sa korijenima i graĊom rijeĉi latinskog jezika. Namjena je usvajanje jeziĉnih struktura , proširivanje vokabulara, uoĉavanje ĉinjenica kako je gramatiĉka i leksiĉka struktura latinskog jezika temeljna baza za uĉenje hrvatskog jezika , romanskih jezika, engleskog jezika. .. Zadatak je osposobiti uĉenika da razumije i prepozna nakanu i poruku prilagoĊenog latinskog teksta i suodnose u tekstu ,frazama i izrekama . Zadatak je osposobiti uĉenika da moţe „staviti“jednostavni , originalni tekst u odnos s civilizacijskim i knjiţevnopovijesnim kontekstom nastanka teksta, povijesnim dogaĊanjima , osobama , te moţe povezati te dogaĊaje sa nauĉenim podacima iz drugih predmeta. Naĉin realizacije: 2 sata tjedno Latinski jezik – dodatna nastava Uĉenici koji imaju posebnog dara i interesa za kulturne, civilizacijske i jeziĉne posebnosti pripremat će se za ovogodišnje natjecanje iz latinskog jezika. Dopunska nastava Uĉenici koji imaju poteškoća u savladavanju predviĊenog nastavnog programa imat će mogućnost jednom tjedno slušati dopunski sat latinskog jezika. PredviĊene aktivnosti van nastave



Prvi razredi tijekom listopada posjetit će Forum i upoznati se sa poviješću našeg grada i utjecaju rimske kulture, civilizacije, graditeljstva na podruĉju Zadra i našeg bliţeg okruţenja. Drugi razredi će posjetiti krajem sijeĉnja dva zadarska muzeja ;Arheološki muzej i Muzej antiĉkog stakla. U svibnju će uĉenici opće gimnazije posjetiti arheološko nalazište Asseria u PodgraĊu kod Benkovca, gdje će odrţati zajedniĉku prezentaciju o tim spomenicima s uĉenicima opće gimnazije Srednje škole kneza Branimira iz Benkovca. ELEMENTI VREDNOVANJA I PRAĆENJA USPJEHA UĈENIKA OPĆA I JEZIĈNA GIMNAZIJA ( dvije godine uĉenja: 140 sati ) Na temelju prethodnih provedenih rasprava na MeĊuţupanijskim i Drţavnim struĉnim vijećima profesora klasiĉnih jezika , odluĉeno je da su elementi vrednovanja i kriteriji praćenja uspjeha uĉenika u okviru predmeta latinskog jezika ove komponente :

1. Razumijevanje sadrţaja

2. Vokabular

3. Jeziĉne zakonitosti

4. Civilizacija

Aktiv profesora latinskog jezika na osnovu donesenih elemenata, poštujući Pravilnik o naĉinu praćenja i ocjenjivanja, vrednovati će tijekom ĉitave nastavne godine usmeno i pismeno snalaţenje uĉenika u razumijevanju i prevoĊenju tekstova, gramatiĉke analize, te vokabulara i poznavanja osnovnih kulturnih, civilizacijskih dosega antiĉke kulture i utjecaja na hrvatsku povijest i svjetsku baštinu. Ukupna ocjena temelji se na uspješnosti prijevoda, gramatiĉkoj analizi teksta i vjeţbi iz gramatiĉkih komponenti. Svaki sat , bez prethodne najave uĉenik moţe biti ispitivan i moguće je dati ocjenu iz više od jedne komponenti vrednovanja. Kriteriji kojih se namjeravamo drţati pri ocjenjivanju su sljedeći: Za ocjenu dovoljan : 50- 60% Za ocjenu dobar : 61-75% Za ocjenu Vrlo dobar: 76-87% Za ocjenu odliĉan: 88-100%

Ocjena nedovoljan(1) : Uĉenik nije u stanju prepoznati gramatiĉke sadrţaje, ni samostalno niti uz pomoć

nastavnika.

Ocjena dovoljan (2): Gramatiĉki sadrţaji na nivou prepoznavanja, gramatiĉka analiza nepotpuna i

nejasna, snalaţenje u tekstu oteţano , potrebna velika pomoć nastavnika.



Za ocjenu dovoljan uĉenik mora znati pravilno proĉitati tekst, znati vrste rijeĉi koje se

dekliniraju i konjugiraju, znati napraviti glagolsku osnovu i pojedina vremena koja se

tvore od tih osnova. Treba prepoznati najosnovniju gramatiĉku strukturu reĉenice i

znati ju prevesti uz pomoć ili bez pomoći rjeĉnika. Trebao bi poznavati minimalno

50% korištenih rijeĉi iz teksta koji je obraĊen .

Ocjena dobar (3): Uĉenik je poloviĉno savladao nove gramatiĉke sadrţaje , uspijeva ih prepoznati i

povezati sa starim gradivom , ali uz pomoć nastavnika.

Za ocjenu dobar uĉenik mora uspješno primjenjivati osnovne gramatiĉke kategorije,

znati bez greške proĉitati tekst i imati dobru orijentaciju unutar proĉitanog teksta.

Mora znati koristiti fond rijeĉi u reĉenicama i povezati ih u cjelinu. Isto tako treba znati

i razumjeti najvaţnije pojmove rimske civilizacije , te reproducirati najpoznatije

sentence.

Ocjena vrlo dobar (4): Novi sadrţaji još nisu uspješno savladani, ali moţe uz manju pomoć nastavnika

zakljuĉiti što je nuţno napraviti za uspješnu gramatiĉku analizu i dobar prijevod .

Za ocjenu vrlo dobar oĉekuje se da uĉenik moţe samostalno izdvojiti bitne podatke iz

reĉenice, te uz manju pomoć nastavnika morfološki i sintaktiĉki analizirati . Oĉekuje

se kako je uĉenik savladao većinu obraĊenog vokabulara i razumije u potpunosti

povijesne dogaĊaje i pojmove rimske civilizacije i da zna reproducirati i objasniti

veći broj sentenci.

Ocjena odliĉan(5): Uĉenik u potpunosti vlada gramatiĉkim strukturama i paradigmama, prevodi i

gramatiĉki analizira tekst bez ikakve nastavnikove pomoći. U potpunosti se koristi

vokabularom , zna smjestiti civilizacijske dogaĊaje , pojmove i osobe u prava

razdoblja, zna sentence.

Profesori zadrţavaju pravo vlastitog pristupa i vrednovanja kod usmenih

odgovora i specifiĉnosti pojedinog odjeljenja .

prof.Zdenka Rogić i Tea Jerkušić



FRANCUSKI JEZIK – FAKULTATIVNA NASTAVA (Gimnazja Vladimira Nazora, Zadar)

Svjetlana Pera, prof.

Cilj je poĉetnog uĉenja francuskog kao trećeg stranog jezika u gimnaziji taj da se uĉenik osposobi za razumijevanje lakšeg pisanog i zvuĉnog teksta, za elementarno govorno i pismeno izraţavanje i daljnje uĉenje francuskog jezika.

Uĉenici ovoga odgojno-obrazovnog razdoblja imaju predodţbu o jeziĉnom sustavu materinskog i još dva stana jezika, pa se zato skraćuje razdoblje stvaranja jeziĉnih navika. U prve dvije godine nastoji se da uĉenici dobiju sustavan pregled osnovne lingvistiĉke graĊe, bar na razini prepoznavanja, da bismo ih mogli osposobiti da se za dobivanje informacija sluţe tekstom, pisanim ili izgovorenim. Zato je teţište rada na uvoĊenju uĉenika u samostalno uĉenje i uporabu raznih izvora znanja. ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA:

1. RAZMIŠLJANJE, SLUŠANJE, ĈITANJE 2. USMENI IZRIĈAJ 3. PISMENI IZRIĈAJ 4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI 5. AKTIVNOST

1. razred

(1. godina uĉenja)

1. RAZMIŠLJANJE, SLUŠANJE, ĈITANJE Uĉenik treba:

- pravilno reagirati na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu - razumjeti jednostavnu zvuĉnu poruku i to dokazati odgovorima na pitanja - nakon ĉitanja odgovoriti na pitanja o proĉitanom tekstu - pri glasnom ĉitanju pravilno izgovarati rijeĉi (poglavito nove glasove) i pravilno

intonirati reĉenicu - razumijevanje proĉitanoga teksta dokazati rješavanjem zadaća uz taj tekst

2. USMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- pravilno izgovarati reĉenice - dati odgovore na pitanja - izreći osnovne podatke o sebi, svojoj obitelji, o drugima - pravilno rabiti osnovne uzorke u komuniciranju (predstavljanje, pozdravljanje…) - koristiti se poznatim vokabularom u opisivanju likova i situacija u svom okruţenju ili

na slici - pravilno izgovarati nove glasove

3. PISMENI IZRIĈAJ



Uĉenik treba: - ispravno pisati jednostavne reĉenice, a osobito posebne oblike kojih nema u

hrvatskom jeziku - dopuniti reĉenicu i jednostavniji tekst - preoblikovati reĉenicu, odnosno kraći i jednostavniji tekst po zadanom uzorku - pismeno odgovoriti na pitanja - opisati sliku o obraĊenoj temi

4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI - imenice s determinacijama - odreĊeni i neodreĊeni ĉlan, partitivni ĉlan - adjectifs possessifs - adjectifs démonstratifs, brojevi - mnoţina imenice, ţenski rod - samostalne i nesamostalne osobne zamjenice - mjesto opisnih pridjeva u reĉenici, tvorba ţenskoga roda, stupnjevanje - glagoli: prezent, imperativ, povratni i nepravilni glagoli - nijekanje, pitanja 5. AKTIVNOST aktivnost, kao i nedostatak aktivnosti, prati se i moţe se ocijeniti na svakom satu. Uĉestala neaktivnost i odbijanje sudjelovanja u radu na satu za sobom povlaĉi i lošu ili negativnu ocjenu. Od uĉenika se oĉekuje pristojno ponašanje tijekom sata, te ne ometanje nastave. Ocjena iz zalaganja će utjecati na završnu ocjenu.



Ocjena dovoljan: SAVOIR-FAIRE:

- se présenter et présenter quelquún - faire connaissance avec quelquún - demander des nouvelles dúne

personne - parler de ses goûts

LEXIQUE: - les nombres - les nationalités - la politesse

GRAMMAIRE: - être et sáppeler au singulier du

présent - masculin et feminin - línterrogation avec qui - lárticle défini au singulier - le genre des noms et des adjectifs - préposition + noms de pays/ville - aller et avoir au singulier du présent - ládjectif possessif au singulier - lárticle indéfini au singulier: un(e) - ládjecrif interrogatif quel(le)

Ocjena dobar: SAVOIR-FAIRE:

- décrire et localiser des objets - identifier quelquún - faire des achats - comprendre un texte court

LEXIQUE: - les couleurs - les objets et les meubles - les vêtements

GRAMMAIRE: - le pluriel des articles et des noms - il y a - être au pluriel du présent - les prépositions de lieu - línterrogation avec quést-ce que - les pronoms toniques moi, toi, lui,

elle, vous - avoir au pluriel du présent - la négation ne…pas - láccord des adjectifs avec le nom - les adjectifs possessifs au pluriel - ládjectif interrogatif quel(le) - línterrogation avec comment,

combien - les adjectifs demonstratifs ce(s),

cet(te)

Ocjena vrlo dobar: SAVOIR-FAIRE:

- comprendre une annonce immobilière - demander et indiquer un chemin - présenter des informations

touristiques - comprendre des informations

touristiques LEXIQUE:

- la ville - la localisation - les moyens de transport

GRAMMAIRE: - les pronoms toniques au pluriel - les prépositions + nom - línterrogation avec où - límpératif - prendre au présent - les prépositions et articles contractes - ládverbe y - cést + lieu / + article + nom / +

adjectif - les prépositions de lieu - on

Ocjena odliĉan: SAVOIR-FAIRE:

- réserver un billet de train - sínformer sur les activités des autres - parler de ses habitudes

- comprendre un article de journal simple

LEXIQUE: - les professions - les activités quotidiennes

GRAMMAIRE: - línterrogation avec quand, quelle - partir au présent - faire au présent - línterrogation avec est-ce que,

quést-ce que, quand est-ce que, où est-ce que

- le genre des noms - lire et écrire au présent - les verbes pronominaux - faire (de), jouer (a) + sport



2. razred

(2. godina uĉenja)


- odgovoriti na pitanja o kratkom tekstu koji je slušao (jednostavni snimljeni tekstovi što ih govore izvorni govornici)

- razumjeti upute na francuskom jeziku u udţbeniku i priruĉniku - dokazati razumijevanje proĉitanog teksta rješavanjem zadaća, kojima se provjerava

sadrţaj i poruka teksta 2. USMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- uz natuknice kratko prepriĉati odslušani ili proĉitani tekst - voditi razgovor po danome modelu - dati odgovor na postavljena pitanja o obraĊenoj temi - pravilno postaviti pitanje u sklopu zadanoga teksta - pravilno izgovarati nove glasove - primijenniti ispravnu intonaciju reĉenica

3. PISMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- dopuniti i preoblikovati reĉenice i kraći tekst - napisati prigodno pismo i ĉestitku za blagdane, odnosno roĊendan - sastaviti kraći jednostavni tekst o zadanoj i prethodno obraĊenoj temi - pisati po diktatu (dopustive su manje pogreške)

4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI - determinacija imenica: - uporaba i izostavljanje ĉlana - uporaba ĉlana uz zemljopisna imena - izraţavanje pripadnosti – posvojni pridjevi i prijedloţni izrazi - tvorba i uporaba futura, imperfekta - uporaba passe compose – imperfekt – kontrasti s hrvatskim jezikom - nepravilni glagoli - odnosne zamjenice qui, que, dont, on - posvojne zamjenice - pridjevi s dva oblika u muškom rodu; stupnjevanje - prilozi naĉina, tvorba - upravno i neupravno pitanje 5. AKTIVNOST Aktivnost, kao i nedostatak aktivnosti, prati se i moţe se ocijeniti na svakom satu. Uĉestala neaktivnost i odbijanje sudjelovanja u radu na satu za sobom povlaĉi i lošu ili negativnu ocjenu. Od uĉenika se oĉekuje pristojno ponašanje tijekom sata, te ne ometanje nastave. Ocjena iz zalaganja će utjecati na završnu ocjenu.




- parler de ses habitudes alimentaires - faire une liste de courses - parler de sa journée - écrire une carte postale - évoquer des fêtes traditionnelles

LEXIQUE: - la nourriture - les fêtes

GRAMMAIRE: - lárticle partitif du, de la, de l´, des - boire, acheter et manger au présent - le passé composé avec avoir - la formation du participe passé - láccord de ládjectif beau - le passé composé avec être - pour et dans + durée future


- demander et donner une permission - conseiller quelquún - organiser une réunion ou une soirée - se présenter dans un cadre

professionnel LEXIQUE:

- la communication professionnelle - les compétences

GRAMMAIRE: - pouvoir au présent - la négation de límpératif - les pronoms COI après límpèratif

affirmatif - vouloir et savoir au présent - il faut + infinitif - le futur proche - connaître au présent - les pronoms COD le, la, l´, les - les pronoms COI lui, leur


- parler de ses loisirs - parler de ses avantages et des

inconvénients de différents styles de vie

- comparer ses goûts et ses habitudes - parler des vacances

LEXIQUE: - les loisirs - les vacances

GRAMMAIRE: - la fréquence et líntensité avec

beaucoup (de), peu (de) - les pronoms en et ça - la négation ne…plus - la cause avec pourquoi, parce que - trop/assez + adjectif, trop de/assez

de + nom - tout(e), tous/toutes - les verbes pronominaux au présent et

au passé composé - la place du pronom à límpératif avec

un verbe pronominal


- raconter des souvenirs - raconter un fait divers - raconter une première expérience - écrire une courte biographie

LEXIQUE: - les médias - léxpression du temps

GRAMMAIRE: - la formation de límparfait - le passé récent: vennir de + infinitif - les emplois du passé composé et de

límparfait - le moment - le but: pour + infinitif - les participes passés

SAVOIR-FAIRE: - parler du temps quíl fera - prendre un rendez-vous - évoquer des projets - parler de lávenir

LEXIQUE: - la météo - le logement

GRAMMAIRE: - le futur simple - léxpression du futur: présent, futur

proche, futur simple - la condition et l´hypothese: si +

présent, futur - le moment: quand + futur - autres verbes irréguliers au futur



3. razred

(3. godina uĉenja)


- razumjeti tekst s izvornim govornikom dostupan ovoj razini uĉenja, a to razumijevanje dokazati rješavanjem razliĉitih zadaća na osnovi odslušanoga teksta

- bez većih teškoća ĉitati tekstove iz udţbenika - proĉitati kraći odlomak jeziĉno lakšega knjiţevnog teksta i prepriĉati ga

2. USMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba: - razgovarati (voditi dijalog) po natuknicama - pravilno postaviti pitanje - pravilno prepriĉati proĉitani ili odslušani tekst - opisati sliku ili crteţ (likove i situacije) - po bilješkama izvijestiti o zadaći u sklopu zadane teme 3. PISMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- uz proĉitani ili odslušani tekst napisati natuknice za opis, prepriĉavanje ili voĊenje razgovora - kratko sastaviti obraĊeni tekst - napisati sastav o zadanoj temi

4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI - sloţene imenice, rod i znaĉenje - neodreĊene zamjenice i pridjevi – kontrast s hrvatskim jezikom - osobne zamjenice kao objekti - le passe recent, le futur proche - le conditionnel present - le subjonctif present - nepravilni glagoli - tvorba i stupnjevanje priloga 5. AKTIVNOST Aktivnost, kao i nedostatak aktivnosti, prati se i moţe se ocijeniti na svakom satu. Uĉestala neaktivnost i odbijanje sudjelovanja u radu na satu za sobom povlaĉi i lošu ili negativnu ocjenu. Od uĉenika se oĉekuje pristojno ponašanje tijekom sata, te ne ometanje nastave. Ocjena iz zalaganja će utjecati na završnu ocjenu.


- faire connaissance avec quelquún - parler de vos centres díntérêt - parler de vos activités habituelles - demander des informations

LEXIQUE: - l´état civil

GRAMMAIRE: - ládjectif interrogatif quel - les trois types de questions - le passe recent, le futur proche - ládjectif indefini tout - les pronoms toniques - les prepositions suivies dún nom de

pays/ville



- les liens de famille - les activités quotidiennes

- les adverbes de frequence et díntensite


- faire le portrait social et culturel dúne personne

- décrire vos habitudes vestimentaires - parler de vos rêves et de vos

préoccupations - présenter un projet

LEXIQUE: - le portrait social - la description physique - les styles vestimentaires

GRAMMAIRE: - les pronoms relatifs qui et que - les pronoms démostratifs (1): celui-ci,

celle-ci - la place et láccord de ládjectif - les pronoms démonstratifs (2):

celui/celle(s)/ceux qui, celui/celle(s)/ceux que

- le conditionnel présent - le pronom interrogatif: lequel


- décrire votre environnement habituel - parler de différents modes de

transport - comparer des cadres de vie

LEXIQUE: - le logement - les moyens de transport - la ville

GRAMMAIRE: - les pronoms relatifs où et dont - le comparatif - les pronoms possessifs - le superlatif


- développer des hypothèses - exposer un problème - proposer des solutions

LEXIQUE: - les produits alimentaires - les repas - le sport

GRAMMAIRE: - l´hypothèse - les adjectifs indéfinis - les pronoms en et y - les pronoms indéfinis - devoir + infinitif - le subjonctif présent

SAVOIR-FAIRE: - décrire votre formation et vos

expériences professionnelles - parler de votre enfance - comparer des systèmes éducatifs

LEXIQUE: - le travail - l´école - lénseignement

GRAMMAIRE: - les temps du récit: présent, passé

composé et imparfait - la formation des adverbes en –ment - ne…que - depuis, il y a



4. razred

(4. godina uĉenja)


- razumjeti tekstove prilagoĊene ovoj jeziĉnoj razini - dati informacije o sadrţaju izgovorenoga teksta s izvornim govornicima (obavijesti

preko razglasa na ţeljezniĉkom ili autobusnom kolodvoru, u zraĉnoj luci ili u turistiĉkoj agenciji

- ĉitati tekstove dostupne i prilagoĊene ovoj jeziĉnoj razini - ĉitati i razumjeti izvorne tekstove, kao što su kraći i jednostavniji novinski ĉlanci,

tablice, sheme, vozni red i sl. 2. USMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- postavljati pitanja i odgovarati na njih - izvoditi govorne vjeţbe po natuknicama - izvješćivati po bilješkama - opisivati likove, predmete i situacije - prepriĉati proĉitani ili odslušani tekst

3. PISMENI IZRIĈAJ Uĉenik treba:

- preoblikovati reĉenice i tekst - pisati bilješke iz odslušanoga ili proĉitanoga teksta - pisati natuknice za opis, prepriĉavanje i voĊenje razgovora - sastaviti prigodno pismo ili poruku - prevoditi lakši tekst s francuskoga na hrvatski jezik, uz uporabu rjeĉnika - prevesti pojedinaĉne reĉenice na francuski jezik

4. JEZIĈNE ZAKONITOSTI - sloţene upitne i odnosne zamjenice, kontrakcije s prijedlozima - izraţavanje vremena, uzroka, posljedice – dodaci i sloţena reĉenica; uporaba konjuktiva; ponavljanje gramatiĉkih sadrţaja 5. AKTIVNOST Aktivnost, kao i nedostatak aktivnosti, prati se i moţe se ocijeniti na svakom satu. Uĉestala neaktivnost i odbijanje sudjelovanja u radu na satu za sobom povlaĉi i lošu ili negativnu ocjenu. Od uĉenika se oĉekuje pristojno ponašanje tijekom sata, te ne ometanje nastave. Ocjena iz zalaganja će utjecati na završnu ocjenu.


- parler de vos activités de loisirs - décrire une manifestation culturelle - présenter les raisons dún

GRAMMAIRE: - la négation - léxpression de la cause - le gérondif



phénomène LEXIQUE:

- la communication - les cafés - les loisirs


- parler des médias - donner votre avis sur des

comportements - faire un constat et décrire les

conséquences LEXIQUE:

- la technologie - les médias

GRAMMAIRE: - léxpression du futur: présent, futur

proche, futur simple - les indicateurs de temps - avant de + infinitif présent - après + infinitif passé - léxpression de la conséquence


- décrire votre comportement du voyageur

- raconter des souvenirs de voyage - donner votre avis sur des

comportements LEXIQUE:

- le tourisme - le voyage - les sentiments

GRAMMAIRE: - láccord du participe passé - les marqueurs chronologiques - léxpression de la durée - lec pronoms complements directs et

indirects


- transmettre un message - exprimer votre avis sur un sujet - nuancer une opinion

LEXIQUE: - la politique - lárgent - lópinion

GRAMMAIRE: - le discours rapporté au présent - lópposition et la concession - ce qui, ce que - indicatif ou subjonctif?



ŠKOLSKI KURIKULUM ZA FAKULTATIVNU NASTAVU ŠPANJOLSKOG JEZIKA, šk.g. 2016./2017. Ciljevi: Upoznavanje uĉenika s jezikom i kulturom španjolskog govornog podruĉja, razvijanje jeziĉnih vještina, osposobljavanje uĉenika za samostalno uĉenje jezika. Namjena : Govorna interakcija i produkcija, razvijanje komunikacijskih vještina. Nositelji aktivnosti: Sunĉica Mustać Naĉin realizacije: Nastava prema smjernicama plana i programa. Planirani broj sati: 70 sati Vremenik: Školska godina 2016./2017. Troškovnik: Potrošni materijal za rad cca. 500kn. Vrednovanje: Sustavno praćenje rada uĉenika i vrednovanje brojĉanom ocjenom. Uspjeh na nastavi odraţava se i na opći uspjeh te na taj naĉin potiĉe uĉenike u radu. Odličan – uĉenik je aktivan u konverzaciji, teĉno govori i izraţava svoja mišljenja. Vrlo dobar – uĉenik se izraţava korektno, ali ponekad uz manje gramatiĉke greške, te nepravilan izgovor. Dobar – uĉenik se sluţi skromnim fondom rijeĉi, ima poteškoća u izgovoru i ĉitanju. Dovoljan – uĉenik se teško izraţava, pravi ozbiljne gramatiĉke greške, govori sporo, koristi se malim brojem rijeĉi. Nedovoljan – uĉenik se ne moţe samostalno izraţavati, te lošim izgovorom reducira razumijevanje sadrţaja, ima poteškoća s usvajanjem najosnovnijih jeziĉnih struktura.



ŠKOLSKA KNJIŢNICA

Školska knjiţnica je kljuĉna poveznica ostvarivanja temeljnih kompetencija cjeloţivotnog obrazovanja i meĊu predmetnih sadrţaja u okviru školskog kurikuluma. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta uĉenika. Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i osigurava struĉnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

TakoĊer, školska knjiţnica, kroz razne programe, potiĉe uĉenike na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja na razliĉitim medijima te ima temeljnu ulogu u uĉenju i osposobljavanju uĉenika za cjeloţivotno uĉenje.

KNJIŢNIĈNO-INFORMACIJSKO OBRAZOVANJE

Orijentacija suvremene škole na istraţivaĉku i problemsku nastavu, na timsko suradniĉko uĉenje, na veću samostalnost uĉenika u stjecanju znanja te na transformaciju uĉenika od objekta u subjekt odgojno-obrazovnog rada daje školskoj knjiţnici ulogu temeljnog ĉimbenika osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa, kao i jezgre informacija i mogućnosti za uĉenje i napredovanje. Školska je knjiţnica dostupna uĉenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i uĉenja te vremenu razvoja stavova i ponašanja vaţnih za kasniji ţivot. Svojim djelovanjem ona je ne samo potpora odgojno-obrazovnom radu već otvara vrata osobnog stvaralaĉkog napretka svakog uĉenika koji na taj naĉin razvija trajnu potrebu za cjeloţivotnim uĉenjem.

Uĉenik je krajnji cilj djelovanja školske knjiţnice - aktivan sudionik i subjekt društva, kulturno i komunikacijski obrazovan te humanistiĉki orijentiran.

Suradnja i timski rad izmeĊu školskog knjiţniĉara i ostalih sudionika obrazovnog procesa nuţni su jer školski knjiţniĉar treba ostvariti korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. Samo se meĊu predmetnim povezivanjem moţe usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.

Partnerstvo i timski suradniĉki rad omogućuju školskoj knjiţnici i školskom knjiţniĉaru aktivno ukljuĉivanje u promišljanje i ostvarenje interdisciplinarnog i multimedijalnog pristupa nastavi u kojoj do izraţaja dolaze metode i brzina uporabe znanja, kao i njegova obnavljanja, dopunjavanja i usavršavanja. U takvim uvjetima školska knjiţnica osigurava zadovoljenje pojedinaĉnih i skupnih odgojnih, obrazovnih, informacijskih, kulturnih i socijalnih potreba svojih korisnika, prioritetno uĉenika.

Informacijska teorija i praksa programa pouĉavanja u školskoj knjiţnici odraţavaju zakonske smjernice i profesionalnu etiku.

Školska se knjiţnica neposredno ukljuĉuje u školski kurikulum kroz modul Knjiţniĉno-informacijskog obrazovanja, a posredno u sklopu meĊu predmetnog povezivanja.

Program knjiţniĉno-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz tri podruĉja:

1. ĈITANJE

2. INFORMACIJSKA PISMENOST

3. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST

1. ĈITANJE

U traganju za novim pristupima uĉenju u knjiţnici se sve više primjenjuju postupci ĉitanja s razumijevanjem koji se nastoje povezati s nastavnim sadrţajima. Upute kako usvojiti gradivo za pojedine predmete svode se na pet osnovnih oblika uĉenja:



a) povezanost

b) iskustvo

c) primjena

c) suradnja

d) prijenos na nove sadrţaje

Već u prvim razredima školovanja uĉenici se potiĉu na ĉitanje, razvijanje vještina ĉitanja i ĉitateljskih navika (prepriĉavanje, pisanje, dramatizacija). Uĉenici shvaćaju vaţnost ĉitanja u svakodnevnom ţivotu i u uĉenju jer na taj naĉin bogate svoj rjeĉnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju.

2. INFORMACIJSKA PISMENOST

Najbolji naĉin za razvijanje vještina informacijske pismenosti provodi se timskom suradnjom uĉitelja i struĉnih suradnika u školskoj knjiţnici i metodiĉkim planiranjem temeljenim na postojećim vještinama i potrebama uĉenika s već prepoznatim modelima dobre prakse koji prate razvojni plan škole. Ona ukljuĉuje postupke prepoznavanja informacijskih potreba korisnika, traţenja, pretraţivanja, vrjednovanja i uporabe naĊene informacije. Zato su vaţne strategije za razvoj kurikula informacijske pismenosti:

1. Prepoznati osobe (uĉitelje/nastavnike i suradnike) koje su zainteresirane za timsko suradniĉko uĉenje vještina informacijske pismenosti i svakodnevnu primjenu u nastavi da bi uĉenici bili uspješniji u uĉenju odreĊenog predmeta

2. Kroz manje programe razvijati kljuĉne korake metoda pouĉavanja vaţnih vještina u kurikularnom kontekstu u radu s uĉiteljima svih predmeta, pratiti i procjenjivati napredak uĉenika u usvajanju informacijske pismenosti, usvajanju novih znanja iz pojedinih predmeta. Razvijati istraţivaĉke metode za pojedine predmete u kojima je to moguće, da bi se stvorila informacijska baza dobrih, u praksi provjerenih vjeţbi koje se mogu dalje koristiti te proširivati za usavršavanje postojećih i stvaranje novih istraţivaĉkih metoda.

3. Poticati i procjenjivati istraţivaĉke projekte

( Radionica: Renesansa u školskoj knjiţnici )

4. Širiti primjere dobre prakse kroz prezentacije u školi i izvan nje

5. Pratiti i procjenjivati razvoj informacijske pismenosti i uĉeniĉka postignuća kroz nastavne predmete sukladno dobi uĉenika.

3. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST

Sadrţaji kulturne i javne djelatnosti sastavni su dio godišnjeg plana i programa rada školske knjiţnice i sastavni su dio odgojno-obrazovnog rada škole. Poticaj su za provoĊenje školskih projekata na odreĊenu temu koje inicira i koordinira školski knjiţniĉar u suradnji s profesorima/nastavnicima. Njome se aktualiziraju vaţni dogaĊaji u školskoj sredini, uţem i širem okruţenju. Suradnja školskoga knjiţniĉara s kulturnim ustanovama – knjiţnicama, muzejima, kazalištima i sl. ima za cilj odgoj liĉnosti s razvijenim kulturnim potrebama i navikama.



Oĉekivana postignuća uĉenika u knjiţniĉno-informacijskom obrazovanju

Ĉ i t a n j e

Uĉenici:

poznaju knjiţniĉni prostor, pravila posudbe i vraćanja knjiga

sudjeluju u razliĉitim aktivnostima koje ih potiĉu na ĉitanje i razvijaju ĉitateljsku kulturu

shvaćaju vaţnost ĉitanja u svome ţivotu

samostalno odabiru i ĉitaju knjige i ĉasopise radi razvijanja vještine ĉitanja i usvajanja ĉitateljskih navika

ĉitajući bogate svoj rjeĉnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju

razumiju vrijednost stvaralaĉkih dostignuća pri nastajanju autorskih djela

prihvaćaju knjiţnicu kao mjesto uĉenja, druţenja i zabave

samostalno se koriste knjiţniĉnom graĊom za potrebe uĉenja, istraţivanja, informiranja i korisnog provoĊenja slobodnog vremena

ĉitaju kritiĉki i stvaralaĉki

imaju razvijenu potrebu i naviku praćenja popularno-znanstvenih i struĉnih ĉasopisa

sposobni su ĉitati i razumjeti popularno-znanstvene i struĉne tekstove

imaju razvijenu potrebu ĉitanja zbog uţitka

sposobni su kritiĉki i kreativno promišljati, usmeno i pismeno se izraţavati

znaju ĉitati i vrjednovati informacije u sredstvima javnog priopćavanja

razvili su naviku raspravljanja o proĉitanom

usvojili su razliĉite tehnike ĉitanja

I n f o r m a c i j s k a p i s m e n o s t

Uĉenici:

razlikuju knjiţnu od neknjiţne graĊe

poznaju razliĉite vrste izvora informacija u knjiţnici i koriste se njima sukladno dobi

koriste leksikon i enciklopediju za proširivanje znanja i razvijanje informacijskih vještina

znaju ĉemu sluţe rjeĉnik i pravopis; poznaju i poštuju jeziĉne i pravopisne norme hrvatskoga jezika

znaju objasniti kataloţni opis te pomoću signature i autorskog/naslovnog kataloga pronaći graĊu u slobodnom pristupu

koriste se e-katalogom najbliţe gradske/narodne knjiţnice za informiranje o dostupnosti izvora

razumiju sustav UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija) prema kojoj se klasificira struĉna graĊa

znaju izabrati odgovarajući izvor za potrebe problemsko-istraţivaĉke i projektne nastave



koriste se popularno-znanstvenim ĉasopisima u samostalnom istraţivaĉkom radu

znaju sami izdvojiti kljuĉne rijeĉi iz teksta kao pomoć u pretraţivanju izvora

znaju što je bibliografija i ĉemu sluţi

poznaju skraćeni bibliografski opis (autor, naslov, mjesto, izdavaĉ, godina izdanja)

znaju samostalno pronaći informaciju u razliĉitim vrstama izvora (primarni i sekundarni).

znaju odabrati i koristiti podatke iz razliĉitih publikacija pri oblikovanju informacija

znaju samostalno odabrati i upotrijebiti odgovarajuću tehnologiju kao alat za uĉenje i rješavanje problema

koriste informacije s razliĉitih medija, kritiĉki ih vrjednuju i koriste se njima radi uĉenja i osobnog napretka

poznaju primarne i sekundarne izvore za opće, specijalno i tekuće informiranje

znaju pronaći odgovarajući citat u tekstu i citirati autore poštujući autorska prava i intelektualno vlasništvo u upotrebi i kreiranju informacija tijekom samostalnog istraţivanja

znaju predstaviti rezultate istraţivanja, raspravljati o njima i vrjednovati ih

poznaju bibliografske elemente za omeĊene publikacije, ĉlanke i periodiku

znaju bibliografski opisati korištene izvore pri izradi samostalnog rada

prepoznaju školsku knjiţnicu kao dio globalne informacijske mreţe te vrijednost kvalitetne informacije u svakodnevnom ţivotu

poznaju razliĉite vrste knjiţnica i razumiju njihovu povezanost u knjiţniĉno-informacijskom globalnom sustavu

primjenjuju steĉena znanja i vještine informacijske pismenosti kao aktivni korisnici razliĉitih vrsta knjiţnica radi cjeloţivotnog uĉenja.

sposobni su pronaći, vrjednovati i uporabiti razliĉite informacijske izvore

znaju samostalno oblikovati upit za pronalaţenje informacija

znaju pretraţivati knjiţniĉne kataloge i internetske izvore

sposobni su pronaći informacije u referentnoj i struĉnoj literaturi

znaju navesti korištene bibliografske izvore

razumiju i kritiĉki prosuĊuju informacije, toĉno i kreativno se njima koriste

razumiju struĉnu terminologiju

sposobni su za suradniĉko i istraţivaĉko uĉenje

znaju u potpunosti samostalno pronaći informaciju u struĉnoj i znanstvenoj literaturi

poznaju razliĉite naĉine prezentacije vlastitih znanja

znaju se koristiti istraţivaĉkim postupcima u samostalnom i suradniĉkom uĉenju

osposobljeni su za cjeloţivotno uĉenje

K u l t u r n a i j a v n a d j e l a t n o s t

Uĉenici:

poznaju odjele gradske/narodne knjiţnice i kao njihovi ĉlanovi koriste usluge u svrhu uĉenja i korisnoga provoĊenja slobodnog vremena



poznaju i posjećuju kulturne ustanove

poznaju djeĉja prava, poštuju ih i imaju pozitivan odnos prema sebi i drugima

prihvaćaju razliĉitosti

sudjeluju u razliĉitim kulturnim dogaĊanjima

uvaţavaju tuĊe mišljenje i stavove i prihvaćaju argumentirane kritike

prihvaćaju knjiţnice kao prostor promoviranja znanja, tuĊeg i osobnog stvaralaštva

sposobni su za djelotvorno sporazumijevanje, zauzimanje stajališta i svrhovito raspravljanje

imaju razvijen pozitivan odnos prema prirodi i svijest o potrebi zaštite prirode i oĉuvanja kvalitete okoliša, osobnog ukljuĉivanja i vlastitog doprinosa svakog pojedinca

znaju kritiĉki vrednovati informacije o globalnim, ekološkim, zdravstvenim i drugim razvojnim problemima i razumiju ulogu aktivnoga graĊanina prema konceptu odrţivog razvoja

razumiju potrebu oĉuvanja zaviĉajne, hrvatske i svjetske baštine



10.3. MATEMATIĈKO PODRUĈJE

SADRŢAJ

1. RAZRED (140 sati opći smjer, 105 sati jeziĉni smjer)

1. Brojevi 2. Potencije i algebarski izrazi 7. Sukladnost i sliĉnost 3. UreĊaj na skupu realnih brojeva 8. Korijeni i potencije 4. Koordinatni sustav u ravnini 9. Kruţnica i krug. Pravilni mnogokuti. 6. Linearna funkcija. Sustavi jednadţbi

2. RAZRED (140 sati opći smjer, 105 sati jeziĉni smjer)

1. Skup kompleksnih brojeva 5. Eksponencijalna i logaritamska funkcija 2. Kvadratne jednadţbe 6. Geometrija prostora 3. Polinom drugog stupnja i njegov graf 7. Poliedri i rotacijska tijela 4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

3. RAZRED (105 sati)

1. Kut i brojevna kruţnica 6. Vektori 2. Trigonometrijske funkcije 7. Pravac 3. Trigonometrijski identiteti 8. Kruţnica 4. Trigonometrijske jednadţbe i nejednadţbe 9. Elipsa, hiperbola i parabola 5. Pouĉci o trokutu

4. RAZRED (105 sati)

1. Brojevi 2. Nizovi 3. Funkcije 4. Derivacija 5. Integral i primitivna funkcija

IZVEDBA

Svaki ĉlan matematiĉkog aktiva navedene sadrţaje obraduje prema vlastitoj izvedbenoj skici. Time se omogućuje razmjena iskustava u razliĉitim pristupima te individualizacija nastavnog procesa kako prema uĉenicima svakog pojedinog odjeljenja tako i prema nastavnikovoj osobi.

NASTAVNICI: Amalija Colić, Davor Konĉurat, Marija Zuanović Matek, Dubravka Crnošija

CILJEVI U NASTAVI (za sve nastavne cjeline - uz već navedene ciljeve za pojedine

nastavne jedinice navedene u planovima i programima pojedinog profesora)

Na temelju usvojenih matematiĉkih znanja:



osposobiti uĉenika za rješavanje problema u svakodnevnom ţivotu i nastavku

obrazovanja,

razviti kod uĉenika sistematiĉnost, ustrajnost,preciznost i postupnost,

razvijanje logiĉkog mišljenja i zakljuĉivanja, mašte i stvaralaštva,

razviti kod uĉenika naviku donošenja zakljuĉaka na osnovi prethodno usvojenog

gradiva.

OBRAZOVNI ISHODI NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE Uĉenici prvog razreda trebaju:

znati pregledno prikazati skupove brojeva (N, Z, Q, I i R) i njihove meĊusobne

odnose,

svladati osnovne raĉunske operacije s realnim brojevima i njihovo prikazivanje na

brojevnom pravcu,

ovladati vještinom raĉunanja s potencijama s prirodnim i cjelobrojnim koeficijentima,

ovladati umijećem rješavanja linearnih jednadţbi i nejednadţbi i problema 1. stupnja,

steći vještinu snalaţenja u pravokutnom koordinatnom sustavu, te crtanja pravca iz

njegove jednadţbe,

usvojiti osnovne pojmove o vektorima,

usvojiti definiciju apsolutne vrijednosti, njena svojstva te uoĉiti njezinu vaţnost pri

crtanju grafa funkcije,

usvojiti definicije sukladnosti duţina i kutova te pouĉke o sukladnosti trokuta i

primijeniti ih na konkretne probleme

nauĉiti raĉunati s korijenima i potencijama s racionalnim eksponentom,

ovladati sposobnošću rješavanja praktiĉnih zadataka u kojima se zahtijeva korištenje

usvojenih formula vezanih uz sukladnost i sliĉnost, kruţnicu, krug i pravilne

mnogokute.

Uĉenici drugog razreda trebaju:

znati obrazloţiti potrebu proširivanja skupa R,

svladati raĉunske operacije s kompleksnim brojevima, ukljuĉujući prikazivanje

kompleksnih brojeva u ravnini,

ovladati umijećem rješavanja kvadratne jednadţbe i problema drugog stupnja,

nauĉiti primjenjivati kvadratnu funkciju na rješavanje nekih zadaća o ekstremima u

geometriji i fizici,

nauĉiti svojstva eksponencijalne funkcije i shvatiti njenu vezu s logaritamskom

funkcijom,



svladati uporabu pravila za raĉunanje s logaritmima i izraĉunavati logaritme uz pomoć

dţepnog raĉunala,

trigonometrijske funkcije znati primijeniti na rješavanje pravokutnog trokuta,

upoznati meĊusobne odnose toĉaka, pravaca i ravnina u prostoru,

ovladati sposobnošću rješavanja praktiĉnih zadataka u kojima se zahtijeva

raspoznavanje razliĉitih prostornih oblika.

Uĉenici trećeg razreda trebaju:

nauĉiti što je radijanska mjera kuta, pretvorbu u stupnjeve te odnos svih mjera kuta i

glavne mjere kuta,

usvojiti definicije trigonometrijskih funkcija i njihova svojstva,

nauĉiti sluţiti se dţepnim raĉunalom u raĉunu s trigonometrijskim funkcijama,

usvojiti adicijske teoreme za sinus, kosinus i tangens i ovladati njihovom primjenom,

ovladati umijećem crtanja grafova trigonometrijskih funkcija,

znati rješavati jednostavnije trigonometrijske jednadţbe,

usvojiti pouĉke o sinusu i kosinusu i njihovu primjenu,

primjenjivati trigonometriju u planimetriji i stereometriji,

poznavati osnovne operacije sa vektorima i njihovu primjenu,

poznavati razliĉite oblike jednadţbe pravca,

prepoznati i konstruirati kruţnicu iz zadane jednadţbe,

prepoznavati i konstruirati krivulje II. reda iz zadane jednadţbe.

Uĉenici ĉetvrtog razreda trebaju:

razlikovati i zapisivati brojeve u razliĉitim brojevnim sustavima,

razlikovati svojstva skupova brojeva,

nauĉiti i primijeniti osnovna svojstva nizova,

razumjeti pojam konvergencije i limesa niza,

na primjeru kamatnog raĉuna povezati gradivo sa stvarnim ţivotom,

usvojiti osnovna svojstva i pojmove vezane uz funkcije (domena, kodomena,

vrijednost funkcije, graf funkcije, kompozicija funkcije i inverzna funkcija),

razumjeti ideju derivacije i njezino geometrijsko tumaĉenje,

usvojiti algoritam za izvoĊenje deriviranja te spretno i brzo raĉunati derivacije

jednostavnih funkcija,

usvojiti vezu diferencijalnog i integralnog raĉuna, kao i njihovu primjenu u praktiĉnim

zadacima.



Napomena: Godišnji plan i program za prvi i drugi razred jeziĉne gimnazije izraĊen je po ĉetverogodišnjem gimnazijskom programu uĉenja. Ukljuĉeni su samo temeljni sadrţaji, prošireni sadrţaji, koji produbljuju temeljne sadrţaje ne obraĊuju jer se radi o jeziĉnom usmjerenju. TakoĊer se od uĉenika ne zahtijeva viša razina matematiĉke formalizacije zakonitosti, za razliku od općeg usmjerenja.

MATEMATIKA – elementi i kriteriji ocjenjivanja

Elementi

ocjenjivanja

O B L I K

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

USVOJENOST I RAZUMIJEVANJE

OBRAZOVNIH SADRŢAJA

U S M E N I

Uĉenik pokazuje ograniĉeno razumijevanje pojmova, zna izreći osnovne definicije i jednostavnije tvrdnje, rijetko koristi matematiĉki jezik i simbole.

Uĉenik razumije većinu pojmova, zna definicije i slijedi matematiĉka obrazloţenja srednje teţine, ograniĉeno koristi matematiĉki jezik i simbole.

Uĉenik pokazuje razumijevanje pojmova, slijedi relativno sloţena obrazloţenja, procjenjuje vrijednost argumenata i obrazlaţe i teţe tvrdnje, najĉešće toĉno koristi matematiĉki jezik i simbole.

Uĉenik potpuno razumije

pojmove, komunicira vrlo jasno i u cijelosti obrazlaţe

matematiĉke tvrdnje, matematiĉki jezik i

simbole koristi toĉno i efikasno.

P I S.

50% - 64%

65% -79%

76% - 90%

91% - 100%

PRIMJENA ZNANJA

U S M E N I

Uĉenik zna riješiti samo najjednostavnije zadatke, primjenjuje nauĉeno samo na poznate, jednostavne situacije i do rezultata dolazi uz pomoć nastavnika.

Uĉenik samostalno rješava jednostavne, poznate probleme, u poznatim sloţenijim zadatcima treba pomoć nastavnika.

Uĉenik uspješno rješava problem, primjenjuje nauĉeno u sloţenim poznatim situacijama i prepoznaje osnovne mat.ideje i u novim situacijama.

Uĉenik toĉno rješava problem, bira najefikasniji naĉin rješavanja, primjenjuje nauĉeno u svim situacijama.

P I S.

45% - 59% 60% - 75% 76% - 90% 91% - 100%



METODE PROVJERE I VREDNOVANJA: usmeno ispitivanje (provodi se na svakom nastavnom satu bez posebne prethodne najave u trajanju cca.15min, ocjena se upisuje u rubriku usvojenosti i razumijevanja sadrţaja) pismeno ispitivanje (provodi se 6 puta godišnje u trajanju od 45 min, nakon obraĊenih sadrţaja predviĊenih planom i programom; ocjena se upisuje u rubriku primjena znanja) kontrolni ispiti (to su kratke pisane provjere znanja koje se provode nakon nekoliko sadrţajno povezanih nastavnih jedinica kako bi se uĉenike potaknulo na redovno uĉenje; ocjene se upisuju u rubriku biljeţaka) Elementi ocjenjivanja ukljuĉuju i aktivnost i domaću zadaću. Evidencija aktivnosti uĉenika i pisanja domaće zadaće se redovito provodi i zapisuje u rubriku biljeţaka te se na kraju polugodišta upisuje konaĉna ocjena u rubriku usvojenosti i razumijevanja sadrţaja. Zakljuĉna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetiĉke sredine svih ocjena.



KURIKULUM IZ MATEMATIKE ZA ŠK.GOD. 2016./2017.

DODATNA NASTAVA

NAZIV AKTIVNOSTI

CILJ AKTIVNOSTI

NOSITELJI AKTIVNOSTI

NAČIN REALIZACIJE

VRIJEME REALIZACIJE

TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI

NAČIN VREDNOVANJA

Dodatna

nastava iz matematike

Otkrivati,

pratiti i poticati učenike koji u

nastavi matematike

ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban

interes za matematiku.

Prof. Amalija Colid i učenici 1.A, 1.D i 1. E, te 3.A, 3D,3.E i

3.F razreda.

Kroz različite

metode i oblike rada ( dijalog, objašnjavanje

rješavanje i uvježbavanje

zadataka)

Tijekom cijele

nastavne godine, jedan

sat tjedno, a po potrebi i više (neposredno

prije natjecanja)

Papir za

fotokopiranje

Analiza rezultata učenika, razgovor

o radu i postignutim rezultatima

putem samovrednovanja

učenika.




DODATNA NASTAVA

(dodatna nastava provodi se u svim razredima po dogovoru i potrebi)

NAZIV AKTIVNOSTI

CILJ AKTIVNOSTI


NAČIN REALIZACIJE

VRIJEME REALIZACIJE


NAČIN VREDNOVANJA

Dodatna


Otkrivati,

pratiti i poticati učenike koji u

nastavi matematike

ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban

interes za matematiku.

Prof. Marija Zuanovid i

učenici 1.B, 1.C i 1. F, te 3.B i 3C, razreda.

Kroz različite



zadataka)

Tijekom cijele



prije natjecanja)

Papir za

fotokopiranje




učenika.




DOPUNSKA NASTAVA

NAZIV AKTIVNOSTI

CILJ AKTIVNOSTI


NAČIN REALIZACIJE

VRIJEME REALIZACIJE


NAČIN VREDNOVANJA

Dopunska nastava iz

matematike

Omoguditi svim zainteresiranim

učenicima pomod pri

svladavanju programa

matematike.

Prof.Davor Končurat i

učenici drugih razreda

Kroz različite



zadataka)

Tijekom cijele



prije pismenih ispita)

Papir za

fotokopiranje




učenika




DODATNA NASTAVA

NAZIV AKTIVNOSTI

CILJ AKTIVNOSTI


NAČIN REALIZACIJE

VRIJEME REALIZACIJE


NAČIN VREDNOVANJA

Dodatna


Što uspješnije

pripremiti učenike za ispit

državne mature.

Prof. Davor Končurat i

učenici 4.C i 4.F razreda.

Kroz različite



zadataka)

Tijekom cijele


sat tjedno, a po potrebi i više (neposredno prije državne

mature)

Papir za

fotokopiranje




učenika.



10.4. PRIRODOSLOVNO PODRUĈJE Fizika Kemija Biologija Geografija

Fizika - redovna nastava

Pri izradi kurikuluma za nastavu fizike usmjerili smo se na sadrţaj uĉenja,rezultate

uĉenja,proces uĉenja i na uĉenje na praktiĉnim primjerima iz ţivota.

KURIKULUMSKI CIKLUS

Operativno planiranje i pripremanje nastave

Praćenje i vrednovanje Pouĉavanje i uĉenje

Ciljevi uĉenja predmeta: Razvijati prirodoslovnu pismenost, znatiţelju i kreativnost,razvijati duh konstruktivne rasprave,osigurati iskustvo u uporabi pribora,izgraĊivati uspješnost,naglašavati grupno uĉenje. Pri tom treba inzistirati na jasnim iskazima,ne inzistirati na memoriranju tehniĉkog rjeĉnika,izbjegavati dogmatizam. Nauĉiti raspravljati o pokusima,analizirati,vrednovati i tumaĉiti prikupljene podatke,znati prikazati rezultate opaţanja i mjerenja grafikonom,tablicom,matematiĉkim izrazom. Znati postavljati pitanja i traţiti odgovore,samostalno rješavati probleme i suraĊivati u timskom radu. Usvojiti meĊunarodni sustav mjernih jedinica ,znanstvena postignuća staviti u povijesni okvir,uoĉiti temeljne sile i gibanja u prirodi,izvore pretvorbe i prijenos energije,elektromagnetske i valne pojave,upoznati graĊu atoma i atomske jezgre. Razvijati kognitivne sposobnosti i formalno mišljenje,te znanstveno mišljenje. Nauĉiti pristupati rješavanju problemskih situacija i uspostaviti smislenu vezu izmeĊu onoga što se uĉi u školi i svakodnevnih ţivotnih iskustava. Zadaci uĉenja predmeta:

- spoznati fizikalne pojave,zakonitosti,modele i teorije - osposobiti za uporabu fizikalnih postupaka i metoda za izvoĊenje mjerenja - primijeniti fizikalna znanja i vještine u rješavanju problema - razviti interes i sposobnosti za nastavak obrazovanja - objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti,naĉela i teorija - osposobiti uĉenike da primjenom znanja fizike iz prethodnog školovanja i pojmova

usvojenih mogu samostalno rješavati problemske i numeriĉke zadatke iz poglavlja predviĊenih operativnim planovima

- obrazloţiti doprinos znanosti društvu,gospodarstvu i oĉuvanju okoliša

Nositelji



Uĉenici prvih, drugih, trećih i ĉetvrtih razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru i profesorice fizike (Katarinica Milković i Stanka Milković) Naĉin realizacije

Naĉin realizacije prilagoĊava se nastavnim sadrţajima i uĉenicima pojedinog razreda. Najĉešća metoda je razgovor tj. pokušati uĉenika pitanjima navesti da doĊe do bitnih zakljuĉaka. Koliko je moguće koristi se i metoda demonstracije te suvremena tehniĉka pomagala. Vremenik realizacije

Školska godina 2016./2017. Troškovnik

Didaktiĉki materijali dostupni u školi Vrednovanje

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje u skladu s vaţećim Pravilnikom o naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika u osnovnoj i srednjoj školi. Elementi ocjenjivanja su: usvojenost obrazovnih sadrţaja(usmeno i pismeno) ,te aktivnost i domaći rad. Korelacija

Raznolikošću svojih sadrţaja fizika je u korelaciji s brojnim predmetima, kao što su: matematika(znati prikazati rezultate opaţanja i mjerenja grafiĉki, tablicom i matematiĉkim izrazom), kemija (za bolje razumijevanje pojedinih procesa potrebno je znati osnove graĊe tvari koja nas okruţuje te kemijske procese koji se u njima dogaĊaju), vjeronauk (razgovor o granicama izmeĊu vjere i znanosti) biologija (primjena osnovnih fizikalnih pojmova na funkcioniranje organizma ĉovjeka) Oĉekivana uĉeniĉka postignuća iz fizike po podruĉjima Gibanja Uĉenici će: Primijeniti opis pravocrtnih gibanja i jednolikog kruţnog gibanja pomoću kinematiĉkih veliĉina u rješavanju problema Analizirati sloţena gibanja Objasniti i navesti razlike izmeĊu translacije i rotacije tijela Sile i polja Uĉenici će: Primijeniti prvi,drugi i treći Newtonov zakon gibanja Primijeniti opći zakon gravitacije Opisati dinamiĉki i primijeniti jednoliko kruţno gibanje Objasniti inercijske i akcelerirane sustave Primijeniti zakon oĉuvanja koliĉine gibanja Primijeniti osnovne koncepte mehanike fluida Prikazati i objasniti meĊudjelovanje elektriĉnih naboja i primijeniti Coulombov zakon Primijeniti osnovne pojmove za magnetsko,elektriĉno i gravitacijsko polje Termiĉke pojave i molekularno kinetiĉka teorija Uĉenici će: Primijeniti model ĉestiĉne graĊe tvari tako što će:objasniti strukturu tvari,objasniti Brownovo gibanje i difuziju,objasniti ĉetiri agregatna stanja i meĊumolekularno djelovanje,objasniti termiĉko širenje tijela i primjene. Istraţiti i primijeniti plinske zakone Primijeniti molekulsko kinetiĉku teoriju plinova i model idealnog plina



Termodinamika Uĉenici će: Analizirati termodinamiĉke sustave i procese Objasniti promjenu unutarnje energije energijom,toplinom i radom Primijeniti I i II zakon termodinamike Objasniti rad toplinskih strojeva i analizirati njihovu korisnost Elektrodinamika Uĉenici će: Izmjeriti i objasniti elektriĉne veliĉine u strujnim krugovima Primijeniti Ohmov zakon i zakon oĉuvanja elektriĉnoga naboja na strujne krugove istosmjerne i izmjeniĉne struje Opisati i primijeniti magnetsko polje elektriĉne struje Primijeniti opis djelovanja sile na naboj u gibanju i na vodiĉ kojim teĉe struja u magnetskom polju te opis sile meĊu vodiĉima kojima teĉe struja Istraţiti i primijeniti Faradayev zakon indukcije Titranje,valovi,zvuk Uĉenici će: Primijeniti osnovne pojmove vezane uz prisilno i prigušeno harmonijsko titranje te pojavu rezonancije Opisati nastajanje i rasprostiranje razliĉitih vrsta mehaniĉkih valova Primijeniti opis valnoga gibanja na pojave zvuĉnih valova Rad i energija Uĉenici će: Primijeniti koncepte rada i energije u mehaniĉkim sustavima Objasniti osnove unutarnje energije tvari na temelju gibanja sustavnih ĉestica Primijeniti koncepte rada i energije u termodinamiĉkim sustavima Primijeniti koncepte rada i energije u elektromagnetskim sustavima Primijeniti zakon oĉuvanja energije Elektromagnetski valovi i svjetlost Uĉenici će: Objasniti elektromagnetsko titranje te postanak,rasprostiranje i spektar elektromagnetnih valova Objasniti primjenu elektromagnetnih valova u prijenosu informacija na daljinu Objasniti zakone geometrijske i valne optike na svjetlost Opisati i objasniti ogib elektrona valnom naravi ĉestica Objasniti i primijeniti osnovne ideje specijalne teorije relativnosti Atomi,atomska jezgra,elementarne ĉestice Uĉenici će: Raspraviti osnovne ideje i pojmove kvantne teorije te pojmove i teorije koje opisuju atom,atomsku jezgru,pojavu radioaktivnosti i elementarne ĉestice Objasniti fotoelektriĉni efekt i njegovu primjenu Objasniti dobivanje nuklearne energije Objasniti na primjerima osnove poluvodiĉke elektronike i nanotehnologije Evolucija Svemira Uĉenici će: Na temelju promatranja,opisati glavne objekte u svemiru:zvijezde,zvijeţĊa,galaksije i nakupine galaksija te razlikovati zvijezde po veliĉini,temperaturi i starosti Objasniti teoriju velikog praska kao poĉetak prostor-vremena te širenje i hlaĊenje svemira nakon velikog praska Raspraviti proţimanje Svemira gravitacijskom silom Objasniti procese formiranja i evolucije Zvijezda(supernove,neutronske zvijezde,pulsari,kvazari,crne jame)te evolucija Sunca



Opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja Homo sapiensa na Zemlji Opisati odnos tamne i vidljive tvari u Svemiru Prikazati i objasniti jednostavne modele i simulacije planetnih i zvjezdanih sustava

FIZIKA –dopunska nastava Ciljevi aktivnosti o Pruţanje pomoći uĉenicima koji teţe

svladavaju nastavno gradivo iz fizike Rješavanje zaostataka iz OŠ o Dodatna objašnjenja zadataka sa sata

Namjena aktivnosti Uĉenicima koji imaju problema sa svladavanjem gradiva

Nositelji aktivnosti i njihova odgovornost Profesorice fizike

Naĉin realizacije aktivnost Jednom tjedno po jedan školski sat, ukupno 35 sati o Rješavanje konkretnih primjera i zadataka sa sata o Individualno, grupno i frontalno rješavanje zadataka

Vremenik aktivnosti Tijekom cijele školske godine prema dogovoru s polaznicima

Naĉin vrednovanja i naĉin korištenja rezultata

o Polaznik koristi steĉeno znanje na nastavi fizike, gdje će biti i vrednovani u sklopu provjera nastavnog gradiva o Svaki će uĉenik dobiti usmeno mišljenje

FIZIKA –dodatna nastava Ciljevi aktivnosti o Proširenje gradiva redovne nastave

fizike (za sadrţaje predviĊene planom i programom)

o Nastavu kreirati prema interesu uĉenika

o Poticati interes za istraţivanje i logiĉko razmišljanje

o Priprema uĉenika za sudjelovanje na natjecanjima

o Pripremiti uĉenike za polaganje ispita drţavne mature iz fizike

Namjena aktivnosti Prirodoslovno matematiĉko podruĉje

Nositelji aktivnosti i njihova odgovornost Profesorice fizike

Naĉin realizacije aktivnost Aktivnost se realizira jednom tjedno po jedan školski sat u dogovoru s uĉenicima rješavanjem zadataka s natjecanja i



obradom dodatnih sadrţaja iz fizike

Vremenik aktivnosti Aktivnost se odvija tijekom cijele školske godine.

Naĉin vrednovanja i naĉin korištenja rezultata

Vrednovat će se uspjeh uĉenika na natjecanjima gradskom, ţupanijskom, drţavnom. Svaki će se ĉlan na kraju nastavne godine samovrednovati Zadar 13.09.2016



ELEMENTI VREDNOVANJA I KRITERIJI PRAĆENJA USPJEHA UĈENIKA

Na temelju Pravilnika o naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika u

osnovnoj i srednjoj školi profesori fizike Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru usuglasili su

Elemente vrednovanja i kriterije praćenja uspjeha učenika za predmet Fizika. U okviru

predmeta Fizika vrednovat će se sljedeći elementi:

Jeziĉna gimnazija

1. Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja- usmeni

2. Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja- pismeni

3. Razumijevanje nastavnog sadrţaja

4. Aktivnost, domaći rad ,odnos prema radu

Opća gimnazija

1. Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja- usmeni

2. Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja- pismeni


4. Aktivnost, domaći rad ,odnos prema radu



U sklopu navedenih pet elemenata tijekom cijele nastavne godine usmeno i/ili

pismeno vrednuju se postignuća uĉenika.

Usmeno provjeravanje provodi se u skladu s Pravilnikom o naĉinima, postupcima i

elementima vrednovanja uĉenika u osnovnoj i srednjoj školi i objašnjeno je u rubrici

Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja- usmeni.

U pisane provjere spadaju pismene provjere znanja koje se kao takve provode u

skladu s Pravilnikom o naĉinima, postupcima i elementima vrednovanja uĉenika u osnovnoj i

srednjoj školi. Pismene provjere se moraju predvidjeti i planirati u Vremeniku škole

izraĊenom prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinog

razrednog odjela i to do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu.

U pisanim provjerama nastavnik će iza ili uz svaki zadatak navesti broj bodova

odnosno na poĉetku ili kraju testa ukupan broj bodova.

Pisano provjeravanje i ocjenjivanje provodi se nakon obraĊenih i uvjeţbanih

nastavnih sadrţaja, ĉetiri puta tijekom nastavne godine.

Kriteriji vrednovanja pisanih provjera odreĊeni su u rubrici usvojenost odgojno

obrazovnih sadrţaja.

Ponavlja se ona pisana provjera iza koje nastavnik ocijeni da postignuća uĉenika nisu

dovoljna za nastavak pouĉavanja i uĉenja odnosno usvajanja novih nastavnih jedinica.

O elementima ocjenjivanja, naĉinima i postupcima vrednovanja uĉenika nastavnici

fizike informirati će struĉnu sluţbu škole, razrednika razrednih odjela u kojima poduĉavaju

fiziku, te naravno i ravnatelja odnosno uĉenike na prvom nastavnom satu.

Uĉenici su duţni pridrţavati se svih pravila koja se odnose na naĉine i postupke

vrednovanja, te na pravila ponašanja uĉenika u školi.

Ukoliko se uĉenik ne pridrţava pravila, nastavnik moţe predloţiti odreĊenu

pedagošku mjeru razredniku, razrednom vijeću ili nastavniĉkom vijeću, koje moţe donijeti

odluku o izricanju pedagoške mjere uĉeniku.

Zakljuĉna ocjena proizlazi navedenih elemenata vrednovanja i ukupne aktivnosti

uĉenika tijekom cijele nastavne godine, a ne mora proizlaziti iz aritmetiĉke sredine ukupnog

zbroja ocjena.



1.2. Usvojenost odgojno obrazovnih sadrţaja – usmeni - pismeni

Usmena postignuća vrednuju se na sljedeći naĉin:

odliĉan (5): uĉenik u potpunost zna i razumije osnovne fizikalne pojmove i s lakoćom

povezuje sadrţaje; sposoban je za samostalno rješavanje zadanih problema.

vrlo dobar (4): uĉenik u potpunost zna i razumije osnovne fizikalne pojmove,

sposoban je za samostalno rješavanje zadanih problema ali uz malu pomoć

nastavnika.

dobar (3):uĉenik u potpunosti zna osnovne fizikalne pojmove zakonitosti ali pri

povezivanju pojedinih pojmova treba pomoć nastavnika;razumije izlaganja i pitanja

postavljena sporijim tempom, ponekad je nuţno ponoviti i pojednostavniti neke

dijelove; samostalno moţe rješavati neke jednostavnije probleme.

dovoljan (2):uĉenik u potpunosti poznaje osnovne fizikalne pojmove ( fizikalne

veliĉine i njihove mjerne jedinice) ali kod poznavanja fizikalnih zakonitosti treba

pomoć nastavnika; nije u stanju povezivati sadrţaje te samostalno rješavati probleme.

nedovoljan (1): uĉenik ne poznaje osnovne fizikalne pojmove, nije u stanju

povezivati sadrţaje niti samostalno rješavati probleme bilo da radi sam ili uz pomoć

nastavnika

Pismeni ispit

Opća gimnazija Jeziĉna gimnazija

50% - 64 % dovoljan (2) 50%-64% dovoljan (2)

65% - 79% dobar (3) 65% - 79% dobar (3)

80% - 89% vrlo dobar (4) 80%-89% - vrlo dobar (4)

90% - 100% odliĉan (5) 90% - 100% - odliĉan (5)




U rubrici Razumijevanje od uĉenika se traţi povezivanje sadrţaja i njihovo

razumijevanje. Nastavnik će svaki nastavni sat poticati uĉenike na razgovor kako bi ih

zainteresirao za rad, potaknuo na aktivno sudjelovanje na nastavi, razbio eventualan osjećaj

straha i nesigurnosti prilikom govora, odnosno razvio osjećaj samopouzdanja, mogućnost

samostalnog rješavanja problema, izvoĊenja zakljuĉaka i pomogao im lakše usvojiti

nastavne sadrţaje. U skladu s tim nastavnik nakon nekoliko nastavnih u navedenoj rubrici

ocjenom od 1 do 5 moţe vrednovati postignuća uĉenika.

Razumijevanje se vrednuje na sljedeći naĉin:

odliĉan (5): uĉenik samostalno dolazi do odreĊenih zakljuĉaka i u potpunosti

razumije obraĊene sadrţaje.

vrlo dobar (4):uĉenik samostalno dolazi do odreĊenih zakljuĉaka i u potpunosti

razumije obraĊene sadrţaje ali treba malu pomoć nastavnika.

dobar (3): uĉenik moţe doći do odreĊenih zakljuĉaka ali za to mu treba veća pomoć

nastavnika

dovoljan (2): uĉenik pravi ozbiljne greške u zakljuĉivanju ali se korigira uz pomoć

nastavnika

nedovoljan (1): uĉenik nije u stanju doći do nikakvih zakljuĉaka niti uz pomoć

nastavnika.

4. Aktivnost, domaći rad

Aktivnost

U rubrici aktivnost ocjenjuje se sudjelovanje uĉenika u raspravama vezanim za odreĊene nastavne sadrţaje.

odliĉan (5): uĉenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu i izvodi najvaţnije

zakljuĉke

vrlo dobar (4):uĉenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu

dobar (3): uĉenik sudjeluje u nastavnom procesu ali ne baš uvijek

dovoljan (2): uĉenik se povremeno ukljuĉi u raspravu na satu

nedovoljan (1): uĉenik je totalno nezainteresiran za sadrţaje koji se obraĊuju,i nema

potreban pribor za rad(biljeţnica,zbirka,udţbenik,kalkulator)



Domaći rad

U ovoj rubrici ocjenje se interpretacija sadrţaja koje su uĉenici sami trebali napraviti kod kuće. odliĉan (5): uĉenik u potpunosti rješava zadane sadrţaje i samostalno ih interpretira

vrlo dobar (4):uĉenik u potpunosti rješava zadane sadrţaje i interpretira ih uz malu

pomoć nastavnika

dobar (3):uĉenik rješava zadane sadrţaje i interpretira ih uz veću pomoć nastavnika

dovoljan (2): uĉenik je prepisao sadrţaje ili ih rješio uz neĉiju pomoć i djelomiĉno ih

interpretira

nedovoljan (1): uĉenik nema napisan domaći rad ili je prepisao,ali ništa ne

interpretira



KURIKULUM NASTAVE KEMIJE opća i jeziĉna gimnazija

Nastavni program kemije u općoj i jeziĉnoj gimnaziji je usmjeren na kemijska znanja

potrebna za svakodnevni ţivot. Omogućava razumijevanje prirodnih pojava te uĉi naĉinima

kemijskog istraţivanja i objašnjavanja prirode.

Cilj nastave kemije je uĉenje znanstvenom naĉinu razmišljanja, stjecanje korisnih kemijskih

znanja te osposobljavanje uĉenika za primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom ţivotu.

U sljedećem tekstu navedeni su oblici i kriteriji provjere uĉeniĉkog znanja, elementi

ocjenjivanja, vrste uĉeniĉkih zadaća, zakljuĉivanje ocjene iz nastavnog predmeta kemija i

dodatna nastava.

U izradi se drţalo opće prihvaćene Bloomove taksonomije, uz kratku definiciju uĉeniĉkih

postignuća u odnosu na pojedinu brojĉanu ocjenu (nedovoljan 1, dovoljan 2, dobar 3, vrlo

dobar 4, odliĉan 5).

Pojedine sastavnice ( usvojenost obrazovnih sadrţaja , primjena znanja i samostalni rad )

detaljno su objašnjene u daljnjem tekstu.

BROJĈANO OCJENJIVANJE UĈENIĈKIH POSTIGNUĆA

OCJENA OPIS

nedovoljan (1)

Uĉeni(k)ca ne prepoznaje osnovne pojmove ili ih samo moţe nabrojati. Ne razumije nastavni sadrţaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Osnovne formule i kemijsku simboliku ne poznaje i ne moţe samostalno rješavati jednostavne zadatke.

dovoljan (2)

Uĉeni(k)ca prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Razumije sadrţaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazloţiti koristeći zadane primjere. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, ali ĉesto griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.

dobar (3)

Uĉeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadrţaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Sadrţaj moţe obrazloţiti koristeći zadane primjere, ali uz pomoć nastavnika. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja sloţenijih zadataka.

vrlo dobar (4)

Reproducira i razumije obraĊeni nastavni sadrţaj. Poznaje osnovne pojmove, nadograĊuje steĉena znanja. Sadrţaj obrazlaţe uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, povezuje zadane podatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadrţaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.

odliĉan (5)

Reproducira, razumije, nadograĊuje steĉena znanja. Samostalno obrazlaţe sadrţaj navodeći i vlastite primjere, rješava i sloţene probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, korelira steĉena znanja sa sadrţajima drugih predmeta. Moţe prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadrţaja.



OĈEKIVANA POSTIGNUĆA UĈENIKA NAKON ZAVRŠENOG PRVOG, DRUGOG,

TREĆEG I ĈETVRTOG RAZREDA OPĆE I JEZIĈNE GIMNAZIJE

Prvi razred:

U nastavi kemije nastojat će se upoznati uĉenike s ljepotom i zanimljivošću

kemijske znanosti kako bi oni što lakše upoznali njene zakone i vaţnost primjene

kemije u svakidašnjem ţivotu, tehnici i industriji, te opasnosti od zagaĊivanja okoliša.

Od udţbeniĉke literature koristit će se: S. Habuš, V. Tomašić , S. Liber : Opća kemija

1, udţbenik kemije za prvi

razred gimnazije , Profil, Zagreb,

A. Habuš , S. Liber : Opća kemija 1, zbirka riješenih

primjera i zadataka iz opće kemije 1 za uĉenike prvih

razreda gimnazije

Glavne teme su:

- tvari

- graĊa atoma

- periodni sustav elemenata

- veze izmeĊu atoma i molekula

- kristali

- uvod u kemijski raĉun

- kemijske promjene

- odreĊivanje formule spojeva

- stehiometrija kemijskih reakcija

Uĉenici će se poticati da sami stvaraju zakljuĉke. Naglasak će biti na

kemijskim vezama jer je to uporište za razumijevanje kemijskih reakcija.

Uĉenike koji budu pokazivali više nadarenosti i volje spremat će se na dodatnim satima za natjecanje.

Drugi razred:

Udţbenik koji će se koristiti je: D. Nothing-Hüs, M. Herak: Opća kemija 2, ŠK,

Zagreb.

D. Nothig-Hüs: Opće kemija 2, zbirka zadataka iz kemije za 2.razred gimnazije

Glavne teme su:

- energija i kemijske promjene

- svojstva tekućina

- otopine

- kemijska kinetika

-ravnoteţa kemijskih reakcija

- kiseline, baze i soli

Iz vaţnijih dijelova gradiva uĉenici će pisati referate i pred razredom iznijeti njihov saţetak. Nakon obrade pojedinih tema gradivo će se utvrĊivati izradom zadataka.



Treći razred

U toku 70 predviĊenih sati obradit će se gradivo trećeg razreda prateći program

prema kojem je napisan i udţbenik B. Tkalĉec , A. Petreski: Kemijski elementi i

njihovi spojevi, udţbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Š.K. Zagreb

D. Sović: Kemijski elementi i njihovi spojevi, zbirka zadataka za treći razred gimnazije U uvodnom dijelu ponovit će se oni dijelovi gradiva prvog i drugog razreda koji će se

koristiti za razumijevanje zadanog programa.

Glavne teme su:

- elektrokemijski procesi

- periodni sustav elemenata

- alkalijski i zemnoalkalijski metali

- tehniĉki vaţni metali, aluminij, ţeljezo, bakar

- vodik

- halogeni elementi

- halkogeni elementi

- dušikova grupa elemenata

- ugljikova grupa elemenata

- keramika, materijali prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Gradivo će se tumaĉiti demonstracijskim pokusima. Naglasak će biti na svojstvima

elemenata, njihovom dobivanju i primjeni u svakodnevnom ţivotu. Paralelno će se

naglašavati štetnost pojedinih elemenata i njihovih spojeva za ljudsko zdravlje i

moguća opasnost od oneĉišćenja okoliša.

Ĉetvrti razred:

PredviĊeno gradivo obradit će se korištenjem udţbenika: D. Striĉević, B. Sever: Temelji organske kemije, Profil, Zagreb.

Glavne teme su:

- alkani

- alkeni

- alkini

- areni

- alkoholi

- fenoli

- eteri

- aldehidi i ketoni

- karboksilne kiseline i njihovi derivati

- ugljikohidrati

- aminokiseline i proteini

- proteini i enzimi



U okvirima organske kemije uĉenici će se upoznati sa svojstvima pojedinih organskih

spojeva, nomenklaturom, osnovnim kemijskim reakcijama, njihovom primjenom u

ţivotu i mogućim štetnim djelovanjem na naš ţivot. Pri tumaĉenju gradiva

demonstrirat će se pokusi planirani godišnjim planom i programom.

Uĉenike će se poticati na samostalan rad i kod uĉenika će se razvijati ekološka

svijest i ţelja za zdravim ţivotom.

Dodatna nastava

Dodatna nastava će se odrţavati s uĉenicima koji će se pripremati za

natjecanje i s uĉenicima koji će uzeti kemiju kao izborni predmet za drţavnu maturu.

Uz propisane udţbenike koristit će se i stari pisani ispiti iz školskih, ţupanijskih i

drţavnih natjecanja. Za pripremu polaganja drţavne mature takoĊer će se koristiti

stari testovi nacionalnih ispita i testovi provedenih matura. Dodatna nastava odrţavat

će se prema dogovoru s uĉenicima, intenzivnije pred sama natjecanja i drţavnu

maturu.

ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UĈENIĈKIH POSTIGNUĆA

Elementi ocjenjivanja uĉeniĉkih postignuća iz nastavnog predmeta Kemija su:

1. Usvojenost obrazovnih sadrţaja

2. Primjena znanja

3. Samostalni rad

1. USVOJENOST OBRAZOVNIH SADRŢAJA

Odnosi se na poznavanje sadrţaja predviĊenog Nastavnim planom i programom za nastavni predmet Kemija. Pod ovim se podrazumijeva vrednovanje sposobnosti reproduciranja, razumijevanja i obrazlaganja zadanog sadrţaja u skladu s prethodno objašnjenim razinama postignuća i brojĉanim ocjenama . Usmeni odgovor je prevladavajući oblik provjere uĉeniĉkih postignuća. Tijekom nastavne godine, uĉeniĉko znanje se na ovaj naĉin moţe provjeravati na svakom satu bez najave i to minimalno tri puta: jednom u prvom i dva puta u drugom polugodištu ( zbog razlike u vremenskom trajanju polugodišta ). Usmene provjere mogu se odrţati više od tri puta godišnje, ako za to ima dovoljno nastavnog vremena i ako se procijeni da bi to potaklo napredovanje uĉenika. 2. PRIMJENA ZNANJA Pismena provjera znanja odnosi se na sposobnost primjene, analize i sinteze obraĊenog nastavnog sadrţaja na konkretna pitanja, probleme ili zadatke. Tijekom nastavne godine, uĉeniĉko znanje će se na ovaj naĉin provjeravati minimalno ĉetiri puta: dva u prvom i dva u drugom polugodištu (u skladu s postojećim zakonskim odredbama). Uĉenici na ovaj naĉin rješavaju prethodno najavljenu pisanu zadaću, u trajanju od 45 minuta. Brojĉana ocjena uĉeniĉkog znanja donosi se temeljem sljedeće usuglašene bodovne skale:



Postignuti bodovi, % Ocjena

0 – 49 nedovoljan (1)

50 – 63 dovoljan (2)

64– 77 dobar (3)

78– 89 vrlo dobar (4)

90– 100 odliĉan (5)

Svaki je zadatak u pisanoj zadaći posebno vrednovan (po potrebi i po koracima pa se priznaju svi korektno napisani koraci unutar istoga zadatka, a ne samo konaĉno rješenje), a maksimalne bodovne vrijednosti zadataka navode se uz tekst zadatka i sluţe uĉenicima kao orijentacija o ukupnom postignuću za taj zadatak- Višeminutne najavljene provjere znanja najavljuju se i provode sukladno zakonskim odredbama, a broj takvih provjera prilagoĊava se potrebama nastave ili razrednog odjela . Bodovna skala po kojoj se ovakve provjere ocjenjuju ista je kao i kod pismenih provjera.

3. SAMOSTALNI RAD

Ukoliko uĉenik aktivno sudjeluje na satu prilikom obrade novih nastavnih sadrţaja ili ponavljanja starih biti će ocijenjen poticajnom ocjenom u rubrici samostalni rad. S druge strane ako uĉenik ne pokazuje interes, ne sudjeluje i ne prati nastavu,biti će ocijenjen lošijom ocjenom u istoj rubrici. U ovoj rubrici ocjenjuje se i domaći uradak, za domaći uradak moţe biti zadano nešto od slijedećeg: jednostavni uĉeniĉki pokusi, rješavanje brojĉanih zadataka, uĉeniĉki referati i plakati. Vrednuju se individualni radovi kao i radovi koji su dio grupnog uratka. UTVRĐIVANJE ZAKLJUĈNE OCJENE UtvrĊivanje zakljuĉne ocjene (sukladno zakonskim propisima) ne mora biti aritmetiĉka sredina ocjena upisanih u ocjensku rešetku imenika e-Dnevnika , već je uz brojĉane pokazatelje rezultat cjelokupnog zalaganja i aktivnosti uĉenika, tijekom cijele nastavne godine. Predmetni profesori: Monika Škara Korana Marušić

Maja Mišković Brĉić



KURIKUL (CURRICULUM) GEOGRAFIJE za šk. god. 2016./2017. Geografija je obvezan i zaseban predmet u općoj i jeziĉnoj gimnaziji. Tjedna satnica u prvim i

drugim razredima opće i jeziĉne gimnazije je 2 sata/ 70 sati godišnje. U trećem razredu opće gimnazije isto 2 sata tjedno/ 70 sati godišnje a u jeziĉnoj gimnaziji 1 sat tjedno/ 35 sati godišnje. Svi ĉetvrti razredi imaju 2 sata tjedno/ 64 sata godišnje.

U šk. godini 2016./17. ukupno ima 45 sati tjedno/ 1539 sati godišnje redovne nastave iz geografije koja je po razredima rasporeĊena kako slijedi:

Kata Magaš: 2a, 2b, 2c; 4a, 4b, 4c; ukupno 12 sati tjedno Irena Pavić: 2d, 2e, 2f; 4d, 4e, 4f; ukupno 12 sati tjedno Zoran Samardţija: 1a, 1b, 1c, 1d, 1e, 1f; 3a, 3b, 3c, 3d, 3e, 3f; ukupno 21 sat tjedno

Svi predmetni nastavnici imaju odgovarajuću struĉnu spremu, što znaĉi da je nastava u cjelosti povjerena struĉnom kadru: K. Magaš, prof. savj., I. Pavić, prof., Z. Samardţija, prof. mentor. Budući da još nije donesen Predmetni kurikulum za geografiju na nacionalnoj razini, u Gimnaziji V. Nazora u Zadru, obrazovanje u geografiji se temelji na drţavnom dokumentu – Nacionalnom okvirnom kurikulu koji daje naĉela, vrijednosti, ciljeve i ishode uĉenja, što omogućuje podizanje kvalitete rada u nastavi i pripremu za cjeloţivotno uĉenje i Školskom kurikulu koji ima za cilj modernizaciju nastave i unaprjeĊenje naĉela pouĉavanja i uĉenja.

Jedna od definicija geografije koju je aktualizirao Yi-Fu Tuan 1991. glasi: „Geografija je proučavanje Zemlje kao doma čovječanstva.‟ Kljuĉne rijeĉi su Zemlja, ljudi i dom. To znaĉi, geografija je mostni predmet izmeĊu prirodnih i društvenih sadrţaja, koristi spoznaje prirodnih i društvenih znanosti, daje nova znanja, vještine i moralne vrijednosti. Geografija pouĉava i odgaja za suţivot, za optimalno korištenje resursa od zaviĉajne do globalne razine.

I u geografiji moţemo znatno doprinijeti razvoju vještina/kompetencija kod uĉenika. Geografski nastavni sadrţaji uz odgovarajuće suvremene metode i oblike rada omogućuju napredovanje u vještinama uĉenja, afirmaciju socijalnih vještina te edukaciju o timskom radu.

Korelacija s ostalim predmetima S obzirom da su nastavni sadrţaji iz geografije vrlo razliĉiti (Opća i fiziĉka geografija, društvena i ekonomska geografija, regionalna geografija svijeta i nacionalna geografija), geografija korelira s glavninom nastavnih predmeta a najviše s poviješću i biologijom. S obzirom na nemogućnost navoĊenja svih dodirnih toĉki geografije s drugim predmetima, izdvajamo najbitnije:

Hrvatski jezik i knjiţevnost: opis krajolika u našoj i svjetskoj literaturi, skupine / porodice jezika, osobitosti hrvatskog jezika, jeziĉna i kulturna baština u Hrvatskoj

Strani jezici: pravilan izgovor i pisanje toponima, utjecaj kolonijalizma i globalizacijskih procesa na raširenost jezika

Povijest: predpovijesno i povijesno doba, stare civilizacije na Zemlji, Rimsko carstvo, rimske pokrajine na tlu Hrvatske, Hrvatska u srednjem vijeku, Otomanska imperija u Europi i na tlu Hrvatske, geografska otkrića, naseljavanje Amerike, povijesni razvoj Hrvatskih zemalja od 18. do 20. stoljeća, kolonijalizam-neokolonijalizam, new deal, Domovinski rat i njegovo znaĉenje

Sociologija: narodi, nacije i religije, oblici gospodarstva, društvene grupe, urbanizacija, tranzicija, gospodarske institucije, podjela rada, klase-kaste

Politika i gospodarstvo: gospodarstvo, tipovi gospodarstva, ponuda i potraţnja, trţište, narod, nacija, ljudska prava, politiĉki sustavi

Likovna umjetnost: antiĉki gradovi – Grĉka i Rim, preobrazba ranokršćanskih i bizantskih gradova, slikari, eksponati, muzeji, izloţbe... u Hrvatskoj i drugim zemljama Europe i svijeta, ĉovjek i okolina, prostor u plohi

Vjeronauk: religije svijeta - monoteizam, politeizam, agnosticizam, ateizam, religije i vjerske zajednice, odnos prema ţivotu, kršćanstvo (katolicizam, protestantizam, pravoslavlje, sekte), istoĉnjaĉke religije, ţidovstvo



Biologija: evolucija, genetika, razvoj ţivota na Zemlji, ţivot u moru, prijelaz ţivota na kopno, raznolikost flore i faune, vegetacijske zajednice, hidrološki ciklus, ekologija, unapreĊivanje i zaštita okoliša, uzroci ekološke krize, poremećaji ekosustava, stupnjevi zaštite prirode, smog, efekt staklenika, ozonske rupe, ribarstvo i marikultura, gospodarenje otpadom, proizvodnja zdrave hrane

Kemija: kemijski elementi i njihova rasprostranjenost, izvori tvari (stijene, more, biljke), energetski izvori, rude – metali i nemetali, korozija vapnenca, agregatna stanja tvari, toplina, elementi i plinovi, vrste stijena

Matematika: geometrijska tijela, koordinatni sustav, mjerenje veliĉina, duljina kruţnog luka, opseg, kruţnica, krug, geometrijske konstrukcije, mjere, statistika, raĉunanje postotka, omjeri i udjeli, crtanje grafikona

Fizika: mjerne jedinice, gravitacija, centripetalna i centrifugalna sila, magnetizam, Newton-ov zakon, mjerne jedinice i instrumenti, Coriolisova sila, uzgon, atmosferski tlak, plima i oseka

Tjelesna i zdravstvena kultura: zdrav naĉin ţivota.

Ciljevi nastave geografije

Usvajanje temeljnih znanja o nastanku svemira i prirodno-geografske osnove na Zemlji.

Spoznaja meĊuzavisnosti prirodno-zemljopisnih i društveno-zemljopisnih pojava i procesa na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Shvaćanje sloţene geografske stvarnosti u suvremenosti i razumijevanje problema (demografska dinamika, etniĉki i ostali sukobi, globalne razlike, migracije, upravljanje prirodnim izvorima...) od lokalne do globalne razine.

Upoznavanje korištenja zemljovida i razvijanje sposobnosti prostorne orijentacije.

Spoznaja uloge globalizacijskih procesa, navlastito multinacionalnih tvrtki u oblikovanju svjetskog gospodarstva.

Razvijanje domoljubnih osjećaja (ljubav i poštovanje prema hrvatskoj prirodnoj i kulturnoj baštini te pripadnost hrvatskoj drţavi), kao i nacionalnog i europskog identiteta uz spoznaju svekolikih kulturoloških razliĉitosti zemalja EU i ostalog svijeta.

Razumijevanje ograniĉenih mogućnosti prirodnih izvora i razvijanje odgovornosti za budućnost ĉovjeĉanstva u skladu s odrţivim razvojem u domovini i za sve ljude na Zemlji.

Objašnjenje klimatskih promjena i ĉovjekov utjecaj na svekoliki okoliš, te usvajanje stava o nuţnosti odgovornog odnosa ĉovjeka prema okolišu.

Usvajanje i prihvaćanje osjećaja odgovornosti za oĉuvanje zajedniĉkog okoliša.

Poticati zanimanje uĉenika za prouĉavanje geoprostora.

Razvijanje vještina govora i pisanja kroz seminarske radove, prezentacije, rasprave i rad u skupinama.

Razvijati znatiţelju i kreativnost, duh konstruktivne rasprave.

Razvijati kod uĉenika kognitivne sposobnosti i znanstveni pristup promatranju geoprostora.

Svladavanje korištenja jednostavnih metoda geografskog istraţivanja: kartiranje, statistiĉke i grafiĉke metode, korištenje razliĉitih izvora literature i statistike.

Primjena steĉenog znanja u ostalim školskim predmetima i svakodnevnom ţivotu.



Sadrţaj predmeta

Na vrlo sloţene nastavne sadrţaje iz geografije ukazuju naslovi nastavnih cjelina tijekom ĉetvorogodišnjeg obrazovanja u Općoj i Jeziĉnoj gimnaziji:

Nast. cjelina

1. razred Opća i fiziĉka geografija

2. razred Društvena geografija

3. razred Regionalna geografija svijeta

4. razred Geografija Hrvatske

1. Geografija u sustavu znanosti

Stanovništvo kao ĉimbenik razvoja i prostornog ustroja

Povezivanje svjetskog gospodarstva i njegove posljedice

Geografski smještaj i poloţaj, granice i oblik teritorija

2. Zemlja u svemiru i Sunĉevom sustavu

Naselja i oblici naseljenosti

Nejednaki regionalni razvoj svijeta

Geomorfološka obiljeţja Hrvatske

3. Oblik i dimenzije Zemlje, orijentacija

Ekonomske djelatnosti

Regionalni razvoj razvijenih drţava i drţava svjetskog znaĉenja

Klimatska, pedološka i vegetacijska obiljeţja Hrvatske

4. Predoĉavanje Zemljine površine

Utjecaji na okoliš Regionalni razvoj srednje i slabije razvijenih zemalja svijeta

Jadransko more kao prirodna sredina i ĉimbenik povezivanja sa svijetom

5. Geološka obiljeţja i Reljef Zemlje

Vode na kopnu i njihovo gospodarsko znaĉenje

6. Klima na Zemlji Stanovništvo kao ĉimbenik gospodarskog razvoja i prostornog ureĊenja

7. Vode na Zemlji Naselja i oblici naseljenosti

8. Tla na Zemlji Gospodarska obiljeţja Hrvatske

Metode rada

Metode rada prilagoĊene su nastavnim sadrţajima, uzrastu uĉenika, opremljenosti uĉionice, teţnji za povećanjem kreativnosti u nastavi, te individualno steĉenim geografskim kompetencijama uĉenika. To su verbalne (izlaganje i razgovor) i demonstracijske metode rada, uz veću afirmaciju suradniĉkog uĉenja i uĉenja otkrivanjem a postupnu afirmaciju korištenja raĉunalne tehnologije i umnih mapa. Navedene metode prate i odgovarajući oblici rada: ĉelni rad, rad u skupinama ili parovima, samostalni rad i rad na projektima. Kako je za suvremenu geografiju najpoţeljnija problemska i heuristiĉka metoda, koristi se strategija pouĉavanja, a za uĉenje istraţivanjem ili projektnu metodu, strategija otkrivajućeg uĉenja.

Ishodi uĉenja / geografske kompetencije uĉenika

Poznavati i objasniti temeljne spoznaje o planetu Zemlji, njegovim prirodnim i društvenim ĉimbenicima te procesima.

Koristiti se geografskom kartom, atlasom i globusom, razviti prostornu i vremensku orijentaciju.

Interpretirati tablice, karte, grafikone i slike, te logiĉkim pregledom ĉinjenica i generalizacija prosuĊivati i objasniti geografske pojave i procese.

Na temelju nauĉenih geografskih informacija stjecati vještinu usporedbe, analize, i predstavljanja znaĉajki pojedinih podruĉja u usmenom i pisanom obliku.

Promišljati o znaĉenju usvojenih ĉinjenica.

Postavljati geografska pitanja: Gdje je što? Kako izgleda? Kako i zašto se mijenja?



Sudjelovati u prikupljanju geografskih podataka, njihovoj analizi i vrednovanju te donošenju zakljuĉaka.

Stjecati sposobnost iznošenja zemljopisnih znanja u verbalnom, kvantitativnom i grafiĉkom obliku uz pomoć suvremenih nastavnih sredstava i pomagala.

Razvijati sposobnosti za samostalno obrazovanje pomoću razliĉitih izvora znanja: udţbenika, vjeţbenica, atlasa, struĉne literature, ... interneta.

Primjenjivati steĉeno znanje u ostalim školskim predmetima i u svakodnevnom ţivotu, tj. razviti geografsko mišljenje, povezivanje i pamćenje.

Kritiĉki promatrati i uoĉavati prostorne promjene.

Razvijati ekološku svijest i djelovati na oĉuvanju okoliša.

Razumjeti ulogu ĉovjeka i geografa u odrţivom razvoju.

Razvijati zanimanje za stalno praćenje geografske stvarnosti u zemlji i svijetu te potrebu za samostalnim uĉenjem i trajnom geografskom izobrazbom.

Naĉini provjere i vrednovanja Na temelju Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i

srednjoj školi, profesori geografije Gimnazije V. Nazora u Zadru usuglasili su elemente vrednovanja i kriterije praćenja uspjeha uĉenika za predmet geografiju. Oblici vrednovanja geografskih znanja je usmeno i pisano, a za geografske vještine i kartografsku pismenost usmeno, pismeno i praktiĉno. Svi oblici izraţavaju se ocjenom. Praćenje uĉenika se izraţava u pisanom obliku. Na aktivu je prihvaćeno vrednovanje znanja i vještina iz geografije kako slijedi: A) USMENI ODGOVOR - s obzirom na kvalitetu znanja, reakciju uĉenika na postavljeno pitanje, te

naĉin iznošenja i argumentaciju – moţe biti: Odliĉan (5) → znanja su toĉna, opširna i znanstveno utemeljena a reakcija brza i besprijekorna, slijed iznošenja logiĉan i argumentiran. Znanje je na razini analize, sinteze i evaluacije. Vrlo dobar (4) → znanja su toĉna i opširna a reakcija nešto sporija, ali bez pomoći nastavnika ili drugog uĉenika, naĉin iznošenja uglavnom logiĉan, uvjerljiv i s razumijevanjem; razina primjene. Dobar (3) → znanja su osrednja, toĉna u bitnim stvarima a reakcija sporija i uz pomoć, argumentacija i logiĉan slijed su samo djelomiĉni. Znanje je na razini razumijevanja. Dovoljan (2) → znanja su nepotpuna ali zadovoljavajuća u bitnim odrednicama, uĉenik reagira sporo i razumije djelomiĉno. Prema Bloomovoj taksonomiji, to je samo razina reprodukcije. Uĉenik ne moţe dobiti prolaznu ocjenu ako je bez znanja o bitnim ĉinjenicama i spoznajama, takoĊer i bez razumijevanja ponuĊenih nastavnih sadrţaja. Reakcija i iznošenje su bez logike i razumijevanja. TakoĊer i ako uĉenik odbija suradnju, ne ţeli govoriti ili pisati o zadanoj problematici. Ocjena je nedovoljan (1). B) PISANE PROVJERE ZNANJA – u svakom polugodištu predviĊena je jedna pisana provjera znanja iz odabrane nastavne cjeline, nakon završene obrade i uvjeţbavanja nastavnih sadrţaja. Biti će planirane u Vremeniku škole izraĊenom prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinog razrednog odjela (u skladu s vremenikom pisanih radova) do kraja trećeg tjedna u svakom polugodištu. U pisanim provjerama znanja i geografskih vještina, uz svaki zadatak biti će naveden i mogući broj bodova, a na poĉetku ili na kraju testa i ukupan mogući zbroj bodova. Pisani ispit sastoji se od razliĉito teških zadataka (s ponuĊenim odgovorima, pridruţivanje, preureĊivanje, izostavljene rijeĉi, s kratkim odgovorom, sa slobodnim odgovorima, korelacija) koji se vrednuju s 1, 2 ili 3 boda i izraţavaju znanja i geografske vještine uĉenika. Kartografsku pismenost provjerava se rješavanjem zadataka pomoću zemljovida, rješavanjem slijepih karata i grafiĉkih prikaza geografskih sadrţaja.



Predloţene granice ocjena jesu: 90 – 100 % odliĉan (5) 75 – 89 % vrlo dobar (4) 60 – 74 % dobar (3) 45 – 59 % dovoljan (2) Manje od 45 % znanja i vještina (izraţeno u bodovima) ne daje prolaznu ocjenu. SASTAVNICE OCJENE U IMENIKU UĈENIKA jesu:

1. znanje ili usvojenost nastavnih sadrţaja 2. geografske vještine 3. kartografska pismenost / uporaba zemljovida

ELEMENTI OCJENJIVANJA:

ELEMENTI OCJENJIVANJA

OPIS ELEMENTA OBLICI

VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA

INDIKATORI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Znanje (usvojenost nastavnih sadrţaja)

- poznavanje i primjena kljuĉnih pojmova - stupanj usvojenosti obrazovnih postignuća

usmeno pismeno

- toĉnost i kvaliteta odgovora - reakcija na postavljeno pitanje - samostalnost

Geografske vještine

- praktiĉne vještine (orijentacija u prostoru, izrada grafiĉkih priloga: profila, dijagrama, ppt …) - kognitivne vještine (analiza grafiĉkih priloga)

pismeno usmeno praktiĉno

- toĉnost, preciznost, samostalnost, preglednost - primjena statistiĉkih i grafiĉkih metoda - prezentacijske vještine

Kartografska pismenost

- poznavanje elemenata i sadrţaja svih vrsta geografskih karata - upotreba geografskih karata

pismeno usmeno praktiĉno

- orijentacija na geografskoj karti - ĉitanje i interpretacija sadrţaja karata - pravilno pisanje geografskih imena

Zakljuĉna ocjena (sukladno zakonskim odredbama) proizlazi iz navedenih elemenata vrednovanja i ocjenjivanja ukupne aktivnosti uĉenika tijekom cijele godine (svakog polugodišta) i ne mora proizlaziti iz aritmetiĉke sredine ocjena upisanih u ocjensku rešetku e-imenika. Ona je rezultat brojĉanih pokazatelja i cjelokupnog zalaganja i aktivnosti uĉenika. O elementima ocjenjivanja, naĉinima i postupcima vrednovanja postignuća uĉenika, uĉenici će biti informirani na prvom satu nastave, a o istom će se informirati i razrednike razrednih odjela kao i pedagoško-psihološku sluţbu Škole.

Uĉenici su duţni pridrţavati se svih pravila koja se odnose na postupke praćenja i vrednovanja uĉeniĉkih postignuća u geografiji, te na pravila ponašanja svih sudionika nastavnog procesa. U protivnom, nastavnik moţe predloţiti odgovarajuću pedagošku mjeru, kako je u skladu s pravilnicima MZOS-a i Škole.



DODATNA NASTAVA IZ GEOGRAFIJE U šk. godini 2016./17. organizirati će se dodatna nastava radi pripreme uĉenika za natjecanja iz

geografije (na školskoj, ţupanijskoj i drţavnoj razini) te pripreme maturanata za polaganje drţavne mature. Ako bude mogućnosti i dostatnog zanimanja uĉenika, organizirati će se tijekom mjeseca travnja jednodnevni posjet Astronomskom Centru Rijeka. Prednost imaju uĉenici koji pokazuju nadprosjeĉno zanimanje za ovaj nastavni predmet i koji redovitim radom postiţu zapaţene rezultate. Voditelji aktivnosti su predmetni profesori Zoran Samardţija, Irena Pavić i Kata Magaš.

Ciljevi i zadaće:

Razvijati povećano zanimanje uĉenika za geografiju kao školski predmet i znanost.

Pripremiti uĉenike za uspješno sudjelovanje na školskom, ţupanijskom i drţavnom natjecanju, te u konaĉnici gimnazijskog obrazovanja za polaganje drţavne mature.

Proširiti i produbiti znanja iz nastavnog gradiva koje je predviĊeno Nastavnim planom i programom za redovnu nastavu.

Rješavati zadatke iz Zbirke zadataka za opću i fizičku geografiju te iz demogeografije.

Razvijati kritiĉko mišljenje i geografsko pamćenje.

Prakticirati samostalno argumentirano interpretiranje primjerenih izvora informacija (internetski ĉlanci, podatci i kartogrami, popularni ĉlanci i sl.)

Poticati uĉenike na timski i samostalan rad, te afirmaciju istraţivaĉkog duha.

Razvijati vještine govora i pismenog izraţavanja kroz seminarske radove, predstavljanja (prezentacije), rasprave i izradu plakata.

Svladavati jednostavne metode geografskog istraţivanja: kartiranje, statistiĉke i grafiĉke metode, korištenje odgovarajuće literature i statistike.

Upoznati najveći projekt tehniĉke kulture u Hrvatskoj, astronomski centar i hrvatski planetarij u Rijeci. Namjena: Program je namijenjen uĉenicima svih razreda Opće i Jeziĉne gimnazije koji pokazuju zanimanje za prouĉavanje i istraţivanje geoprostora. Nositelji aktivnosti: Prof. Zoran Samardţija pripremati će za natjecanja uĉenike prvih i trećih razreda. Kata Magaš pripremati će za natjecanja uĉenike drugih i ĉetvrtih razreda Opće gimnazije a Irena Pavić uĉenike Jeziĉne gimnazije. Po istom rasporedu i ĉetvrte razrede za polaganje drţavne mature. Jednu subotu tijekom mjeseca travnja 2017. organizirati će se terenski obilazak dijela Gorske Hrvatske i Kvarnera. Teţište je na posjeti Astronomskom centru Rijeka. Detaljna razrada projekta biti će izvršena po upoznavanju i odabiru uĉenika tijekom školske godine. Naĉin realizacije: Dodatna nastava iz geografije se organizira kroz grupni i individualni rad s uĉenicima sva ĉetiri razreda, uz primjenu metode istraţivanja, izlaganja, kartiranja i rada na tekstu. Nastava se odrţava u uĉionici, a po potrebi i prema dogovoru i na terenu s ciljem konkretiziranja nastavnih sadrţaja.

Vremenik: Nastava se odvija u skladu s potrebama cilja, tj. s malim odmakom od poĉetka školske godine i većom koncentracijom nastavnih sati tijekom drugog polugodišta u pripremi za natjecanja i na kraju nastavne godine u pripremi drţavne mature. Redovni termini biti će odreĊeni u skladu s vaţećim rasporedom sati za redovnu nastavu i kalendarom polaganja drţavne mature.

Troškovnik:

Ukljuĉuje papir formata A4 za kopiranje, hamer i ostali pribor za izradu plakata, literaturu (udţbenici drugih nakladnika, zbirke zadataka, priruĉnik za maturu) za dodatni rad s uĉenicima,



cijenu autobusa za jedan auto-dan i cijenu ulaznice u Astronomski centar Rijeka. Sredstva osigurava Škola. Naĉin vrjednovanja: Nastavnici mentori prate rad i uspješnost uĉenika, a Razredno vijeće i Nastavniĉko vijeće u vidu pohvale ili odgovarajuće nagrade vrjednuju rad uĉenika prema ostvarenim rezultatima na odreĊenim razinama natjecanja.

U Zadru, rujan 2016. Predmetni nastavnici: K. Magaš, I. Pavić, Z. Samardţija



BIOLOGIJA

Cilj nastave biologije je da potakne zanimanje uĉenika za ţivi svijet i ĉovjeka u

njemu, da objasni osnovna ţivotna naĉela, koja su zajedniĉka svim ţivim bićima, ali

isto tako da prikaţe raznolikost i bogatstvo biljnih i ţivotinjskih vrsta koje su se

razvile na Zemlji.

Sadrţaji predmeta biologije omogućuju ostvarivanje ne samo obrazovnih, već i

odgojnih zadaća u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i

ekološke kulture. Vaţan je naglasak na usmjeravanju uĉenika da slijedom steĉenih

bioloških znanja razviju svijest o vrijednosti ţivota uopće, o naĉinu i potrebi

oĉuvanja zdravlja, o potrebi oĉuvanja okoliša ,a kao krajnji cilj usvajanje zdravih

ţivotnih navika.

U nastavi biologije neophodno je naĉelo zornosti, pa je potrebno koristiti

primarne i sekundarne izvore znanja. Kad god je moguće potrebno je poticati i

organizirati praktiĉan rad uĉenika, samostalni uĉeniĉki rad , rad u skupinama te

promatranje i prouĉavanje izvorne stvarnosti (vjeţbe, pokusi, nastava u prirodi).

BLOOMOVA REVIDIRANA TAKSONOMIJA ☺ Pamćenje – najniţa razina znanja koja se ĉesto naziva i usvajanjem ĉinjeniĉnog znanja. Na ovoj se razini znanje definira kroz prisjećanje na prethodno nauĉene sadrţaje, a odnosi se na temeljna znanja koja obuhvaćaju smisao nastavnog predmeta. Prisjećanje moţe imati široki raspon znaĉenja: od poznavanja specifiĉne terminologije preko prisjećanja odreĊenih ĉinjenica do prisjećanja sloţenijih pojmova ili teorija. Sve što se od uĉenika na ovoj razini znanja traţi jest prisjetiti se odreĊene ĉinjenice ili informacije, što ne mora nuţno znaĉiti i njezino razumijevanje. Kljuĉne rijeĉi kojima je definirano znanje na ovoj razini su: prepoznavanje, opisivanje, imenovanje, identificiranje, nalaţenje, ponavljanje, pregledavanje, naglašavanje. ☺Razumijevanje – sposobnost promišljanja koje je znaĉenje nauĉenih ĉinjenica, informacija ili pojmova. Ova se kognitivna razina postignuća uĉenika moţe pokazati saţimanjem nastavnog sadrţaja, izradom umnih ili pojmovnih mapa, interpretacijom i objašnjavanjem. Ova je razina viša od prethodne, a najniţi je stupanj razumijevanja nastavnog sadrţaja. Za ovu razinu od uĉenika se, primjerice traţi da interpretira sliku, graf, tabliĉne podatke ili navede primjer za neku pojavu. Kljuĉne su rijeĉi za ovu razinu: interpretiranje, davanje primjera, usporeĊivanje, objašnjavanje, izvući glavnu ideju, utvrditi i saţeti. ☺ Primjenjivanje – sposobnost primjene nauĉenih zakona, metoda, procedura i pravila na konkretne i nove probleme ili situacije. Na ovoj razini uĉenik treba znati konstruirati odgovarajući grafikon, dijagram ili krivulju, pokazati ispravnu uporabu odreĊenog laboratorijskog postupka. Kljuĉne su rijeĉi za ovu razinu: primjenjivanje, provoĊenje, korištenje, izvršavanje, ilustriranje, razluĉivanje. ☺ Analiziranje – na ovoj je kognitivnoj razini uĉenik sposoban rašĉlaniti nauĉeni sadrţaj na sastavnice te razumjeti odnose meĊu njima i njihovu organizaciju ili strukturu. Ova je razina viša od prethodno navedenih jer u sebi ukljuĉuje razumijevanje nastavnog sadrţaja i povezivanje s organizacijskom strukturom materijala. Kljuĉne rijeĉi kojima se opisuje ova razina su: organiziranje, pridavanje znaĉenja, naglašavanje, pronalaţenje, strukturiranje, integriranje, usporeĊivanje, grupiranje, razdjeljivanje i analiziranje.



☺ Vrednovanje – podrazumijeva uĉenikovu sposobnost da vrednuje (ocijeni, procjeni ili prosudi) vrijednost odreĊenog sadrţaja. Ova je razina hijerarhijski viša jer u sebi sadrţi elemente prethodnih razina, uz dodatak sposobnosti prosudbe na temelju toĉno utvrĊenih kriterija. Uĉenik je u stanju procijeniti valjanost izvedenog zakljuĉka temeljem dobivenih eksperimentalnih podataka, prosuditi vrijednost nekog dijela (plakata, postera, prezentacije, seminarskog rada, referata ili izvješća) temeljem utvrĊenih vanjskih standarda ocjenjivanja. Kljuĉne rijeĉi za ovu razinu su: testiranje, prosuĊivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, praćenje, provjeravanje, kritiziranje, odmjeravanje, slaganje po vrijednosti. ☺ Stvaranje – uĉenik je sposoban iz pojedinaĉnih informacija tj. dijelova stvoriti novu cjelinu ili sliku. Ovdje se istiĉe kreativnost uĉenika s naglaskom na stvaranje novih obrazaca ili struktura. Uĉenik je sposoban samostalno postavljati hipoteze, planirati, reorganizirati, napisati dobro strukturiran esej, referat ili izvješće, odrţati dobro i saţeto predavanje ili prezentaciju ili predloţiti pokus. Kljuĉne rijeĉi za ovu razinu znanja su: oblikovanje, konstruiranje, osmišljavanje, planiranje, djelovanje, osmišljavanje, pripremanje. ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UĈENIĈKIH POSTIGNUĆA Elementi ocjenjivanja uĉeniĉkih postignuća iz nastavnog predmeta biologija su: usvojenost nastavnog sadrţaja, primjena znanja I uĉeniĉki radovi 1. Usvojenost nastavnog sadrţaja - odnosi se na poznavanje sadrţaja predviĊenog Nastavnim planovima i programima za nastavni predmet biologija. Pod ovim se podrazumijeva vrjednovanje sposobnosti reproduciranja, razumijevanja i obrazlaganja zadanog sadrţaja u skladu s prethodno objašnjenim razinama postignuća i brojĉanim ocjenama. Oblik provjere uĉeniĉkih postignuća unutar ovog elementa ocjenjivanja je usmeni odgovor. Tijekom nastavne godine, uĉeniĉko znanje će se na ovaj naĉin provjeravati minimalno tri puta: jednom u prvom i dva puta u drugom polugodištu (zbog razlike u vremenskom trajanju polugodišta). Nastavnice mogu odrţati usmene provjere znanja uĉeni(ka)ca i više od tri puta godišnje, ako za to ima dovoljno nastavnog vremena i ako se procijeni da bi to potaklo napredovanje uĉenika. Ovaj element odnosi se na usmenu provjeru sadrţaja predviĊenog Nastavnim planovima i programima za nastavni predmet biologija. Uĉeniku se tijekom usmenog odgovaranja postavlja 5 jednakovrijednih pitanja, za koja ukupno moţe postići maksimalno 100 bodova . Pomoć od strane nastavnika u smislu postavljanja potpitanja oduzima bodove. Brojĉana ocjena uĉeniĉkog znanja donosi se temeljem sljedeće usuglašene bodovne skale: 0 – 20 -nedovoljan (1), 21-40 -dovoljan (2) , 41-60 -dobar (3), 61-80 -vrlo dobar (4) , 81 - 100 -odliĉan (5) odliĉan: samostalno iznošenje ĉinjenica, rješavanje problema, povezivanje pojmova, objašnjavanje uzroĉno-posljediĉnih veza, izvoĊenje generalizacije, logiĉno zakljuĉivanje i lijepo izraţavanje. vrlo dobar: razumijevanje problema, izvoĊenje zakljuĉaka, pravilno objašnjavanje pojmova, cjelovito shvaćanje gradiva uz malu pomoć nastavnika. dobar: interpretacija gradiva uz navoĊenje pitanjima, uopćeno shvaćanje sadrţaja, razumijevanje svih osnovnih problema i zakonitosti, izvoĊenje zakljuĉaka uz pomoć nastavnika . dovoljan: reprodukcija gradiva uz shvaćanje najosnovnijih ĉinjenica i pojmova, samostalno rješavanje jednostavnih problema, te shvaćanje zakljuĉaka uz pomoć drugih uĉenika i nastavnika. nedovoljan: nije usvojio minimum temeljnih pojmova, ne prepoznaje tematiku, ne suraĊuje, ne ţeli govoriti, ne donosi zakljuĉke, pogrešno argumentira



Pisani rad odnosi se na sposobnost primjene temeljnih pojmova i struĉnog nazivlja, pojava i procesa u ţivom svijetu, meĊuodnosa i uzroĉno-posljediĉnih veza u ţivome svijetu te meĊuovisnosti ţive i neţive prirode na konkretna pitanja, probleme ili zadatke. Tijekom nastavne godine, uĉeniĉko znanje se na ovaj naĉin moţe provjeravati minimalno dva puta: jednom u prvom i jednom u drugom polugodištu (u skladu s postojećim zakonskim odredbama), ovisno o sadrţaju programa za svaki razred i procjeni nastavnice. Uĉenici na ovaj naĉin rješavaju prethodno najavljenu pisanu zadaću u trajanju od 45 minuta. Zadaće se obvezno najavljuju uĉenicima najmanje tjedan dana ranije. Pored svakog zadatka je naveden i broj bodova kojeg uĉenik moţe dobiti za taj zadatak.

Svaki je zadatak u pisanoj zadaći posebno vrednovan po potrebi i po koracima, pa se priznaju svi korektno napisani koraci unutar istoga zadatka, a ne samo konaĉno rješenje, 2. Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih bioloških zakonitosti i teorija na problemima i primjerima iz okruţenja, tumaĉenje novih (vlastitih) primjera i rješavanje problema. U ovoj se sastavnici ocjenjuje uĉeniĉka sposobnost i vještina da prikaţe dostupne podatke o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni naĉin te da ih razvrsta u glavne kategorije, da raspravi problem (pojavu) s razliĉitih gledišta, smisleno rasĉlani problem (tabelarni prikaz, grafikon) i prikaţe meĊuodnose u sklopu pojave, da riješi postavljeni problem na temelju uvjeţbanih modela ili da predloţi vlastita rješenja. U sklopu ove sastavnice moţe se ocijeniti i praktiĉna primjena teoretskog znanja. 3. Uĉeniĉki radovi - mogu biti neki od sljedećih: seminarski radovi, rješavanje sloţenijih problema i/ili brojĉanih zadataka, plakati, samostalno izvedeni pokusi i sl.

Seminarski radovi su samostalni uĉeniĉki radovi koji se provode se u svrhu osposobljavanja uĉenika za pisanje struĉnih radova. Dio seminarskog rada vaţan za nastavu uĉenici će izlagati uz odgovarajuću PowerPoint prezentaciju. Plakati su samostalni uĉeniĉki radovi koji se provode se u svrhu osposobljavanja uĉenika za saţimanje sadrţaja i izvlaĉenje glavne ideje. Teme plakata u skladu su s obiljeţavanjem vaţnijih datuma, npr. Dan planeta Zemlja, Dan nepušenja i sl. Uĉenici su duţni gotove plakate predati nastavniku do zajedniĉki dogovorenog termina. Nepredavanje plakata ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1). Laboratorijske vjeţbe-pokusi izvode se u sklopu nastave, a navedene su u nastavnim planovima i programima. Tijekom ovih vjeţbi uĉenici samostalno rješavaju radne listiće koji se ocjenjuju. KRITERIJI OCJENJIVANJA RADOVA

pokusi plakati, posteri seminarski radovi i PP

- izvedba-naĉin i dovršenost

- prikaz rezultata - zakljuĉci - urednost i

- sadrţajna

obuhvaćenost teme - sadrţajna toĉnost - sadrţajna

- sadrţajna toĉnost - sadrţajna obuhvaćenost teme - urednost - struktura rada (naslovna

postignuti postotak %

OCJENA

0 – 49 nedovoljan (1)

50 – 62 dovoljan (2)

63 - 74 dobar (3)

75 - 89 vrlo dobar (4)

90 - 100 odliĉan (5)



pridrţavanje mjera opreza

- razumijevanje

jezgrovitost - preglednost - urednost

stranica, slike, grafikoni, dijelovi teksta...)

- pridrţavanje vremena izlaganja - struktura slajdova - koliĉina teksta u PP - naĉin izlaganja (bez ĉitanja )

UtvrĊivanje zakljuĉne ocjene UtvrĊivanje zakljuĉne ocjene (sukladno zakonskim propisima) ne mora biti aritmetiĉka sredina svih ocjena upisanih u ocjensku rešetku imenika. Konaĉna zakljuĉna ocjena izvodi se na temelju zbroja ocjena u sastavnicama usvojenost nastavnog sadrţaja i primjena znanja, ĉemu je pridodana aritmetiĉka sredina iz sastavnice uĉeniĉki radovi . Primjer raĉunanja zakljuĉne ocjene iz priloţene ocjenske rešetke:

2 + 2 + 3 + 2 + 3 = 12 : 5 = 2,4 NASTAVNICE: Sanja Fabac, prof. savjetnik; Marija Niţić, prof.; Monika Škara, prof.

Usvojenost 2 2

dovo

ljan (2

)

nastavnog

sadrţaja 3 2

Primjena znanja

Uĉeniĉki radovi 2 3 4

uĉeniĉki radovi: (2+3+4 ) : 3 = 3



SEMEP

Ovaj meĊunarodni projekt UNESCO-a u školi okuplja uĉenike od 1. do 4. razreda odreĊenih sposobnosti i interesa za podruĉje ekologije i odrţivog razvoja. Ciljevi aktivnosti: utvrditi i proširiti osnovna znanja iz ekologije, pravilno razumijevanje uzroĉno-posljediĉne veze ĉovjekovog djelovanja na okoliš, njegovati odgovorni odnos prema prirodi, razvijati uĉenikovih sklonosti prema znanstvenom pristupu. Namjena aktivnosti: poticati ljubav prema svim ţivim bićima, razvijati suradniĉke odnose, kolegijalnost, toleranciju, interdisciplinarno uĉenje kroz odgoj i obrazovanje o okolišu, odgojno djelovanje u formiranju stavova uĉenika.

Naĉin realizacije: uĉenici će u sklopu SEMEP PROJEKTA provoditi aktivnosti, te će prezentirati godišnje rezultate u obliku PowerPoint prezentacija u kojima će iznijeti svoja zapaţanja, stavove i zakljuĉke. Aktivnosti će se provoditi sudjelovanjem u ekološkim akcijama i izvoĊenjem terenske nastave. Tijekom istraţivanja na razliĉitim lokacijama koristit će se brojne metode rada. Nakon analize podataka i obrade rezultata, uĉenici izraĊuju prezentaciju. Vremenik aktivnosti: Temu za rad odabiru uĉenici poĉetkom školske godine u suradnji sa profesoricom - školskom koordinatoricom. Nakon uoĉavanja ekoloških problema u okolišu, tijekom nastavne godine pristupa se izradi projekta. Školski projekt prezentiraju dva uĉenika na ljetnoj školi u Komiţi (srpanj 2017.). Nositeljica aktivnosti: školska koordinatorica Sanja Fabac, prof. biologije Troškovnik:

Izrada ekološkog projekta s uĉenicima (terenski rad, potrošni materijal)

2000,00 kn

Ljetna škola u Komiţi na Visu , srpanj 2017. 6000,00 kn

UKUPNO:

8000,00 kn

Vrednovanje: preko prezentacije problemi naše lokalne sredine predstavljaju se drugim sredinama i obratno, te se na taj naĉin razmjenjuju za budućnost vrlo korisni podaci. Uĉenici i nastavnici sudjeluju na radionicama, predavanjima i terenskoj nastavi; izvješće školske koordinatorice, objava na školskoj stranici i u medijima. IZLETI IZ PROGRAMA Planirano odredište: Gorski Kotar - Brod na Kupi (jednodnevni izlet) Sudionici: Uĉenici koji su postigli zavidne rezultate ili su sudjelovali u školskim projektima tematike ekologija i odrţivi razvoj (biologija, SEMEP, sustavi). Ciljevi aktivnosti: upoznavanje kulturnih i povijesnih sadrţaja odabranog lokaliteta, pravilno razumijevanje uzroĉno-posljediĉne veze ĉovjekovog djelovanja na okoliš, njegovanje odgovornog odnosa prema prirodi, aktivno meĊunarodno druţenje mladih Slovenije i Hrvatske te suraĊivanje u eko akciji ĉišćenja okoliša uz rijeku Kupu kao uĉenici škole gosta školi domaćinu u Brodu na Kupi. Namjena aktivnosti: primjena znanja iz povijesti, geografije i ekologije vezanih uz tlo, vodu i ekosustav, razvijati suradniĉke odnose, kolegijalnost, toleranciju.



Naĉin realizacije: izbor prijevoznika, terenska nastava Vremenik aktivnosti: krajem oţujka ili poĉetkom travnja 2017. godine. Nositeljica aktivnosti: Sanja Fabac, prof. biologije Troškovnik aktivnosti: 4000 kn (terenska nastava, ulaznice u muzej) Vrednovanje: pismeno izvješće nastavnika i uĉenika te objava istih na školskoj stranici i u medijima.

PRVA POMOĆ

Nosioc aktivnosti: voditeljica, volonterka u CK i dobrovoljna davateljica krvi Ciljevi aktivnosti: Razvijati kod uĉenika humanost, navikavati ih na nuţnosti pomaganja drugima. Namjena aktivnosti: Njegovati osjećaj solidarnosti, jaĉati sposobnost empatije, razvijati kompetencije u pruţanju prve pomoći ozlijeĊenima. Naĉin realizacije: grupni sastanci radi edukacije i priprema za natjecanje Naĉin vrednovanja i naĉin korištenja rezultata vrednovanja: plasman na natjecanju ŠKOLSKI CARITAS I CRVENI KRIŢ Nosioci aktivnosti: Iva Vidović, školski psiholog, Mare Štrajn, školski pedagog, Sanja Fabac, prof.biologije, Marija Niţić prof.biologije , Tihana Magaš, prof.povijesti Ciljevi aktivnosti: Razvijati kod uĉenika humanost, navikavati ih na nuţnosti pomaganja drugima. Namjena aktivnosti: Njegovati osjećaj solidarnosti, jaĉati sposobnost empatije Naĉin realizacije: prikupljanje sredstava za potrebite (Vukovar), posjećivanje doma za stare i nemoćne, sudjelovanje u akcijama dobrovoljnog darivanja krvi; Naĉin vrednovanja i naĉin korištenja rezultata vrednovanja: iskazana solidarnost u prikupljanju sredstava za akcije koje provodi Crveni kriţ ili registrirane udruge, odaziv maturanata na dobrovoljno darivanje krvi.



10.5. INFORMATIĈKO PODRUĈJE

Prijedlog unapreĊenja nastave uz primjenu ICT-a mr.sc. Milomir Menciger, prof.

Informatika za opće i jeziĉne gimnazije Cilj informatičke izobrazbe u ovima gimnazijama je stjecanje osnovne informatičke pismenosti, do razine rješavanja jednostavnih problemskih situacija, uz korištenje informatičke tehnologije. Nastava informatike treba omogućiti učenicima:

Realno sagledavanje uloge računala, njegove primjene i ograničenja te utjecaja na

kakvoću ţivota u društvu

Postizanja takve razine znanja o razvoju, građi i načinu rada računala, koja će

omogućiti samostalna i stvaralački rad, odgovarajuću uporabu računala i prilagodbu

promjenama informatičke tehnologije

Postizanje programski vještina potrebit za samostalnu izradu jednostavnih programa.

S obzirom na gore postavljene ciljeve koji su definirani u „GLASNIKU MINISTARSTVA PROSVJETE I KULTURE1“ realno je da je program informatike podloţan brzim promjenama (za razliku od drugih predmeta). Uĉenici u općoj gimnaziji imaju informatiku u prvom razredu, a kao izborni predmet je polaţu nakon ĉetvrte godine. Stari koncept izvoĊenja nastave temeljio se na izvoĊenju predavanja i vjeţbi sa dva školska sata bez odvojenih grupa sa tridesetak uĉenika i najĉešće sa zadnjim satima u rasporedu. Zbog velikog broja izostanka i nedovoljne aktivnosti uĉenika oteţano je usvajanje gradiva, vjeţbi i kontinuirano praćenje uĉenika. To zahtjeva dodatne napore uĉenika i njihovih profesora. Iz navedenih razloga potrebno unaprijediti nastavu uz primjenu ICT-a. Svi uĉenici naše škole raspolaţu sa internetom i raĉunalom kod kuće. Većina uĉenika adekvatno ne koristi opremu koju imaju kod kuće, a mogućnosti koje im pruţaju njihova osobna raĉuna su znatno veće od on koja se nalaze u školi. Osnovni cilj uvoĊenja e-kolegija je omogućiti uĉenicima što lakše savladavanje znanja i vještina iz informatike i pripremu za drţavnu maturu. Cilj koji će se postići promjenama:

Kontinuirano uĉenje tijekom cijele školske godine i savladavanje gradiva u malim

koracima i toĉno odreĊenim intervalima

Rad u odvojenim grupama koje će uĉenike upućivati na meĊusobnu suradnja

rješavajući probleme te pokušati napraviti uradak bolji od drugih grupa

Korištenje Interneta kao medija za pronalazak informacija i uĉenja.

Predavanje i vjeţbe će biti dostupne u svakom trenutku i poslije nastave.

Uštede papira i tonera

Veća angaţiranost uĉenika za vrijeme školskog sata

Provjera znanja nakon svake tematske cjeline

Interakcija sa raĉunalom prilikom usvajanja nastavnih cjelina

Dostupnost nastavnih materijala za one uĉenike koji ţele znati nešto više radi

natjecanja iz informatike

Manje izostajanje sa nastave

1 http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/informatika.pdf



Ĉešći kontakt sa profesorom i bolje meĊusobno upoznavanje itd.

Informatika je obavezni predmet koji se uĉi u prvim razredima opće i u drugim razredima jeziĉne gimnazije jednu školsku godinu po dva sata sedmiĉno. Naša škola ima 3 odjela opće i 3 odjela jeziĉne gimnazije, a to je oko 180 uĉenika. Predavanja i vjeţbe izvode se u informatiĉkoj uĉionici sa 15 tankih klijenata, LCD projektorom i pametnom ploĉom. Predavanja i vjeţbe izvodit će se u hibridnoj nastavi tj. kombinacijom klasiĉne nastave i nastave pomoću udaljenog uĉenja. Aktivnosti koje se predlaţu za postizanje cilja:

Izrada silabusa za nastavni predmet prema postojećem nastavnom planu i

programu

Postavke teĉaja

Izrada sadrţaja

Formiranje grupa po 15 uĉenika u grupi

Upoznavanje uĉenika s komunikacijskim i kolaboracijskim alatima (forumi, poruke,

chat, blog, wiki)

Izrada testova i vjeţbi

Nastava u našoj školi se realizira sa svim potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima. U školi je postavljena infrastruktura za raĉunalnu mreţu. Gotovo sve uĉionice imaju prikljuĉak na Internet i LCD projektore, a uĉenicima i profesorima je u knjiţnici i zbornici pruţena mogućnost korištenja interneta i printera. Opremljenost škole pruţa mogućnosti uvoĊenja e-learninga i u druge nastavne predmete. Iz navedenog razloga potrebno je formirati tima za uĉenje na daljinu. Strukturu takvog tima trebali bi saĉinjavati:

– ravnatelj škole – školski pedagog – nastavnik informatike – administrator podataka – uĉenik i – predmetni nastavnik. Vrijeme potrebno za planiranje i izvoĊenje projekta trebalo bi biti dugoroĉno tj. svake

školske godine nastavnici bi trebali nadopunjavati svoje predmete sa novim sadrţajima, testovima, multimedijom itd.

Ovakvim naĉinom rada oĉekuje se da će uĉenici:

biti više zainteresirani za nastavne predmete

da će se nastava biti više okrenuta prema uĉeniku (individualni pristup)

izostajanje iz škole bit će znatno manje

usvojenost nastavnih sadrţaja znatno veća

bolji odnos izmeĊu profesora i uĉenika

traţenje pomoći izvan škole znatno manja (smanjene repeticije)

polaganje drţavne mature bez manje stresa

lakši upis na ţeljeni fakultet

Za nastavu informatike ove školske godine uĉenici naše škole koristit će stranicu na internetu www.loomen.carnet.hr. Pored navedene stranice uĉenici će koristiti i udţbenik za 1. razred prirodoslovno-matematiĉkih i općih gimnazija te 2. razred klasiĉnih i jeziĉnih gimnazija, Predrag BroĊanec, Leo Budin, Zdenka Markuĉić i Smiljana Perić, Školska knjga 2014.. Provjera znanja izvodit će se na osnovu elemenata koji su napisani i dnevniku, a to je



usvojenost nastavnih sadrţaja i primjena znanja. Svrha provjere znanja je pruţanje povratne informacije o usvojenosti gradiva. Nastavnicima su informacije vaţne da bi odabrali prikladne metode za usvajanje gradiva, a uĉenicima radi njihovog napretka u stjecanju znanja. U predmetu informatika koristit ćemo: sumativnu procjenu znanja i formativnu procjenu znanja. Za sumativnu procjenu znanja koristiti će se alati u Moodlu, gdje postoji više vrsta pitanja: višestruki odabir, toĉno/netoĉno, kratki odgovori, brojĉana pitanja, uparivanje i umetnuti odgovori. Sa ovom vrstom pitanja moguće je automatsko ocjenjivanje. Pisanje eseja i zadaća zahtjeva da nastavnik pregleda i ocijeni rad. Za formativnu procjenu znanja koristi ćemo alate društvenog softvera i izraditi jednostavne programe da uĉenici svoja znanja mogu samoprocijeniti. Za navedene elemente ocjenjivati će se: ĉinjeniĉno znanje, razumijevane, primjena, analiza, sinteza i procjena. U tablicama koje slijede prikazane su ocjene za oba elementa ocjenjivanja. Predloţeni kriteriji odnose se na sve cjeline koje su definirane godišnjim nastavnim planom.

Ocjena Usvojenost nastavnih sadrţaja

Dovoljan (znanje na razini

reprodukcije)

Uĉenik se prisjeća nastavnih sadrţaja uz pomoć nastavnika

- Imenuje i nabraja osnovne pojmove nastavnih cjelina

- Definira osnovne pojmove nastavne cjeline - Prisjeća se osnovnih namjena - Prepoznaje i uoĉava postojanje nekih zadanih

sadrţaja na raĉunalu

Dobar (znanje na razini razumijevanja)

Uĉenik poznaje osnovne pojmove

- Opisuje svojstva definiranih pojmova - Uoĉava sliĉnosti i razlike izmeĊu definiranih

pojmova - Navodi primjene i znaĉenja definiranih pojmova

Vrlo dobar (znanje na razini primjene)

Uĉenik poznaje osnovne pojmove, ali ih ne povezuje sa sliĉnim sadrţajima

- Objašnjava osnovne definirane pojmove uz primjenu analize

- Stvara zakljuĉke vezane uz usvojene pojmove - Razumije nauĉeno - Rašĉlanjuje

Odliĉan (znanje na razini analize,

sinteze, evaluacije)

Uĉenik povezuje usvojeno znanje sa drugim sliĉnim sadrţajima

- UtvrĊuje uzroke i posljedice vezane uz usvojene pojmove i vještine

- Izvodi dokaze i zakljuĉke - ProsuĊuje i vrednuje kategorije iz nastavne cjeline - UsporeĊuje i komentira definirane pojmove - Samostalno navodi primjere iz ţivota koji se mogu

poistovjetiti sa definiranim pojmovima ili usvojenim vještinama

- Samostalno iznosi eventualnu problematiku koja moţe proizići iz novousvojenih pojmova



Ocjena Primjena znanja

Dovoljan (znanje na razini

reprodukcije)

Uĉenik radi uz pomoć i ne uoĉava samostalno greške

- izriĉe primjere za usvojene pojmove - izraĊuje jednostavne primjere iz nastavne cjeline - sluţi se vještinama za obavljanje osnovnih

operacija - sluţi se raĉunalom uz greške koje uz pomoć

ispravlja

Dobar (znanje na razini razumijevanja)

Uĉenik radi uz povremenu pomoć, greške uoĉava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.

- IzraĊuje srednje sloţene primjere iz nastavne cjeline

- Sluţi se vještinama za obavljanje srednje sloţenih zadataka iz nastavne cjeline

- Vješto se sluţi raĉunalom uz manje greške koje uz pomoć ispravlja

Vrlo dobar (znanje na razini primjene)

Uĉenik primjenjuje steĉeno znanje, samostalno uoĉava pogreške i ispravlja ih.

- IzraĊuje vrlo sloţene primjere iz nastavne cjeline - Obavlja sloţenije operacije uz pokazivanje većih

vještina - Vješto se sluţi raĉunalom, ne griješi ili sam ispravlja

manje pogreške

Odliĉan (znanje na razini analize,

sinteze, evaluacije)

Uĉenik kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

- samostalno rješava postavljene probleme brzo i toĉno

- vješto se sluţi raĉunalom uz korištenje naprednih opcija pri obavljanju zadanih radnji

- pokazuje kreativnost pri rješavanju zadataka - povezuje, komentira, predlaţe druga rješenja za

postavljene probleme



10.6 DRUŠTVENO-HUMANISTIĈKO PODRUĈJE

Povijest Logika Sociologija Filozofija Politika i gospodarstvo Psihologija

KURIKULUM NASTAVE POVIJESTI

Nastava povijesti odvija se dva sata tjedno, 70 sati godišnje, osim u ĉetvrtim razredima opće gimnazije po tri sata tjedno, odnosno 96 sati godišnje. Ciljevi nastave povijesti :

- Poznavanje i razumijevanje sadrţaja iz opće i nacionalne povijesti

- Poznavanje najvaţnijih znanstvenih i kulturnih dosega, gospodarskih procesa i

društvenih odnosa u povijesnim razdobljima

- Sposobnost pravilnog razvrstavanja dogaĊaja, pojava i procesa kao i znaĉajnih osoba

u povijesnom vremenu i prostoru te usporeĊivanju sliĉnosti i razlika povijesnih

dogaĊaja

- Pravilnu uporabu temeljnih povijesnih koncepata koji pomaţu razumijevanju prošlosti

- Poznavanje temeljne povijesne terminologije te njihovu primjenu pri pojašnjavanju

dogaĊaja, pojava i procesa

- Pravilnu uporabu razliĉitih ilustrativnih materijala, statistiĉkih podataka, povijesnih

zemljovida, pisanih i slikovnih izvora u pojašnjavanju povijesnih dogaĊaja i pojava

- Sposobnost samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacija raznih vrsta

primarnih i sekundarnih povijesnih izvora te zauzimanje vlastitog mišljenja o

povijesnim procesima

- Sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja razliĉitih izvora informacija

(internetskih stranica, enciklopedija, udţbenika, historiografskih tekstova...)

- Sposobnost sinteze nastavnih sadrţaja, povezivanje ili reorganiziranja radi lakšeg

obrazloţenja kompleksnosti povijesnih dogaĊaja

- Sposobnost vrednovanja dogaĊaja iz perspektive vremena kada su se dogodili

- Sposobnost prepoznavanja, kompariranja i vrednovanja civilizacijskih tragova

- Razvijanje osjećaja nacionalnog identiteta te kritiĉkog vrednovanja dogaĊaja, procesa

i osoba

- Razumijevanje ĉimbenika koji su oblikovali razdoblja

- Razumijevanje suvremenog svijeta temeljeno na povijesnim spoznajama

- Razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija

- Razvijanje kreativnih potencijala, radnih navika i samopuzdanja

Opća i nacionalna povijest prepliću se u jednakom omjeru. Cilj je postići da uĉenik preispituje informacije, usporeĊuje ih, uvaţava tuĊe mišljenje, razvija toleranciju, razvija vlastiti stav i uz pomoć relevantnih ĉinjenica brani taj stav. Kompetencije uĉenika : Svrha nastave je individualiziranje nastavnog procesa. Nastava povijesti trebala bi uputiti uĉenike u razvijanje tolerancije prema drugima i meĊu uĉenicima razvijati pozitivan stav prema razliĉitim kulturama i civilizacijama. Omogućiti pristup drugim izvorima što bi kod uĉenika razvilo kritiĉnost pri prouĉavanju povijesnih izvora. Uĉenike upoznati s novim pojmovima koji se koriste u modernom društvu. Kod uĉenika razviti sposobnost usmenog izlaganja te izdvajanje bitnih od nebitnih ĉinjenica.



Nastava povijesti trebala bi kod uĉenika razviti sposobnost snalaţenja u vremenu i prostoru. Razviti interes za kulturno-povijesnu baštinu hrvatskog naroda, te uĉenike osposobiti za uoĉavanje uzroĉno-posljediĉnih veza. Razvijanje kompetencija kod uĉenika temelji se na stjecanje pet vještina : 1. VJEŠTINE KRONOLOŠKOG MIŠLJENJA, 2. VJEŠTINE RAZUMIJEVANJA POVIJESNE NARACIJE, 3. VJEŠTINE ANALIZE POVIJESNIH DOGAĐAJA I NJIHOVE INTERPRETACIJE, 4. VJEŠTINE POVIJESNOG ISTRAŢIVANJA 5. VJEŠTINE ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJA STAVOVA. Uĉenici će stjecanjem ovih vještina :

- Nauĉiti osnovne dogaĊaje iz povijesti te će moći kronološki poredati vaţne dogaĊaje i

osobe iz povijesti

- Moći objasniti vaţnost povijesnih dogaĊaja te ih znati povezati s dogaĊajima koji su

prethodili ili usporediti ih sa sliĉnim dogaĊajima iz novijeg vremena

- Definirati i primijeniti novo nauĉene pojmove

- Nauĉiti društvena i drţavna ureĊenja i biti u mogućnosti donositi vlastito mišljenje i

znati raspravljati o politiĉkim sustavima

- Objasniti politiĉki poloţaj i utjecaj zemalja kroz povijest

- Navoditi politiĉke procese nastale u Europi

- Analizirati i interpretirati povijesne dogaĊaje

- Uoĉiti uzroĉno-posljediĉne veze meĊu povijesnim procesima

- Utvrditi razlike meĊu kulturama i civilizacijama

- Razviti sposobnost uoĉavanja promjena u društvu, kritiĉkog razmišljanja, povezivanja

uzroĉno-posljediĉnih dogaĊaja te izraţavanja vlastitog mišljenja prema pozitivnim i

negativnim posljedicama društvenih dogaĊaja

- Razviti stav prema jednakosti i slobodi svih ljudi

- Razviti shvaćanje razvoja drţave, politike, kulture i dostignuća

- Snalaziti se u vremenu i prostoru kroz kronologiju dogaĊaja

- Biti potaknut na razvijanje pamćenja i logiĉnog razmišljanja te pravilnog usmenog i

pismenog izraţavanja

- Znati razlikovati vaţnost informacija i podataka

Cilj nastave povijesti nije samo usvajanje temeljnih ĉinjeniĉnih podataka i razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova već i razvijanje pet temeljnih vještina koje će dovesti do toga da uĉenik stekne kompetenciju povijesnog mišljenja. ISHODI U NASTAVI POVIJESTI Kurikulumom su utvrĊene tri razine na kojima se iskazuju ishodi uĉenja: opća, srednja i izvedbena razina u razredu. Sve tri razine su jasni iskazi o tome što se od uĉenika oĉekuje da znaju, razumiju i/ili da su sposobni pokazati i uĉiniti nakon završenog procesa uĉenja. Ove tri razine su meĊusobno funkcionalno povezane. Ciljevi i ishodi uĉenja na općoj razini sloţeni su iskazi koji traţe dulje vrijeme za njihovo ostvarenje. Pokazatelji za pet vještina povijesnog mišljenja Pokazatelji za svaku pojedinu vještinu oblikovani su kao ishodi uĉenja. Dakle, iskazuju se sintagmom „uĉenik će biti sposoban“ iza koje slijedi aktivni glagol. Pokazatelji su iskazani na općoj razini, konkretiziraju vještinu o kojoj se radi, i to tako da se ona moţe mjeriti na razliĉitim sadrţajima.

Vještina kronološkog mišljenja Uĉenik će biti sposoban: 1. Razlikovati prošlost, sadašnjost i budućnost. 2. Identificirati u povijesnoj priĉi njezinu vremensku strukturu: njezin poĉetak, sredinu i kraj (koji treba definirati kao ishod odreĊenog poĉetka).



3. Uspostaviti vlastiti vremenski redoslijed u konstruiranju povijesne pripovijesti poĉevši od neke toĉke i prateći razvoj do nekog kraja ili ishoda, kao i idući unatrag od nekog sadrţaja, problema ili dogaĊaja, objašnjavajući njegovo podrijetlo, kao i njegov razvoj kroz vrijeme. 4. Mjeriti i raĉunati kalendarsko vrijeme: dane, tjedne, mjesece, godine, desetljeća, stoljeća i tisućljeća poĉevši od neke ĉvrste toĉke u kalendaru (prije Krista i poslije Krista), sluţeći se gregorijanskim kalendarom i suvremenim sekularnim oznaĉavanjem istih tih datuma (prije nove ere i u novoj eri), kao i usporeĊivati sa ĉvrstim toĉkama drugih kalendarskih sustava kao što je npr. rimski (od osnutka grada Rima) ili muslimanski (od hidţre 622. godine). 5. Interpretirati datume predstavljene na lenti vremena i kreirati vremenske lente 6. Oznaĉiti odgovarajuće intervale vremena i zapisati dogaĊaje po vremenskom slijedu u kojemu su se dogodili. 7. Rekonstruirati obrasce povijesnog slijeda i trajanja u kojem se dogaĊao odreĊeni povijesni razvoj i primjenjivati ih za objašnjavanje povijesnog kontinuiteta i promjena. 8. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrĊujući organizacijska naĉela na kojima se temelje. Vještina razumijevanja povijesne priĉe Uĉenik će biti sposoban: 1. Rekonstruirati doslovno znaĉenje povijesnog teksta identificirajući osobe ukljuĉene u dogaĊaj: što se dogodilo, gdje se dogodilo, koja su zbivanja dovela do tog razvoja te koje su posljedice nastupile. 2. Identificirati središnje pitanje povijesne priĉe, kao i svrhu, perspektivu ili stajalište s kojega je bila konstruirana. 3. Ĉitati povijesnu priĉu koristeći maštu te uzevši u obzir povijesni kontekst u kojem se dogaĊaj odvijao – vrijednosti, okruţenje, mogućnosti a) izbora i moguće nepredvidljive okolnosti tog vremena i prostora; b) što priĉa otkriva o humanosti ukljuĉenih pojedinaca – njihove vjerojatne motive, nade, strahove, snagu i slabost. 4. Dokazati povijesne perspektive i to tako da: a) moţe opisati prošlost u njezinim terminima, kroz iskustvo onih koji su bili tamo, što moţemo otkriti kroz ondašnju literaturu, dnevnike, pisma, debate, umjetnost, artefakte i sliĉno, te b) moţe opisati prošlost izbjegavajući današnje stavove, norme i vrijednosti. 5. Koristiti se povijesnim zemljovidima kako bi objasnio geografski smještaj u kojemu se povijesni dogaĊaj zbio, relativnu i apsolutnu lokaciju, udaljenosti i smjerove, kao i ljudsko oblikovanje mjesta ţivljenja te kritiĉne odnose u prostornoj raspodjeli tih svojstava i povijesnog dogaĊaja koji se tamo zbivao. 6. Upotrijebiti vizualne i matematiĉke podatke predoĉene u kartama, tablicama, histogramima, hodogramima, Venovim dijagramima i drugim grafiĉkim prikazima koji objašnjavaju i ilustriraju ili elaboriraju informaciju što ju nalazimo u povijesnoj priĉi. 7. Prilikom objašnjavanja, ilustriranja ili elaboriranja informacije predoĉene u povijesnoj priĉi posluţiti se vizualnim, literarnim i glazbenim izvorima koji ukljuĉuju: a) fotografije, slike, karikature i arhitektonske crteţe, b) novele, poeziju, ples i kazališne komade, c) narodnu, popularnu i klasiĉnu glazbu. Vještina analize povijesnih dogaĊaja i njihova interpretacija Uĉenik će biti sposoban: 1. Identificirati autora, izvor povijesnog dokumenta ili priĉe i ocijeniti njegovu vjerodostojnost. 2. Usporediti i meĊusobno suprotstaviti razliĉite ideje, vrijednosti, osobe, ponašanja i institucije utvrĊujući njihove sliĉnosti i razlike. 3. Napraviti razliku izmeĊu povijesnih ĉinjenica i povijesnih interpretacija, ali i prepoznati da su ove dvije u meĊusobnoj vezi i da su ĉinjenice o kojima izvještava povjesniĉar izabrane te stoga odraţavaju njegovu prosudbu o tome što je bilo najvaţnije u povijesti.



4. Razmotriti višestruke perspektive pojedinaca u prošlosti demonstrirajući njihove razliĉite motive, vjerovanja, interese, nade i strahove. 5. Analizirati uzroĉno-posljediĉne veze vodeći raĉuna o višestrukoj uzroĉnosti koja ukljuĉuje (a) vaţnost pojedinca u povijesti; (b) utjecaj razliĉitih ideja, ljudskih interesa i vjerovanja i (c) utjecaj sluĉaja nepredviĊenoga ili iracionalnoga. 6. Dovesti u pitanje argumente o povijesnoj neizbjeţnosti navodeći primjere povijesnih nepredviĊenih dogaĊaja i analizirajući kako su razliĉite odluke mogle dovesti do razliĉitih posljedica. 7. Usporediti suprotstavljene povijesne priĉe suprotstavljajući izbor povijesnih pitanja i njihovu uporabu koja odraţava razliĉita iskustva, perspektive, vjerovanja i stajališta te pokazujući kako naglasak na razliĉitim uzrocima pridonosi razliĉitim interpretacijama. 8. Smatrati povijesne interpretacije nedovršenima i podloţnima promjenama u skladu s otkrivanjem novih podataka, novih mišljenja i novih interpretacija. 9. Vrednovati glavne rasprave meĊu povjesniĉarima povezano s alternativnim interpretacijama prošlosti. 10. Postaviti hipotezu o utjecaju prošlosti, ukljuĉujući i ograniĉenja i mogućnosti sadrţanih u donesenim prošlim odlukama. Vještina povijesnog istraţivanja Uĉenik će biti sposoban: 1. Formulirati povijesna pitanja kroz susret s povijesnim dokumentima, svjedoĉenjem oĉevidaca, pismima, dnevnicima, artefaktima, fotografijama, povijesnim lokacijama, umjetnošću, arhitekturom i drugim izvorima iz prošlosti. 2. Pribaviti povijesne podatke iz razliĉitih izvora ukljuĉujući muzejske zbirke, povijesne lokacije, povijesne fotografije, ĉasopise, dnevnike, svjedoĉenja oĉevidaca, novine, dokumentarne filmove itd. 3. Preispitati povijesne podatke otkrivajući društveni, politiĉki i ekonomski kontekst u kojemu su nastali; ispitati izvore podataka u smislu njihove vjerodostojnosti, autoriteta, autentiĉnosti, interne konzistencije i potpunosti te otkrivajući i vrednujući predrasude, izobliĉenja i propagandu, i to ispuštanjem potiskivanjem ili izmišljanjem ĉinjenica. 4. Identificirati praznine u raspoloţivim izvorima i ovladati kontekstualnim znanjem i perspektivama vremena i mjesta s namjerom da maštovito razradi dokaze, deduktivno ispuni praznine i konstruira uvjerljivu povijesnu interpretaciju. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova Uĉenik će biti sposoban: 1. Identificirati teme i probleme u prošlosti i analizirati interese, vrijednosti, perspektive i stajališta onih koji su ukljuĉeni u te dogaĊaje. 2. Poredati dokaze o povijesnim presedanima i suvremenim ĉimbenicima koji pridonose problemima i alternativnim tijekovima akcije. 3. Identificirati relevantne povijesne presedane i razlikovati ih od onih koji to nisu i koji su nevaţni za suvremena zbivanja. 4. Vrednovati alternativne tijekove dogaĊaja u terminima etiĉkih shvaćanja i interese onih na koje je utjecala odluka, kao i dugoroĉne i kratkoroĉne posljedice svake odluke. 5. Formulirati stajalište ili tijek dogaĊaja o nekoj temi identificirajući prirodu problema, analizirajući ukljuĉene ĉimbenike koji pridonose problemu i izabravši zadovoljavajuće rješenje iz izbora pomno procijenjenih opcija. 6. Vrednovati implementaciju odluke analizirajući interese kojima je sluţila, procjenjujući stajalište, moć i prioritete svakog ukljuĉenog sudionika, ocjenjujući etiĉku dimenziju odluke i vrednujući njezine prednosti i nedostatke iz razliĉitih perspektiva

Elementi provjere kompetencija uĉenika Elementi provjere kompetencija uĉenika podijeljena su u vaţna segmenta :

- znanje i razumijevanje

- snalaţenje u povijesnom prostoru i vremenu

- povijesna istraţivanja



- odnos prema radu

S obzirom na kvalitetu znanja, reakciju uĉenika na postavljeno pitanje te naĉin iznošenja i argumentaciju usmeni odgovor moţe biti : ODLIĈAN (5) znanja su toĉna, opširna i znanstveno utemeljena, a reakcija brza i besprijekorna, slijed iznošenja logiĉan i argumentiran. Npr. Toĉno i argumentirano razvrstava ljude, dogaĊaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja). Potpuno samostalno izraĊuje toĉne i cjelovite crte vremena i usporedne tablice zbivanja. Opisuje, objašnjava i vrednuje sva vaţna obiljeţja prošlih društava i razdoblja. Ispravno koristi datume i rjeĉnik koji se odnosi na tijek vremena. Toĉno uoĉava te objašnjava povijesne sadrţaje na povijesnoj karti i donosi zakljuĉke. Samostalno i precizno kreira slijepe karte s povijesnim sadrţajima. VRLO DOBAR (4) Znanja toĉna, a reakcija nešto sporija, no potrebno je pitanjima poticati uĉenikove odgovore, ali odgovori su i dalje uvjerljivi i razumljivi. Npr. Toĉno razvrstava ljude, dogaĊaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja. IzraĊuje toĉne crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izraĊuje uz pomoć nastavnika. Opisuje i objašnjava sva vaţna obiljeţja prošlih društava i razdoblja. Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Ispravno koristi datume i rjeĉnik koji se odnosi na tijek vremena. Toĉno uoĉava te objašnjava povijesne sadrţaje na povijesnoj karti. Kreira slijepe karte s povijesnim sadrţajima koje su gotovo uvijek toĉne. DOBAR (3) Znanja su osrednja, u bitnim stvarima toĉna. Reakcija sporija, potrebna pomoć nastavnika Npr. Većinu ljudi, dogaĊaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska razdoblja. Opisuje vaţna obiljeţja prošlih društava i razdoblja. Ĉesto mu treba postavljati potpitanja. Uz pomoć nastavnika izraĊuje crte vremena. Ispravno koristi datume i rjeĉnik koji se odnosi na tijek vremena. Uoĉava većinu povijesnih sadrţaja na povijesnoj karti i uz pomoć nastavnika donosi zakljuĉke. Na slijepe karte unosi većinom polovicu traţenog sadrţaja. DOVOLJAN (2) Znanja su nepotpuna, ali zadovoljavajuća u bitnim odrednicama. Reakcija spora i djelomiĉna razumljivost Npr. Površno razvrstava ljude, dogaĊaje i promjene u vremenska razdoblja. Uz ĉesto postavljanje potpitanja nastavnika i navoĊenja na odgovor, opisuje karakteristiĉna obiljeţja prošlih društava i razdoblja. Djelomiĉno ispravno koristi datume i rjeĉnik koji se odnosi na tijek vremena. Ima poteškoća s orijentacijom u prostoru. Površno i s pogreškama uoĉava povijesne sadrţaje na povijesnoj karti NEDOVOLJAN (1) Bez znanja o bitnim ĉinjenicama i spoznajama, nema razumijevanja niti reakcije. Npr. Unatoĉ potpitanjima i navoĊenju od strane nastavnika nije odgovorio na više od polovicu pitanja. Nije usvojio kljuĉne pojmove vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomoć nastavnika ne opisuje karakteristiĉna obiljeţja prošlih društava i razdoblja. Pogrešno uoĉava povijesne sadrţaje na povijesnoj karti i nesuvislo analizira kartografske priloge te donosi nelogiĉne zakljuĉke bez razumijevanja. Naĉini vrednovanja su pisane provjere znanja i usmeni odgovori, izlaganja i prezentacije, referati, eseji... Pisane provjere znanja predviĊene su dvije po polugodištu. Uĉenici će s vremenikom pisanih radova biti upoznati s pisanim provjerama. Ispiti znanja sastoje se od razliĉito teških zadataka, a predloţene granice ocjena su :



90-100 % odliĉan 75-89 % vrlo dobar 60-74 % dobar 45-59 % dovoljan Manje od 45 % znanja i vještina ne daje prolaznu ocjenu Zadar, rujan, 2016. Aktiv povijesti: Marina Gavran Igor Artić Tihana Magaš

2. IZVANNASTAVNA AKTIVNOST : „Otisak srca“ – volonterizam na djelu u našoj

školi Opis aktivnosti : Uĉenici škole sudjelovat će u nizu volonterskih aktivnosti koje ukljuĉuju rad s djecom s posebnim potrebama, pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja, posjete Odjelu pedijatrije Opće bolnice Zadar te pomoć starijim i nemoćnim osobama s podruĉja grada Zadra. NOSITELJ AKTIVNOSTI : uĉenici, nastavnici, struĉna sluţba i vanjski suradnici, Tea Jerkušić, prof. i Tihana Magaš, prof. CILJEVI AKTIVNOSTI : sustavno podizanje svijesti o problematici i informiranje javnosti o problemima osoba s posebnim potrebama ili obiteljima slabijeg imovinskog stanja, senzibiliziranje i razvijanje osjećaja za potrebe drugih NAMJENA AKTIVNOSTI : prihvaćanje razliĉitosti, pomoć i razvijanje osjećaja solidarnosti NAĈIN REALIZACIJE : osmišljavanje radionica, darivanje slikovnica, razliĉite donacije i prikupljanje novca za odreĊene aktivnosti VREMENIK AKTIVNOSTI : tijekom školske godine TROŠKOVNIK : 4.000,00 kn VREDNOVANJE : pri realizaciji aktivnosti nema klasiĉnog ispitivanja i provjeravanja 3. IZVANNASTAVNA AKTIVNOST : „Amarenina zadarska pustolovina“ - prijevod OPIS AKTIVNOSTI : Nastavak aktivnosti iz prethodne školske godine prijevoda slikovnice na strane jezike. Slikovnica će u svibnju u suradnji s Turistiĉkom zajednicom grada Zadra biti predstavljena domaćoj i stranoj javnosti NOSITELJI AKTIVNOSTI : profesori stranih jezika, vanjski suradnici, Tihana Magaš CILJEVI AKTIVNOSTI : uvjeţbati i proširiti znanja iz stranih jezika te u suradnji s izvornim govornicima raditi na prijevodima tekstova te se upoznati s lektorizacijom knjiţevnih djela NAMJENA AKTIVNOSTI : proširiti turistiĉku ponudu Zadra te ponuditi jedinstveni djeĉji suvenir stranim turistima NAĈIN REALIZACIJE : razliĉiti oblici i metode rada, individualni i grupni rad VREMENIK AKTIVNOSTI : tijekom cijele školske godine TROŠKOVNIK : 10 000 kuna – troškovi grafiĉke pripreme i oblikovanja + tisak



VREDNOVANJE : pri realizaciji ovog projekta nema klasiĉnih ispita ili provjeravanja. Rezultati napredovanja pojedinog uĉenika su pokazatelji kvalitete rada uĉenika i njihove zainteresiranosti za projekt. Uz opisane izvannastavne aktivnosti uĉenici će posjetiti brojne predstave i promocije knjiga, sudjelovati na radionicama raznih tema (od ljudskih prava, povijesne i muzejske tematike) u suradnji s civilnim udrugama i osobama iz javnog, politiĉkog i kulturnog ţivota Hrvatske.

1. IZVANNASTAVNA AKTIVNOST : KALENDAR –„ Zadarska ţupanija“

OPIS AKTIVNOSTI : Uĉenici i uĉenice škole napravit će kalendar za 2017. godinu. Kalendar će predstavljati Zadarsku ţupaniju, odnosno spomenike i kulturnu baštinu do urbanih i povijesnih legendi s prigodnim tekstovima i ilustracijama, fotografijama, karikaturama, likovnim uradcima, grafitima... NOSITELJ AKTIVNOSTI : uĉenici, struĉna sluţba,vanjski suradnici, roditelji, ravnatelj, Tihana Magaš, prof. NAMJENA AKTIVNOSTI : proširiti turistiĉku ponudu Zadra te predstaviti jedinstveni, kreativni kalendar s dušom Zadra širem graĊanstvu CILJEVI AKTIVNOSTI : razvijati kod uĉenika ljubav prema svom gradu, potaknuti kreativnost, ali i pouĉiti ih vještinama sastavljanja, provoĊenja i analiziranja rezultata provedenih anketa NAĈIN REALIZACIJE : razliĉiti oblici i metode rada radi što uspješnije realizacije i postizanja zadanih ciljeva, terenski rad VREMENIK AKTIVNOSTI : rujan sastavljanje ankete rujan/listopad provoĊenje anketa i njihova analiza listopad/studeni vizualno osmišljavanje kalendara, grafiĉko oblikovanje prosinac promocija kalendara TROŠKOVNIK : 11.000,00 kn VREDNOVANJE : pri realizaciji ovog projekta nema klasiĉnih ispita ili provjeravanja. Rezultati napredovanja pojedinog uĉenika su pokazatelji kvalitete rada uĉenika i njihove zainteresiranosti za projekt.



PREDMETNI KURIKULUM

Nastavni predmet: FILOZOFIJA

Nastavnici: Antić Martina,prof. Gavran Marina,prof.

Razredni odjeli: 4a, 4b, 4c (opći smjer) 4d, 4e, 4f (jeziĉni smjer)

Udţbenik: Boris Kalin: Povijest filozofije, Školska knjiga Zagreb

1. OPĆI CILJEVI

Kada se govori o filozofiji i njenim pitanjima i problematici, onda treba istaknuti da filozofija,

za razliku od realnih znanosti (empirijskih) znanosti, koje imaju svoja strogo odreĊena

podruĉja istraţivanja i svoje metode, nema neku odreĊenu metodu kojom se sluţi, nego

polazi od svakodnevnih ţivotnih pitanja s kojima se osoba dnevno suoĉava. Ta ţivotna

pitanja su ujedno i filozofska pitanja, i koliko god ih mi pokušavali zaobilaziti i potiskivati, ona

nam se nameću s još većom silinom. MeĊutim za razliku od svih drugih pokušaja da se ta

pitanja postave i daje odgovor na njih, filozofija se odlikuje time što je ona dosljedan sustav

misli, koji je unutar sebe logiĉan, kritiĉan i neproturjeĉan.

Filozofija kao teţnja k istini predstavlja oblik apstraktne i kritiĉke argumentacije o općim

pitanjima, o prvim i posljednjim uzrocima i razlozima ljudskog mišljenja i djelovanja.

Cilj nastave filozofije

Ciljeve i zadatke filozofije u modernom vremenu mnogo je lakše odrediti, nego ih ostvariti.

Budući da ona ne daje gotove odgovore na pitanja o podrijetlu ĉovjeka, njegovu smislu i o

tome koji je njegova konaĉna svrha, ona dolazi u poziciju da ju se podcjenjuje. MeĊutim oni

koji to oĉekuju nisu svjesni ĉinjenice da ĉovjek tu ne odreĊuje pravila "igre", nego su mu ona

zadana samom egzistencijom na koju on ne moţe puno utjecati.



Kod uĉenika filozofija ima za cilj razvijati kritiĉnu svijest prema društvenoj stvarnosti i

svijetu i ţivotu općenito.

Ciljevi su :

unaprjeĊivanje općeg obrazovanja i upoznavanje glavnih sadrţaja i razvojno-

povijesnih tokova filozofskog mišljenja.

razumijevanje osnovnog smisla filozofije kao univerzalnog, apstraktnog i kritiĉkog

mišljenja koje teţi istini, ali ne nudi konaĉne tvrdnje niti odgovore ni na jedno pitanje.

2. POSEBNI CILJEVI

Posebni ciljevi u nastavi filozofije:

da uĉenik prepozna vrijednosti razliĉitih misaonih razdoblja kroz povijest filozofije

da uĉenik sintetizira znanje filozofskih disciplina i problema, filozofskih metoda, te

filozofske terminologije

da je uĉenik sposoban navesti, razjasniti, protumaĉiti i prikazati u kratkim crtama

razliĉite misaone koncepcije i specifiĉnu problematiku razliĉitih disciplina filozofije

da je uĉenik sposoban primijeniti i povezati filozofijske termine u konzistentan sustav

prilikom promišljanja o nekom problemu, te adekvatno primjenjujući termine izvoditi

svoje osobne zakljuĉke

uĉenika osposobiti da usporeĊuje filozofijske misli s aktualnom stvarnošću, te da

prepozna razliĉite svjetonazore i ideologije i time razvija vlastitu orijentaciju na putu

formiranja i gradnje osobnog identiteta

da uĉenik samostalno postavlja sustav vrijednosti, ostvaruje logiĉki i moralni smisao

3. ZADACI

Da uĉenici ovladaju nastavnim gradivom predviĊenim Nastavnim planom i

programom.

Uĉenik treba znati, razumjeti i moći uĉiniti: prepoznati, analizirati i povezivati,

interpretirati i objasniti pojmove koji dolaze iz filozofijske problematike i ĉine

terminološku jezgru

prepoznati, razlikovati, interpretirati, povezivati, razvrstati prema odreĊenom naĉelu

pojmove koji svoj pravi smisao stjeĉu u suodnosu drugim pojmovima

4. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE ZNANJA UĈENIKA



Formalno vrednovanje rada i znanja uĉenika predstavlja jedan od najvaţnijih i najsloţenijih

zadataka u radu svakog nastavnika, a time i nastavnika filozofije. U nastavi filozofije njegova

je kompleksnost posebno naglašena zbog specifiĉnosti programskih sadrţaja i ciljeva koji se

postavljaju u nastavi filozofije. Posebno je vaţno naglasiti kako ocjena nije samo rezultat

aktivnosti uĉenika već i rezultat rada nastavnika. Ona mora (prvenstveno svojom

objektivnošću) stimulirati uĉenika i potaknuti interes za nastavni predmet, ne izazivajući strah

i odbojnost prema nastavnim sadrţajima. Kako nam je cilj unaprijediti rezultate uĉenja,

uvodeći nove oblike rada, metode, sredstva, nastavne sadrţaje i naĉine njihovog

organiziranja, provjera i ocjenjivanje znanja uĉenika nuţno dolazi u prvi plan.

Da bi se uspješno realizirali postavljeni ciljevi i zadaci nastave filozofije, kriteriji ocjenjivanja

moraju biti jasni.

U nastavi filozofije u srednjoj školi postoje ĉetiri naĉina kojima nastavnika moţe provjeravati

znanje uĉenika:

1. usmenom provjerom i ispitivanjem

2. pisanim radovima

3. testovima znanja

4. sustavnim praćenjem uĉenika pri svakodnevnom radu.

5. ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE IZVODE OCJENE

Sustavna usmena provjera predstavlja najsigurniji i pedagoški najplodniji naĉin za utvrĊivanje

i provjeru uĉenikovih znanja u nastavi filozofije. Najpozitivnija strana usmene provjere znanja

leţi u neposrednom kontaktu izmeĊu uĉenika i nastavnika, koji omogućuje uĉeniku da, ako je

potrebno, uz minimalnu pomoć nastavnika iznese i one misli, koje samostalno ne bi bio

kadar u potpunosti ili dovoljno jasno formulirati.

o POZNAVANJE I RAZUMIJEVANJE PROBLEMA NA TEMELJU ZADANOG

PITANJA

- uĉenik pitanje razumije, - uĉenik pitanje analizira, ali ga još uvijek ne razumije, - uĉenik razvija pretpostavku razumijevanja pitanja , - uĉenik pitanje ne razumije

o OCJENA UĈENIĈKIH ARGUMENATA O PITANJU

- uĉenik temeljito argumentira - u argumentima uĉenik se poziva na primjere - uĉenik pitanje ne razumije dobro



- uĉenik pojednostavljeno argumentira - uĉenik analizira i znaĉenja pojmova koje upotrebljava

o STRUKTURA ODGOVORA

- uĉenik osmišljava odgovor i jeziĉna elaboracija u potpunosti odgovara misaonoj konstrukciji. - odgovor je koherentan. 6. OCJENJIVANJE

A) USMENI ODGOVOR S obzirom na kvalitetu i širinu znanja, povezivanje, uoĉavanje ĉinjenica, kvalitetu i

argumentiranje odgovora, ocjena moţe biti:

ODLIĈAN (5) pokazano znanje je opseţno i precizno, argumentirano i logiĉki utemeljeno, reakcija na dodatna pitanja je brza i nedvosmislena. VRLO DOBAR (4) > znanje je opseţno i sreĊeno, reakcija uĉenika na dodatna, dopunska pitanja nešto je sporija i bez pomoći nastavnika, naĉin iznošenja gradiva ponešto je usporen ali logiĉan, uvjerljiv i s razumijevanjem. DOBAR (3) > pokazano znanje je prosjeĉno osrednje, ono je toĉno u vaţnim ĉinjenicama, reakcija na dopunska pitanja je sporija i uz pomoć profesora, argumentacija ĉinjenica i logiĉki slijed su samo djelomiĉni. DOVOLJAN (2) > znanja su skromna i nepotpuna, ali su zadovoljavajuća u najvaţnijim ĉinjenicama, uĉenik reagira usporeno i tek uz pomoć profesora. NEDOVOLJAN(1) > uĉenik ne posjeduje znanje o najvaţnijim ĉinjenicama i spoznajama, ne razumije nastavni sadrţaj. Na postavljena pitanja ne daje nikakve odgovore.

B) PISANJE ESEJA Uĉenicima moţe biti ponuĊeno pisanje eseja na zadanu temu. To se prakticira onda kada je

odreĊeni uĉenik već pokazao zavidnu razinu znanja iz predmeta, a profesor ocjeni da nema

potrebe za dodatnim provjerama. Uĉeniku se takoĊer omogućuje pisanje eseja u onim

sluĉajevima kada je svladao većinu gradiva, a nema ambicija odgovarati za bolju ocjenu.

Predloţene graniĉne vrijednosti ocjena su: 90 - 100% -- odliĉan (5) 75 - 89% -- v. dobar(4) 58 - 74% -- dobar (3) 42 - 73% -- dovoljan (2) manje od 42% -- nedovoljan (1)



ELEMENTI OCJENJIVANJA

OPIS ELEMENATA Oblici ocjenjivanja i

vrednovanja

INDIKATORI ocjenjivanja i vrednovanja

Znanje

(usvojenost znanja)

- Poznavanje i

primjena kljuĉnih Pojmova

- Stupanj usvojenosti

- Pismeno

- Usmeno

- Toĉnost i kvaliteta

Odgovora - Odgovor na

postavljeno pitanje - Samostalnost

Razumijevanje

- Primjena usvojenih pojmova i spoznaja u

svakodnevnom ţivotu

- Povezivanje spoznaja

razliĉitih fil. sustava i njihov uzajamni

utjecaj

USMENO

- Brzina toĉnost i

preciznost odgovora

ZALAGANJE

-Aktivnost i praćenje Nastave

- Postavljanje pitanja za vrijeme izvoĊenja

nastave

- USMENO

-PISMENO

-Odgovaranje na pismena pitanja u

obliku domaćih radova - Eseji

7. METODE I OBLICI RADA

Metode dijaloga, izlaganja, rada na tekstovima i razgovora. Upoznavanje s filozofskim

dijalozima i djelima, poticanje pisanja eseja na pojedine filozofske teme i probleme. Filozofija

je obvezan predmet u ĉetvrtim razredima gimnazije s tjednom satnicom od 2 sata.

8. NIVO ZNANJA IZ FILOZOFIJE, KOJIM UĈENIK TREBA OVLADATI NA

KRAJU NASTAVNE GODINE

Uĉenik treba ovladati sljedećim nastavnim sadrţajima:

1. Metafizika:

- odrediti što je metafizika

- navesti, objasniti, objediniti i povezati relevantne pojmove (npr. ontološka diferencija,

bitak-bit- biće, supstancija - akcidencija) i koncepcije (npr. metafiziĉki realizam–

antirealizam; materijalizam – idealizam) kojima se objašnjava priroda, konstitucija i

struktura realiteta.

2. Spoznajna teorija:

- navesti/prepoznati definiciju spoznajne teorije,



- navesti, prepoznati te detaljno opisati spoznajne koncepcije,

- razlikovati znanje od mnijenja,

- objasniti razliĉite teorije istine

3. Etika:

- odrediti što je etika i objasniti njezina temeljna pitanja (npr. moralna osoba, dobro,

ispravno, odgovornost, moralna dvojba, savjest, duţnost, prava, poštovanje i

samopoštovanje)

- razlikovati moralno i etiĉko rasuĊivanje

4. Estetika:

- navesti/prepoznati definiciju estetike

- objasniti razliku izmeĊu estetskog suda o prirodno lijepom i umjetniĉki lijepom

- pojasniti razliku izmeĊu subjektivnoga suda ukusa od estetskoga suda zasnovanog

na naĉelnim kriterijima

- objasniti vezu izmeĊu osjetilnog opaţaja i estetskog suda

5. Filozofijska antropologija

- navesti/prepoznati definiciju filozofijske antropologije

- odrediti posebnost ljudskog bića u svijetu/ nedovršenost ĉovjeka, povijesnost

ĉovjeka, odnos duha i tijela

6. Filozofija znanosti i prirode

- navesti definicije filozofije znanosti i filozofije prirode

- opisati odnos izmeĊu ĉovjeka i prirode, prirode i tehnike, te prirode i duha

- prepoznati bitne elemente odnosa filozofije i znanosti

7. Filozofija politike

- odrediti filozofiju politike i njezina temeljna pitanja (naĉela zajedniĉkog ţivota,

legitimacije politiĉkog autoriteta, pravednosti, individualnih i skupnih prava, slobode

ĉovjeka, narodnog suvereniteta, tolerancije.)

9. Povijest filozofije (Grĉka filozofija, Srednjovjekovna filozofija, Suvremena filozofija )

Uĉenik treba znati, razumjeti i moći uĉiniti:

navesti, opisati, razvrstati i usporediti povijesna razdoblja, filozofijska usmjerenja,

škole i filozofe;

navesti, objasniti i vrednovati najvaţnije teme i probleme pojedinih razdoblja,

filozofijskih usmjerenja, škola i filozofa;

navesti, objasniti, prepoznati, svrstati, povezati i vrednovati najznaĉajnije pojmove,

definicije, misli te uĉenja pojedinih filozofa, škola i usmjerenja;

navesti, prepoznati i objasniti utjecaj misli pojedinih filozofa/škola/usmjerenja na

druge filozofe/ znanstvenike/umjetnike/ politiĉare/discipline i obratno;



navesti, objasniti, razlikovati i vrednovati primjenu istoga pojma kod razliĉitih

filozofa/znanstvenika/umjetnika;

opisati, objasniti i vrednovati promjene u paradigmi mišljenja pojedinih filozofa/

škola/usmjerenja/razdoblja;

objediniti, razvrstati i logiĉki povezati pojmove/misli/uĉenja pojedinih filozofa,

disciplina/škola i usmjerenja;

osmisliti, sastaviti i razviti naĉine primjene filozofijskih uĉenja/teorija/ sustava u novom

povijesno-znanstvenom kontekstu.

Dodatna nastava U školskoj godini 2016/2017 organizirati će se dodatna nastava u cilju pripreme uĉenika za

natjecanja i pripreme uĉenika za polaganje drţavne mature. Prednost imaju oni uĉenici koji

pokazuju nadprosjeĉno zanimanje za ovaj predmet. Voditelj aktivnosti je predmetni

nastavnik.

Ciljevi i zadaci :

Kroz obrazovnu skupinu ambicioznih i nadarenih uĉenika razvijati će se povećano

zanimanje uĉenika za filozofiju kao predmet i razumijevanje svijeta.

Pripremiti uĉenike za uspješno sudjelovanje na natjecanjima i u konaĉnici

gimnazijskog obrazovanja za polaganje drţavne mature.

Proširiti i produbiti znanja iz nastavnog predmeta filozofije koje je predviĊeno

Nastavnim planom i programom za redovnu nastavu.

Poticanje veće zanimanje uĉenika za timski i samostalni rad.

Razvijanje vještine dokazivanja i argumentiranja vlastitih stavova i uvjerenja u svrhu

uspješnog studiranja i na kraju uspješne profesionalne afirmacije.

Vremenik:

Nastava se odvija prosjeĉno 2 sata tjedno (64 sata godišnje), a u skladu s potrebama cilja, s

većom koncentracijom nastavnih sati u pripremi uĉenika za natjecanja i pripremi uĉenika za

polaganje drţavne mature.

U Zadru, rujan 2016. godine

Predmetni nastavnici:

Antić Martina, prof.

Gavran Marina,prof



PREDMETNI KURIKULUM

Razredni odjeli: Treći ( III.)

Smjer: a, b, c (opći smjer) d, e, f (jeziĉni smjer)

Broj nastavnih sati tjedno

Broj nastavnih

sati godišnje

Udţbenik

1 35 D. Lauc, Z. Šikić, “Logika: udţbenik logike u 3.razredu gimnazije”

Predmetni kurikulum izradila: : Martina Antić, mag.pedagogije i edukacije filozofije OPĆI CILJEVI

1. Pomoći uĉenicima da :

bolje misle i bolje rješavaju probleme, bolje razumiju jezik , ljudsko razmišljanje i

komunikaciju ;

razviju moć pravilnog iskazivanja misli;

iz temeljitog poznavanja znaĉenja pojmova i njihovih odnosa, bolje i ĉistije razumiju

pitanja, kako bi samostalnije i neovisnije od drugih mišljenja mogli o njima razmišljati;

prepoznaju ulogu logike u svakodnevnom ţivotu.

2. Upoznati uĉenike s:

razliĉitim mišljenjima o pojedinim spornim pitanjima;

osnovama sintakse i semantike propozicijske logike (iskazne logike, raĉuna sudova);

definicijom zakljuĉka, klasifikacijom zakljuĉaka, valjanošću i pouzdanošću zakljuĉka.

3. Ukazati uĉenicima da:

stajališta koja zastupaju uvijek temelje na kritiĉkim analizama gledišta, koja se

razlikuju od njegovih, iz temeljitog poznavanja znaĉenja pojmova i njihovih odnosa,

Nastavni predmet: LOGIKA



bolje i ĉistije razumije pitanja, kako bi samostalnije i neovisnije od drugih mišljenja

mogao o njima razmišljati.

POSEBNI CILJEVI

Uĉenici se osposobljavaju, da na temelju steĉenog znanja iz logike razvijaju

argumente o situacijama koje se aktualiziraju i u drugaĉijim teorijskim ili praktiĉnim

pristupima

Sa izgradnjom pravilnih premisa, sudova, zakljuĉaka, argumenata i tvrdnji, uĉenik će

biti u mogućnosti da lakše shvati sadrţaje iz drugih predmeta

Uĉenici se osposobljavaju za uspješan studij, ĉije ishodišno zanimanje zahtijeva

teoretski pristup u savladavanju studijskih obaveza.

ZADACI

Ovladati nastavnim gradivom predviĊenim Nastavnim planom i programom.

Savladati logiĉke pojmovne instrumente te steći znanje o znaĉenjima pojmova i

njihovoj funkciji u svakodnevnom ţivotu

U nastavnom gradivu zadanom Nastavnim planom i programom, uĉenici bi trebali

upoznati univerzalne osobine sadrţaja logike te izgraditi adekvatne modele mišljenja.

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE ZNANJA UĈENIKA

Ocjenjivanje uĉenika predstavlja vaţan i odgovoran ĉin u postupku odgoja i obrazovanja.

Ocjenjivanjem nastavnik utjeĉe na izgradnju liĉnosti kod uĉenika.

Ukoliko se adekvatno ne primijene mjerila za davanje ocjene, ocjena moţe imati i

kontraefekt. Cilj ocjene u postupku obrazovanja sastoji se u tome da ocjena potpuno realno i

objektivno reflektira stupanj znanja uĉenika i da kao takva u potpunosti uvaţava partnersku

ulogu uĉenika u procesu nastave. Ona moţe biti i poticaj i motiv za usvajanje novih znanja,

ali isto tako neadekvatna ocjena moţe biti i teška prepreka koja degradira i minimizira

objektivne mogućnosti uĉenika u njegovom radu. Kod ocjenjivanja uĉenika treba imati u vidu

slijedeće elemente:



ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE IZVODE OCJENE

POZNAVANJE I RAZUMIJEVANJE PROBLEMA NA TEMELJU ZADANOG

PITANJA

- uĉenik pitanje razumije, - uĉenik pitanje analizira, ali ga još uvijek ne razumije, - uĉenik razvija pretpostavku razumijevanja pitanja , - uĉenik pitanje ne razumije

OCJENA UĈENIĈKIH ARGUMENATA O PITANJU - uĉenik temeljito argumentira - uĉenik razvija implikacije pitanja - u argumentima uĉenik se poziva na primjere - uĉenik argumentira nove pristupe razumijevanju pitanja i davanja odgovora - uĉenik upotrebljava relevantne pojmove - uĉenik analizira i znaĉenja pojmova koje upotrebljava - uĉenik pitanje ne razumije dobro - uĉenik pojednostavljeno argumentira - uĉenik ne upotrebljava adekvatne pojmove u argumentaciji - uĉenik pitanje ne argumentira - uĉenik ne razumije potrebu argumenta - uĉenik nema argumenta

STRUKTURA ODGOVORA

o odgovor je cjelovit, rašĉlanjen u manje cjeline meĊusobno povezane smislom.

o uĉenik osmišljava odgovor i jeziĉna elaboracija u potpunosti odgovara misaonoj

konstrukciji.

o odgovor je koherentan.

Provjera znanja uĉenika putem izrade testa koristi se kada se ţeli provjeriti znanje

uĉenika iz znaĉenja temeljnih pojmova logike i kod provjere znanja iz matematiĉke

logike.

OCJENJIVANJE

Nedovoljan (1)

Učenik ne prepoznaje pitanje niti problem, daje nerelevantan odgovor.

Dovoljan (2)

Uĉenik prepoznaje pitanje, ali ga ne obraĊuje, zakljuĉci se odnose na problem, ali su

premise nevaljane, argumenti su teško razumljivi. Uĉenik maksimalno

pojednostavljuje odgovor. Odgovore je teško slijediti, odgovori su kratki i skokoviti,



površna upotreba pojmova ne odraţavaju puninu znaĉenja misli. Potrebna je velika

pomoć nastavnika.

Dobar (3)

Uĉenik razumije pitanje. Reĉenice nisu prekratke. Argumenti su razumljivi i školski,

nisu dobro povezani. Tvrdnje nisu dovoljno dobro utemeljene, ali imaju osnova.

Upotreba pojmova je slabo rasporeĊena, ali se moţe prepoznati znaĉenje njihovih

odnosa. Odgovor je više opisujući nego promišljajući. Potrebna je pomoć nastavnika.

Vrlo dobar (4)

Prevladavaju argumenti sa razliĉitim primjerima. Uĉenik razumije temu. Svi temeljni

pojmovi su upotrijebljeni. Samo neke od tvrdnji nisu dovoljno utemeljene. Odgovor se

moţe pratiti kroz cijelu elaboraciju i povezan je smislom. Reĉenice su odmjerene i

usmjerene na filozofski problem. Odgovor je korektan, odmjeren i ima pretpostavku

uvaţavanja i drugih stajališta. Eventualna pomoć nastavnika.

Odliĉan (5)

Potpun i argumentiran odgovor na pitanje sa analizom pojmova i razvijenom

pojmovnom mreţom. Jasan i argumentiran odgovor, potkrijepljen primjerima. Široko

shvaćanje i razumijevanje problema, potpuno razumijevanje razliĉitih stajališta.

Izgradnja protuargumenta i osnova za razvijanje pravilnog mišljenja. Odgovor ima

nedostataka, ali je potrebno uzeti u obzir da uĉenici logiku uĉe samo jednu godinu. Nije

potrebna pomoć nastavnika.

METODE I OBLICI RADA

- grupni rad

- verbalna i vizualna predavanja

- samostalno rješavanje logiĉkih zadataka

- razgovor (diskusija)

Nastava mora poĉeti s pitanjem i poĉetnim interesom uĉenika. Ona ne smije biti drugo nego

odgovor na pitanje. Na nastavi logike uĉenike treba poticati da u svakoj prilici postavljaju

pitanja, da izraţavaju svoje mišljenje i stav. Sadrţaji koje nastava nudi uvijek su zapravo

odgovori na odreĊena pitanja. Nastava logike zbiva se kao traganje, istraţivanje.



NIVO ZNANJA IZ LOGIKE, KOJIM UĈENIK TREBA OVLADATI NA KRAJU NASTAVNE

GODINE

Nastavni plan i program predmeta logika zamišljen je tako da nastavnika i uĉenika

upute na misaone tokove istraţivanja uz posjedovanje elementarnog znanja o funkciji i

znaĉenju pojmova, sudova, zakljuĉaka, tvrdnji i dokaza kao preduvjet svakog kritiĉkog

mišljenja.

Sukladno suvremenim metodološkim shvaćanjima, uĉenje mišljenju glavni je zadatak

škole. Usvajanje odreĊenih nuţnih pozitivnih znanja, u tom smislu ĉine pretpostavke kritiĉkog

promišljanja i stijecanja tzv. refleksivnog znanja.

Dostignuta razina znanja i vještina utvrĊuje se na temelju postignuća oĉekivanih obrazovnih

ishoda u ovim podruĉjima:

1. Pojam

2. Sud: neformalna i formalna logika

3. Zakljuĉak: neformalna i formalna logika

4. Metodologija.

Tijekom uĉenja predmeta logika kao i po njenom okonĉanju uĉenici trebaju znati:

Što je logika?

Što je predmet logike?

Definirati valjanost i nevaljanost misli.

Definirati pojam, opseg pojma, sadrţaj pojma

Što je pojam i koje su teorije o pojmu?

Što je sadrţaj, opseg i doseg pojma?

Kakav je odnos izmeĊu sadrţaja i opsega pojma?

Koji su osnovni zakoni ili principi misli?

Nabrojati vrste pojmova.

Koji su odnosi meĊu pojmovima?

Što je sud?

Koje su teorije suda?

Koje su vrste sudova?

Nabrojati i definirati ĉetverostruku podjelu sudova i sloţene sudove?

Definirati odnose meĊu sudovima i objasniti logiĉki kvadrat.



Što je zakljuĉak?

Koja je bit i kakva je podjela zakljuĉaka?

Elaborirati tradicionalnu i suvremenu podjelu zakljuĉaka.

Koje su logiĉke i opće pogreške u zakljuĉku?

Što je definicija, koji su elementi i kakva je podjela definicija?

Koje su metode izvoĊenja i zasnivanja sudova?

Definirati induktivnu i deduktivnu metodu

Koji su elementi i kakve su karakteristike aksiomatskog sistema, vrste aksiomatskih

sistema?

Definirati dokaz.

Nabrojati i definirati logiĉke pogreške u dokazu.

Navesti neke razlike izmeĊu logike i psihologije te izmeĊu logike i matematike

Navesti neke naĉine izlaganja logike kao teorije (aksiomatski, prirodnom dedukcijom,

metodom stabla) i prepoznati u tekstu o kojem je naĉinu izlaganja logiĉke teorije rijeĉ.

Odrediti kljuĉne logiĉke pojmove te ispravno rabiti hrvatske i latinske nazive za

njihovo obiljeţavanje (izmeĊu ostalih, rabiti sljedeće latinske nazive: modus ponendo

ponens , modus tollendo tollens, reductio ad absurdum)



PSIHOLOGIJA

Razredni odjeli: 2.a, 2.b, 2.c (opća gimnazija) 3.a, 3.b, 3.c (opća gimnazija), 3.d, 3.e, 3.f (jeziĉna gimnazija) Nastavnica: Maja Kokorić, mag. psych. Opći ciljevi - Mogućnost odreĊivanja, shvaćanja, uporabe i primjene pojmova i koncepata iz psihologije - Shvaćanje, uporaba i primjena osnovnih psihologijskih pristupa i teorija - Shvaćanje istraţivanja iz podruĉja psihologije te generalizacija spoznaja - Shvaćanje povezanosti istraţivanja i teorije u psihologiji - Shvaćanje biološke i socijalne osnove psihiĉkih procesa - UsporeĊivanje i procjena osnovnih pojmova, koncepata, pristupa, teorija i istraţivanja iz podruĉja psihologije - Shvaćanje praktiĉne primjenjivosti znanstvenih spoznaja iz psihologije - Prenošenje humanistiĉkoga pogleda na svijet - Poticanje uporabe znanja iz psihologije za bolje razumijevanje sebe, drugih i društva u cjelini - Poticanje primjene spoznaja iz psihologije u svrhu unaprjeĊivanja svakodnevnoga ţivota - Poticanje razvoja kognitivnih, metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih kompetencija - Razumijevanje psihiĉkih pojava i procesa te razvoj sposobnosti za uĉinkovito korištenje tih spoznaja - Razvijanje vještina potrebnih za vlastiti psihiĉki rast i razvoj - Razvijanje emocionalnih, društvenih i komunikacijskih vještina potrebnih za suradnju s drugim ljudima i okolinom - Razvijanje kritiĉkog i stvaralaĉkog mišljenja o ĉovjeku i njegovoj okolini Posebni ciljevi

1. Psihologija: OdreĊenje podruĉja - Objasniti predmet prouĉavanja psihologije (razlikovati psihiĉke procese te objasniti ĉimbenike koji utjeĉu na psihiĉke procese i ponašanje) - Razlikovati psihologiju od srodnih struka - Navesti osobe vaţne u povijesti psihologije (istraţivaĉe, autore...) - Usporediti razliĉite grane, pristupe i metode istraţivanja suvremene psihologije - Navesti primjere pojedinih metoda istraţivanja

2. Biološke osnove ponašanja - Opisati vrste ţivĉanih stanica te razlikovati funkcije pojedinih stanica u ţivĉanom sustavu - Objasniti prijenos ţivĉanih impulsa u ţivĉanom sustavu - Razlikovati funkcije pojedinih dijelova ţivĉanog sustava - Opisati i objasniti organizaciju ţivĉanog sustava - Objasniti povezanost pojedinih dijelova ţivĉanog sustava - Razlikovati funkcije mozgovnih polutki - Objasniti ulogu endokrinog sustava - Objasniti utjecaj ţivĉanog i endokrinog sustava na psihiĉke procese i ponašanje

3. Osjeti i percepcija - Razlikovati apsolutnu i diferencijalnu osjetljivost - Opisati osjetne sustave i njihovu funkciju - Objasniti razliĉite fenomene u podruĉju osjeta



- Objasniti proces percepcije i fenomene u podruĉju percepcije - Opisati geštalt naĉela percipiranja - Opisati perceptivne varke i objasniti uzrok njihova nastanka

4. Emocije i motivacija

- Objasniti sastavnice emocija - Objasniti ĉinitelje koji utjeĉu na izraţavanje emocija - Objasniti frustraciju i stres te njihov utjecaj na tjelesno i psihiĉko funkcioniranje - Razlikovati izvore stresa te ih prepoznati u svakodnevnom ţivotu - Usporediti i procijeniti naĉine reagiranja i suoĉavanja s frustracijom i stresom - Objasniti proces motivacije - Razlikovati vrste motiva - Opisati i objasniti Maslowljevu hijerarhiju potreba - Usporediti sukobe motiva

5. Uĉenje i pamćenje - Usporediti razliĉite metode (mehanizme) uĉenja - Utvrditi vlastiti stil uĉenja te primijeniti znanje o ĉimbenicima uspješnoga uĉenja na svakodnevni ţivot - Usporediti razliĉite vrste pamćenja - Usporediti metode za ispitivanje pamćenja - Opisati proces i moguće uzroke zaboravljanja te smetnje pamćenja - Navesti psihologe znaĉajne za podruĉje istraţivanja uĉenja i pamćenja

6. Psihiĉki razvoj - Opisati i usporediti metode istraţivanja razvoja - Objasniti ĉinitelje koji uzrokuju i utjeĉu na razvojne promjene - Usporediti osnovne karakteristike razvojnih razdoblja - Navesti i usporediti Piagetove faze kognitivnog razvoja - Objasniti obiljeţja razvojnih razdoblja na primjerima

7. Liĉnost i psihiĉki poremećaji - Definirati pojam i objasniti ĉinitelje koji odreĊuju liĉnost - Vrednovati teorijske pristupe u objašnjavanju liĉnosti - Opisati i razlikovati razliĉite oblike psihiĉkih poremećaja i poremećaja liĉnosti - Opisati i usporediti razliĉite metode lijeĉenja psihiĉkih poremećaja

8. Inteligencija i kreativnost - Objasniti pojam i strukturu inteligencije - Razlikovati doprinos naslijeĊa i okoline u razvoju inteligencije - Objasniti promjene u inteligenciji tijekom ţivota i individualne razlike u inteligenciji - Usporediti vrste inteligencije - Objasniti pojam kvocijenta inteligencije - Objasniti raspodjelu inteligencije - Usporediti razliĉite zadatke u testovima inteligencije - Objasniti pojam kreativnosti i naĉin mjerenja kreativnosti - Navesti obiljeţja kreativnih pojedinaca 9. Procjenjivanje inteligencije i liĉnosti - Objasniti karakteristike psiholoških mjernih instrumenata - Razlikovati vrste testova inteligencije - Razumjeti razliĉite pristupe procjenjivanju liĉnosti - Razlikovati osnovne principe mjerenja inteligencije od mjerenja liĉnosti

10. Socijalno ponašanje i grupni utjecaj - Objasniti odnose u grupi i utjecaj grupe - Usporediti razliĉite oblike socijalnih utjecaja (socijalna facilitacija, socijalno zabušavanje, grupno odluĉivanje, konformizam...) - Razlikovati pojam stava, stereotipa i predrasuda - Objasniti utjecaj stavova, stereotipa i predrasuda na ponašanje i psihiĉke procese



Zadaci Osnovni zadaci nastave psihologije odnose se na stjecanje temeljnih znanja i razumijevanje ovoga podruĉja, budući da je predmet istraţivanja psihologije vrlo širok (svi psihiĉki procesi i cjelokupno ljudsko ponašanje). Razumijevanjem psihiĉkih procesa i njihovog utjecaja na ponašanje, uĉeniku se omogućuje lakše suoĉavanje i prilagodba na okolinu. Poseban zadatak nastave psihologije odnosi se na sustavno prenošenje humanistiĉkog pogleda uĉenika na ljude i okolinu. Korelativne veze s drugim predmetima - Povijest, biologija, fizika, likovna umjetnost, logika, filozofija, sociologija Naĉini vrednovanja uĉenika tijekom školske godine - Usmene provjere znanja, pismene provjere znanja (po jedna u svakom polugodištu), kratke pisane provjere, referati, prezentacije Nedovoljan (1): uĉenik niti uz pomoć nastavnika ne uspijeva odgovoriti na postavljeno pitanje, daje irelevantan odgovor, ne prepoznaje i ne razumije pitanje Dovoljan (2): uĉenik se prisjeća nastavnih sadrţaja uz pomoć nastavnika, imenuje i nabraja osnovne pojmove nastavnih cjelina, definira osnovne pojmove nastavne cjeline Dobar (3): uĉenik poznaje osnovne pojmove, uoĉava sliĉnosti i razlike izmeĊu definiranih pojmova, navodi primjene i znaĉenja definiranih pojmova Vrlo dobar (4): uĉenik poznaje osnovne pojmove, ali ih ne povezuje sa sliĉnim sadrţajima, objašnjava osnovne definirane pojmove uz primjenu analize, stvara zakljuĉke vezane uz usvojene pojmove, razumije nauĉeno Odličan (5): uĉenik povezuje usvojeno znanje sa drugim sliĉnim sadrţajima, utvrĊuje uzroke i posljedice vezane uz usvojene pojmove i vještine, izvodi dokaze i zakljuĉke, usporeĊuje i komentira definirane pojmove, samostalno navodi primjere iz ţivota koji se mogu poistovjetiti s definiranim pojmovima ili usvojenim vještinama, samostalno iznosi eventualnu problematiku koja moţe proizaći iz novousvojenih pojmova Naĉin izvedbe nastave - Verbalna i vizualna predavanja - Pisanje eseja i referata - Izrada Power Point prezentacija - Grupni rad - Razgovor - Diskusije - Gledanje multimedijskih sadrţaja Literatura Bratko, D. (2013): Psihologija: Udţbenik psihologije za gimnazije. Zagreb: Profil Opći ciljevi - Mogućnost odreĊivanja, shvaćanja, uporabe i primjene pojmova i koncepata iz psihologije - Shvaćanje, uporaba i primjena osnovnih psihologijskih pristupa i teorija - Shvaćanje istraţivanja iz podruĉja psihologije te generalizacija spoznaja - Shvaćanje povezanosti istraţivanja i teorije u psihologiji - Shvaćanje biološke i socijalne osnove psihiĉkih procesa - UsporeĊivanje i procjena osnovnih pojmova, koncepata, pristupa, teorija i istraţivanja iz podruĉja psihologije - Shvaćanje praktiĉne primjenjivosti znanstvenih spoznaja iz psihologije - Prenošenje humanistiĉkoga pogleda na svijet - Poticanje uporabe znanja iz psihologije za bolje razumijevanje sebe, drugih i društva u cjelini - Poticanje primjene spoznaja iz psihologije u svrhu unaprjeĊivanja svakodnevnoga ţivota - Poticanje razvoja kognitivnih, metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih kompetencija - Razumijevanje psihiĉkih pojava i procesa te razvoj sposobnosti za uĉinkovito korištenje tih spoznaja



- Razvijanje vještina potrebnih za vlastiti psihiĉki rast i razvoj - Razvijanje emocionalnih, društvenih i komunikacijskih vještina potrebnih za suradnju s drugim ljudima i okolinom - Razvijanje kritiĉkog i stvaralaĉkog mišljenja o ĉovjeku i njegovoj okolini Posebni ciljevi

1. Psihologija: OdreĊenje podruĉja - Objasniti predmet prouĉavanja psihologije (razlikovati psihiĉke procese te objasniti ĉimbenike koji utjeĉu na psihiĉke procese i ponašanje) - Razlikovati psihologiju od srodnih struka - Navesti osobe vaţne u povijesti psihologije (istraţivaĉe, autore...) - Usporediti razliĉite grane, pristupe i metode istraţivanja suvremene psihologije - Navesti primjere pojedinih metoda istraţivanja

2. Biološke osnove ponašanja - Opisati vrste ţivĉanih stanica te razlikovati funkcije pojedinih stanica u ţivĉanom sustavu - Objasniti prijenos ţivĉanih impulsa u ţivĉanom sustavu - Razlikovati funkcije pojedinih dijelova ţivĉanog sustava - Opisati i objasniti organizaciju ţivĉanog sustava - Objasniti povezanost pojedinih dijelova ţivĉanog sustava - Razlikovati funkcije mozgovnih polutki - Objasniti ulogu endokrinog sustava - Objasniti utjecaj ţivĉanog i endokrinog sustava na psihiĉke procese i ponašanje

3. Osjeti i percepcija - Razlikovati apsolutnu i diferencijalnu osjetljivost - Opisati osjetne sustave i njihovu funkciju - Objasniti razliĉite fenomene u podruĉju osjeta - Objasniti proces percepcije i fenomene u podruĉju percepcije - Opisati geštalt naĉela percipiranja - Opisati perceptivne varke i objasniti uzrok njihova nastanka

4. Emocije i motivacija - Objasniti sastavnice emocija - Objasniti ĉinitelje koji utjeĉu na izraţavanje emocija - Objasniti frustraciju i stres te njihov utjecaj na tjelesno i psihiĉko funkcioniranje - Razlikovati izvore stresa te ih prepoznati u svakodnevnom ţivotu - Usporediti i procijeniti naĉine reagiranja i suoĉavanja s frustracijom i stresom - Objasniti proces motivacije - Razlikovati vrste motiva - Opisati i objasniti Maslowljevu hijerarhiju potreba - Usporediti sukobe motiva

5. Uĉenje i pamćenje - Usporediti razliĉite metode (mehanizme) uĉenja - Utvrditi vlastiti stil uĉenja te primijeniti znanje o ĉimbenicima uspješnoga uĉenja na svakodnevni ţivot - Usporediti razliĉite vrste pamćenja - Usporediti metode za ispitivanje pamćenja - Opisati proces i moguće uzroke zaboravljanja te smetnje pamćenja - Navesti psihologe znaĉajne za podruĉje istraţivanja uĉenja i pamćenja

6. Psihiĉki razvoj - Opisati i usporediti metode istraţivanja razvoja - Objasniti ĉinitelje koji uzrokuju i utjeĉu na razvojne promjene - Usporediti osnovne karakteristike razvojnih razdoblja - Navesti i usporediti Piagetove faze kognitivnog razvoja - Objasniti obiljeţja razvojnih razdoblja na primjerima

7. Liĉnost i psihiĉki poremećaji



- Definirati pojam i objasniti ĉinitelje koji odreĊuju liĉnost - Vrednovati teorijske pristupe u objašnjavanju liĉnosti - Opisati i razlikovati razliĉite oblike psihiĉkih poremećaja i poremećaja liĉnosti - Opisati i usporediti razliĉite metode lijeĉenja psihiĉkih poremećaja

8. Inteligencija i kreativnost - Objasniti pojam i strukturu inteligencije - Razlikovati doprinos naslijeĊa i okoline u razvoju inteligencije - Objasniti promjene u inteligenciji tijekom ţivota i individualne razlike u inteligenciji - Usporediti vrste inteligencije - Objasniti pojam kvocijenta inteligencije - Objasniti raspodjelu inteligencije - Usporediti razliĉite zadatke u testovima inteligencije - Objasniti pojam kreativnosti i naĉin mjerenja kreativnosti - Navesti obiljeţja kreativnih pojedinaca 9. Procjenjivanje inteligencije i liĉnosti - Objasniti karakteristike psiholoških mjernih instrumenata - Razlikovati vrste testova inteligencije - Razumjeti razliĉite pristupe procjenjivanju liĉnosti - Razlikovati osnovne principe mjerenja inteligencije od mjerenja liĉnosti

10. Socijalno ponašanje i grupni utjecaj - Objasniti odnose u grupi i utjecaj grupe - Usporediti razliĉite oblike socijalnih utjecaja (socijalna facilitacija, socijalno zabušavanje, grupno odluĉivanje, konformizam...) - Razlikovati pojam stava, stereotipa i predrasuda - Objasniti utjecaj stavova, stereotipa i predrasuda na ponašanje i psihiĉke procese Zadaci Osnovni zadaci nastave psihologije odnose se na stjecanje temeljnih znanja i razumijevanje ovoga podruĉja, budući je predmet istraţivanja psihologije vrlo širok (svi psihiĉki procesi i cjelokupno ljudsko ponašanje). Razumijevanjem psihiĉkih procesa i njihovog utjecaja na ponašanje, uĉeniku se omogućuje lakše suoĉavanje i prilagodba na okolinu. Poseban zadatak nastave psihologije odnosi se na sustavno prenošenje humanistiĉkog pogleda uĉenika na ljude i okolinu. Korelativne veze s drugim predmetima - Povijest, biologija, fizika, likovna umjetnost, logika, sociologija Naĉini vrednovanja uĉenika tijekom školske godine - Usmene provjere znanja, pismene provjere znanja (po jedna u svakom polugodištu), kratke pisane provjere, referati, prezentacije Nedovoljan (1): uĉenik niti uz pomoć nastavnika ne uspijeva odgovoriti na postavljeno pitanje, daje irelevantan odgovor, ne prepoznaje i ne razumije pitanje Dovoljan (2): uĉenik se prisjeća nastavnih sadrţaja uz pomoć nastavnika, imenuje i nabraja osnovne pojmove nastavnih cjelina, definira osnovne pojmove nastavne cjeline Dobar (3): uĉenik poznaje osnovne pojmove, uoĉava sliĉnosti i razlike izmeĊu definiranih pojmova, navodi primjene i znaĉenja definiranih pojmova Vrlo dobar (4): uĉenik poznaje osnovne pojmove, ali ih ne povezuje sa sliĉnim sadrţajima, objašnjava osnovne definirane pojmove uz primjenu analize, stvara zakljuĉke vezane uz usvojene pojmove, razumije nauĉeno Odličan (5): uĉenik povezuje usvojeno znanje sa drugim sliĉnim sadrţajima, utvrĊuje uzroke i posljedice vezane uz usvojene pojmove i vještine, izvodi dokaze i zakljuĉke, usporeĊuje i komentira definirane pojmove, samostalno navodi primjere iz ţivota koji se mogu poistovjetiti s definiranim pojmovima ili usvojenim vještinama, samostalno iznosi eventualnu problematiku koja moţe proizaći iz novousvojenih pojmova



Naĉin izvedbe nastave - Verbalna i vizualna predavanja - Pisanje eseja i referata - Izrada Power Point prezentacija - Grupni rad - Razgovor - Diskusije - Gledanje multimedijskih sadrţaja Literatura Bratko, D. (2013): Psihologija: Udţbenik psihologije za gimnazije. Zagreb: Profil

Kurikulum (curiculum) iz politike i gospodarstva Politika i gospodarstvo je obvezan i zaseban predmet s tjednom satnicom od jednog sata (32 sata godišnje u svim ĉetvrtim razredima). U Gimnaziji V. Nazora u Zadru obrazovanje u politici i gospodarstvu se temelji na drţavnom dokumentu. Okvirnom kurikulumu koji daje naĉela, vrijednosti, ciljeve i ishode uĉenja što omogućuje kvalitete rada. Ciljevi nastave

- Stjecati znanje o politici kao fenomenu, o politiĉkim ustanovama i politiĉkim

procesima

- Razvijanje politiĉke kulture za aktivno sudjelovanje u politiĉkom sustavu, u

ostvarivanju i kontroli drţavne vlasti

- Kako bi se uspješno promicao demokratski naĉin mišljenja treba omogućiti stvaranje

osobnog odnosa prema aktualnim politiĉkim zbivanjima

- Upoznati se sa svojim graĊanskim pravima i obvezama u demokratskom društvu

- Stjecati znanje

- Razumijevanje i pripremljenost za razliĉita pitanja koja se tiĉu odnosa ĉovjeka i

njegova okruţenja

- Stjecati sposobnost uravnoteţenog odnosa prema vlastitom i općem dobru

- Usvojiti meĊu kulturne kompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje

drugoga i drukĉijega bez obzira na spol, rod, kulturu, socijalnu, rasnu, religijsku,

etniĉku pripadnost

- Poznavanje raznolikosti gospodarstva omogućuje davanje pravilnog odgovora na

mnoga pitanja koje uĉenici postavljaju (što ţele postati, kakvo zaposlenje traţe,

kakvu plaću ono donosi, kako reagirati na inflaciju kako na burzovne poremećaje)

- Razumjeti utjecaj gospodarskih dogaĊaja na našu potrošnju, štednju, pozajmljivanje

- Steći znanje o temeljima slobode trţišne ekonomije i kako se ostvaruje u

demokratskim zemljama slobodnoga svijeta

- Upoznati sa resursima RH u razvitku poduzetništva te u novom naĉinu ţivljenja

privreĊivanja

Postignuća uĉenika (kompetencije)

- Upoznavanje i ovladavanje osnovnom problematikom s podruĉja politike i

gospodarstva



- Kritiĉki promatrati i uoĉavati politiĉke i gospodarske promjene

- Na temelju nauĉenih informacija i pojmova iz politike i gospodarstva stjecati vještinu

usporedbe i analize predstavljanja znaĉajki pojedinih društava u usmenom obliku

- Razviti sposobnost za politiĉku participaciju

- Stjecanje politiĉke kulture kako bi se uspješno promicao demokratski naĉin mišljenja

- Stvaranje osobnom odnosa prema aktualnim politiĉkim zbivanjima

- Razvijanje domoljubnih osjećaja (ljubav i poštovanje prema hrvatskoj prirodnoj

kulturnoj baštini te pripadnosti hrvatskoj drţavi), kao i nacionalnog i europskog

identiteta uz spoznaju svekolikih kulturoloških razliĉitosti zemalja EU i ostalog svijeta

Budući da u prvi plan dolaze obrazovni ishodi (ono što uĉenici tijekom

obrazovanja trebaju nauĉiti - znanja, vještine, odgojne vrijednosti).

Vrednovanje znanja iz politike i gospodarstva obuhvaća praćenje, ispitivanje,

ocjenjivanje

Kroz oblik praćenja nastoji se uoĉiti kako uĉenici napreduju i koliko su motivirani za usvajanje gradiva, a time i poteškoće i nedostatci koje treba otkloniti kako bi se uspješno postigli ciljevi kod uĉenja. Kod uĉenika se nastoji ispitivanjem ustanoviti usvojenost gradiva usmeno, osim ako uĉenik ne poţeli odgovarati pismeno. Ocjena se daje na temelju usvojenosti i razumijevanju gradiva koji se ispituje, obavještava se uĉenika o ocjeni i daje objašnjenje postignutog uspjeha. Usmeni odgovor s obzirom na kvalitetu znanja, reakciju uĉenika na postavljeno pitanje, te naĉin iznošenja i argumentaciju ocjene mogu biti : odliĉan (5) – steĉeno znanje primjenjuje na nove, sloţenije primjere; uspješno izvršava korelaciju sa srodnim gradivom, slijed iznošenja je logiĉan i argumentiran sluţi se dodatnim izvorom znanja i informacija iz razliĉitih medija. Vrlo dobar (4) – razumije gradivo sluţi se usvojenim znanjem; navodi vlastite primjere samostalno rješava i sloţenije zadatke. Dobar (3) – znanja su osrednja, toĉna u bitnim stvarima a reakcija sporija i uz pomoć argumentacija i logiĉan slijed su samo djelomiĉni. Dovoljan (2) - poznaje temeljne pojmove, odgovara po sjećanju, bez dubljeg razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć nastavnika. Nedovoljan (1) – neusvojenost minimuma, temeljnih pojmova nepoznavanje osnovne tematike. Korelacija: antropologija, povijest, politiĉke znanosti Metode: metode izlaganja, razni oblici pismenih radova uĉenika.

U Zadru, rujan 2016. Predmetni nastavnik: Gordana Longin -

Batković



Kurikul (curiculum) iz sociologije

Sociologija je obvezan i zaseban predmet s tjednom satnicom od 2 sata (70 sati godišnje u svim trećim razredima). U Gimnaziji V. Nazora u Zadru, obrazovanje u sociologiji se temelji na drţavnom dokumentu Okvirnom kurikulumu koji daje naĉela, vrijednosti, ciljeve i ishode uĉenja, što omogućuje kvalitete rada. Ciljevi nastave -Upoznati i ovladati osnovnom problematikom s podruĉja sociologije. - Istraţivati i razumijevati društvene odnose i procese, društvene i prostorne strukture i kontekst u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovom znaĉenju za budućnost. - Istraţivati i razumijevati razliĉite skupine i pojedince, ideje i svjetonazori, religije i vjerovanja oblikuju društvo i kako su ga oblikovali. - Razumjeti glavne pojmove i usvojiti rjeĉnik koji omogućava samostalno traţenje, razvijanje i korištenje znanja o društvu. - Razvijati sposobnost kritiĉkog korištenja razliĉitih izvora informacija, ĉitati s razumijevanjem i djelatno upotrebljavati (saţimati, razjašnjavati) informacije iz proĉitanih tekstova i drugih izvora. - Stjecati samopouzdanje i sigurnost u vlastite sposobnosti i identitet. -Stjecati pozitivan stav prema radu. - Primjena steĉenog znanja u ostalim školskim predmetima iz svakodnevnog ţivotu. - Razvijati sposobnost ureĊenja posljedice svojih i tuĊih stavova i postupaka . Postignuća uĉenika (sociološke kompetencije)

- Općenito i neprecizno predmet sociologije jest društvo. Zadatak je diferenciranje

sociologijske analize društva od drugih društvenih znanosti. Objašnjenje potrebe za

ovakvom znanosti o društvu

- Senzibiliziranje uĉenika za toleranciju prema drugim kulturama, spoznajom da svatko

svoju vlastitu kulturu shvaća kao nešto prirodno i samorazumljivo. Isticanje

isprepletenosti kultura tj. upućivanje na ĉinjenicu da mnogo toga korisnoga izvorno ne

pripada našoj kulturi, već smo to baštinili iz drugih kultura

- Savladavanje temeljnih socioloških pojmova kao što su: socijalizacija, devijantnost,

kultura, birokracija, socijalna stratifikacija, kulturna industrija, mobilnost, obitelj,

norme, vrijednosti, identitet, interakcija itd.

- Socijalna stratifikacija kao jedan oblik nejednakosti ljudi u društvu predstavlja

fundamentalnu temu socijalizacije. Korijeni te nejednakosti mogu biti više ili manje

akceptabilni (prihvatljiv). Ukoliko je njezino izvorište u ljudskom radu, talentu kao

takva je nezaobilazna u društvu koje teţi napretku. Ako se radi o naslijeĊenom ili

steĉenim povlasticama moţe ĉak biti poguban. Mladim ljudima treba pribliţiti ideal

pravednoga društva, pravedne raspodjele dobara na temelju rada i talenta

- Razvijanje osjećaja za spolnu toleranciju kod mladih ljudi

- Promatrati obitelj kao zajednicu bliskih, slobodnih i ravnopravnih osoba

- Vaţnost religije za socijalnu integraciju i socijalnu kontrolu. Razvijanje osjećaja

tolerancije prema drugim religijama i ateistima

- Urbanizacija predstavlja bitni fenomen modernog svijeta, budući procesi u njemu

vode neposrednom povećanju gradskog stanovništva i gotovo potpuno nestanku

seoskog. Gradovi postaju središta društvenog, gospodarskog , kulturnog i politiĉkog

ţivota. Ţivot u njima prate kako pozitivni tako i negativni proces vaţno je senzibilizirati

uĉenike za fenomen otuĊenosti ljudi u velikim gradovima



- Demografski problem je vaţan ne samo u svjetskom kontekstu već posebno zbog

procesa depopulacije izuzetno znaĉajan za nas.

- Sociologiju posebno zanima odnos ljudskog rada prema okolišu, a danas je taj odnos

prema okolišu dramatiĉan. Obradom ove teme trebalo bi kod uĉenika maksimalno

razviti svijest o potrebi njegovog oĉuvanja.

- Problem globalizacije

Budući da u prvi plan dolaze obrazovni ishodi (ono što uĉenici tijekom obrazovanja trebaju nauĉiti – znanja, vještine, odgojne vrijednosti) vrednovanje znanja iz sociologije obuhvaća praćenje, ispitivanje, ocjenjivanje. Kroz oblik praćenja nastoji se uoĉiti kako uĉenici napreduju i koliko su motivirani za usvajanje gradiva, a time i poteškoće i nedostatci koje treba otkloniti kako bi se uspješno postigli ciljevi kod uĉenja. Kod uĉenika se nastoji ispitivanjem ustanoviti usvojenost gradiva usmeno, osim ako uĉenik ne poţeli odgovarati pismeno. Ocjena se daje na temelju usvojenosti i razumijevanju gradiva koji se ispituje, obavještava se uĉenika o ocjeni i daje objašnjenje postignutog uspjeha. Usmeni odgovor s obzirom na kvalitetu znanja, reakciju uĉenika na postavljeno pitanje, te naĉin iznošenja i argumentaciju ocjene mogu biti : odliĉan (5) – steĉeno znanje primjenjuje na nove, sloţenije primjere; uspješno izvršava korelaciju sa srodnim gradivom, slijed iznošenja je logiĉan i argumentiran sluţi se dodatnim izvorom znanja i informacija iz razliĉitih medija. Vrlo dobar (4) – razumije gradivo sluţi se usvojenim znanjem; navodi vlastite primjere samostalno rješava i sloţenije zadatke. Dobar (3) – znanja su osrednja, toĉna u bitnim stvarima a reakcija sporija i uz pomoć argumentacija i logiĉan slijed su samo djelomiĉni. Dovoljan (2) - poznaje temeljne pojmove, odgovara po sjećanju, bez dubljeg razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć nastavnika. Nedovoljan (1) – neusvojenost minimuma, temeljnih pojmova nepoznavanje osnovne tematike. Korelacija: antropologija, povijest, politiĉke znanosti Metode: metode izlaganja, razni oblici pismenih radova uĉenika.

U Zadru, rujan 2016. Predmetni nastavnik: Gordana Longin - Batković



Školski kurikulum Izvannastavni projekt Debatni klub U školskoj godini 2016./17. Organizira se debatni klub koji okuplja uĉenike od 1. – 4. razreda. Prednost imaju uĉenici koji pokazuju nadprosjeĉno zanimanje za debatu. Voditeljica ove aktivnosti je prof. Gordana Longin. Ciljevi aktivnosti:

- Promicanje komunikacijskih, socijalnih i prezentacijskih vještina kod uĉenika te demokratskih i graĊanskih vrijednosti i ponašanja.

- Pripremajući se za debatu uĉenici se oslanjaju iskljuĉivo na samostalni rad i istraţivanje kako bi nauĉili traţiti obje strane iste problematike te istovremeno biti sposobni što jasnije kroz govor i predavanje iznijeti svoja stajališta i pronaĊene dokaze.

- Poticanje uĉenika na drukĉiji oblik razmišljanja, obraĊivanje razliĉitih tema iz društvenog i politiĉkog ţivota.

- Putem debate uĉenici usvajaju znanja i vrijednosti koja promiĉu ljudska prava i slobode.

- Promicanje slobodne razmjene ideja, tolerancije i kritiĉnog mišljenja, poticanje uĉenika na aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu.

- Poticanje uĉenika na drugaĉiji oblik razmišljanja, obraĊivanja razliĉitih tema iz društvenog i politiĉkog ţivota

Naĉin realizacije:

- Sudjelovanje na turnirima, natjecanjima, prezentacije debata s drugim školama, debatni kampovi i seminari, kako bi rad Kluba bio što kvalitetniji, a debate uspješnije i informativnije.

- SuraĊivati će s Hrvatskim debatnim društvom i Evropskim parlamentom mladih. Vremenik:

Nastava će se odvijati prosjeĉno jedan sat tjedno (35h godišnje) ali u skladu s potrebama cilja tj. s malim odmakom od poĉetka školske godine i većom koncentracijom sati tijekom pripreme za natjecanje.

Gordana Longin, prof.



10.7. UMJETNIĈKO PODRUĈJE KURIKULUM ZA GLAZBENU UMJETNOST

1. Znaĉajke predmeta

Glazbena umjetnost je nastavni predmet koji ĉini redovnu nastavu i sastavni je dio umjetniĉkog podruĉja. Spoznavanjem povijesnog razvoja glazbene umjetnosti, predmet pridonosi oblikovanju osobnih te društvenih i kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnog i društvenog, nacionalnog i europskog kulturnog identiteta te stjecanju univerzalnih humanistiĉkih vrjednota kao i poštivanju razlika meĊu ljudima i kulturama. Glazbena umjetnost takoĊer senzibilizira uĉenika za kulturu i kulturna dogaĊanja u široj društvenoj zajednici kao i za razumijevanje i oĉuvanje kulturne baštine.


Glazbena umjetnost omogućuje povezivanje sa svim ostalim odgojno – obrazovnim podruĉjima što pridonosi integriranju uĉeniĉkih znanja u šire društvene i kulturne vrijednosne sustave i svjetonazore. To se ponajviše odnosi na povijest, knjiţevnost i likovnu umjetnost.


- razvijati zanimanje, estetsko iskustvo i osjetljivost te kritiĉnost za glazbenu umjetnost i

izraţavanje

- razvijati uĉenikove mogućnosti da doţive umjetniĉka djela i time obogate svoj

emotivni ţivot

- upoznati uĉenike s najvaţnijim djelima nacionalne, europske i svjetske glazbene

baštine

- razvijati pozitivan odnos prema nacionalnoj kulturi i kulturama drugih naroda, prema

kulturnoj i prirodnoj baštini te univerzalnim humanistiĉkim vrijednostima

- upoznati i vrjednovati umjetniĉka djela razliĉitih stilskih razdoblja

- steći osnove pismenosti u glazbenoj umjetnosti

- razviti komunikacijske vještine putem umjetniĉkog izraza

- razvijati navike kod uĉenika da sudjeluju u suvremenim glazbenim zbivanjima

(posjećuju koncerte, upoznaju se s novim glazbenim ostvarenjima)


Prvi razred: sastavnice glazbenog djela i povijesni pregled glazbene umjetnosti od njenih poĉetaka do baroka (vidi: nastavni plan i program za 1.razred šk. god. 2016./2017.) Drugi, treći i ĉetvrti razred: povijesni pregled glazbene umjetnosti kroz stilove i razdoblja od baroka do suvremenih stilova (vidi: nastavni plan i program za 2, 3. i 4. razred šk. god. 2016./2017.)


- analizom umjetniĉkih djela spoznati povijesni razvoj glazbene umjetnosti, njihovu

etiĉku i estetsku vrijednost

- razlikovati znaĉajke stilskih razdoblja i prepoznati ih na glazbenim djelima

- upoznati najznaĉajnija djela nacionalne, europske i svjetske glazbene baštine



- ovladati osnovama glazbenog jezika i primjenjivati ga u samostalnoj analizi likovnog

djela

- razvijati kreativan pristup glazbenom djelu

- vjeţbanjem razvijati vještine glazbenog izraţavanja

- razvijati naviku sudjelovanja u suvremenim glazbenim dogaĊanjima

6. Metode rada

Osnovna metoda rada u nastavi glazbene umjetnosti temelji se na slušnom kontaktu s glazbenim djelom kako bi se uĉenicima omogućio doţivljaj umjetniĉkog djela.

- razgovor i usmeno izlaganje obavezno uz demonstraciju glazbenog djela →

kontaktom uĉenika s glazbenim djelom tumaĉe se elementi glazbenog jezika,

izraţajna sredstva glazbenog govora, osvješćuje se smisao djela te umjetnost

općenito

- upotreba raĉunala i LCD projektora kao neizostavnog nastavnog pomagala

7. Ishodi uĉenja: znanja, sposobnosti i teme

- uoĉiti, opisati i usporediti glazbene elemente i kompozicijske odnose na poznatim

primjerima umjetniĉkih djela

- uoĉiti, opisati i usporediti obiljeţja razliĉitih umjetniĉkih razdoblja i stilova, odnosno

umjetniĉkih pravaca

- opisati svoj doţivljaj odabranih djela

- usvojiti trajan pozitivan stav o glazbenoj umjetnosti

- primijeniti odgovarajući glazbeni jezik za samostalnu analizu umjetniĉkog glazbenog

djela

- prepoznati, usporediti i procijeniti estetske vrijednosti na primjerima poznatih

glazbenih djela

- znanje o djelima glazbene umjetnosti razliĉitih povijesnih razdoblja bolje će primijeniti

u drugim nastavnim predmetima, odnosno jasnije će razumjeti njihove nastavne

sadrţaje

8. Elementi i kriterij ocjenjivanja

Elementi ocjenjivanja iz glazbene umjetnosti ukljuĉuju dvije komponente: 1. Usvojenost sadrţaja

2. Poznavanje glazbene literature

Usvojenost sadrţaja podrazumijeva poznavanje i razumijevanje nastavnih sadrţaja što se provjerava usmenim ili pismenim provjerama uz slušanje glazbenih djela. Uĉenik interpretira glazbeno djelo, predstavlja autora, stil, razdoblje, prepoznaje pojmove i njihovo znaĉenje. Poznavanje glazbene literature podrazumijeva usmenu ili pismenu rašĉlambu glazbenih djela kojom se provjerava snalaţenje pred umjetniĉkim glazbenim djelima OPIS POJEDINAĈNIH OCJENA – KRITERIJ: USVOJENOST SADRŢAJA ODLIĈAN – uĉenik u potpunosti ovladao gradivom. Analizu izvodi samostalno i ne treba pomoć profesora. Znanje povezuje s prethodno steĉenim. Poznaje pojmove i njihovo znaĉenje. Prepoznaje primjere i imenuje ih. Uspješno izvodi usporedbe, utvrĊuje sliĉnosti i razlike.



VRLO DOBAR – uĉenik ovladao gradivom. Analizu izvodi uglavnom samostalno, tek ponekad je potrebno postaviti dodatna pitanja. Poznaje i navodi glavne predstavnike i njihova djela. Neka od djela ne navodi, ali djelo i predstavnike smješta u odgovarajuće razdoblje. Tek ponekad pokazuje manju nesigurnost i rijetko griješi. Poznaje većinu pojmova i njihovo znaĉenje. DOBAR – uĉenik prosjeĉno ovladao gradivom. Analizu izvodi uz pomoć profesora. Nije u potpunosti samostalan, treba pomoć. U prepoznavanju i imenovanju primjera pokazuje nesigurnost i prosjeĉno znanje. Poznaje manji broj pojmova i njihovo znaĉenje, ĉesto griješi. DOVOLJAN – uĉenik samo dovoljno ovladao gradivom. Uglavnom nesamostalan u analizi. Treba stalnu pomoć profesora. Rijetko samostalno navodi predstavnike i djela. Poznaje vrlo mali broj pojmova i njihovo znaĉenje. NEDOVOLJAN – uĉenik nije ovladao gradivom. U analizi je nesamostalan i ne izvodi je ni uz pomoć profesora. Ne navodi predstavnike ni djela. Ne poznaje pojmove ni njihova znaĉenja. POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE ODLIĈAN – uĉenik odliĉno poznaje principe kompozicije i elemente glazbenog govora. Odliĉno uoĉava i opaţa. Analiza je detaljna i izraţajna. Izloţena je logiĉki i argumentirano. VRLO DOBAR – vrlo dobra analiza. Uĉenik pokazuje kako poznaje principe kompozicije i elemente glazbenog govora. Analiza je izvedena logiĉki i argumentirano, ali manje detaljno. DOBAR – analiza pokazuje prosjeĉno razumijevanje principa kompozicije i elemenata glazbenog govora. Uĉenik ideje ne uspijeva uvijek izloţiti logiĉki. Povremeno nedostaje i argumentacije. Povremeno pokazuje i površnost u uoĉavanju. Treba pomoć. DOVOLJAN – uĉenik pokazuje slabo poznavanje principa kompozicije i elemenata glazbenog govora. Analizi nedostaje argumentacije. Nije izvedena na logiĉan naĉin. Uĉenik ne slijedi i ne razraĊuje ideje u potrebnoj mjeri. NEDOVOLJAN – uĉenik pokazuje nerazumijevanje i nepoznavanje principa kompozicije i elemenata glazbenog govora. Analiza je bez argumentacije i nema logiĉki slijed. Uĉenik je vrlo površan.

9. Dodatna nastava iz glazbene umjetnosti

CILJEVI AKTIVNOSTI: obraditi sadrţaje navedene u Ispitnom katalogu za Drţavnu maturu šk. god. 2016./2017. NAMJENA AKTIVNOSTI: priprema uĉenika za polaganje ispita iz Glazbene umjetnosti na Drţavnoj maturi šk. god. 2016./2017. NOSITELJI AKTIVNOSTI: uĉenici 4. razreda koji su prijavili ispit iz Glazbene umjetnosti na Drţavnoj maturi šk. god. 2016./2017. i profesor glazbene umjetnosti REALIZACIJA AKTIVNOSTI: ponavljanje i utvrĊivanje nastavnih sadrţaja iz Ispitnog kataloga i rad na testovima Drţavne mature VREMENIK AKTIVNOSTI: jedan sat tjedno ili po dogovoru s uĉenicima – godišnja norma je 35 sati

Aktiv glazbene umjetnosti:Jelena Vlašić Jadranko Matulić



KURIKULUM ZA LIKOVNU UMJETNOST 1. Znaĉajke predmeta

Likovna umjetnost je nastavni predmet koji ĉini redovnu nastavu i sastavni je dio umjetniĉkog podruĉja. Spoznavanjem povijesnog razvoja likovnih umjetnosti, predmet pridonosi oblikovanju osobnih te društvenih i kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnog i društvenog, nacionalnog i europskog kulturnog identiteta te stjecanju univerzalnih humanistiĉkih vrjednota kao i poštivanju razlika meĊu ljudima i kulturama. Likovna umjetnost takoĊer senzibilizira uĉenika za kulturu i kulturna dogaĊanja u široj društvenoj zajednici kao i za razumijevanje i oĉuvanje kulturne baštine.


Likovna umjetnost omogućuje povezivanje sa svim ostalim odgojno – obrazovnim podruĉjima što pridonosi integriranju uĉeniĉkih znanja u šire društvene i kulturne vrijednosne sustave i svjetonazore. To se ponajviše odnosi na povijest, knjiţevnost i glazbenu umjetnost, ali i na latinski i općenito strane jezike (s njihovom poviješću, knjiţevnošću i kulturom), na matematiku (osobito arhitekturu, proporcije i projektiranje), na fiziku (konstrukcije), kemiju (tehnike i materijale likovnih umjetnosti, ugroţenost i zaštitu spomenika), na geografiju (strane kulture i svjetsku umjetniĉku baštinu) pa sve do tjelesne kulture (koja u najvećem broju disciplina ima podrijetlo u antiĉkoj civilizaciji).


- razvijati zanimanje, estetsko iskustvo i osjetljivost te kritiĉnost za likovnu umjetnost i

izraţavanje

- razvijati uĉenikove mogućnosti da doţive umjetniĉka djela i time obogate svoj

emotivni ţivot

- upoznati uĉenike s najvaţnijim djelima nacionalne, europske i svjetske likovne

baštine

- razvijati pozitivan odnos prema nacionalnoj kulturi i kulturama drugih naroda, prema

kulturnoj i prirodnoj baštini te univerzalnim humanistiĉkim vrijednostima

- upoznati i vrjednovati umjetniĉka djela razliĉitih stilskih razdoblja

- steći osnove pismenosti u likovnoj umjetnosti

- razviti komunikacijske vještine putem umjetniĉkog izraza

- razvijati potrebe kod uĉenika da na putovanjima u zemlji i inozemstvu upoznaju

kulturno – povijesne spomenike te posjećuju muzeje i galerije

- razvijati navike kod uĉenika da sudjeluju u suvremenim likovnim zbivanjima

(posjećuju izloţbe, upoznaju se s novim arhitektonskim ostvarenjima i aktualnim

problemima urbanizma)


Prvi razred: osnove likovnih umjetnosti (slikarstva, kiparstva, arhitekture i urbanizma), fotografije i filma Drugi, treći i ĉetvrti razred: povijesni pregled likovne umjetnosti kroz stilove i razdoblja od njenih poĉetaka do suvremenih pojava i našeg sudjelovanja u likovnoj zbilji


- analizom umjetniĉkih djela spoznati povijesni razvoj likovne umjetnosti, njihovu etiĉku

i estetsku vrijednost

- razlikovati znaĉajke stilskih razdoblja i prepoznati ih na likovnim djelima



- upoznati najznaĉajnija djela nacionalne, europske i svjetske likovne baštine

- ovladati likovnim jezikom i primjenjivati ga u samostalnoj analizi likovnog djela

- razvijati interes za sve grane likovne umjetnosti

- razvijati kreativan pristup likovnom djelu

- razvijati stav o potrebi zaštite spomenika i ĉuvanju okoliša

- vjeţbanjem razvijati vještine likovnog izraţavanja

- razvijati naviku sudjelovanja u suvremenim likovnim dogaĊanjima

6. Metode rada

Osnovna metoda rada u nastavi likovne umjetnosti temelji se na vizualnom kontaktu s likovnim djelom kako bi se uĉenicima omogućio doţivljaj umjetniĉkog djela.

- razgovor i usmeno izlaganje obavezno uz projekciju likovnog djela → vizualnim

kontaktom uĉenika s likovnim djelom tumaĉe se elementi vizualnog jezika, izraţajna

sredstva likovnog govora, osvješćuje se smisao djela te umjetnost općenito

- upotreba raĉunala i LCD projektora kao neizostavnog nastavnog pomagala pomoću

kojeg se projiciraju likovna djela

7. Ishodi uĉenja: znanja, sposobnosti i teme

- uoĉiti, opisati i usporediti likovne elemente i kompozicijske odnose na poznatim

primjerima umjetniĉkih djela iz podruĉja slikarstva, kiparstva, arhitekture, urbanizma i

dizajna

- razlikovati likovne tehnike i medije na poznatim likovnim djelima

- usporediti materijale i vrste konstrukcija u arhitekturi

- samostalno analizirati likovno – umjetniĉka djela primjenom vizualnog jezika

- uoĉiti, opisati i usporediti obiljeţja razliĉitih umjetniĉkih razdoblja i stilova

- na poznatim likovnim djelima prepoznati karakteristike stilskih razdoblja i stilova te

njihovu povijesnu i društvenu uvjetovanost

- navesti estetske vrijednosti likovno – umjetniĉkih djela i dizajnerskih ostvarenja

- usvojiti trajan pozitivan stav o likovnoj umjetnosti i dizajnu te kulturnoj baštini na

zaviĉajnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini

- razviti stav o potrebi zaštite spomenika i oĉuvanju okoliša kao i naviku sudjelovanja u

suvremenim likovnim dogaĊanjima

8. Elementi i kriterij ocjenjivanja

Elementi ocjenjivanja iz likovne umjetnosti ukljuĉuju tri komponente: 1. ZNANJE

2. ANALIZA LIKOVNOG DJELA

3. AKTIVNOST

Znanje podrazumijeva poznavanje i razumijevanje nastavnih sadrţaja što se provjerava usmenim ili pisanim provjerama obavezno u vizualnom kontaktu s umjetniĉkim djelom. Uĉenik interpretira likovno djelo, predstavlja autora, stil, razdoblje, prepoznaje pojmove i njihovo znaĉenje. Analiza likovnog djela podrazumijeva usmenu ili pisanu rašĉlambu likovnog djela kojom se provjerava likovno snalaţenje pred vizualnim pojavama – tumaĉenje tlocrta, odnos tereta i



nosaĉa – konstruktivni elementi, analiza kompozicije, upotrebu i odnos boja, odnos mase i prostora i sl. Aktivnost podrazumijeva uĉenikov odnos prema radu i odgojnim vrijednostima, zalaganje na nastavnom satu, sudjelovanje u usvajanju nastavnih sadrţaja te redovitost u izvršavanju obaveza. KRITERIJ OCJENJIVANJA

OCJENA ZNANJE ANALIZA LIKOVNOG DJELA

AKTIVNOST

odliĉan (5) -Uĉenik je potpuno ovladao gradivom -Vješto i samostalno prepoznaje, objašnjava, primjenjuje, povezuje, pojašnjava, razlikuje pojmove vizualnog jezika -Vješto i samostalno prepoznaje, imenuje, objašnjava, primjenjuje, povezuje, razlikuje, pojašnjava, usporeĊuje, analizira stilske karakteristike pojedinog razdoblja ili stila -Vješto i samostalno prepoznaje, imenuje, usporeĊuje likovne primjera i autore, te povezuje likovne primjere i autore s razdobljima i stilovima -Vješto i samostalno prepoznaje, objašnjava, interpretira, odreĊuje, usporeĊuje, povezuje, pojašnjava povijesne i društvene aspekte nastanka odreĊenog stila Jasno daje i argumentira odgovore, dobro povezuje nastavne jedinice, vješto razlikuje bitno od nebitnoga, prepoznaje i izdvaja kljuĉne pojmove i probleme

-Uĉenik samostalno i vješto prepoznaje , objašnjava, interpretira, primjenjuje i analizira elemente likovnog jezika i principe kompozicije prilikom analize djela. -Analiza je logiĉka, argumentirana, detaljna i originalna -Samostalno grafiĉki prikazuje temu, tehniku, elemente forme, elemente oblikovanja i kompozicijske elemente -Uĉenik samostalno opisuje, tumaĉi, svrstava i usporeĊuje djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika te prema stilskim karakteristikama -uĉenik uoĉava, promišlja i rješava probleme vezane uz nastavne sadrţaje, sposoban je sagledavati problem iz razliĉitih pozicija, dati vlastitu prosudbu i kritiĉki osvrt na ponuĊena rješenja, te jasno obrazloţiti svoje tvrdnje usvojeno znanje i principe analize vješto primjenjuje i na nove primjere

-na nastavi aktivan, diskutira, postavlja pitanja na zadanu temu, istraţivaĉki raspoloţen, donosi materijale vezane uz nastavne sadrţaje

vrlo dobar (4)

-uĉenik samostalno prepoznaje, objašnjava i primjenjuje pojmove vizualnog jezika. Uz manju pomoć nastavnika povezuje, pojašnjava, razlikuje pojmove vizualnog jezika -uĉenik samostalno i

-Uĉenik samostalno i vješto prepoznaje , objašnjava i interpretira elemente likovnog jezika i principe kompozicije prilikom analize djela. Uz manje greške primjenjuje elemente likovnog jezika, a uz manju pomoć

-savjesno, temeljito i odgovorno obavlja svoje obveze -većinom aktivan i zainteresiran na nastavi. O većem broju tema razgovara i sudjeluje u diskusijama



vješto prepoznaje, imenuje, objašnjava i primjenjuje stilske karakteristike pojedinog razdoblja ili stila. Uz manju pomoć nastavnika povezuje, razlikuje, usporeĊuje i analizira stilske karakteristike pojedinog razdoblja ili stila. -Uĉenik samostalno prepoznaje i imenuje djela i autore, ali mu je potrebna manja pomoć prilikom usporedbe primjera ili autora te povezivanju likovnog primjera ili autora s razdobljem ili stilom -Uĉenik samostalno prepoznaje , odreĊuje, objašnjava, interpretira, odreĊuje povijesni i društveni aspekt nastanka odreĊenog stila, ali usporedbu, povezivanje i pojašnjenje povijesnih i društvenih aspekata nastanka odreĊenog stila izvodi uz manju pomoć nastavnika -Uĉenik je jasan i rijetko griješi u davanju i argumentiranju odgovora. Struktura i organizacija odgovora pokazuje da razlikuje bitno od nebitnoga -U manjoj mjeri potrebna je pomoć nastavnika -Povezuje novosteĉeno znanje s već steĉenim

nastavnika analizira principe kompozicije -Analiza je logiĉka i većinom argumentirana, ali manje detaljna. Analiza je kompleksna, ali manje originalna. Za detaljniju analizu potrebna su potpitanja nastavnika -Uz manje greške uspijeva grafiĉki prikazati temu, tehniku, elemente forme, elemente oblikovanja i kompozicijske elemente -Uĉenik samostalno opisuje i tumaĉi djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika. Uz manje pogreške uspijeva svrstati ili usporediti djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika te prema stilskim karakteristikama -U manjoj mjeri potrebna pomoć nastavnika

dobar (3) - uĉenik solidno prepoznaje pojmove vizualnog jezika, uz manju pomoć nastavnika primjenjuje pojmove vizualnog jezika, ali nije potpuno samostalan i treba pomoć prilikom povezivanja, pojašnjenja i razlikovanja pojmova vizualnog jezika -uĉenik solidno

-Uĉenik solidno prepoznaje , objašnjava i interpretira elemente likovnog jezika i principe kompozicije prilikom analize djela. Uz manju pomoć nastavnika primjenjuje elemente likovnog jezika i principe kompozicije -U analizi je potrebna pomoć nastavnika,

-o temama o likovnoj umjetnosti razgovara malo i samo na poticaj nastavnika -korektno ispunjava obveze, u zadanom roku, ali bez naroĉitog poleta. Slabija aktivnost u diskusijama



prepoznaje, imenuje stilske karakteristike pojedinih razdoblja ili stilova, ali nije potpuno samostalan u objašnjavanju, odreĊivanju stilskih karakteristika pojedinih razdoblja ili stilova, a veću pomoć nastavnika treba u povezivanju, razlikovanju, pojašnjenju te usporedbi i analizi stilskih karakteristika pojedinih razdoblja ili stilova -uĉenik solidno prepoznaje i imenuje djela i uz manje pogreške imenuje autore djela, ali treba pomoć nastavnika kod usporedbe likovnih primjera ili autora te povezivanje likovnih primjera ili autora s razdobljima i stilovima -uĉenik solidno prepoznaje i odreĊuje povijesne i društvene aspekte nastanka odreĊenog stila, uz malu pomoć nastavnika objašnjava, interpretira, odreĊuje društvene aspekte nastanka odreĊenog stila, a uz veću pomoć nastavnika usporeĊuje, povezuje i pojašnjava povijesne i društvene aspekte nastanka odreĊenog stila -ponekad povezuje novosteĉeno znanje s već steĉenim -nije siguran u razlikovanju bitnog i nebitnog -u manjem dijelu prezentacije znanja sluţi se natuknicama

analiza ima više opisnosti od analize, a i povremeno mu nedostaje argumentacije i logiĉkog slijeda -Uspijeva većinom i uz pomoć nastavnika grafiĉki prikazati temu, tehniku, elemente forme, elemente oblikovanja i kompozicijske elemente -Uspijeva s manjim greškama opisati i tumaĉiti djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika, ali samo uz pomoć nastavnika uspijeva svrstati ili usporediti djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika te prema stilskim karakteristikama -U manjem dijelu se sluţi natuknicama i povremeno pokazuje površnost



dovoljan (2)

-uĉenik prepoznaje temeljne pojmove vizualnog jezika, ali samo minimalno i uz pomoć nastavnika moţe objasniti i primijeniti temeljne pojmove vizualnog jezika -prepoznaje i imenuje većinu stilskih karakteristika pojedinih razdoblja ili stila, ali minimalno i uz veću pomoć nastavnika moţe odrediti, objasniti i pojasniti stilske karakteristike pojedinih razdoblja ili stila -prepoznaje većinu likovnih primjera, ali ĉesto griješi u navoĊenju imena autora. Niti uz pomoć nastavnika ne moţe povezati likovne primjere i autora s razdobljem i stilom -djelomiĉno prepoznavanje povijesnog i društvenog aspekta nastanka odreĊenog stila. Bez veće pomoći nastavnika, ne moţe objasniti i interpretirati povijesne i društvene aspekte nastanka odreĊenog stila -treba stalnu pomoć nastavnika, u odgovorima na osnove gradiva pravi mnoštvo pogrešaka i propusta. U većem dijelu prezentacije gradiva sluţi se natuknicama

-Uĉenik većinom prepoznaje temeljne elemente likovnog jezika i kompozicije, ali samo minimalno i uz pomoć nastavnika uspijeva objasniti i interpretirati elemente likovnog jezika i kompozicije -Analiza se svodi na površan opis, nedostaje argumentacije, a i opis je uz pomoć nastavnika -Uspijeva djelomiĉno i uz veću pomoć nastavnika grafiĉki prikazati temu, tehniku, elemente forme, elemente oblikovanja i kompozicijske elemente -Uspijeva sa ĉestim greškama opisati djela djelo prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika, ali niti uz pomoć nastavnika ne uspijeva tumaĉiti, svrstati ili usporediti djela prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika te prema stilskim karakteristikama -Pravi jako puno pogrešaka i propusta te se sluţi više natuknicama

-ĉesto izbjegava nastavu -pokazuje minimalan interes i zalaganje na nastavi i to samo na izriĉit poticaj nastavnika -zadane zadatke morao bi puno savjesnije i odgovornije obavljati

nedovoljan (1)

-uĉenik nije ovladao gradivom. -Ne prepoznaje većinu pojmova vizualnog jezika, ne prepoznaje većinu stilskih karakteristika pojedinog razdoblja ili stila -ne prepoznaje i ne zna imenovati većinu likovnih

-Uĉenik većinom ne prepoznaje, ne uspijeva objasniti i ne zna interpretirati elemente likovnog jezika i principa kompozicije prilikom analize djela -Analiza se više svodi na površan opis koji većinom nije prihvatljiv

-nemaran je na satu, ne pokazuje ni minimalan interes i zalaganje na nastavi -zadane zadatke ne ispunjava -ne izvršava zadatke u zadanom roku -nikada ili rijetko odlazi na izloţbe



primjera i autora, te u većini sluĉajeva ne prepoznaje njihov stil ili razdoblje kojem pripadaju. -Analizu stila ne izvodi ni uz pomoć nastavnika -Minimalno prepoznaje povijesne i društvene aspekte nastanka odreĊenog stila

-Ne uspijeva analizirati djelo ni uz pomoć nastavnika. Nema argumentacije niti logiĉnog slijeda -Uspijeva uz pomoć nastavnika minimalno grafiĉki prikazati temu, tehniku, elemente forme, elemente oblikovanja i kompozicijske elemente -Niti uz pomoć nastavnika ne moţe većinom toĉno opisati i tumaĉiti djelo prema kompozicijskim elementima, elementima likovnog jezika te prema stilskim karakteristikama

9. Izvannastavne aktivnosti iz likovne umjetnosti

a) ŢUPANIJSKA SMOTRA LIKOVNIH RADOVA SREDNJIH ŠKOLA „ART DIZAJN“

CILJEVI AKTIVNOSTI: sudjelovanje uĉenika na ţupanijskoj smotri radova srednjih škola Art Dizajn NAMJENA AKTIVNOSTI: poticanje uĉenika na kreativnost i likovno stvaralaštvo NOSITELJI AKTIVNOSTI: uĉenici s izraţenim talentom za likovno izraţavanje i profesor likovne umjetnosti REALIZACIJA AKTIVNOSTI: rad na zadanu temu sa slobodnim odabirom likovne tehnike VREMENIK AKTIVNOSTI: prema vremeniku odrţavanja izloţbe

b) PROJEKT „DESET ŠKOLA – DESET UMJETNIKA“

CILJEVI AKTIVNOSTI: sudjelovanje uĉenika u muzejsko – edukativnom projektu Moderne galerije u Zagrebu NAMJENA AKTIVNOSTI: uĉenici proširuju svoja znanja i razvijaju novi odnos prema kulturi i umjetnosti, a osmišljavanje likovnih radionica ih potiĉe na kreativnost NOSITELJI AKTIVNOSTI: uĉenici i profesor likovne umjetnosti REALIZACIJA AKTIVNOSTI: u suradnji i dogovoru s Modernom galerijom, odabire se tema koju uĉenici obrade i prezentiraju putem PP prezentacije i osmišljavaju likovnu radionicu VREMENIK AKTIVNOSTI: studeni, 2016. u Modernoj galeriji u Zagrebu Aktiv likovne umjetnosti: Ivanka Radulić, prof. Svjetlana Pera, prof.



KRITERIJ OCJENJIVANJA IZ NASTAVNOG PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

10.8. Tjelesno i zdravstveno podruĉje

Tjelesna i zdravstvena kultura, kao sastavni dio tjelesnog i zdravstvenog odgojno –

obrazovnog podruĉja, trajan je, te planski i sustavni proces djelovanja koji razliĉitim nastavnim sadrţajima izgraĊuje i svestrano razvija uĉenika, utjeĉe na transformaciju njegovih antropometrijskih dimenzija, formiranje motoriĉkih znanja, usavršavanje motoriĉkih sposobnosti, poboljšanje funkcionalnih sposobnosti, formiranje pozitivnih crta liĉnosti, te na razvijanje svijesti o potrebi svakodnevnog tjelesnog vjeţbanja s ciljem oĉuvanja i unaprjeĊenja vlastitog zdravlja. Nastava se izvodi dva sata tjedno u općoj i jeziĉnoj gimnaziji, 35 tjedana, a realizira se u športskoj dvorani na Ravnicama.

ELEMENTI OCJENJIVANJA:

- Ocjenjivanje motoriĉkih znanja(praktiĉno i teoretsko)

- Ocjenjivanje motoriĉkih dostignuća (motoriĉki testovi)

- Provjeravanje motoriĉkih sposobnosti (snaga, fleksibilnost)

- Provjera aerobnih sposobnosti (trĉanje 3min-ţ, 6min-m)

- Ocjenjivanje odgojnih zadataka (ponašanje, zalaganje, redovito pohaĊanje

nastave, zdravstveno – higijenske navike i izvannastavne aktivnosti)

KRITERIJ OCJENJIVANJA ZA SPORTSKE IGRE: 5 – uĉenik izvede cijelo gibanje tehniĉki ispravno, lako i brzo, u skladu s pravilima sportske igre 4 – uĉenik izvede cijelo gibanje tehniĉki ispravno, u skladu s pravilima sportske igre, s nekoliko manjih pogrešaka u manjem dijelu izvedbe 3 – uĉenik izvede cijelo gibanje u skladu s pravilima sportske igre, s većim nepravilnostima 2 – uĉenik izvede cijelo gibanje u skladu s pravilima, s većim nedostacima u većem dijelu gibanja 1 – uĉenik izvede gibanje suprotno pravilima sportske igre KRITERIJ KOD ZAKLJUĈNE OCJENE: - r e d o v i t o s t p o h a Ċ a n j a n a s t a v e!



aktivnost,program i/ili projekt

ŠPORTSKI KLUB

ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta

- Ukljuĉiti što veći broj uĉenika u školska športska natjecanja

namjena aktivnosti, programa i/ili projekta

Sudjelovanje ŠŠK “V. Nazor” u što većem broju disciplina i kategorija (m/ţ) ţupanijskog natjecanja ŠŠK SŠ Zadarske ţupanije

nositelji aktivnosti,

programa i/ili projekta i njihova odgovornost

Prof. TZK: Jadranka Duvanĉić i Loris Vidaković

naĉin realizacije

aktivnosti,programa i/ili projekta

- Priprema školskih športskih ekipa tijekom godine za sudjelovanje na ţupanijskim natjecanjima.

vremenik aktivnosti,

programa i/ili projekta

- Sredinom listopada 2016. – do travnja 2017.



naĉin vrednovanja, i naĉin

korištenja rezultata vrednovanja

- Promocija škole sportskim uspjesima naših uĉenika

- Uspjesi uĉenika koji im mogu osobno koristiti u budućnosti (ostvareni rezultati na ţupanijskim, regionalnim ili Drţavnom natjecanju upisuju se u maticu uĉenika, te se za to dobivaju i dodatni bodovi za npr. Upis, stipendiju, dom i sl.)

detaljan troškovnik aktivnosti,programa i/ili

projekta

a) Nabavka sportskih rekvizita (lopte: košarka, nogomet, rukomet, odbojka)

b) Ostala sportska oprema – dresovi c) Troškovi prijevoza na poluzavršna (regionalna)

natjecanja (ako se ekipe plasiraju)

TROŠKOVNIK: 1. Lopte (3 O, 1K, 3 N, 1R) = 2.200,00kn 2. Reketi za stolni tenis 6kom. + loptice 800,00kn 3. Sportska oprema za voditelje 2.500,00kn -

3.000,00kn 4. 1 garnitura dresova – ako se neka ekipa plasira

na viši rang natjecanja ----------------------------- 5.000,00 – 5.500,00kn



ŠKOLSKI ŠPORTSKI KLUB GIMNAZIJE VLADIMIRA NAZORA «V. NAZOR» PLAN RADA ZA ŠK.G. 2016./17. Priprema školskih ekipa za ţupanijska natjecanja u slijedećim disciplinama i kategorijama:

a) mali nogomet (m/ţ) b) košarka (m) c) odbojka (m/ţ) d) rukomet (m/ţ) e) stolni tenis (m) f) atletika (m) g) kros (m/ţ) h) ples s uĉenicima završnih razreda

Treninzi s ekipama organizirati će se neposredno pred poĉetak natjecanja – sukladno Vremeniku natjecanja ŠŠK SŠ (poĉetak listopada 2016. – oţujak 2017.) Škola je osigurala termine u velikoj dvorani ŠC Ravnice, te potrebne rekvizite za pripremu ekipa. CILJ:

- ukljuĉiti što veći broj uĉenika u ŠŠK - ostvariti što bolji uspjeh na ţupanijskim natjecanjima, kako bi se stekli uvjeti za

sudjelovanje školskih ekipa na višoj razini natjecanja (poluzavršna natjecanja skupine «Jug»)

- pokušati ostvariti odlazak makar jedne školske ekipe na završno – Drţavno natjecanje ŠŠK SŠ, te ostvariti što bolji plasman

NASTAVNICI: Jadranka Duvanĉić, savjetnik; Loris Vidaković, prof.



NASTAVNI KURIKULUM VJERONAUKA U SREDNJOJ ŠKOLI

1. Znaĉajke predmeta:

vjeronauk je sastavni dio društveno – humanistiĉkih predmeta koji ţeli pridonijeti razvoju mladog ĉovjeka kao samostalne, zrele i odgovorne osobe koja će razumjeti, kritiĉki promišljati o suvremenom svijetu i ĉovjeku te zauzeto sudjelovati u izgradnji boljeg i pravednijeg društva

predmet odgaja uĉenike za vrjednovanje i oĉuvanje ĉovjekovog dostojanstva, njegovog nacionalnog identiteta, prirodne, kulturne, povijesne, materijalne i duhovne baštine utemeljene na kršćanskoj civilizaciji koja tvori etiĉki temelj Europe i Republike Hrvatske

2. Cilj i svrha predmeta:

cjeloviti odgoj i promaknuće ljudske osobe kao pojedinca i kao ĉlana društvene zajednice (emocionalno, socijalno, moralno i vjersko sazrijevanje)

objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ţivotnim iskustvom, upoznati i doţivjeti katoliĉku vjeru, steći znanje i razumijevanje njezinih temelja, odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, povijesnog hoda i utjecaja na društvo

prepoznati doprinos katoliĉke vjere općeljudskim vrednotaa

uoĉiti i obrazloţiti specifiĉnosti katoliĉke vjere

kroz dijalog s vjerskim sadrţajima, vrjednotama i stavovima postati humanije osobe

razviti vlastite duhovne sposobnosti, etiĉko – moralnu svijest i savjest i moralne vrijednosti po kojima mogu ostvariti miran, radostan i plodan ţivot u ljudskoj i crkvenoj zajednici

izgraditi kritiĉki odnos prema ţivotu i svijetu

poštivati i stupati u iskren dijalog s razliĉitim religijama i svjetonazorima, poštujući njihova uvjerenja, stavove, tradiciju

upoznati razliĉite oblike religioznog govora i kršćanskog naĉina izraţavanja, Bibliju, glavne dokumente Crkve

3. Naĉelo predmeta:

vjernost Bogu i vjernost ĉovjeku (korelacija teoloških i antropoloških zahtjeva) 4. Sadrţaji:

osoba Isusa Krista u otajstvu Presvetoga Trojstva

povijest spasenja, Kristovo otkupiteljsko djelo

Biblija

Religije svijeta

Prirodoznanstvena otkrića i odnos vjere i prirodnih znanosti

nauk i tradicija Katoliĉke crkve (povijesni, kulturalni i umjetniĉki izriĉaji kroz povijest)

kršćanska etika i moral

moralni ţivot utemeljen na Zapovijedima ljubavi i na 10 Boţjih zapovijedi ( ĉovjek, osoba, savjest, dobro, zlo, ljubav, kreposti, spolni moral, ţivot, zaštita ţivota, povrede ţivota, dostojanstvo, bolest, patnja, smrt, istina…)

vjera – nevjera, religioznost – duhovnost, Boţja opstojnost i prisutnost, sveci i svjedoci vjere, rad, pravda, solidarnost, mir, znanje, zajedništvo, napredak, budućnost…)

5. Ciljevi i zadaće uĉenja podrazumijevaju stjecanje religioznih sposobnosti:

razumijevanje ĉovjeka kao religioznog bića i otvorenost za religiozno tumaĉenje stvarnosti

sposobnost cjelovita pristupa religioznoj, religijskoj i vjerskoj stvarnosti



posvješćivanje vlastite religioznosti i vjere i sposobnost njezina izraţavanja na osobnoj i zajedniĉkoj razini

upoznavanje kršćanstva, osobito katoliĉke vjere, nositeljice povijesti i kulture hrvatskog naroda te drugih naroda na ovim prostorima, te njezinu nezamjenjivu ulogu u suvremenom društvu

poznavanje sadrţaja kršćanske vjere kao orijentacije u vlastitom tumaĉenju svijeta

prepoznavanje kršćanstva kao autentiĉnog odgovora na pitanje ţivotnoga smisla, usmjeravanja i oblikovanja ţivota

poznavanje religioznog govora i sposobnost komunikacije vjere

upoznavanje s drugim religijama, konfesijama i svjetonazorima, promicanje ekumenskog zajedništva, te usvajanja stava tolerancije, dijaloga i suradnje s drugima i drugaĉijima

6. Korelacija:

prepoznati i naći odgovore na vaţna ţivotna pitanja iz podruĉja ljudskog znanja i kulture što ih obraĊuju i drugi školski predmeti

graditi mostove prema drugim nastavnim predmetima i njihovim sadrţajima (knjiţevnost, povijest, etika, filozofija, likovna i glazbena umjetnost, psihologija, sociologija, zemljopis, biologija, fizika, matematika)

7. Metode rada:

razgovor, vezani razgovor, diskusija, usmeno izlaganje, pripovijedanje, kritiĉko prosuĊivanje

interpretativno ĉitanje i analiza, knjiţevno – umjetniĉkih tekstova i novinskih ĉlanaka, crkvenih dokumenata, meditativno ĉitanje i govorenje molitvenih tekstova

promatranje fotografija, ilustracija, zemljovida

slušanje instrumentalnih i vokalnih izvedbi

dramatizacija biblijskih tekstova, igre asocijacija, konfliktno igranje uloga

pisanje eseja, sastava, referata, intervjua, dijaloga, novinskog izvješća, anketiranje

grafiĉko oblikovanje, izrada mentalnih mapa, plakata, shematsko prikazivanje, tabelarno prikazivanje

prikupljanje slikovnog i pisanog materijala i podataka 8. Ishodi uĉenja: Prvo godište

uoĉiti put prema stvaranju vlastitog identiteta i svijeta

uvoĊenje u religioznu dimenziju postojanja koja ukljuĉuje znanstveni pristup svijetu

upoznavanje prirodnih i objavljenih religija, upoznavanje kršćanske vjere

odgoj za odgovornu kritiĉnost

otkrivati posebnost biblijske Objave i Isusa Krista u konkretnoj povijesti

širiti egzistencijalno – religiozne vidike

biti zauzeti graditelji vlastitog ţivota na temelju osobnog suoĉenja i susreta s Isusom Kristom koji je alfa i omega, poĉetak i svršetak cjelokupne stvarnosti

Drugo godište

u osjetljivoj dobi adolescencije i nerijetkim sukobima s autoritetom na površinu izvire duboka ĉeţnja da se progovori o formiranju vlastite osobnosti (prijateljstvu, ljubavi, obitelji, pravim vrijednostima i opasnostima u kontekstu kritiĉkog suoĉavanja sa stvarnošću i traganja za osobnim identitetom), ali i o ulozi Crkve u razvoju kulture, znanosti i civilizacije na hrvatskim i europskim prostorima te o konkretnom ţivotu s Crkvom i u Crkvi

Treće godište



ţeli uputiti mladu osobu na stvaranje etiĉko – moralne svijesti i savjesti (skladan odnos teorije i djelovanja) po uzoru na Isusa Krista i Boţji zakon koji je od velike pomoći u procesu stvaranja uravnoteţene i cjelovite ljudske osobnosti jer potiĉe na savjesnost i odgovornost pred Bogom u dosljednosti prema sebi i drugima. Stoga se u trećem godištu osobito vrednuju dostojanstvo ţivota i osobe, obitelji i braka, dobara i istine u svjetlu boţanske Objave

Ĉetvrto godište

uĉenici se nalaze u završnoj fazi mladenaštva i zaokruţuju vlastiti pogled na svijet, stoga se dublje, potpunije i kritiĉnije tematizira pitanje Boga i kršćanske vjere u suvremenom svijetu kako bi se naglasila specifiĉnost biblijske slike i iskustva Boga, govori se o vjeri u posljednje stvari, istiĉe kršćanski stav prema podruĉju ljudskog rada i stvaralaštva te izazovima znanstveno – tehniĉkog i tehnološkog napretka. Namjera je pomoći uĉenicima u prepoznavanju osobnog poziva i mogućnosti ukljuĉenja u društvo vlastitim radom.

9. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje obuhvaća sva podruĉja ciljeva tj. odgojno –

obrazovnih postignuća: kognitivno, afektivno i operativno. Ocjenjivanje vjeronauĉnih postignuća jedan je od redovitih i najvaţnijih naĉina

vrednovanja. Ostvaruje se: na kraju nastavne jedinice, na kraju nastavne cjeline, tijekom i na kraju školske godine.

Ocjenjivanje se moţe ostvariti općom ocjenom, po pojedinim vidovima uĉenja, opisnom ocjenom i brojĉanom ocjenom.

U pogledu vrednovanja školskog vjeronauka postavljaju se tri pitanja: što, zašto i kako vrednovati?

Što vrednovati? Prema planu i programu katoliĉkog školskog vjeronauka navode se ĉetiri elementa vrednovanja: znanje, zalaganje, stvaralaĉko izraţavanje i kultura meĊusobnog komuniciranja. ZNANJE je usvojenost programskih sadrţaja na spoznajnoj (kognitivnoj), doţivljajnoj (afektivnoj) i djelatnoj (operativnoj) razini (npr. poznavanje, prikazivanje, tumaĉenje sadrţaja, usporeĊivanje, interpretiranje biblijskih i dr. knjiţevno – umjetniĉkih tekstova). ZALAGANJE je ukljuĉivanje uĉenika u razne oblike rada, motiviranost na satu, marljivost u izvršavanju postavljenih zadataka, inicijativnost koja pokreće nove ideje, ukljuĉenost u izvanškolske aktivnosti (npr. toĉnost i redovitost pohaĊanja nastave, marljivost na satu, nošenje pribora, knjige i biljeţnice, izrada školskih i domaćih radova). STVARALAĈKO IZRAŢAVANJE ukljuĉuje razliĉite oblike izraţavanja: usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, scensko (npr. detaljno i slikovito prepriĉavanje, povezivanje teksta sa ţivotom, scensko izvoĊenje pantomimom, pravilno korištenje prostora, sastavljanje asocijacija i kriţaljki, maštovitost u igri, upotrebljavanje djela likovne umjetnosti, fotogovor). KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA ukljuĉuje finoću, paţnju, poštovanje, iskrenost, slobodu i kreativnost (npr. poštivanje stvari, ideja i stavova, svojih i tuĊih, i onda kada se s njima ne slaţemo, slušanje, lijepo izraţavanje, poštenje, vjernost, briţnost, strpljivost, marljivost i pozornost, prihvaćanje i odgovornost, tj. komunikacijska kompetencija u kvaliteti razgovora i diskusije, nastojanje napuštanja predrasuda i usvajanje pozitivnih stavova, rast u korektnom lijepom ponašanju i odnosu prema drugima, raspoloţivost i spremnost na praštanje i pomirenje, usvajanje svijesti o vaţnosti sebedarja, o zajedniĉkoj odgovornosti za okoliš, za mir u svijetu i druge općeljudske i trajne vrijednosti).



Zašto vrednovati?

Kako bi se uĉenika uĉinilo osjetljivim za religioznu dimenziju ĉovjeka koja nadilazi sve dimenzije ĉovjekova bića

kako bi se uĉenika osposobilo za otvorenost prema transcendenciji i otvorenost prema Bogu

kako bi se uĉenika osposobilo za razumijevanje najdubljeg smisla ţivota i svijeta u svjetlu kršćanske Objave

Kako vrednovati?

Vrednovati znaĉi procijeniti koliko su usvojeni predviĊeni ciljevi s obzirom na spoznajnu, doţivljajnu i djelatnu razinu.

Vrednovanje treba biti raznoliko i kreativno. Moţe biti brojĉano i opisno. Brojĉano vrednovanje se ostvaruje kroz usmenu komunikaciju, vrednovanjem

stvaralaĉkog izraţavanja (npr. kreativno pismeno izraţavanje), vrednovanjem rada u skupini, vrednovanjem i samovrednovanjem zalaganja i kulture meĊusobnog komuniciranja na satu.

Rad i napredak vrednuje vjerouĉitelj, ali i sam uĉenik i uĉenici iz razreda (npr. rad u skupini se moţe vrednovati pojedinaĉno za svaku aktivnost, ali i rezultat skupine kao cjeline).

Kriteriji brojĉanog ocjenjivanja u nastavi vjeronauka po elementima: ZNANJE Odliĉan (5): izvrsna usvojenost nastavnih sadrţaja, izrazita sposobnost u interpretaciji biblijskog i dr. knjiţevno – umjetniĉkih tekstova, izvrsno reproducira, objašnjava, opisuje, logiĉki i s razumijevanjem primjenjuje sadrţaje, povezuje ih s iskustvom Vrlo dobar (4): usvojenost sadrţaja gotovo u potpunosti, pokazuje sposobnosti u interpretaciji tekstova, nastavne sadrţaje lijepo povezuje s iskustvom, u iznošenju graĊe prati logiĉke zakone, iako nedostaje sigurnost u njihovu reproduciranju Dobar (3): usvojenost sadrţaja je na dobroj razini, dobro se snalazi u interpretaciji tekstova, iako je potrebna mala pomoć profesora, povezanost sadrţaja s iskustvom je na dobroj razini, u iznošenju nastavne graĊe nailazi na svojevrsne poteškoće Dovoljan (2): djelomiĉna usvojenost sadrţaja i osnovnih pojmova, u interpretaciji se snalazi jedino uz dodatna pojašnjenja i asistenciju, u iznošenju graĊe nailazi na znatne poteškoće, nedostaje logiĉko razmišljanje i povezivanje, prepoznaje graĊu, ali je slabo reproducira Nedovoljan (1): nije usvojio, ne prepoznaje i ne razlikuje osnovne pojmove, ne snalazi se u interpretaciji tekstova, ne povezuje sadrţaje s iskustvom i ne primjenjuje ih, nailazi na nesavladive poteškoće u iznošenju graĊe ZALAGANJE Odliĉan (5): izrazita aktivnost, motiviranost i interes za rad, iznimno odgovoran i marljiv, savjestan, samostalan i pozitivan u traţenju rezultata i rješenja, izvanredno redovit u izvršavanju radnih obveza, potiĉe i druge Vrlo dobar (4): aktivan i zainteresiran za rad, odgovoran i marljiv, savjestan, redovit u izvršavanju obveza



Dobar (3): djelomiĉan i povremen interes za predmet, na poticaj pokazuje odgovornost u izvršavanju obveza, potrebni ĉešći poticaji i usmjerenje pozornosti na rad i sadrţaje, s vremena na vrijeme zaboravlja pribor ili domaće zadaće Dovoljan (2): rijetko se zalaţe tijekom nastavnog procesa, pasivan, ĉesto zaboravlja potreban pribor ili domaće zadaće, izostaje interes za predmet Nedovoljan (1): ne suraĊuje tijekom nastavnog procesa, ne nosi pribor i nema domaćih zadaća, odbija bilo kakvu suradnju, nije spreman sudjelovati u nastavnom procesu STVARALAĈKO IZRAŢAVANJE Odliĉan (5): pokazuje uspješnost i izvrsnost u kreativnom simboliĉkom izraţavanju, izvrstan u interpretativnom ĉitanju i analizi biblijskih i dr. knjiţevno – umjetniĉkih tekstova, vrlo razvijenih sposobnosti slušanja, maštovit, osjetljiv i otvoren za transcendentno, izrazitih sposobnosti za pismene, usmene i dr. naĉine kreativnog izraţavanja Vrlo dobar (4): vrlo dobro se kreativno i simboliĉki izraţava no nedovoljno upotrebljava svoje talente, interpretativno ĉitanje i analiza tekstova na visokoj razini, pokazuje osjetljivost i otvorenost za transcendentno, vrlo razvijenih sposobnosti za pismene i usmene naĉine kreativnog izraţavanja Dobar (3): u kreativnom i simboliĉkom izraţavanju nailazi na poteškoće, uz pomoć i poticaj dobar u interpretaciji knjiţevno – umjetniĉkih tekstova, potreban stalan poticaj za usmene i pismene naĉine izraţavanja Dovoljan (2): kreativno i simboliĉko izraţavanje je djelomiĉno razvijeno, pokazuje slab interes za takav naĉin rada, interpretativno ĉitanje i analiza je zadovoljavajuća, pokazuje nisku razinu otvorenosti za transcendentno, pri kreativnom izraţavanju (pismenom, usmenom) nailazi na znatne poteškoće Nedovoljan (1): nerazvijeno kreativno i simboliĉko izraţavanje, ne pokazuje ţelju ni volju te odbija svako sudjelovanje u navedenim zadatcima, u interpretaciji i u bilo kojem drugom obliku kreativnog izraţavanja KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA Odliĉan (5): izrazito empatiĉan i otvoren za potrebe drugih, izuzetno se lijepo ponaša i ophodi prema drugima, nauĉeno gradivo integrira u svoju osobnost, uzornim ponašanjem pozitivno djeluje i na druge, svoje mišljenje izraţava korektno i s poštovanjem, ljubazan, paţljiv, uvaţava druge i prihvaća njihovo mišljenje, izrazito komunikativan i tolerantan, otvoren za suradnju Vrlo dobar (4): otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje, korektan u izricanju svoga stava, trudi se njegovati tolerantni stil komuniciranja, uzornog ponašanja na satu Dobar (3): povremeno spreman na suradnju i razgovor, iako nailazi na poteškoće u slušanju drugoga, ĉesto treba poticati na pozitivnu verbalnu komunikaciju Dovoljan (2): nailazi na poteškoće u komunikaciji s drugima, iako pokazuje ţelju za njihovim nadilaţenjem, ĉesto pokazuje nestrpljivost u osluškivanju drugaĉijeg, opreĉnog stava, ima naviku nametanja svojeg mišljenja bez uvaţavanja drugog i drugaĉijeg



Nedovoljan (1): u komunikaciji i ophoĊenju s drugima ĉesto upotrebljava elemente koji nisu u skladu s lijepim ponašanjem te tako narušava tijek nastavnog procesa, neprimjereno se izraţava, nemarno odnosi prema imovini, potiĉe i druge na neprimjerenu komunikaciju

Opisno praćenje uĉenika je sustavno biljeţenje gore navedenih zapaţanja o razvoju interesu, motivaciji, sposobnostima, postignućima u usvajanju sadrţaja, odnosa prema radu i postavljenim zadatcima te odnosa prema odgojnim vrijednostima. To je procjena i opisna ocjena za vladanje uĉenika prema sebi, radu i drugima.

10. Izvannastavne aktivnosti: 1. Vjeronauĉna olimpijada – natjecanje iz vjeronauka 2. Jednodnevne duhovne obnove u Došašću i Korizmi 3. Putovanje u Rim, na Cvjetnicu – Svjetski dan mladih 4. MeĊubiskupijski susret maturanata u korizmi



10.8. Dodatna i dopunska nastava

Plan potreba

Dodatna nastava

priprema uĉenika za natjecanja

Dopunska nastava

pomoć uĉenicima u svladavanju programa

predmet predmet

hrvatski jezik biologija hrvatski j

latinski jezik povijest engleski j.

engleski j. zemljopis matematika

talijanski j . matematika Fizika

njemaĉki j. fizika Kemija

kemija biologija

Ravnatelj škole odredit će u tjednom zaduţenju nastavnike koji će izvoditi dodatnu i dopunsku nastavu te broj sati potrebnih za izvoĊenje nastave. 10.a Ostale aktivnosti Uĉenici će se, ovisno o dinamici izvoĊenja programa, ukljuĉiti u razliĉite kulturne i športske manifestacije i natjecanja, a sve prema procjeni Nastavniĉkog vijeća i ravnatelja 11. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UĈENIĈKIH POSTIGNUĆA Što se vrjednuje i ocjenjuje

Vrjednovanje se temelji na cjelovitu (holistiĉkom) pristupu praćenja i poticanja individualnoga razvoja svakoga uĉenika, a Gimnazija Vladimira Nazora osigurava sustavno pouĉavanje uĉenika, poticanje i unaprjeĊivanje njihova razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima te sustavno praćenje njihova napredovanja. Pritom smo usmjereni na uĉenikovu osobnost i postignuća. Nastojimo uoĉiti i poticati ono u ĉemu uĉenik ima mogućnost uspjeti, a izbjegavaju se one aktivnosti za koje je jasno da uĉenik u njima ne moţe postići zadovoljavajući uspjeh. Školsko ocjenjivanje sadrţava kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uĉenikovih postignuća i zalaganja: prosudbu vrijednosti uĉenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu uĉenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaganje napora; procjenu o uĉenikovu korištenju vlastitim mogućnostima i procjenu uĉenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posvećuje pozornost praćenju razvoja motoriĉkih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu podruĉju. Ocjenjivanje obuhvaća odgovornost i suradnju. Ocjenjivanje ponašanja usmjereno je procjenjivanju uĉenikova odnosa prema drugim osobama, prema okolišu i prema njegovu pridrţavanju pravila.



Stalno praćenje uĉenikova rada i ocjenjivanje potiĉu uĉenika i pridonose razvoju radnih navika. Javnošću ocjene uĉenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Samovrjednovanje Vrjednovanje uĉenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluţiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steĉenim kompetencijama te o vaţnosti stalnoga uĉenja. Istodobno, vrjednovanje uĉenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike o sebi te poticati uĉenike na planiranje svoga rada i samostalno donošenje odluka, što se postiţe upućivanjem uĉenika na analizu i promišljanje o svomu uĉenju i uĉenju drugih radi osposobljenosti za vrjednovanje i samovrjednovanje. Da bi razvili vještine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, uĉenici će biti voĊeni u provjeravanju procesa uĉenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vještina i sposobnosti u uĉenju i radu. To nalaţe stalno uĉiteljevo obavještavanje uĉenika o radu. Uĉenici moraju biti voĊeni i poticani kako bi ocjenjivali svoje uĉenje i uspjeh na razliĉite naĉine i tako razvijali sposobnosti samoocjenjivanja i samovrjednovanja. Školske ocjene Školske ocjene, bez obzira kako su iskazane, sluţe raspoznavanju (dijagnozi), predviĊanju (prognozi) i poticanju (motivaciji). Formativnim ispitivanjem osigurava se dodatni poticaj uĉenju i odreĊuje kakvoća i koliĉina znanja i drugih ishoda uĉenja, nadzire i usmjerava uĉenikovo napredovanje, završno ocjenjuje i vrjednuje uĉinkovitost samog procesa i strategija uĉenja. Praćenje i ocjenjivanje razlikovat će se u skladu sa shvaćanjem uloge ocjene u odnosu na uĉenikov razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike u ulozi ocjene. Svakoj brojci pridruţuje se jedna ili dvije rijeĉi koje pobliţe opisuju znaĉenje brojke. Smisao pridruţivanja pojedine ocjene kakvu rezultatu ili uĉenikovoj aktivnosti jest usklaĊenost s opisima pridruţenima brojci (dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, izvrsno – 5). Ono ĉime je ocjenjivaĉ zadovoljan opisuje se rijeĉju/ocjenom dobro. To znaĉi da je ocjenjivaĉ zadovoljan uĉenikovim postignućem, tj. da je uĉenik napravio ono što se oĉekivalo, odnosno uglavnom sve što je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni predmet, modul ili odreĊenu kompetenciju (socijalnu, uĉiti kako uĉiti i/ili drugu). Tek ako kakav uĉenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmašuje oĉekivanja, to se opisuje rijeĉima/ocjenom vrlo dobro, što bi trebalo znaĉiti da je ispitivaĉ zadovoljan iznad svojih oĉekivanja, odnosno da uĉenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i uloţena napora. Takvi uĉenici na kraju polugodišta ili školske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili školskih ravnatelja. Ako se koji uĉenici posebno istaknu originalnošću i kvalitetom svojega rada, uloţenim naporom i ĉime sliĉnim što se istiĉe u odnosu na ostale, to oznaĉavamo rijeĉima/ocjenom izvrsno ili odlično. Takvih obiĉno nema mnogo pa, prema tome, ni tu rijeĉ/ocjenu ne bi trebalo odveć ĉesto dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju trebalo dati većemu broju uĉenika jer se uz takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga znaĉenja te ocjene. Rijeĉ dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znaĉi da se procjenjuje da uĉenik moţe i treba postići više, odnosno da se od njega oĉekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To takoĊer znaĉi da je uĉenik dostigao postignuće toliko da zadovoljava minimum što je svim uĉenicima poznat kao polazište za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim uĉenicima najviše (maksimum) što mogu dosegnuti. Pri izradi predmetnih kurikuluma, modula ili definiranja odreĊenih kompetencija vaţno je iskazati oĉekivana postignuća uĉenika s jasnim odrednicama na ljestvici školskih ocjena. Na taj će naĉin uĉenici moći imati jasan uvid u svoja postignuća, moći će planirati svoj uĉeniĉki angaţman stalnom provjerom osobnoga napredovanja. Kako vrjednovati uĉenikov rad Uĉitelj/nastavnik u vrjednovanju uĉenikova rada i rezultata osmišljava vrijednosna naĉela (kriterije) i naĉine (strategiju) ocjenjivanja, ukljuĉuje sve uĉenike u procjenjivanje ako je to



moguće te uĉenicima objašnjava vrijednosna naĉela (kriterije) ocjenjivanja. Uĉenici uvijek trebaju znati što se od njih oĉekuje. Primjenjujemo izvorne i vjerodostojne tehnike procjene i samoprocjene (primjerice: razliĉite popise znanja, vještina, sposobnosti, upitnike, predstavljanja radova). Kriteriji za prosudbu razine i dubine uĉeniĉkih postignuća razradit će se nakon odreĊenja uĉeniĉkih postignuća po pojedinim odgojno-obrazovnim podruĉjima, nastavnim predmetima i meĊupredmetnim temama. ZAJEDNIĈKI ELEMENTI I MJERILA OCJENJIVANJA

Za kvalitetnu i uspješnu nastavu veoma su vaţni zajedniĉki elementi i mjerila ocjenjivanja. Bez obzira na razliĉitosti nastavnih predmeta i njihovih komponenata, potrebno je utvrditi minimalnu osnovu zajedniĉkoga postupanja prilikom praćenja i ocjenjivanja uĉenika. Zadatci u odreĊivanju zajedniĉkih elemenata i mjerila ocjenjivanja: - struĉni aktivi će za svoje predmete napraviti i dati prijedlog zajedniĉkih mjerila za ocjenjivanje - prijedlozi se predaju psihologu koji izgraĊuje osnovu zajedniĉkih elemenata i mjerila ocjenjivanja - nastavnici navedena mjerila trebaju ugraditi u svoje izvedbene programe - navedene aktivnosti koordinira ravnatelj, a realiziraju ih predsjednici struĉnih aktiva - aktivnosti moraju biti gotove prije poĉetka nove školske godine ili tijekom prvoga mjeseca nove školske godine STRATEGIJA I KRITERIJI OCJENJIVANJA

Svaki nastavni predmet mora imati elemente ocjenjivanja (prema Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju uĉenika) i detaljno obrazloţene kriterije ocjenjivanja.

Svaki profesor moţe samostalno odrediti strategiju i kriterije ocjenjivanja za svoj nastavi predmet. Uĉenici su iskustvo već stekli i mnoga su im pravila jasna, ali vrlo se ĉesto dogaĊaju nedoumice i nejasnoće koje bismo ţeljeli izbjeći. Za prevladavanje sliĉnih problema potrebno je napismeno objasniti strategiju i kriterije ocjenjivanja i predstaviti ih uĉenicima na poĉetku školske godine. Kada su uĉenicima pisanim putem jasno predstavljeni naĉini, kriteriji, okvirni vremenik i strategija ocjenjivanja, oĉekivani ishodi uĉenja te naĉin zakljuĉivanja ocjena, profesor je zaštićen od neugodnih primjedbi nestruĉnih osoba. OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje uĉenika vrlo je zahtjevan, odgovoran i nadasve kompleksan dio nastavnoga procesa. Ocjenjivanje je završni dio nastavnoga procesa te ono nikad ne smije biti oblik kaţnjavanja uĉenika. Ono uvijek mora biti objektivno, uvijek mora nagraditi uloţeni trud i, što je najvaţnije, ocjenjivanje treba motivirati uĉenika da se potrudi još više.

Vrlo je vaţno napraviti usuglašavanje strategija ocjenjivanja na struĉnim aktivima jer nije prirodno da u školi bude velika razlika u strategijama i kriterijima ocjenjivanja profesora unutar jednoga aktiva. Jedini je pravilan naĉin da isti kriteriji za jedan školski predmet vrijede za sve uĉenike (pod)jednako, bez obzira na individualne razlike meĊu profesorima koje ukljuĉuju njihove stavove o najboljoj strategiji ocjenjivanja.

Uĉenici moraju znati kriterije ocjenjivanja i ako uĉenici ţele znati, uvijek im mora biti objašnjeno zašto su dobili odreĊenu ocjenu.

Uĉenike moramo upoznati sa strategijom i kriterijima ocjenjivanja i jasno im dati do znanja što od njih oĉekujemo od prvoga sata školske godine.



Oblike, elemente i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja odreĊuje profesor samostalno. Budući da je velik broj informacija koje uĉenik o toj temi treba znati, svrsishodno je najvaţnije oblike, elemente i mjerila (strategiju i kriterije) ocjenjivanja uĉenicima predoĉiti u pisanome obliku. Elementi ocjenjivanja

Osnovni elementi ocjenjivanja uĉenika u postupcima provjeravanja jesu: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadrţaja, usmeno i pisano izraţavanje, praktiĉna i kreativna primjena nauĉenoga gradiva, razvijenost vještina, naĉini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadrţaja te napredak u razvoju uĉenikovih ostalih psihofiziĉkih sposobnosti i mogućnosti. Kriteriji ocjenjivanja

Uĉenicima je potrebno dati objašnjenje ocjena i odgovoriti na sljedeća pitanja: Što znaĉi nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odliĉan?

Opisna i brojĉana vrijednost ocjene: ocjenu odliĉan (5) moţe dobiti onaj uĉenik koji je u potpunosti i s razumijevanjem usvojio programske sadrţaje više od 90% te vlada znanjem na razini samostalnoga donošenja kritiĉkih sudova; ocjenu vrlo dobar (4) moţe dobiti onaj uĉenik koji je usvojio programske sadrţaje od 75 – 89%, pokazao reproduktivno znanje te steĉeno znanje ne primjenjuje samostalno nego samo uz pomoć nastavnika; ocjenu dobar (3) moţe dobiti onaj uĉenik koji je usvojio programske sadrţaje od 60 – 74% i pokazao puko reproduktivno znanje; ocjenu dovoljan (2) moţe dobiti onaj uĉenik koji je usvojio programske sadrţaje od 50 – 59% (uglavnom samo temeljne ĉinjenice), a u gradivu se snalazi na razini pukoga prepoznavanja; ocjenu nedovoljan (1) moţe dobiti onaj uĉenik koji nije udovoljio zahtjevima za ocjenu dovoljan (2). Postoci pri pisanim provjerama usvojenosti programskih sadrţaja: 0 – 49 = 1 50 – 59 = 2 60 – 74 = 3 75 – 89 = 4 90 – 100 = 5



Strategija ocjenjivanja Strategija ocjenjivanja svakog profesora odgovara na sljedeća pitanja: Što se ocjenjuje? Kada se ocjenjuje? Koliko ocjena uĉenik moţe oĉekivati? Kako se ocjenjuje? Na poĉetku nastavne godine uĉenicima treba odgovoriti na sljedeća pitanja: Što se ocjenjuje? Što se oĉekuje od uĉenika? Rezultati pouĉavanja bolji su ako uĉenici znaju što se od njih oĉekuje - potrebno je definirati ishode uĉenja. Ishod uĉenja sve je ono što se oĉekuje da uĉenik zna, razumije ili moţe demonstrirati, a to je formulirano od strane nastavnika kao npr. 1. Znanje i razumijevanje na odreĊenome stupnju i podruĉju 2. Sposobnost primjene znanja i razumijevanja (rješavanje problema u novim problemskim situacijama i kompetencije u rješavanju problema temeljenom na znanju) 3. Zakljuĉivanje i rasuĊivanje (sposobnost integracije znanja, svladavanja sloţenosti, tumaĉenje i zakljuĉivanje u stvarnim situacijama) 4. Formuliranje stavova, ideja, problema i rješenja 5. Razvijene vještine uĉenja, nuţne za cjeloţivotno uĉenje

Kada se ocjenjuje? Koliko ocjena uĉenik moţe oĉekivati tijekom nastavne godine? Koliko će puta godišnje usmeno odgovarati?

Koliko će imati pisanih provjera znanja i, okvirno, kada će se pisati provjere znanja? Koliko uĉenik moţe oĉekivati ocjena iz domaćih zadaća, eseja, lektira, kreativnih

radova, samostalnih radova, istraţivaĉkih radova, praktiĉnih radova, pokusa, odgovaranja na zemljovidima, periodnim sustavima elemenata?

Koliko vrijede ocjene iz samostalnih radova pri zakljuĉivanju ocjena? Koliko ocjena uĉenik moţe oĉekivati tijekom nastavne godine iz zalaganja? Kako se

ocjenjuje zalaganje? Koliko vrijede ocjene iz zalaganja pri zakljuĉivanju ocjena? Kako se ocjenjuje?

Ocjenjivanje uĉenikove usvojenosti programskih (obrazovnih) sadrţaja moţe biti: usmenom provjerom i pisanom provjerom.

Ostala ocjenjivanja mogu biti ocjenjivanje samostalnih radova, ocjenjivanje zalaganja, ocjenjivanje vještina i dr. Usmene provjere

Koliko ocjena iz usmenih provjera znanja uĉenik moţe oĉekivati tijekom polugodišta? Odgovara li usmeno po jedan uĉenik svaki sat ili se nakon obraĊenih nekoliko nastavnih jedinica (ili nastavne cjeline) odreĊuje i najavljuje nastavni sat na kojem odgovara više uĉenika? (satovi odgovaranja ili satovi ponavljanja i utvrĊivanja gradiva) Zakljuĉna ocjena iz nastavnoga predmeta izvodi se i objavljuje na zadnjemu nastavnom satu. Pisane provjere

Usvojenost programskih (obrazovnih) sadrţaja pisanim provjerama ima zadani maksimalni broj bodova koji mora biti istaknut na listu s pitanjima. Ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se na satu, nakon provedene analize, u mjesec u kojem je pisana provjera, a najkasnije 7 dana nakon pisanja. Analiza pisane provjere znanja obavezna je. Na satu na koji profesor donosi rezultate pisane provjere znanja prije upisivanja ocjene obavezno je s uĉenicima napraviti analizu i uĉenicima se treba objasniti traţeni odgovor na svako pitanje.



Ostala ocjenjivanja mogu biti ocjenjivanje samostalnih radova, ocjenjivanje zalaganja, ocjenjivanje vještina i dr. Ispravak ocjene

Kada na pisanoj provjeri znanja ima više od 50% nedovoljnih ocjena, svima se treba omogućiti ispravak. Zakljuĉivanje ocjena

Zakljuĉna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetiĉke sredine upisanih ocjena na polugodištu, poglavito ako je uĉenik pokazao napredak u drugom polugodištu. Zakljuĉna ocjena iz nastavnoga predmeta izvodi se i objavljuje na zadnjemu nastavnom satu. Zakljuĉna ocjena se moţe izvoditi aritmetiĉkom sredinom svih ocjena ili formulom ako profesor smatra da elementi ocjenjivanja nemaju jednaku vrijednost kod zakljuĉivanja ocjene. Razliĉite vrijednosti elemenata ocjenjivanja mogu se izraziti formulom za izraĉunavanje zakljuĉne ocjene. Jedan od prijedloga formule za izraĉunavanje zakljuĉne ocjene (za profesore koji imaju potrebu za izraĉunavanjem zakljuĉne ocjene): (UPSx50) + (PZx30) + (zalaganjex20) = zakljuĉna ocjena 100 Bilješke

Profesor je duţan voditi bilješke o uĉeniku u imeniku, a moţe ih voditi i u zasebnim oblicima evidencije (tablice, notesi, biljeţnice ili sl.)

Oĉekuje se da bilješke budu afirmativne te da prate uĉenikovo napredovanje tijekom školske godine, ali i sve druge bilješke sluţe za praćenje uĉenikova napredovanja.

UĈENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

1. Uĉenici s teškoćama

Našu školu u ovoj školskoj godini pohaĊa troje uĉenika koji imaju rješenja. Jedna uĉenica je slabovidna, a dvoje uĉenika imaju cerebralnu paralizu. S ţeljom da se svim uĉenici omogući jednako obrazovanje, škola će u otklanjanju barijera ugraditi lift i rukohvate na stubištu, te sanitarni ĉvor za uĉenike s posebnim potrebama. Kad je u pitanju nastavni proces, organizirana su edukativna predavanja za ĉlanove razrednih vijeća s razliĉitim temama s ciljem sto kvalitetnijeg pristupa nastavnika u realizaciji nastavnog procesa.

2. Talentirani i daroviti uĉenici

Talentirani i daroviti uĉenici uĉe brţe i s dubljim razumijevanjem u odnosu na većinu svojih vršnjaka. Naša gimnazija nudi takvim uĉenicima mogućnosti razvijanja vlastitih potencijala i zadovoljenja specifiĉnih potreba pomoću:

- dodatne nastave iz hrvatskoga jezika, engleskoga jezika, kemije, fizike, matematike, povijesti i geografije

- izborne nastave iz informatike, astronomije, ekologije, njemaĉkoga jezika i povijesti filma

- izvannastavnih aktivnosti: glazbene radionice, dramske grupe, novinarske grupe, likovne radionice, psihološke radionice i školskoga športskog kluba

- sudjelovanja na gradskim, ţupanijskim i drţavnim natjecanjima

Do sada nismo provodili sustavnu identifikaciju darovitih uĉenika, koristeći se i subjektivnima i objektivnim mjerama identifikacije, već smo se primarno koristili subjektivnim mjerama



(mišljenjem nastavnika) te smo poticali tako prepoznate uĉenike da se ukljuĉe u gore navedene aktivnosti. Ubuduće planiramo koristiti se i objektivnim mjerama (npr. testovima sposobnosti) kako bismo identificirali i one darovite uĉenike koji nisu prepoznati od strane nastavnika, a koji trebaju dodatnu podršku kako bi ostvarili svoje potencijale. Planiramo proširiti program rada s darovitim uĉenicima i na redovitu nastavu pomoću individualiziranoga (obogaćenoga i proširenog) kurikuluma.



KALENDAR RADA ZA ŠKOLSKU 2016./ 17. GODINU Nastava poĉinje 5. rujna 2016. godine, a završava 14. lipnja 2017. godine. Nastava za maturalne razredne odjele traje od 5. rujna 2016. do 19. svibnja 2017. Prvo polugodište traje od 5. rujna 2016. do 23. prosinca 2016. Drugo polugodište traje od 12. sijeĉnja 2016. do 114. lipnja 2017. Zimski odmor za uĉenike poĉinje 24. prosinca 2016. godine, a završava 11. sijeĉnja 2017. godine. Proljetni odmor uĉenika poĉinje 13. travnja 2017. godine, a završava 21. travnja 2017. godine. Ljetni odmor uĉenika poĉinje 15. lipnja 2017. BLAGDANI I NENASTAVNI DANI U NASTAVNOJ GODINI

Dan neovisnosti 8. X. 2016. Subota

Neradni dan 31. X. 2016. Ponedjeljak

Svi sveti 1. XI. 2016. Utorak

Dušni dan 2. XI. 2016. Srijeda

Ţupanijsko natjecanje-strani j. 8 ili 15. III 2017. Srijeda

Maturalni ples 27. IV. 2017. Ĉetvrtak

Dan škole 28. IV. 2017. Petak

Tijelovo 15. VI. 2017. Ĉetvrtak

Saţetak kalendara I. II. i III. razredi

Mjesec IX X XI XII I pol.

I II III IV V VI II p. Svega

Tjedan 4 4 4 3 15 3 4 4 2 5 5 23 38

Dana 20 21 22 17 80 14 20 23 13 23 10 103 183

Blagdan 0 0 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1 2

Nenasta. dan

0 1 0 0 1 0 0 1 2 0 0 2 3

Smjena A 10 10 11 7 38 7 10 13 5 10 5 52 90

Smjena B 10 10 10 10 40 7 10 9 6 12 5 48 88

IV. razred

Mjesec IX X XI XII I pol. I II III IV V II p. Svega

Tjedan 4 4 4 3 15 3 4 4 2 3 17 32

Dan 20 21 22 17 80 14 20 23 13 15 84 165

Blagdan 0 0 1 0 1 0 0 0 0 1 1 2

Nenas. dan

0 1 0 0 1 0 0 1 2 0 3 4



Smjena A 10 10 11 7 38 7 10 13 5 5 40 78

Smjena B 10 10 10 10 40 7 10 9 6 9 41 81

Planirane aktivnosti za školsku godinu 2016./17.

Nadnevak

Dan Aktivnosti Org. nast.

5. rujna Ponedjeljak Poĉetak školske godine 2016./17. Nasta. skraćena

5 – 9. rujna

Uvodni sat za sve nastavne predmete. Upoznati uĉenike s nastavnim planom i programom, kriterijima

i elementima ocjenjivanja

9. rujna Petak Krajnji rok za podnošenje molbi za eventualni premještaj uĉenika

9. rujna

Petak Rok za sreĊivanje pedagoške dokumentacije (II, III i IV razred)

16. rujna

Petak Krajnji rok za rješavanje molbi o premještaju uĉenika (prvi razred)

16. rujna

Petak Rok za sreĊivanje pedagoške dokumentacije (prvi razredi)

16. rujna

Petak Rok za odrţavanje sjednice struĉnih vijeća (dogovor o kurikulumu, programima, elementima

i kriteriju ocjenjivanja, te pismenim ispitima)

5. rujna- 6. listopada

I. roditeljski sastanak- upoznavanje roditelja s godišnjim planom, kurikulom škole, statutom, pravilnicima, kućnim redom škole, pravilima

ponašanja, ocjenjivanja i zahtjeva škole (I.II.III.IV)

23. rujna

Petak Krajnji rok za predaju izvedbenih programa Objaviti na oglasnoj ploĉi vrijeme za informacije

29. rujna Ĉetvrtak 1. sjednica Nastavniĉkog vijeća b-ujutro

21. listopada Petak Rok za konstituiranje Vijeća uĉenika

21. listopada Petak Rok za konstituiranje Vijeća roditelja

5. listopada Srijeda Dan uĉitelja

8. listopada Subota Dan neovisnosti Drţ. praznik

19. listopada Srijeda 2. sjednica Nastavniĉkog vijeća a-ujutro

27. listopada Ĉetvrtak Obilazak grobova preminulih profesora

31.listopada Ponedjeljak Neradni dan

1. studeni Utorak Svi sveti – blagdan u R. Hrvatskoj

18.19. studeni Petak, subota

Info sajam – Zagreb, struĉni izlet

22. studeni Utorak Sastanak razrednika – I. i III. razredi

23. studeni Srijeda Sastanak razrednika - II i IV. razreda

24. studeni Ĉetvrtak Sv. Krševan - Dan grada Zadra

28. studeni Ponedjeljak 3. sjednica Nastavniĉkog vijeća a-ujutro



30. studeni Srijeda Poĉetak priprema za maturalnu ekskurziju 2016./17.

8. – 12. prosinca

Humanitarne aktivnosti uĉenika – posjet Domu za starije i nemoćne – Zadar ,Zemunik

19. prosinca Ponedjeljak Sjednica razrednih vijeća

20. prosinca Utorak Sjednica razrednih vijeća

21. prosinca Srijeda 4. sjednica Nastavniĉkog vijeća b-ujutro

23. prosinca Petak Boţićni domjenak

23.prosinca Srijeda Svršetak nastave u prvom polugodištu

12. sijeĉnja 2017.

Ĉetvrtak Poĉetak nastave u II. polugodištu Smjena B- poslije podne; Smjena A ujutro

19. sijeĉnja Ĉetvrtak 5. sjednica Nastavniĉkog vijeća a-ujutro

25. sijeĉnja Ponedjeljak Rok za osnivanje odbora za pripremu maturalne zabave

8.oţujka Srijeda Ţupanijsko natjecanje iz stranih jezika Nema nastave

7. oţujka Ĉetvrtak 6. Sjednice Nastavniĉkog vijeća b- ujutro

13-23. travnja Proljetni odmor za uĉenike ; USKRS- 16. travnja

24. travnja 2017.

Utorak Poĉetak nastave nakon proljetnih praznika Smjena A – ujutro; Smjena B - poslije podne

26. travnja Srijeda 7. Sjednica Nastavniĉkog vijeća b-ujutro

27. travnja Ĉetvrtak Maturalna zabava Nenastavni dan

26.travnja Srijeda Kraj informacija za maturante

28. travnja Petak Dan škole Izleti

1.svibnja Ponedjeljak Praznik rada Neradni dan

19. svibnja Petak Svršetak nastave za maturante

22. svibnja Ponedjeljak Sjednice razrednih vijeća za maturante

23. svibnja Utorak 8. Sjednica Nastavniĉkog vijeća a-ujutro

6. lipnja 2017. Utorak Drţavna matura –psihologija; informatika

7. lipnja Srijda Drţavna matura – kemija; sociologija

24. svib-8. lipnja

Srijeda Produţna nastava za maturante

8. lipnja Ĉetvrtak Drţavna matura – psihologija; informatika

9. lipnja Petak Drţavna matura – biologija; francuski j

12. lipnja Ponedjeljak Drţavna matura – likovna u; španjolski j

13. lipnja Utorak Drţavna matura –fizika; povijest

14. lipnja Srijeda Svršetak nastave za uĉenike I, II i III razrda

14. lipnja Srijeda Drţavna matura – njemaĉki j; filozofija

15. lipnja Ĉetvrtak Tijelovo Blagdan neradni dan

16. lipnja Petak Drţavna matura- engleski j A i B

19. lipnja Ponedjeljak Drţavna matura – hrvatski j A i B - esej

19. lipnja Ponedjeljak Sjednice razrednih vijeća I, II i III razreda

20. lipnja Utorak Drţavna matura – hrvatski jezik A i B –test; etika



21. lipnja Srijeda Drţavna matura – geografija; talijanski j A i B

21. lipnja Petak 9. sjednica Nastavniĉkog vijeća

21.lipnja Srijeda Produţna nastava za uĉenike I,II i III razreda

22.lipnja Ĉetvrtak Dan antifašistiĉke borbe Neradni dan

23. lipnja Petak Drţavna matura – glazbena u; vjeronauk

26. lipnja Ponedjeljak Drţavna matura – matematika A i B

27. lipnja Utorak Drţavna matura – nacionalne manjine

28. lipnja Srijeda Drţavna matura – nacionalne manjine; latinski j

28. lipnja Srijeda PODJELA SVJEDODŢBI – I, II i III razred

29. lipnja Ĉetvrtak Podjela svjedodţbi maturantima – sv. Donat

30. lipnja Petak Struĉno usavršavanje

3. srpnja Ponedjeljak Aktivi

4. srpnja Utorak Aktivi

5. srpnja Srijeda Aktivi

6. srpnja Ĉetvrtak 10. Sjednica Nastavniĉkog vijeća

8. srpnja Petak Poĉetak godišnjeg odmora

21. srpnja Ĉetvrtak Podjela maturalnih svjedodţbi

23,25. kolovoza ?

Srijeda Popravni ispiti za uĉenike trećih razreda

23. kolovoza? Ponedjeljak Drţavna matura- jesenski rok

25-31. kolovoza

Petak Popravni ispiti za uĉenike prvih i drugih razreda

25. kolovoza? Petak Struĉna ekskurzija

29. kolovoza? Ponedjeljak 10. Sjednica Nastavniĉkog vijeća;

1. rujna 2017. Petak 1. Sjednica Nastavniĉkog vijeća

1. rujna 2017. Ponedjeljak Poĉetak nastavne godine 2016./17.



8.5. Kalendar vaţnijih nadnevaka tijekom školske godine 2016./2017. Sukladno izvedbenim nastavnim programima po predmetima i prema godišnjem planu i programu rada Škole, Škola će pratiti i obiljeţiti meĊu uĉenicima sljedeće vaţnije nadnevke tijekom nastavne godine

Događaj

Nadnevak

Međunarodni dan dobročinstva 5. rujna

Svjetski dan učitelja 5. listopada

Dan zahvalnosti za plodove zemlje 12. listopada

Svjetski dan hrane 16.listopada

Dan UN 24.listopada

Mjesec knjige listopad

Dan grada Zadra 24.studenoga

Sv.Nikola 6. prosinca

Dan prava čovjeka 10. prosinca

Boţićne svečanosti prosinac

Valentinovo 14.veljaĉe

Karnevalske svečanosti veljaĉa

Pripreme za natjecanja učenika /Znanost mladima,Lidrano 2016./17.

veljaĉa, oţujak

Ţupanijsko natjecanje iz stranih jezika prema vremeniku natjecanja MZOS, 7. oţujka

Dan planeta zemlje 22. travnja 2017.

Maturalni ples 27. travnja 2017.

Dan škole 28. travnja 2017.

Majčin dan, Dan Evrope 9. svibnja 2017.

Kraj nastave za maturalna odjeljenja 19. svibnja 2017.

Dan maturanata 19. svibnja 2017.

Upoznavanje učenika osmih razreda s programima Škole

veljaĉa - lipanj 2017.

Završetak nastave za ostale razrede 14. lipnja 2017.

Dodatna nastava 20 . lipnja 2017.

Drţavna matura/ljetni rok/ 6. lipnja – 28. lipnja 2017.

Podjela svjedodţbi za I, II i III razrede 28. lipnja 2017.

Svečana podjela maturalnih svjedodţbi 29.lipnja 2017.

Dodatna nastavaza učenike I,II i III razreda

21. - 30. lipnja 2017.

Ljetni upisni rok za školsku godinu 2017./2018.

srpanj 2017.

Maturalno putovanje 25. kolovoza 2017.

Popravni rok za maturalna odjeljenja 19.- 24.kolovoza 2017.

Popravni rok za 1.2.i 3.razrede 19. - 24.kolovoza 2017.

Matura/jesenski rok/ 23. kolovoza- 8. rujna.2017.

Kraj školske godine 2016./2017. 31. kolovoza 2017.



13..VREDNOVANJE RADA ŠKOLE

13.1. Vanjsko vrjednovanje - drţavna matura

Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva ukljuĉenost svih nositelja odgojno-obrazovnoga rada, te svih sudionika i korisnika odgoja i obrazovanja. Kvalitetno provoĊenje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ovisi o ujednaĉenoj i standardiziranoj osposobljenosti i obrazovanosti nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama, a koju osigurava kvalitetnije inicijalno obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.

Drţavna matura znaĉi standardizirano mjerenje i vrjednovanje znanja i sposobnosti uĉenika nakon završetka ĉetverogodišnjega srednjoškolskoga obrazovanja. Za uĉenike gimnazijskih programa ona je i završni ispit na kraju obrazovanja.

UvoĊenje drţavne mature kao oblika vanjskoga vrjednovanja obrazovanja jest stalni sustav vanjskoga praćenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj drţavne mature jest da znanja, vještine, sposobnosti, stavove i vrijednosti, koje je uĉenik stekao tijekom školovanja, budu mjerljive i usporedive. Drţavna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, predstavlja ispit jednak za sve uĉenike, provodi se u isto vrijeme i na isti naĉin sa svim uĉenicima, a omogućuje dobivanje usporedivih pokazatelja znanja uĉenika na nacionalnoj razini. Provodi je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prema Pravilniku o polaganju drţavne mature.

Uspješnost na drţavnoj maturi objektivan je naĉin prikazivanja uĉeniĉkih postignuća i uĉenicima i roditeljima, osnivaĉu škola te obrazovnoj politici. Osim provoĊenja drţavne mature na kraju srednjoškolskoga obrazovanja, i nacionalnih ispita kao oblika vanjskoga vrjednovanja tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja, provodit će se i drugi oblici vrjednovanja kao što su eksperimentalni programi, praćenje i vrjednovanje novih sadrţaja, praćenje i vrjednovanje udţbenika i drugih nastavnih sredstava, praćenje i vrjednovanje primjene obrazovnih tehnologija, naĉina pouĉavanja i ocjenjivanja te vrjednovanje metoda rada koje se primjenjuju tijekom odgoja i obrazovanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama (javnima i privatnima). Zadaća je vanjskoga vrjednovanja uspostava sustava vrjednovanja svih sastavnica Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma te stvaranje osnovane podloge za njihov razvoj. Vanjsko vrjednovanje odnosi se i na same odgojno-obrazovne ustanove. Praćenje, nadzor i vrjednovanje rada pretpostavka je unaprjeĊenja kvalitete rada naše škole. 210

13.2. Samovrednovanje odgojno-obrazovnog rada Samovrjednovanje je proces trajnoga praćenja, analiziranja i procjenjivanja odgojno-obrazovnog rada Gimnazije Vladimira Nazora. Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u predškolskim ustanovama i školama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za pronalaţenje jakih strana svojih ustanova i mogućih nedostataka, ali takoĊer pretpostavlja da zajedniĉkim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeĊenje kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim djelatnika, ukljuĉiti i uĉenike, roditelje, predstavnike lokalne zajednice, struĉne sluţbe i druge jer će njihovo mišljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o tim ustanovama i omogućiti njihov bolji razvoj. Samovrjednovanje je mehanizam za razvoj obrazovanja i unaprjeĊenje kvalitete obrazovnoga sustava.

Sagledavaju se sve sastavnice koji saĉinjavaju Gimnaziju Vladimira Nazora ( kvaliteta nastave, školsko ozraĉje, materijalni uvjeti i upravljanje, pedagoški standardi) te zajedniĉkim promišljanjem pronalazimo najbolje smjernice za povećanje vrijednosti škole.



U svom radu sluţimo se svim podatcima koje pruţa sama škola, (upitnici i ankete) koji mogu pruţiti dodatne obavijesti o razliĉitim vidovima stanja škole. Uloga je samovrjednovanja potaknuti otvorenu raspravu o kvaliteti odgoja i obrazovanja u Gimnaziji Vladimira Nazora sa svim njihovim nositeljima i korisnicima. Struĉne i javne rasprave potrebne su zbog planiranja i osmišljavanja strategije za unaprjeĊenje kvalitete rada. Koristimo se svim raspoloţivim informacijama te snosimo odgovornost za vlastiti rast i napredovanje. Samovrjednovanje pridonosi podizanju standarda uĉenja i pouĉavanja, pomaţe uĉenicima u stjecanju potrebnih znanja i kompetencija, a time i boljega uspjeha na ispitima.

Literatura:

Previšić, V. :Kurikulum, Školska knjiga, Zagreb 2007. Baranović, B.: Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliĉite perspektive, Institut za društvena istraţivanja u Zagrebu, Zagreb,2006. Glasser, W.: Kvalitetna škola, Eduka – Zagreb, 1994. Jurić, V.: Kurikulum suvremene škole, Pedagogijska istraţivanja, 2005

Documents

GIMNAZIJA VLADIMIRA NAZORA ZADAR...Zadar je imao ono što je imala i jedna Ljubljana koja je bila sjedište Napoleonove Ilirije. Padom Napoleona ponovno se uspostavlja austrijska vladavina,