Glas antifašista_broj 64_ elektronska verzija

Godina XVIIbroj 64Cijena 2 KMIzlazi periodičnoSarajevo, ljeto 2013.

Izvršni urednik:Milan Pekić

Uređuje Redakcijski odbor: Esad Bajtal, Milan Pekić, Mr Lirija Kruša Bjelošević, Ago Prljača, Ljuljjeta Goranci - Brkić, Adnan Balta, Fehim Kajević, Matija Lapenda, Design by: [email protected] i fotografije se ne vraćajuGlasilo je upisano u evidenciju kod Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 594, od 17. 06.1996. godine i oslobođeno od poreza

Štampa: UNIONINVESTPLASTIKA - Semizovac

Za izdavača:Prof. dr. Josip Baotić

Glavni i odgovorni urednik:Dr sci. Esad Bajtal

Osnivač i izdavač: Glavni odbor SABNOR-a BiH, Ulica Maršala Tita 9a, tel./fax 00387 33 226-729 i [email protected] a Žiro račun: 1011010000524709 Privredna banka d.d. Sarajevo

Advan Hozić

Prvomajska

BiH – država sreće i zadovoljstva!

Prvomajski dimovi su ponajbolje ilustrirali stvarnost Bosne i Hercegovine „kadeći“ zemlju spokojnih i zadovoljnih ljudi, neopterećenih svakodnevnicom drugih europskih zemalja.

Gradovi bjehu pusti, a izletišta su plamtjela žarom ispod raznolikih roštilja, janjadi na ražnju i đakonija što se u Bosni pripremaju na otvorenom ognjištu. Narod se prežderavao i opijao , a brda neoglodanih kostiju, polupraznih fl aša, masnih papira ukrasili su doline, polja i planine, a od presitosti, malo ko je pomislio i smilovao se nalozima ekologa i pokušavao počistiti iza sebe… Bilo je neopisivo i nema te rimske gozbe koja bi mogla nadmašiti prvomajsko ždranje. Pridružili su se i sindikalisti – dok je radništvo Europe i svijeta, ponegdje, istina i simbolično, a češće uznemirio nad vlastitom sudbinom, prosvjedovalo, u BiH nije bilo ni jednog jedinog, sindikalno organiziranog ili nekakvog drukčijeg protesta. Dakle, netačne su sve statistike i crni podaci, nema istine o rekordnoj stopi nezaposlenosti, gubicima radnih mjesta, ovim i onim propastima i neizvjesnosti – u BiH je najproduktivniji rad tamanjenje ića i pića. Pogotovo s razlogom! Onakvim kakav nudi radnički Prvi maj.

Bosanske prilike zabrinjavaju samo Europsku uniju, prepadnutu i zabrinutu nad vlastitim donacijama: U BiH su, tvrde u Uniji, „skrckali“ oko 3 milijarde eura u proteklih dvadesetak godina. Namjeravaju i još nekoliko stotina miliona ne bi li ojačali konstrukciju bosanskog puta u izgradnji, a ka europskom zajedništvu. Prestrašeni su: U BiH ne vide procvat i rađanje boljitka, osim onog u plemenu Lijanovića i, evo, kolektivnog – za Prvi maj. Evropska prostranstva se tresu od radničkih protesta dok se u BiH slavi… Šta? Prosperitet, napredak, standard, rad…? U Briselu odjekuje i od vijesti, a donose je europski emisari nakon posjeta zapadu Balkana, da je BiH pred kolapsom. Budalasto i ništa od toga: Oni, nesretnici, ne vide krizu svog sistema i vlastito, skoro propadanje! Proletarijat će, uskoro, preuzeti stvar u svoje ruke, kapitalizam će odumrijeti! Bit će, ustvari, tako i u Bosni, samo i prvo, treba ponovo izgraditi proletersku svijest, odnosno konstituirati radničku klasu, a onda, kao drugo, mirno se priključiti pobjedi europskih proletera. Čemu kukurikati prije zore?

Znaju to i u ovdašnjim sindikatima: Šta se nametati i ometati raju u iću i piću. U toj raboti učestvuju i radničke sindikalne, ali i one prave, državne vođe. Stoga su, uz ideju neometanja i pomaknuli prvi na trideseti maj! Tada će, što masovnije organizirati proteste upozorenja. Neka se raji želuci slegnu, a onda će Bajramovićeva raja pokazati da i ovdje ima radničkih ugnjetača. Istina, niko ih, od općeg nerada i ne vidi, a, opet, ne treba ih previše ni dirati. Naši su! Nisu li ovom, našem, svijetu osigurali pet neradnih prvomajskih dana? I ne treba to remetiti, a Sindikat za upozorenja na stanje nema ni para. Članstvo nije platilo članarinu. Platit će do kraja mjeseca, leći će plate i sindikalnim funkcionarima, biće love i za transparente, pa će onda i rođaci na vlasti vidjeti šta sindikat može…

Aferim. Sretan Prvi maj i neka ga, ‘vakog i sretnog, svakog radnog dana u

bosanskoj besposlici! M. Pekić

PPrvog maja, odnosno na Dan pobjede nad fašizmom, fasade dviju zgrada, u centru Sarajeva i Banje Luke, osvanule su ukrašene velikim zastavama

Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine!

Sarajevsku kreaciju priredili su poznati glumac i aktivista Feđa Štukan i njegov prijatelj Emir Hodžić.

Zastava SRBIH postavljena u Sarajevu i

Banjoj Luci- U maloj državici na

Balkanu danas se vijori više zastava nego ikad prije. Svaka zastava je krvlju natopljena, navodno, u ime onih pod njom. Ovim činom želimo podsjetiti da je postojalo vrijeme kad

smo svi bili jednaki pod jednom zastavom. Kad je Suljo imao ista prava u Prijedoru, kao i Petar u Sarajevu, ili Ivan u Travniku, - objasnili su Feđa i Emir motive svog prvomajskog podviga.

Banjalučki čin djelo je omladinaca iz grada na Vrbasu i Prijedora. Ovim su, rekli su, željeli podsjetiti na vrijeme kada su svi u BiH bili jednaki i ravnopravni pod jednom zastavom, te kada su antifašisti imali aktivnu ulogu u kreiranju i upravljanju društva.

Aktivista Nikola Kuridža je istakao da narodi u BiH žive u vremenu kada se vrši “…politički dirigovana revizija naše zajedničke antifašističke prošlosti, uz uklanjanje spomenika antifašistima i proglašavanje nacističkih kolaboracionista narodnim herojima. Uz to, ovo je i protest jer na prostorima bivše Jugoslavije, danas rogobatno nazvanim ‘regionom’, vladaju korumpirane političke strukture koje iskorištavaju etničke tenzije radi svojih ličnih interesa i održavanja apsolutne vlasti, dok je antifašistička borba davno marginalizovana u korist novih političkih interesa”.

Banja Luka

Sarajevo

strana 3broj 64, ljeto 2013.

Komentar

Godina XVII • Broj 64 Sarajevo, ljeto 2013. godine

Za samo nekoliko dana Sarajevo će biti sravnjeno sa zemljom

i biće 500.000 mrtvih. Za mjesec dana

Muslimani Bosne i Hercegovine biće uništeni.

R. Karadžić, početak oktobra 1991. 1

DDanas (15.02.2013), taj isti Karadžić, “zaboravlja” svoj fašistički anas (15.02.2013), taj isti Karadžić, “zaboravlja” svoj fašistički plan iz oktobra 1991., te na sudu u Haagu uporno ponavlja kako plan iz oktobra 1991., te na sudu u Haagu uporno ponavlja kako su “Muslimani krivi za izbijanje rata”,su “Muslimani krivi za izbijanje rata”,22 a zatvaranje i prisilni rad a zatvaranje i prisilni rad

civila u zatvoru Kula, gebelsovski-cinično naziva “ugošćivanjem”.civila u zatvoru Kula, gebelsovski-cinično naziva “ugošćivanjem”.33 Svo- Svo-jom spremnošću da bude svjedok Karadžićeve odbrane i time stane uz jed-jom spremnošću da bude svjedok Karadžićeve odbrane i time stane uz jed-nu fašističko-genocidnu praksu, Milorad Dodik se, faktički, legitimirao kao nu fašističko-genocidnu praksu, Milorad Dodik se, faktički, legitimirao kao jedan od njenih pristalica.jedan od njenih pristalica.44 On zajedno s Karadžićem, krivnju za genocidni On zajedno s Karadžićem, krivnju za genocidni rat poveden za uništavanje Muslimana, cinično prebacuje na njih, tj. na žr-rat poveden za uništavanje Muslimana, cinično prebacuje na njih, tj. na žr-tve rata.tve rata.55 Idući još dalje, Dodik je Karadžića proglasio čak borcem za slobo- Idući još dalje, Dodik je Karadžića proglasio čak borcem za slobo-du.du.66 Prije petnaestak godina taj isti Dodik govorio je dijametralno suprotno Prije petnaestak godina taj isti Dodik govorio je dijametralno suprotno i personifi kujući krivicu, optuživao je upravo Karadžića za ratne zločine i i personifi kujući krivicu, optuživao je upravo Karadžića za ratne zločine i pljačku tešku 36 miliona KM.pljačku tešku 36 miliona KM.77 Danas tvrdi da su optužbe (ne izdvajajući ni Danas tvrdi da su optužbe (ne izdvajajući ni vlastite) protiv Karadžića “izmišljotina i manipulacije”.vlastite) protiv Karadžića “izmišljotina i manipulacije”.88 Juče jedno, danas Juče jedno, danas drugo, o jednom i istom. Uzajamno se potirući, Dodik i Milorad, nikako drugo, o jednom i istom. Uzajamno se potirući, Dodik i Milorad, nikako da se dogovore i usaglase. Jedan u klin, drugi u ploču. “Vidimo li još samo da se dogovore i usaglase. Jedan u klin, drugi u ploču. “Vidimo li još samo ono što želimo vidjeti, stigli smo do svog duhovnog sljepila” (M.v Ebner-ono što želimo vidjeti, stigli smo do svog duhovnog sljepila” (M.v Ebner-Eschenbach).Eschenbach).

Fašizam (Fašizam (fascismofascismo) je takav. ) je takav. Intelektualno i moralno slijep. Logikom krvi i zločina, okrenut nasilju Intelektualno i moralno slijep. Logikom krvi i zločina, okrenut nasilju

((Za mjesec dana Muslimani Bosne i Hercegovine biće uništeniZa mjesec dana Muslimani Bosne i Hercegovine biće uništeni), s jedne, ), s jedne, i očiglednim lažima (i očiglednim lažima (Muslimani krivi za izbijanje rataMuslimani krivi za izbijanje rata), s druge strane. ), s druge strane. U tom smislu fašizam je “stanje uma”, kako ga razumije D. Ajk (David U tom smislu fašizam je “stanje uma”, kako ga razumije D. Ajk (David Icke), a gornje Karadžićevo licemjerno-nekonzistentno “umovanje” i Do-Icke), a gornje Karadžićevo licemjerno-nekonzistentno “umovanje” i Do-dikovo kontradiktorno slugansko svjedočenje, potvrđuje ga upravo tako: u dikovo kontradiktorno slugansko svjedočenje, potvrđuje ga upravo tako: u njegovoj fašističko-njegovoj fašističko-bezumnoj nadmenostibezumnoj nadmenosti. Nadmenosti u ime Hitlerovog . Nadmenosti u ime Hitlerovog ÜbermenschaÜbermenscha ili Raškovićevog “ ili Raškovićevog “nebeskog narodanebeskog naroda”, sasvim svejedno. Kao ”, sasvim svejedno. Kao izvedenica od tal. izvedenica od tal. fasciofascio, pojam fašizam, uobičajeno se prevodi kao , pojam fašizam, uobičajeno se prevodi kao savezsavez. . Doslovniji prevod te riječi bio bi “snop” ili “svežanj” što je idejno-simbo-Doslovniji prevod te riječi bio bi “snop” ili “svežanj” što je idejno-simbo-lički tačnije: liktorski snop pruća sa sjekirom u sredini (znak vlasti) korišten lički tačnije: liktorski snop pruća sa sjekirom u sredini (znak vlasti) korišten je kao grafi čki simbol fašističke stranke. je kao grafi čki simbol fašističke stranke. 1 Snimak telefonskog razgovora (pola godina prije početka rata u BiH), između Radova-na Karadžića i Momčila Mandića prezentiran u Haagu. Autentičnost snimka potvrdio je šef KOS-a Aleksandar Vasiljević (Cf: Kjell Arild Nilsen, Milošević i krig og i Haag – en dokumentasjon, Sypress forlag, Oslo 2007.)2 http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/130984-Muslimani-krivi-izbijanje-rata.html3 http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/140128-Karadzic-zatvaranje-civila-Kuli-nazvao-ugosca-vanjem.html4 http://www.trtbosanski.com/bs/news/detail/bosna-i-hercegovina/101/dodik-tvrdi-da-ni-je-bio-svjedok-karadzicevih-zlocina/183995 http://www.slobodnaevropa.org/content/dodik-u-hagu-brani-karadzica/24952266.html6 http://www.index.hr/vijesti/clanak/dodik-u-haagu-nazvao-karadzica-borcem-za-slobodu-za-rat-u-bih-kriv-je-izetbegovic/671830.aspx7 http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/140290-Dodik-optuzivao-Karadzica-ratne-zlocine-pljac-ku-miliona.html8 http://www.klix.ba/vijesti/bih/milorad-dodik-optuzbe-protiv-karadzica-su-izmisljoti-ne/130409112

Dan pobjede sa zavojem preko očijuSadržaj

strane

Komentar

Dan pobjede sa zavojem preko očiju 03

PovodomProtest zbog uklanjanja spomenika “Kameni cvijet“ 06Majski dani (anti)fašizma 07

GodišnjiceKako god okreneš, maj je Titov mjesec 08Investirajte u omladinu 09Krleža: Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – Romanije 10“Druže Tito, mi ti se kunemo…!?” 10

StvarnostMEMORANDUM 2 predviđa ujedinjenje Republikesrpske i Srbije za jednu deceniju! 11Počinje obilježavanje Dana bijelih traka 16 Ispisnica iz antifašizma 17Razlozi falsifi ciranja vlastite prošlosti 18Sasvim drugačija borba 21Čovjek je dužan svome zavičaju 23

g j

Novum tenebris„BESJEDE MRTVIH“ - Specifi čna inventura neonacizma, ekstremizma i nacionalizma 24

Bitka na Neretvi 1943. - 2013.

DanašnjicaDavljenje naroda i države, na rate 32Republika srpska je na koljenima 33Pravimo društvo u kojem se genocid nikada više neće dogoditi 34Novi artikli iz starih pogona mržnje 35Mauthausen dobio novi memorijalni centar 36Traži se rehabilitacija i četničkog komandanta Nikole Kalabića 37Sv’jet je ovaj tiran tiraninu? 38Potraga za posljednjim čuvarima koncentracionih logora 40Ustanak u varšavskom getu: Krtica pod ringišpilom 41Okovi nacionalističkog provincijalizma 44Slavlje zbog bombaškog napada u Bostonu 44Ljevičarska posveta Thatcher 46Didaskalije rata iz mog sjećanja 48

MozaikPut BiH ka Europskoj uniji 50U BiH, ako niste Bošnjak, Srbin ili Hrvat onda ste niko! 50Bol i šutnja Tuzle 51Priznanja SABNOR-a Kantona Sarajevo 51UABNOR Ilidža: Radilo se dobro 51Obnovljena bista Hasana Brkića 51Protest i poruka današnje mladosti: Valter opet dolazi! 52

Prva strana: Plakat “Bitka na Neretvi”, autor Mehmed Akšamija strane 2 / 51-52 - Milan Pekić

4 strana broj 64, ljeto 2013.

Komentar

Ako taj simbol iz likovne prevedemo u verbalnu značenjsku Ako taj simbol iz likovne prevedemo u verbalnu značenjsku ravan, onda “snop” pruća (“svežanj”) nastao pragmatskim po-ravan, onda “snop” pruća (“svežanj”) nastao pragmatskim po-vezivanjem, simbolizira vanjsko (nasilno i neprirodno), “svo-vezivanjem, simbolizira vanjsko (nasilno i neprirodno), “svo-đenje višestrukog na jedno”. Već ta redukcija svih na đenje višestrukog na jedno”. Već ta redukcija svih na jednojedno (lat. (lat. reducerereducere, voditi natrag), ukazuje na snop kao instrumentalizi-, voditi natrag), ukazuje na snop kao instrumentalizi-ranu formu bića i fi ksaciju nasilnog, neprirodnog stanja (pruće ranu formu bića i fi ksaciju nasilnog, neprirodnog stanja (pruće ne raste u snopovima). Samim tim, logika snopa, objektivno, ne raste u snopovima). Samim tim, logika snopa, objektivno, predstavlja izraz neslobode i zapreku slobodnom individual-predstavlja izraz neslobode i zapreku slobodnom individual-nom razvoju. U društvenom smislu, fašistički snop nam se po-nom razvoju. U društvenom smislu, fašistički snop nam se po-kazuje kao nasilno svođenje personalne kazuje kao nasilno svođenje personalne individualnostiindividualnosti na fi k- na fi k-ciju kolektivističke ciju kolektivističke jednostijednosti. A svako svođenje mnogostrukog . A svako svođenje mnogostrukog ljudskog bića na tu kolektivističku jednost (jedan narod, jedna ljudskog bića na tu kolektivističku jednost (jedan narod, jedna stranka, jedan vođa, jedna država), slika je fantazmatske faši-stranka, jedan vođa, jedna država), slika je fantazmatske faši-zacije života i presije ideološkog diktata. Odnosno, u politič-zacije života i presije ideološkog diktata. Odnosno, u politič-kom smislu, pad s demokratskog na fašistički sistem totalitar-kom smislu, pad s demokratskog na fašistički sistem totalitar-nog vladanja. Instrumentalizirani psihološki apstraktum (ideja nog vladanja. Instrumentalizirani psihološki apstraktum (ideja etno-jednosti), realizira se kao politički konkretum – fašizam. etno-jednosti), realizira se kao politički konkretum – fašizam. Tako je to shvatio Hitler (Tako je to shvatio Hitler (svi Nijemci u jednoj državisvi Nijemci u jednoj državi). Slijedio ). Slijedio ga je Milošević (ga je Milošević (svi Srbi u jednoj državisvi Srbi u jednoj državi). Danas na kartu te ). Danas na kartu te fašisoidne fašisoidne jednostijednosti igraju populistički politikanti, etno i klero- igraju populistički politikanti, etno i klero-demagozi sa svih strana. Svi oni igraju na ulog verbalne (resp.demagozi sa svih strana. Svi oni igraju na ulog verbalne (resp.triangularne) triangularne) fascinacijefascinacije (“mazanja očiju”) etnosa. Za podsje- (“mazanja očiju”) etnosa. Za podsje-ćanje, ćanje, fasciafascia je (u drugoj značenjskoj ravni tog pojma), omot, je (u drugoj značenjskoj ravni tog pojma), omot, ovoj, zavoj. Tako medicina razlikuje ovoj, zavoj. Tako medicina razlikuje faciafacia brachialisbrachialis (zavoj za (zavoj za nadlakticu); nadlakticu); fascia colarisfascia colaris (zavoj za vrat); (zavoj za vrat); fascia crinalis fascia crinalis (zavoj (zavoj za kosu); za kosu); fascia latafascia lata (široki, ili zavoj za bedro). Konačno, i za (široki, ili zavoj za bedro). Konačno, i za nas tematski najvažnija je – fascia triangularis ad oculos (tro-nas tematski najvažnija je – fascia triangularis ad oculos (tro-kutasti zavoj za oči). kutasti zavoj za oči).

Zamatanje očiju trokutastom (B-H-S) etno-fasciom, na Zamatanje očiju trokutastom (B-H-S) etno-fasciom, na čemu se već dvadesetak godina sistematski i uporno radi, po-čemu se već dvadesetak godina sistematski i uporno radi, po-litikantski je diktum naše fašisoidne svakodnevnice. Ovdašnji litikantski je diktum naše fašisoidne svakodnevnice. Ovdašnji narodi (B-H-S) taoci su diktiranog narodi (B-H-S) taoci su diktiranog fascialnofascialno induciranog slje- induciranog slje-pila i žrtve dvodecenijske epidemije etno-očaranosti. pila i žrtve dvodecenijske epidemije etno-očaranosti. Fascina-Fascina-cijacija (lat. (lat. fascinarefascinare, opčiniti, očarati, ureći pogledom ili riječju) , opčiniti, očarati, ureći pogledom ili riječju) se pojavljuje kao vješto instrumentalizirana inventurna stavka se pojavljuje kao vješto instrumentalizirana inventurna stavka na politikantsko-populističkom putu do etno-sljepila. U tu svr-na politikantsko-populističkom putu do etno-sljepila. U tu svr-hu (svrhu fascinacije), laži, psovke,hu (svrhu fascinacije), laži, psovke,99 licemjerje, objede i jezik licemjerje, objede i jezik mržnje, bivaju funkcionalizirani kao dio vokabulara namijenje-mržnje, bivaju funkcionalizirani kao dio vokabulara namijenje-nog privlačenju pažnje nekritičke javnosti. Kao najistaknutija nog privlačenju pažnje nekritičke javnosti. Kao najistaknutija tog fi gura prizemnog jezika, primitivizma i bahatosti, pojav-tog fi gura prizemnog jezika, primitivizma i bahatosti, pojav-ljuje se Milorad Dodik koji napada i vrijeđa sve oko sebe: kri-ljuje se Milorad Dodik koji napada i vrijeđa sve oko sebe: kri-tičare, intelektualce, religije, narode, oponente, kolege i novi-tičare, intelektualce, religije, narode, oponente, kolege i novi-nare.nare.1010 Repertoar njegovih uvreda je beskrajno širok. Dokle u Repertoar njegovih uvreda je beskrajno širok. Dokle u tome ide, najbolje pokazuje slučaj Tomislava Nikolića (kasnije tome ide, najbolje pokazuje slučaj Tomislava Nikolića (kasnije izabranog predsjednika Srbije), za koga će, tokom Nikolićeve izabranog predsjednika Srbije), za koga će, tokom Nikolićeve predizborne kampanje, reći da je “neuspjeli pobačaj”, poka-predizborne kampanje, reći da je “neuspjeli pobačaj”, poka-zavši tako svu opscenost i prizemnost retorike kojom fascinira zavši tako svu opscenost i prizemnost retorike kojom fascinira priprostu neosviještenu etno-gomilu.priprostu neosviještenu etno-gomilu.1111 U svojoj ruralnoj nedo- U svojoj ruralnoj nedo-rečenosti i narcisoidnosti, Dodik izmišlja narodne neprijatelje rečenosti i narcisoidnosti, Dodik izmišlja narodne neprijatelje i atentate na sebe, nabraja nepostojeće uspjehe, vrijeđa žrtve, i atentate na sebe, nabraja nepostojeće uspjehe, vrijeđa žrtve, negira genocid i državu. Blefi ra i vara na sve načine samo da negira genocid i državu. Blefi ra i vara na sve načine samo da 9 http://krajina.ba/100463/sokantno-ekskluzivni-snimak-dodikovih-prijet-nji-bn-televiziji/10 http://tacno.net/novosti/bh-novinari-porucuju-sramota-je-zivjeti-u-istoj-zemlji-sa-dodikom/11 http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=33242:govor-mrnje-u-medijima-dodik-najgori-on-je-i-nikolia-nazvao-neuspje-lim-pobaajem&catid=1:dogaaji&Itemid=2

bi se (uprkos totalnom ekonomskom i moralnom krahu enti-bi se (uprkos totalnom ekonomskom i moralnom krahu enti-teta na čijem je čelu), održao na vlasti i, modelom totalitarne teta na čijem je čelu), održao na vlasti i, modelom totalitarne vladavine, zaštito svoje enormno i, najblaže govoreći, sumnji-vladavine, zaštito svoje enormno i, najblaže govoreći, sumnji-vo stečeno bogatstvo.vo stečeno bogatstvo.1212 Bježeći od te istine, on stalno prijeti Bježeći od te istine, on stalno prijeti i ucjenjuje igrajući na kartu tvrdoglave nepopustljivosti.i ucjenjuje igrajući na kartu tvrdoglave nepopustljivosti.1313 Hi- Hi-tler je, čitamo kod Eriha Froma (E. Fromm), činio to isto: svo-tler je, čitamo kod Eriha Froma (E. Fromm), činio to isto: svo-ju fašisoidno “nepopustljivu volju” uzimao za svoju najveću ju fašisoidno “nepopustljivu volju” uzimao za svoju najveću prednost. “Njegov cilj je bio da bude velik, uprkos tome što je prednost. “Njegov cilj je bio da bude velik, uprkos tome što je započeo kao nitko”. Međutim, niti se radilo o stvarnoj veličini, započeo kao nitko”. Međutim, niti se radilo o stvarnoj veličini, niti o jakoj volji. Gonjen svojim animalnim impulsima, Hitler niti o jakoj volji. Gonjen svojim animalnim impulsima, Hitler naprosto nije bio sposoban da podnese frustraciju.naprosto nije bio sposoban da podnese frustraciju.1414 Konačno, Konačno, fašisoidnost sopstvene idejne logike Dodik je ovjerio nedav-fašisoidnost sopstvene idejne logike Dodik je ovjerio nedav-nim javnim pozivom Srbima sa Kosova da se presele u manji nim javnim pozivom Srbima sa Kosova da se presele u manji entitet. Time je stao uz Ćosićevu fašističku doktrinu “huma-entitet. Time je stao uz Ćosićevu fašističku doktrinu “huma-nog preselenja naroda”. Tvrdnjom da odavno nisu čuli “goru i nog preselenja naroda”. Tvrdnjom da odavno nisu čuli “goru i luđu ideju”, najbolje su mu odgovorili sami Srbi. Prozrijevaći luđu ideju”, najbolje su mu odgovorili sami Srbi. Prozrijevaći politikantsko-manipulativni smisao Dodikovog poziva, Srbi sa politikantsko-manipulativni smisao Dodikovog poziva, Srbi sa Kosova poručili su mu (preko Glavnog urednika Radio KIM, Kosova poručili su mu (preko Glavnog urednika Radio KIM, Čaglavica, Živojina Rakočevića) da je to “loša necivilizacijska Čaglavica, Živojina Rakočevića) da je to “loša necivilizacijska ideja”, potpuno “van pameti i van smisla”.ideja”, potpuno “van pameti i van smisla”.1515

Njegovo fašisoidno politikantsko jednoumlje, prizemnim Njegovo fašisoidno politikantsko jednoumlje, prizemnim jezikom psovke i mržnje, fascinira, opčinja i hipnotizira ne-jezikom psovke i mržnje, fascinira, opčinja i hipnotizira ne-zreli puk, posebno nekritičku gomilu zaluđenih sljedbenika zreli puk, posebno nekritičku gomilu zaluđenih sljedbenika ideologijā isključivosti. Uprkos svim iskustvima iz devedese-ideologijā isključivosti. Uprkos svim iskustvima iz devedese-tih; uprkos svom nasilju, pogibelji i porazno krvavoj stvarnosti tih; uprkos svom nasilju, pogibelji i porazno krvavoj stvarnosti ratnih godina, te bijedi, gladi i masovnom siromaštvu danas, ratnih godina, te bijedi, gladi i masovnom siromaštvu danas, ovdašnji etnosi još nikako da strgnu idejno kreiranu B-H-S et-ovdašnji etnosi još nikako da strgnu idejno kreiranu B-H-S et-no-no-fasciufasciu s vlastitih očiju i, konačno, ljudski progledaju i po- s vlastitih očiju i, konačno, ljudski progledaju i po-gledaju na svijet oko sebe. Umjesto toga, u svom induciranom gledaju na svijet oko sebe. Umjesto toga, u svom induciranom etno-sljepilu, oni, uzajamno se gložeći, izborno-glasački prista-etno-sljepilu, oni, uzajamno se gložeći, izborno-glasački prista-ju uz svoje etno- i klero-osljepitelje, uporno ih držeći na vlasti. ju uz svoje etno- i klero-osljepitelje, uporno ih držeći na vlasti.

Kako je to moguće? Kako je to moguće?

Sa antropološkog stanovišta, mi još nemamo ni materijala Sa antropološkog stanovišta, mi još nemamo ni materijala ni političkog potencijala za uspostavljanje građanskog svijeta. ni političkog potencijala za uspostavljanje građanskog svijeta. Ovaj narod, kako to zapaža Milan Kangrga, nalazi se na dilu-Ovaj narod, kako to zapaža Milan Kangrga, nalazi se na dilu-vijalnom stupnju razvitka. Jedini horizont u kome se on kreće vijalnom stupnju razvitka. Jedini horizont u kome se on kreće jeste plemensko-rodovski krug. Stoga on živi u predpolitičkom jeste plemensko-rodovski krug. Stoga on živi u predpolitičkom dobu i zaostaje za modernim svijetom bar još dva stoljeća. dobu i zaostaje za modernim svijetom bar još dva stoljeća. Konkretno govoreći, na čitavom ovom prostoru došlo je do Konkretno govoreći, na čitavom ovom prostoru došlo je do pretvaranja staljinističkog kolektivizma u nacionalni, odnosno pretvaranja staljinističkog kolektivizma u nacionalni, odnosno nacionalistički i fašistički kolektivizam.nacionalistički i fašistički kolektivizam.1616 U tom kontekstu ne U tom kontekstu ne iznenađuje ni Karadžićev jezik štapski planiranog genocida iznenađuje ni Karadžićev jezik štapski planiranog genocida i ajhmanovske eliminacije čitavog jednog naroda: i ajhmanovske eliminacije čitavog jednog naroda: Za samo Za samo nekoliko dana Sarajevo će biti sravnjeno sa zemljom i biće nekoliko dana Sarajevo će biti sravnjeno sa zemljom i biće 500.000 mrtvih. Za mjesec dana Muslimani Bosne i Hercego-500.000 mrtvih. Za mjesec dana Muslimani Bosne i Hercego-vine biće uništeni.vine biće uništeni. To će biti i ostati, strateška ideja vodilja veli- To će biti i ostati, strateška ideja vodilja veli-kosrpske geopolitike i genocidne agresije na Republiku Bosnu kosrpske geopolitike i genocidne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. i Hercegovinu.

12 http://www.e-novine.com/region/region-bosna/71638-Bahati-milijar-der-Laktaa.html13 http://www.naslovi.net/2012-00-06/al-jazeera/dodik-ucjenjuje-srbiju-zbog-jovanovica/352947814 E. Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti 1-2, knjiga 2, Zagreb, 1975. passim. str. 238.15 http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/srbi-sa-kosova-protiv-dodika/856116 Cf: M. Savić, Politika fi lozofskog diskursa, Beograd, 2004. str. 216.


Komentar

Baviti se fašizmom i fašisoidnim tendencijama naše stvar-Baviti se fašizmom i fašisoidnim tendencijama naše stvar-nosti, i njene dijalektički kompleksne pojavnosti (nosti, i njene dijalektički kompleksne pojavnosti (ur-fašizam ur-fašizam može se javiti pod najnevinijim maskamamože se javiti pod najnevinijim maskama), zahtjevan je de-), zahtjevan je de-skriptivno-analitički momenat, čije metodološko klatno dodi-skriptivno-analitički momenat, čije metodološko klatno dodi-ruje rubove nominalno različitih, pa čak i ideološki oprečnih ruje rubove nominalno različitih, pa čak i ideološki oprečnih stvarnosti. Fašizam je, kako ga vidi vođa katoličke narodne stvarnosti. Fašizam je, kako ga vidi vođa katoličke narodne stranke stranke PopolariPopolari, L. Sturco (Luigi Sturzo 1871–1959), “desni , L. Sturco (Luigi Sturzo 1871–1959), “desni boljševizam”, a boljševizam “lijevi fašizam”. Dodirna, zajed-boljševizam”, a boljševizam “lijevi fašizam”. Dodirna, zajed-nička tačka oba režima, bila bi “rigorozno odbijanje parlamen-nička tačka oba režima, bila bi “rigorozno odbijanje parlamen-tarne demokratije”. To odbijanje je komparativno indikativan tarne demokratije”. To odbijanje je komparativno indikativan momenat uporediv sa današnjom bh. situacijom u kojoj stra-momenat uporediv sa današnjom bh. situacijom u kojoj stra-načke četvorke ili šestorke, svojim kafanskim sijelima, prak-načke četvorke ili šestorke, svojim kafanskim sijelima, prak-tično derogiraju i dokidaju izvorno-demokratsku zadaću bh. tično derogiraju i dokidaju izvorno-demokratsku zadaću bh. parlamenta svodeći ga na organ aminovanja stranačkih volun-parlamenta svodeći ga na organ aminovanja stranačkih volun-tarističko-interesnih nagodbi i sračunatih obmana javnosti. tarističko-interesnih nagodbi i sračunatih obmana javnosti.

Ono što povezuje tekstove ove knjige je pokušaj da se kon-Ono što povezuje tekstove ove knjige je pokušaj da se kon-tekstualno-logički i na konkretnim primjerima osvijetle različi-tekstualno-logički i na konkretnim primjerima osvijetle različi-ti momenti fašizacije i manipulacije mase, te ubijanja demokra-ti momenti fašizacije i manipulacije mase, te ubijanja demokra-tije i podrivanja elementarnih vrijednosti ljudskog zajedništva: tije i podrivanja elementarnih vrijednosti ljudskog zajedništva: čovjeka sa čovjekom, ljudi sa ljudima, naroda sa narodom. Sve čovjeka sa čovjekom, ljudi sa ljudima, naroda sa narodom. Sve se to odvija pod verbalnom krinkom zaštite tzv. “vitalnog na-se to odvija pod verbalnom krinkom zaštite tzv. “vitalnog na-cionalnog interesa”. U suštini, radi se samo o frazetini iza koje cionalnog interesa”. U suštini, radi se samo o frazetini iza koje se skrivaju lični interesi i moćni etno-prevaranti koji podanike se skrivaju lični interesi i moćni etno-prevaranti koji podanike zavedenog etnosa drže u ambijentu neviđenog poniženja: neza-zavedenog etnosa drže u ambijentu neviđenog poniženja: neza-poslenosti, gladi i siromaštva, koje ovu zemlju svrstaje među poslenosti, gladi i siromaštva, koje ovu zemlju svrstaje među nekoliko “najbjednijih zemalja svijeta” i sa najnižom kupov-nekoliko “najbjednijih zemalja svijeta” i sa najnižom kupov-nom moći u Evropi.nom moći u Evropi.1717

U isto vrijeme, 85 poratnih multimilionera ove zemlje (sa-U isto vrijeme, 85 poratnih multimilionera ove zemlje (sa-mozvanih etno-čuvara i zaštitnika “vitalnog nacionalnog inte-mozvanih etno-čuvara i zaštitnika “vitalnog nacionalnog inte-resa”), opljačkavši je, strpalo je u svoje privatne džepove ne-resa”), opljačkavši je, strpalo je u svoje privatne džepove ne-vjerovatnih 9 milijardi dolara narodnog bogatstva BiH. vjerovatnih 9 milijardi dolara narodnog bogatstva BiH. 1818Sve Sve neodoljivo podsjeća na Hitlera i njegovu pljačkašku tiraniju u neodoljivo podsjeća na Hitlera i njegovu pljačkašku tiraniju u kojoj mu je pomagao kompletan vrh njegove partije. Za uz-kojoj mu je pomagao kompletan vrh njegove partije. Za uz-vrat dao im je punu slobodu varanja i pljačke naroda, govoreći: vrat dao im je punu slobodu varanja i pljačke naroda, govoreći: “Bogatite se”! “Činite sve što želite, ali ne dozvolite da vas “Bogatite se”! “Činite sve što želite, ali ne dozvolite da vas ulove”! Kod nas, međutim, čak ni to upozorenje nije potrebno. ulove”! Kod nas, međutim, čak ni to upozorenje nije potrebno. Strogo kontrolisani sudovi, ulovljene stranačke i druge moć-Strogo kontrolisani sudovi, ulovljene stranačke i druge moć-nike (usljed “nedostatka dokaza”), redovno oslobađaju svake nike (usljed “nedostatka dokaza”), redovno oslobađaju svake krivice. Narod gladuje, grca u bijedi i neimaštini, dok se mul-krivice. Narod gladuje, grca u bijedi i neimaštini, dok se mul-timilioneri dave u bogatstvu. I – nikom ništa. Otuda kontinui-timilioneri dave u bogatstvu. I – nikom ništa. Otuda kontinui-rana i politikantski dobro osmišljena i sofi sticirana igra oko bh rana i politikantski dobro osmišljena i sofi sticirana igra oko bh pravosuđa, odnosno oko uspostave i održavanja već postojeće pravosuđa, odnosno oko uspostave i održavanja već postojeće stranačke kontrole nad sudstvom. Dakle, sve se svodi na impli-stranačke kontrole nad sudstvom. Dakle, sve se svodi na impli-cite podrazumijevani kredo: pljačkajte, “kradite do mile volje, cite podrazumijevani kredo: pljačkajte, “kradite do mile volje, nema optužnica”. Tako, npr. SIPA je od 2009. do kraja janura nema optužnica”. Tako, npr. SIPA je od 2009. do kraja janura 2013. podnijela 29 krivičnih prijava protiv 68 osoba, ali to nije 2013. podnijela 29 krivičnih prijava protiv 68 osoba, ali to nije donijelo ni jednu optužnicu protiv lica osumnjičenih za milion-donijelo ni jednu optužnicu protiv lica osumnjičenih za milion-ske štete u budžetu institucija Bosne i Hercegovine.ske štete u budžetu institucija Bosne i Hercegovine.1919

Knjiga, pozivajući se na konkretne događaje i aktere, po-Knjiga, pozivajući se na konkretne događaje i aktere, po-kušava da ukaže na različite segmente tako paradoksalne kle-kušava da ukaže na različite segmente tako paradoksalne kle-17 http://www.radiosarajevo.ba/novost/84099/nasa-kupovna-moc-najniza-u-evropi18 http://www.klix.ba/biznis/news/u-bih-zivi-85-multimilionera/12092720119 Cf: http://www.zurnal.info/novost/16706/ko-je-jaci-birokratska-mafi ja-ili-drzava;

ro- i etno- manipulirane stvarnosti, odnosno, etno-kaljuže koja ro- i etno- manipulirane stvarnosti, odnosno, etno-kaljuže koja bazdi zadahom fašisoidnih etno-nacionalizama koji se kriju iza bazdi zadahom fašisoidnih etno-nacionalizama koji se kriju iza tobožnje borbe za ravnopravnost nacija. Problem je u tome, što tobožnje borbe za ravnopravnost nacija. Problem je u tome, što fašistički etno-nacionalizam ne brani prava nacionalnih grupa fašistički etno-nacionalizam ne brani prava nacionalnih grupa u ime univerzalnog načela jednakosti za sve pojedince,u ime univerzalnog načela jednakosti za sve pojedince,2020 nego nego uspostavlja svoju totalitarnu dominaciju na datom prostoru (en-uspostavlja svoju totalitarnu dominaciju na datom prostoru (en-titetu, kantonu ...). Objelodanjujući se kao nacionalizam domi-titetu, kantonu ...). Objelodanjujući se kao nacionalizam domi-nantne etničke grupe, neofašistički nacionalizam pravda svoju nantne etničke grupe, neofašistički nacionalizam pravda svoju dominaciju permanentnom, papagajski ponavljanom, i usto, li-dominaciju permanentnom, papagajski ponavljanom, i usto, li-cemjerno tempiranom fl oskulom o “nacionalnoj ugroženosti”. cemjerno tempiranom fl oskulom o “nacionalnoj ugroženosti”. U svemu tome ni doprinos vjerskih zajednica nije zanemarljiv, U svemu tome ni doprinos vjerskih zajednica nije zanemarljiv, a ponekad, zavisno od dnevnopolitičkih potreba, pojedinačnih a ponekad, zavisno od dnevnopolitičkih potreba, pojedinačnih apetita i ličnih ambicija vjerskih vođa (poput vladike Kača-apetita i ličnih ambicija vjerskih vođa (poput vladike Kača-vende, ex-reisa Mustafe Cerića, biskupa Ratka Perića i njima vende, ex-reisa Mustafe Cerića, biskupa Ratka Perića i njima sličnih), kleronacionalizam čak i prednjači u politikantskoj sličnih), kleronacionalizam čak i prednjači u politikantskoj predstavi tro-etničkog nadigravanja i perfi dnog varanja gladnih predstavi tro-etničkog nadigravanja i perfi dnog varanja gladnih i obespravljenih podanika. i obespravljenih podanika.

Istovremeno i s druge strane, dijelovi akademske zajednice, Istovremeno i s druge strane, dijelovi akademske zajednice, i njihovi poluakademski sateliti, ne samo svojom pasivnošću, i njihovi poluakademski sateliti, ne samo svojom pasivnošću, nego i direktnim kolumnističkim advokatisanjem daju vlastiti nego i direktnim kolumnističkim advokatisanjem daju vlastiti doprinos otvorenoj pljački i održanju fašisoidnog status quo-a. doprinos otvorenoj pljački i održanju fašisoidnog status quo-a. Na taj način oni snose golemu povijesnu odgovornost za kri-Na taj način oni snose golemu povijesnu odgovornost za kri-minalizaciju i fašizaciju javne scene i ne mogu biti amnestirani minalizaciju i fašizaciju javne scene i ne mogu biti amnestirani od moralne krivice koja im pripada. Neki od njih, ne krijući to, od moralne krivice koja im pripada. Neki od njih, ne krijući to, i pravdajući svoj “angažman” tobožnjom otvorenošću za sa-i pravdajući svoj “angažman” tobožnjom otvorenošću za sa-radnju sa svima (“ja sarađujem sa svima”), pišu istovremeno radnju sa svima (“ja sarađujem sa svima”), pišu istovremeno za najradikalnije etno-medije i etno-gazde triju bh strana. Pri za najradikalnije etno-medije i etno-gazde triju bh strana. Pri tome, oni se sluganski dosljedno spore sa kritikom i kritičarima tome, oni se sluganski dosljedno spore sa kritikom i kritičarima svih onih koji su okrvavili i upropastili ovu zemlju, a njene svih onih koji su okrvavili i upropastili ovu zemlju, a njene građane još i danas čine taocima svojih kriminogenih etno-po-građane još i danas čine taocima svojih kriminogenih etno-po-litika. litika.

Praktično, danas i Ovdje (a ni u regionu nije ništa bolje), sve Praktično, danas i Ovdje (a ni u regionu nije ništa bolje), sve se svodi na spoj privatnog oportunizma i pragmatski motivi-se svodi na spoj privatnog oportunizma i pragmatski motivi-ranog intelektualnog servisiranja (resp.ranog intelektualnog servisiranja (resp. servus servusiranja) etno-po-iranja) etno-po-litičkim i kriminogeno-medijskim moćnicima. U tom slučaju litičkim i kriminogeno-medijskim moćnicima. U tom slučaju učinak njihovog quasi intelektualnog angažmana otjelovljuje učinak njihovog quasi intelektualnog angažmana otjelovljuje se u racionaliziranju političkog radikalizma etno-strana za koje se u racionaliziranju političkog radikalizma etno-strana za koje rade i pišu. Tako “deklarativni angažman zaista postaje djelo, a rade i pišu. Tako “deklarativni angažman zaista postaje djelo, a angažovani intelektualac (svjesno ili nesvjesno, E.B.), politički angažovani intelektualac (svjesno ili nesvjesno, E.B.), politički aktivista pod krinkom intelektualca”. aktivista pod krinkom intelektualca”. 2121

Cinizam ili neznanje? Cinizam ili neznanje? Odgovor je uvijek individualan i tiče se svakog pojedinač-Odgovor je uvijek individualan i tiče se svakog pojedinač-

nog “angažmana”. Ali, ma šta da je, valja na to gledati sa sta-nog “angažmana”. Ali, ma šta da je, valja na to gledati sa sta-novišta one indijske poslovice koja nas uči da sve prolazi i da, novišta one indijske poslovice koja nas uči da sve prolazi i da, u svojoj prolaznosti, ništa ne pripada nama: ni obitelj, ni žena, u svojoj prolaznosti, ništa ne pripada nama: ni obitelj, ni žena, ni djeca. Ni naše tijelo, ni naše bogatstvo. naša su samo zla i ni djeca. Ni naše tijelo, ni naše bogatstvo. naša su samo zla i dobra djela. Onaj ko to ne zna (ili neće da zna), potvrđuje onu dobra djela. Onaj ko to ne zna (ili neće da zna), potvrđuje onu Bonalovu misao da čovjeku “nije najteže obavljati svoju duž-Bonalovu misao da čovjeku “nije najteže obavljati svoju duž-nost, nego shvatiti u čemu se ona sastoji”. nost, nego shvatiti u čemu se ona sastoji”.

Iz nove još neobjavljenje knjige (u štampi): E. Bajtal, Neofašizam u etno-fraku

20 K. Passmore, Fašizam, Sarajevo, 2004. str. 2221 M. Savić, Politika fi lozofskog diskursa, Beograd, 2004. str. 94


Povodom

SAVEZ ANTIFAŠISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

FEDERATION OF ANTIFASCISTS AND NATIONAL LIBERATION WAR VETERANS BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION DES ANTIFASCISTS ET DES ANCIENS COMBATTANTS DE LA LIBERATION NATIONALE A BOSNIE ET HERZEGOVINE

71000 SARAJEVO, Maršala Tita 9a Žiro račun:1011010000524709Tel: 062/821-486 Privredna banka d.d. Sarajevo

Saopštenje za javnostProtest zbog uklanjanja spomenika “Kameni cvijet“

Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u BiH žestoko protestvuje zbog poteza lokalne vlasti u Širokom Brije-gu, koja se usudila ukloniti „Kameni cvijet“, koji je u toj općini izgrađen 1985. kao spomen-obilježje žrtvama Drugoga svjetskog rata. Ovaj čin jasno pokazuje da su fašističke snage koje žele zatrti

svaki trag antifašističke borbe i danas izuzetno jake i da je više nego ikad pri-je važno što glasnije obilježiti važne datume iz časne historije naših predaka.

“Nema opravdanja za ovakav vandalski čin i lokalne vlasti Širokog Brijega morali su naći drugo rješenje kojim neće skrnaviti spomen-obilježje žrtvama koje su dale živote između ostalog i da oni danas slobodno žive”, stav je SAB-NOR-a BiH koji želi skrenuti pažnju svim antifašistima da ovakvi činovi moraju biti javno osuđeni, a da takvim pojedincima nije mjesto ni u jednoj vlasti u zemlji koja sebe smatra demokratskom.

“Ovakvi potezi nam govore da bitka protiv fašizma traje i danas”, poruka je SABNOR-a BiH koji upravo zbog ovakvih pojedinaca pozivaju sve antifaši-ste sa porukom:

”Zbijmo redove! Vidimo se 9. maja na Makljenu, Vracama i u Mostaru, a 11. maja u Jablanici!

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

SAVEZ ANTIFAŠISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATAU BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, 07.05.2013.


VVijest je odjeknula onako kako joj i priliči – izazva-ijest je odjeknula onako kako joj i priliči – izazva-la je ogorčenje normalnih, a saglasnost bolesnih la je ogorčenje normalnih, a saglasnost bolesnih ljudi: Lokalne vlasti u ljudi: Lokalne vlasti u Širokom BrijeguŠirokom Brijegu su, pod su, pod

izgovorom izmještanja posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog izgovorom izmještanja posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata na „pogodniju lokaciju“ (?!), na tom mjestu svjetskog rata na „pogodniju lokaciju“ (?!), na tom mjestu srušile i spomenik „srušile i spomenik „Kameni cvijetKameni cvijet“ iz 1985. godine, tvrdeći “ iz 1985. godine, tvrdeći da se oštećenje spomen-obilježja nije moglo izbjeći! Vijest, da se oštećenje spomen-obilježja nije moglo izbjeći! Vijest, međutim, postaje kompletnija tek onda kada joj se doda po-međutim, postaje kompletnija tek onda kada joj se doda po-datak da se sve to desilo u subotu, 4. maja, „slučajno“ na datak da se sve to desilo u subotu, 4. maja, „slučajno“ na 33. godišnjicu smrti 33. godišnjicu smrti Josipa Broza TitaJosipa Broza Tita, dakle – smišljeno , dakle – smišljeno i perfi dno!i perfi dno!

Našpanovanim rušiocima, naoružanim adekvatnim bage-Našpanovanim rušiocima, naoružanim adekvatnim bage-rom i policijskom zaštitom (?!), nije smetalo to što je subota, rom i policijskom zaštitom (?!), nije smetalo to što je subota, neradni dan. Važno je da se to desilo baš tog datuma i što neradni dan. Važno je da se to desilo baš tog datuma i što je, naravno, na taj način upućena jasna poruka onih kojima je, naravno, na taj način upućena jasna poruka onih kojima smeta antifašizam i sve što na nj podsjećaj.smeta antifašizam i sve što na nj podsjećaj.

Reagovao je, smjesta, Reagovao je, smjesta, Savez antifašista i boraca NOR-Savez antifašista i boraca NOR-a u BiHa u BiH. Saopštenje, logično, puno jeda i ogorčenja. Ali, . Saopštenje, logično, puno jeda i ogorčenja. Ali, nažalost, i istine puno: Kaže se da je „ovim aktom pokazano nažalost, i istine puno: Kaže se da je „ovim aktom pokazano da su fašističke snage, koje žele zatrti svaki trag antifašistič-da su fašističke snage, koje žele zatrti svaki trag antifašistič-ke borbe, i danas izuzetno jake i da je, više nego ikad prije, ke borbe, i danas izuzetno jake i da je, više nego ikad prije, važno što glasnije obilježiti važne datume iz časne istorije važno što glasnije obilježiti važne datume iz časne istorije naših predaka“. Reagovao je još inaših predaka“. Reagovao je još i SDPBiH SDPBiH i – niko više.i – niko više.

E, taj nam podatak sve kazuje. I to baš u maju, mjese-E, taj nam podatak sve kazuje. I to baš u maju, mjese-cu punom važnih antifašističkih datuma, mjesecu u kome je cu punom važnih antifašističkih datuma, mjesecu u kome je upravo u upravo u JablaniciJablanici prigodno obilježena 70. godišnjica prigodno obilježena 70. godišnjica Bitke Bitke na Neretvina Neretvi, mjesecu u kome je, 1945. godine, okončan , mjesecu u kome je, 1945. godine, okončan Dru-Dru-gi svjetski ratgi svjetski rat, pa je to , pa je to Dan EvropeDan Evrope, mjesecu u kome je te , mjesecu u kome je te godine završengodine završen NOR NOR u u JugoslavijiJugoslaviji......

Nije se, međutim, moralo desiti ovo u Širokom Brijegu, Nije se, međutim, moralo desiti ovo u Širokom Brijegu, da bismo znali (podsjetili se) kako fašizam još nije poražen. da bismo znali (podsjetili se) kako fašizam još nije poražen. Onaj ko je to, može biti, zaboravio, početkom ove sedmice Onaj ko je to, može biti, zaboravio, početkom ove sedmice se imao priliku vratiti u stvarnost: u se imao priliku vratiti u stvarnost: u NjemačkojNjemačkoj je počelo je počelo suđenje neonacističkoj grupi, koja je, uz otvoreno i brutalno suđenje neonacističkoj grupi, koja je, uz otvoreno i brutalno propagiranje nacizma, izvela seriju atentata i terorističkih propagiranje nacizma, izvela seriju atentata i terorističkih akata, čije mete su bili akata, čije mete su bili TurciTurci u toj zemlji... Dakle, ne mora u toj zemlji... Dakle, ne mora se desiti tako nešto, pa da se otvore oči i dokuči gdje smo i se desiti tako nešto, pa da se otvore oči i dokuči gdje smo i šta smo. I da, naročito, ne zaboravimo da je ova zemlja jedna šta smo. I da, naročito, ne zaboravimo da je ova zemlja jedna od rijetkih, koja se voli izjasniti antifašističkom, a u parla-od rijetkih, koja se voli izjasniti antifašističkom, a u parla-mentarnoj proceduri kao bosa po trnju prolazi, već godina-mentarnoj proceduri kao bosa po trnju prolazi, već godina-ma, inicijativa o usvajanju zakona o zabrani neofašističkih ma, inicijativa o usvajanju zakona o zabrani neofašističkih organizacija i isticanju simbola ili ikonografi je faističkih i organizacija i isticanju simbola ili ikonografi je faističkih i profašističkih udruženja.profašističkih udruženja.

Nije se, elem, sve to moralo desiti, ali – desilo se. I to Nije se, elem, sve to moralo desiti, ali – desilo se. I to nimalo slučajno i nimalo bez razloga u zemlji, u kojoj je sro-nimalo slučajno i nimalo bez razloga u zemlji, u kojoj je sro-zavanje moralnih, idejnih, patriotskih i opštecivilizacijskih zavanje moralnih, idejnih, patriotskih i opštecivilizacijskih normi, odavno postalo navika, intimno slizana sa raznim vr-normi, odavno postalo navika, intimno slizana sa raznim vr-stama mentalnih i nacional-šovenskih bolesti. Koje se očas stama mentalnih i nacional-šovenskih bolesti. Koje se očas pretvore u politička ubjeđenja i, nažalost, redovno čuče, pri-pretvore u politička ubjeđenja i, nažalost, redovno čuče, pri-tajena i (ne)vidljiva, i u nekim organima i novima vlasti.tajena i (ne)vidljiva, i u nekim organima i novima vlasti.

Zato se majska priča o poštovanju antifašističke tradicije, Zato se majska priča o poštovanju antifašističke tradicije, datuma, događaja i ličnosti, što smo vidjeli majske subote, datuma, događaja i ličnosti, što smo vidjeli majske subote, uz 33. godišnjicu Titove smrti (u uz 33. godišnjicu Titove smrti (u TuzliTuzli i u rijetkim drugim i u rijetkim drugim mjestima u BiH), surovo ukršta s jedva dočekanom prilikom mjestima u BiH), surovo ukršta s jedva dočekanom prilikom neofašističke svijesti – da „pokaže zube“. Pri čemu se ne neofašističke svijesti – da „pokaže zube“. Pri čemu se ne radi ni o kakvom osobitom pokazivanju snage, više je to radi ni o kakvom osobitom pokazivanju snage, više je to sramni relikt žala za prošlim debaklima i porazima. Ali, i sramni relikt žala za prošlim debaklima i porazima. Ali, i dokaz trvdoglave upornosti u nastojanju da se antifašizam, dokaz trvdoglave upornosti u nastojanju da se antifašizam, na papagajski dosadan način, ekskluzivno pripiše komuni-na papagajski dosadan način, ekskluzivno pripiše komuni-stima, a ne civilizacijskoj tradiciji borbe za ljudsku slobodu, stima, a ne civilizacijskoj tradiciji borbe za ljudsku slobodu, dostojanstvo i čast.Nismo iznenađeni i ne čudimo se. Štavi-dostojanstvo i čast.Nismo iznenađeni i ne čudimo se. Štavi-še, valja biti spreman na slične provokacije i demonstracije še, valja biti spreman na slične provokacije i demonstracije bezumlja i u budućnosti. Sve dotle dok se sistemski, orga-bezumlja i u budućnosti. Sve dotle dok se sistemski, orga-nizovano, zakonski uobličeno, antifašizam ne promoviše u nizovano, zakonski uobličeno, antifašizam ne promoviše u opšteprihvaćeni, civilizaciji svojstven i jedino prihvatljiv opšteprihvaćeni, civilizaciji svojstven i jedino prihvatljiv ambijent, imaćemo primjere lokalnih bolesnika i „malih mi-ambijent, imaćemo primjere lokalnih bolesnika i „malih mi-ševa“ iz političke provincije, koji će isticati simptome svoje ševa“ iz političke provincije, koji će isticati simptome svoje bolesti. Ne čekajući da im neko javi da samo onaj ko ima bolesti. Ne čekajući da im neko javi da samo onaj ko ima mentalni ili problem nacional-šovenskog iščašenja, može mentalni ili problem nacional-šovenskog iščašenja, može podržavati (neo)fašizam, protiviti se antifašizmu i svoje po-podržavati (neo)fašizam, protiviti se antifašizmu i svoje po-litičko, nacionalno, vjersko ili neko četvrto pravo tražiti u litičko, nacionalno, vjersko ili neko četvrto pravo tražiti u veličanju mraka, zločina, uništavanja i mržnje. veličanju mraka, zločina, uništavanja i mržnje.

Naročito u zemlji kakva je BiH, koja u tome ima krvavo Naročito u zemlji kakva je BiH, koja u tome ima krvavo i preskupo plaćeno iskustvo.i preskupo plaćeno iskustvo.

Povodom

Majski dani (anti)fašizmaPiše: Zlatko DUKIĆ

Samo onaj ko ima mentalni ili problem nacional-šovenskog iščašenja, može podržavati (neo)fašizam, protiviti se antifašizmu i svoje političko, nacionalno, vjersko ili neko četvrto pravo – tražiti u veličanju mraka, zločina, uništavanja i mržnje, naročito u zemlji kakva je BiH, koja u tome ima krvavo i preskupo plaćeno iskustvo


Godišnjice

Najljepši mjesec proljeća, Titovim rođenjem, njegovom smrću, datumima mladosti, pobjedom nad fašizmom, ‘onim’ vremenima, tamom svakodnevnice, hoćeš-nećeš, okreće misli sjećanju na Broza. I narod to zna, ako ne znaju današnji narodni predstavnici, kreatori jadne, gladne i sumorne stvarnosti... Jel’ to neko spomenu nostalgičare i podsjeća da se ‘onda nešto nije smjelo’?!’ Takvo što može reći neznalica, zluradica i onaj koji onda nije bio rođen, nije zapamtio, a takve sluša i u njihovo budalasto vjeruje...

Kako god okreneš, maj je Titov mjesec

Najljepši mj mlad kre nnnnnos bbbbio ro

Cazinjani u BeograduNa dan obilježavanja godišnjice smrti predsjednika Jugoslavije čla-Na dan obilježavanja godišnjice smrti predsjednika Jugoslavije čla-

novi Udruženja „Ja, Josip Broz Tito“ iz Cazina Posjetili su „Kuću novi Udruženja „Ja, Josip Broz Tito“ iz Cazina Posjetili su „Kuću Cvijeća“. Karakteristika ovog izleta je učešće velikog broja mladih. Cvijeća“. Karakteristika ovog izleta je učešće velikog broja mladih.

Jablanica: Poštovanje komandantu Uz prisustvo velikog broja građana, antifašista, članovi SABNOR-Uz prisustvo velikog broja građana, antifašista, članovi SABNOR-

a“ i Društva «Josip Broz Tito”, polaganjem cvijeća na platou Muzeja a“ i Društva «Josip Broz Tito”, polaganjem cvijeća na platou Muzeja “Bitka na Neretvi” podsjetili su na lik i djelo Josipa Broza Tita.“Bitka na Neretvi” podsjetili su na lik i djelo Josipa Broza Tita.

Nadahnuto, govorio je Almir Ćemić, predsjednik Društva. Nadahnuto, govorio je Almir Ćemić, predsjednik Društva.

Tuzla ne zaboravlja

U povodu 33. godišnjice od smrti najvećeg antifašiste dvadesetog U povodu 33. godišnjice od smrti najvećeg antifašiste dvadesetog vijeka, druga Tita, Društvo „Josip Broz Tito“ i Udruženje antifašista vijeka, druga Tita, Društvo „Josip Broz Tito“ i Udruženje antifašista i boraca NOR-i ove godine su organizovali komemoraciju na Slanoj i boraca NOR-i ove godine su organizovali komemoraciju na Slanoj Banji, na kojoj su bili prisutni Svetozar Pudarić, potpredsjednik FBiH, Banji, na kojoj su bili prisutni Svetozar Pudarić, potpredsjednik FBiH, predstavnici Opštine Tuzla, SABNOR-a TK i mnogi građani. predstavnici Opštine Tuzla, SABNOR-a TK i mnogi građani.

Tačno u 15:05, vrijeme kada je Tito prije 33 godine preminuo, vo-Tačno u 15:05, vrijeme kada je Tito prije 33 godine preminuo, vo-zači su sirenama automobila najavili početak minute šutnje, a nakon zači su sirenama automobila najavili početak minute šutnje, a nakon toga započela je komemoracija. toga započela je komemoracija.

Na Titovu bistu položeni su vijenci i cvijeće, a zatim je uslijedilo Na Titovu bistu položeni su vijenci i cvijeće, a zatim je uslijedilo obraćanje Nikole Slavuljice, predsjednika društva “Josip Broz Tito” obraćanje Nikole Slavuljice, predsjednika društva “Josip Broz Tito” koji je, između ostalog podsjetio da se u brojnim tekstovima u i van koji je, između ostalog podsjetio da se u brojnim tekstovima u i van BiH Tito spominje kao najveći antifašista i da je njegov antifašizam BiH Tito spominje kao najveći antifašista i da je njegov antifašizam iskazan kroz narodnooslobodilačku borbu, ali izgradnju jedne od naj-iskazan kroz narodnooslobodilačku borbu, ali izgradnju jedne od naj-uglednijih država u svijetu: uglednijih država u svijetu:

Na žalost, nakon Titove smrti njegovo djelo zajedništva, ravno-Na žalost, nakon Titove smrti njegovo djelo zajedništva, ravno-pravnosti, slobode, demokratije, bratstva i jedinstva došlo je pod udar pravnosti, slobode, demokratije, bratstva i jedinstva došlo je pod udar

svjetskih moćnika i protivnika, te domaćih nacionalista i neofašista svjetskih moćnika i protivnika, te domaćih nacionalista i neofašista koji su zemlju, deset godina nakon njegove smrti u potpunosti ras-koji su zemlju, deset godina nakon njegove smrti u potpunosti ras-parčali, a u BiH pripremili krvavi pir. Bosna i Hercegovina je i danas parčali, a u BiH pripremili krvavi pir. Bosna i Hercegovina je i danas meta i predmet razračunavanja nacionalista i neofašista, u cilju njenog meta i predmet razračunavanja nacionalista i neofašista, u cilju njenog uništenja. uništenja.

- Situacija u kojoj se trenutno nalazimo je sušta suprotnost od onoga - Situacija u kojoj se trenutno nalazimo je sušta suprotnost od onoga za šta se zalagao drug Tito. Narod se nalazi u izuzetno teškoj situaciji za šta se zalagao drug Tito. Narod se nalazi u izuzetno teškoj situaciji upravo zbog političkih odnosa i nemara stranaka koje vladaju u BiH. upravo zbog političkih odnosa i nemara stranaka koje vladaju u BiH. Danas, na žalost, naša država ne funkcioniše…“Danas, na žalost, naša država ne funkcioniše…“

Cvijeće na Titov spomenik položio je općinski načelnik Jasmin Cvijeće na Titov spomenik položio je općinski načelnik Jasmin Imamović i delegacija općinskog vijeća u sastavu Jozo Nišandžić, Ili-Imamović i delegacija općinskog vijeća u sastavu Jozo Nišandžić, Ili-ja Jurišić i Mirnes Ajanović.ja Jurišić i Mirnes Ajanović.

Zenica: Počasti uz cvijeće I u Zenici su, prigodnim programom i polaganjem cvijeća na spo-I u Zenici su, prigodnim programom i polaganjem cvijeća na spo-

men obilježju Papirna, uz prisustvo velikog broja građana men obilježju Papirna, uz prisustvo velikog broja građana iskazane počasti Josipu Brozu Titu. iskazane počasti Josipu Brozu Titu.

Sarajevo: Dan mladosti sve mlađiKako su i najavili prilikom skupa u povodu Titove smrti, članovi Kako su i najavili prilikom skupa u povodu Titove smrti, članovi

Društva Josip Broz Tito i SUBNOR-a BiH su u Kampusu Univerzi-Društva Josip Broz Tito i SUBNOR-a BiH su u Kampusu Univerzi-teta u Sarajevu upriličili svečanost i u povodu Dana mladosti. Skup teta u Sarajevu upriličili svečanost i u povodu Dana mladosti. Skup je posebno označilo prisustvo velikog broja mladih. Titovu bronzanu je posebno označilo prisustvo velikog broja mladih. Titovu bronzanu staturu prekrili su vijenci i svježe, majsko cvijeće. staturu prekrili su vijenci i svježe, majsko cvijeće.

U ime Upravnog odbora SABNOR-a BiH govorila je Nađa Biser-U ime Upravnog odbora SABNOR-a BiH govorila je Nađa Biser-Taso, revolucionarka i partizanka, koja je, podsjećajući na zbivanja u Taso, revolucionarka i partizanka, koja je, podsjećajući na zbivanja u NOB-u, pored ostalog, istakla da u maju, najljepšem mjesecu prolje-NOB-u, pored ostalog, istakla da u maju, najljepšem mjesecu prolje-ća, postoje važni dani, iako ničim ozvaničeni:ća, postoje važni dani, iako ničim ozvaničeni:

- To se odnosi i na II kongres USAOJ-a, najveću omladinsku an-- To se odnosi i na II kongres USAOJ-a, najveću omladinsku an-tifašističku manifestaciju u porobljenoj Evropi, održavanu, uz prisu-tifašističku manifestaciju u porobljenoj Evropi, održavanu, uz prisu-stvo 816 delegata, upravo za iznenadnog desanta. Tako su delegati bili stvo 816 delegata, upravo za iznenadnog desanta. Tako su delegati bili učesnici velike bitke za Drvar uz Titov rođendan…“učesnici velike bitke za Drvar uz Titov rođendan…“

Istakla je da je i danas, nažalost, aktuelna borba protiv neofašizma, Istakla je da je i danas, nažalost, aktuelna borba protiv neofašizma, a sramnom je okarakterizirala činjenicu da BiH još nije usvojila zakon a sramnom je okarakterizirala činjenicu da BiH još nije usvojila zakon o zabrani djelovanju neofašističkih organizacija i isticanju fašističkih o zabrani djelovanju neofašističkih organizacija i isticanju fašističkih obilježja.obilježja.

Mladalački i nadahnuto, upravo u ime mladosti današnjice, pred Mladalački i nadahnuto, upravo u ime mladosti današnjice, pred Titovom bistom, govorila je i politologinja Maja Kojović.Titovom bistom, govorila je i politologinja Maja Kojović.


Godišnjice

Slovo pred Titovom bistom, „Maršalka“, Sarajevo, 25. maja 2013.

Često nam postavljaju pitanje: Za-što se svake godine, 25. maja oku-pljamo i obilježavamo Dan mladosti i datum rođenja Maršala Tita, kada je taj praznik već odavno izbrisan iz ofi cijelnih kalendara, a već više od trideset godina nema ni Tita

OObilježavanje Dana mla-bilježavanje Dana mla-dosti je danas opravdano dosti je danas opravdano više nego ikad, između više nego ikad, između

ostalog i zato što oni isti koji nastoje ostalog i zato što oni isti koji nastoje da ovaj datum bace u zaborav rade da ovaj datum bace u zaborav rade sve kako bi mladim ljudima u ovoj sve kako bi mladim ljudima u ovoj zemlji zagorčali život i uništili per-zemlji zagorčali život i uništili per-spektivu. spektivu.

Kako to rade? Kako to rade?

Nažalost, uspješno i efi kasno; Nažalost, uspješno i efi kasno; mlade ljude truju mržnjom, predra-mlade ljude truju mržnjom, predra-sudama i strahom. Umjesto da im sudama i strahom. Umjesto da im nude otvorenost prema svijetu, zna-nude otvorenost prema svijetu, zna-

nje i ljubav prema ljudima, serviraju nje i ljubav prema ljudima, serviraju im, kao uzor, primitivizam i nasilje, im, kao uzor, primitivizam i nasilje, polupismene kriminalce kao nekoga polupismene kriminalce kao nekoga na koga se trebaju ugledati. Primitiv-na koga se trebaju ugledati. Primitiv-ci svih boja poručuju kako se treba ci svih boja poručuju kako se treba

zatvarati u sebe, u neke ograničene zatvarati u sebe, u neke ograničene torove u kojima, po njima, treba i torove u kojima, po njima, treba i život provesti, ponavljajući stalno život provesti, ponavljajući stalno ofucane stereotipe o svima drugima ofucane stereotipe o svima drugima kao neprijateljima. Čak se i fašističko kao neprijateljima. Čak se i fašističko pozivanje na etnički čiste brakove i, pozivanje na etnički čiste brakove i, kako vole reći “nemiješanje”, oprav-kako vole reći “nemiješanje”, oprav-dava tradicijom i religijom, što pred-dava tradicijom i religijom, što pred-stavlja najgori oblik zloupotrebe i stavlja najgori oblik zloupotrebe i jednog i drugog. Tako odgojen mlad jednog i drugog. Tako odgojen mlad

čovjek može postati samo najamnik čovjek može postati samo najamnik u rukama onih koji su na prevarama, u rukama onih koji su na prevarama, otimačini i nasilju stekli bogatstvo. A otimačini i nasilju stekli bogatstvo. A to je, izgleda, i cilj: Spriječiti omladi-to je, izgleda, i cilj: Spriječiti omladi-nu da misli svojom glavom, da upo-nu da misli svojom glavom, da upo-znaje svijet oko sebe, da se bori za znaje svijet oko sebe, da se bori za svoje interese, jer onaj ko je upoznao svoje interese, jer onaj ko je upoznao blagodeti otvorenosti, obrazovanja i blagodeti otvorenosti, obrazovanja i slobode neće se pomiriti sa ulogom slobode neće se pomiriti sa ulogom sluge bahatih tajkuna, već će traži-sluge bahatih tajkuna, već će traži-ti i svoja i tuđa prava. Prema tome, ti i svoja i tuđa prava. Prema tome, trovanje omladine i njeno držanje u trovanje omladine i njeno držanje u mraku je način na koji primitivizam mraku je način na koji primitivizam može da opstane i sačuva svoje po-može da opstane i sačuva svoje po-zicije. Borba protiv tog primitivizma zicije. Borba protiv tog primitivizma i borba za prava mladog čovjeka je i borba za prava mladog čovjeka je zadaća cijelog društva.zadaća cijelog društva.

Pružanje podrške omladini je za-Pružanje podrške omladini je za-datak cjelokupnog društva, i sistema datak cjelokupnog društva, i sistema obrazovanja i državnih struktura i obrazovanja i državnih struktura i nevladinog sektora, ali i svakog po-nevladinog sektora, ali i svakog po-jedinca. Među nama je, danas i veli-jedinca. Među nama je, danas i veli-

ki broj ljudi, koji su mladost proveli ki broj ljudi, koji su mladost proveli u sistemu koji je omladini imao šta u sistemu koji je omladini imao šta ponuditi i pored oskudice. Društve-ponuditi i pored oskudice. Društve-ni sistem je tada pravilno shvatao da ni sistem je tada pravilno shvatao da omladini treba pružiti obrazovanje i omladini treba pružiti obrazovanje i zaposlenje, kao i materijalnu nezavi-zaposlenje, kao i materijalnu nezavi-snost i krov nad glavom. Građene su snost i krov nad glavom. Građene su fabrike, instituti, obrazovne i naučne fabrike, instituti, obrazovne i naučne institucije. Uspostavljena je saradnja institucije. Uspostavljena je saradnja sa inostranstvom, osigurana moguć-sa inostranstvom, osigurana moguć-

nost omladini da stiče nova saznanja nost omladini da stiče nova saznanja unutar zemlje i u inostranstvu, i da ta unutar zemlje i u inostranstvu, i da ta znanja i vještine iskoristi na radnom znanja i vještine iskoristi na radnom mjestu.mjestu.

Zato mi obilježavamo dan rođe-Zato mi obilježavamo dan rođe-nja Maršala Tita, koji je svojim anga-nja Maršala Tita, koji je svojim anga-žmanom stvorio ambijent sigurnosti žmanom stvorio ambijent sigurnosti i perspektive za mladog čovjeka. Ni i perspektive za mladog čovjeka. Ni Titova epoha nije bila savršena, bilo Titova epoha nije bila savršena, bilo je i grešaka, ali ukupni društveni ra-je i grešaka, ali ukupni društveni ra-zvoj je bio u znaku napretka, materi-zvoj je bio u znaku napretka, materi-jalnog i duhovnog. Nije se razvijala jalnog i duhovnog. Nije se razvijala samo privreda, već i kultura i obra-samo privreda, već i kultura i obra-zovani sistem. Mudra društva koriste zovani sistem. Mudra društva koriste iskustva iz prošlosti, prihvatajući ono iskustva iz prošlosti, prihvatajući ono što je bilo dobro i odbacujući loše. što je bilo dobro i odbacujući loše. Takav pristup je uslov društvenog Takav pristup je uslov društvenog

progresa. Naše društvo, nažalost, čini progresa. Naše društvo, nažalost, čini obrnuto, zato i zaostajemo za ostalim obrnuto, zato i zaostajemo za ostalim zemljama, ne samo ekonomski, već zemljama, ne samo ekonomski, već i u pogledu ukupnog društvenog ra-i u pogledu ukupnog društvenog ra-zvoja.zvoja.

Zato, svi zajedno trebaju, svako u Zato, svi zajedno trebaju, svako u granicama svojih mogućnosti, a po-granicama svojih mogućnosti, a po-najprije oni koji odlučuju, da podrže najprije oni koji odlučuju, da podrže mlade ljude u stiecanju savremenog mlade ljude u stiecanju savremenog obrazovanja, u otvaranju prema svi-obrazovanja, u otvaranju prema svi-jetu, u zapošljavanju, jer jedina inve-jetu, u zapošljavanju, jer jedina inve-sticija koja će se sigurno isplatiti jeste sticija koja će se sigurno isplatiti jeste ona u razvoj omladine.ona u razvoj omladine.

Investirajte u omladinu (Sad je primitivci satiru!)

Napisala, govorila: Maja Kojović, diplomirani politolog

Današnji moćnici otrovom djeluje na blagodati otvorenosti, obrazovanja i slobode

Dan mladosti je putokaz u slobodu, znanje, posao, ljubav...


Godišnjice

OO Titu sam Titu sam već pi-već pi-sao sao prije prije

tri godina na portalu tri godina na portalu www.pollitika.com.. www.pollitika.com.. Dilema je bila, i ostala, Dilema je bila, i ostala, da li je Tito bio diktator da li je Tito bio diktator ili političar za kojim se ili političar za kojim se plakalo. Kako god se o plakalo. Kako god se o

Titu pisalo, netko će imati drugačije Titu pisalo, netko će imati drugačije mišljenje, i zato on ostaje kontrover-mišljenje, i zato on ostaje kontrover-zna osoba i svojevrsna enigma i nje-zna osoba i svojevrsna enigma i nje-govo mjesto u povijesti južnoslaven-govo mjesto u povijesti južnoslaven-ski naroda ostat će još desetljećima ski naroda ostat će još desetljećima tema za raspravu, i konsensusa neće tema za raspravu, i konsensusa neće biti. A zašto bi ga i bilo?? Svaka oso-biti. A zašto bi ga i bilo?? Svaka oso-ba, rođena i djelovala na jugoistoku ba, rođena i djelovala na jugoistoku Evrope i šire, bila je i bit će hvalje-Evrope i šire, bila je i bit će hvalje-

Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije posumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših

pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije. Ode on na daleke nedogled-ne poljane narodne pjesme odakle kao da je i stigao.

Nije naš svijet toliko neuk te ne bi umio razliko-vati vulkansku slijepu i surovu stvarnost kojom smo okruženi od vlastitog toplog krova nad glavom. Da je taj naš krov Titovo djelo, to se objasnilo svima, te nije bilo čovjeka koji u mislima nije probdio noći i noći za njegove ljubljanske agonije.

Prigodom Titove šezdesetogodišnjice (1952), re-čeno je sve što se može reći o životu jednog čovjeka koji se s ponosom može osvrnuti na svoj životni put:

Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gra-dove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobo-đenje proleterijata, digao sam ustanak protiv slijepe

stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljivanja, položio sam temelje socija-lizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom da kaže: Izvršio sam svoju ljudsku i građansku dužnost.

Odonda pa do dana današnjeg, za punih dvadeset i osam godina, on je na planetarnoj pozornici razvio djelat-

nost historijskih razmjera. Kao organizator međunarodnog pokreta nesvrstanosti, on je svojom neslomljivom voljom izvojštio priznanje čitavog svijeta – danas nas je napustio idealni barjak-tar kantovske zamisli Svjetskog Mira.’

… Nema dana da ne razmišljam o njemu. Bio je kartaš prvog reda, njega je u životu karta uvijek dobro išla. U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Stalji-nu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih koje sam ja zapamtio u svom ‘kratkom životu’…

…Sahranjen je Tito, dostojanstveno, vojnički, ispraćen na vječni počinak. Dah zemlje je stao, ulice gradova i sela opustjele su. Ljudi su se okupili oko televizora da zajedno s najvećim državnicima svijeta, i svima onima koji su se našli uz odar, otprate Tita na njegov put ‘preko – preko Romanije… na daleke nedogledne poljane narodne pjesme…’

Krleža: Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – Romanije

Kad je riječ o Titovoj smrti, treba reći da nema takve posmrtne počasti koja bi znala odraziti simbolično značenje njegove pojave među nama

“Druže Tito, mi ti se kunemo…!?”

Enes Čengić: S Krležom iz dana u dan (U sjeni smrti) – Globus, Zagreb, 1986.

Piše: Ljubo Ruben Weiss

Možda bi valjalo do Kuće cvijeća, u kojoj nikada nisam bio, jer danas, 2013., ipak mislim, nešto mijenjajući stav i mišljenje, pa bila to i žal za mladošću, BILO JE ČASNO ŽIVJETI S TITOM!


Godišnjice

na ili osporavana, uzdizana u nebesa na ili osporavana, uzdizana u nebesa ili uvaljana u balkansko blato laži i ili uvaljana u balkansko blato laži i podcjenjivanja, radilo se ne samo o podcjenjivanja, radilo se ne samo o Titu – sporit će se ovi narodi i oko Titu – sporit će se ovi narodi i oko Andrića, Krleže, Tesle, Hebranga, st. Andrića, Krleže, Tesle, Hebranga, st. Crnjanskog, Cankara, Rankovića… Crnjanskog, Cankara, Rankovića… O Titu, kao stvarnoj osobi, znam re-O Titu, kao stvarnoj osobi, znam re-lativno malo i pored toga što sam o lativno malo i pored toga što sam o Titu čitao puno i slušao dosta, a i sam Titu čitao puno i slušao dosta, a i sam doživio razne zanimljivosti s Titom u doživio razne zanimljivosti s Titom u vezi. Čuo sam relativno rano, u vri-vezi. Čuo sam relativno rano, u vri-jeme studija, od jedne “buržujke” da jeme studija, od jedne “buržujke” da je Tito bio “običan hohštapler” a od je Tito bio “običan hohštapler” a od jednog daljnjeg rođaka koji je radio jednog daljnjeg rođaka koji je radio na Brijunima, da je Jovanka znala na Brijunima, da je Jovanka znala obratiti se Titu riječima “Tito, šuti!”obratiti se Titu riječima “Tito, šuti!”

Poznavao sam njegovog prevodi-Poznavao sam njegovog prevodi-telja za njemački jezik, književnika i telja za njemački jezik, književnika i publicistu Ivana Ivanjija (rođ. 1929. u publicistu Ivana Ivanjija (rođ. 1929. u Zrenjaninu) i njegova svjedočenja o Zrenjaninu) i njegova svjedočenja o Titu bila su mi vrlo zanimljiva – rado Titu bila su mi vrlo zanimljiva – rado sam ga slušao kada je govorio o Titu,i sam ga slušao kada je govorio o Titu,i nikada nije, i godinama nakon Tito-nikada nije, i godinama nakon Tito-ve smrti, skrivao da je titoist. Poštu-ve smrti, skrivao da je titoist. Poštu-jem one koji ne mijenjaju lako svoje jem one koji ne mijenjaju lako svoje stavove i mišljenja, i zapravo, ono stavove i mišljenja, i zapravo, ono što danas ne razumijem je promjena što danas ne razumijem je promjena odnosa prema Titu koja se dogodila u odnosa prema Titu koja se dogodila u narodima ovog prostora u roku od de-narodima ovog prostora u roku od de-setak godina – u vrijeme Titove smrti setak godina – u vrijeme Titove smrti ronile su se suze, i javno i privatno, ronile su se suze, i javno i privatno, da bi već 1991. se na prostoru Jugo-da bi već 1991. se na prostoru Jugo-slavije ratovalo!?? Slogan “bratstva slavije ratovalo!?? Slogan “bratstva i jedinstva” nestao je iz glava ljudi i jedinstva” nestao je iz glava ljudi kao da nikada nije ni postojao, brat kao da nikada nije ni postojao, brat je digao ruku na brata, jedan imbecil, je digao ruku na brata, jedan imbecil, Slobodan Milošević, i njegova Mirja-Slobodan Milošević, i njegova Mirja-na, umislili su si da može Sloba za-na, umislili su si da može Sloba za-mijeniti Tita. Iz današnje perspektive mijeniti Tita. Iz današnje perspektive nijedan vođa iz devedesetih nije bio nijedan vođa iz devedesetih nije bio Titu ni do koljena, jednostavno, po Titu ni do koljena, jednostavno, po međunarodnim kriterijima, ostali su međunarodnim kriterijima, ostali su duboko u sjeni Tita, ma što o njemu duboko u sjeni Tita, ma što o njemu netko od nas na brzinu sudio ili nam netko od nas na brzinu sudio ili nam podastirao podatke o njegovoj dikta-podastirao podatke o njegovoj dikta-torskoj naravi.torskoj naravi.

Ivan Ivanji opisao je upečatlji-Ivan Ivanji opisao je upečatlji-vo jednu sliku koju i danas pamtim, vo jednu sliku koju i danas pamtim, sliku u Helsinkiju tokom Konferen-sliku u Helsinkiju tokom Konferen-cije o evropskoj sigurnosti i suradnji cije o evropskoj sigurnosti i suradnji (srpanj/kolovoz 1975.) Manja dvo-(srpanj/kolovoz 1975.) Manja dvo-rana-salon pokraj glavne,u kojoj su rana-salon pokraj glavne,u kojoj su se okupljali predstavnici pojedinih se okupljali predstavnici pojedinih

država na pauzama bila je zapravo država na pauzama bila je zapravo premala da primi veliki broj delega-premala da primi veliki broj delega-cija odnosno njihove članove koji su cija odnosno njihove članove koji su se nagurali u dvoranu. Stoga su se, se nagurali u dvoranu. Stoga su se, tjelohranitelji Brežnjeva, služili lak-tjelohranitelji Brežnjeva, služili lak-tovima i grubo gurali druge goste, pa tovima i grubo gurali druge goste, pa i visoke dužnosnike država i vlada, da i visoke dužnosnike država i vlada, da bi svom Brežnjevu osiguravali put . bi svom Brežnjevu osiguravali put . Gotovo isto događalo se s predsjed-Gotovo isto događalo se s predsjed-nikom USA, Geraldom Fordom i nikom USA, Geraldom Fordom i njegovom tajnom službom, odnosno njegovom tajnom službom, odnosno tjelohraniteljima. Nakon njih, na vra-tjelohraniteljima. Nakon njih, na vra-tima male dvorane pojavio se Josip tima male dvorane pojavio se Josip Broz Tito i nema razloga ne vjerova-Broz Tito i nema razloga ne vjerova-ti Ivanu Ivanjiju koji je bio nekoliko ti Ivanu Ivanjiju koji je bio nekoliko koraka iza Tita: „Ispred Tita otvarao koraka iza Tita: „Ispred Tita otvarao se špalir, visoki dužnosnici iz Evrope se špalir, visoki dužnosnici iz Evrope spontano su se sklanjali u stranu da spontano su se sklanjali u stranu da bi Tito prolazio.” Ivan Ivanji pratio bi Tito prolazio.” Ivan Ivanji pratio je Tita i na Berlinsku konferenciju je Tita i na Berlinsku konferenciju evropskih komunističkih i radničkih evropskih komunističkih i radničkih partija (1976.) i na Kubu, na konfe-partija (1976.) i na Kubu, na konfe-renciju nesvrstanih (1979.) i kaže renciju nesvrstanih (1979.) i kaže kako je slične scene doživljavao i u kako je slične scene doživljavao i u Istočnom Berlinu i u Havani, gdje je Istočnom Berlinu i u Havani, gdje je Tito dočekivan kao hodajuća legenda.Tito dočekivan kao hodajuća legenda.

……

Za nas koji smo živjeli s Titom Za nas koji smo živjeli s Titom , ma što god o njemu mislili, ostaje , ma što god o njemu mislili, ostaje slika šoka koji je nastao njegovom slika šoka koji je nastao njegovom bolešću i smrću kao i slika ukopa u bolešću i smrću kao i slika ukopa u Kući cvijeća s tribinom na kojoj su Kući cvijeća s tribinom na kojoj su bila izaslanstva mnogih država, pa i bila izaslanstva mnogih država, pa i neki od najistaknutijih državnika u neki od najistaknutijih državnika u svijetu sedamdesetih i osamdesetih svijetu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, recimo Leo-godina prošlog stoljeća, recimo Leo-nid Brežnjev, glavni moćnik SSSR-a, nid Brežnjev, glavni moćnik SSSR-a, potpredsjednik USA Mondale, Bri-potpredsjednik USA Mondale, Bri-tanka Margareth Thatcher…tanka Margareth Thatcher…

Danas, gledajući slom socijalne Danas, gledajući slom socijalne države u Hrvatskoj, poznajući pse-države u Hrvatskoj, poznajući pse-udo-elitu koja se nalazi u politici, udo-elitu koja se nalazi u politici, kradljive i lažljive ljude, među ko-kradljive i lažljive ljude, među ko-jima srećom ima i izuzetaka, (slična jima srećom ima i izuzetaka, (slična situacija hrvatskoj, je i u Sloveniji, situacija hrvatskoj, je i u Sloveniji, BiH, Srbiji…), gledajući razvoj-BiH, Srbiji…), gledajući razvoj-ni put nasljednika Tita u Hrvatskoj, ni put nasljednika Tita u Hrvatskoj, posebno Tuđmana, Manolića, Sav-posebno Tuđmana, Manolića, Sav-ke Dapčević Kučar, Mesića i ovih ke Dapčević Kučar, Mesića i ovih najmlađih koji u većini POLITIKU najmlađih koji u većini POLITIKU gledaju kao PRILIKU, a ne djelat-gledaju kao PRILIKU, a ne djelat-nost rješavanja društvenih problema nost rješavanja društvenih problema

i/li brigu o uspješnom funkcioniranju i/li brigu o uspješnom funkcioniranju zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, zaključit se da kako se klica sadašnjih zaključit se da kako se klica sadašnjih agonija pojavila još u Titovo vrijeme agonija pojavila još u Titovo vrijeme kada je udbaško-generalski sloj bio kada je udbaško-generalski sloj bio privilegiran i favoriziran. Taj sloj, privilegiran i favoriziran. Taj sloj, koji je štitio i jedan dio nepoštenih koji je štitio i jedan dio nepoštenih komunista, tzv. Tehno-menadžera, komunista, tzv. Tehno-menadžera, djeluje u izmijenjenim okolnostima i djeluje u izmijenjenim okolnostima i s nešto prilagođenim modus operandi s nešto prilagođenim modus operandi i danas, jer i onda i danas uglavnom i danas, jer i onda i danas uglavnom ne poznaje ekonomske zakonitosti i ne poznaje ekonomske zakonitosti i ne stavlja u prvi plan ono što je temelj ne stavlja u prvi plan ono što je temelj zdravog društva: zdravu ekonomiju, zdravog društva: zdravu ekonomiju, tržište, rad i znanje.tržište, rad i znanje.

Danas, 33 godina POSLIJE Tito-Danas, 33 godina POSLIJE Tito-ve smrti i velebnog pogreba, a svje-ve smrti i velebnog pogreba, a svje-stan zaostajanja Hrvatske u odnosu stan zaostajanja Hrvatske u odnosu na Evropu i svijet, sklon sam malo na Evropu i svijet, sklon sam malo više uvažavati plusove nego minuse“ više uvažavati plusove nego minuse“ u vezi «druga Tita». Taj osjećaj nema u vezi «druga Tita». Taj osjećaj nema veze s pitanjem opredjeljenja za Ju-veze s pitanjem opredjeljenja za Ju-goslaviju ili Hrvatsku, taj osjećaj ve-goslaviju ili Hrvatsku, taj osjećaj ve-zan je za pitanje kako većina građana zan je za pitanje kako većina građana živi, bolje ili lošije, bogatije ili siro-živi, bolje ili lošije, bogatije ili siro-mašnije… kao i za pitanje: kada smo mašnije… kao i za pitanje: kada smo bili više neiskreni: kada se pjevalo bili više neiskreni: kada se pjevalo “Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa “Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo”, ili danas s tvoga puta ne skrenemo”, ili danas s desnom rukom na srcu, a lijevom tko desnom rukom na srcu, a lijevom tko zna gdje… Zaprepašćujuće su one zna gdje… Zaprepašćujuće su one pružene ruke prema porcijama graha pružene ruke prema porcijama graha koje se dijele za Prvi maj, kao i oni koje se dijele za Prvi maj, kao i oni vapaji za nekim majicama također di-vapaji za nekim majicama također di-jeljenim, jer se mogao steći dojam da jeljenim, jer se mogao steći dojam da te porcije graha i poklonjene majice te porcije graha i poklonjene majice ljudima uistinu puno znače.ljudima uistinu puno znače.

I mada nisam nešto posebno obo-I mada nisam nešto posebno obo-žavao Štafetu mladost i sletove na žavao Štafetu mladost i sletove na stadionu JNA, malo čudne su mi bile stadionu JNA, malo čudne su mi bile kolone građana pred Kućom cvijeća, kolone građana pred Kućom cvijeća, no kada pogledam što su nam donijeli no kada pogledam što su nam donijeli ovi «vođe» nakon 1991., svjestan du-ovi «vođe» nakon 1991., svjestan du-bine i zamalo nerješivosti krize u kojoj bine i zamalo nerješivosti krize u kojoj smo danas, možda bi valjalo do Kuće smo danas, možda bi valjalo do Kuće cvijeća, u kojoj nikada nisam bio, jer cvijeća, u kojoj nikada nisam bio, jer danas, 2013. ipak zaključujem, nešto danas, 2013. ipak zaključujem, nešto mijenjajući stav i mišljenje, pa bila to mijenjajući stav i mišljenje, pa bila to i žal za mladošću, BILO JE ČASNO i žal za mladošću, BILO JE ČASNO ŽIVJETI S TITOM! ŽIVJETI S TITOM!

(6.05.2013.)(6.05.2013.)


Slobodna Bosna u posjedu je tajnog velikosrpskog dokumenta Srpske akademije nauka i umjetnosti, u kojem su zacrtani strateški ciljevi Srba iz Republike srpske i Srbije, a koji Milorad Dodik u posljednjih šest godina dosljedno provodi

MEMORANDUM 2Predviđa ujedinjenje Republike srpske i Srbije za jednu deceniju!

TTajni velikodržavni dokument, ajni velikodržavni dokument, koji nas list ekskluzivno koji nas list ekskluzivno objavljuje, nastao je prije ne-objavljuje, nastao je prije ne-

koliko godina u krugu srpskih akade-koliko godina u krugu srpskih akade-mika iz Beograda, decidirano defi niše mika iz Beograda, decidirano defi niše strateške velikosrpske ciljeve i daje strateške velikosrpske ciljeve i daje detaljne upute političkom rukovodstvu detaljne upute političkom rukovodstvu Republike srpske i Srbije kako ih ope-Republike srpske i Srbije kako ih ope-racionalizovati.racionalizovati.

Riječ je o Memorandumu Srpske Riječ je o Memorandumu Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) akademije nauka i umjetnosti (SANU) 2 koji se, kao i prethodni, temelji na 2 koji se, kao i prethodni, temelji na velikosrpskoj politici “krvi i tla” pre-velikosrpskoj politici “krvi i tla” pre-ma kojoj je Srbija tamo gdje žive Srbi. ma kojoj je Srbija tamo gdje žive Srbi. Ovaj perfi dni plan Miloševićevih re-Ovaj perfi dni plan Miloševićevih re-aktiviranih akademika napravljen je sa aktiviranih akademika napravljen je sa ciljem da Srbija u miru vrati sve što je ciljem da Srbija u miru vrati sve što je izgubila u ratovima.izgubila u ratovima.

“Ideja o jedinstvenoj srpskoj državi “Ideja o jedinstvenoj srpskoj državi svih Srba ne sme izbledeti bez obzira svih Srba ne sme izbledeti bez obzira na cenu, žrtve i protok vremena. U toj na cenu, žrtve i protok vremena. U toj borbi mora biti angažovan svaki Srbin, borbi mora biti angažovan svaki Srbin, bez obzira na mesto u kome živi, po-bez obzira na mesto u kome živi, po-sao koji obavlja. Srbija će i mora biti sao koji obavlja. Srbija će i mora biti na čelu ove borbe. Bosna i Hercegovi-na čelu ove borbe. Bosna i Hercegovi-na je važniji, ali i mnogo lakši slučaj na je važniji, ali i mnogo lakši slučaj nego Hrvatska i Crna Gora, zahvalju-nego Hrvatska i Crna Gora, zahvalju-jući Dejtonskom sporazumu i činje-jući Dejtonskom sporazumu i činje-nici da iza tzv. jedinstvene BiH stoje nici da iza tzv. jedinstvene BiH stoje samo muslimani i delovi nejedinstve-samo muslimani i delovi nejedinstve-ne, zbunjene i bezidejne međunarodne ne, zbunjene i bezidejne međunarodne zajednice. Činjenica da pojedini delo-zajednice. Činjenica da pojedini delo-vi međunarodne zajednice ne bi imali vi međunarodne zajednice ne bi imali ništa protiv podele BiH, ekstremno je ništa protiv podele BiH, ekstremno je važno oružje koje se mora maksimalno važno oružje koje se mora maksimalno iskoristiti u realizaciji zacrtanih ciljeva. iskoristiti u realizaciji zacrtanih ciljeva. Ukoliko se to uradi kako treba, za rea-Ukoliko se to uradi kako treba, za rea-lizaciju ovih ciljeva potrebno je neko-lizaciju ovih ciljeva potrebno je neko-

liko godina, najviše decenija”, stoji na liko godina, najviše decenija”, stoji na početku ovog strateškog, dugoročnog početku ovog strateškog, dugoročnog velikodržavnog dokumenta. velikodržavnog dokumenta.

Miloradu Dodiku je u njegovom Miloradu Dodiku je u njegovom provođenju, u posljednjih nekoliko provođenju, u posljednjih nekoliko godina,svesrdno i nesebično, pomagao godina,svesrdno i nesebično, pomagao bivši srbijanski predsjednik Boris Ta-bivši srbijanski predsjednik Boris Ta-dić, što ne čudi budući dić, što ne čudi budući da su njegovi autori da su njegovi autori Borisov otac akade-Borisov otac akade-mik Ljubomir Tadić mik Ljubomir Tadić i njegov najbolji pri-i njegov najbolji pri-jatelj Dobrica Ćosić, jatelj Dobrica Ćosić, samoproglašeni otac samoproglašeni otac nacije, i nekolicina nacije, i nekolicina akademika porijeklom akademika porijeklom iz BiH. U nekoliko po-iz BiH. U nekoliko po-glavlja detaljno su ra-glavlja detaljno su ra-zrađeni osnovni prav-zrađeni osnovni prav-ci i ciljevi djelovanja ci i ciljevi djelovanja političke elite Repu-političke elite Repu-blike srpske i Srbije, blike srpske i Srbije, kako bi se vremenom kako bi se vremenom Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina podijelila. podijelila.

Savjetuje se oz-Savjetuje se oz-biljno i osmišljeno biljno i osmišljeno političko i ekonomsko političko i ekonomsko okretanje Srbije i RS-a okretanje Srbije i RS-a prema Rusiji i sugeri-prema Rusiji i sugeri-še da treba iskoristiti še da treba iskoristiti njenu privrženost Sr-njenu privrženost Sr-bima. U istom smislu preporučuje se bima. U istom smislu preporučuje se fokusiranje na naklonost Grčke, Kipra, fokusiranje na naklonost Grčke, Kipra, Italije, Španije, Danske i Norveške, čiji Italije, Španije, Danske i Norveške, čiji uticaj u evropskim tokovima nije zane-uticaj u evropskim tokovima nije zane-marljiv. Istovremeno se zahtijeva anga-marljiv. Istovremeno se zahtijeva anga-žman na omalovažavanju političara iz žman na omalovažavanju političara iz zemalja koje podržavaju jedinstvenost zemalja koje podržavaju jedinstvenost BiH.BiH.

Ćosićev priručnik za Milorada Dodika

Da je sadržaj ovog programa zapra-Da je sadržaj ovog programa zapra-vo bio Dodikova “Biblija” čijih se na-vo bio Dodikova “Biblija” čijih se na-čela čvrsto pridržavao, govore njegova čela čvrsto pridržavao, govore njegova poglavlja o odnosu rukovodstva RS-a poglavlja o odnosu rukovodstva RS-a prema državnim institucijama BiH.prema državnim institucijama BiH.

“Koristiti sve mehanizme da se oba “Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta BiH maksimalno doma parlamenta BiH maksimalno onemoguće u radu, obezvrede i obe-onemoguće u radu, obezvrede i obe-smisle na sve moguće načine. Spreča-smisle na sve moguće načine. Spreča-vati donošenje zakona koji se ne sma-vati donošenje zakona koji se ne sma-traju bitnim i ne predstavljaju nikakvu traju bitnim i ne predstavljaju nikakvu pretnju RS-u. Ovo je jedno od značaj-pretnju RS-u. Ovo je jedno od značaj-

Piše: Mirha Dedić

Tajni srpski plan za rastakanje BiHDRŽAVNE INSTITUCIJE BiHInsistirati na tome da su “državna” vlast i institu-cije na nivou BiH nepotrebne, suvišne, nemoguće, skupe i antisrpske

PARLAMENT BiHKoristiti sve mehanizme da se oba doma parlamen-ta BiH maksimalno onemoguće u radu, obezvrijede i obesmisle na sve moguće načine

BOŠNJACIIzbjegavati upotrebu termina Bošnjak i uvijek upotrebljavati termin musliman, te ih i na taj način definisati kao religijsku grupu, a ne narod

OBAVJEŠTAJNO-BEZBJEDNOSNE SLUŽBEFormirati obavještajno-bezbjednosnu agenciju RS-a koja bi do osamostaljenja RS-a djelovala diskretno i tajno

Stvarnost


Stvarnost

nijih sredstava za dokazivanje teze o nijih sredstava za dokazivanje teze o nemogućnosti funkcionisanja zajed-nemogućnosti funkcionisanja zajed-ničkih institucija. Generalno, uvek i ničkih institucija. Generalno, uvek i na svakom mestu insistirati na tome da na svakom mestu insistirati na tome da su ‘državna’ viast i institucije na nivou su ‘državna’ viast i institucije na nivou BiH nepotrebne, suvišne, nemoguće, BiH nepotrebne, suvišne, nemoguće, skupe; antisrpske.”skupe; antisrpske.”

“Pametno osmišljenim i kvalitet-“Pametno osmišljenim i kvalitet-nim delovanjem, raditi na konstantnom nim delovanjem, raditi na konstantnom iscrpljivanju kojim bi se i javnost i vla-iscrpljivanju kojim bi se i javnost i vla-de tih zemalja dovele u stanje umora od de tih zemalja dovele u stanje umora od BiH. U tom smislu koristiti sva raspo-BiH. U tom smislu koristiti sva raspo-loživa sredstva, čak i lingvističke va-loživa sredstva, čak i lingvističke va-rijacije kojima se takođe mogu postići rijacije kojima se takođe mogu postići određeni efekti.”određeni efekti.”

Rukovodstvu Republike srpske se Rukovodstvu Republike srpske se sugeriše da u svakodnevnoj komunika-sugeriše da u svakodnevnoj komunika-ciji izbjegavaju termin “državne insti-ciji izbjegavaju termin “državne insti-tucije BiH” i zamijene ga “zajedničkim tucije BiH” i zamijene ga “zajedničkim institucijama”, čime se postiže psiho-institucijama”, čime se postiže psiho-loški efekat da se RS odriče državnosti loški efekat da se RS odriče državnosti BiH, ali i nameće fraza da je sastavlje-BiH, ali i nameće fraza da je sastavlje-na iz dijelova i da se vremenom može na iz dijelova i da se vremenom može na dijelove rastaviti.na dijelove rastaviti.

“Maksimalno izbegavati upotrebu “Maksimalno izbegavati upotrebu termina - Bosna i Hercegovina. Vrlo termina - Bosna i Hercegovina. Vrlo je bitno da se osim političara, medija, je bitno da se osim političara, medija, kulturni i javnih radnika u Republi-kulturni i javnih radnika u Republi-ci srpskoj, ovoga pridržavaju mediji, ci srpskoj, ovoga pridržavaju mediji, kulturni i javni radnici u Srbiji. U slu-kulturni i javni radnici u Srbiji. U slu-čajevima kada je iz nekih razloga ne-čajevima kada je iz nekih razloga ne-ophodno pomenuti taj termin, onda sta-ophodno pomenuti taj termin, onda sta-viti u prvi plan Republiku srpsku npr. viti u prvi plan Republiku srpsku npr. Republika srpska i ostatak BiH. Vrlo Republika srpska i ostatak BiH. Vrlo je značajno da političari u RS-u jasno je značajno da političari u RS-u jasno

stave do znanja jav-stave do znanja jav-nosti i međunarodnoj nosti i međunarodnoj zajednici da BiH ne zajednici da BiH ne smatraju kao jedin-smatraju kao jedin-stvenu državu, već stvenu državu, već kao zajednicu dvije kao zajednicu dvije teritorije koje trenut-teritorije koje trenut-no čine celinu. A tu no čine celinu. A tu celinu treba što češće celinu treba što češće nazivati neprirod-nazivati neprirod-nom, nametnutom, nom, nametnutom, nemogućom ...”, stoji nemogućom ...”, stoji u ovom velikodržav-u ovom velikodržav-nom programu.nom programu.

Iščitavajući dalje Iščitavajući dalje Memorandum 2, lako Memorandum 2, lako prepoznajemo da se prepoznajemo da se Milorad Dodik u po-Milorad Dodik u po-sljednjih nekoliko go-sljednjih nekoliko go-dina ponašao upravo prema detaljnim dina ponašao upravo prema detaljnim uputama akademika iz SANU-a, op-uputama akademika iz SANU-a, op-struirajući formiranje institucija, službi struirajući formiranje institucija, službi i agencija na nivou BiH i davao izjave i agencija na nivou BiH i davao izjave o rastakanju BiH koje su mu napisali o rastakanju BiH koje su mu napisali akademici iz SANU-a.akademici iz SANU-a.

“Stalno i uvek insistirati da je teška “Stalno i uvek insistirati da je teška ekonomska, privredna i svaka druga si-ekonomska, privredna i svaka druga si-tuacija u RS-u produkt njenog nasilnog tuacija u RS-u produkt njenog nasilnog zadržavanja u BiH. I isticati da bi sve zadržavanja u BiH. I isticati da bi sve bilo bolje kada bi se ^ RS odvojila”, bilo bolje kada bi se ^ RS odvojila”, stoji u ovom dokumentu.stoji u ovom dokumentu.

Po navedenoj matrici potrebno je, Po navedenoj matrici potrebno je, prema autorima ovog dokumenta, da prema autorima ovog dokumenta, da se ponaša i državni vrh Srbije, koji se ponaša i državni vrh Srbije, koji javno ne može pružiti podršku ruko-javno ne može pružiti podršku ruko-

vodstvu RS-a zbog optužbi za miješa-vodstvu RS-a zbog optužbi za miješa-nje u unutrašnje stvari druge “države”. nje u unutrašnje stvari druge “države”. Međutim, može djelovati indirektno, a Međutim, može djelovati indirektno, a u javnosti koristiti fl oskule tipa “daje-u javnosti koristiti fl oskule tipa “daje-mo saglasnost Republici srpskoj za sve mo saglasnost Republici srpskoj za sve ono o čemu se dogovore narodi i enti-ono o čemu se dogovore narodi i enti-teti u BiH”.teti u BiH”.

Upravo je ovo bila najčešća fl osku-Upravo je ovo bila najčešća fl osku-la čelnika Srbije, kako Borisa Tadića la čelnika Srbije, kako Borisa Tadića tako i Ivice Dačića u proteklom perio-tako i Ivice Dačića u proteklom perio-du. Istina, sličnu izjavu je u svom man-du. Istina, sličnu izjavu je u svom man-datu dao i aktuelni predsjednik Srbije datu dao i aktuelni predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.Tomislav Nikolić.

Akademici su razradili i scenario Akademici su razradili i scenario kako postupiti ukoliko međunarodna kako postupiti ukoliko međunarodna zajednica u BiH nametne neke od insti-zajednica u BiH nametne neke od insti-

Međunarodna zajednica Osmišljeno političko i ekonomsko okretanje Srbije i RS-a prema Rusiji, omalovažavanje političara iz zemalja koje podržavaju jedinstvenost BiH

SRBIJARepubliku srpsku i Srbiju uvezivati infrastrukturno i ekonomski, čvrsto sarađivati u oblasti elektroe-nergetskog sistema izgradnjom zajedničkih hidro i termoelektrana

SPORTRaditi na uvezivanju sportskih društava iz RS-a i Srbije, a prema sportistima Srbima iz RS-a koji budu prihvatili učešće u zajedničkim ligama na nivou BiH ili reprezentacije BiH, primijeniti represivne mjere

Akademici su se posebno fokusirali na Obavještajno-sigurnosnu agenciju u BiH, koja po njihovom mišljenju ne smije da zaživi u punom obimu kao “državna” in-stitucija, a pogotovo ne smije da ima bilo kakav značaj u međunarodnim relacijama. Date su instrukcije da s ciljem njene diskreditacije treba što češće proizvoditi afere, kako prema OSA-i u cjelini, tako i prema njenim pripadnicima, “naročito muslimanima”.“Istovremeno, sve raspoložive kapacitete u RS-u i Srbiji usmeriti na formiranje Obaveštajno-bezbednosne agencije RS-a. U tom cilju maksimalno angažovati bivše

pripadnike OBA-e RS-a, Vojne obaveštajne strukture Vojske RS-a i pripadnike Vojno-obaveštajne službe Srbije, čije je iskustvo neprocenjivo. Tako formirana OBA RS-a bi do osamostaljenja RS-a delovala diskretno i tajno”, stoji u ovom Ćosićevom uputstvu.Paralelne strukture, prema autorima, potrebno je izgra-diti i u graničnoj policiji, carinskoj službi, državnoj poli-ciji, diplomatsko-konzularnoj mreži, oružanim snagama i njihove službenike obučiti da mogu funkcionisati “kao zasebna državna struktura osamostaljene Republike srpske i kao dio sistema Srbije”!

Obavještajci KOS-a na raspolaganju Dodiku

“Formirati tajnu obavještajno-bezbjednosnu službu RS-a i koristiti neprocjenjivo iskustvo pripadnika KOS-a iz Srbije”


tucija na nivou BiH. U tom slučaju vla-tucija na nivou BiH. U tom slučaju vla-sti u RS-u (Dodik i njegovi saradnici) sti u RS-u (Dodik i njegovi saradnici) treba da svim raspoloživim sredstvima treba da svim raspoloživim sredstvima komplikuju i odugovlače formiranje te komplikuju i odugovlače formiranje te institucije, a kada se formira, da u nju institucije, a kada se formira, da u nju postave odane kadrove koji će imati postave odane kadrove koji će imati zadatak da je učine nefunkcionalnom.zadatak da je učine nefunkcionalnom.

“Naravno, za to vreme stalno okriv-“Naravno, za to vreme stalno okriv-ljavati muslimane i njihovu želju za ljavati muslimane i njihovu želju za dominacijom na štetu Srba koje nasto-dominacijom na štetu Srba koje nasto-je obespraviti i svesti na građane dru-je obespraviti i svesti na građane dru-gog reda. Potom tu situaciju koristiti’ gog reda. Potom tu situaciju koristiti’ za dokazivanje teze o nemogućnosti za dokazivanje teze o nemogućnosti funkcionisanja zajedničkih institucija. funkcionisanja zajedničkih institucija. Na istovetan način postupati i u slučaju Na istovetan način postupati i u slučaju donošenja zakona na nivou BiH.”donošenja zakona na nivou BiH.”

lako deklarativno tvrdi da se suve-lako deklarativno tvrdi da se suve-renitet susjednih zemalja ne dovodi u renitet susjednih zemalja ne dovodi u pitanje, Beograd ne odustaje od uhoda-pitanje, Beograd ne odustaje od uhoda-ne strategije instrumentalizacije Srba ne strategije instrumentalizacije Srba

u RS-u. U prilog tome govori slijedeći u RS-u. U prilog tome govori slijedeći dio Memoranduma 2:dio Memoranduma 2:

“Ne smije se dozvoliti ni formiranje udruženja pčelara

BiH”

“Političari i državni funkcioneri Sr-“Političari i državni funkcioneri Sr-bije će, u cilju podrške prethodnim sta-bije će, u cilju podrške prethodnim sta-vovima, ubuduće zaobilaziti političare vovima, ubuduće zaobilaziti političare i institucije BiH, što je god više mo-i institucije BiH, što je god više mo-guće. Političari i državni funkcioneri guće. Političari i državni funkcioneri Srbije trebaju što češće imati susrete i Srbije trebaju što češće imati susrete i sastanke sa političarima i funkcioneri-sastanke sa političarima i funkcioneri-ma iz RS-a, po protokolu defi nisanom ma iz RS-a, po protokolu defi nisanom za međudržavne susrete. Pri tom treba-za međudržavne susrete. Pri tom treba-ju očigledno i transparentno ignorisati ju očigledno i transparentno ignorisati institucije BiH.”institucije BiH.”

Također je navedena preporuka da Također je navedena preporuka da državni funkcioneri Srbije što češće državni funkcioneri Srbije što češće prisustvuju proslavama, političkim prisustvuju proslavama, političkim

skupovima i drugim važnim događa-skupovima i drugim važnim događa-jima za Republiku srpsku, kao što su jima za Republiku srpsku, kao što su “državni” i vjerski praznici RS-a, zatim “državni” i vjerski praznici RS-a, zatim predizborne kampanje i konstituisanje predizborne kampanje i konstituisanje vlasti.vlasti.

Visoki funcioneri RS-a, privredni-Visoki funcioneri RS-a, privredni-ci, umjetnici, sportisti i ostali građani ci, umjetnici, sportisti i ostali građani bi tokom boravka u inostranstvu trebali bi tokom boravka u inostranstvu trebali izbjegavati ambasade i konzulate BiH. izbjegavati ambasade i konzulate BiH. Ukoliko im zatreba konzularna pomoć, Ukoliko im zatreba konzularna pomoć, onda bi se trebali obratiti DKP-ima onda bi se trebali obratiti DKP-ima Srbije u tim zemljama, bez obzira što Srbije u tim zemljama, bez obzira što formalno ne posjeduju državljanstvo formalno ne posjeduju državljanstvo Srbije. Službenici u DKP- ima Srbije Srbije. Službenici u DKP- ima Srbije su, kako stoji u ovom dokumentu, in-su, kako stoji u ovom dokumentu, in-struisani da u takvim slučajevima pru-struisani da u takvim slučajevima pru-že pomoć građanima RS-a.že pomoć građanima RS-a.

“Ni po koju cenu ne sme se dozvoli-“Ni po koju cenu ne sme se dozvoli-ti formiranje bilo kakvih saveza, udru-ti formiranje bilo kakvih saveza, udru-ženja ili asocijacija na nivou BiH. Da-ženja ili asocijacija na nivou BiH. Da-

Skoro neopaženo u našoj javnosti prošla je sjednica „Saveta za odnose sa Srbima u regionu”, održana 14. februara ove godine u Skupštini Srbije. Tom prilikom je Milorad Dodik u prisustvu savjetnika Tomislava Nikolića i članova Odbora za dijasporu i Srbe u regionu iznio čitav niz skandaloznih stavova, koji su međutim u pot-punom skladu sa Memorandumom 2.Njegovo obraćanje u Skupštini Srbije, gdje su se bili skupili predstavnici Srba izvan Srbije, pretvorilo se praktično u predavanje, čija je kulminacija bila ponov-no potezanje prava na samoopredjeljenje Srba u Bosni i Hercegovini.“Da li je možda došlo vrijeme za reafirmaciju prava na samoopredjeljenje? Kako neko drugi ima pravo na samoopredjeljenje, a mi nemamo? Pravo na samoopre-djeljenje imaju narodi. Jesu Ii Srbi konstitutivan narod? Jesu. Zašto nemaju pravo na samoopredjeljenje? To je zbog nekog vremena koje dolazi”, rekao je Dodik.Za Dodika rješavanje svih opterećujućih pitanja može se provesti ostvarivanjem dva cilja. To su mir u regionu i jaka Srbija. “Ima ovdje ljudi u Srbiji koji misle šta je tu loše u toj priči o nekoj Bosni koja je bila prije rata. Koja je bila neko oličenje priče o toleranciji i suživotu. Ima samo jedna stvar koje tu nema. Nema Jugoslavije. Ako nema Jugoslavije, onda ne može biti ni nečega što smo zvali Jugoslavija u malom.”Strategija za rješavanje srpskog pitanja, na kojoj insi-

stira Dodik, je slijedeća: “Državljanstvo! Promijenite zakon. Dajte automatizam. Hrvati biraju predsjednika Hrvatske u po Banjaluke. Ja mislim da to nije problem. Moje pitanje je zašto mi ne biramo predsjednika Srbije. Da li se neko možda u Srbiji boji da ćemo se homogeni-zovati pa ćemo napraviti neku drugu priču?”Marko Đurić, savjetnik predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, podržao je Dodikove stavove i podvukao da je odnos prema Srbima u regionu isto što i odnos prema sebi samima. Đurić se založio za rješavanje srpskog pi-tanja kao jedinstvenog: “Ukoliko želimo da opstanemo, opstaćemo u celini, boreći se za naš narod u celini.”Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam, kaže da izostanak reakcija iz Srbije na Dodikovo izlaganje u Skupštini Srbije govori u prilog tezi da upravo Srbija jeste generator BiH krize. “Dodikove izjave su samo nastavak šizofrene politike koju Srbija vodi prema Bosni i Hercegovini. Mi, s jedne strane, imamo premi-jera Ivicu Dačića koji je bio u poseti Sarajevu. Nedavno je premijer Bosne i Hercegovine bio u poseti Srbiji. Vidi se napor u procesu normalizacije odnosa. Dodikovo izlaganje u Skupštini dolazi kao hladan tuš. Jedna je stvar ako predsednik Dodik te stavove iznosi u Banja-luci. Ali opet bi se od Srbije na neki način očekivalo da odreaguje, te da se pojavi kao faktor koji će ograđiva-njem od takvih izjava doprinositi stabilizaciji stanja u toj državi, što od nje očekuje i Evropska unija.”

Posljednje Dodikovo srbovanje u Beogradu

Dodik u Beogradu o BiH gradi sliku kao o tragičnoj i nedovršenoj državi

Stvarnost


Stvarnost

kle, ni po koju cenu se ne sme dozvoliti kle, ni po koju cenu se ne sme dozvoliti čak ni formiranje udruženja pčelara na čak ni formiranje udruženja pčelara na nivou BiH, a o drugim važnijim asoci-nivou BiH, a o drugim važnijim asoci-jacijama se ne sme ni razmišljati. Čak jacijama se ne sme ni razmišljati. Čak i povezivanja saveza iz RS-a s onim iz i povezivanja saveza iz RS-a s onim iz BiH treba izbegavati. Naročitu pažnju BiH treba izbegavati. Naročitu pažnju treba obratiti na sportske saveze, a na-treba obratiti na sportske saveze, a na-ročito na reprezentativne selekcije na ročito na reprezentativne selekcije na nivou BiH. Svim silama se truditi da nivou BiH. Svim silama se truditi da Republika srpska ima svoja republička Republika srpska ima svoja republička takmičenja u svim sportovima, na svim takmičenja u svim sportovima, na svim nivoima, uključujući i reprezentativni. nivoima, uključujući i reprezentativni. Raditi na uvezivanju sportskih dru-Raditi na uvezivanju sportskih dru-štava iz RS-a i Srbije, a vremenom ih štava iz RS-a i Srbije, a vremenom ih ujediniti u jedan sportski savez. Onim ujediniti u jedan sportski savez. Onim Srbima iz RS-a koji eventualno budu Srbima iz RS-a koji eventualno budu prihvatili učešće u zajedničkim ligama prihvatili učešće u zajedničkim ligama na nivou BiH ili reprezentacije BiH na nivou BiH ili reprezentacije BiH jasno staviti do znanja da time izdaju jasno staviti do znanja da time izdaju srpstvo i svrstavaju se u red srpskih iz-srpstvo i svrstavaju se u red srpskih iz-dajnika. Ukoliko nastave sa takvim ak-dajnika. Ukoliko nastave sa takvim ak-tivnostima, primeniti druge mere kako tivnostima, primeniti druge mere kako bi se obeshrabrili”, stoji u ovom šovini-bi se obeshrabrili”, stoji u ovom šovini-stičkom velikodržavnom dokumentu.stičkom velikodržavnom dokumentu.

Dobrica Ćosić, koautor ovog doku-Dobrica Ćosić, koautor ovog doku-menta, kako saznajemo, imao je ceste menta, kako saznajemo, imao je ceste susrete sa Miloradom Dodikom u po-susrete sa Miloradom Dodikom u po-sljednjih nekoliko godina. Nedavno ga sljednjih nekoliko godina. Nedavno ga je okarakterisao kao “borbenog srp-je okarakterisao kao “borbenog srp-skog političara i odličnog taktičara”.skog političara i odličnog taktičara”.

“On je u mom doživljaju hrabar i “On je u mom doživljaju hrabar i dostojanstven borac za srpska prava i dostojanstven borac za srpska prava i odbranu Republike srpske na dejton-odbranu Republike srpske na dejton-skim osnovama. Odličan je taktičar”, skim osnovama. Odličan je taktičar”, rekao je Ćosić.rekao je Ćosić.

“Muslimani pod imenom Bošnjaka “Muslimani pod imenom Bošnjaka nastavljaju da se bore za ‘unitarnu Bo-nastavljaju da se bore za ‘unitarnu Bo-snu’ na načelima Islamske deklaracije snu’ na načelima Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, uz izdašnu podršku Alije Izetbegovića, uz izdašnu podršku svih dosadašnjih ‘visokih predstavni-svih dosadašnjih ‘visokih predstavni-ka’ i sadašnjeg Valentina Incka. Pona-ka’ i sadašnjeg Valentina Incka. Pona-šajući se kao srpska žrtva, oni verskim šajući se kao srpska žrtva, oni verskim šovinizmom podgrevaju permanentnu i šovinizmom podgrevaju permanentnu i agoničnu krizu konfederalne dejtonske agoničnu krizu konfederalne dejtonske tvorevine”, kazao je Ćosić.tvorevine”, kazao je Ćosić.

“Potoke i mostove nazivati srpskim, ma koliko to zvučalo

smešno”

Ova Ćosićeva formulacija postaje Ova Ćosićeva formulacija postaje jasnija ako se dovede u vezu s onim šta jasnija ako se dovede u vezu s onim šta

je napisao o Bošnjacima u Memoran-je napisao o Bošnjacima u Memoran-dumu 2.dumu 2.

“Političari i ostali funkcioneri u “Političari i ostali funkcioneri u RS-u i Srbiji, kao i svi drugi segmenti RS-u i Srbiji, kao i svi drugi segmenti društva, trebaju izbegavati upotrebu društva, trebaju izbegavati upotrebu termina Bošnjak i uvek upotrebljavati termina Bošnjak i uvek upotrebljavati termin musliman, te ih i na taj način termin musliman, te ih i na taj način defi nisati kao religijsku grupu. a ne na-defi nisati kao religijsku grupu. a ne na-rod. Koristiti svaku priliku da se ista-rod. Koristiti svaku priliku da se ista-kne da su to zapravo Srbi koji su izdali kne da su to zapravo Srbi koji su izdali veru pradedova i prihvatili islam. Uvek veru pradedova i prihvatili islam. Uvek i na svakom mestu uz muslimane u i na svakom mestu uz muslimane u BiH isticati islamski fundamentalizam, BiH isticati islamski fundamentalizam, ekstremizam. radikalizam i posebno ekstremizam. radikalizam i posebno terorizam. Naročito u tom smislu kori-terorizam. Naročito u tom smislu kori-stiti medije. Nastojati. podmićivanjem stiti medije. Nastojati. podmićivanjem ili ucenama, angažovati što veći broj ili ucenama, angažovati što veći broj muslimana da govore o islamskom muslimana da govore o islamskom fundamentalizmu i terorizmu u BiH, fundamentalizmu i terorizmu u BiH, jer njihove izjave o tome imaju veću jer njihove izjave o tome imaju veću snagu u odnosu na izjave Srba. Uvek i snagu u odnosu na izjave Srba. Uvek i na svakom mestu isticati da je islamski na svakom mestu isticati da je islamski fundamentalizam bio osnovni i jedini fundamentalizam bio osnovni i jedini uzrok rata u BiH. Da srpski narod nije uzrok rata u BiH. Da srpski narod nije hteo rat, ali je bio isprovociran stvara-hteo rat, ali je bio isprovociran stvara-njem islamske džamahirije. Naglaša-njem islamske džamahirije. Naglaša-vati da srpski narod nije branio samo vati da srpski narod nije branio samo sebe već i Evropu od najezde islamskih sebe već i Evropu od najezde islamskih militanata.”militanata.”

“Uvek i na svakom mestu isticati “Uvek i na svakom mestu isticati ratne zločine džihad ratnika nad ne-ratne zločine džihad ratnika nad ne-moćnim i golorukim srpskim narodom moćnim i golorukim srpskim narodom u BiH u toku rata. Pokolje srpskog u BiH u toku rata. Pokolje srpskog naroda u BiH od ruke razularenih pri-naroda u BiH od ruke razularenih pri-padnika tzv. Armije BiH maksimalno padnika tzv. Armije BiH maksimalno tretirati kroz medije, književna dela, tretirati kroz medije, književna dela, seminare, izradu spomenika, polaganje seminare, izradu spomenika, polaganje cveća, odštetne zahteve... Srbija će u cveća, odštetne zahteve... Srbija će u tom smislu odigrati svoju ulogu shod-tom smislu odigrati svoju ulogu shod-no ranije defi nisanim stavovima, u šta no ranije defi nisanim stavovima, u šta će se osim državnih institucija uključiti će se osim državnih institucija uključiti mediji, Akademija (SANU), intelektu-mediji, Akademija (SANU), intelektu-alci, umetnici, građani... “alci, umetnici, građani... “

Istovremeno se preporučuje da poli-Istovremeno se preporučuje da poli-tičari i visoki funkcioneri RS-a i Srbije tičari i visoki funkcioneri RS-a i Srbije što češće koriste termin Republika srp-što češće koriste termin Republika srp-ska, a institucije RS-a stalno nazivaju ska, a institucije RS-a stalno nazivaju republičkim.republičkim.

“Koristiti termin Srpska, kako bi “Koristiti termin Srpska, kako bi se na taj način RS defi nisala isključi-se na taj način RS defi nisala isključi-

vo kao srpska teritorija. Pridev ‘srpski’ vo kao srpska teritorija. Pridev ‘srpski’ koristiti u svim mogućim situacijama, koristiti u svim mogućim situacijama, od naziva institucija, službi, ustanova, od naziva institucija, službi, ustanova, praznika, gradova, medija, banaka, praznika, gradova, medija, banaka, sportskih klubova, književnika i njiho-sportskih klubova, književnika i njiho-vih dela, sela, zaseoka, reka, mostova vih dela, sela, zaseoka, reka, mostova i svega drugog, ma koliko to u pojedi-i svega drugog, ma koliko to u pojedi-nim situacijama zvučalo neobično, čak nim situacijama zvučalo neobično, čak i smešno.”i smešno.”

Prema autorima ovog opštenaci-Prema autorima ovog opštenaci-onalnog dokumenta, neophodno je onalnog dokumenta, neophodno je Republiku srpsku i Srbiju uvezivati Republiku srpsku i Srbiju uvezivati infrastrukturno i ekonomski, a kao pre-infrastrukturno i ekonomski, a kao pre-poruka stoji stvaranje čvrste saradnje poruka stoji stvaranje čvrste saradnje u oblasti elektroenergetskog sistema u oblasti elektroenergetskog sistema RS-a i Srbije i to izgradnjom zajednič-RS-a i Srbije i to izgradnjom zajednič-kih hidro i termoelektrana, ali i omo-kih hidro i termoelektrana, ali i omo-gućiti i motivisati kupovinu preduzeća gućiti i motivisati kupovinu preduzeća u RS-u privrednicima iz Srbije ili bar u RS-u privrednicima iz Srbije ili bar osnivati zajednička preduzeća.osnivati zajednička preduzeća.

Ćosić se nedavno u beogradskim Ćosić se nedavno u beogradskim medijima “izrekao” da je do sada, pa i medijima “izrekao” da je do sada, pa i sada, obavljao sudbinske dužnosti. Pri-sada, obavljao sudbinske dužnosti. Pri-znao je da je poražen, zajedno s ostali-znao je da je poražen, zajedno s ostali-ma koji su se borili za velike nacionalne ma koji su se borili za velike nacionalne ciljeve, ali izgovorio je i sljedeću ned-ciljeve, ali izgovorio je i sljedeću ned-vosmislenu rečenicu: “Ti porazi nisu vosmislenu rečenicu: “Ti porazi nisu konačni. Jedinu svetlu tačku nalazim u konačni. Jedinu svetlu tačku nalazim u Republici srpskoj koja je dokaz da smo Republici srpskoj koja je dokaz da smo osvojili i neke istorijske pobede.”osvojili i neke istorijske pobede.”

Očito je da su “Otac nacije” Ćosić i Očito je da su “Otac nacije” Ćosić i velika ekipa Miloševićevih akademika velika ekipa Miloševićevih akademika iz devedesetih reaktivirani i angažovani iz devedesetih reaktivirani i angažovani na ovom velikosrpskom projektu. Ne-na ovom velikosrpskom projektu. Ne-sumnjivo je također da je Milorad Do-sumnjivo je također da je Milorad Do-dik, koji je inače Ćosićev sluga pokorni dik, koji je inače Ćosićev sluga pokorni u izvršenju ciljeva iz “Memoranduma u izvršenju ciljeva iz “Memoranduma 2”, doslovno prihvatio tezu akademika 2”, doslovno prihvatio tezu akademika Ćosića da je laž suština vođenja srpske Ćosića da je laž suština vođenja srpske politike i najbolji “vid srpskog patrio-politike i najbolji “vid srpskog patrio-tizma”.tizma”.

Zaustaviti poricanje genocida – Stop Genocide Denial

Počinje obilježavanje Dana bijelih traka“Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu zahtjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava i pre-živjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost”, saopćili su organizatori

UU okviru kampanje Stop Genocide Denial (Zaustaviti okviru kampanje Stop Genocide Denial (Zaustaviti poricanje genocida) počelo je obilježavanje Dana bi-poricanje genocida) počelo je obilježavanje Dana bi-jelih traka čiji je cilj borba za prava civilnih žrtava na jelih traka čiji je cilj borba za prava civilnih žrtava na

sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabra-sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabra-njuje na osnovu etničke pripadnosti.njuje na osnovu etničke pripadnosti.

“Istovremeno na ovaj način javnost se još jednom podsjeća “Istovremeno na ovaj način javnost se još jednom podsjeća na stradanje 266 žena i djevojčica iz Prijedora ubijenih tokom na stradanje 266 žena i djevojčica iz Prijedora ubijenih tokom 1992. godine”, izjavio je za agenciju Anadolija Edin Ramulić, 1992. godine”, izjavio je za agenciju Anadolija Edin Ramulić, predstavnik Udruženja porodica žrtava Izvor iz Prijedora.predstavnik Udruženja porodica žrtava Izvor iz Prijedora.

Prema njegovim riječima obilježavanje Dana bijelih traka Prema njegovim riječima obilježavanje Dana bijelih traka počinje 20. maja u Hrvatskoj, a za 23. maj u Prijedoru je za-počinje 20. maja u Hrvatskoj, a za 23. maj u Prijedoru je za-kazano postavljanje instalacije na centralnom gradskom trgu s kazano postavljanje instalacije na centralnom gradskom trgu s bijelim vrećama na kojima će biti ispisana imena ubijenih pri-bijelim vrećama na kojima će biti ispisana imena ubijenih pri-jedorskih žena i djevojčica.jedorskih žena i djevojčica.

“Jutros smo bili na razgovoru u policiji i očekujemo da nam “Jutros smo bili na razgovoru u policiji i očekujemo da nam ove godine neće biti zabranjeno da obilježimo sjećanje na nevi-ove godine neće biti zabranjeno da obilježimo sjećanje na nevi-ne žrtve”, istakao je Ramulić.ne žrtve”, istakao je Ramulić.

Kazao je da se, uz znak sjećanja na nevine žrtve, ovom ak-Kazao je da se, uz znak sjećanja na nevine žrtve, ovom ak-cijom “pokušava ponovo skrenuti pažnja na ustrajno negiranje cijom “pokušava ponovo skrenuti pažnja na ustrajno negiranje zločina počinjenih u Prijedoru od lokalnih vlasti, predvođenih zločina počinjenih u Prijedoru od lokalnih vlasti, predvođenih gradonačelnikom Markom Pavićem”.gradonačelnikom Markom Pavićem”.

“Kampanjom želimo ukazati na policijske zabrane kome-“Kampanjom želimo ukazati na policijske zabrane kome-morativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da do-morativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da do-zvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na zvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na lokaciji logora smrti u Omarskoj. Prošle godine, na zahtjev gra-lokaciji logora smrti u Omarskoj. Prošle godine, na zahtjev gra-donačelnika policija je u Prijedoru 23. maja zabranila obilježa-donačelnika policija je u Prijedoru 23. maja zabranila obilježa-vanje stradanja 266 žena i djevojčica, na dvadesetu godišnjicu vanje stradanja 266 žena i djevojčica, na dvadesetu godišnjicu od kako su ubijene ili nestale. Potom je zabranila i okupljanje od kako su ubijene ili nestale. Potom je zabranila i okupljanje povodom Dana ljudskih prava 10.decembra. Kompanija Mittal povodom Dana ljudskih prava 10.decembra. Kompanija Mittal je u više navrata, također, na zahtjev lokalnih vlasti, onemogu-je u više navrata, također, na zahtjev lokalnih vlasti, onemogu-ćila bivšim zatočenicima ali i stranim studentima i profesorima, ćila bivšim zatočenicima ali i stranim studentima i profesorima, da posjete bivši logor Omarska”, navedeno je u pozivu javnosti da posjete bivši logor Omarska”, navedeno je u pozivu javnosti da podrže Dan bijelih traka, te istaknuto:da podrže Dan bijelih traka, te istaknuto:

“Skupština općine Prijedor je u junu 2012. godine izglasala “Skupština općine Prijedor je u junu 2012. godine izglasala sramne i prijeteće zaključke u kojima dovode u pitanje djelo-sramne i prijeteće zaključke u kojima dovode u pitanje djelo-vanje, ali i bezbjednost aktivista u osam udruženja okupljenih vanje, ali i bezbjednost aktivista u osam udruženja okupljenih u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih lju-u Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih lju-di opštine Prijedor. Skupština je, između ostalog, od policije di opštine Prijedor. Skupština je, između ostalog, od policije

zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista udruženja koja okupljaju žrtve”.udruženja koja okupljaju žrtve”.

Podsjećamo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja Podsjećamo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasni-1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasni-je i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog je i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafi ma, i da pri izlasku iz svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafi ma, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampa-kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampa-nje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silo-nje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silo-vanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji vanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

Inače, to je bio prvi put od 1939. godine i nacističkog pro-Inače, to je bio prvi put od 1939. godine i nacističkog pro-glasa, a po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa glasa, a po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istre-etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istre-bljenje. Položaj civilnih žrtava u Prijedoru se, ističu iz Izvora, bljenje. Položaj civilnih žrtava u Prijedoru se, ističu iz Izvora, od prošle godine nije promijenio nabolje, te nastavljaju sa bor-od prošle godine nije promijenio nabolje, te nastavljaju sa bor-bom za prava i jednakost svih ljudi.bom za prava i jednakost svih ljudi.

“Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge “Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane vlasti”, navode organizatori kampanje.vlasti”, navode organizatori kampanje.

“Cilj ovogodišnje kampanje, ističu, je da pokažemo grad-“Cilj ovogodišnje kampanje, ističu, je da pokažemo grad-skim vlastima u Prijedoru i drugim sličnim sredinama, da nji-skim vlastima u Prijedoru i drugim sličnim sredinama, da nji-hove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude u državama bivše hove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude u državama bivše Jugoslavije i širom svijeta da se sjećaju žrtava zločina i svjedo-Jugoslavije i širom svijeta da se sjećaju žrtava zločina i svjedo-če o njihovom stradanju. Ove godine posebno želimo ukazati če o njihovom stradanju. Ove godine posebno želimo ukazati na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez ob-na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez ob-zira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokažemo da suosje-zira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokažemo da suosje-ćanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca ćanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju ‘našoj strani’”, pojašnjavaju organizatori kampa-ne pripadaju ‘našoj strani’”, pojašnjavaju organizatori kampa-nje. Na poziv upućen građanima da pošalju video ili fotografi ju nje. Na poziv upućen građanima da pošalju video ili fotografi ju s imenom i prezimenom jednog ubijenog djeteta ili maloljetne s imenom i prezimenom jednog ubijenog djeteta ili maloljetne osobe, Ramulić je rekao da je stigao veliki broj takvih zapisa osobe, Ramulić je rekao da je stigao veliki broj takvih zapisa koji će u narednim danima biti objavljeni.koji će u narednim danima biti objavljeni.

Od 23. do 31. maja na području Prijedora biće održano ne-Od 23. do 31. maja na području Prijedora biće održano ne-koliko manifestacija u znak sjećanja na bošnjačke i hrvatske koliko manifestacija u znak sjećanja na bošnjačke i hrvatske žrtve tokom rata, a u završnicu kampanje uključit će se i mreža žrtve tokom rata, a u završnicu kampanje uključit će se i mreža omladinskih organizacija iz cijele BiH; “Jer me se tiče”.omladinskih organizacija iz cijele BiH; “Jer me se tiče”.

“Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu za-“Na dan 31. maja, predat ćemo gradskim vlastima listu za-htjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava htjeva u kojima tražimo izjednačavanje prava porodica žrtava i preživjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost”, i preživjelih u Prijedoru bez obzira na njihovu nacionalnost”, saopćili su organizatori.saopćili su organizatori.

Stvarnost

Retuširanje prošlosti

Ispisnica iz antifašizmaPiše: Marinko Čulić1 – Hrvatska

1 Autor o sebi: Rodio sam se čak tamo 1951. godine, ali se, začudo, i dalje dobro osjećam. To se ne može reći za novine u kojima sam dosad radio. Počeh u Večernjem listu, nastavih u Danasu, neko vrijeme čak i u tada ne tako lošoj Nedjeljnoj Dalmaciji, zatim dugih i najboljih petnaest godina u Feral Tribuneu (paralelno s tim i u južnosla-venskom programu Francuskog radija), da bih se danas skrasio u Novostima. Sve to, osim prvog i zadnjeg na popisu ugašeno je, zabranjeno - ukratko propalo.

Ponekad imam grižnju savjesti da sam baš ja sahranio sve najbolje u hrvatskom novinarstvu. Morat ću to jednog dana raspraviti s glavnim grobarom svih tih fi nih mrtvih novina Franjom Tuđmanom, s kojim sam osobno, i to me malo muči, imao više sreće nego novine u kojima sam radio. Pobijedio sam ga i na suđenju do kojeg je došlo nakon što me tužio zbog teksta o „miksanju kostiju” u Jasenovcu, što mi sigurno, znate ga, nikada nije oprostio. Ali me onda, ozbiljno sumnjam, ostavio „za sjeme”, da ga iscrpno i natenane izvijestim u kakvoj su pustoši danas hrvatski mediji.

Čovjek se ne može sjetiti da je tako ikada bilo. Špartajući onim dijelom internetske galaksije koji se poklapa

s granicama bivše Jugoslavije, naišao sam na malo more tekstova u kojima se u povodu Dana pobjede nad fašizmom tvrdi da pobjede zapra-vo – nije bilo. U jednom čitaš gorku konstataciju da smo “nažalost dopustili da nas nacionalisti i fašisti prevare, smjeste u nacionalne torove, i da nam 68 godina poslije Drugog svjetskog rata upravljaju svakim segmentom života”. Ali dobro, autor je zadržao barem toliko aktivizma i optimizma da tekst završi sa “Smrt fašizmu, sloboda narodu”. U drugom tekstu ni toga nema. Njegov potpisnik zdvojno zaključuje da je faši-zam “nemoguće pobijediti, premda ga se može vojno poraziti”, a spektar razloga za to širi s ex-yu i na evropske primjere (Wilders, Le Pen, Zlatna zora…, vjerojatno je omaškom izostavio Jobbik).

Kako god, u oba ova čemerna komentara s pravom se podvlači da nacifašizam nije nešto što je umrlo s njemačkom kapitulacijom 9. svibnja 1945. godine, nego da preživljava i u kukuljici političkih sistema koji formalno nisu fašistič-ki. Doduše, tu treba biti vrlo oprezan. Osobno, nisam za olaku upotrebu pojma fašizam, jer se njegovom infl acijom gubi pojmovna oštrina tog izraza, a otvara se i prostor sličnim pojedno-stavljivanjima suprotnog predznaka. Nedavno se kod nas pojavio prijevod knjige “Hitlerova socijalna država” Götza Alyja, u kojoj ovaj po-znati njemački povjesničar za nacizam kaže da je bio “konsenzualna diktatura”. To će reći da su je lojalno i predano podržavale najšire njemačke mase, jer ih je Hitler pridobio na svoju stranu, zapravo korumpirao, visokom socijalnom sigur-nošću koja im je jamčena. Sve to, naravno, može biti istina, ali kada se na nekim mjestima podvla-či da je to imalo i programatsko ishodište, jer je nacizam bio i “socijalizam”, jasno je da knjiga opasno ide rubom vrlo sumnjive simplifi kacije. Pa ako se na ovaj način ne bi smjelo razgrađivati pojam socijalizam, ne bi se smjelo ni pojam fa-šizam. Toliko da se ne pomisli da smo se u ovu temu zaletjeli kao krava u nekošenu djetelinu.

A sada zašto pojam fašizam ni danas ne tre-ba isključiti iz javne upotrebe. Svojedobno je Anto Nobilo rekao da je Herceg-Bosna bila je-dina rasistička državna tvorevina nakon Drugog svjetskog rata, jer je uvela ne samo u praksu nego i u svoje osnivačke dokumente da u njoj vlast pripada samo Hrvatima. U Hrvatskoj se, srećom, nikada nije otišlo toliko daleko, ali va-ljda nije sporno da je Herceg-Bosna nastala pod njenim pokroviteljstvom, a zna se i tko je od “uglednih” zagrebačkih profesora prava pisao spomenute rasističke dokumente. Odatle jasno slijedi da današnja Hrvatska, formalno-pravno gledano, nikada nije bila fašistička država, ali je zato sasvim dopustivo reći da je bila – profaši-stička. Podvlačim riječ dopustivo, jer ni s ovim pojmom ne treba olako baratati, ali kada se činje-nice slože u logičan slijed kakav ovdje imamo, to se jednostavno smije. Kao što se smiju istim logičkim postupkom postaviti i daljnja pitanja, uključujući to koliko je Hrvatska danas antifaši-stička zemlja, za što postoji sasvim jednostavna provjera. Ako, naime, postoje dvojbe koliko je u ovih dvadesetak godina ova zemlja bila infi cira-na fašizmom, najlakše ih je otkloniti tako da se barem o prigodnim datumima iznese jasan stav o povijesnom fašizmu otprije sedam desetljeća. No tog jasnog stava nema.

Kod nas se Dan pobjede nad fašizmom obi-lježava preko volje, upravo mrzovoljno, a ove godine ni toliko, i moram reći da sam se osjećao prilično jadno, da ne kažem popišano, kada sam istodobno na srpskoj televiziji gledao kako To-mislav Nikolić polaže vijenac na grob Neznanog junaka na Avali. Volio bih da su se isto tako popi-šano osjećali i deklarirani antifašisti u hrvatskom državnom vrhu, ali za to nema nikakvih dokaza. Nije ovdje riječ samo o tome da je srpski pred-sjednik napravio nešto što hrvatski nije, nego i o nečem puno gorem. A to je da po onome što se zna o antifašizmu u Srbiji danas, Nikolić ni-kako nije mogao položiti vijenac na grob nekog neznanog partizana nego, u najboljem slučaju, napola partizana-napola četnika, a u najgorem samo četnika. Pogađate što iz ovog slijedi. Ako je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najsnaž-niji u Jugoslaviji, pa i u Evropi, kako se neka-

da voljelo govoriti, onda bi ona danas trebala upravo kipjeti od srdžbe što se slava partizanske borbe skrnavi od onih koji je nisu dostojni. Ali evo, ispada da je logikom nečinjenja danas i u Zagrebu, koliko i u Beogradu, prevagnulo da su antifašistički gerilci zapravo bili presvučeni čet-nici. To je, podsjećam, uobičajeni pogled današ-njih NDH-nostalgičara na partizanski pokret, i s tim smo se već navikli živjeti.

Ali zar je moguće da su se i deklarirani sljed-nici tog pokreta toliko povukli pred njima da ovi prvi diktiraju glavni ton u hrvatskom javnom mnijenju? Zoran Milanović nije se ove godine pojavio na komemoraciji u Jasenovcu, objasniv-ši to time da odlasci ondje i na Bleiburg samo idu na ruku netoleranciji koju potpaljuju HDZ i nje-govi saveznici. Dodao je da se on dovoljno izlo-žio u kampanji za EU-izbore (Ruža Tomašić), dok su drugi šutjeli, što se vjerojatno odnosi na Ivu Josipovića, možda i na ostale čelnike Kuku-riku koalicije. Može se razumjeti što premijeru to nije pravo, ali nije jasno što mu je kriv Jasenovac. Političar koji bi htio dostići kalibar državnika ni-kada ne bi smio svoje postupke prilagođavati po-stupcima drugih, pogotovo ne kada je riječ o tako amblematskim mjestima kakvo je ustaški logor smrti na Savi (stvar je samo djelomično poprav-ljena Josipovićevim odlaskom u Jasenovac, jer je on tamo propustio spomenuti, uz holokaust nad Židovima, i genocid nad Srbima).

Još bi se i moglo uvjetno prihvatiti kada bi Milanovićev postupak bio dio nekog velikog međustranačkog dogovora koji bi, po uzoru na recimo španjolski postfašistički sporazum ljevi-ce i desnice, išao prema gašenju uzavrelih strasti. Ali o tome kod nas uopće nema govora. HDZ ne skida šapu s Bleiburga (mrzilački govor Vice Vukojevića na subotnjoj komemoraciji), Kara-markova stranka prvi put se pridružila zahtjevu za ukidanje Trga maršala Tita u Zagrebu, ušla je i u otvorenu koaliciji s neoustaško-klerikalistič-kim protivnicima ćirilice u Vukovaru… Kao da je čvrsto odlučeno da se Hrvatsku poslije sedam desetljeća ispiše iz antifašističke koalicije, i zai-sta je pitanje da li ona tamo više pripada.

Stvarnost


U svijetu se Dan pobijede slavi uz glazbu, parade, druženja. Antifašizam je pobijedio fašizam, kratka je ocjena povje-sničara. Zašto se na jugoistoku Evrope i povijesna činjeni-

ca o pobjedniku i poraženom može različito tumačiti?

U Srbiji se Dan pobjede nad fašizmom posljednjih godina obi-lježava simbolički, čak ispod razine očekivanog. Istovremeno je sve prisutnija rehabilitacija suradnika i pripadnika četničkog pokreta. Da li je antifašizam ustuknuo pred agresivnijim nastupom onih koje po-vijest smatra gubitnicima?

Doprinos borbi protiv fašizma nesporna je istorijska činjenica za pobednike u 2. svetskom ratu. Međutim, u zemljama bivše Jugosla-vije, te stvari se u delu javnosti na neki način pokušavaju revidirati. Srbija tu nije izuzetak, kaze Đorđe Stanković, šef Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu:

Doprinos borbi protiv fašizma nesporna je istorijska činjenica za pobednike u 2. svetskom ratu. Međutim, u zemljama bivše Jugosla-vije, te stvari se u delu javnosti na neki način pokušavaju revidirati. Srbija tu nije izuzetak, kaze Đorđe Stanković, šef Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu:

„Ne radi se o izjednačavanju, već o potpunom potiranju jed-nog dela prošlosti na celokupnom prostoru. Pa i u Tuđmanovim paradama su šetali zajedno domobrani, ustaše i partizani. A reha-bilitacija Draže Mihailovića u Srbiji je u toku. U siromašnoj zemlji kao što je Srbija, gdje imate milion gladnih i milion nezaposlenih, treba narodu dati nešto čime će da se zabavi, tako da već tri meseca tragaju za grobom Draže Mihailovića.“

Društveni ambijent pojačane negacije antifašizma upotpunjuje i podatak da Arhiv Srbije i grada Beograda ima preko 3000 zahteva za rehabilitaciju:

„Rekli su mi da im je u početku promaklo čak 11 ratnih zloči-naca. A onda sud jednostavno donosi odluku o rehabilitaciji. To je urađeno iz ideološko-političkih razloga.“

U situaciji intenzivnog stvaranja javnog mnijenja i preispitivanja uloge pojedinaca u 2. svetskom ratu, pokušava se staviti jednakost. Mladen Lazić, sa Filozofskog fakulteta, iščitava još jednu dimenziju ovakve društvene slike u Srbiji:

„U odnosu te dve struje – antifašizma i fašizma, ova struja koja implicitno zastupa stavove fašizma time što rehabilituje njegove sa-radnike, ona je već dosta godina u ofenzivi, i to izrazitoj ofenzivi.

Dok ova druga struja, za koju ne verujem da je manjinska, za koju verujem da je čak i većinska, ona je u defenzivi, odnosno uopšte ne nastoji i ne pokušava da dobije prostor u javnosti, odnosno pokuša-va sasvim marginalno. Dakle, s tog stanovišta se može steći utisak da je rehabilitacija kolaboracije ono što je trenutno dominantno prisutno u javnosti, dok je ova druga struja prilično marginalizo-vana.“

Deo javnosti nastupa sa tezom da je antifašizam kompromitiran zbog monopolizacije od jedne stranke i svoj antikomunizam izjed-načavaju sa anti-antifašizmom. Sociolog Zagorka Golubović kaže da lično može posvedočiti o tome ko su pre šezdesetak godina bili antifašisti:

„Antifašizam se povezuje s komunizmom, nekim nepostojećim komunizmom. Oni smatraju da su nosioci antifašizma bili komu-nisti, to jest partizani u vreme 2. svetskog rata. Pošto se sve to oce-njuje sve više negativno, a na površinu isplivava četnička organi-zacija, koja postaje antifašistička, što je nonsens. Nazivi svih ulica koji imaju neku povezanost sa antifašizmom su izbrisani.“

Antifašizam nije komunistička, već građanska vrednost, jer se na Zapadu o antifašizmu ne govori previše, jer je to dio političke misli:

„Prema tome, mislim da je reč o nesposobnosti odnosno ne-sigurnosti onih koji su danas na vlasti da će, ako se ne prilagode onome što zastupa većina, a većina zastupa negativno shvatanje antifašizma, izgubiti vlast. U tome je problem.“

Neka od otvorenih pitanja za raspravu, kao što je uloga partizana i četnika, u velikoj meri su opteretila srpsko društvo. Opasnost ne leži toliko u postupcima koliko u reakciji političke elite:

„To je kod jednih nešto čemu teže, dok je kod drugih to nešto što im se čini da bi bilo bolje da prećutno prihvataju nego da se tome odupiru. A mislim da je to potpuno pogrešno.“

U Srbiji je zabeleženo nekoliko neonacističkih pokreta. Svedo-ci smo sve češćih okupljana, koje mahom čine mlađi ljudi. Đorđe Stanković, šef Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu:

„Ti mladi ljudi nemaju neku modernu socijalnu ideju za koju bi se mogli uhvatiti, koju bi ovaj politički establišment mogao da formuliše, da osmisli, i ta omladina onda te ideje traži u tradiciji. Ali pogrešnoj tradiciji. Imate ,Obraz‘, imate ,Nacionalni stroj‘, imate Srpski nacionalni pokret 1389, imate tih pokreta koliko hoćete. To je totalna isključivost. Toga je mene kao intelektualca strah.“

Ustaše postaju dobri momci, a partizani negativci

Iako se Hrvatska ne voli u mnogočemu porediti sa Srbijom, neke pojave posljednjih godina su slične. Antifašizam se povezuje s komunizmom, ustaše postaju dobri momci, a partizani, uglavnom negativci i zločnici. Zašto i otkuda ta strast da se Hrvatska ugura u glib u koji joj njena antifašistička borba nije dozvolila upasti? O vre-menima u kojima je nastajao fašizam i antifašistička borba:

Dana 8. maja 1945. godine saveznici su prihvatili bezuvjetnu predaju njemačke vojske. Bio je to kraj nacističkog Trećeg rajha i rata u kojem je život izgubilo više od 70 milijuna ljudi, civila i vojnika. Antifašistička koalicija je pobijedila naciste. U svijetu to nije upitno, no u pojedinim državama regije, to se ponekad želi zaboraviti.

Razlozi falsifi ciranja vlastite prošlostiZašto se i više od 60 godina od pobjede antifa-šizma nad fašizmom, neke države zapadnog Balkana toliko strasno žele ugurati među po-ražene i falsifi cirati vlastitu prošlost?

Piše: Mirjana Rakela sa saradnicima

Stvarnost


Najprije je bio teror:

„Svaki dan je dolazio jedan transport Židova. Djeca i bolesni su odvajani od ostalih na jednu stranu, mlađi i zdravi ljudi na drugu. Poslije sat-dva djeca i bolesni su se već pušili u krematoriju. Dizao se veliki plamen i dim.“

„Pored mene su bili Danica Miloš, dijete od godinu dana Vese-la Miloš i njen jedanaestogodišnji brat Božidar. Ovu malu od godi-ne dana su bacili i dočekali je na nož.“

Zatim je bio otpor:

„Nismo imali ništa, ni odjeće, ni obuće, ni puške… Kad smo oslobađali Nevesinje, od četiri metka smo jedan morali dati za mi-traljez.“

„On je bio u 2. dalmatinskoj. Bio je ranjen, ja sam ga nahra-nila i brinula se o njemu. Poginuo je u njemačkoj ofenzivi, u bom-bardovanju. Vlado Šegrt je povuknuo: ,10. hercegovačka, juriš!‘ i ja sam ga ostavila da leži. Rekao mi je: ,Sestro, idi‘ i ja sam otišla. Danas sam za njega položila par ruža.“

Poslije otpora, došla je i pobjeda, poslije pobjede bilo je i osvete pobjednika o kojoj se – istina – nije govorilo kad je govoriti trebalo. I poslije svega je došla demokracija i umjesto da se poslože povijesne kockice – povijest se počela brisati i dopisivati. Država koja je pre-tendirala biti demokratska, postala je zaklon onima koji su zazivali aveti prošlosti.

„Za dom!“

I nisu u pitanju pojedinci. Publika na Thompsonovom koncertu:

„Za dom spremni! Za dom spremni!“

I nije da se ne da oduška ustašlucima. Opet Thompson:

„Jasenovac i Gradiška Stara, to je kuća Maksovih mesara…“

Zašto i otkuda ta strast da se Hrvatska ugura u glib u koji joj nje-na antifašistička borba nije dozvolila upasti? Historičar dr. Tvrtko Jakovina:

„Koketiranja sa fašizmom imate i u društvima koja su puno zrelija, čije je stanovništvo puno obrazovanije. Međutim, problem je nastao ili nastajao u onom trenutku kada se smatralo da je jugo-slavenska država isključivo i jedino negativna i da je imala jedan jedini cilj, a to je iskorištavanje Hrvatske i Hrvata, dakle da su u njoj isključivo dominirali Srbi, da su Hrvati imali jedino i samo podčinjen položaj u takvoj zajednici. Iz takve polazišne točke je lako zaključiti da je svaka hrvatska država i svako nastojanje da se prekine jugoslavenska država, barem u nečemu pozitivno. Iz te osnovne točke se, po mom mišljenju, došlo do zaključka da je ustaška država možda bila loša, ali da su joj namjere bile dobre. Taj obrazac da je stvaranje države ključni, konačni, jedini i najsvetiji cilj i tako dalje, ušao je u našu historiografi ju u 19. stoljeću i onda se naprosto učitao u sve ranije događaje. Imate bizarnih stvari da se recimo u povijesti vatrogastva govori da je vatrogastvo u vrijeme Ljudevita Posavskog bilo po franačkom modelu, kao što se u ne-kim brošurama o povijesti vatrogastva u Hrvatskoj može pronaći, iako nema nikakvih dokaza ni o Ljudevitu Posavskom, a kamoli o tome kako se tada gasila vatra. Od zrinskih Frankopana do dana današnjeg postoji ta misao stvaranja države. To smo imali i u Ju-goslaviji, samo što je u Jugoslaviji ta država bila socijalistička, ure-đena zajednica bratskih naroda i narodnosti. A kasnije, i prije toga, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH), to je bila hrvatska država. To sve skupa pokazuje ,neprorađen‘ povijest. Mi nismo sposobni suočavati se s onim što se dogodilo i odnositi se prema

tome kao nečemu što se zbilo, razumijevati ljude u onom vreme-nu i sa ondašnjim motivima. Pa se smatra da je pozitivnije čak i prešutjeti ili slagati one stvari koje se ne uklapaju u ukupnu sliku ili današnju sliku prošlosti. Hrvatska od toga boluje. Kasnije su političke elite, koje same nisu načisto s nekim stvarima, prepoznale zgodan izlaz u tome da se ne raspravlja o aktualnim nerješivim sadašnjim stvarima. A stanovništvo, koje nije previše demokratski svjesno (da ne budem pregrub), takvu jednadžbu vrlo često može preuzeti ili ,kupiti‘.“

Ni BiH nije imuna na oživljavanje fašističkih ideologija

U Jajcu, u Bosni i Hercegovini (BiH), u jeku antifašističkog ot-pora, stvorena je jedna država. Potrajala je do devedesetih i raspala se tokom krvavog rata na kraju 20. stoljeća. I kada se okupljaju u Jajcu, preživjeli partizani ističu da ne dolaze u taj grad kako bi stvarali neku novu Jugoslaviju, već zaštitili tekovine svoje antifašističke borbe. Ima li i u Bosni I Hercegovini retuširanja povijesnih činjenica?

Upravo u Jajcu, na obilježavanju godišnjice zasjedanja AVNOJ-a, rodila se ideja za formiranje Lige antifašista jugoistočne Evrope. Predsjednik Lige Hakija Abdić iz Bihaća kaže kako ideja nije poku-šaj ponovnog stvaranja Jugoslavije nego zaštita tekovina antifašistič-ke borbe na ovim prostorima:

„BiH je prozvana da pokrene jednu takvu inicijativu – sarad-nju jugoslovenskih naroda odnosno jugoslovenskih republika, a sada država. Mi nemamo namjeru da podstičemo obnovu stare Jugoslavije, već obnovu veza među narodima i rušenje granica.“

No, uprkos brojnim udruženjima antifašista, ni BiH nije ostala imuna na oživljavanje fašističkih ideologija i veličanje nekadašnjih zločinaca, ocjenjuje Branko Todorović iz Helsinškog komiteta Re-publike Srpske:

„Ono što nas može na ovim prostorima bivše Jugoslavije sva-kako zabrinuti, to je pokušaj revizije istorije kroz veličanje, prije svega ustaškog i četničkog pokreta. Radi se, zapravo, o pokušaju da se ti pokreti predstave kao državotvorni i da zahvaljujući njima da-nas imamo samostalne države na prostoru nekadašnje Jugoslavije, odnosno zahvaljujući afi rmaciji nekih ekstremnih nacionalnih od-nosno nacionalističkih vrijednosti. Tako da smo svjedoci toga da se vrlo često u medijima, u politici, pa i u istoriografi ji pokušavaju na neki način retuširati istorijske činjenice. Ovi pokreti su, svakako, zajedno sa nacističkim i fašističkim snagama Njemačke i Italije, nanijeli nemjerljivu štetu na ovim prostorima – koncentracione logore, ubijanje civila, već tada je začetno etničko čišćenje… Tako da je pogotovo poražavajuće da danas u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini imamo pokušaj relativizacije svega onoga zločinač-kog što su ti pokreti sadržavali.“

U BiH, upravo zbog oživljavanja fašističkih ideologija, već godi-nama SDP nastoji privoliti parlamentarce da usvoje zakon o zabrani neofašističkih organizacija u BiH. Svetozar Pudarić, SDP:

„Problem suočavanja sa fašizacijom svijesti u vrijeme novih balkanskih ratova, koje je poveo Slobodan Milošević u procesu raspada Jugoslavije, problem je izjednačavanja fašizma i naciona-lizma, koje su vodeće, takozvane nacionalne stranke izvršile radi rušenja internacionalnog socijalizma i na taj način ih, zloupotrije-bivši žrtve fašizma, iskoristile za podjele među narodima. Zaroblje-ni u toj klopci u kojoj je ,fašista dobar kad je naš, a komunista loš je njihov‘, oni su ostali do danas. Odbacujući socijalizam, oni su odbacili i antifašizam. Imaju veliki problem kako se opravdati sami pred sobom za odbacivanje nečeg što cijeli svijet smatra jednom od temeljnih tekovina savremene civilizacije, a to je borba protiv is-

Stvarnost


ključivosti, borba protiv zločina u ime vjere, nacije, države. Upravo taj koncept podjela, koji je još uvijek dominantan i koji još uvijek vlada u BiH, na kraju čini BiH taocem fašizacije svijesti njenih građana.“

Iz ugla povjesničara Dubravka Lovrenovića, pojava povije-snog revizionizma ima duboke korijene:

„BiH, a sa njom i gotovo cijeli južnoslavenski prostor, nikada nisu izgradili demokratsko društvo. Mnogi ljudi su vodili dvostruki život i imali dvije vrste povijesti. Jedna je bila za kućnu upotrebu, a druga je bila ideološka, za javnu upotrebu. Kada je ideologija pala, ostala je samo ova jedna – kućna, koja je u isto vrijeme postala javna. Tako da su zapravo heroji i junaci iz jednog razdoblja, u drugom razdoblju, u kojem mi sad živimo, zapravo postali simboli svega zla i svega negativnog.“

CG: Bez tendencije za izjednačavanjem antifašista sa četnicima

Regionalne tendencije o izjednačavanju antifašista ili bolje re-čeno partizana sa – u crnogorskom slučaju – četnicima, nikad nisu imale izgleda u Crnoj Gori. Glavni razlog je, bez dileme, bio taj što 20 godina nepromijenjena vladajuća struktura, čak i devedesetih – u vremenu svog najvećeg posrnuća, nije baštinila četničku tradiciju.

Istoričari kažu da je u vrijeme procvata u Crnoj Gori, četnički pokret brojio 20 hiljada vojnika, 1943. godine, na primjer. Ta ideja, međutim, ni nakon konačnog sloma komunizma devedesetih godi-na prošlog vijeka, koje je pratio krvavi raspad bivše Jugoslavije, u kojem je zvanična Crna Gora bila na strani takozvanih „loših mo-maka“, nije uspjela da dobije podršku koja bi mogla otvoriti pitanje nacionalnog pomirenja četnika i partizana, iako je tu i tamo bilo spo-radičnih pokušaja. Razlog je što 20 godina nepromijenjena vladajuća garnitura, iako je često mijenjala, shodno prilikama, svoja politička uvjerenja, na temu antifašizma je uvijek imala jasan stav. Na to je obavezuje prvi oružani antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi 13. jula 1941. godine. Istoričar Zvezdan Folić:

„U velikoj mjeri je to diktirano samom ofi cijelnom politikom. Ne želim da budem apologeta, ali su, ipak, korijeni antifašizma u Crnoj Gori duboki. U Crnoj Gori je buknuo najmasovniji i najsilo-vitiji udar protiv fašizma u Evropi 13. jula 1941. godine. Taj datum je jedinstveni fenomen 2. svjetskog rata. Crna Gora je od 1945. pa do danas konstantno baštinila te vrijednosti koje su danas utkane u evropske vrijednosti. Druga vrlo važna dimenzija koja je bitna za Crnu Goru jeste to što je antifašizam utkan u ,državnu zgradu‘ Crne Gore. Jer, na talasima antifašističkog otpora Crne Gore u 2. svjetskom ratu je obnovljena crnogorska državnost. Odluka Crno-gorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja (CASNO) u Kolašinu 14. jula 1944. godine povraćena je crnogorska državnost, doduše u okviru jugoslovenske federacije.“

Dugo godina, bukvalno podijeljeno društvo po srpsko-crnogo-rskoj liniji, ipak, bez obzira što je ponekad djelovalo tako, ne i po četničko-partizanskoj. Naime, treba reći da dugogodišnji predvodnik srpskog bloka u Crnoj Gori, opoziciona SNP, nikada nije baštinila četničku tradiciju, ili se to bar nije moglo reći za njeno stranačko rukovodstvo. No, pod talasom ili uticajem političkih zbivanja u Srbi-ji, bilo je tu i tamo sporadičnih pokušaja rehabilitovanja četničkog pokreta i njihovih vođa, pod fi rmom potrebe za nacionalnim po-mirenjem, ali bez većeg uticaja u javnosti. Veća prašina se podigla prilikom pokušaja podiznaja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u nekoliko navrata (2002. i 2003. godine) u Gornjem Zos-tru kraj Berana, na porodičnom imanju Dobrašinovića. Ali su, nakon žestokih reakcija javnosti, nadležne državne institucije brzo rego-vale i uklonile plato onemogućivši podizanje četničkog spomenika

u Crnoj Gori. Potom je u Pljevljima propao pokušaj da se u partizan-skom spomen kompleksu na Stražici izgradi crkva pomirnica. Jedan od inicijatora, poslanik Nove srpske demokratije, Novica Stanić: „U velikoj mjeri je to diktirano samom ofi cijelnom politikom. Ne želim da budem apologeta, ali su, ipak, korijeni antifašizma u Crnoj Gori duboki. U Crnoj Gori je buknuo najmasovniji i najsilovitiji udar protiv fašizma u Evropi 13. jula 1941. godine. Taj datum je jedinst-veni fenomen 2. svjetskog rata. Crna Gora je od 1945. pa do danas konstantno baštinila te vrijednosti koje su danas utkane u evropske vrijednosti. Druga vrlo važna dimenzija koja je bitna za Crnu Goru jeste to što je antifašizam utkan u ,državnu zgradu‘ Crne Gore. Jer, na talasima antifašističkog otpora Crne Gore u 2. svjetskom ratu je obnovljena crnogorska državnost. Odluka Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja (CASNO) u Kolašinu 14. jula 1944. godine povraćena je crnogorska državnost, doduše u okviru jugoslovenske federacije.“

Dugo godina, bukvalno podijeljeno društvo po srpsko-crnogo-rskoj liniji, ipak, bez obzira što je ponekad djelovalo tako, ne i po četničko-partizanskoj. Naime, treba reći da dugogodišnji predvodnik srpskog bloka u Crnoj Gori, opoziciona SNP, nikada nije baštinila četničku tradiciju, ili se to bar nije moglo reći za njeno stranačko rukovodstvo. No, pod talasom ili uticajem političkih zbivanja u Srbi-ji, bilo je tu i tamo sporadičnih pokušaja rehabilitovanja četničkog pokreta i njihovih vođa, pod fi rmom potrebe za nacionalnim po-mirenjem, ali bez većeg uticaja u javnosti. Veća prašina se podigla prilikom pokušaja podiznaja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u nekoliko navrata (2002. i 2003. godine) u Gornjem Zos-tru kraj Berana, na porodičnom imanju Dobrašinovića. Ali su, nakon žestokih reakcija javnosti, nadležne državne institucije brzo rego-vale i uklonile plato onemogućivši podizanje četničkog spomenika u Crnoj Gori. Potom je u Pljevljima propao pokušaj da se u partizan-skom spomen kompleksu na Stražici izgradi crkva pomirnica. Jedan od inicijatora, poslanik Nove srpske demokratije, Novica Stanić:

„Vjerovali smo da je došlo vrijeme za nacionalno pomirenje, da budemo konačno ljudi. Jer, valjda je danas jasno da su u Crnoj Gori postojala dva antifašistička pokreta – jedan na čelu sa komu-nistima, a drugi na čelu sa monarhistima, koji su se borili za ono u što su bili zakleti, po važećim zakonima i po važećem ustavu. U vremenu kad se razne nevladine organizacije bore da se obezbijede groblja za kućne ljubimce, valjda je došlo vrijeme da budemo ljudi i da sahranimo ostatke onih koji su bacani u jame iz ideoloških razloga. Nažalost, ta naša inicijativa nije prihvaćena ni od strane vladajuće stranke (DPS), a ni od strane SNP-a, i u stanju je miro-vanja.“

Istoričar Folić je pak uvjeren da je o takozvanom nacionalnom pomirenju u Crnoj Gori besmisleno govoriti. Objašnjava zašto:

„Nema nikakvog razloga za nacionalno pomirenje u Crnoj Gori, jer je proces pomirenja između članova porodica čiji su naj-ugledniji ljudi pripadali četničkom pokretu započeo već 1945. go-dine.“

O današnjim pokušajima da se zločinima koji su počinili parti-zani i iskopavanjem jama, svi stave u istu ravan i izjednače, Folić kaže:

„To vodi obesmišljavanju istorije, jer nema pomirenja između antifašista i onih koji su sarađivali s okupatorom. Ako su partiza-ni – kao što jesu – u određenim periodima svog djelovanja pravili izvjesne zločine, to ih ipak nikako ne može dovesti u istu ravan s onima koji su neprestano, od 1941. godine pa sve do završetka rata, sarađivali sa raznim okupatorima.“

Stvarnost


Zbog ratnih sukoba se zaboravlja na zajedničku borbu protiv fašizma

Predsednik Evropskog pokreta Kosova i politički analitičar Beljulj Bećaj izjavio je da se zbog ratnih sukoba iz devedesetih godina na Kosovu i regiji zaboravlja na zajedničku borbu protiv fašizma na prostoru bivše Jugoslavije. Bećaj ocjenjuje da se zajednička prošlost može iskoristiti za zajedničku evropsku budućnost i objašnjava zašto se prošlost na ovim prostorima zaboravlja:

„Verovatno je osnovi razlog to što su se narodi u ovom regionu u nedavnoj prošlosti više bavili međusobnim sukobima i zaboravili vremena kada su se zajednički borili protiv fašizma. Mislim da je to razlog zbog čega se danas o toj prošlosti zajedničke borbe protiv fašizma nedovoljno priča i zbog čega se danas ta antifašistička ide-ja potiskuje u drugi ili treći plan, i to ne samo u okviru institucija sistema, ne samo u okviru školstva nego i u ostalim segmentima društva, a pogotovo u medijima i u politici.“

Osvrćući se na nedavne ratove, Bećaj ističe da se može naći neka osnova koja ukazuje da je nekadašnja fašistička ideologija zamen-jena nacionalnim ekstremizmom. Ipak dodaje da su politička i eko-nomska stabilnost odlučujući u kontrolisanju postojanja nacionalnih ekstremnih grupa:

„Ideologija fašizma na ovom prostoru ide u pravcu iskorenji-vanja. Pri tome ne smemo da zanemarimo činjenicu da postoje i ekstremne grupe, koje se jasnije ispoljavaju u Srbiji i u nekim drugim sredinama, ali sto tako postoje ekstremne grupe koje se sa svojim ekstremnim nacionalističkim ciljevima oglašavaju tu i tamo i na Kosovu, iako trenutno nemamo u regionu ekstremne političke vlasti koje bi mogle da se dodvoravaju klicama fašističke ideologi-je.“

Susret sa Svetislavom Basarom, Misli – Criticize this!: ‘Mein Kampf’

Sasvim drugačija borba

Fašizam je zavladao svijetom. Takvo je barem mišljenje Krambergera, pripovjedača i glavnog lika Ba-

sarinog poljednjeg romana Mein Kampf (Laguna, Beograd, 2011), koji bez zadrške kritizira i osuđuje suvremene varijacije fa-šizma u Srbiji, iako “elemenata fašizma ima u svakom narodu”. Na njegovom se nišanu

našao cjelokupni politički sistem Srbije čije različite strane nose nacionalizam kao zajed-nički prefi ks nakon propasti bivšeg režima. Promjena ne postoji, umjesto jednog tota-

litarnog sustava dolazi drugi pod krinkom demokracije, a narod ne prepoznaje obma-nu ‘višepartijske diktature’. Srpski je narod istovremeno i krvnik i žrtva jer je “istorijski

smisao srpske nacionalne doktrine i srpske države zapravo genocid nad srpskim na-rodom”. Taj intrasrpski fašizam odgovara naglavačke okrenutom kastinskom sustavu u kojem šudre postaju brahmani, a parije su i dalje nedodirljivi, ali na sasvim drugačiji

način. To je suvremena društvena i politička zbilja Srbije koju glasom Krambergera kriti-zira i sam autor.

Naslov romana je odvažan, ali ujedno i zapanjuje. Isprva i nije sasvim jasno zašto je Svetislav Basara svoj tekst nazvao po najkontroverznijoj knjizi 20. stoljeća, no

roman je osmišljen kao slika srpskog fašiz-ma pa mu zato u konačnici i naslov savrše-no pristaje. Kramberger (Basara) piše novi, antifašistički Mein Kampf kako bi nacizam koji je nastao iz originala zakopao u ‘dubine kolektivnog nesvesnog’.

Svetislav Basara britkim i duhovitim rečenicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašizmom

Piše: Ivan Telebar

Basara govori:Dugovečnost

Šta se može reći o dugovečnosti u državi (Srbija, napomena pri-ređivača) koja je za jedan vek bila tri puta kraljevina, niz puta so-cijalistička, „halucinantna“ savezna republika, „parapsihološka tvorevina“ državna zajednica i na kraju „komendija od republike“? Šta se može reći o dugovečnosti u gradu (Beograd, napomena priređivača) koji sebe vidi kao „glavni grad noćnog provoda u Evropi“? Šta se može reći o dugovečnosti pisaca čija imena nakon smrti postanu puka poštapalica?

MetežPre mnogo godina, čitao sam neke knjige u kojima se predviđa današnji metež, ali sam mislio da će se takve stvari događati u podalekoj budućnosti, a pretpostavljam da su tako mislili i njihovi autori. Ali eto, sve se ubrzava.

Stvarnost


Faširani fašizam

Okvir za Basarin prijeki sud fašizmu čini jednostavan siže čija je struktura podređena protufašističkom diskursu koji je najistaknu-tije obilježje teksta. Smješten u prenapuče-noj bolničkoj sobi, Kramberger čeka na lije-

čenje discusa cherniae, a to vrijeme provodi u razgovoru s Aprcovićem, teško oboljelim od raka prostate. Dijalog dvojice bolesnika dominira nad svim ostalim dijelovima tek-sta i u njemu se najjasnije očituje autorovo gađenje nad srpskom fašističkom ostavšti-nom. Jedan od simbola izokrenutog poli-tičkog sistema infi ltrirao se u istu bolničku sobu iako je zdrav. Drempetić je taj ‘jedno-ćelijski organizam’ srpskog fašizma koji se zahvaljujući svom ulizivačkom karakteru i poznanstvima ugnijezdio tamo gdje mu nije

mjesto. On je samo jedna od mnogih pod-vrsta skorojevića koje Kramberger strašno prezire, stoga i u nekoliko navrata dolazi do verbalnih obračuna između dvojca.

Drempetić je još i blago prošao u odnosu na gnjev koji pripovjedač sipa na nosioce fašističke ideologije u Srbiji. Njegovi polu-monolozi eksplicitna su osuda nacionalistič-kih fi gura u Srbiji, proziva ih imenom te im pridružuje uvredljive atribute. Veliki Sotona (Dobrica Ćosić) i doktor Mengele prav-nih znanosti (Vojislav Koštunica) najviše su izloženi protufašističkoj paljbi Basarina naratora, koji pak ne ostaje dužan ni Vuku Karadžiću ni aktualnom Gauleiteru srpske Weimarske Republike (Boris Tadić). Kram-bergerovim pamfl etističkim diskursom ispi-

sana je društvena i politička satira bez vre-menske distance, što će sigurno (i već jest) uznemiriti duhove dežurnih ‘drempetića’.

Basara pronalazi fašizam u svim porama srpskog društva, od turizma, farmacije, mo-netarne politike do likovne umjetosti. Autor vuče zanimljive i duhovite paralele između suvremenih društvenih pojava i reprezenta-tivnih manifestacija fašizma. Veza između zabrane pušenja i koncentracijskih logora, primjerice, i nije toliko naivna koliko izgle-da. I u zdravlju ima fašizma, dapače, zdrav-lje i institucije koje bi o njemu trebale brinuti

utvrde su modernog fašizma. Kramberge se ne libi ni otvorene kritike kršćanstva i pra-voslavne Crkve te tradicije u kojima vidi i dobar dio temelja današnjeg fašizma.

O dugovečnosti Andrića i njegovoj zadužbini

Andrićevo delo će biti dugovečno ponajpre zahvalju-jući samom tom delu. Ja uopšte ne verujem u zaduž-bine, muzeje, legate, kulturno-prosvetne zajednice i slične stvari. Iako volim slikarstvo, vrlo rano sam pre-stao da zalazim u muzeje jer se tamo, zbog želje da se vidi što više, zapravo ne vidi ništa. U metničke slike gledam u slikarskim monografijama. Ako je štampa dobra, tamo slike izgledaju bolje nego u prirodi. Sa druge strane, da nije tih zadužbina, uključujući i An-drićevu, Andrića bi prekrio zaborav.

Kako tome doprinosi Kusturičin „Andrićgrad”

Letos sam u prolazu, iz auta, video taj kompleks sa-građen na višegradskoj jaliji. Šta da kažem? To lepo (i pomalo nestvarno) izgleda, ali posle iskustva sa Staljin-gradima, Titogradima i sličnim “gradima”, gradovi na-zvani po ličnostima, makar to bio i Andrić, nekako su mi sumnjivi. Čisto sumnjam da bi se to dopalo Ivi Andriću, krajnje povučenom i nenametljivom čoveku. Osim što od njega treba da učimo kako se piše, trebalo bi da učimo i kako se ponaša.

O izgnanstvu Pekića i Kiša iz školske lektire

Nisam imao pojma da su izbačeni iz lektire. A da budem iskren, nisam ni znao da su tamo, jer sam baš odavno završio školu. Ako su zaista izgnani, onda je to zato da bi se u lektiri našli neki drugi pisci, pretpostavljam patriotskiji od Kiša i Pekića.

O dugovječnosti Dobrice Ćosića kao „državnog pisca“

Eh, kako! Protiv Ćosića nema borbe. On šta naumi, to i ostvari. I to radi kao njegova omiljena reka, Morava: laga-no odnosi deo po deo oranice, širi se po srpskoj ravnici, po Beogradu, a da je nekim slučajem naučio neki strani jezik, raširio bi se i po svetu. Lepo je to knjizi svojih sećanja opisao Vidosav Stevanović, svojevremeno urednik Ćo-sićevih knjiga. On tako hoće, kaže tu Vidosav, i to tako bude.

Šta je, vječno prisutni, „populistički kulturni model”

Najkraća definicija – papazjanija. Mešanje privatnog i javnog, svetog i profanog, ni-skog i uzvišenog. To je, zapravo, prostakluk kao način življenja.

Stvarnost


Pripovjedački je glas svjestan i vlastitog fašizma jer fašiste smatra nižom rasom te činjenice da je “lako biti antifašista nakon pobede nad fašizmom”. Kramberger sam sebe vidi kao nacistu u “stanju pokajanja, u mučnom procesu denacifi kacije”.

Bijeg iz ekspres lonca

Duhovni i teološki diskurs Krambergero-va susjeda Aprcovića predstavlja drugu stra-nu romana koja teži duhovnosti, odnosno u samoj toj težnji i biva duhovnom. Aprcović želi dočekati kraj svijeta – fašizam koji je metastazirao dovest će do urušavanja cije-log sistema, želi svjedočiti konačnom krahu samouništavajućeg fašizma. To je jedini mo-tiv u njegovoj borbi za višim dimenzijama. Fašizam dokida i ono malo od tri dimenzije na koje smo osuđeni, a duhovnost se žrtvuje u ime boljeg života. Ipak, duhovnost je jedi-no u čemu pripovjedač vidi prednost srpske Weimarske Republike u odnosu na Europu. No, za pojedince je “nevolja što (su) pod velikim pritiskom sabijeni u narod, narod – ekspres lonac”. Zato su njihove borbe uza-ludne, a bitke su odavno izgubljene.

Svetislav Basara britkim i duhovitim reče-nicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašiz-mom. Osim prokazivanja fašista i povreme-nih humorističnih opisa, tekst sadrži i brojne

autobiografske elemente. Lik Krambergera u velikoj se mjeri podudara s autorom što je vidljivo i iz žestine kojom se okomljuje na fašističku ideologiju. Basara koristi pretjeri-vanje i ponavljanje određenih izraza kako bi fašizam još više približio apsurdu, a nakale-mljeni njemački (nacistički) nazivi na ime-na srpskih državnih tijela i političkih fi gura još dodatno pojačavaju taj utisak. Basarin politički roman ima svoju jasnu funkciju, raskrinkati srpski fašizam i njegove kori-jene, no s gledišta književnosti, tekst i nije toliko zanimljiv. Književnost se ovdje nalazi isključivo u službi medija, ona je u ovom

slučaju poslužila Basari za političko (jednim dijelom i duhovno) djelovanje. Unatoč toj pragmatičnosti, antifašistički Mein Kampf nije ostao tek na razini pamfl eta jer se ne ograničava samo na svoju misiju. Basara

dozvoljava i povremene narativne rukavce, a i pažljivo radi na oblikovanju svojih liko-va koji se, svaki na svoj način, bore za svoj lebensraum u bolničkoj sobi broj četiri na odjelu neurologije. Basara i njegovi likovi Kramberger i Aprcović svjesni su uzaludno-sti svoje borbe, no upravo se u tome sadrži njihova pobjeda.

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kul-turtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa ‘Kultura 2007-2013’ Europske Komi-sije.

Tekst je financiran sredstvima Eu-ropske komisije. Sadržaj ovog tek-sta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europ-ske unije.

O „realnom tumačenju istorije“ umjesto „mitomanije u istoriji“

Realno sagledavanje istorije bilo bi saku-pljanje, klasifikacija i prezentacija istorij-skih činjenica, bez ideoloških obrada. To je, međutim, u Srbiji nemoguća misija. Udžbenik istorije, recimo, iz koga sam u osnovnoj školi učio ja i isti takav udž-benik mog sina, u koji sam pre nekoli-ko godina zavirio, nemaju gotovo ništa zajedničko. I još nešto. Pisac aktuelnog udžbenika istorije u SFR Jugoslaviji bi bez sumnje završio na robiji. Toliko o našoj istoriji.

O crkviHrišćani XX I XXI veka imaju neodoljivu potrebu da udobno zasednu na krst. Posetiocima crkve sa klima uređajem moram reći da u paklu ne postoji er kondišn.

Dar Ive Andrića bosanskohercegovačkim bibliotekama

PPodatak da je Ivo Andrić cjelokupni novčani iznos odatak da je Ivo Andrić cjelokupni novčani iznos svoje Nobelove nagrade darovao Bosni i Hercegovi-svoje Nobelove nagrade darovao Bosni i Hercegovi-ni, namijenivši ga za razvoj bibliotekarstva, dugo je ni, namijenivši ga za razvoj bibliotekarstva, dugo je

vremena u bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj javnosti vremena u bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj javnosti fi gurirao kao usmena predaja, a i to uz nekakvu nevoljkost, fi gurirao kao usmena predaja, a i to uz nekakvu nevoljkost, kao da ga je trebalo skrivati a ne afi rmirati. Tom veličanstve-kao da ga je trebalo skrivati a ne afi rmirati. Tom veličanstve-nom a samozatajnom gestom Andrić je po jednostavnoj devizi nom a samozatajnom gestom Andrić je po jednostavnoj devizi „da je čovjek dužan svome zavičaju“, koju je sam skovao a „da je čovjek dužan svome zavičaju“, koju je sam skovao a pripisao drevnim legatorima iz svojih proza, postao jedan od pripisao drevnim legatorima iz svojih proza, postao jedan od njih – najveći kulturni vakif sekularnog doba i sekularnog tipa njih – najveći kulturni vakif sekularnog doba i sekularnog tipa u modernoj BiH.u modernoj BiH.

U časopisu Hrvatska misao (Matica hrvatska Sarajevo, br. U časopisu Hrvatska misao (Matica hrvatska Sarajevo, br. 2/2012) arhivist Andrej Rodinis objavio je izvornu dokumen-2/2012) arhivist Andrej Rodinis objavio je izvornu dokumen-taciju o tome: faksimile dvaju Andrićevih pisama i pismo taciju o tome: faksimile dvaju Andrićevih pisama i pismo zahvale Republičkog fonda za unapređivanje bibliotekarstva zahvale Republičkog fonda za unapređivanje bibliotekarstva BiH. Tim dokumentima nepotreban je bilo kakav komentar.BiH. Tim dokumentima nepotreban je bilo kakav komentar.

Čovjek je dužan svome zavičaju

U ime Republičkog fonda fonda za unapređivanje bibliotekarstva, biranim riječi-ma i zahvalom, 7. 5. 1965, odgovorio je Mitar Papić. Između ostalog, istaknuto oje da „…će se se sredstva prema Vašoj želji trošiti isključivo namjenski, u svrhu razvi-janja bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini, kao što je to bio slučaj i do sada. Ujedno Vas obavještavamo, da smo sredstva rasporedili na taj način što smo 14 miliona oroči-li kod Banke kao depozit na tri godine uz kamate od 6%. Time smo založena sredstva Fonda povećali na 29 miliona dinara. Dalja 3 miliona predvidjeli smo za nabavku knjiga, a ostatak od 2 miliona dinara za nabavku opreme u bibliotekama u BiH.”

Nije zaboravio, podsjeća: Ivan Lovrenović

Stvarnost


Pojavila se, ovog marta, nova knji-ga Slobodana Stajića, izuzetnog, tihog čovjeka, no, gromoglasnog novinara, odnedavno umirovljenika sarajevskog „Oslobođenja“: „Besjede mrtvih“. Riječ je o knjizi svjetskih nepravdi i žrtvama nepravdi. Time i dokazu da pravednost i pravda nipošto nisu isto, ali i da su oba pojma duboko uronje-na u krv nevinih. Da stvar bude gora, ne po knjigu, nego po istinu, riječ je o prošlom i ovom, aktuelnom stoljeću. Najkrvavijem u istoriji, a od jučer!

Promovirajući ovo djelo Slobo-dan Šoja je, između ostalog rekao:

„…Knjiga ‘Besjede mrtvih’ predstavlja crnu i bolnu listu pro-izvoda ljudske negacije, izopače-nosti, otuđenosti, prokletstva, zla, kvarnosti, nehaja, neodgovornosti, ludosti…

…Knjiga je prepuna nimalo be-

zazlenih pitanja od kojih zavisi moralni spas naše oboljele planete koja odnosi dnevno u smrt 18 hilja-da mališana.

…Ova knjiga daje se čitateljstvu

na uvid sa posebnom misijom. Po-trebno je u omladinu unositi vedri duh optimizma i zato ‘Besjede mr-tvih’ imaju snažan obrazovni ka-rakter. Kamo sreće da postane ba-zna literatura mladim ljudima ove zemlje da sve naše apsurde prvo javno i uporno nazivaju apsurdi-ma, ali i da nikad ne pomisle da je nemoguće boriti se protiv njih.“

Objavljujemo segment s gro-znim popisom, inventurom, prošlog i ovog, tek otvorenog stoljeća, s krh-kom nadom u otrježnjenje i smiraj. Kako stvari stoje, očekivanje poči-va na krhkoj nadi.

Slobodan Stajić Elefterios1

1 Elefterios (Ελευθέριος -gr.) – liberalan (pridjev), Slobodan (imenica)

„BESJEDE MRTVIH“

Savremenost: Nikad mračnije doba

Specifi čna inventura neonacizma, ekstremizma i nacionalizma

Znam da poređenje ljudi sa ribama može nekima izgledati ne-umjesno, ali mene neonacisti i ekstremisti i nacionalisti svih boja podsjećaju na ajkule, koje stalno vrebaju na plijen. Isto

kao i teroristi. Opasni su kako onda kada su pritajeni, tako još više kada vam se sasvim približe, ili, ne daj bože, zgrabe svojim čeljustima. Nemi-losrdni, do beskraja.

Ima ih u svim “morima” i gotovo da nema države, osim nekoliko idiličnih, koja nije na njihovom udaru. Negdje su, istina, prisutni više, negdje manje. Ima ih i u zemljama Evropske unije i u Rusiji, kao i u pre-ostalim državama koje su ostale izvan EU. Ima ih i na drugim kontinen-tima. U SAD djeluje čak 158 neonacističkih grupa, a nikada nije ugašen ni KKK. A u Rusiji rekordnih 200! Neonacisti i neofašisti aktivni su i u

Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Belgiji, Francuskoj, Danskoj, Mađar-skoj, Letoniji, Estoniji, na prostorima bivše Jugoslavije... a njihovi kraci dopiru i do neutralne Švajcarske, evropske Arkadije.

Svaki od tih vidova ekstremizma i ostrašćenosti često se prenosio s koljena na koljeno. Nošeni vjetrovima prvo Hladnog rata, a potom i novih globalnih prestrojavanja, dobijali su podsticaj u jedra i sa najzva-ničnijih mjesta. Tako je desetine hiljada bivših nacista i njihovih sarad-nika dobilo oproštaj i uhljebljenje na Zapadu samo ako okrenu mačeve protiv komunizma, dok su oni sa Istoka vrbovali svoje podanike za rat protiv Zapada.

Došlo je i do novih pogleda na prošlost, koji su pogodovali takvim stremljenjima. U nekim krugovima na Zapadu nacizam je gotovo izjed-načen sa komunizmom, kao i žrtve! Da se razumijemo, nikada nisam

Novum tenebris

Nastavak na 29. strani


Nijaz Skenderagić, predsjednik Odbora za obilježavanje 70 godina Bitke na Neretvi:

Moramo se ponositi antifašizmom i boriti protiv fašizmaDame i Gospodo, Visoki gosti uvažene exelenci-

je, drugarice i drugovi antifašisti iz cijele BiH i iz drugih zemalja cijelog regiona dobro nam

došli!Poseban pozdrav želim uputiti učesnicima NOR-a, a

naročito preživjelim borcima Bitke za ranjenike.Bitke koja se svojom ljudskošću-borbom za spašava-

nje 4000 ranjenika smatra najhumanijom bitkom u isto-riji ratova. Njih posebno pozdravljam njihovim čuvenim pozdravom „SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU!“

Ove godine odlučili smo u program obilježavanja uključiti mnoge mlade ljude koji djeluju u skladu sa an-tifašističkim idejama, koji će mnogim, svojim generaci-jama i danas, 70 godina poslije, promovirati antifašizam kao životni stav, kao jedino životno opredjeljenje kojim je moguća zdrava izgradnja bh. društva.

Nama trebaju ti mladi ljudi diljem naše Bosne i Her-cegovine, koji su spremni u naše društvo vratiti vrijed-nosti solidarnosti, ljudskog dostojanstva i junaštva! Vrijednosti na kojima je dobivena Bitka za ranjenike! Vrijednosti kojima je pobijeđeno zlo!

Jer i danas bitka protiv fašizma traje. Ne samo u Bosni i Hercegovini, traje i u regionu, pa i u Evropi, koja se diči svojim civilizacijskim tekovinama i progresom.

II Svjetski rat je, kao što je poznato, odnio više od 50 miliona života.

U svim zemljama Evrope 9. maj se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom.

1945. godine svijet je rekao“NIKADA VIŠE!“. Nažalost, BiH je država koja je jedina u Evropi nakon

HOLOKAUSTA doživjela genocid.BiH je jedna od rijetkih zemalja u antifašističkoj

Evropi u kojoj se pokušavaju izjednačiti borci protiv fa-šizma i fašističke sluge.

Ne damo da nam ubijaju i ranjavaju partizanske spo-menike!

Mržnja, nacionalizam, netrpeljivost, primitivizam... metode su kojima hoće da unište i nas i našu državu. Mi jasno poručujemo fašistima koji misle da će mržnja, naci-onalizam i netrpeljivost pobijediti – NO PASARAN!

Evo i danas ovdje na ovom prostoru sakupili su se lju-

di različitih generacija i nacionalnosti od Ve-terana od II Svjetskog rata pa sve do osnovaca.

Koja je to snaga koja sve nas može držati skupa?

To može biti samo ideja otvorenosti, ljuba-vi prema drugima, razu-mijevanja...To je ideja ANTIFAŠIZMA!

I zato pozivamo sve patriotske i antifašističke snage BiH da se ujedinimo protiv mračnjaštva i sila koje nam osporavaju državni integritet, vrijednosti antifašističke borbe i upućenosti jedne na druge. Suprotstavimo se, na demokratski i institucijalan način snagama osporavanja i dezintegracije, ali i udružimo u borbi za bolju budućnost naše domovine i svih nas. Samo snaženjem antifašistič-kog, patriotskog fronta usmjerenog protiv razbijača i svih protivnika BiH, možemo se nadati ljepšoj budućnosti ove zemlje.

To je životno pitanje svih nas koji živimo u ovim ne-mirnim a tako lijepim prostorima balkanskim.

Niko nema pravo otimati budućnost generacijama koje stasaju i dolaze.

Završio bih ovo svoje obraćanje porukom: Ne postoje dobri i loši narodi, dobre i loše religije, već

samo i jedino dobri i loši ljudi!Agresija na BiH i mržnja koja je proteklih godina usa-

đivana u sve balkanske narode rađeni su sistematski. Re-zultat svega je povampirenje fašizma u njegovoj najgoroj verziji. Rat na ovim prostorima je civilizacijski unazadio i Srbe i Hrvate i Bošnjake, ono što nas je nekada spajalo nacionalisti žele da nas razdvaja i bude izvor stalnih po-litičkih i etničkih napetosti.

I da još jednom naglasim – ne postoje dobri i loši na-rodi, dobre i loše religije, već samo i jedino dobri i loši ljudi. Budimo dobri ljudi!

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!



broj 64. srednje strane, ljeto, 2013.

Na postament s vječnom vatrom vijence su položili član Predsjedništva BiH Željko Ko-mšić, delegacije Saveza antifašista i boraca NOR-a BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slo-venije, Republike srpske, premijer Federacije Nermin Nikšić, potpredsjednik FBiH Svetozar

Pudarić, ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić, delegacije općine Jablanica, Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH, pred-stavnici diplomatskog kora u BiH, delegacija udruga antifašista gradova Split, Dubrovnik,

Jablanica, Konjic, Mostar, Goražde, Banovići, Kakanj, Tuzla, Breza, Srebrenik, Maglaj, Gra-dačac, Hadžići, Trogir i Tivat, delegacije Srednjebosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, nekih političkih partija, mnogi pojedinci…

Prema reakcijama publike, predstavnika boračkih organizacija i iz ze-mlje i regiona, kreativni program realiziran je na najvišem nivou. Svježe, snažno, ali zabavno. Mladalački, jednostavno drukčije, primjereno vre-menu. Kako su, samo, zvučale pjesme borbe u novom rock-ruhu! Dino Mustafić, istaknuti bosanski reditelj sve je „izmiksao“ u zadivljujućem ritmu, nadahnuto, upečatljivo, snažno.

U cjelini, predložen je, a sudeći po oduševljenju prisutnih i usvojen je novi predložak za pristup obilježavanjima datuma prošlosti.

Publici se posebno dopao performans konceptualnog umjetnika Jusu-fa Hadžifejzovića.

Horovi AKCUS Seljo i Corona iz Sarajeva, u pratnji benda An-chy and The Moon Dogs uz dirigentsku palicu Tijane Vignje-vić, oduševili su prisutne modernim jazz i rock aranžmanima popularnih partizanskih pjesama. Kako je to Tijana sjajno uradila!

Zenički ansambl „ Bel Canto“ treba slušati (i gledati!) što češće. Zvuče kao cijeli orkestar.

I banjalučki bend „Grof Đuraz“ donio je nešto novo, a vrijedno.

No, nebo, nažalost, nije dalo da sve dođe do kraja, iako je i izvedeno dalo osjećaj cjeline. Otvorilo se nebo i kiša je publici uskratila doživljaj uz iščekivane i najavljene nastupe Frenkija iz Tuzle i mostarskog benda Zoster. No, biće i njihove svirke kad-tad.

Važno je da je bilo dobro. I više od toga.

U Muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” je obnovljena je, nakon skoro 20 godina, kao stalna po-stavka, izložba o Bitki na Neretvi. Označavajući ekspo-nate ponovo dostupnim javnosti Raif Dizdarević je naglasio kako se iz jablaničkog partizanskog podviga uči hrabrosti, beskompromisnosti u odbrani ljudskosti:

- …Neretva nije mirenje sa antirad-ničkim i nenarod-nim koristoljubljem i svevlašću oligar-hijskih vrhova. Ne-retva nije mirenje sa nacionalističkim otrovom i podje-lama. Neretva je smjelost otpora i ujedinjeni front an-tifašizma…

...Neretva bi trebala biti događaj ujedinjavanja antifašističkih snaga, ujedinjavanja fronta borbe za principe antifašizma koji su nam dali onih 50 godina mira i ravnopravnosti...

Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit zvan. Bjež’te od nas noćne tmine, svanuo je i naš dan

General Ekrem Durić: - Omladino, pozdravljam vas sa „Smrt fašizmu! Danas ste pripremili prekrasan program!General Ekrem Durić:

Bilo je uočljivo: Jubileju MLADOST je dala znak!



Bitka na Neretvi, ili Bitka za ranjenike,je najveći oružani sraz za trajanja Četvrte neprijateljske ofanzive, takozva-nog plana „Weiss 1 i 2“. Namjera okupatora i domaćih

kvislinga bila je, u prvoj fazi, slama-nje slobodne teritorije, takozvanog „Titolanda“ (sjeverozapadni dio Bo-sne s centrom u Bihaću), a u drugoj “čišćenje” jugoistočne polovine, sa središtem u Livnu. Ratne aktivnosti izazvale su pokretanje velikog broja trupa, složenu strategiju i teške borbe. Po zamisli kreatora operacije potkraj zime 1943, sve je trebalo biti izvede-no munjevito i rezultirati potpunim slamanjem partizanskih jedinica. Nije im se ostvarilo...

Josip Broz Tito iskazao se velikim vojskovođom i izvanrednim strate-gom i njegovi komandni manevri rezultirali su velikom pobjedom nad, brojem, daleko premoćnijim i izvan-redno opremljenim snagama oku-patora i domaćih izdajnika. Čak je, upravo na Neretvi, došlo i do potpu-nog sloma četničkih jedinica koje se nisu oporavile do kraja rata.

Nijemci su planirali da sa svoje četiri divizije, potpognute ustašama, vrše ofanzivne pritiske na partizan-ske jedinice i natjeraju ih pred čvrsto ukopane Talijane i četnike sa zadat-

kom da kontroliraju pravce prema moru i tok Neretve. Generalno, trebalo je da Tali-jani čvrsto drže Neretvu u svojim rukama, dok bi Ni-jemci snage NOVJ natjerali na njih, opkolili ih i tako likvidirali. Predvidjeli su nastupanje u dva glavna pravca: Bosanski Petrovac – Drvar – Glamoč – Livno i Bugojno – Kupres – Livno. No, upra-vo na Neretvi, takav plan je potpuno razbijen.

Partizanske jedinice, u čijoj su glavnoj operativnoj grupi bile 1. proleterska divizija, 2. proleterska divizija, 3. udarna divizija, 7. banijska divizija i 9. dalmatinska divizija, opterećene bolnicom s više od 4 hiljade ranjenika, narodom u zbjegu, zaista su se našle, krajem februara, 1943. godine u potpunom okruženju u dolini ri-jeke Neretve i prozorske kotline.

Josip Broz Tito, komandant partizanskih snaga je, u tim teškim trenucima po partizane i ranjenike, naredio rušenje mostova. Sru-šena su četiri mosta na rijeci Neretvi i jedan na rijeci Rami. Nje-mački komandanti su tada bili ubijeđeni da partizani i ranjenici neće krenuti na istok preko rijeke Neretve, već na sjever, u dolinu rijeke Vrbas. Iz tog razloga, naredili su koncentraciju svojih snaga u dolini Vrbasa. Partizani su, međutim, izlaz iz obruča, ipak, pro-našli prema istoku, preko munjevito sagrađenog improviziranog mosta na Neretvi, u Jablanici.

Bila je riječ o proboju nezapamćenom u istoriji ratovanja. Ori-ginalnom varkom je zavaran i nadmudren daleko nadmoćniji pro-tivnik. Partizanskom snagom i bez pomoći izvana, razbijeno je jako okruženje, iako su borci bili iznureni teški borbama, maršom, hladnoćom, glađu, tifusom..

Za operaciju Weiss sile osovine su okupile devet divizija – šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdru-gova i velik broj, oko 10 hiljada, četnika. Više od 150 hiljada oso-vinskih vojnika napalo je i opkolilo znatno malobrojnije partizan-ske snage, uz koje su bili i ranjenici.

Za partizane ova bitka je bila veliki uspjeh. Onemogućena je osovinska operacija uništenja, a nametnuta je i uspješno sprovede-na vlastita operacija. Nanijeti su teški gubici Talijanima, likvidira-ni su njihovi garnizoni, razbijena cijela jedna divizija, a i Nijemci su, uz velike gubitke, natjerani na povlačenje. Totalno su razbijeni četnički pomagači Osovine. Uz ogromne napore i požrtvovanje spašena je Centralna bolnica i prebačena na novu slobodnu teri-toriju.

Titova strategija ušla je u sve vojne udžbenike svijeta.

Danas, međutim, uz krah Jugoslavije, malo se govori, u ško-lama se gotovo ništa ne uči, o sjajnim bilansima jugoslovenskih, Titovih partizana. I o slobodi, uostalom. Kao da je i značenje te riječi iskrivljeno! I na sceni je novo, mračno doba…

photo: M. Pekić i V. Hasanbegović

se zahvaljuje svim antifašistima pristiglim iz drugih država na obilježavanje jubileja Bitke na Neretvi i svima koji su dolaskom, uprkos kiši, doprinijeli da ovaj skup bude veličanstven kako i priliči bitki kao što je Bitka za ranjenike.

Naša borba protiv fašizma traje i dalje, i nadamo se da će hiljade antifašista, posebno mladih, biti sa nama i kada budemo obilježavali godiš-njicu Bitke na Sutjesci, te godišnjice ZAVNOBiH-a, AVNOJ-a i druge istorijske datume.

SABNOR BiH

Bitka

Plakat za Bulajićev film “Bitka na Neretvi”

uradio je Pablo Pikaso


Novum tenebris

bio pobornik komunizma. Štaviše, bio sam mu uvijek nenaklonjen. Ali to dvoje se ne može poistovjećivati. Komunizam nije imao nimalo humani lik, a posebno monstruozni sta-ljinizam, koji je odnio milione života, ali se po užasima ništa ne može mjeriti sa nacizmom. Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je više od 60 miliona ljudi, najviše nevinih, a neki narodi i zajednice su, poput je-vrejske, slavenske i romske, pretrpjele strahotne gubitke, dok je Evropa bila razorena kao da je izašla iz sudnjeg dana. Samo u tvornici smrti, Aušvicu, i drugim koncentracionim logorima ubijeno je na monstruo-zan način gotovo šest miliona Jevreja, dok je od država najveću cijenu platio bivši Sovjetski Savez sa više od 26,6 miliona žrtava, od toga 18 miliona civilnih. Samo u odbrani Sankt Peterburga (nekadašnjeg Le-njingrada), poginulo je više od dva miliona, a u oslobađanju Poljske 600.000 crvenoarmejaca.

Mada se rat nije vodio na njihovom kontinentu, poginulo je i 405.400 Amerikanaca.

Sve to neki sada žele da zaborave. Neki čak negiraju holokaust. A u pojedi-nim zapadnim zemljama, poput nekadaš-nje Zapadne Njemačke i Austrije, stotine bivših nacista ostalo je da radi u diploma-ti]i, policiji... zauzimajući ponegdje i mi-nistarska mjesta. Da ne govorim o silnim tajnim agentima, koji su samo preobukli odoru. I umjesto obračuna sa nacistima, krenuli su u obračun sa ljevičarima. Va-ljda samo se tako i može objasniti da su i pored sve te “policijske budnosti”, mir-no u njihovom susjedstvu živjeli njihovi dojučerašnji sadrugovi po zlu, od kojih su mnogi doživjeli i duboku starost. Jer uka-zati na njihov zločin, značilo je optužiti i sebe!

Tako se stvorila povoljna klima za uskrsnuće (neo)nacizma, a u nekim po-krajinama, kao u Koruškoj, počeli su da vode i glavnu riječ, dok su u nekim nje-mačkim postepeno ulazili i u pokrajinske parlamente. Održavali su od 2002. i svoje tajne, dobro posjećene sveevropske “slo-bodarske” kongrese, okupljajući se uvijek “važnim povodom”. Čas u Koruškoj, pod predsjedavanjem neizbježnog Jerga Haj-dera, čas na tvrđavi Kranihberg, takođe u Austriji. Probrana klijentela dolazila je iz Austrije, Njemačke, Belgije, Mađarske, Francuske, Holandije... i drugih zemalja Evropske unije, koje se zaklinju u svoju demokratiju, ali i izvan. A “svoje” pošto-vaoce neonacizma, i to u znatnom broju, odavno ima i Rusija, čiji predvodnici veo-ma dobro sarađuju i sa austrijskim.

Zvučaće zaista nevjerovatno, ali Hi-tlerovi obožavaoci se oglašavaju i u Izraelu! To su uglavnom useljenici iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Jedna grupa, koja je napadala ortodoksne Jevreje, strance i homoseksualce, te skrnavila sinagogu u Petah Tikvi, uhapšena je avgusta 2007. ali je vijest objavljena tek mjesec kasnije.

Osuđeni su na telavivskom procesu naredne godine. Sve su to bili mladi ljudi, između 16 i 21 godine. Prilikom hapšenja u njihovim stanovima pronađeni su Hitlerovi portreti, nacistička literatura, oružje i eksploziv-ne naprave. A otkriveni su nakon što su pomenutu sinagogu iscrtali ku-kastim krstovima i fi rerovim imenom.

Ekstremisti vole da ostave trag, a ne manjka im ni “kulturno-za-bavni život”.

U Beču neonacisti organizuju čak i svoj internacionalni bal, i to u dvorcu Hofburg, u Berlinu se mogu čuti akordi melodije “Lili Marlen”, koja je posebna osjećanja budila kod nacista, Tompson okuplja svoje obožavaoce u Hrvatskoj, a neki mađarski bendovi, kao što su “Tajni ot-por” (“Titkolt elenološ”), “Strategio” i “Romantično nasilje“ (“Roman-tikuš erosok”), rado sviraju na festivalima svemađarskog ujedinjenja, sa ikonografi jom koja je daleko od običnog koncerta, jer se često šalju i političke poruke, uz poziv na rušenje Trijanonskog sporazuma, kojim

su određene današnje mađarske granice.

Kako bi ostavili trag bezumlja, srp-ski ultranacionalisti ispisuju užasavajuću parolu “Nož, žica, Srebrenica”, bez ima-lo saosjećajnosti sa bosanskim gradićem gdje je izvršen genocid nad Bošnjacima, hrvatski nacionalisti ispisuju “Srbe na vrbe”, a u Novom Pazaru muslimanski nacionalisti “Živela žuta kuća”, aludiraju-ći na famoznu kuću u kojoj su ljudi ubija-ni radi trgovine organima! Može li biti išta morbidnije?

Bal vampira bez maskeDovoljno je samo pogledati naslo-

ve u brojnim novinama o neonacistima i agresivnoj ultradesnici, pa se u to uvjeriti. Citiraću vam samo neke: “Neonacisti sve popularniji”, “Rasna mržnje prema stran-cima”, “Novi bauk kruži Evropom”, “Fa-šisti dolaze!”, “Austrijski socijaldemokra-ti koristili veliko političko iskustvo bivših nacista”, “Alarm iz Šverina”, “Novi cr-nokošuljaši”, “Talas rasne netrpeljivosti”, “Porast rasizma u Njemačkoj”, “Neofaši-stički bal bez maski”, “Čuvari Gebelsovog naslijeđa”, “Neonacisti napali američke vojnike u Prenzlau”, “Novi evropski an-tisemitizam”, “Nacizam u srcu Evrope”, “Više stotina Hitlerovih miljenika počiva u počasnim bečkim grobnicama”, “Strah od smeđe opasnosti”, “Neonacisti protiv G-8”, “Evropski parlament dobio ultra-desnicu”, “Marš esesovaca u Rigi”, “Rat ultraša u Berlinu”, “Akademska elita štiti (neo)naciste”, “Incident na mađarskoj TV zbog negiranja holokausta”, “Nacistič-ka radio-stanica”, “Neonacisti pogubili strance pred kamerom”, “Ruski ultrana-

cionalisti stvaraju naoružane odrede”, “Neofašističke prijetnje parti-zanskom horu u Trstu”, “U Berlinu srušena 103 jevrejska spomenika”, “Bal vampira”, “Heroji i nacisti zajedno”, “Nekadašnji esesovci – borci za slobodu”, “Neonacisti prekinuli tribinu u Novom Sadu”...

Nastavak sa 24. strane


Novum tenebris

Nažalost, mogao bih ovako da vam nabrajam danima. Te vijesti su-stizale su jedna drugu. Ultradesničarske perjanice postale su austrijska Slobodarska partija, Njemačka narodna unija (NVU) i Nacionaldemo-kratska partija (NPD), Le Penov profašistički Nacionalni front i Fla-manski ultradesničarki blok, neohortijevska stranka Jobik... Internet im je otvorio širom polje djelovanja, a u medijima su stekli veću “popular-nost” nego neke manje stranke koje zagovaraju evropsku i međuljudsku harmoniju.

Ko još u svijetu nije čuo za “alpskog Žirinovskog”, nedavno na-stradalog Hajdera, čiji je otac bio nacista i zajedno sa Valdhajmom ra-tovao na ruskom frontu? Ili, za njegovog nasljednika Hajnca Kristijana Štrahea, kao i prvu damu “slobodarske” stranke Barbaru Rozenkranc, majku desetoro djece? A da o “neofi reru” Gotfridu Kiselu, koga je bečki sud nedavno osudio na devet godina zatvora, i ne govorimo.

Ili, ko nije čuo za Le Pena i njegovu kćerku Marinu, holandskog ultranacionalistu Herta Vildersa i njegov antiislamski fi lm “Fitna”, u kojem vrijeđa i proroka Muhameda? Kao i za bivšeg nacistu Franca Šenhubera, koji se ponosio svojim članstvom u Njemačkoj narodnoj uniji, kao što se sada, članstvom u NPD, diče aktuelni lider Holger Ap-fel, njegov zamjenik Udo Pasters, Jirgen Ganzel, Štefan Kester, Peter Marks, Jens Pize, Jirgen Riger, Štefan Rohov, Gita Šisler, Tomas Fulf i raniji čelnik stranke, nesuđeni astronom Udo Fojgt, bivši ofi cir avijacije Bundesvera, a 1994. kandidat i za poslanika Evropskog parlamenta!

Sjedište NPD je u Drezdenu, a njenim vođama to služe i da pore-de užase holokausta sa savezničkim razaranjem tog grada na obalama Elbe u noći između 13. i 14. februara 1945, poslije akcije američkih i britanskih bombardera.

Većinom su to četrdesetogodišnjaci i pitam vas: ko je odgovoran što su krenuli pogrešnom životnom stazom i ko im je udahnuo ljubav prema mračnoj povijesti, a mržnju prema Jevrejima, strancima, poseb-no muslimanima i svima naizgled drugačijim, koji nisu po mjerilima njihove “čistote”? I kako je moguće da, i poslije svih užasa Drugog svjetskog rata, i dalje skrnave jevrejska groblja, ispisuju nacističke ku-kaste križeve/krstove i tako ostavljaju svoj zlokobni znak.

Ne treba, naravno, jednostrano posmatrati stvar. Hiljade i hiljade mladih Nijemaca, uglavnom ljevičara, suprotstavljalo se nacističkim povorkama da bi se često i sami našli na meti. Značajna je bila i presuda Brandenburškog zemaljskog suda marta 2005, kojom je deset napada grupe mladih neonacista iz “uglednih familija” na strance nazvano i pravim imenom - terorističkim, što na Zapadu ima posebnu težinu. Ali, izostale su adekvatne kazne. Samo je vođa te grupe dobio četiri i po godine zatvora, dok je jedanaest preostalih maloljetnika uslovno kažnjeno, dakle ne i mjerom prevaspitanja. A ono što je tada posebno iritiralo, bilo je da je jedini osuđeni na svom mobitelu imao utisnutu zastrašujuću karikaturu – kako se Jevrej moli da uđe u koncentracioni logor Buhenvald!

Još 2003. tadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder pokrenuo je inicijativu da se zabrani neonacistička Nacionaldemokratska stranka, ali je stvar propala pred Ustavnim sudom “zbog formalnih razloga”. Tri godine kasnije inicijativu je namjeravala da obnovi i Socijaldemo-kratska partija (SPD), ali su je koalicioni partneri demokršćani odbili. To neshvatljivo ustezanje donekle je popravila odluka Evropskog parla-menta o raspuštanju jedne od frakcija krajnje desnice, čime se ugasila i Internacionala ultranacionalista i ksenofobista u samom Vijeću.

Ali, neonacisti i dalje djeluju u Njemačkoj, Austriji i širom Evrope. Koliko je njemački zakon pun pravnih praznina, potvrđuje i slučaj ne-dužnog Jirgena Kama. Dok mnogi neonacisti prolaze nekažnjeno, on je kažnjen jer im se suprotstavio na originalan način. Izradio je bedževe sa precrtanim kukastim krstom i ponudio na prodaju putem Interneta.

Osuđen je da plati 6.000 eura –– zbog širenja nacističke ideologije!

“Revnosnom” njemačkom sudstvu, s druge strane, ne smetaju kon-gresi NPD, koji služe veličanju Hitlerovog doba, kao ni to što je ta neo-nacistička partija zastupljena u više pokrajinskih parlamenata i brojnim gradskim okruzima. Mada je pooštren zakon o javnim okupljanjima, posebno pred spomenicima žrtava nacizma, Ustavni sud je i tu izrazio “oprez” da zabrana demonstracija “ne posluži tome da se potisnu poli-tički nepodobna ili ekstremna mišljenja”! Znači, ni ultradesničara, koji i dalje marširaju njemačkim gradovima, u crnim jaknama i obrijanih glava, ponegdje i sa tetoviranim kukastim krstom! To su zastrašujuće kolone.

U svom bastionu Drezdenu, neonacisti su 1991. gurnuli pod tram-vaj mladića iz Mozambika, u pokrajini Tiringiji smeta im Angolac Ceka Šal, inače funkcioner Kršćansko-demokratske unije (CDU), kao što im smeta i jedan od lidera Zelenih Čem Ecdemnir, samo zato što je turskog porijekla. Nisu ih opametila ni hapšenja. Poput grupe neonacista koji su likvidirali deset njemačkih građana, uglavnom turskog porijekla, a kod njih je pronađena i lista za još 88 likvidacija! Kao što njihovu kamenu dušu nisu omekšale ni molitve u pomen žrtvama njemačkih boraca pro-tiv rasizma.

Umjesto da su u mišjoj rupi, svoj glas dižu i nacistički veterani, negodujući svojevremeno što je šef diplomatije Joška Fišer zabranio službene nekrologe diplomatama koji su se ogriješili tokom Hitlerove ere, a povod je bila smrt (2004.) njemačkog ambasadora pri NATO-u, nekadašnjeg esesovca Franca Krapfa. Protestno pismo protiv Fiše-ra potpisalo je stotinjak bivših diplomata i službenika iz Ministarstva spoljnih poslova i tada aktuelni veleposlanik u Švajcarskoj Frank Elbe.

U stvari, gdje se god zagrebe po njemačkoj prošlosti, izranjaju spor-ne biografi je, a stari nacistički kadrovi i dalje vrbuje mlade za sljedbe-nike. Internet im pri tome služi kao ogledalo, u kojem se dive vlastitom liku i popularišu svoje idole – ratne zločince. A svojevremeno su im tome služili i listovi, kako domaći tako i ekstremne emigracije, koji su slobodno izlazili. Neke je čak fi nansirala i bonska vlada, poput lista mađarske emigracije “Narodni stražar”, čiji je glavni urednik, nakon izdržane kazne za ratne grijehe, bio Tibor Tolaš!

Koncert za Rudolfa HesaDosta bure izazivaju i mađarski neofašisti, okupljeni u parlamen-

tarnoj stranci Jobik (Pokret za bolju Mađarsku), koja sanja “veliku Ugarsku”. Nedavno je Evropu obišla antisemitska izjava predvodnika njihovog poslaničkog kluba Martona Đenđešija da jevrejski poslanici predstavljaju “rizik za nacionalnu bezbjednost Mađarske”! Pripadnici te stranke nisu ništa nježniji ni prema Romima, a nedavno su uvredljive parole osvanule i na srpskopravoslavnoj crkvi u Sent Andreji.

Sličan jezik mržnje već je naišao na osudu i u Vijeću Evrope. Prije dvije godine ta ista stranka izazvala je dosta negodovanja i nakon što je odlučila da organizuje koncert i miting posvećen nikome drugome do nacističkom zločincu Rudolfu Hesu! Tada je došlo i do incidenta u studiju, kada je voditelj emisije “Izlazak sunca” prekinuo intervju sa liderom Jobika Gaborom Vonom, poslije njegove antisemitske upadice.


Slučajno sam se zatekao u Budimpešti 2007, na Trgu heroja, pri-likom promovisanja nove “klase” poluvojne organizacije “Mađarske garde” i nisam se osjećao nimalo lagodno. Posebno kada su aktivisti počeli da dijele fašističke prospekte, te propovijedi umirovljenog bi-skupa reformatorske crkve Loranta Hegediša, kao i povika na Rome. Stajao sam gotovo skamenjen, gledajući te ljude obučene u crno-bijele odore, sa crveno-bijelim šalovima i bedževima, bojama Arpadove za-stave koju su nekad nosili i mađarski fašisti.

Znao sam da ta garda djeluje unutar ultradesničarskog Jobika, ali da ima toliko pristalica nisam mogao ni pomisliti. Kao i da tako javno mogu iskazivati velikomađarske ideje i tražiti rušenje Trijanonskog sporazuma iz davne 1920, nazvanog po versajskoj palati Trijanon. Prateći kasniji slijed događaja, vidio sam da je osnivanje te garde iza-zvalo odijum kod susjeda, posebno Slovačke, koja je od vlade u Bu-dimpešti zatražila i njeno ukidanje. Garda je zvanično ugašena 2009, ali još uvijek ima pristalica, posebno poslije dolaska na vlast mađarske desnice, predvođene Fidesom Viktora Orbana, u koaliciji sa ultrade-snim Jobikom. A da ironija bude veća, neke “pristalice” su se osmjelile da posjete i pogranična mjesta u Slovačkoj, gdje žive pripadnici ma-đarske manjine. To je u Bratislavi, opravdano, prelilo čašu.

Istovremeno, perjanica mađarskih separatista u Rumuniji je dobro poznati reformatorski svećenik Laslo Tekeš, koji je 1989. “zapalio” transilvanijske (erdeljanske) vatre, koje su ubrzo, u rumunskom “de-cembarskom proljeću”, sagorjele i diktatorski režim Nikolaea Čauše-skua i njega, sa suprugom Elenom. Za te zasluge odlikovanje i rumun-skom medaljom.

Sve gore navedeno zbiva se u trouglu zemalja, članica Evropske unije. Ali ne treba zaboraviti ni srbijansku pokrajinu Vojvodinu, koju mađarski nacionalisti zovu “južnim krajem”, do koje krake širi i ul-tradesničarski i sveobjedinjujući pokret “64 županije”. Po svom ek-stremizmu, njemu je pandan srpski “Nacionalni stroj”. Oba pripadaju neonacističkim skupinama. A “Stroj” je ostao upamćen i po tome što je novembra 2005. prekinuo novosadsku tribinu posvećenu “Fašistič-kim prijetnjama”, u čemu je bilo i neke simbolike. Zorno je pokazano koliko su opasni i neonacizam i neofašizam.

Obični smrtnik, željan mira i slobode, nailazi na takve protuve, nažalost, gotovo svuda. U Francuskoj su to lepenovci, gdje Marin le Pen ide stopama svoga oca Žan-Maria, naslijedivši ga januara 2011. za kormilom Nacionalnog fronta. I pored toga što je njegova biografi ja puna rasističkih prijetnji i izjava, posebno prema strancima i Francu-zima afričkog porijekla, Žan-Mari se 2002. i 2007. pojavio i u ulozi predsjedničkog kandidata. U prvom krugu 2007. dobio je čak više gla-sova i od Širaka i od Žospena. Srećom, u drugom je poražen...

Ostala mi je u sjećanju njegova strašna izjava iz 1987. da su na-cističke gasne komore “manje važna pojedinost u istoriji Drugog svjetskog rata”. Kao i izjava iz 1998, kada je nakon što je francuska fudbalska reprezentacija postala prvak svijeta rekao da se “ne može radovati jer u toj ekipi ne igraju ni četiri čista Francuza”! A “biser” je svakako bila i provokacija da se u Njujorku 11. septembra 2001. dogodio “samo incident”!

U Grčkoj, prirodno, nema lepenovaca, ali tamo ekstremističke sta-vove ispoljavaju pristalice “Zlatne zore”, koje u goste, na ljetni kamp pod grčkim nebom, zovu i evropske istomišljenike, kako bi zauzeli “zajedničku strategiju” protiv imigranata. Nekada su takve skupove

organizovale i pristalice smijenjenih i osuđenih huntista Papadopulu-sa, Patakosa i Makarezosa. Njihova huntistička stranka zvala se Naci-onalno političko društvo.

Holandsku Partiju slobode prezentuje famozni Hert Vilders, dok je norveške ultranacionaliste na najužasniji način predstavio Anders Brejvik, masakrom na ostrvu Utoja. Podnoseći molbu da njihovo desničarsko udruženje Nacionalsocijalističke radničke partije Finske bude registrovano, članovi su uz zahtjev podnijeli i nekadašnji Hitle-rov partijski program! A još davne 1996. lider Danskog pokreta na-cional-socijalista Hansen najavio je pokretanje prve nacističke radio-stanice, tako romantičnog imena, “Radio oaza”.

U Rusiji gotovo da se i ne zna ko pije a ko plaća, kada su u pitanju nacionalisti. Istina, jedna od brojnih ultranacionalističkih organizacija morala je da “plati ceh” i obustavi djelovanje 2010. Bio je to Sloven-ski savez militantnog Dmitrija Demjuškina. Većina tih organizacija zaklinje se pred nacističkim obilježjima, onim istim koja su u smrt tokom Drugog svjetskog rata odnijela možda i njihove pretke, dok im je ksenofobija glavni pravac djelovanja. Mada je Rusija evroazijska zemlja, na udaru su uglavnom Azijati. Nedavno je sud u Sankt Peter-burgu dvojicu vođa jedne rasističke organizacije sa obala Neve osudio na doživotni zatvor. A jedan od prvih rasističkih zločina dogodio se aprila 2001. u Moskvi, kada su dvojica neonacista u centru grada, na Manježnom trgu, ubila mladog Čečena Mirbeka Jelisajeva. To je bio samo uvod za ostrašćene grupe da nastave svoju igru zastrašivanja stu-denata iz Azije i pred Univerzitetom Lomonosov. Ta divljanja među prvima je osudio ruski lider Putin, tražeći da snage obezbjeđenja hitno ureduju i spriječe haos.

Baltičke zemlje imaju svoje perjanice, koje postaju sve agresivni-je, kao i iberijske, dok izvjestan broj Italijana i danas čezne za “dragim fašizmom”. Istina, neki se i predomisle, poput italijanskog šefa diplo-matije Đanfranka Finija. Od istinskog pobornika Benita Musolinija, koga je smatrao “najvećim državnikom vijeka”, najednom je postao antifašista i veliki Evropejac. Taj nagli zaokret zbunio je sve: i Mu-solinijevu unuku Alesandru s jedne strane, kao i vječne antifašiste s druge. Niko ne vjeruje da se čovjek može tako kameleonski ponašati. Nažalost, primjera je toliko da se nije teško u to uvjeriti. A jedan od tih “kameleona nabolje” bio je i nekadašnji gradonačelnik Rima Dani Alemano, koji je od neofašiste, hapšenog u mladosti i zbog umiješa-nosti u napad na ambasadu bivšeg SSSR-a, dospio do Berluskonijeve konzervativne partije. Kada je izabran, poručio je da “želi da ostavi po strani sav otrov i polemike iz izborne kampanje i da bude gradonačel-nik svih Rimljana”.

Najzad, u Španiji djeluje oko 70 neonacističkih organizacija, sa oko 11.000 članova, koji prizivaju “sretno Frankovo doba” i otvoreno traže “borbu” protiv imigranata. A nevjerovatnu mržnju prema rom-skim emigrantima iz Rumunije pokazali su i građani Orvola, mirnog predgrađa norveške prijestolnice Osla, napadajući njihovo šatorsko naselje i raketama i vrijeđajući ih da su “niža rasa, koja se razmnožava poput puževa”! Naravno, takvo ponašanje naišlo je na osudu i norveš-kog premijera Jensa Stoltenberga.

Ali to nije moglo da popravi opšti utisak, jer je očigledno da kse-nofobija kruži Evropom, kao novi bauk.

Novum tenebris

Nastavak u narednom broju

Davljenje naroda i države, na rate Piše: Mujo Kafedžić

Današnjica

SStvarnost nam je strašna tvarnost nam je strašna pa razložna zamišljenost pa razložna zamišljenost bosanskog čovjeka, kao bosanskog čovjeka, kao

aktuelna i značajna tema kuca na vrata. aktuelna i značajna tema kuca na vrata. Političke promjene devedesetih godina Političke promjene devedesetih godina u našoj zemlji zavile su slobodu u crno. u našoj zemlji zavile su slobodu u crno. Pod plaštom demokratije, nametnuo se Pod plaštom demokratije, nametnuo se nacionalistički i nihilistički anarhizam. nacionalistički i nihilistički anarhizam. Kvazidemokratija je izlegla čitav Kvazidemokratija je izlegla čitav nakot političkih analfabeta i ustoličila nakot političkih analfabeta i ustoličila ih na odgovorna mjesta. Razaraju ih na odgovorna mjesta. Razaraju državno tkivo, bezdušno gnjave narod državno tkivo, bezdušno gnjave narod i, uništavaju podmladak – mladost. i, uništavaju podmladak – mladost. Samoproglašene „elite“ su na poziciji Samoproglašene „elite“ su na poziciji odlučivanja, od vrha do dna društva. odlučivanja, od vrha do dna društva. Odlikuje ih ponašanje baraba, bahatih Odlikuje ih ponašanje baraba, bahatih sinova u razvlačenju i rasipanju očevine. sinova u razvlačenju i rasipanju očevine. Razvili su gustu mrežu svakojakih Razvili su gustu mrežu svakojakih organizacija, udruženja, savjeta i organizacija, udruženja, savjeta i upravnih struktura, nakrcanih bliskim upravnih struktura, nakrcanih bliskim personama, iz rodbine i lobistički personama, iz rodbine i lobistički bliskog okružja. Nema ustanove bliskog okružja. Nema ustanove neopterećene nepotizmom. BiH prostor neopterećene nepotizmom. BiH prostor je mjesto izmišljanja i razvijanja lažnih je mjesto izmišljanja i razvijanja lažnih priča o zaslugama u organizaciji priča o zaslugama u organizaciji odbrane BiH, iako je odbrane BiH, iako je legalna vlast legalna vlast organizovala i vodila otpor agresoruorganizovala i vodila otpor agresoru. Iz . Iz brloga polusvijeta neprekidno, gmižući, brloga polusvijeta neprekidno, gmižući, pristižu hiljade urlajućih gmazova, pristižu hiljade urlajućih gmazova, navodnih prvoboraca, organizatora navodnih prvoboraca, organizatora otpora – traže da im se prizna status i otpora – traže da im se prizna status i osiguraju benefi cije. osiguraju benefi cije.

Gusta je i mreža tzv NVO, u službi Gusta je i mreža tzv NVO, u službi ko zna koga, ali skupno, djeluje kao ko zna koga, ali skupno, djeluje kao oblak gladnih skakavaca! Ne može oblak gladnih skakavaca! Ne može promaći: I tu su, najčešće, na čelu ljudi promaći: I tu su, najčešće, na čelu ljudi politički i rodbinski bliski političkim politički i rodbinski bliski političkim strankama i vrhovima vlasti. I iz te mase strankama i vrhovima vlasti. I iz te mase grmljavinom se zahtijevaju benefi cije! grmljavinom se zahtijevaju benefi cije! Na prste jedne ruke mogu se prebrojati Na prste jedne ruke mogu se prebrojati njihove zadužbine doprinosa razvoju njihove zadužbine doprinosa razvoju zemlje. Stabla rastu ako ih čovjek zemlje. Stabla rastu ako ih čovjek posadi i brine o njima, budale se množe posadi i brine o njima, budale se množe same. same.

Ovako stanje nije nastalo samo od Ovako stanje nije nastalo samo od sebe. Proizvod je politike ljudi upitnog sebe. Proizvod je politike ljudi upitnog psihološkog zdravlja, patoloških psihološkog zdravlja, patoloških nacionalista uvjerenih da je BiH nacionalista uvjerenih da je BiH „„privremena državna tvorevina privremena državna tvorevina nedostojna postojanjanedostojna postojanja“. Ono što Ćosić “. Ono što Ćosić naziva „naziva „državom nakazomdržavom nakazom“. Pa, ako su “. Pa, ako su i dostigli pozicije vladanja niko im nije i dostigli pozicije vladanja niko im nije dao mandat, a ni pravo rušenja države! dao mandat, a ni pravo rušenja države! No, uzurpirali su ovlaštenja, iskarikirali No, uzurpirali su ovlaštenja, iskarikirali državne institucije i uz turističke državne institucije i uz turističke obilaske domaje se, tobože, dogovaraju obilaske domaje se, tobože, dogovaraju o budućoj sreći podanika. Jasno je, lažu! o budućoj sreći podanika. Jasno je, lažu! Svaki od njih samo je na putu ličnog Svaki od njih samo je na putu ličnog interesa i samoodržanja! Građanima interesa i samoodržanja! Građanima su, svojim ciničkim, namještenim su, svojim ciničkim, namještenim osmjesima, ogadili i TV ekrane nakon osmjesima, ogadili i TV ekrane nakon navodnih, obavljanih restoranskih navodnih, obavljanih restoranskih razgovora, vođenih bez protokola, a uz razgovora, vođenih bez protokola, a uz obilne gozbe. Otmu se i izjave: obilne gozbe. Otmu se i izjave: Riba je Riba je bila dobra, janjetina slasnabila dobra, janjetina slasna! Od njih, ! Od njih, kao društvene pošasti, nismo zaštićeni kao društvene pošasti, nismo zaštićeni ni vjerom, ni nacijom. Oni su svi isti, ni vjerom, ni nacijom. Oni su svi isti, a građani su žrtve vlastite naivnosti. a građani su žrtve vlastite naivnosti. Živimo opasnost nevinosti bez zaštite.Živimo opasnost nevinosti bez zaštite.

BiH, dakle, ima nesreću ustrojstva BiH, dakle, ima nesreću ustrojstva postojanja i djelovanja političke postojanja i djelovanja političke elite i njene svite, sve skockano od elite i njene svite, sve skockano od nacionalista, karijerista, kriminalaca nacionalista, karijerista, kriminalaca i raskalašno- hedonističko-rastrošnih i raskalašno- hedonističko-rastrošnih ljudi, ovisnika o malograđanskoj pompi ljudi, ovisnika o malograđanskoj pompi i parazitski usmjerenih ka državnoj i parazitski usmjerenih ka državnoj kasi, njihovom voljom, punjenom kasi, njihovom voljom, punjenom skupim stranim zajmovima. A uz stalno skupim stranim zajmovima. A uz stalno zaduživanje države, bombarduju nas zaduživanje države, bombarduju nas uvjeravanjima o potrebi zaduživanja. uvjeravanjima o potrebi zaduživanja. Ne govore o uslovima kreditiranja. Ne govore o uslovima kreditiranja. Nema u tome ničega razvojnog! Nema u tome ničega razvojnog!

Tako se, zaduživanjem još nezačete Tako se, zaduživanjem još nezačete unučadi, fi nansiraju nezaslužene unučadi, fi nansiraju nezaslužene benefi cije! Narod još šuti. Ne čuje se benefi cije! Narod još šuti. Ne čuje se poklik da se država ne može zaduživati poklik da se država ne može zaduživati bez referendumske saglasnosti!bez referendumske saglasnosti!

Moćnici su se odlučili i na ubijanje Moćnici su se odlučili i na ubijanje javnog mnijenja. Činjenica je da su javnog mnijenja. Činjenica je da su bosanskohercegovački mediji postali bosanskohercegovački mediji postali stranački servisi. Nije teško uočiti stranački servisi. Nije teško uočiti

kako nesavjesni novinari, dokopavši kako nesavjesni novinari, dokopavši se“se“naručene žrtvenaručene žrtve“, hijenski strvinare “, hijenski strvinare igrajući ulogu i tužioca i sudije. igrajući ulogu i tužioca i sudije.

Uzurpatori prava na državu, Uzurpatori prava na državu, samovoljni moćnici, ne uvažavaju ni samovoljni moćnici, ne uvažavaju ni javne dokumente, pa ni državni Ustav. javne dokumente, pa ni državni Ustav. Čak ni statut vlastite stranke! Namjere Čak ni statut vlastite stranke! Namjere objelodanjuju na skupovima skutonoša. objelodanjuju na skupovima skutonoša. Za njih nema ni zavjeta, ni zapovjedi, ni Za njih nema ni zavjeta, ni zapovjedi, ni zakona, ni prava, ni vjernosti, ni istine, zakona, ni prava, ni vjernosti, ni istine, ni pravde. Kao ni suda. Oni su sve sami ni pravde. Kao ni suda. Oni su sve sami sebi. Silnički ne priznaju ni odluke sebi. Silnički ne priznaju ni odluke Ustavnog suda, što je antidržavni, ali Ustavnog suda, što je antidržavni, ali ni od koga, sankcionirani akt. Partijske ni od koga, sankcionirani akt. Partijske vođe se ponašaju kao feudalci. Čak vođe se ponašaju kao feudalci. Čak imenima partija, kao vlasnici, dodaju imenima partija, kao vlasnici, dodaju svoja imena. Nije li čin učlanjenja u svoja imena. Nije li čin učlanjenja u takvu stranku, priznanje o prihvatanju takvu stranku, priznanje o prihvatanju sluganske pozicije? sluganske pozicije?

Svijet insistira na dogovornom Svijet insistira na dogovornom rješavanju državnih problema, ali rješavanju državnih problema, ali je počeo i da shvata da su navodni je počeo i da shvata da su navodni konstruktivni napori politikusa samo konstruktivni napori politikusa samo sijanje iluzija. Kreće li to EU i SAD sijanje iluzija. Kreće li to EU i SAD u akciju, najavljujući pritiske na u akciju, najavljujući pritiske na vlastodršce ne bi li počeli s detekcijom vlastodršce ne bi li počeli s detekcijom i rješavanjem problema? Teško je reći, i rješavanjem problema? Teško je reći, ali Stefan File, direktor za proširenje ali Stefan File, direktor za proširenje EU, traži da se riješi, nažalost „EU, traži da se riješi, nažalost „slučajslučaj“ “ s trakavicom – „Finci/Sejdić“; Anders s trakavicom – „Finci/Sejdić“; Anders Rasmunsen, sekretar NATO pakta, Rasmunsen, sekretar NATO pakta, traži otklanjanje afere 63 objekta traži otklanjanje afere 63 objekta perspektivne vojne imovine. To su, perspektivne vojne imovine. To su, između ostalih, uslovi za postavljanje između ostalih, uslovi za postavljanje trase bosanskohercegovačkog puta u trase bosanskohercegovačkog puta u EU i NATO. Bez rješavanja ovih, ali EU i NATO. Bez rješavanja ovih, ali i drugih otvorenih pitanja, neće biti, i drugih otvorenih pitanja, neće biti, prijeti se, priznavanja narednih izbora. prijeti se, priznavanja narednih izbora.

Haju li, ovi naši, za takvo što? Haju li, ovi naši, za takvo što?

Ne, opet će pokušavati sa Ne, opet će pokušavati sa migoljenjem i tako će pokušati zadobiti migoljenjem i tako će pokušati zadobiti povjerenje za još jedan pljačkaško-povjerenje za još jedan pljačkaško-kriminalni politički mandat.kriminalni politički mandat.

Teško, teško Bosni i Hercegovini, Teško, teško Bosni i Hercegovini, nama, s ovakvim domaćinima!nama, s ovakvim domaćinima!


Današnjica

Emir Suljagić:

Republika srpska je na koljenima

ZZato postoji „Prvi mart“. Niko, s obzirom na ishod ato postoji „Prvi mart“. Niko, s obzirom na ishod rata nije ni mogao očekivati brzu i masovnu i po-rata nije ni mogao očekivati brzu i masovnu i po-novnu re-lokaciju stanovništva odmah nakon geno-novnu re-lokaciju stanovništva odmah nakon geno-

cida. Suštinski, povratak u ovoj zemlji traje tek nešto više od cida. Suštinski, povratak u ovoj zemlji traje tek nešto više od deset godina. Iz razloga koje više ne vrijedi obrazlagati, sada deset godina. Iz razloga koje više ne vrijedi obrazlagati, sada smo u tački u kojoj se više ne borimo za povratak, nego na smo u tački u kojoj se više ne borimo za povratak, nego na pravo na povratak. pravo na povratak.

Institucionalna i vaninstitucionalna represija protiv građa-Institucionalna i vaninstitucionalna represija protiv građa-na nesrpske nacionalnosti je poprimila masovne, sistemske i na nesrpske nacionalnosti je poprimila masovne, sistemske i sistematske razmjere koje se mogu uporediti jedino sa apar-sistematske razmjere koje se mogu uporediti jedino sa apar-thejdom. Mjera u kojoj su građani nesrpske nacionalnosti po-thejdom. Mjera u kojoj su građani nesrpske nacionalnosti po-dređeni ciljanoj diskriminaciji i represiji ne ostavlja sumnje dređeni ciljanoj diskriminaciji i represiji ne ostavlja sumnje da je riječ o planiranim, izvedenim s predumišljajem i koordi-da je riječ o planiranim, izvedenim s predumišljajem i koordi-niranim praksama i da se za provođenje ove politike odvajaju niranim praksama i da se za provođenje ove politike odvajaju ionako nategnuti resursi Ministarstva unutrašnjih poslova i ionako nategnuti resursi Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih vladinih organa i uprava. Dosljednost u represiji može drugih vladinih organa i uprava. Dosljednost u represiji može se uporediti i sa sličnom situacijom sa vrhunca srebreničke se uporediti i sa sličnom situacijom sa vrhunca srebreničke genocidne operacije: iako je između kolone koja se povlačila genocidne operacije: iako je između kolone koja se povlačila prema Tuzli i Zvornika stajala jedna četa trećepozivaca koja prema Tuzli i Zvornika stajala jedna četa trećepozivaca koja je mogla biti pregažena u svakom trenutku, Ratko Mladić na-je mogla biti pregažena u svakom trenutku, Ratko Mladić na-redio je da elitne jedinica VRS-a nastave sa masovnim egze-redio je da elitne jedinica VRS-a nastave sa masovnim egze-kucijama u Branjevu i Kozluku umjesto da ih prekomanduje. kucijama u Branjevu i Kozluku umjesto da ih prekomanduje.

Tako nekako izgleda i sada. Republika srpska je na kolje-Tako nekako izgleda i sada. Republika srpska je na kolje-nima, prije svega zato što je pokradeno sve što se moglo po-nima, prije svega zato što je pokradeno sve što se moglo po-krasti. Ljetos sam u Bratuncu u Robotovoj samousluzi kupio krasti. Ljetos sam u Bratuncu u Robotovoj samousluzi kupio pepeljaru. Okrenuo sam je sa vanjske strane vidio da je proi-pepeljaru. Okrenuo sam je sa vanjske strane vidio da je proi-zvedena u Kini. Sto metara od samousluge stajala je ljuštura zvedena u Kini. Sto metara od samousluge stajala je ljuštura bratunačkog „Kaolina“. Bila je to najveća fabrika keramike u bratunačkog „Kaolina“. Bila je to najveća fabrika keramike u Bosni i Hercegovini. Moja, manje-više cijela familija radila je Bosni i Hercegovini. Moja, manje-više cijela familija radila je u toj fabrici. Proizvodila je vjerovatno miliona tih pepeljara u toj fabrici. Proizvodila je vjerovatno miliona tih pepeljara prije rata. Sada tamo više nije bilo nikoga. prije rata. Sada tamo više nije bilo nikoga.

Ali, i pored toga, vlasti Republike srpske su posvećene Ali, i pored toga, vlasti Republike srpske su posvećene svakodnevnom maltretiranju stanovnika ne-srpske nacio-svakodnevnom maltretiranju stanovnika ne-srpske nacio-nalnosti toliko da u vrijeme kada nema resursa ni za noćnog nalnosti toliko da u vrijeme kada nema resursa ni za noćnog rada za policiju, nalaze resurse za takozvane terenske provjere rada za policiju, nalaze resurse za takozvane terenske provjere

povratnika. Evo kako izgleda podnošenje zahtjeva za prijavu povratnika. Evo kako izgleda podnošenje zahtjeva za prijavu prebivališta u Bratuncu, više kao ilustracija, nego kao dokaz. prebivališta u Bratuncu, više kao ilustracija, nego kao dokaz.

Prvi put ulazim u šalter salu u srijedu. Došao sam sa uplat- Prvi put ulazim u šalter salu u srijedu. Došao sam sa uplat-nicama za novu ličnu kartu i vozačku dozvolu i dokumentima, nicama za novu ličnu kartu i vozačku dozvolu i dokumentima, kao što je objašnjeno u instrukciji koje je Ministarstvo civilnih kao što je objašnjeno u instrukciji koje je Ministarstvo civilnih poslova uputilo svim policijskim stanicama u zemlji. poslova uputilo svim policijskim stanicama u zemlji.

- Dobar dan. - Dobar dan. - Izvolite. - Izvolite. - Ja želim da podnesem zahtjev za prijavu prebivališta. - Ja želim da podnesem zahtjev za prijavu prebivališta. - Možete podnijeti zahtjev, ali ne možete „odraditi“ - Možete podnijeti zahtjev, ali ne možete „odraditi“

ličnu kartu odmah, odgovara mi službenica nimalo navikla na ličnu kartu odmah, odgovara mi službenica nimalo navikla na to da „Muslimani“ imaju neki stav. to da „Muslimani“ imaju neki stav.

- Molim? Zbog čega? - Molim? Zbog čega? - Pa, dok policija obavi provjeru? - Pa, dok policija obavi provjeru? - Kakvu provjeru?- Kakvu provjeru?- Pa, da vam dođe na adresu. - Pa, da vam dođe na adresu. - Izvinite, ali to je potpuno neregularno i nezakonito. - Izvinite, ali to je potpuno neregularno i nezakonito. - Mi tako radimo u posljednje vrijeme. - Mi tako radimo u posljednje vrijeme. - Možete li mi reći šta je pravni osnov za to? - Možete li mi reći šta je pravni osnov za to?

Odmahuje ramenima. Odmahuje ramenima. - Gospođo, ja imam zakonsko pravo da podnesem za-- Gospođo, ja imam zakonsko pravo da podnesem za-

htjev za prijavu prebivališta, a Vi imate obavezu da ga prihva-htjev za prijavu prebivališta, a Vi imate obavezu da ga prihva-tite, da mi izdate potvrdu da ste prihvatili moj zahtjev ili da mi tite, da mi izdate potvrdu da ste prihvatili moj zahtjev ili da mi date potvrdu da niste mogli prihvatiti moj zahtjev i zašto ga date potvrdu da niste mogli prihvatiti moj zahtjev i zašto ga niste mogli prihvatiti. niste mogli prihvatiti.

- Pa, šta da ja radim? - Pa, šta da ja radim? - Da nazovete svog nadređenog da dođe ovdje ili da mi - Da nazovete svog nadređenog da dođe ovdje ili da mi

Vi date dokument u kojem piše koji je pravni osnov za ovo što Vi date dokument u kojem piše koji je pravni osnov za ovo što radite. radite.

Nakon kraćeg razgovora sa nadređenom, spušta slušalicu Nakon kraćeg razgovora sa nadređenom, spušta slušalicu i govori kolegici, sve odmahujući glavom: „Eto, kaže, razmi-i govori kolegici, sve odmahujući glavom: „Eto, kaže, razmi-šljala je ona o tome, i može tako.“ šljala je ona o tome, i može tako.“

- Treba Vam rodni list i uvjerenje u državljanstvu. - Treba Vam rodni list i uvjerenje u državljanstvu. Uvjerenje o državljanstvu dobivam u Bratuncu, ali po rod-Uvjerenje o državljanstvu dobivam u Bratuncu, ali po rod-

ni list moram u Novi Grad, gdje sam boravio odmah poslije ni list moram u Novi Grad, gdje sam boravio odmah poslije rata. rata.

- Ništa, gospođo vidimo se za dva dana. - Ništa, gospođo vidimo se za dva dana.

“Prvi mart” je prije svega vježba iz građan-skih sloboda i prava. Prije svega iz slobode kretanja. Brojne prilike su propuštene do sada. Ideja da je dio ove zemlje isključivo i samo srpski je toliko pustila korijenje, da je dobar dio i onih koji su preživjeli kapitulirao pred njom


Današnjica

Mary Ann Hennessey, šefi ca Ureda Vijeća Evrope u BiH:

Pravimo društvo u kojem se genocid nikada više neće dogoditi

Upitana za komentar u vezi s nastavkom grad-nje crkve na Budaku u Srebrenici, Hennessey je izjavila da vlasti Republike Srpske sebi de-

fi nitivno ne čine uslugu ohrabrivanjem nastavka gradnje crkve na Budaku.

“Odluka nadležnog entitetskog ministarstva, kojom je legalizirana prethodno obustavljena gradnja crkve, uz po-ništavanje odluke Općine Srebrenica, dok je, primjerice, odluku Općine Višegrad u vezi s tekstom na spomeniku unutar groblja resorno ministarstvo podržalo, ne ostavlja utisak nepristrasnog odlučivanja”, ocijenila je.

Nedavna posjeta glavnog tužioca Međunarodnog tri-bunala za bivšu Jugoslaviju podsjetila je da ne postoji kolektivna krivica za ratne zločine.

“Međutim, svakako postoji kolektivna odgovornost da se prebrode podjele, te da se izgradi zdravo društvo u kojem se etničko čišćenje, masovna silovanja, koncentra-cioni logori i genocid nikada više i nikome neće dogodi-ti”, kaže Hennessey.

Upozorava da odgovornost za ovo imaju svi građani i zajednice u BiH, uključujući i međunarodnu zajednicu.

“Suosjećanje s patnjama drugih jedna je od ključnih i zajedničkih vrijednosti svih religija. Upravo je sada pra-vi trenutak za Srpsku pravoslavnu crkvu da demonstrira svoj kapacitet za suosjećanje, te da ukloni crkvu s Buda-ka, prepoznajući na taj način da je objekt koji se gradi na baš toj lokaciji izvor bola, straha i ogorčenosti za sve one koji su sahranili svoje najmilije u Potočarima, ili će to tek učiniti, ali i za sve one koji se sjećaju i odaju počast žrtvama genocida”, kazala je šefi ca Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey.

U februaru 2013. godine Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope zatražio je ekspertsko mišljenje o usklađenosti od-luke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a s Evrop-skom poveljom o lokalnoj samoupravi, a u vezi s gradnjom crkve na Budaku

To je bila srijeda. Ponovo sam došao u petak. Ista službe-To je bila srijeda. Ponovo sam došao u petak. Ista službe-nica, na istom mjestu. I kao da se nismo sreli prije dva dana, nica, na istom mjestu. I kao da se nismo sreli prije dva dana, ona ponovo započinje uvježbanu „rutinu“. ona ponovo započinje uvježbanu „rutinu“.

Nakon što sam predao dokumente koji su bili potrebni, po-Nakon što sam predao dokumente koji su bili potrebni, po-činje me pitati za imena prvih komšija. Zaustim da kažem, ali činje me pitati za imena prvih komšija. Zaustim da kažem, ali onda se zaustavim. onda se zaustavim.

- Zašto? - Zašto? - Pa, za provjeru. Navratite Vi u ponedjeljak da se sli-- Pa, za provjeru. Navratite Vi u ponedjeljak da se sli-

kate za ličnu. kate za ličnu. Tu već malo gubim živaca. U jednu ruku sam impresioni-Tu već malo gubim živaca. U jednu ruku sam impresioni-

ran njenom drskošću. ran njenom drskošću. - Gospođo, to je potpuno nezakonito. Vi po zakonu - Gospođo, to je potpuno nezakonito. Vi po zakonu

morate prihvatiti moj zahtjev ili mi dati dokument da ne mo-morate prihvatiti moj zahtjev ili mi dati dokument da ne mo-žete. žete.

- Ali, ja Vas mogu odjaviti iz Srebrenice, ali Vas ne - Ali, ja Vas mogu odjaviti iz Srebrenice, ali Vas ne mogu prijaviti ovdje. mogu prijaviti ovdje.

- Nisam ja nikakav kriminalac da me provjeravate… - Nisam ja nikakav kriminalac da me provjeravate… - Daleko bilo… - Daleko bilo… - …ja sam građanin ove zemlje i došao sam ovdje da - …ja sam građanin ove zemlje i došao sam ovdje da

dobijem dokument na koji imam pravo. dobijem dokument na koji imam pravo.

- Ali, moram Vas prvo odjaviti… - Ali, moram Vas prvo odjaviti… - Kada ćete me odjaviti, to je Vaš problem. Vi po zako-- Kada ćete me odjaviti, to je Vaš problem. Vi po zako-

nu morate primiti moj zahtjev za prijavu prebivališta. nu morate primiti moj zahtjev za prijavu prebivališta.

Ulazi i druga službenica. Ulazi i druga službenica.

- Ne može Vas prijaviti, prije nego što Vas odjavi. - Ne može Vas prijaviti, prije nego što Vas odjavi. - Gospođo, ovo je upravni postupak koji ja započi-- Gospođo, ovo je upravni postupak koji ja započi-

njem. Nije uslovljen nikakvim provjerama i Vi ga morate pri-njem. Nije uslovljen nikakvim provjerama i Vi ga morate pri-hvatiti. hvatiti.

- Nemojte galamiti, dekoncentrišete me! - Nemojte galamiti, dekoncentrišete me!

Zamole me da se odmaknem od šaltera. I pričekam minut. Zamole me da se odmaknem od šaltera. I pričekam minut. Odmaknem se. Za šalter dolazi Srbijanac sa suprugom koji na Odmaknem se. Za šalter dolazi Srbijanac sa suprugom koji na čistoj ekavici i sa srbijanskim izgovorom preuzima ličnu kartu čistoj ekavici i sa srbijanskim izgovorom preuzima ličnu kartu sa prijavljenim prebivalištem u Bratuncu. sa prijavljenim prebivalištem u Bratuncu.

Ponovo se vraćam za šalter i proces vađenja lične karte Ponovo se vraćam za šalter i proces vađenja lične karte započinje. Izlazim iz policijske stanice sa dva dokumenta koja započinje. Izlazim iz policijske stanice sa dva dokumenta koja se podrazumijevaju tamo gdje ne vlada okupatorski režim Mi-se podrazumijevaju tamo gdje ne vlada okupatorski režim Mi-lorada Dodika. Ovdje moraš da se boriš za pravo na slobodu lorada Dodika. Ovdje moraš da se boriš za pravo na slobodu kretanja. Ovdje moraš da se boriš za slobodu.kretanja. Ovdje moraš da se boriš za slobodu.


Hrvatska press Novi artikli iz starih pogona mržnjePiše: Dragan Grozdanić

IIzjave Zdravka Mamića, Ruže Tomašić i drugih koji su zjave Zdravka Mamića, Ruže Tomašić i drugih koji su se nadovezali na njihove poruke Srbima i ostalim “gosti-se nadovezali na njihove poruke Srbima i ostalim “gosti-ma”, s takvom su lakoćom bile prihvaćene, promovirane ma”, s takvom su lakoćom bile prihvaćene, promovirane

i prenošene u hrvatskim medijima da je teško ne uočiti pove-i prenošene u hrvatskim medijima da je teško ne uočiti pove-znicu s ulogom koju su mediji odigrali ratnih i poratnih 1990-znicu s ulogom koju su mediji odigrali ratnih i poratnih 1990-ih, kada su bili sistemski otvoreni za plasman govora mržnje i ih, kada su bili sistemski otvoreni za plasman govora mržnje i kada su, štoviše, i sami iz svojih udarnih pera pucali u druge i kada su, štoviše, i sami iz svojih udarnih pera pucali u druge i drugačije.drugačije.

“Stanje u medijima danas je lošije nego opće stanje u zemlji”, “Stanje u medijima danas je lošije nego opće stanje u zemlji”, kazao je nedavno premijer Zoran Milanović u intervjuu “Jutar-kazao je nedavno premijer Zoran Milanović u intervjuu “Jutar-njem listu”, razočaran što su se mediji, umjesto osudom i anali-njem listu”, razočaran što su se mediji, umjesto osudom i anali-zom opasnih izjava na koje je ukazivao, bavili njegovim komu-zom opasnih izjava na koje je ukazivao, bavili njegovim komu-nikacijskim vještinama i dosjetkama o Špičkovini i Vukovini.nikacijskim vještinama i dosjetkama o Špičkovini i Vukovini.

No ni Milanović nije posegnuo za uzrocima tog lošeg stanja, No ni Milanović nije posegnuo za uzrocima tog lošeg stanja, jer valjalo bi tada najprije uperiti prst u političke strukture koje jer valjalo bi tada najprije uperiti prst u političke strukture koje su 1990-ih sustavno “profesionalno” unaprjeđivale najtalenti-su 1990-ih sustavno “profesionalno” unaprjeđivale najtalenti-ranije huškače, kada su hrvatski mediji stavljeni u državnu pro-ranije huškače, kada su hrvatski mediji stavljeni u državnu pro-pagandnu službu sa zadacima ostvarivanja nacionalnih ciljeva pagandnu službu sa zadacima ostvarivanja nacionalnih ciljeva onako kako ih je shvaćao režim Franje Tuđmana. Da bi se ti ci-onako kako ih je shvaćao režim Franje Tuđmana. Da bi se ti ci-ljevi efi kasno provodili, trebalo je iz medija istjerati novinarsku ljevi efi kasno provodili, trebalo je iz medija istjerati novinarsku etiku i standarde te ušutkati neposlušne, što je uvelike dopri-etiku i standarde te ušutkati neposlušne, što je uvelike dopri-nijelo današnjoj niskoj razini političke i opće pismenosti. Dok nijelo današnjoj niskoj razini političke i opće pismenosti. Dok se hrvatsko društvo, s teškom mukom i pod velikim vanjskim se hrvatsko društvo, s teškom mukom i pod velikim vanjskim pritiscima, donekle počelo suočavati s ratnim zločinima poči-pritiscima, donekle počelo suočavati s ratnim zločinima poči-njenim s hrvatske strane, ono se nikada nije ozbiljno suočilo njenim s hrvatske strane, ono se nikada nije ozbiljno suočilo s tadašnjom ulogom medija. Umjesto toga, slijedio je period s tadašnjom ulogom medija. Umjesto toga, slijedio je period komercijalizacije i daljnje devastacije struke, što se nastavlja i komercijalizacije i daljnje devastacije struke, što se nastavlja i pod aktualnom Vladom.pod aktualnom Vladom.

Samo koji dan prije sporne Mamićeve izjave, dogodilo se da Samo koji dan prije sporne Mamićeve izjave, dogodilo se da je Azra Penava, predsjednica Odbora roditelja i obitelji zaro-je Azra Penava, predsjednica Odbora roditelja i obitelji zaro-bljenih i nestalih iz mostarske zgrade Vranica, prozvala bivšu bljenih i nestalih iz mostarske zgrade Vranica, prozvala bivšu HRT-ovu novinarku Dijanu Čuljak, optužujući je kao suuče-HRT-ovu novinarku Dijanu Čuljak, optužujući je kao suuče-snicu u zločinu koji su vojnici HVO-a 1993. počinili nad 13 snicu u zločinu koji su vojnici HVO-a 1993. počinili nad 13 zarobljenih pripadnika Armije BiH. Time je nakratko otvorila zarobljenih pripadnika Armije BiH. Time je nakratko otvorila tu priču, no odmah nakon istupa Mamića i Ruže Tomašić po-tu priču, no odmah nakon istupa Mamića i Ruže Tomašić po-stalo je jasno koliko su hrvatski mediji na nju i dalje nespremni.stalo je jasno koliko su hrvatski mediji na nju i dalje nespremni.

Dolaskom Antuna Vrdoljaka na čelo HRT-a 1991. godine, a Dolaskom Antuna Vrdoljaka na čelo HRT-a 1991. godine, a slično se dogodilo i s gotovo svim ostalim medijima tada u vla-slično se dogodilo i s gotovo svim ostalim medijima tada u vla-sništvu države, ta je kuća hitno očišćena od novinara pogrešnih sništvu države, ta je kuća hitno očišćena od novinara pogrešnih “krvnih zrnaca” i onih “problematičnih” političkih uvjerenja, “krvnih zrnaca” i onih “problematičnih” političkih uvjerenja, čime su za međunacionalni konfl ikt pripremljene same redak-čime su za međunacionalni konfl ikt pripremljene same redak-cije. Zarobljavanje boraca Armije BiH, prikazano u HTV-ovoj cije. Zarobljavanje boraca Armije BiH, prikazano u HTV-ovoj emisiji “Slikom na sliku” urednika Dubravka Merlića u svibnju emisiji “Slikom na sliku” urednika Dubravka Merlića u svibnju 1993, za što Azra Penava proziva Dijanu Čuljak, samo je jedan 1993, za što Azra Penava proziva Dijanu Čuljak, samo je jedan primjer. Tim se ljudima uskoro izgubio svaki trag, a posmrtni primjer. Tim se ljudima uskoro izgubio svaki trag, a posmrtni ostaci desetorice ubijenih pronađeni su tek 2007. godine.ostaci desetorice ubijenih pronađeni su tek 2007. godine.

Gordana Vilović, profesorica medijske etike na Fakultetu po-Gordana Vilović, profesorica medijske etike na Fakultetu po-litičkih znanosti, kaže da bi trebalo konačno otvoreno razgova-litičkih znanosti, kaže da bi trebalo konačno otvoreno razgova-rati o ulozi nekih novinara u izvještavanju 1990-ih.rati o ulozi nekih novinara u izvještavanju 1990-ih.

- Nevjerojatno je da ni Dijana Čuljak ni njezini urednici nisu - Nevjerojatno je da ni Dijana Čuljak ni njezini urednici nisu znali da se prema Ženevskim konvencijama ne smije tako po-znali da se prema Ženevskim konvencijama ne smije tako po-stupati prema zarobljenicima. Ta je snimka nakon emitiranja stupati prema zarobljenicima. Ta je snimka nakon emitiranja izazvala niz tragičnih događaja prema ratnim zarobljenicima i izazvala niz tragičnih događaja prema ratnim zarobljenicima i njihovim obiteljima – kaže Gordana Vilović.njihovim obiteljima – kaže Gordana Vilović.

Dodaje da, prema izvještajima Hrvatskog helsinškog odbora, Dodaje da, prema izvještajima Hrvatskog helsinškog odbora, 1990-ih mnogi Srbi i muslimani nakon priloga u središnjem 1990-ih mnogi Srbi i muslimani nakon priloga u središnjem Dnevniku nisu od straha smjeli izaći na cestu, dok su se drugi Dnevniku nisu od straha smjeli izaći na cestu, dok su se drugi nepovratno odselili jer su bili stavljeni na stup srama bez ika-nepovratno odselili jer su bili stavljeni na stup srama bez ika-kvog valjanog razloga.kvog valjanog razloga.

Logor Heliodrom, u kojem je HVO držao Bošnjake, ista ta Logor Heliodrom, u kojem je HVO držao Bošnjake, ista ta Dijana Čuljak bila je opisala kao “ako ne udoban, onda barem Dijana Čuljak bila je opisala kao “ako ne udoban, onda barem siguran smještaj”. Dosta kasnije, u razgovoru s novinarom El-siguran smještaj”. Dosta kasnije, u razgovoru s novinarom El-dinom Hadžovićem iz 2008, ona je kazala kako moramo shva-dinom Hadžovićem iz 2008, ona je kazala kako moramo shva-titi da je to onomad bila sasvim normalna retorika.titi da je to onomad bila sasvim normalna retorika.

“Danas kada to čujem, zapitam se je li stvarno moguće da “Danas kada to čujem, zapitam se je li stvarno moguće da sam ja to govorila”, kazala mu je, pa zaključila: “Samo sam sam ja to govorila”, kazala mu je, pa zaključila: “Samo sam obavljala zadatke na koje su me urednici slali.”obavljala zadatke na koje su me urednici slali.”

Naravno, nije ona bila iznimka koju treba posebno izdvajati, Naravno, nije ona bila iznimka koju treba posebno izdvajati, jer zadatke su obavljali brojni novinari. Jedan od poznatijih bio jer zadatke su obavljali brojni novinari. Jedan od poznatijih bio je Smiljko Šagolj, izvjestitelj HRT-a iz hrvatsko-bošnjačkog je Smiljko Šagolj, izvjestitelj HRT-a iz hrvatsko-bošnjačkog rata, čija je “šagoljica” postala sinonim za ratnohuškačko no-rata, čija je “šagoljica” postala sinonim za ratnohuškačko no-vinarstvo. “Ili mi ili oni! Dok su oni ovdje, nema mira u gradu vinarstvo. “Ili mi ili oni! Dok su oni ovdje, nema mira u gradu Mostaru!” izvještavao je Šagolj, začinjavajući svoje poruke po-Mostaru!” izvještavao je Šagolj, začinjavajući svoje poruke po-zivima na protjerivanje tisuća izbjeglica prihvaćenih u Hrvat-zivima na protjerivanje tisuća izbjeglica prihvaćenih u Hrvat-skoj. “A muslimani su još u Makarskoj”, govorio je.skoj. “A muslimani su još u Makarskoj”, govorio je.

- Za te činjenice o odseljavanju i strahu ljudi znaju oni koji su - Za te činjenice o odseljavanju i strahu ljudi znaju oni koji su promicali govor mržnje, pa i Šagolj. Sjećam se emisija “Vije-promicali govor mržnje, pa i Šagolj. Sjećam se emisija “Vije-sti” početkom 1990-ih, koje su uređivali Hloverka Novak Srzić sti” početkom 1990-ih, koje su uređivali Hloverka Novak Srzić i Merlić. Često to nisam mogla gledati jer su njihovi komentari i Merlić. Često to nisam mogla gledati jer su njihovi komentari bili ljudski neprimjereni. Bilo bi dobro kada bi HTV otvorio tu bili ljudski neprimjereni. Bilo bi dobro kada bi HTV otvorio tu arhivu i prikazao je na nekom od svoja četiri programa – pred-arhivu i prikazao je na nekom od svoja četiri programa – pred-laže profesorica Vilović.laže profesorica Vilović.

Zbog spomenute Hloverke Novak Srzić i samo zato što je Zbog spomenute Hloverke Novak Srzić i samo zato što je kritizirao Tuđmanov režim, novinar “Novog lista” Roman Lat-kritizirao Tuđmanov režim, novinar “Novog lista” Roman Lat-ković prije 15 godina zatražio je azil u SAD-u. Naime, ona je ković prije 15 godina zatražio je azil u SAD-u. Naime, ona je pročitala komentar-tjeralicu u Dnevniku, ocijenivši da se u nje-pročitala komentar-tjeralicu u Dnevniku, ocijenivši da se u nje-govim tekstovima “radi o prizivu političkog kaosa koji u nekoj govim tekstovima “radi o prizivu političkog kaosa koji u nekoj novoj povijesnoj provaliji može značiti smrt hrvatske države i novoj povijesnoj provaliji može značiti smrt hrvatske države i naroda”, što je tada bio poziv na linč. Britanski novinar Mark naroda”, što je tada bio poziv na linč. Britanski novinar Mark Tomson u knjizi “Kovanje rata” pisao je o novinarima koji su Tomson u knjizi “Kovanje rata” pisao je o novinarima koji su

Današnjica


svojim izvještajima raspirivali ratne strasti, pa je naveo i pri-svojim izvještajima raspirivali ratne strasti, pa je naveo i pri-mjer HTV-ove tadašnje reporterke Silvane Menđušić koja je mjer HTV-ove tadašnje reporterke Silvane Menđušić koja je jednom prilikom kazala da se s mikrofonom u ruci bori za Hr-jednom prilikom kazala da se s mikrofonom u ruci bori za Hr-vatsku.vatsku.

Uostalom, sam je Vrdoljak, kada je nedavno otkriveno kako Uostalom, sam je Vrdoljak, kada je nedavno otkriveno kako ima 880 dana braniteljskog staža zarađenog šefovanjem na ima 880 dana braniteljskog staža zarađenog šefovanjem na HRT-u, logično ustvrdio kako je HRT tada bio “dio borbenog HRT-u, logično ustvrdio kako je HRT tada bio “dio borbenog sektora”. Bilo je toga puno na HRT-u, sve do ljudi koji danas sektora”. Bilo je toga puno na HRT-u, sve do ljudi koji danas važe kao ugledniji hrvatski novinari, poput Denisa Latina koji važe kao ugledniji hrvatski novinari, poput Denisa Latina koji je, između ostalog, pročitao spisak nepoćudnih sisačkih Srba. je, između ostalog, pročitao spisak nepoćudnih sisačkih Srba. On je prije nekoliko godina za srpski “Pres” izjavio da u tome On je prije nekoliko godina za srpski “Pres” izjavio da u tome ne vidi ništa nekorektno jer smatra da je objavljivanjem ime-ne vidi ništa nekorektno jer smatra da je objavljivanjem ime-na tih navodnih terorista upozorio na opasnost koja je od njih na tih navodnih terorista upozorio na opasnost koja je od njih prijetila, “pa su vjerojatno spašeni i neki životi koji su se u tim prijetila, “pa su vjerojatno spašeni i neki životi koji su se u tim danima olako gubili zbog agresije koju je bez ikakvih skrupula danima olako gubili zbog agresije koju je bez ikakvih skrupula provodila srpska paravojska i JNA”.provodila srpska paravojska i JNA”.

Drago Hedl, tadašnji novinar “Ferala”, jednog od rijetkih Drago Hedl, tadašnji novinar “Ferala”, jednog od rijetkih medija koji se dosljedno suprotstavljao nacionalističkoj reto-medija koji se dosljedno suprotstavljao nacionalističkoj reto-rici, pisao je i o tome kako su neki novinski tekstovi izravno rici, pisao je i o tome kako su neki novinski tekstovi izravno uzrokovali smrt neke osobe, pri čemu se osobito isticao “Slo-uzrokovali smrt neke osobe, pri čemu se osobito isticao “Slo-bodni tjednik” Marinka Božića. Poznati su i slučajevi progo-bodni tjednik” Marinka Božića. Poznati su i slučajevi progo-na u drugim privatnim medijima, poput “Globusovog” teksta na u drugim privatnim medijima, poput “Globusovog” teksta “Vještice iz Rija” iz 1992. godine, dok je “Hrvatski vjesnik” “Vještice iz Rija” iz 1992. godine, dok je “Hrvatski vjesnik” Zvonimira Šekulina u zaglavlju imao parolu “Srbi, prokleti da Zvonimira Šekulina u zaglavlju imao parolu “Srbi, prokleti da ste, ma gdje bili!” Naoštrena nacionalistička pera posebno su ste, ma gdje bili!” Naoštrena nacionalistička pera posebno su uzgajali utjecajni dnevni listovi. “Da su Srbi narod brojnih lu-uzgajali utjecajni dnevni listovi. “Da su Srbi narod brojnih lu-đaka, ubojica, pljačkaša, silovatelja i lažova, to je za nas već đaka, ubojica, pljačkaša, silovatelja i lažova, to je za nas već zamorno obično iskustvo”, pisao je Joško Čelan u “Slobodnoj zamorno obično iskustvo”, pisao je Joško Čelan u “Slobodnoj Dalmaciji” 1994. godine, dok se Maja Frojndlih u “Večernjem Dalmaciji” 1994. godine, dok se Maja Frojndlih u “Večernjem listu” pitala: “Što je to u Srbima, da svaku ljudsku djelatnost, listu” pitala: “Što je to u Srbima, da svaku ljudsku djelatnost, koje se prihvate, pretvore u smeće.”koje se prihvate, pretvore u smeće.”

Iako je i po Kaznenom zakonu koji je vrijedio do kraja 1997. Iako je i po Kaznenom zakonu koji je vrijedio do kraja 1997. bilo zabranjeno izazivanje i širenje nacionalne, vjerske ili rasne bilo zabranjeno izazivanje i širenje nacionalne, vjerske ili rasne mržnje te netrpeljivosti prema manjinama, pod prijetnjom za-mržnje te netrpeljivosti prema manjinama, pod prijetnjom za-tvora do pet godina, Državno odvjetništvo nije pokrenulo niti tvora do pet godina, Državno odvjetništvo nije pokrenulo niti jedan kazneni progon. Odvjetnica Vesna Alaburić kaže da za to jedan kazneni progon. Odvjetnica Vesna Alaburić kaže da za to nije bilo političke volje.nije bilo političke volje.

- O tome govori činjenica da je Kaznenim zakonom donese-- O tome govori činjenica da je Kaznenim zakonom donese-nim nakon toga govor mržnje bio dekriminaliziran. Odredba nim nakon toga govor mržnje bio dekriminaliziran. Odredba o zabrani izazivanja ili raspirivanja nacionalne mržnje jedno-o zabrani izazivanja ili raspirivanja nacionalne mržnje jedno-stavno je nestala – govori odvjetnica, koja upozorava da je i u stavno je nestala – govori odvjetnica, koja upozorava da je i u

novom Kaznenom zakonu obična uvreda kazneno djelo, dok novom Kaznenom zakonu obična uvreda kazneno djelo, dok je vrijeđanje na nacionalnoj osnovi i dalje prekršaj, čime je za-je vrijeđanje na nacionalnoj osnovi i dalje prekršaj, čime je za-konodavac, nažalost, poslao poruku da je ono manje opasno i konodavac, nažalost, poslao poruku da je ono manje opasno i štetno od uvrede.štetno od uvrede.

Na naše pitanje o tome gdje završava sloboda govora a poči-Na naše pitanje o tome gdje završava sloboda govora a poči-nje govor mržnje, odvjetnica upućuje na nedavne izjave Ruže nje govor mržnje, odvjetnica upućuje na nedavne izjave Ruže Tomašić.Tomašić.

- Ako nehrvate nazovete “gostima”, jasno je da njima negi-- Ako nehrvate nazovete “gostima”, jasno je da njima negi-rate sva prava koja u državi ima “domaćin”. Njezina je izja-rate sva prava koja u državi ima “domaćin”. Njezina je izja-va klasičan primjer govora mržnje, a pričati u tom kontekstu va klasičan primjer govora mržnje, a pričati u tom kontekstu o uvođenju verbalnog delikta ili ugrožavanju slobode govora o uvođenju verbalnog delikta ili ugrožavanju slobode govora mogu samo potpuno neupućeni – kaže Vesna Alaburić.mogu samo potpuno neupućeni – kaže Vesna Alaburić.

Hajrudin Hromadžić, sociolog medija s Filozofskog fakul-Hajrudin Hromadžić, sociolog medija s Filozofskog fakul-teta u Rijeci, vidi i aktualne političke uzroke u ponovnom ra-teta u Rijeci, vidi i aktualne političke uzroke u ponovnom ra-splamsavanju govora mržnje.splamsavanju govora mržnje.

- Dok je 1990-ih agitpropovski isključiv i agresivan medij-- Dok je 1990-ih agitpropovski isključiv i agresivan medij-ski diskurs išao pod ruku s tadašnjim autokratskim režimom i ski diskurs išao pod ruku s tadašnjim autokratskim režimom i ratnim uvjetima funkcioniranja države, u današnjem kontekstu ratnim uvjetima funkcioniranja države, u današnjem kontekstu je riječ o rekonstrukciji nacionalističko-šovinističkog diskursa je riječ o rekonstrukciji nacionalističko-šovinističkog diskursa s ciljem kratkoročne mobilizacije etničkog resantimana dijela s ciljem kratkoročne mobilizacije etničkog resantimana dijela populacije u okolnostima potpune ekonomske i socijalne de-populacije u okolnostima potpune ekonomske i socijalne de-vastacije te političke i ideološke dezorijentacije – smatra Hro-vastacije te političke i ideološke dezorijentacije – smatra Hro-madžić.madžić.

Vesna Alaburić kaže kako je teško reći može li biti ohrabru-Vesna Alaburić kaže kako je teško reći može li biti ohrabru-juće to što je u Mamićevom slučaju prvi put reagiralo pravo-juće to što je u Mamićevom slučaju prvi put reagiralo pravo-suđe, te dodaje da su javne reakcije i osude svih oblika govora suđe, te dodaje da su javne reakcije i osude svih oblika govora mržnje, posebno od strane relevantnih političkih i društvenih mržnje, posebno od strane relevantnih političkih i društvenih institucija, jednako važne i nužne, a možda i učinkovitije. Me-institucija, jednako važne i nužne, a možda i učinkovitije. Me-diji koji su više prostora posvetili analizama premijerovog stila diji koji su više prostora posvetili analizama premijerovog stila komunikacije nego svojim propustima nisu pokazali ni da su komunikacije nego svojim propustima nisu pokazali ni da su danas sposobni adekvatno reagirati na govor mržnje. Hromad-danas sposobni adekvatno reagirati na govor mržnje. Hromad-žić upozorava da destrukcija novinarske profesije i dalje traje, žić upozorava da destrukcija novinarske profesije i dalje traje, da mediji većinom povlađuju interesima komercijalno-ogla-da mediji većinom povlađuju interesima komercijalno-ogla-šivačkih poslovnih partnera i političkih elita, što rezultira ne-šivačkih poslovnih partnera i političkih elita, što rezultira ne-shvatljivim propustima koji se ne bi smjeli događati.shvatljivim propustima koji se ne bi smjeli događati.

- Od dojučerašnjih uglednih javnih radnika, koji su barem de-- Od dojučerašnjih uglednih javnih radnika, koji su barem de-klarativno bili odgovorno angažirani na izgradnji boljih druš-klarativno bili odgovorno angažirani na izgradnji boljih druš-tvenih uvjeta egzistencije, novinari su transformirani u dezori-tvenih uvjeta egzistencije, novinari su transformirani u dezori-jentiranu, preplašenu i obezglavljenu masu lako zamjenjivih i jentiranu, preplašenu i obezglavljenu masu lako zamjenjivih i sve jeftinijih prekarnih radnika – kaže Hromadžić.sve jeftinijih prekarnih radnika – kaže Hromadžić.

Mauthausen dobio novi memorijalni centarMemorijalni centar u nekadašnjem nacistič-

kom koncentracijskom logoru Mauthausenu, ne-daleko od Linza, otvoren je, nakon petogodišnje izgradnje, a među više od 500 gostiju mađarski predsjednik Janos Ader, poljski Bronislaw Ko-morowski i austrijski Heinz Fischer, te trideset preživjelih logoraša iz tog najvećeg koncentra-cijskog logora na tlu Austrije. Uglednici su na-glasili da se nikada više ne smije dopustiti širenje ideologija koje su dovele do stvaranja neljudskih diktatura 20. stoljeća.

Fischer je pozvao na “odbacivanje svih oblika rasizma i antisemitizma”, te kazao da se iskustva preživjelih logoraša moraju pamtiti kako bi bila “upozorenje za budućnost”.

Ader je u rekao da bi “…naša prošlost, ako je zaboravimo, mogla postati našom budućnošću”.

Otvaranju memorijalnog centra prisustvovali su i izraelska ministrica pravosuđa Tzipi Livni, premijer Srbije Ivica Dačić i predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin.

Novi memorijalni centar, čija je izgradnja stajala 1,7 miliona dolara, uključuje dvije stalne izložbe koje svjedoče o užasima tog logora u ko-jemu je od 1938. do 1945. život izgubilo više od 90 hiljada ljudi.

Današnjica


Traži se rehabilitacija i četničkog komandanta Nikole Kalabića

Na spisku zahteva za rehabilita-ciju pripadnika Ravnogorskog pokreta, na kome je i sam čet-

nički komandant Dragoljub Mihailo-vić našao se i jedan od njegovih naj-bližih saradnika Nikola Kalabić. Dok Kalabićevi potomci tvrde da na taj način žele da speru ljagu sa njegovog imena, nekadašnji borci antifašističkog rata i pojedini istoričari smatraju da je Kalabić naređivao, a ponekad i sam učestvovao u zločinima tokom Drugog svetskog rata.

U isto vreme vodiće se na zahtev po-rodica sudski procesi za rehabilitaciju četničkog komandanta Dragoljuba Mi-hailovića, ali i jednog od njegovih naj-bližih saradnika Nikole Kalabića, koji je prema zvaničnoj istoriji, bio taj koji je posleratnim vlastima izdao Mihai-lovića, koji se krio sve do 1946. kada je uhapšen kod Višegrada, a potom osuđen na smrt i streljan. Sam Kalabić je, prema dostupnim izvorima, 1946. godine izgubio život pod okolnostima koje još uvek nisu do kraja razjašnjene.

Zahtev za rehabilitaciju podnela je Kalabićeva unuka Vesna Dragojević koja, kaže, hoće da skine ljagu sa de-dinog imena.

„Ja znam da moj deda nije uhvaćen niti je njemu suđeno. Jednostavno hoću da skinem ljagu sa njegovog ime-na“, kaže ona.

Radovan Pantović, predsednik Saveza antifašista Srbije kaže da bi eventualna rehabilitacija Kalabića bila samo još pokušaj revizije istorije gde se kvislinzi izjednačavaju sa onima koji su vodili borbu protiv okuparota.

„On je jedan od komndanata Draže Mihailovića, koji je direktno učestovao i izdavao naredbe svojim podređenima da primenjuju vrlo žestoke represivne mere ubijanja i tako dalje. U vreme kada se dogodio poznati zločin u Vra-niću, neću da kažem da je Nikola Kala-bić bio u blizini Vranića ali u Šumadiji je sigurno bio, Kalabić je još nekoliko zločina ili naredio ili direktno učestvo-vao u organizaciji tih zločina“, tvrdi Pantović.

Pantović kaže da je potpuno druga stvar to kako je Kalabić odlučio da se ponaša nakon oslobođenja zemlje.

„Druga je priča što se on kasnije opredelio da bi mogao da pomogne da se Draža Mihajlović preda novim vla-stima posle oslobođenja zemlje“, kaže Pantović.

Međutim, Kalabićevi potomci tvrde da je on poginuo pre nego što je Miha-ilović uhvaćen. Njegova unuka Vesna Dragojević kaže da on „nije izdao svog komandanta“.

„Mislim da o njemu svi mogu da kažu sve najlepše, te priče raznorazne što su pričali, to nije istina. Deda je poginuo ovde u Gradačkoj klisuri 19. januara 1946. što znači da je to dva me-seca pre hvatanja Draže Mihailovića“, verzija je priče Kalabićeve unuke.

Jednostran sudski proces

Bez obzira kako i kada je okončao život ono što će presudno odlučivati o Kalabićevoj rehabilitaciji je njegova odgovornost za masovne zločine koje su četničke vojne formacije počinile tokom Drugog svetkog rata. Istori-čarka Branka Prpa koja se bavi tim periodom smatra da je teško naći neki opravdan razlog za Kalabićevu rehabi-litaciju.

„On je prošao drugačije od ostalih komandanata četničkog pokreta, ali su uslov za to bila priznanja. Ja ne znam šta je to što njega može da rehabilituje, da li to što je sarađivao sa vlastima po-sle Drugog svetskog rata i bio ključni svedok ili to što je radio tokom Drugog svetskog rata. Zaista dolazimo u jednu apsurdnu situaciju koja je beketovskog tipa, drama apsurda. Razgovor više ne tu temu na ovakav način obezličava i trivijalizuje kompletnu problematiku Drugog svetskog rata“, kaže Prpa.

Pred Višim sudom u Beogradu u toku je proces rehabilitacije četničkog ko-mandanta Dragoljuba Mihailovića, ali i mnogih drugih ličnosti koje su osu-đene kao saradnici okupatora. Ključni problem tog i drugih sprocesa je što o istorijskim činjenicama i događajima koji su bili predmet suđenja Mihailo-

viću 1946. godine pred sudom uglav-nom govore istoričari koji se zalažu za rehabilitaciju četničkog pokreta. Sud je dobio i predlog SUBNOR-a da se kao svedoci pojave i Miodrag Zečević i doktor Branko Latas.

Stoga, Milan Antonijević iz Komi-teta pravnika za ljudska prava kaže da u većini dosadašnjih sudskih postupa-ka za rehabilitaciju postoji samo strana koja zastupa rehabilitaciju a ne i ona koja je protiv ocenjujući da je takav sudski proces prilično jednostran jer ne postoji mogućnost da se čuje i dru-ga strana što sa sobom može da nosi i određene posledice.

„Ono što je ovde sporno to je da je mogućnost da se na jedan objektivan način sagledaju sve strane i da se pri-lično objektivno donese sud o tome da li pojedince treba rehabilitovati ili ne. Znači, ovde se ne radi o procesima koji nemaju neki dalekosežni značaj već se radi o procesima koji donekle menjaju istoriju i u jednoj osetljivoj situaciji ka-kva je ova u Srbiji, gde se vidimo mr-žnja nekako na jedan potpuno drugačiji način ponovo pojavljuje, oni mogu do-prineti daljoj polarizaciji i nekim pro-cesima koje ne bismo ponovo želeli da vidimo“, kaže Antonijević.

Tokom svakog sudskog ročišta u procesu rehabilitacije Mihailovića pred zgradom suda se okupljaju pristalice četničkog pokreta, antifašisti, nevladi-ne organizacije poput “Žena u crnom”, ali i desničari tako da je policija u više navrata sprečavala njihove sukobe.

Ljudmila Cvetković

Kalabić

Današnjica


Ladislav Babić: Sv’jet je ovaj tiran tiraninu?Promotori liberalnih i ostalih vrsta ka-

pitalizama uvjeravaju nas (čitaj – rad-ničku klasu) da je marksizam kao

ideologija mrtav, te ispjevavaju ode liberalnoj demokraciji kao vrhunskom političkom dosti-gnuću, pljujući usput po ideologijama uvjereni da se ne vidi kako nam upravo utrapljuju onu vlastitu. Neki su čak (Fukuyama) proglasili kraj povijesti smatrajući kako je ostvareno idealno ljudsko društvo, te na račun svojih nebuloza koje postadoše svjetskim hitom pokupili zamaš-nu svoticu. I nakon što ih je razvoj demantirao (a mogao je to i inteligentniji pastir s Durmito-ra) oni i dalje ustraju u teorijskim raspravama otprva lišenih smisla. Na njihovu žalost, mora ih se demantirati: marksizam nije mrtav nego je naprosto evoluirao prilagođujući se novim prili-kama. Upravo kao što je njihov neoliberalizam evolutivna različica liberalizma, ovaj pak onih prethodnih verzija teorijskih modela kapitaliz-ma.

Parola kojom završava „Komunistički mani-fest“ – posprdno proglašen pamfl etom i propa-gandnim materijalom, kako bi se i sama pomi-sao na njega ogadila suvremenom čovjeku kao vrsta političkog kiča – „Proleteri svih zemalja ujedinite se!“, sadrži dvije osnovne istine od kojih je današnji proletarijat barem na „trenu-tak“ odustao. No, pođimo redom. Za razliku od suvremenih teoretičara koji brane sustav koji puca po svim šavovima, Marx i Engels nisu imali nikakvog ličnog interesa u promoviranju socijalizma nasuprot kapitalizmu. Ni jedan od njih nije spadao u proletersku klasu; dapače bijahu sasvim dobro situirani članovi tadašnjeg društva. Marx je potekao iz obitelji pripadajuće srednjem sloju, dok Engels bijaše sin tvorničara – dakle izravni pripadnik klase koju je u svojim djelima podvrgnuo kritici. Dakle su kao outsi-deri (vanjski promatrači) te objektivni i humani ljudi, uspjeli uvidjeti sve napetosti između dvi-ju suprotstavljenih klasa – svoje izrabljivačke i eksploatirane radničke. Da je „Manifest“ igrao propagandnu ulogu među radništvom svakako stoji, ali ideje treba propagirati, zar ne? Kao što multinacionalke reklamiraju svoje proizvo-de i nitko to posprdno ne komentira, kao što se znanstveni rezultati prikazuju u popularnom obliku da bi se približili laicima a to opet nitko ne smatra manje vrijednom formom, svakako je bilo potrebno neobrazovanom radništvu pribli-žiti rezultate do kojih su njih dvojica došli. Da pak je taj tekst pamfl et, govori se s namjernim njegovim nipodoštavanjem, ali bismo čak mogli pristati i na tu karakterizaciju, ako je gledamo s prave strane:

„pamfl et - manji spis ili knjižica uvredljiva sadržaja; članak, brošura, letak i sl. protiv kakve

osobe, društvenog poretka, političke stranke i sl., cilj je javno diskreditiranje“

Mislim da je savršeno jasno da neželjene po-jave čovjek želi žigosati a njihove nositelje dis-kreditirati, odnosno osramotiti u društvu. Javno prokazati pedofi le, silovatelje, kriminalce, uboji-ce, lažljivce, kradljivce, eksploatatore,… Uosta-lom, ako ćemo pravo, može li itko više diskre-ditirati kapitalizam od njega samoga? Osnovno za shvaćanje djela klasika marksizma je, da je to kritika kapitalizma promatranog u kontekstu nji-hova doba, ali toliko temeljita da izlazi iz okvira vremena u kojem je nastala. To je razorna kritika premisa na kojima počiva ovaj sustav, bez obzi-ra o kojem se vremenu radilo, ali se ne zadržava samo na njoj već nudi perspektivu pravednijeg društvenog odnosa. Marx bijaše Nijemac, En-gels pak Enlez dakle su vlastitim životima svje-dočili smislu spomenute parole:

- nema boljitka za radnike ako se ne ujedine

- to se mora zbiti na internacionalnoj razini

Koliko je to ispravno razmišljanje govori niz povijesnih epizoda, kada se internacionalni kapital ujedinio u slamanju radničkog otpora. Spomenimo samo Parišku komunu, kada su do tada ratujuća Francuska i Pruska ujedinile svoje snage uvidjevši veću opasnost po sebe od uzaja-mnog krvoprolića, te su zajednički učestvovale u slamanju Komune. Svjedoči o tome Okto-barska revolucija koja je odmah izazvala inter-venciju stranih sila protiv kapitalu nepoćudnih kretanja. Jasno je odatle da se samo ujedinjeno radništvo može uspješno suprotstaviti ujedinje-nom kapitalu. Uostalom, ako se on ujedinjuje u očuvanju svojih interesa, nema nikakve logike da se to brani radničkoj klasi.

Promotori (neo)liberalnog kapitalizma ustraju na tezi kako je to najefi kasniji sustav koji donosi dobro kako poslodavcu tako i njegovim radni-cima, a sve posljedice krize tog sustava (bijedu, nezaposlenost i sve konzekvencije koje iz toga proizlaze) otklanjaju krilaticama kako na svije-tu ništa nije sigurno (pa ni radno mjesto, jelte), kako su svijet i život puni nepredvidivih opa-snosti pa upadanje u bijedu nije ništa novoga, jer - „zar nije sam život jedno, u osnovi, surovo iskustvo?”. Ništa od toga ne stoji.

- radničke kooperative bazirane na različitim oblicima samoupravljanja i u današnjim uvjeti-ma pokazuju da se po efi kasnosti mogu nositi (pa i nadmašivati ih) sa velikim korporacijama.

„U nekim dijelovima svijeta, čak i u nekim europskim zemljama, “socijalna” ekonomija još uvijek pruža zaposlenje i sredstva za život mnogim ljudima. Kooperativni je pokret izu-

zetno živ širom svijeta i u svojoj horizontalnoj organizaciji uključuje više od 800 milijuna ljudi na globalnoj razini. U zemljama EU-15 trenutno postoji 135.000 kooperativa s više od 84 mili-juna članova koje osiguravaju radna mjesta za oko 2,7 milijuna ljudi. Ovo možda ne izgleda posebno impresivno s obzirom da je većina pro-izvođačkih kooperativa vrlo mala (oko 4,5% do 5% udjela u ukupnoj zaposlenosti u zemljama poput Španjolske ili Finske), iako je njihov tr-žišni udio puno veći (18% do 35% u trgovini na malo i zdravstvenoj zaštiti, 55% do 83% u poljo-privredi u različitim europskim zemljama). Ako promatramo cjelokupnu “socijalnu” ekonomiju (uključujući ne samo kooperative već i različite vrste neprofi tnih organizacija) dobivamo puno veći udio zaposlenih (od 8,2% u Italiji do 16,6% u Nizozemskoj).”

-upravo danas, kad su tisuće fi rmi širom svi-jeta i naše regije pred stečajem, kad se radnici otpuštaju s izlikom fl eksibilnost i racionalizacije poslovanja, oni pokazuju kako im nije najvažni-ja efi kasnost fi rme u kojoj rade – dakle veličina profi ta koji se ostvaruje – već golo očuvanje rad-nih mjesta što jedino garantira njihovo kakvo ta-kvo dostojanstvo kao ljudskih bića. Prvenstveno je u kriznim vremenima radnička borba usmje-rena protiv otpuštanja a ne toliko protiv malih plaća ili smanjenja istih.

- zaista, svijet je prepun opasnosti (asteroidi, potresi, poplave, požari i druge prirodne kata-strofe, da ne govorimo o ratovima, kriminalnim djelovanjima itd.), no čovjek se od njih oduvi-jek nastoji zaštititi ublažavajući ili eliminirajući surovosti prirode kojima je izvrgnut (gradnjom nasipa, protupotresnom arhitektonikom, pro-tupožarnim mjerama, sutra će se znati braniti i od asteroida,…). To pravo u očuvanju vlastitog života i imovine izloženih prijetnjama ne samo majčice Prirode već i kriminaliziranim dijelovi-ma društva (ugradnjom sefova, protuprovalnih vrata, alarma, kamera za nadgledanje,…) on izdašno koristi - iz kojeg razloga se ne bi smio zaštititi protiv sustava koji ga izrabljuje?

- gore spomenutim mjerama zaštite čovjek upravo nastoji nesigurnosti života kojima je izložen svesti na najmanju moguću mjeru, po mogućnosti ih zamijeniti što većom sigurnošću. Podjednako će nastojati raditi na tome da sustav koji mu ne garantira sigurno radno mjesto, zami-jeni humanijim jer – radno mjesto je danas prak-tički conditio sine qua non opstanka jedinke.

Dakle, vidimo da kojekakva bulažnjenja o ne-sigurnom i surovom svijetu apsolutno ne stoje, nastoje li se prenijeti na polje socijalnih odnosa. Ona predstavljaju najjadnije pokušaje pravdanja održivosti beskrupuloznog sistema izrabljivanja

Današnjica


temeljem socijaldarvinističkih pogleda na svi-jet. Surovost socijalnih odnosa u ekonomskoj sferi prvenstveno najviše promoviraju upravo oni koji radnike „tješe“ time da je život surov. To je implicitno ugrađeno, gotovo kao aksiom u temelje kapitalističkog sustava. Prisjetimo se zbivanja na našem području:

- prvo je kontrarevolucija srušila bivšu dr-žavu, ne zbog nekih nacionalnih suprotnosti i razilaženja, već zbog preraspodjele materijal-nih bogatstva među elementima socijalističke buržoazije. Jedna od grešaka socijalizma je bila što je dozvolila njihovo stasanje, skupa sa nacionalističkim dijelovima društva. Koristeći nacionalističku retoriku, oni su ušli u ostvarenje svog plana, sve to prikazujući kao demokratske promjene.

- tim „demokratskim“ promjenama najprije su popljačkali društveno bogatstvo nastalo radom svih radnih ljudi, prvenstveno radničke klase. Kojekakvi todorići, rajići, čermaci, karići, lija-novići i slični elementi – podržani od naciona-lističke političke vrhuške i blesavog naroda koji je ginuo ne znajući da gine upravo za njih – prvo su „demokratski“ osigurali sebe i svoje obitelji.

- onda su počeli redom rezati stečena radnič-ka prava, u posrednoj (a nekad i neposrednoj) suradnji sa sindikatima čiji vrh je također plo-vio na talasima nacionalizma zadovoljan što je sebi osigurao pozicije i pristojne plaće kako bi se (bezuspješno, dakako) navodno borio za prava radnika. Izigravanje radnika dodjelom (točnije – kupovinom uz popust) sumnjivih dionica, do-vođenje njihovo u situaciju prodavanja vrijednih dionica uz mizernu nadoknadu, izmjene zakona o radu, prekarno zapošljavanje na račun stalnog radnog odnosa, višemjesečno neplaćanje radni-ka, njihovo neprijavljivanje zbog ostvarivanja prava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ukidanje božićnica, dodataka za djecu, smanje-nje plaća, revizija koefi cijenata, mršićevskih legendarnih 1600 Kn za diplomirane stažiste,… - sve to uz prikladno servirane fl oskule kako je to u korist radnih ljudi, kako posljedice krize moraju svi snositi (a ne samo oni koji su je iza-zvali) i pod patronatom vlasti bez obzira na njen deklarirani politički profi l. Sad već idu tako da-leko da nastoje polusatnu pauzu izuzeti iz osam-satnog radnog vremena, a puštaju se i probni baloni u pokušaju da se neradne subote, nedjelja i državni praznici uračunaju u godišnji odmor. Nedavna izjava hrvatskog premijera Milanovića u smislu da razumije kako će on manje osjetiti smanjene plaća državnim i javnim službenicima za 3% „ali i moja odgovornost je veća“ – je više nego sramotna. Potiče na preispitivanje shvaća-nja pojma odgovornosti od strane novonastalih elita, uz pitanje premijeru: Na koji konkretni, opipljivi, materijalni način on i njegovi politički kompanjoni snose posljedice svog neodgovor-nog upravljanja državom?

Svemu tome pomogla je nezrelost (radnih) ljudi što ilustriraju i slijedeće činjenice:

- zaluđenost nacionalističkom ideologijom koja ne dozvoljava vidjeti dalje od zastave ko-jom se maše pred očima, niti čuti išta više od himne kojom se pune uši.

- tome je pomogla identifi kacija konfesional-nih elemenata sa nacionalnima

- nepostojanje ikakve klasne solidarnosti što se očituje u tragikomičnim – izoliranim od klasnih kolega iz bolje stojećih fi rmi, dok i na njih ne dođe red da se pridruže ovom karnevalu - demonstracijama iliti prosvjedima radnih lju-di propalih fi rmi (ljudska solidarnost se još do-nekle očuvala, čemu svjedoče odzivi na akcije skupljanja sredstva za bolesnu djecu ili obitelji u stisci – što naprosto svjedoči o nefunkcioniranju socijalne države koja bi morala takve slučajeve rješavati umjesto ad hoc akcija koje pokreću po-jedinci).

- sramotan odziv na tu i tamo zakazane ma-sovne prosvjede protiv vlada i njihovih protu-radničkih politika

Da ne duljimo dalje – već ove gotovo nasumce pobrojane činjenice, djelovanja i njihove poslje-dice, podudaraju se s onim bitnim iz Marxovih i Engelsovih zaključaka: kapitalizam je sustav koji nije moguće humanizirati jer je on u svojoj osnovi nehuman, uperen od strane manjine pro-tiv ogromne većine radnog stanovništva. Detalji tu uopće nisu bitni – svaka epoha nešto preva-zilazi a nešto novoga spoznaje. Kritika kako je marksizam zastario te stoga i neprimjenljiv na novonastale uvjete, može zaslijepiti tek nedo-voljno obrazovane i nedovoljno inteligentne ljude. Ona je gotovo ekvivalentna odbacivanju newtonovske klasične fi zike, jer je navodno pre-vaziđena relativističkom i kvantnom fi ziokom, što je totalna glupost. Nove spoznaje samo su proširile domenu dostupnu našoj spoznaji u što se – u odgovarajućem kontekstu prilika i uvjeta – uklapaju i Newtonova dostignuća. Ne bi bilo prirodno da se u mijenjajućem se svijetu – poput katoličke crkve k’o pijani plota držimo shvaća-nja od prije stopedeset godina, a da ih ne prila-godimo novonastaloj stvarnosti. Na području društvenih – ekonomskih i socijalnih znanosti – od Marxovih vremena učinjen je podjednak na-predak kao i u slučaju spominjane fi zike, što ne znači da bit njegovih ideja nije sačuvana. Samo je prilagođena novim okolnostima i novim spo-znajama. Primjerice, sve se više uviđa kako se prava bit demokracije (ne ove formalne, kapita-lističke) sastoji od tri jednakovrijedne kompo-netne – političke, ekonomske i socijalne. A Marx i Engels su u ta suvremena razmatranja svojim djelima svakako ugradili nezaobilazni doprinos. Ako se danas prevladavajući (doduše, umirući) liberalizam drzne kititi prefi ksom neo – neolibe-ralizam – mogli bismo suvremene spoznaje na

tragu Marxa uvjetno nazvati neomarksizmom. A radnici po ulicama ne samo regionalnih već i evropskih te svjetskih gradova, ma i nedovoljno obrazovani i osviješteni, jasno daju na znanje što je preče – profi t ili čovjek!

Nasuprot vjekovnim nasiljima eksploatatora i država koje su njihovi eksponenti, toliko diskre-ditirano revolucionarno nasilje zahtijeva drugi članak. Spomenimo kako i u pravne sustave (a što tek da kažemo o promicateljima kapitaliz-ma) ulazi ideja kako je svako nasilje kažnjivo, sem ako nije učinjeno kao samoobrambeni akt u krajnjoj nuždi. Pa, recimo samo da revolucije nikada ne izbijaju no u krajnjoj nuždi, a socijalne revolucije (o njima i govorimo) uvijek su samo krajnji čin obrane eksploatiranih od eksploatato-ra. Uvijek bivaju izazvane od ovih poslijednjih. Jeli trpjeti nasilje opravdano a oduprijeti mu se (ako je potrebno i fi zičkom silom) nije, svatko može odgovoriti po vlastitoj savjesti. Netko ga može trpjeti duže, netko kraće, ali u povijesti se javljaju vremena kada je već svima uvrh glave. Dakako, revolucije ne moraju biti nasilne; kor-jenite promjene društvenih sistema u principu se mogu dešavati i na miran način. Poznavajući ljudski karaker, inteligenciju i povijest, u tom sam pogledu duboko skeptičan. Pitajte ssvo-je rođake koliko su samo institucionaliziranog nasilja (a rat je, unatoč svim međunarodnim deklaracijama i rezolucijama, u praksi upravo to) – mada se svi poprijeko zaklinjemo u svoju miroljubivost, kako je bolje sto godina pregova-rati nego jedan dan ratovati, doživjeli u proteklih sto godina. Kaže Iguman Stefan u Njegoševom „Gorskom vijencu“ (djelu koje suvremeni naci-onalisti naveliko čereče, tumačeći ga izvan svog povijesnog konteksta):

“O da znadeš što te jošte čeka!Sv’jet je ovaj tiran tiraninu,a kamoli duši blagorodnoj!On je sostav paklene nesloge:U nj ratuje duša s tijelom,u nj ratuje more s bregovima,u nj ratuje zima i toplina,u nj ratuju vjetri s vjetrovima,u nj ratuju živina s živinom,u nj ratuje narod s narodom,u nj ratuje čovjek s čovjekom,u nj ratuju dnevi sa noćima,u nj ratuju dusi s nebesima.T’jelo stenje pod silom duševnom,koleba se duša u t’jelu.More stenje pod silom nebesnom,koleblju se u moru nebesa;volna volnu užasno popire,o brijeg se lome obadvije.Niko srećan, a niko dovoljan,niko miran, a niko spokojan.Sve se čovjek bruka sa čovjekom:gleda majmun sebe u zrcalo!”

Sa svoje strane mogu tek dodati: živi bili i vi-djeli – i preživjeli!

Današnjica


HHans Lipschis stanuje u malom mjestu na jugu Njemač-ans Lipschis stanuje u malom mjestu na jugu Njemač-ke. Ovaj 93-godišnji Ukrajinac ne govori rado o svojoj ke. Ovaj 93-godišnji Ukrajinac ne govori rado o svojoj prošlosti. Eksperti vjeruju da je moguće da je on tokom prošlosti. Eksperti vjeruju da je moguće da je on tokom

Drugog svjetskog rata učestvovao u nevjerovatno zastrašujućim Drugog svjetskog rata učestvovao u nevjerovatno zastrašujućim djelima. Naime Lipschis je od 1941. do 1945. godine bio angaži-djelima. Naime Lipschis je od 1941. do 1945. godine bio angaži-ran u koncentracionom logoru Auschwitz - pretpostavlja se kao ran u koncentracionom logoru Auschwitz - pretpostavlja se kao čuvar i time je suodgovoran za smrt hiljada osoba. Lipschis sam čuvar i time je suodgovoran za smrt hiljada osoba. Lipschis sam kaže da je bio samo kuhar, te da nije učestvovao u ubojstvima.kaže da je bio samo kuhar, te da nije učestvovao u ubojstvima.

Prema navodima Ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih Prema navodima Ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina još uvijek je u životu više od 50 bivših čuvara koncentra-zločina još uvijek je u životu više od 50 bivših čuvara koncentra-cionih logora. Protiv njih sada trebaju biti provedene predistražne cionih logora. Protiv njih sada trebaju biti provedene predistražne radnje. radnje.

Šef Ureda za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina, Kurt Šef Ureda za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina, Kurt Schrimm, kaže da njegov ured već neko vrijeme istražuje slu-Schrimm, kaže da njegov ured već neko vrijeme istražuje slu-čaj Lipschis. Više informacija o čaj Lipschis. Više informacija o ovom slučaju, koji je preuzelo ovom slučaju, koji je preuzelo Državno tužiteljstvo u Štutgartu, Državno tužiteljstvo u Štutgartu, ne može dati. Ovaj Ured je još ne može dati. Ovaj Ured je još 80-tih godina istraživao slučaj 80-tih godina istraživao slučaj Lipschis. Međutim nije uspio Lipschis. Međutim nije uspio dokazati da je Lipschis počinio dokazati da je Lipschis počinio ubojstvo. Ukoliko ovaj put dođe ubojstvo. Ukoliko ovaj put dođe do procesa biti će to prvi proces do procesa biti će to prvi proces protiv jednog čuvara koncentra-protiv jednog čuvara koncentra-cionog logora nakon slučaja Joh-cionog logora nakon slučaja Joh-na Demjanjuka.na Demjanjuka.

Istorijska prekret-nica

Proces protiv Demjanjuka, Proces protiv Demjanjuka, bivšeg čuvara koncentracionog bivšeg čuvara koncentracionog logora Sobibor važi za istorijsku logora Sobibor važi za istorijsku prekretnicu. Naime Demjanjuk prekretnicu. Naime Demjanjuk je bio prvi osumnjičeni nacista, je bio prvi osumnjičeni nacista, koji nije Nijemac, a koji je izve-koji nije Nijemac, a koji je izve-den pred sud, a da mu nije bilo den pred sud, a da mu nije bilo moguće dokazati konkretni pri-moguće dokazati konkretni pri-jestup. Ipak Sud u Muenchenu je jestup. Ipak Sud u Muenchenu je 2011. godine osudio ovog Ukra-2011. godine osudio ovog Ukra-jinca zbog pomaganja u slučaju jinca zbog pomaganja u slučaju 28 000 ubojstava. Sam dokaz da 28 000 ubojstava. Sam dokaz da je Demjanjuk radio u koncentra-je Demjanjuk radio u koncentra-cionom logoru kao čuvar bio je cionom logoru kao čuvar bio je za sud dovoljan. No on nije odslužio petogodišnju kaznu zatvora, za sud dovoljan. No on nije odslužio petogodišnju kaznu zatvora, na koliko je bio osuđen. Demjanjuk je najprije uložio žalbu, a po-na koliko je bio osuđen. Demjanjuk je najprije uložio žalbu, a po-tom je umro prije nego što je Savezni sud donio presudu. tom je umro prije nego što je Savezni sud donio presudu.

Ured za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina sada na-Ured za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina sada na-mjerava pokrenuti postupke protiv drugih čuvara u koncentraci-mjerava pokrenuti postupke protiv drugih čuvara u koncentraci-onim logorima. Njih više od 50 bi još uvijek trebalo biti u životu onim logorima. Njih više od 50 bi još uvijek trebalo biti u životu u cijeloj Njemačkoj. Zahvaljujući presudi u slučaju Demjanjuk u cijeloj Njemačkoj. Zahvaljujući presudi u slučaju Demjanjuk vlasti se sada nadaju dodatnim presudama. “Polazimo od toga da vlasti se sada nadaju dodatnim presudama. “Polazimo od toga da se jednom čuvaru - dakle pomagaču - više ne mora dokazati in-se jednom čuvaru - dakle pomagaču - više ne mora dokazati in-dividualni doprinos ubijanju jednog ili više zatočenika, već da je dividualni doprinos ubijanju jednog ili više zatočenika, već da je dovoljan dokaz da je ta osoba zahvaljujući svom radu u koncentra-dovoljan dokaz da je ta osoba zahvaljujući svom radu u koncentra-cionom logoru doprinijela tome da je cjelokupna mašinerija smrti cionom logoru doprinijela tome da je cjelokupna mašinerija smrti funkcionirala,” kaže odvjetnik Schrimm. funkcionirala,” kaže odvjetnik Schrimm.

Proces protiv Demnjanjuka smatra se prekretnicom

Potraga za bivšim pristali-Potraga za bivšim pristali-cama nacista je komplicirana. cama nacista je komplicirana. Uposlenici Ureda za istraživa-Uposlenici Ureda za istraživa-nje nacionalsocijalističkih zloči-nje nacionalsocijalističkih zloči-na istražuju arhive i stare akte o na istražuju arhive i stare akte o procesima. I u istočnoj Europi i u procesima. I u istočnoj Europi i u Južnoj Americi nadležne službe Južnoj Americi nadležne službe tragaju za dokazima, kao što su tragaju za dokazima, kao što su primjerice dokumenti o ulasci-primjerice dokumenti o ulasci-ma u pojedine zemlje. Nacistički ma u pojedine zemlje. Nacistički zločinci su naime često u svoje zločinci su naime često u svoje nove domovine ulazili na osnovu nove domovine ulazili na osnovu dokumenata Međunarodnog cr-dokumenata Međunarodnog cr-venog križa.venog križa.

Vlastima pri tome nije pre-Vlastima pri tome nije pre-ostalo još mnogo vremena. Jer ostalo još mnogo vremena. Jer počinitelji su - u slučaju da još počinitelji su - u slučaju da još nisu umrli - u najmanju ruku u nisu umrli - u najmanju ruku u dubokoj starosti. Stoga je dono-dubokoj starosti. Stoga je dono-šenje presude malo vjerojatno. šenje presude malo vjerojatno. Novinarka Beate Klarsfeld zbog Novinarka Beate Klarsfeld zbog toga smatra da je pravni postu-toga smatra da je pravni postu-pak u 2013. godini protiv nacista pak u 2013. godini protiv nacista veoma kritičan. Prema njenom veoma kritičan. Prema njenom

mišljenju mnogo važnije je održati sjećanja na zločine gradnjom mišljenju mnogo važnije je održati sjećanja na zločine gradnjom spomenika žrtvama.spomenika žrtvama.

Ne zaboraviti ubijene

ZZa članove porodica žrtava istrage imaju moralni značaj. “Pravda a članove porodica žrtava istrage imaju moralni značaj. “Pravda je veliko dobro i ako pravosudne institucije sada vide mogućnost da je veliko dobro i ako pravosudne institucije sada vide mogućnost da izvedu Lipschisa pred sud, onda to one trebaju i moraju uraditi,” kaže izvedu Lipschisa pred sud, onda to one trebaju i moraju uraditi,” kaže zamjenik predsjednika Međunarodnog Auschwitz komiteta, Christoph zamjenik predsjednika Međunarodnog Auschwitz komiteta, Christoph Heubner. “Zlodjela iz Auschwitza ne zastrjevaju, kao ni u slučaju dru-Heubner. “Zlodjela iz Auschwitza ne zastrjevaju, kao ni u slučaju dru-gih logora,” kaže on. Priče o starosti počinitelja on smatra ciničnim ne-gih logora,” kaže on. Priče o starosti počinitelja on smatra ciničnim ne-dostatkom volje. “O starosti djece, koja su ubijena u gasnim pećima, se dostatkom volje. “O starosti djece, koja su ubijena u gasnim pećima, se niko nije brinuo.”niko nije brinuo.”

Kada i da li će Lipschis, koji je osumnjičen da je bio čuvar u kon-Kada i da li će Lipschis, koji je osumnjičen da je bio čuvar u kon-centracionom logoru, biti izveden pred sud ipak je još uvijek nepoznato.centracionom logoru, biti izveden pred sud ipak je još uvijek nepoznato.

Potraga za posljednjim čuvarima

koncentracionih logoraRiječ je o utrci s vremenom.

Ured za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina traga za više od 50 bivših čuvara

koncentracionih logora

Novi memorijalni centar u nekadašnjem nacističkom kon-centracijskom logoru Mauthausenu, nedaleko od austrijskog grada Linza, otvoren je nakon petogodišnje izgradnje, a među više od 500 gostiju na otvaranju je bilo i trideset pre-živjelih logoraša iz tog najvećeg koncentracijskog logora na tlu Austrije.

Uglednici su u svojim govorima naglasili da se nikada više ne smije dopustiti širenje ideologija koje su dovele do stvara-nja neljudskih diktatura 20. stoljeća.

Austrijski predsjednik Heinz Fischer je pozvao na “odbaciva-nje svih oblika rasizma i antisemitizma”, te kazao da se isku-stva preživjelih logoraša moraju pamtiti kako bi bila “upozo-renje za budućnost”.

Janos Ader , predsjednik Mađarske, je u govoru povodom otvaranja novog centra rekao da bi “naša prošlost, ako je za-boravimo, mogla postati našom budućnošću”, prenosi agen-cija MTI.

Otvaranju memorijalnog centra prisustvovali su i Tzipi Liv-ni, izraelska ministrica pravosuđ,a Ivica Dačić premijer Srbije i Sergej Nariški,.predsjednik ruske Dume

Novi memorijalni centar, čija je izgradnja stajala 1,7 miliona dolara, uključuje dvije stalne izložbe koje svjedoče o užasima tog logora u kojemu je od 1938. do 1945. život izgubilo više od 90 hiljada ljudi.

Mauthausen - novi memorijalni centar

Svijet, Europa, okruženje...


“On dira tijela pokopanih, on broji, on kopa dalje” kaže se u jednoj pjesmi o odnosima Poljaka prema ustanku u var-šavskom getu 1943. godine. Na godišnjicu toga događaja diskutuje Poljska o svojoj istoriji između ravnodušnosti i herojske pomoći.

Ovo mora biti to mjesto: Križanje ulica Miodowa i Swietojerska. Rossmann je otvoren, Millennium banka nudi jeftine kredite a pred palačom Krasinski

izložena je ulična umjetnost, leteći limeni konjići u žutom i ze-lenom. Prije sedamdeset godina bio je tu varšavski geto u pla-menu. Ovdje je bio zid, koji je geto razdvajao od ostatka grada a ovdje, odmah sa strane, morao je biti ringišpil koji je inspirisao Czeslawa Milosza za njegovu strašnu pjesmu „Campo di Fio-ri“: “ Vjetar od izgorenih kuća duvao je u haljine djevojaka, vesela gomila smijala se te lijepe varšavske nedjelje.” 19. apri-la 1943. počeo je ustanak u varšavskom getu, najveća jevrejska pobuna u Drugom svjetskom ratu. Kada je Milosz tada doživio onu “lijepu nedjelju” Nijemci su već bili počeli sa rušenjem

kuća i ubijanjem stanovnika. 16. maja pisao je SS i policijski vođa Jürgen Stroop u svome dnevnom izvještaju: “Nekadaš-nji jevrejski kvart u Varšavi više ne postoji.”

Poslije rata prvo se na ruševinama raširio blok socijalizma a danas izdaje reklama na Litfass stubovima da je vrijeme narod-ne republike komunista prošlo isto kao i “generalna uprava” nacista. Ko, međutim, ide dalje uzduž Swietojerske u unutraš-njost starog zatvorenog područja uskoro se susreće sa novinom koja zaustavlja dah: Staklo i razmahani beton 21. stoljeća, “Mu-zej istorije Jevreja u Poljskoj”, skoro izgrađen od poljske dr-žave, grada Varšave i internacionalnih donatora, među njima i vlada Njemačke. Ovoga petka otvara svoja vrata. Stalna izložba o hiljadugodišnjem životu Jevreja u Poljskoj otvoriće se krajem 2013. godine.

Bilo je solidarnosti i bilo je ravnodušnosti

Ustanak u varšavskom getu pripada strašnom kraju ove isto-rije. Hitler je od Poljske napravio glavnu pozornicu holokausta. Aušvic, Treblinka, Majdanek su tu, veliki logori smrti a polo-vina od oko šest miliona ubijenih Jevreja bili su poljski građani. Geto je bilo predvorje uništavanja. Na veoma malom prostoru, jedva nešto većem od aerodroma Tempelhof u Berlinu, stiska-li su Nijemci 460.000 ljudi – izgladnjelih, bolesnih, uplašenih. Gustina stanovništva bila je trideset puta veća od današnje u Berlinu, smrdjelo je na raspadanje, na trotoarima su ležali mrtvi. Masovni transporti u gasne komore u Treblinci terorisali su one koji su još bili na životu.

Piše: Konrad Schuller, Varšava



Ustanak je bio dramatični kraj ovog pakla. Nijemci su bili upravo počeli novi val deportacija a onda su se sudarili sa otporom. Neko-liko stotina, možda hiljadu mladih žena i muškaraca, često još djeca, pucali su na SS i branili kuću za ku-ćom. Nije jasno da li su se nadali spašenju ili su išli na to, kako se kasnije izrazio Ma-rek Edelman, jedan od malo preživjelih, da izaberu “način umiranja” – u gasnoj komori ili u borbi. Činjenica je da ih je preživjelo vrlo malo. Mladi komandant ustanka, Mordechai Anielewicz, i njegovi poslednji borci ubili su se 8.maja 1943., opkoljeni u njihovom podzemnom skloništu.

A Poljaci? Varšavljani, koji su tada buljili u zapaljene zidove geta? Slika nije jednoznačna. Bilo je izdaje i otkrivanja sakri-venih Jevreja a bilo je i herojske pomoći. Bilo je solidarnosti i bilo je ravnodušnosti. To je važilo za sve čak i za borce poljske domovinske armije (AK). Njihove dobro organizovane jedinice su doduše dale jevrejskim borcima nešto oružja i napale su za vrijeme ustanka nekoliko njemačkih postaja. Međutim u cjelini podrška poljske strane bila je sa pola srca tako da je Szmul Zy-gielbojm, predstavnik Jevreja u londonskoj egzilskoj vladi, još za vrijeme borbi iz protesta izvršio samoubistvo.

“Nećemo da budemo kao Poncije Pilat”

I kad je neko pobjegao iz geta nije uvijek mogao računati na pomoć. Skriveni Jevreji bili su redovito ucjenjivani, pljač-kani i denuncirani, nekada iz pohlepe, ali nekada i zbog široko raširenog antisemitizma, koji se prije rata učvrstio u Poljskoj. U nekim slučajevima, naprimjer u selu Jedwabne, gdje su poljski seljaci pod nadzorom Nijemaca u jednoj štali zapalili stotine Jevreja, dolazilo je do pogroma.

Na drugoj strani je tačno, da Jevreji za vrijeme holokausta nigdje nisu dobili više pomoći nego u Poljskoj. Samo u Varša-vi skrili su hrabri građani, uprkos prijetnje smrtnom kaznom, prema nekim procjenama oko 27.000 ljudi. Domovinska armija ubijala je denuncijante. Njihov tajni “Savjet za pomoć Jevre-jima” (Zegota), kojem je pripadao kasniji ministar spoljnih poslova Wladyslaw Bartoszewski nabavila je desetine hiljada lažnih dokumenata i prošvercovao 2.500 jevrejske djece iz geta.

Denuncijacija, ravnodušnost, pomoć – tek sve zajedno daje potpunu sliku.”Neki su na nas gledali kao na lopove koji iska-ču iz gorećih kuća”, kazao je kasnije o Varšavljanima, Icchak Cukierman, jedan od geto boraca.“Ali ja sam također…vidio Poljake koji plaču. Stajali su i plakali.” Ponekad je ova raspo-lućenost bila i u samo jednoj osobi. Naprimjer kod inspekto-ra kanalizacije Leopolda Soche iz Lwiwa, kojem je režiserka Agnieszka Holland u svome fi lmu “U sumrak” napravila spo-menik. Socha je na početku Jevrejima sakrivenim u kanalizaciju pomagao samo za novac. Međutim kasnije, kada oni nisu imali više ništa, štitio ih je iako je bio u životnoj opasnosti. Čak i ja-sni antisemitisti mogli su postati herojski spasioci – naprimjer Zofi a Kossak-Szatkowska, jedna od najvažnijih fi gura pomoći Jevrejima. Ona je doduše smatrala “neprijateljima Poljske” ali je istovremeno bila ubijeđena, gledajući “pokolj miliona bespo-moćnih ljudi” da niko ne smije ostati pasivan. Svo neprijatelj-stvo ne mijenja hrišćansku “obavezu da se osudi zločin”. “Mi nećemo da budemo kao Poncije Pilat”, pisala je osnivačica Zegote.

Ispit savjesti ostao je prepušten pjesnicima

Sedamdeset godina kasnije spustio se u Poljskoj val obrade toga perioda. Godine komunizma nisu bile za to povoljne. Već odmah nakon rata došlo je do pogroma protiv preživjelih Je-vreja, kasnije, 1968. godine, iselili su se mnogi od onih koji su ostali, jer je Komunistička partija započela antisemitsku kampa-nju protiv “cionista”. Danas živi u Poljskoj nekoliko desetaka hiljada Jevreja, tačan broj je nepoznat.

Ispit savjesti ostao je tada prepušten pjesnicima i skrivenoj opoziciji. Czeslaw Milosz, koji je kasnije dobio Nobelovu na-gradu, napisao je svoje očajničke stihove o ringišpilu uz zidove

GEto - mračna rupa u srcu VAršave



geta već 1943. godine pod neposrednim utiskom katastrofe, a još iste godine poslao je dalju pjesmu koja je nosila naslov “Si-roti hrišćanin gleda na geto”. “Mravi” i “pčele” u ovoj morbid-noj poemi su ti koji jedan srušeni svijet od ruina i raspadanje ra-stvaraju. Istovremeno ispod zemlje kopa “krtica” svoje prolaze, jedan “čuvar” kome ništa ne promiče. “On dodiruje tijela po-kopanih, on broji, kopa dalje, prepoznaje ljudski pepeo na đu-bretu boje duge”, piše Milosz – i završava sa priznanjem, koje kao nijedno drugo rasvjetljava duboko razoreni odnos Poljaka prema holokaustu: Ja se bojim, tako priznaje on, ja se strašno bojim čuvara-krtice: “Šta ću mu reći?…On će me ubrojati u pomoćnike smrti.”

Miloszeva “krtica” kao vodeći motiv

Ta slika je imala ogroman učinak. Do danas se osjeća strah od “čuvara” iza svake od onih protestnih nota koje poljski am-basadori već godinama šalju kada u novinama u svijetu iskrsne nerazumljiva defi nicija o “poljskim koncentracionim logori-ma” ili kada ZDF predstavlja partizane domovinske armije kao antisemitiste. Briga da ne budu ubrojani u “pomoćnike smrti” nije Poljsku nikad napustila.

Literarni kritičar Jan Blonski bio je taj koji je Miloszevu “Krticu” uzeo kao vodeći motiv u posljednjim godinama komu-nizma. U svome eseju “Siroti Poljaci gledaju na geto” iz 1987. godine vraća se on na Milosza, na njegovo uporno pitanje, kako su Poljaci tada ”mogli mirno gledati” kad su Jevreji umirali – i “mi” Poljaci, nastavlja Blonski dalje, “osjećali bi smo da nešto nije u redu”, da smo zapostavili “obaveze milosrđa i bratstva”.

Sindikat Solidarnost prihvatio je tada ovaj signal i do da-nas djeluje poziv Blonskog. Godinu dana kasnije, 1988., kratko

prije kolapsa komunizma, došao je vođa Solidarno-sti Lech Walesa na 45-u godišnjicu ustanka u getu zajedno sa preživjelim Marekom Edelmanem. Po-slije preokreta predsjednik Aleksander Kwasniewski je zamolio za oproštaj za pogrom u Jedwabne. Fil-movi i knjige rasvijetlili su odnos između Jevreja i Poljaka i ovoga petka će sa novim muzejom jevrej-ske istorije izgubljena “se-strinska nacija” Poljske (riječ nacionalnog pjesni-ka Adama Mickiewicza) naći svoje mjesto u topo-grafi ji spomenika Varšave.

Pluralistička tra-dicija stare ple-mićke republike

A poljski antisemitizam? Toga još ima uprkos svemu; tek nedavno jedna anketa je pokazala da 40% poljskih srednjoško-laca ne bi voljela da ima Jevreja za školskog druga. Na drugu stranu brojke su nakon kraja komunizma sve bolje a Poljska je poslije 1989. imala tri jevrejska ministra vanjskih poslova.

Pred predstojeću godišnjicu opet se postavlja pitanje koje je već tada, kada je geto gorjelo, imalo svoj značaj. Zar razlikova-nje između “Jevreja” i “Poljaka” nije uvijek bilo politička po-greška? Zar nisu jevrejski borci, dok se kod zida geta još veselo okretao ringišpil, pored plavo-bijele jevrejske zastave dizali i poljsku bijelo-crvenu? Nije li se Marek Edelman, najpoznatiji preživjeli, poslije poraza dalje borio kod “Poljaka”, kod do-movinske armije? Zar nije decenijama kasnije, kao svaki dobar Poljak, bio u Solidarnosti i bio čak interniran? Ukratko: Nisu li žene i muškarci u getu bili, kako se nedavno pitala „Gazeta Wyborcza“, “Poljaci u republikanskom smislu”?

Misao je proteklih dana bezbroj puta varirana i to ne u smi-slu jeftinog “uklapanja” Jevreja u uniformni klasni koncept, što su još komunisti pokušali, nego u oslanjanju na pluralistič-ke tradicije stare “jagelonske” plemićke republike, kada su se pored Poljaka i Litvanci, Ukrajinci, Nijemci i isto tako Jevreji ubrajali u nadetničku državnu naciju. Najpoznatiji zagovornik takvih ideja je danas Wladyslaw Bartoszewski, suosnivač Za-gote. On je nedavno rekao da su jedan tako “romantičan” ali beznadežan i oduševljen revolt kao što je ustanak u getu mogli organizovati samo “poljski” Jevreji. “Ponavljam: poljski. U ni-jednoj drugoj…zemlji takva poljsko-jevrejska ludost ne bi bila moguća.”

Nijemac velikog srca - njemački kancelar Willy Brandt, na koljenima, pred spomenikom u varšavskom getu (1970.)



Budući da Europski parlament to još uvijek nije, apstinencija izbora za njegove zastupnike u stalnom je porastu i prelazi pedeset, gdjegod i sedamdeset posto. Sa svojih preko se-

dam stotina zastupnika to je tijelo odveć glomazno, nema zakonodavnu inicijativu, a njegove ovlasti u donošenju proračuna Unije manjkave su utoliko što ne postoji jedinstveni europski fi skalni sustav.

Iako u Europskom parlamentu djeluju konzervativni, liberalni i socijaldemokratski zastupnički klubovi, on još uvijek nije višestranački nego međudržavni forum u kojem nauštrb političkog i svjetonazorskog pluralizma dominira nesretno povijesno nasljeđe partikularnih držav-nosti. Bez političke integracije, dakle bez uspostave jedinstvenog eu-ropskog političkog tržišta i transeuropski organiziranih, nadnacionalnih političkih stranaka (koje ne bi bile puki zbroj nacionalnih ogranaka), demokracija u Europi i demokratski legitimitet Unije ostat će manjkavi, a budućnost Unije i očuvanje kontinentalnog mira neizvjesni.

Za europsku demokraciju bio bi blagotvoran izborni sustav koji bi Françoisa Hollandea primorao da se bori za naklonost lijevih bi-rača u, primjerice, Portugalu, Hrvatskoj ili Slovačkoj, Angelu Merkel

za demokršćanske glasove u Španjolskoj, Irskoj i Bugarskoj, a Ružu Tomašić da za svoje vizije slobode, sreće i blagostanja pokuša pridobiti građane Nizozemske, Švedske ili Italije.

Tako bi se državna rascjepkanost kontinenta i njegova etnička raznolikost – konačno jednom – stavile u službu demokracije, jer bi borba za glasove u ‘tuđim’ sredinama i svjetla kontinentalne pozornice motivirali političare na veću odgovornost i vjerodostojnost. Izvan ma-tične države uspjeh bi mogle postići samo one političke stranke koje zastupaju univerzalne vrijednosti i nude odgovore na moderne izazove koji su sve manje nacionalni, sve više globalni. Bez doživljaja svijeta kao jedinstvene cjeline danas nije moguće upravljati ni obrtom, nekmo-li voditi suvislu i demokratsku politiku. Nacionalistički provincijalizam nije samo moralna anomalija, nego ponajprije iskrivljena predodžba stvarnosti i suvremenog svijeta.

Postojeći sustav zasebnih suverenih država, začet još 1648. Ve-stfalskim mirom, podsjeća na konjsku zapregu koja se zatekla na au-tocesti. Europska dužnička kriza samo je posljedica nerazmjera između odmakle ekonomske, i nedostatne političke integracije. Međuovisnost i integriranost europske privrede (i europskog društva) dosegle su toliki stupanj da nacionalne državnosti postaju smetnja razvoju i demokraciji. Zato je i Europski parlament tek parlament u nastajanju, kočijaš koji s mukom polaže vozački ispit. Njegova evolucija u najviše predstavničko i zakonodavno tijelo europskih građana tek je započela. Ne iznenađuje to što ne budi poseban interes kod birača.

Utoliko je i apstinencija hrvatskih birača očekivana i razumljiva. Oni najodaniji, njih 243.654, glasovali su za HDZ i njegove satelite, jer drže da će se ta dokazano ratoborna skupina ponajbolje ‘boriti’ za ‘naci-onalne interese’ u ‘bijelom svijetu’ čime su (opet) pokazali da Europsku uniju i, uopće, suvremenu civilizaciju doživljavaju kao ugrozu od koje se treba braniti.

Ta priča nalikuje, premda nije tako zabavna, romanu Gabriela Chevalliera o gradiću Clochemerle čiji su se konzervativni stanovni-ci pobunili protiv izgradnje javnog pisoara jer su sanitarni i higijenski napredak doživjeli kao prijetnju tradiciji i moralu. Kad bi glupost znala da su sve priče o njoj odavno ispričane, ne bi bila glupost i ne bi poraze slavila kao pobjede.


Okovi nacionalističkogprovincijalizmaIzbori za Europski parlament bili su nesumnjivo povijesni događaj za Hrvatsku, ali su znakoviti i za samu Europu. Kao što je dužnička kriza pokazala da je monetarna unija bez fi skalne unije jedan nedo-vršeni hibrid, tako su i hrvatski izbori za Europski parlament pokazali da će i europska politička uni-ja ostati nedovršena, pa i nedemokratska tvorevina ako njezin parlament ne postane suvereno središte političkog odlučivanja koje će građani Europe tako i doživljavati

Piše: Vuk Perišić, Rijeka

Da li su građani Srbije sasvim poludeli?

Slavlje zbog bombaškog napadau Bostonu

Ovdašnja, politikom indukovana mržnja prema Americi kojoj srbijanski fašisti tepaju „Imperija zla“, nije ništa novo; svaka tragedija preko okeana, svejedno da li je samoubilački napad na Kule u Nju-jorku 11. septembra 2001, ili uragan „Katrina“ ili zemljotres u San Francisku ili masakr tinejdžera u Denveru ili, u najnovijem slučaju, bombaški napad na građane Bostona tokom tradicionalnog marato-na – među pomahnitalom populacijom ove zle drža-ve doživljava se kao Pročišćenje, Ekstaza, Orgazam i, naravno, Vrhunska Sreća

Piše: Petar Luković, Beograd

Krvavi prizori mrtvih i unaka-ženih ne izazivaju nikakvu empatiju, naprotiv; čak ni ele-

mentarno poluljudsko suosećanje nad tra-gedijom i nevinim žrtvama ne prolazi ma-kar kao forma; ne, likovanje nad mrtvim Amerikancima među mnogim se Srbima

smatra pravednom osvetom („A šta su oni nama radili?“) ili Božjom kaznom ili početkom propasti najveće svetske sile, nakon čega će The Serbs povratiti Koso-vo i krenuti u juriš na cijelu Europu.

Ne treba mnogo medicinskog obrazo-vanja da se prepozna da je količina po-mahnitalog i poluludog sveta na ovim prostorima u naglom porastu; komentari ovih pacijenata po internet-sajtovima i društvenim mrežama ne samo da ukazuju


da je kolektivna bolest uzela maha, već i činjenicu da su Srbi majstori za teorije zavere, uvek spremni da nađu pravi, fi -ligranski odgovor na svako terorističko pitanje.

Ko je postavio bombe u Bostonu? Pa, naravno, američka država! A zašto? Zato da bi mogli da krenu u odmazdu i novi rat i tako pokrenu vojnu industriju, a uzgred da otmu tuđa naftonosna polja i da, ko-načno, zavladaju svetom u kojem postoji samo jedan hrabri neprijatelj koji im se suprostavlja vekovima – The Serbs! Žale li Amerikanci svoje civilne žrtve? Narav-no da ne žale: oni su kolaterarna šteta za ostvarenje mnogo većih ciljeva.

Mržnja prema Americi ima svoj poli-tički odraz u Ljubavi prema Rusiji; govori o tome činjenica da su ti

isti Srbi, operisani od saučešća glede ame-ričkih žrtava, unisono i sa suzama oplaki-vali ruske žrtve teorističkih napada u Mo-skvi. Dakle, ni u smrti, žrtve nisu jednake: toliko o ovdašnjem shvatanju morala.

Nekad, pre tridesetak godina, u jednoj zemlji koja se zvala SFRJ, ni pomisliti se nije moglo da bi se neko radovao zbog tuđe tragedije; ta je navodna tamnica svih naroda i narodnosti posedovala ljudsko dostojanstvo koje nije imalo samo držav-na obeležja – govore o tome zaboravljene slike građana Beograda, Zagreba i Saraje-va koji su na svaku tuđu nesreću, u tišini, strpljivo, stajali u redovima da se upišu u knjigu žalosti.

Danas, nema knjige žalosti u koju bi se

Srbin upisao. Uživanje u zločinima, ma-sakrima, raznesenim udovima, likvida-ciji zarobljenika, premeštanju masovnih grobnica – deo je ovdašnje ratne prošlosti koja je obeležila četnolike generacije. Sve je dozvoljeno da se stvori Velika Srbija, ogrezla u genocidu, mračna i depresivna. Takvi su i oni koji danas pišu komenta-re, presrećni što Amerika ima sto invalida više i tri nove sahrane; takvi su oni koji sanjaju novi rat, pa da opet krenu nožem i bajonetom na komšije druge vere; takvi su oni kojima je mržnja pomračila um, ako je uma ikad bilo; takva je danas Srbi-ja, sebična i otupela, rastrojena i izgublje-na, zemlja koja slavi tuđu smrt i uživa nad tuđom tragedijom.

Uostalom, pročitajte:

Samo rokaj po mesu: Vaskoliko srboidno slavlje zbog napada u Bostonu

(Komentari poludelih Srba preuzeti sa „Nove Srpske Fašističke Misli“ i „Ve-černjih novosti“, neredigovano!)

• E, sad da vidimo kakve ce diktatorske mere uslediti posle ovog dogadjaja! Kakvu su diktaturu zaveli posle 11.-og septembra smo videli! Takodje je interesantno ko ce za ovo biti okrivljen, i ko ce za ovo biti bombardovan! Da li ce neka nova zemlja biti porobljena, kao onda Irak i Avganistan!? Da li ce to ovaj put biti Iran, ili mozda Severna Koreja?

• Providno kao i svaki američki šou. Verovatno će za ovaj “napad” optužiti Severnu Koreju.

• tek toliko da se zna... 9 sati pre nego sto se dogodila eksplozija “NEKO’ je na facebook postavio stranicu o Bostonskoj eksploziji, stranica je ubrzo povucena, pred start trke primeceno je neuobicajeno prisustvo Armije na ulicama??? Samo monkeys veruju u Al Kaida, septembar 2001 bio je bolje izreziran...

• Samo rokaj po mesu !

• Neko zlo se sprema, opet su udarili po svom narodu da bi opravdali neki rat... dal u koreji ili negde drugo da bi skrenuli paznju sa koreje

• Kao po obicaju CIA i MOSSAD organizuju ovakve stvari pa nabede na druge ne bi li ih bombardovali,oteli naftu i uveli cen-tralnu banku!Sad ce da nabede na Iran ili domace(belce) teroriste ne bi li im oduzeli oruzje i slobodu govora,poslednje delove slobode u diktaturi amerike!Posle 9.11. samo budala misli da su ovakve stvari delo nekih bradatih iz pecine!Cionizam ubija!Novi Svetski Poredak je odavno na snazi!

• Опет неки амерички “Inside Job”,нова намештаљка слична оној 11.септембра са куламама који су миниране,или оне фарсе о “терористичком нападу” на Пентагон и гле чуда ниједна камера то није снимила. Већ видим како иде прича:терористи из Ирана или С.Кореје...

• Као у вестернима.Животи људи нису важни. Чекамо кога ће да окриви за злочин администрација.Они већ знају ко су “индијанци”.

• Da li bih bio licimer kad bi rekao da ove koji su to uradili treba podržati i naoružati.

• Evo sve ide direktno na TV. Posle toga ce da krenu klasicne “patriotske” bljuvotine marginalaca sa ulice, koji ne znaju nista vise do dva/tri kvarta Bostona, a posle toga ce Bama da roni suze na drzavnoj TV i, naravo, naci ce nacina da identifikuju “krivca”.

• Ocigledno je da je sve namesteno, a poginuli su zaista kolaterala.

• Mislim da su Markale u pitanju i da je granata stigla sa srpskih polozaja.

• Klasika samoprovređivanje kao što je bilo 11. septembra prilikom rušenja nebodera u New Yorku. Državni terorizm izveden po nalogu katoličkih jezuita radi sluđivanje masa. Amerika je žrtva vladara sveta!



Ljevičarska posveta ThatcherDruštvo

Piše: Slavoj Žižek Ono što nam danas treba je Thatcher iz redova ljevice: Vođa koji će ponoviti Thatcheričinu gestu u suprotnom smjeru, preoblikujući čitavo

polje pretpostavki koje dijeli današnja politička elita

NNa posljednjim stranicama monumentalnog a posljednjim stranicama monumentalnog The The Second World WarSecond World War, Winston Churchill promišlja , Winston Churchill promišlja enigmu vojnog odlučivanja: nakon što specijalisti enigmu vojnog odlučivanja: nakon što specijalisti

(ekonomski i vojni analitičari, psiholozi, meteorolozi) poda-(ekonomski i vojni analitičari, psiholozi, meteorolozi) poda-stru vlastite analize, netko mora preuzeti taj veoma jedno-stru vlastite analize, netko mora preuzeti taj veoma jedno-stavan, ali i iz istog razloga težak čin prenošenja složenog stavan, ali i iz istog razloga težak čin prenošenja složenog mnoštva u jednostavno “Da’’ ili “Ne’’. Idemo u napad ili mnoštva u jednostavno “Da’’ ili “Ne’’. Idemo u napad ili ostajemo čekati… Ova gesta, koja nikada ne može biti pot-ostajemo čekati… Ova gesta, koja nikada ne može biti pot-puno utemeljena u razumu, gesta je Gospodara. Na struč-puno utemeljena u razumu, gesta je Gospodara. Na struč-njacima je predstaviti situaciju u njezinoj složenosti, a na njacima je predstaviti situaciju u njezinoj složenosti, a na Gospodaru je da je pojednostavi u točku odluke. Gospodaru je da je pojednostavi u točku odluke.

Gospodar nam je osobito potreban u situacijama duboke Gospodar nam je osobito potreban u situacijama duboke krize. Njegova funkcija je odigrati autentičnu podjelu – po-krize. Njegova funkcija je odigrati autentičnu podjelu – po-djelu između onih koji žele nastaviti gurajući unutar starih djelu između onih koji žele nastaviti gurajući unutar starih parametara i onih koji su svjesni nužne promjene. Takva parametara i onih koji su svjesni nužne promjene. Takva podjela, a ne oportunistički kompromisi, jedini je put pre-podjela, a ne oportunistički kompromisi, jedini je put pre-ma pravom jedinstvu/ujedinjenju. Uzmimo primjer koji za-ma pravom jedinstvu/ujedinjenju. Uzmimo primjer koji za-sigurno nije problematičan: Francuska 1940. godine. Čak i sigurno nije problematičan: Francuska 1940. godine. Čak i Jacques Duclos, drugi čovjek Francuske komunističke par-Jacques Duclos, drugi čovjek Francuske komunističke par-tije, priznao je u privatnom razgovoru da, ukoliko bi u tom tije, priznao je u privatnom razgovoru da, ukoliko bi u tom času u Francuskoj bili održani slobodni izbori, Maršal Petain času u Francuskoj bili održani slobodni izbori, Maršal Petain pobijedio bi sa devedeset posto glasačke potpore. Kada je pobijedio bi sa devedeset posto glasačke potpore. Kada je de Gaulle, u svom povijesnom činu, odbio prihvatiti kapitu-de Gaulle, u svom povijesnom činu, odbio prihvatiti kapitu-laciju Nijemcima i nastavio otpor, tvrdio je da samo on, ne laciju Nijemcima i nastavio otpor, tvrdio je da samo on, ne višijevski režim, govori u ime prave Francuske (u ime prave višijevski režim, govori u ime prave Francuske (u ime prave Francuske kao takve, ne samo u ime “većine Francuza’’!). Francuske kao takve, ne samo u ime “većine Francuza’’!). To što je rekao bila je prava istina, čak iako nije samo “de-To što je rekao bila je prava istina, čak iako nije samo “de-mokratski’’ bez legitimiteta, nego i u jasnoj opreci s mnije-mokratski’’ bez legitimiteta, nego i u jasnoj opreci s mnije-njem većine francuskog naroda. njem većine francuskog naroda.

Kada su laburisti govorili jezikom neoliberala…Kada su laburisti govorili jezikom neoliberala… Mar-Mar-garet Thatcher, gospođa koja nije bila za skretanja, bila garet Thatcher, gospođa koja nije bila za skretanja, bila je takva vrsta Gospodara, držeći se svoje odluke koja je u je takva vrsta Gospodara, držeći se svoje odluke koja je u početku percipirana ludom, postupno uzdižući svoje osob-početku percipirana ludom, postupno uzdižući svoje osob-no ludilo do prihvaćene norme. Kada su Thatcher upitali o no ludilo do prihvaćene norme. Kada su Thatcher upitali o njezinom najvećem uspjehu, spremno je odgovorila: “Novi njezinom najvećem uspjehu, spremno je odgovorila: “Novi laburisti’’. I bila je u pravu: njezin je trijumf to što su čak laburisti’’. I bila je u pravu: njezin je trijumf to što su čak i njezini politički neprijatelji prihvatili osnove njezine eko-i njezini politički neprijatelji prihvatili osnove njezine eko-nomske politike – istinski trijumf nije pobjeda nad neprija-nomske politike – istinski trijumf nije pobjeda nad neprija-teljem, nego kada se sam neprijatelj počne koristiti tvojim teljem, nego kada se sam neprijatelj počne koristiti tvojim jezikom, tako da tvoje ideje čine temelj čitavog polja. jezikom, tako da tvoje ideje čine temelj čitavog polja.

Što nam danas preostaje od Thatcheričine ostavštine? Ne-Što nam danas preostaje od Thatcheričine ostavštine? Ne-oliberalna hegemonija očito se raspada. Thatcher je možda oliberalna hegemonija očito se raspada. Thatcher je možda bila jedina prava tačeristica – jasno je vjerovala u vlastite bila jedina prava tačeristica – jasno je vjerovala u vlastite ideje. Današnji neoliberalizam, nasuprot tome, “samo umi-ideje. Današnji neoliberalizam, nasuprot tome, “samo umi-šlja da vjeruje u sebe i zahtijeva da čitav svijet umišlja isto’’ šlja da vjeruje u sebe i zahtijeva da čitav svijet umišlja isto’’ (da citiramo Marxa). Ukratko, danas se cinizam otvoreno (da citiramo Marxa). Ukratko, danas se cinizam otvoreno iskazuje. Prisjetimo se okrutne šale iz Lubitcheva iskazuje. Prisjetimo se okrutne šale iz Lubitcheva Biti ili Biti ili ne bitine biti: kada ga pitaju za njemačke koncentracijske logore : kada ga pitaju za njemačke koncentracijske logore u okupiranoj Poljskoj, odgovorni nacistički ofi cir (koji nosi u okupiranoj Poljskoj, odgovorni nacistički ofi cir (koji nosi nadimak “Koncentracijski logor Ehrhardt’’) žustro odgova-nadimak “Koncentracijski logor Ehrhardt’’) žustro odgova-ra: “Mi se koncentriramo, Poljaci logoruju’’.ra: “Mi se koncentriramo, Poljaci logoruju’’.

Ne vrijedi li isto za bankrot Enrona u siječnju 2002. (kao Ne vrijedi li isto za bankrot Enrona u siječnju 2002. (kao i za sve fi nancijske krahove koji su uslijedili), što možemo i za sve fi nancijske krahove koji su uslijedili), što možemo protumačiti kao ironični komentar o konceptu društva rizi-protumačiti kao ironični komentar o konceptu društva rizi-ka? Tisuće zaposlenika koji su izgubili poslove i ušteđevine ka? Tisuće zaposlenika koji su izgubili poslove i ušteđevine sasvim su sigurno bili izloženi riziku, ali bez ikakvog stvar-sasvim su sigurno bili izloženi riziku, ali bez ikakvog stvar-nog izbora taj im se rizik doimao kao puki nesretni slučaj. S nog izbora taj im se rizik doimao kao puki nesretni slučaj. S druge strane, oni koji su doista imali uvid u opasnosti kao i druge strane, oni koji su doista imali uvid u opasnosti kao i mogućnost da interveniraju u situaciju (top menadžeri), mi-mogućnost da interveniraju u situaciju (top menadžeri), mi-nimalizirali su vlastite rizike prodajući dionice i opcije prije nimalizirali su vlastite rizike prodajući dionice i opcije prije bankrota – tako da je istina da živimo u društvu riskantnih bankrota – tako da je istina da živimo u društvu riskantnih izbora, samo što neki (menadžeri Wall Streeta) biraju, dok izbora, samo što neki (menadžeri Wall Streeta) biraju, dok drugi (obični ljudi koji plaćaju hipoteke) riskiraju. drugi (obični ljudi koji plaćaju hipoteke) riskiraju.

Jedna od neobičnih posljedica fi nancijskog kraha i mjera Jedna od neobičnih posljedica fi nancijskog kraha i mjera koje su poduzete kako bi se suzbio (silni novčani iznosi za koje su poduzete kako bi se suzbio (silni novčani iznosi za pomoć bankama) bilo je oživljavanje rada Ayn Rand, što je pomoć bankama) bilo je oživljavanje rada Ayn Rand, što je najbliže što se može doći ideologiji radikalnog kapitalizma najbliže što se može doći ideologiji radikalnog kapitalizma tipa “greed is good’’ [pohlepa je dobra] – prodaja njezinog tipa “greed is good’’ [pohlepa je dobra] – prodaja njezinog magnum opusa magnum opusa Atlas ShruggedAtlas Shrugged ponovno proživljava vrto- ponovno proživljava vrto-glavi porast. Prema nekim izvještajima, postoje znakovi da glavi porast. Prema nekim izvještajima, postoje znakovi da se događaji opisani u Atlas Shrugged – štrajk samih kreativ-se događaji opisani u Atlas Shrugged – štrajk samih kreativ-nih kapitalista – već odvijaju. John Campbell, republikanski nih kapitalista – već odvijaju. John Campbell, republikanski kongresmen, rekao je: “Oni koji su uspješni počinju štraj-kongresmen, rekao je: “Oni koji su uspješni počinju štraj-kati. Vidim, u manjim omjerima, određenu vrstu prosvjeda kati. Vidim, u manjim omjerima, određenu vrstu prosvjeda od samih ljudi koji stvaraju poslove /…/ koji se povlače iz od samih ljudi koji stvaraju poslove /…/ koji se povlače iz vlastitih ambicija samo zato što vide kako će biti kažnjeni vlastitih ambicija samo zato što vide kako će biti kažnjeni zbog njih’’. Apsurdnost ove reakcije leži u tome što potpu-zbog njih’’. Apsurdnost ove reakcije leži u tome što potpu-no netočno iščitava situaciju: većina divovskih svota novaca no netočno iščitava situaciju: većina divovskih svota novaca za spašavanje upravo se dodjeljuje randskim dereguliranim za spašavanje upravo se dodjeljuje randskim dereguliranim “titanima’’ čiji su kreativni planovi propali, uzrokujući time “titanima’’ čiji su kreativni planovi propali, uzrokujući time krah. Ne radi se o tome da veliki kreativni geniji pomažu krah. Ne radi se o tome da veliki kreativni geniji pomažu


običnom lijenom puku, nego su obični poreznici ti koji po-običnom lijenom puku, nego su obični poreznici ti koji po-mažu propalim “kreativnim genijima’’.mažu propalim “kreativnim genijima’’.

Zamka nepredstavljačke samoorganizacije Zamka nepredstavljačke samoorganizacije Drugi as-Drugi as-pekt Thatcheričine ostavštine na koji se obrušavaju njezini pekt Thatcheričine ostavštine na koji se obrušavaju njezini lijevi kritičari je “autoritarni’’ oblik njezina vodstva, manjak lijevi kritičari je “autoritarni’’ oblik njezina vodstva, manjak smisla za demokratsku koordinaciju. Ovdje su, međutim, smisla za demokratsku koordinaciju. Ovdje su, međutim, stvari složenije nego što se mogu činiti. Prosvjedi koji se tre-stvari složenije nego što se mogu činiti. Prosvjedi koji se tre-nutno odvijaju po čitavoj Europi sjedinjuju se u seriji zahtje-nutno odvijaju po čitavoj Europi sjedinjuju se u seriji zahtje-va koji, u samoj svojoj spontanosti i očitosti, stvaraju neku va koji, u samoj svojoj spontanosti i očitosti, stvaraju neku vrstu “epistemološke prepreke’’ pravom sukobu s trenutač-vrstu “epistemološke prepreke’’ pravom sukobu s trenutač-nom krizom našeg političkog sustava. Ovi se mogu pročitati nom krizom našeg političkog sustava. Ovi se mogu pročitati kao popularizirana verzija deleuzeovske politike: narod zna kao popularizirana verzija deleuzeovske politike: narod zna što hoće, može to otkriti i formulirati, ali jedino kroz vlasti-što hoće, može to otkriti i formulirati, ali jedino kroz vlasti-ti kontinuiran angažman i djelovanje. Prema tome, trebamo ti kontinuiran angažman i djelovanje. Prema tome, trebamo aktivnu participativnu demokraciju, ne samo reprezenta-aktivnu participativnu demokraciju, ne samo reprezenta-tivnu demokraciju s njezinim izbornim ritualom koji svake tivnu demokraciju s njezinim izbornim ritualom koji svake četiri godine prekida glasačku pasivnost; potrebna nam je četiri godine prekida glasačku pasivnost; potrebna nam je samoorganizacija mnoštva, ne centralizirana lenjinistička samoorganizacija mnoštva, ne centralizirana lenjinistička Partija s Vođom, itd. Partija s Vođom, itd.

Mit o nepredstavljačkoj direktnoj samoorganizaciji po-Mit o nepredstavljačkoj direktnoj samoorganizaciji po-sljednja je zamka, najveća iluzija koja treba pasti, ona koje sljednja je zamka, najveća iluzija koja treba pasti, ona koje se najteže odreći. Doista postoje u svakom revolucionarnom se najteže odreći. Doista postoje u svakom revolucionarnom procesu ekstatični trenuci grupne solidarnosti, kada tisuće, procesu ekstatični trenuci grupne solidarnosti, kada tisuće, stotine tisuća, zajedno okupiraju javno mjesto, poput trga stotine tisuća, zajedno okupiraju javno mjesto, poput trga Tahrir prije dvije godine. Da, postoje trenuci snažnog ko-Tahrir prije dvije godine. Da, postoje trenuci snažnog ko-lektivnog sudjelovanja kada lokalne zajednice raspravljaju i lektivnog sudjelovanja kada lokalne zajednice raspravljaju i odlučuju, kada ljudi žive u vrsti permanentnog izvanrednog odlučuju, kada ljudi žive u vrsti permanentnog izvanrednog stanja, uzimajući stvari u vlastite ruke, bez Vođe da im po-stanja, uzimajući stvari u vlastite ruke, bez Vođe da im po-kaže put. Ali takva stanja ne traju, i “umor’’ nije ovdje puka kaže put. Ali takva stanja ne traju, i “umor’’ nije ovdje puka psihološka činjenica, nego kategorija socijalne ontologije. psihološka činjenica, nego kategorija socijalne ontologije.

Velika većina, uključujući mene, Velika većina, uključujući mene, želiželi biti pasivna i ovisi- biti pasivna i ovisi-ti o učinkovitom državnom aparatu koji će osigurati glatko ti o učinkovitom državnom aparatu koji će osigurati glatko funkcioniranje čitave društvene građevine, kako bih se mo-funkcioniranje čitave društvene građevine, kako bih se mo-gao baviti vlastitim radom u miru. Walter Lippmann napisao gao baviti vlastitim radom u miru. Walter Lippmann napisao je u je u Public Opinion Public Opinion (Javno mnijenje, 1922.) da hordom gra-(Javno mnijenje, 1922.) da hordom gra-đana treba upravljati “specijalizirana klasa čiji interesi sežu đana treba upravljati “specijalizirana klasa čiji interesi sežu izvan lokalnog” – ta elitna klasa trebala bi se ophoditi poput izvan lokalnog” – ta elitna klasa trebala bi se ophoditi poput mašinerije znanja koja premošćuje glavni nedostatak demo-mašinerije znanja koja premošćuje glavni nedostatak demo-kracije, nemogući ideal “omnikompetentnog građanina’’. kracije, nemogući ideal “omnikompetentnog građanina’’. Ovako funkcioniraju naše demokracije – uz naš pristanak: Ovako funkcioniraju naše demokracije – uz naš pristanak: nema neke zagonetke u tome što je Lippmannn tvrdio, radi nema neke zagonetke u tome što je Lippmannn tvrdio, radi se o činjenici; tajna leži u tome da, svjesni nje, igramo igru. se o činjenici; tajna leži u tome da, svjesni nje, igramo igru. Ponašamo se kao da smo slobodni i slobodno odlučujemo, Ponašamo se kao da smo slobodni i slobodno odlučujemo, pritom potiho ne samo da prihvaćamo, već zahtijevamo da pritom potiho ne samo da prihvaćamo, već zahtijevamo da nam ta nevidljiva zabrana (upisana u sam oblik naše slobo-nam ta nevidljiva zabrana (upisana u sam oblik naše slobo-de govora) govori što da činimo i mislimo. “Ljudi znaju što de govora) govori što da činimo i mislimo. “Ljudi znaju što hoće’’ – ne, ne znaju, ali ni ne žele znati. Treba im dobra hoće’’ – ne, ne znaju, ali ni ne žele znati. Treba im dobra elita, što je razlog zbog kojeg pravi političar ne samo što elita, što je razlog zbog kojeg pravi političar ne samo što zastupa narodne interese, nego kroz njega oni otkrivaju što zastupa narodne interese, nego kroz njega oni otkrivaju što “zapravo žele’’. “zapravo žele’’.

Što se tiče molekularnog samoorganizirajućeg mnoštva Što se tiče molekularnog samoorganizirajućeg mnoštva protiv hijerarhijskog poretka održavanog vezom s karizma-protiv hijerarhijskog poretka održavanog vezom s karizma-tičnim vođom, valja uočiti ironiju činjenice da je Venezuela, tičnim vođom, valja uočiti ironiju činjenice da je Venezuela,

država koju mnogi hvale zbog pokušaja da razvije modele di-država koju mnogi hvale zbog pokušaja da razvije modele di-rektne demokracije (lokalni odbori, kooperacije, radnici koji rektne demokracije (lokalni odbori, kooperacije, radnici koji vode tvornice), također država čiji je predsjednik bio Hugo vode tvornice), također država čiji je predsjednik bio Hugo Chavez, prototip snažnog karizmatičnog vođe. Kao da je na Chavez, prototip snažnog karizmatičnog vođe. Kao da je na djelu frojdovska uloga prijenosa: kako bi pojedinci “dosegli djelu frojdovska uloga prijenosa: kako bi pojedinci “dosegli s onu stranu sebe’’, probili se iz pasivnosti reprezentativne s onu stranu sebe’’, probili se iz pasivnosti reprezentativne demokracije i uključili se kao direktni politički djelatnici, demokracije i uključili se kao direktni politički djelatnici, referencija na vođu je nužna, vođu koji im omogućuje da se referencija na vođu je nužna, vođu koji im omogućuje da se izdignu iz močvare poput baruna Münchhausena, vođe koji izdignu iz močvare poput baruna Münchhausena, vođe koji bi “trebao znati’’ što žele. U tom je smislu Alain Badiou ne-bi “trebao znati’’ što žele. U tom je smislu Alain Badiou ne-davno ukazao kako horizontalno mrežno povezivanje potko-davno ukazao kako horizontalno mrežno povezivanje potko-pava klasičnog Gospodara, ali istovremeno stvara nove for-pava klasičnog Gospodara, ali istovremeno stvara nove for-me dominacije koji su mnogo jači od klasičnog Gospodara. me dominacije koji su mnogo jači od klasičnog Gospodara. Badiouova teza glasi da je subjektu potreban Gospodar kako Badiouova teza glasi da je subjektu potreban Gospodar kako bi se uzdigao iznad “ljudske životinje’’ i kako bi prakticirao bi se uzdigao iznad “ljudske životinje’’ i kako bi prakticirao odanost “Istini-Događaju’’:odanost “Istini-Događaju’’:

“Gospodar je onaj koji pomaže pojedincu da postane su-“Gospodar je onaj koji pomaže pojedincu da postane su-bjekt. Drugim riječima, ako prihvatimo da se subjekt javlja bjekt. Drugim riječima, ako prihvatimo da se subjekt javlja iz tenzije između pojedinca i univerzalnog, onda je jasno da iz tenzije između pojedinca i univerzalnog, onda je jasno da je pojedincu potrebno posredovanje, a time i autoritet, kako je pojedincu potrebno posredovanje, a time i autoritet, kako bi napredovao na svom putu. Treba obnoviti poziciju gos-bi napredovao na svom putu. Treba obnoviti poziciju gos-podara – nije istina da se može bez njega, čak i posebice u podara – nije istina da se može bez njega, čak i posebice u perspektivi emancipacije’’.perspektivi emancipacije’’.

Badiou ne zazire od suprotstavljanja nužnosti uloge Gos-Badiou ne zazire od suprotstavljanja nužnosti uloge Gos-podara našem “demokratskom’’ osjećaju: “Ova ključna ulo-podara našem “demokratskom’’ osjećaju: “Ova ključna ulo-ga vođa nije sukladna s prevladavajućim ‘demokratskim’ ga vođa nije sukladna s prevladavajućim ‘demokratskim’ okruženjem, zbog čega sudjelujem u ogorčenoj borbi protiv okruženjem, zbog čega sudjelujem u ogorčenoj borbi protiv ovog okruženja (na kraju krajeva, treba krenuti od ideologi-ovog okruženja (na kraju krajeva, treba krenuti od ideologi-je)’’.je)’’.

Zazivanje Gospodara Zazivanje Gospodara Trebali bismo neustrašivo slijedi-Trebali bismo neustrašivo slijedi-ti njegov savjet: kako bi se efi kasno probudilo pojedince iz ti njegov savjet: kako bi se efi kasno probudilo pojedince iz dogmatskog “demokratskog sna’’, iz njihove slijepe ovisno-dogmatskog “demokratskog sna’’, iz njihove slijepe ovisno-sti o institucionaliziranim oblicima reprezentativne demo-sti o institucionaliziranim oblicima reprezentativne demo-kracije, pozivanje na samoorganizaciju nije dovoljno: nužna kracije, pozivanje na samoorganizaciju nije dovoljno: nužna je nova fi gura Gospodara. Prisjetimo se poznatih redaka iz À je nova fi gura Gospodara. Prisjetimo se poznatih redaka iz À une raison (“Jednom razumu”) Arthura Rimbauda:une raison (“Jednom razumu”) Arthura Rimbauda:

“Jedan udarac tvoga prsta po bubnju oslobađa sve zvuko-“Jedan udarac tvoga prsta po bubnju oslobađa sve zvuko-ve i započinje novom harmonijom.ve i započinje novom harmonijom.

Korak od tebe, novi se ljudi dižu i zakoračuju.Korak od tebe, novi se ljudi dižu i zakoračuju.

Okreneš glavu: nova ljubav! Vratiš glavu: – nova ljubav!”Okreneš glavu: nova ljubav! Vratiš glavu: – nova ljubav!”11

Ne postoji ništa inherentno “fašističko’’ u ovim redcima Ne postoji ništa inherentno “fašističko’’ u ovim redcima – najviši paradoks političke dinamike jest taj da je Gospodar – najviši paradoks političke dinamike jest taj da je Gospodar potreban da izvuče pojedince iz kaljuže inercije i motivira potreban da izvuče pojedince iz kaljuže inercije i motivira ih prema samotranscendirajućoj emancipatorskoj borbi za ih prema samotranscendirajućoj emancipatorskoj borbi za slobodu. slobodu.

Ono što nam je potrebno danas, u ovoj situaciji, je That-Ono što nam je potrebno danas, u ovoj situaciji, je That-cher iz redova ljevice: vođa koji bi ponovio Thatcheričine cher iz redova ljevice: vođa koji bi ponovio Thatcheričine geste u suprotnom smjeru, transformirajući čitavo polje geste u suprotnom smjeru, transformirajući čitavo polje pretpostavki koje dijele današnje političke elite svih glavnih pretpostavki koje dijele današnje političke elite svih glavnih usmjerenja. usmjerenja. 1 Rimbaud: Djelo 2, GZH, Zagreb 1982



Didaskalije rata iz mog sjećanjaPiše: Azra Šehović

ŠŠta kao profesor savjetujete svojim studentima?“, upita ta kao profesor savjetujete svojim studentima?“, upita novinar u intervjuu povodom 60 rođendana, spisatelj-novinar u intervjuu povodom 60 rođendana, spisatelj-sku gromadu ovog vremena, mog bivšeg profesora, sku gromadu ovog vremena, mog bivšeg profesora,

Dževada Karahasana, a njegov odgovor bi:Dževada Karahasana, a njegov odgovor bi:

„Prvo što im uvijek savjetujem je da se ne slažu sa mnom. Da „Prvo što im uvijek savjetujem je da se ne slažu sa mnom. Da sve što čuju od mene prime sa skepsom i isprovjeravaju koliko sve što čuju od mene prime sa skepsom i isprovjeravaju koliko god mogu. I ako se na kraju slože sa mnom, sjajno. Ako ne, opet god mogu. I ako se na kraju slože sa mnom, sjajno. Ako ne, opet sjajno. Jer vi ste dobar profesor ako ste dobar sagovornik, ako sjajno. Jer vi ste dobar profesor ako ste dobar sagovornik, ako ste svom studentu pomogli da on prepozna, izgradi i dobro arti-ste svom studentu pomogli da on prepozna, izgradi i dobro arti-kulira svoje mišljenje. Ako ga preuzme od vas, vi ste dobili mo-kulira svoje mišljenje. Ako ga preuzme od vas, vi ste dobili mo-gućeg sljedbenika. Pristojnim ljudima sljedbenici ne trebaju već gućeg sljedbenika. Pristojnim ljudima sljedbenici ne trebaju već sagovornici. A razgovor služi upravo tome. Drugo što im uvijek sagovornici. A razgovor služi upravo tome. Drugo što im uvijek savjetujem je da se čuvaju brzih uspjeha, jer kultura je čuvanje savjetujem je da se čuvaju brzih uspjeha, jer kultura je čuvanje vremena. Treće je da prije nego nešto napišu i objave, pokušaju vremena. Treće je da prije nego nešto napišu i objave, pokušaju se pitati kako će o tome misliti za 20-30 godina, je li to zaista se pitati kako će o tome misliti za 20-30 godina, je li to zaista važno.“važno.“

Eh sad, moj profesore, prošlo je dvadeset i kusur godina kako Eh sad, moj profesore, prošlo je dvadeset i kusur godina kako traje drama zvana BiH koju danas niko ne želi potpisati, a svi smo traje drama zvana BiH koju danas niko ne želi potpisati, a svi smo glumci, akteri, statisti. Ima nas oko, jer još nas nisu ni prebrojali, glumci, akteri, statisti. Ima nas oko, jer još nas nisu ni prebrojali, 5 miliona živih, a podaci bilježe da je nastradalih u samoj ratnoj 5 miliona živih, a podaci bilježe da je nastradalih u samoj ratnoj drami BiH oko 105.000, nažalost prevarenih statista od kojih su drami BiH oko 105.000, nažalost prevarenih statista od kojih su mnogi zaslužili da se zovu herojima, ali ono za što su dali svo-mnogi zaslužili da se zovu herojima, ali ono za što su dali svo-je živote danas ne postoji! Glavni likovi su ostali među živima, je živote danas ne postoji! Glavni likovi su ostali među živima, istina u HAGU ali i među nama, poneki umrli prirodnom smrću, istina u HAGU ali i među nama, poneki umrli prirodnom smrću, a neki nerazriješenim slučajem. Najtragičnije od svega je što se a neki nerazriješenim slučajem. Najtragičnije od svega je što se toj nepotpisanoj drami ne nazire kraj. Traje! U glavama statista, toj nepotpisanoj drami ne nazire kraj. Traje! U glavama statista, poslušnika, licemjera, nacionalista, fašista! Traje i u glavama poslušnika, licemjera, nacionalista, fašista! Traje i u glavama onih koji sve pobrojano nisu, a jesu! Da ne bi bila među onima onih koji sve pobrojano nisu, a jesu! Da ne bi bila među onima koji nisu a jesu, ispisaću ono što zabilježih kroz sve ove godine koji nisu a jesu, ispisaću ono što zabilježih kroz sve ove godine i znam, vjerujem, da je to zaista važno i da o tome mislim isto i i znam, vjerujem, da je to zaista važno i da o tome mislim isto i prije dvadeset godina i danas, s tom razlikom što tih predratnih i prije dvadeset godina i danas, s tom razlikom što tih predratnih i ratnih godina nisam znala koliko su didaskalije važne u potpu-ratnih godina nisam znala koliko su didaskalije važne u potpu-nom razumijevanju, doživljaju drame! Istine i pouke koju ona nom razumijevanju, doživljaju drame! Istine i pouke koju ona sobom nosi!sobom nosi!

Profesore, danas više nego ikad mislim da je ovo što pišem Profesore, danas više nego ikad mislim da je ovo što pišem zbilja važno i da se neću kasnije kajati zašto sam to napisala. Važ-zbilja važno i da se neću kasnije kajati zašto sam to napisala. Važ-no je zbog svih onih koji nisu, a jesu nacionalisti! Nekako smo no je zbog svih onih koji nisu, a jesu nacionalisti! Nekako smo kao pasivni pušači, ne pušimo, ali nas uništavaju pušači, a mi ni-kao pasivni pušači, ne pušimo, ali nas uništavaju pušači, a mi ni-kako da se oslobodimo te sulude šutnje, nikako da progovorimo, kako da se oslobodimo te sulude šutnje, nikako da progovorimo, a vrijeme izmiče u besparici, nepravdi, bijedi… Pušimo, a dima a vrijeme izmiče u besparici, nepravdi, bijedi… Pušimo, a dima nema! Nacionalisti, rekla bih više retorički nacionalisti koji su to nema! Nacionalisti, rekla bih više retorički nacionalisti koji su to što jesu iz koristoljublja, ne plaše se „šuge“ koja bez kucanja ulazi što jesu iz koristoljublja, ne plaše se „šuge“ koja bez kucanja ulazi među nas. Kažu da je to bolest siromaštva, obolijevaju ljudi sa među nas. Kažu da je to bolest siromaštva, obolijevaju ljudi sa oslabljenim imunitetom, a imunitet „ulazi na usta“, mi sve glad-oslabljenim imunitetom, a imunitet „ulazi na usta“, mi sve glad-niji i gladniji, guši nas, a našoj djeci ostavlja gore sutra! Tragedija niji i gladniji, guši nas, a našoj djeci ostavlja gore sutra! Tragedija obrane nacionalnjih interesa odavno je promijenila žanr i postala obrane nacionalnjih interesa odavno je promijenila žanr i postala komedija! To kome nije jasno, nek se nosi u tri lijepe… Započe-komedija! To kome nije jasno, nek se nosi u tri lijepe… Započe-ću evo ja, a želim vjerovati da će i drugi koji misle kao ja smoći ću evo ja, a želim vjerovati da će i drugi koji misle kao ja smoći snage i hrabrosti i ispisati svoje ratne didaskalije da nam više ne snage i hrabrosti i ispisati svoje ratne didaskalije da nam više ne zvone ublehe!zvone ublehe!

Adolescent sam, rasapojasana mladost frca iz mladog tijela, Adolescent sam, rasapojasana mladost frca iz mladog tijela, godina u kojoj je idol naših generacija, Dirlija, Dražen Ričl Zijo godina u kojoj je idol naših generacija, Dirlija, Dražen Ričl Zijo nastradao u saobraćaju. Tu noć kad su objavili da je preminuo sve nastradao u saobraćaju. Tu noć kad su objavili da je preminuo sve smo plakale. I nebo je plakalo! Tu noć kad sam osjećala da ga smo plakale. I nebo je plakalo! Tu noć kad sam osjećala da ga nikad neću preboljeti, dolaze po mene moji prijatelji, kažu: „Pođi nikad neću preboljeti, dolaze po mene moji prijatelji, kažu: „Pođi sa nama, Željo je mrtav pijan, belaji u kafi ću, plače i samo tebe sa nama, Željo je mrtav pijan, belaji u kafi ću, plače i samo tebe traži! Samo s tobom želi razgovarati. I samo ga ti možeš smiriti!“ traži! Samo s tobom želi razgovarati. I samo ga ti možeš smiriti!“ Pođoh, sjedoh do mog prijatelja Želje, on ne vidi od suza, alko-Pođoh, sjedoh do mog prijatelja Želje, on ne vidi od suza, alko-hola…“pijana guzica“, tad neko reče i ja povjerovah, a moj Željo hola…“pijana guzica“, tad neko reče i ja povjerovah, a moj Željo meni kaže: „Azro moja, znaš li gdje sam danas bio? Znaš li Azro meni kaže: „Azro moja, znaš li gdje sam danas bio? Znaš li Azro da ću stajati sa jedne strane mosta na rijeci Bosni, a ti s druge, i da da ću stajati sa jedne strane mosta na rijeci Bosni, a ti s druge, i da ću morati pucati u tebe ili će pucati u mene!…kako ću Azro kad ću morati pucati u tebe ili će pucati u mene!…kako ću Azro kad te volim više od sebe?!“ Okrećem se, tražim odgovor u pijanom te volim više od sebe?!“ Okrećem se, tražim odgovor u pijanom kafi ću, svi urlaju, đuskaju i loču, mladi smo…Niko nema odgo-kafi ću, svi urlaju, đuskaju i loču, mladi smo…Niko nema odgo-vora, kažu samo: „Pusti pijanu budalu“!vora, kažu samo: „Pusti pijanu budalu“!

Nije prošlo dugo vremena, čekamo Novu godinu 1992. u lo-Nije prošlo dugo vremena, čekamo Novu godinu 1992. u lo-kalnom kafi ću, dočekasmo je, moja prijateljica Snježa ima ulaz u kalnom kafi ću, dočekasmo je, moja prijateljica Snježa ima ulaz u kuću u 1h, a mi svi do horoza! Njen dečko Srđan me moli da ide-kuću u 1h, a mi svi do horoza! Njen dečko Srđan me moli da ide-mo zajedno do njezina oca jer će joj produžiti izlazak samo ako mo zajedno do njezina oca jer će joj produžiti izlazak samo ako je sa mnom, ja sam joj ko biva i izlaznica i ulaznica, jer čika V. je sa mnom, ja sam joj ko biva i izlaznica i ulaznica, jer čika V. je strog, a mene voli! Tako i bi. Krenusmo, jedini put do njezine je strog, a mene voli! Tako i bi. Krenusmo, jedini put do njezine kuće vodi preko mog i Željinog mosta, pored kasarne ili vojarne, kuće vodi preko mog i Željinog mosta, pored kasarne ili vojarne, ili vojnog garnizona kako smo ga tada zvali. Stigosmo taman na ili vojnog garnizona kako smo ga tada zvali. Stigosmo taman na zastoj! Gluho doba noći, vojni policajac nas zaustavi, a kolona zastoj! Gluho doba noći, vojni policajac nas zaustavi, a kolona kamiona pod teretom izađe iz iste. Ostasmo čekati da odu svi sko-kamiona pod teretom izađe iz iste. Ostasmo čekati da odu svi sko-ro cijelih sat vremena. „Šta je ovo?- upitah opet naivno, čuj Nova ro cijelih sat vremena. „Šta je ovo?- upitah opet naivno, čuj Nova godina, dernek svuda, a ovi rade punom parom. Srđan odgova-godina, dernek svuda, a ovi rade punom parom. Srđan odgova-ra: „Garant neka vojna vježba!“… Stjenovita kosa iznad Bosne ra: „Garant neka vojna vježba!“… Stjenovita kosa iznad Bosne jezivo zuri u nas, a mi u nju, dok čekamo… Ne znadosmo da jezivo zuri u nas, a mi u nju, dok čekamo… Ne znadosmo da su rovovi iskopani, da artiljerija ukopana čeka…Da bunkeri nisu su rovovi iskopani, da artiljerija ukopana čeka…Da bunkeri nisu prazni! Možda smo i znali, ali nismo vjerovali! Samo se šuškalo!prazni! Možda smo i znali, ali nismo vjerovali! Samo se šuškalo!

Ti prvi mjeseci Nove, 1992 . sumanuto prolaze. Novih liko-Ti prvi mjeseci Nove, 1992 . sumanuto prolaze. Novih liko-va pun grad! Sa svakog ćoška trešte ilahije i kaside sa kasetaša! va pun grad! Sa svakog ćoška trešte ilahije i kaside sa kasetaša! Ludilo se polahko uvlači u lobanje. Džamije, još prije tri mjeseca Ludilo se polahko uvlači u lobanje. Džamije, još prije tri mjeseca brojale po četiri-pet džematlija, sad već popunjene, krcate. Kafi ći brojale po četiri-pet džematlija, sad već popunjene, krcate. Kafi ći više nisu naši! Polahko gubiš jednog po jednog znanca iz grada. više nisu naši! Polahko gubiš jednog po jednog znanca iz grada. Samo nestaju. Ponegdje se i rafala, ali… jača je nevjera od bilo Samo nestaju. Ponegdje se i rafala, ali… jača je nevjera od bilo čega drugo! Sad već znamo da je desna obala Bosne „njihova“, čega drugo! Sad već znamo da je desna obala Bosne „njihova“, a lijeva „naša“. Danju most prelaze radnici sa zebnjom i jedni, a lijeva „naša“. Danju most prelaze radnici sa zebnjom i jedni, i drugi, i treći, i peti. Od sumraka do zore samo vampiri! Opet i drugi, i treći, i peti. Od sumraka do zore samo vampiri! Opet se šuška da noću muški idu na straže! Čuj straže! Jedna puška, se šuška da noću muški idu na straže! Čuj straže! Jedna puška, jedan pištolj, tako kažu „naši“ sa lijeve strane, „njihovi“ sa desne, jedan pištolj, tako kažu „naši“ sa lijeve strane, „njihovi“ sa desne, naoružani do zuba! Polahko nam uvode i noćne restrikcije struje! naoružani do zuba! Polahko nam uvode i noćne restrikcije struje! Zebnja u starima, zabrinutost na licima, mladi ne vjeruju još, oti-Zebnja u starima, zabrinutost na licima, mladi ne vjeruju još, oti-maju svoje bratstvo i jedinstvo na svaku njihovu obrvu izdignutu. maju svoje bratstvo i jedinstvo na svaku njihovu obrvu izdignutu. YUTEL-u vjerujemo, Goran Milić vapi za razboritosti, i svi ga YUTEL-u vjerujemo, Goran Milić vapi za razboritosti, i svi ga čekamo ko „kruh naš svagdanji“. Počinju povremene noćne de-čekamo ko „kruh naš svagdanji“. Počinju povremene noćne de-tonacije! Jedna, rijetko dvije, ali te strese! Ja već naviknuta na tonacije! Jedna, rijetko dvije, ali te strese! Ja već naviknuta na detonacije još od Vukovara se i navikla, pa me ni ne bude.detonacije još od Vukovara se i navikla, pa me ni ne bude.

Ono razuma sa obje strane Bosne, i desne i lijeve, se uz Go-Ono razuma sa obje strane Bosne, i desne i lijeve, se uz Go-rana Milića ohrabrilo, organiziramo Mirovne proteste, dogovore, rana Milića ohrabrilo, organiziramo Mirovne proteste, dogovore,

Mozaik


i sad se sjećam svih lica koja su tada učestvovala u organiziranju i sad se sjećam svih lica koja su tada učestvovala u organiziranju istih. Jedno od tih lica je godinama već u Visokom sudskom i istih. Jedno od tih lica je godinama već u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, i nikad ga ne sretnem u Sarajevu, a da mi tužilačkom vijeću BiH, i nikad ga ne sretnem u Sarajevu, a da mi ne iskoči ta scena kad on sa sklepane ulične bine moli u mega-ne iskoči ta scena kad on sa sklepane ulične bine moli u mega-fon za razboritost i zajedništvo, obećava da sa desne obale niko fon za razboritost i zajedništvo, obećava da sa desne obale niko od „njegovih“ neće ni metak ispaliti, ali da i „naši“ obećaju isto! od „njegovih“ neće ni metak ispaliti, ali da i „naši“ obećaju isto! Čuj „naši“, ko da „naši“ imaju iz čega pucati! Pa svi znamo da Čuj „naši“, ko da „naši“ imaju iz čega pucati! Pa svi znamo da „njegovi“ pripucavaju… Niko se ne pita ko su ti novi građani „njegovi“ pripucavaju… Niko se ne pita ko su ti novi građani koje srećemo na ulicama grada, u kafi ćima. Mi smo mala čaršija, koje srećemo na ulicama grada, u kafi ćima. Mi smo mala čaršija, svi se znamo između sebe, makar „iz viđenja“, a novih likova se svi se znamo između sebe, makar „iz viđenja“, a novih likova se razmililo po gradu…Ko termiti su!razmililo po gradu…Ko termiti su!

11.04.’92 cijeli grad sluša radio prijenos i Murata Šabanovića 11.04.’92 cijeli grad sluša radio prijenos i Murata Šabanovića na brani u Višegradu – “Ako priđe vojnik, brana će poletjeti. Ako na brani u Višegradu – “Ako priđe vojnik, brana će poletjeti. Ako poleti brana… Ja nisam za džihad, iako sam Musliman…”, poleti brana… Ja nisam za džihad, iako sam Musliman…”, – – na-na-vijamo svi za Murata! „Diži je Murate!!!“… Ne diže je Murat u vijamo svi za Murata! „Diži je Murate!!!“… Ne diže je Murat u „zrak“, ne dade mu predsjednik! Danas Murat živi u Sarajevu, „zrak“, ne dade mu predsjednik! Danas Murat živi u Sarajevu, legenda o njemu i brani još zvoni u ušima mnogih, ali se malo legenda o njemu i brani još zvoni u ušima mnogih, ali se malo ko pita zašto je predsjednik zaustavio Murata! Moj grad polahko ko pita zašto je predsjednik zaustavio Murata! Moj grad polahko odumire, ulice su puste, dani ko u sunovrat nestaju… TO-terito-odumire, ulice su puste, dani ko u sunovrat nestaju… TO-terito-rijalna odbrana, stacionirana u osnovnoj školi organizira noćne rijalna odbrana, stacionirana u osnovnoj školi organizira noćne straže, rezervni ofi ciri ko biva obuku vrše, mladi, nadobudni dje-straže, rezervni ofi ciri ko biva obuku vrše, mladi, nadobudni dje-čarci bezglavo se otimaju za članstvo na straži uz tandžaru M48 čarci bezglavo se otimaju za članstvo na straži uz tandžaru M48 koja nije opalila brat-bratu 20 godina… Početak maja je već, koja nije opalila brat-bratu 20 godina… Početak maja je već, sprema se „proboj do Sarajeva“ , TO i novoformirana PL… Idu sprema se „proboj do Sarajeva“ , TO i novoformirana PL… Idu djeca sa tandžarama u proboj do Sarajeva?! Na uličnom trotoaru djeca sa tandžarama u proboj do Sarajeva?! Na uličnom trotoaru sjedi general JNA, tek istupio, posmatra ih! Zna čovjek, a oni sjedi general JNA, tek istupio, posmatra ih! Zna čovjek, a oni nadobudni fi lmski ratnici, zazivaju ga da ide sa njima, on mirno nadobudni fi lmski ratnici, zazivaju ga da ide sa njima, on mirno odgovara:“ Ovo nije moj rat!“ Kasnije će itekako biti njegov, al odgovara:“ Ovo nije moj rat!“ Kasnije će itekako biti njegov, al o tom po tom!o tom po tom!

Tu noć, iz tog proboja ka Sarajevu, neki se nisu vratili…Sva-Tu noć, iz tog proboja ka Sarajevu, neki se nisu vratili…Sva-šta se govorkalo. U strahu su velike oči i uši! Izdali ih petokolo-šta se govorkalo. U strahu su velike oči i uši! Izdali ih petokolo-naši, akcija bila provaljena, upali u zamku… Neki kažu, mogli su naši, akcija bila provaljena, upali u zamku… Neki kažu, mogli su nas pobiti ko zečeve, nisu htjeli…Pucali su okolo nogu, u zrak… nas pobiti ko zečeve, nisu htjeli…Pucali su okolo nogu, u zrak… Dječarci koji su mislili da je ratovanje kao na fi lmu i da su ćorci Dječarci koji su mislili da je ratovanje kao na fi lmu i da su ćorci u puškama, preko noći su ostarjeli. Onaj ko ih je poslao tu noć u puškama, preko noći su ostarjeli. Onaj ko ih je poslao tu noć kroz šumu do Sarajeva neka nosi na duši one koji se nisu vratili!kroz šumu do Sarajeva neka nosi na duši one koji se nisu vratili!

Tako je počeo rat u mome gradu!Tako je počeo rat u mome gradu!

Već je formirana Vojna policija. Odlaze i vraćaju se. Sva de-Već je formirana Vojna policija. Odlaze i vraćaju se. Sva de-šavanja se odvijaju u mahali. Niko iz svoje mahale ne ide dalje. šavanja se odvijaju u mahali. Niko iz svoje mahale ne ide dalje. Znamo samo onoliko koliko nam oni kažu! I to što nam oni kažu Znamo samo onoliko koliko nam oni kažu! I to što nam oni kažu je zakon! Priupitam ih za moje prijatelje s „druge“ strane. Uvi-je zakon! Priupitam ih za moje prijatelje s „druge“ strane. Uvi-jek isti odgovor, nema ih, samo starci su ostali. Pucnjava se čuje jek isti odgovor, nema ih, samo starci su ostali. Pucnjava se čuje gotovo svaki dan. Pucaju po nama sa desne obale, granatiraju gotovo svaki dan. Pucaju po nama sa desne obale, granatiraju „njihovi“ grad, ruševine već krase puste ulice. I „naši“ uzvraćaju. „njihovi“ grad, ruševine već krase puste ulice. I „naši“ uzvraćaju. Idu u čišćenja i vraćaju se iz „čišćenja“, a to mu ga je značilo Idu u čišćenja i vraćaju se iz „čišćenja“, a to mu ga je značilo građenje sigurne odstupnice, zaleđa. Vraćaju se sa jednog takvog građenje sigurne odstupnice, zaleđa. Vraćaju se sa jednog takvog „čišćenja“ periferije u kojoj živi moj pravo blizak prijatelj Žika! „čišćenja“ periferije u kojoj živi moj pravo blizak prijatelj Žika! Žika svirao gitaru, volio žene, uživao u životu, čuvao mene od Žika svirao gitaru, volio žene, uživao u životu, čuvao mene od „muških svinja“, krupan, naočit…duhovit uvijek i moje rame za „muških svinja“, krupan, naočit…duhovit uvijek i moje rame za plakanje kad doživim „ljubavni“ lom…Kažu ubijen! Niko ne zna plakanje kad doživim „ljubavni“ lom…Kažu ubijen! Niko ne zna ko ga je ubio, ali znaju da je on izišao iz kuće sa mitraljezom i ko ga je ubio, ali znaju da je on izišao iz kuće sa mitraljezom i prvi zarafalao! Ne vjerujem. Plačem. Pa opet vjerujem, al u meni prvi zarafalao! Ne vjerujem. Plačem. Pa opet vjerujem, al u meni se ne mire moja osjećanja da je Žika imao mitraljez, a još prije se ne mire moja osjećanja da je Žika imao mitraljez, a još prije samo nekoliko mjeseci smo zaglavili na derneku i nalupao je ne-samo nekoliko mjeseci smo zaglavili na derneku i nalupao je ne-

kog tipa jer mi je dobacio neku vulgarnost! Vodim monologe sa kog tipa jer mi je dobacio neku vulgarnost! Vodim monologe sa mojim Žikom! Kako si mi mogao to uraditi, kako me nisi upozo-mojim Žikom! Kako si mi mogao to uraditi, kako me nisi upozo-rio…i sve tako…sa svakom novom „informacijom“ i cijeli rat!rio…i sve tako…sa svakom novom „informacijom“ i cijeli rat!

Čovjek na sve navikne, pa tako i na smrtovnice po gradu, ru-Čovjek na sve navikne, pa tako i na smrtovnice po gradu, ru-ševine, skloništa smrdljiva, hranu staru pedesetak godina, cigare ševine, skloništa smrdljiva, hranu staru pedesetak godina, cigare na komad… Otima se, živi dan za dan, svaki isti, samo sutrašnji na komad… Otima se, živi dan za dan, svaki isti, samo sutrašnji neko doživi, neko ne…Masakri! Sarajevo, Tuzla! Srebrenica!neko doživi, neko ne…Masakri! Sarajevo, Tuzla! Srebrenica!

Potpisaše Dejton! Zaustaviše rat kao da ga nikad nije ni bilo! Potpisaše Dejton! Zaustaviše rat kao da ga nikad nije ni bilo! Porušeno polahko obnoviše, izgradiše nanovo…Humke se slego-Porušeno polahko obnoviše, izgradiše nanovo…Humke se slego-še! Nada nadjača strah! Sve nekako oživje do prvih poslijeratnih še! Nada nadjača strah! Sve nekako oživje do prvih poslijeratnih demokratskih izbora koje dočekasmo k’o Bajram…demokratskih izbora koje dočekasmo k’o Bajram…

Godina 2010. Ponedjeljak je i imamo goste svakog ponedjelj-Godina 2010. Ponedjeljak je i imamo goste svakog ponedjelj-ka. Čekamo politički linč u kultnoj političkoj emisiji 60 minuta ka. Čekamo politički linč u kultnoj političkoj emisiji 60 minuta koji u dahu preslušamo, pregledamo, isekiramo se, ispsujemo… koji u dahu preslušamo, pregledamo, isekiramo se, ispsujemo… Taj ponedjeljak Bakir intervjuira zatvorenika, kriminalca u ze-Taj ponedjeljak Bakir intervjuira zatvorenika, kriminalca u ze-ničkom zatvoru koji bez dlake na jeziku u kameru priča svoje ničkom zatvoru koji bez dlake na jeziku u kameru priča svoje ratne didaskalije… slušam i gnušam se i njega i njegovih nalogo-ratne didaskalije… slušam i gnušam se i njega i njegovih nalogo-davaca! Ubijao je za novac. Nasumice! Od pravoslavne do pra-davaca! Ubijao je za novac. Nasumice! Od pravoslavne do pra-voslavne kuće, po selima! Izazivao strah i paniku! Opet moj um voslavne kuće, po selima! Izazivao strah i paniku! Opet moj um ne može da prihvati, da vjeruje…Nekako mi zaprljaše i Bakir i ne može da prihvati, da vjeruje…Nekako mi zaprljaše i Bakir i on sve što sam ponijela o tom vremenu u sjećanju… I u jednom on sve što sam ponijela o tom vremenu u sjećanju… I u jednom momentu Bakir ga pita je li mu žao svih tih ljudi ubijenih, kaje li momentu Bakir ga pita je li mu žao svih tih ljudi ubijenih, kaje li se za taj period svog života, i ja bijesna na Bakira, čuj kriminalac se za taj period svog života, i ja bijesna na Bakira, čuj kriminalac profi lirani bez savjesti i straha da se kaje, hoću da kanal preba-profi lirani bez savjesti i straha da se kaje, hoću da kanal preba-cim jer ne mogu više podnijeti samo ga čujem kako govori: „Ne, cim jer ne mogu više podnijeti samo ga čujem kako govori: „Ne, kajem se samo što sam u „tom i tom selu“ ubio golorukog dečka kajem se samo što sam u „tom i tom selu“ ubio golorukog dečka koji je bio hljeb, raja prava, ali je bio Srbin, jebi ga, zvao se Žika koji je bio hljeb, raja prava, ali je bio Srbin, jebi ga, zvao se Žika i baš je bio ljudina. Eto, njega mi žao i zbog njega se kajem!“… i baš je bio ljudina. Eto, njega mi žao i zbog njega se kajem!“… Gledam u šoku! Misli jure, centrifugiraju, lome me moji ratni Gledam u šoku! Misli jure, centrifugiraju, lome me moji ratni monolozi sa Žikom…monolozi sa Žikom…

Pogledam u čovjeka pored mene. On šuti. Nije ni on znao. Pogledam u čovjeka pored mene. On šuti. Nije ni on znao. Sve ih pređem pogledom, svi samo zure u mene. Ide navala suza, Sve ih pređem pogledom, svi samo zure u mene. Ide navala suza, grcaja, huje, razočarenja, izdaje. Po mom smirivanju ide disku-grcaja, huje, razočarenja, izdaje. Po mom smirivanju ide disku-sija, razgovaramo o tom periodu. Kažu: „Sjećaš li se onog pilota sija, razgovaramo o tom periodu. Kažu: „Sjećaš li se onog pilota što je na početku rata dolazio u kafi ć ( u mojoj mahali) uvijek sa što je na početku rata dolazio u kafi ć ( u mojoj mahali) uvijek sa dvije djevojke, onaj iz Foče?“ Sjećam se, kako ne, ali ne po nje-dvije djevojke, onaj iz Foče?“ Sjećam se, kako ne, ali ne po nje-mu nego baš po djevojkama koje su uvijek bile uz njega ko dvije mu nego baš po djevojkama koje su uvijek bile uz njega ko dvije sjene, – „ pa on se onda, kad si ti plela po mitinzima mira, penjao sjene, – „ pa on se onda, kad si ti plela po mitinzima mira, penjao na tenk koji je bio sakriven u brdu noću, ispaljivao bi po koje đule na tenk koji je bio sakriven u brdu noću, ispaljivao bi po koje đule na desnu stranu, i silazio sa brda. Sve sam! Letjelicom izviđao na desnu stranu, i silazio sa brda. Sve sam! Letjelicom izviđao „njihove“ položaje,…izazivao, ili dokazivao da i mi „konja za „njihove“ položaje,…izazivao, ili dokazivao da i mi „konja za trku imamo“… danas je taj isti lik negdje u Americi, ostavio je trku imamo“… danas je taj isti lik negdje u Americi, ostavio je suprugu i usvojeno dijete i otišao sam…Eto , takvi su ti domolju-suprugu i usvojeno dijete i otišao sam…Eto , takvi su ti domolju-bi s početka rata!bi s početka rata!

Bilo mi je previše za jednu večer, a onda je samo isplivala iz Bilo mi je previše za jednu večer, a onda je samo isplivala iz memorije još jedna antologijska mog komšije kad negdje pred memorije još jedna antologijska mog komšije kad negdje pred kraj rata kaže: „ Svi ćemo mi odgovarati za ovaj rat“, – „kako ba kraj rata kaže: „ Svi ćemo mi odgovarati za ovaj rat“, – „kako ba Ćelo, mi se branimo i ti kažeš da ćemo odgovarati?!- ja odmah Ćelo, mi se branimo i ti kažeš da ćemo odgovarati?!- ja odmah spremna za raspravu, a on samo završi, više za sebe nego za mene spremna za raspravu, a on samo završi, više za sebe nego za mene – „Zapamti šta sam ti rek’o! Ko me poslije rata pozove u prirodu – „Zapamti šta sam ti rek’o! Ko me poslije rata pozove u prirodu da roštiljam, glavu ću mu otkinuti! U garaži ću da roštiljam dok da roštiljam, glavu ću mu otkinuti! U garaži ću da roštiljam dok sam živ!“sam živ!“

Tako je završila iluzija o ratu iz „moje“ etnije!Tako je završila iluzija o ratu iz „moje“ etnije!

Mozaik


Bosna i Hercegovina se opredijelila da učini sve da se po-trebne i zacrtane reforme u BiH provedu u optimalnim ro-kovima kako bi se što prije ispunili uslovi za punopravno

članstvo u Evropskoj uniji.

Nažalost, ne možemo se pohvaliti velikim napretkom. Izvještaji, od 2009. godine do danas, bilježe velike probleme u usklađivanju stavova i zakona. A vrijeme ističe. Građani, na žalost, najviše gube.

“Evropska unija ne može sama uvesti BiH u svoju zajednicu”, poručio je Piter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH.

Govoreći o ekonomiji, Piter Sorensen je rekao da je EU u posljed-njih deset godina uložila 19 miliona eura kako bi pripremila BiH za izvoz roba u Uniju. BiH ih je potrošila, uradila nije gotobo ništa. Neko bi morao snositi posljedice.

Šta EU nudi BiH: usklađenost razvoja sa razvojem EU, jasnu vi-ziju razvoja i održivost, veću konzistentnost i izvjesnost, pravičnost i transparentnost, optimalnu upotrebu raspoloživih resursa, smanjenje političkih uplitanja, te održivi razvoj BiH i veći životni standard nje-nih građana.

Zahtjevi EU politika prema BiH u sektoru poljoprivrede i rural-nog razvoja odnose se na koherentnu državnu strategiju ruralnog razvoja, sveobuhvatan program ruralnog razvoja koji bi bio rezul-tat državne strategije istog, prepoznavanje onih područja ekonomije gdje bi korištenje podrške EU za ruralni razvoj moglo dati dodatnu vrijednost, uspostavljane veze sa drugim programima i prioritetima i politikama, pomoći u provedbi nove, tržišno orijentirane Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), te u restrukturiranju poljoprivrede, te pomoći farmerima i prerađivačima primarnih poljoprivrednih proi-zvoda da što bolje upoznaju i prihvate EU standarde.

Ako prihvatimo da smo potrošili 4 godine a ostvarili malo, da su zadaci stavljeni pred BiH jasni, teški ali ne neostvarivi, ako znamo da su uložena sredstva izgradila kapacitet civilnih službenika i pred-stavnika civilnog sektora, kao i građana BiH, te da je obezbjeđena oprema za rad, vrijeme je da se političari ove zemlje ujedine u nasto-janjima da BiH što prije postane dijelom razvijenog svijeta. Reforme su potrebne BiH radi nje same, jer građanima BiH treba bolja i svje-tlija budučnost. Reforme treba provesti radi nas.

BiH političari više ne mogu naći izgovor, građani BiH imaju odgovornost da traže odgovore i da pozitivnim dijalogom natjeraju vlasti BiH da se prepreke reformi što prije otklone. BiH ima veliku perspektivu u svojoj čistoj poljoprivredi i vrijednim poljoprivrednici-ma BiH koji mogu odgovoriti svim zahtjevima i standardima i učiniti svjetliju budućnost svim građanima BiH. Poljoprivrednici BiH oče-kuju od vlasti BiH da konačno krenu naprijed i odgovore zahtjevima EU. Zahtjevima koji se mogu ostvariti ukoliko postoji politička volja za to.

Koalicija 143 nastala je iz potrebe da u komplikovanom bosan-skohercegovačkom institucionalnom uređenju vlast približi narodu i učini je odgovornijom prema građanima/kama zagovarajući jasnije, transparentnije i efi kasnije primjere upravljanja državom u svim nje-nim segmentima.

Sanela Klarić. predsjednica udruženja

“Savjet za zelenu gradnju”

Očekivano su i Pack i drugi parlamentarci ukazali na ne-dostatak napretka u ispunjavanju uslova za stupanje na snagu Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i uslova

potrebnih za predaju kredibilne aplikacije za članstvo i dobivanje kandidatskog statusa.

Pack je podsjetila Odbor da EU, odnosno Europska komisija nisu ništa učinili da pojednostave strukturu Federacije BiH te da EU ne smije prepustiti cijeli proces Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Parlamentarci su se složili da su korupcija, slaba vladavina prava i pasivna politička elita krivi za slabu ekonomiju i ogromni odliv mozgova. Pack je pozvala kolege da je podrže u pozivu za zatvaranje OHR-a, kao nužnom koraku ka prebacivanju veće odgovornosti na domaće političare.

“U BiH, ako niste Bošnjak, Srbin ili Hrvat onda ste niko!”, kazala je Pack u emotivnom govoru i dodala da nisu ljudi u BiH samo krivi za ovakvu situaciju, nego i oni koji su napravili Sporazume u Daytonu i Washingtonu, ali i oni koji nisu pomogli da se sporazumi promijene.

Pack je posebnu pažnju posvetila situaciji u obrazovanju i zaklju-čila da je BiH vjerovatno jedina zemlja u Europi u kojoj postoji sred-njovjekovna segregacija, gdje muslimani i katolici moraju odvojeno ići u školu. Predstavnici Europske komisije su tim povodom najavile osnivanje radne grupe o obrazovanju, koja će biti promovirana u maju ove godine, a u okviru koje će se govoriti i o ovoj temi, te u kojoj će učestvovati predstavnici međunarodnih organizacija i ministri obra-zovanja.

Eduard Kukan, Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu rekao je da postoji rizik da BiH nastavi zao-stajati za drugim zemljama u regionu. On je izrazio i zabrinutost zbog nedostatka zajedničke vizije političara u BiH o budućnosti i pravcu kojim zemlja (ne)ide.

Libor Rouček, član Odbora kazao je, u ime grupe socijalista, da je Nacrt rezolucije previše tužan, jer je i situacija u BiH tužna. Ukazao je da bi Nacrt trebao biti i poticaj prijateljima u BiH, te da bi trebao uzeti u obzir i pozitivne pomake, potpisivanje bilateralnog sporazuma EU i BiH o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji iz decembra 2012., te ohrabrujuće rezultate nedavnog sastanka Stefan Fule - Zlatko Lagum-džija - Vesna Pusić.

Ulrike Lunaček, članica Odbora, je u ime grupe zelenih podsjetila Odbor da je ekonomska situacija rezultat i krize u EU i euro zoni, jer je bh. valuta vezana za euro. Zeleni će u vidu amandmana tražiti od Odbora da pozove zemlje članice EU da olakšaju pristup tržištu rada bh. građanima. Lunaček je ukazala da nije samo Federacija problem nego i prekomplicirana struktura cijele zemlje. Bitno je, rekla je Luna-ček, da se zna da bh. građani ne zloupotrebljavaju bezvizni režim i da Odbor to mora jasno da prepozna.

Očekuje se da Odbor usvoji Nacrt u martu, a da konačnu verziju rezolucije Parlament usvoji na svojoj aprilskoj plenarnoj sesiji.

Koalicija 143

Put BiH ka Europskoj unijiKako zvanična Europa vidi BiH

U BiH, ako niste Bošnjak, Srbin ili Hrvat onda ste niko!

Doris Pack, je u Briselu u predstavila Nacrt rezolucije o napretku BiH ka Evropskoj uniji

Mozaik

I ovo je 25. maj – sjećanje na pobijenu mladost Tuzle

Polaganjem vijenaca i cvijeća 25. maja, Slanoj Banji obilježeno 18 godina od masakra na tuzlanskoj Kapiji, najtežeg ratnog zločina nad stanovništovom Tuzle. Bilo

je 2055 kada je, s lokaliteta Ozrena, doletjela granata – ubijena 71 mladost, 200 osoba je ranjeno.

25. maj se decenijama slavio i pamtio kao “Dan mladosti”. Nažalost, prošli rat je proizveo i crno sjećanje, dan žalosti i kao najdublja i najbolnija rana grada Tuzle.

I ovog maja u Tuzli, u očima roditelja, rodbine, prijatelja i mnogih drugih, suza je zamijenila svaku riječ. Njome je iskazana bol za mladim, nasilno oduzetim životima...

Krivci nisu kažnjeni.

j j j j

Bol i šutnja Tuzle

Priznanja SABNOR-a Kantona Sarajevo

U Dan oslobođenja Sarajeva Savez antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo dodijelio je priznanja zaslužnim antifašistima koji su svojim radom dali značajan doprinos u borbi protiv sve narastajućeg fašizma.

Kolektivno priznanje dobio je Institut za Istoriju a isto je primio direktor Instituta Husein Kamberović.

Pojedinačna priznanja dobili su: Raif Dizdarević i Gojko Vukadinović, za saradnju i doprinos u jačanju sjećanja na tradicije NOB-a i razvoju antifašističkog saveza.

Povelju za životno djelo dobio je Ekrem Durić nosilac Partizanske Spomenice 1941, borac 1. proleterske brigade, general, diplomata i angažovani antifašista.

UABNOR Ilidža: Radilo se dobroUz prisustvo brojnih delegata, brojnih

gostiju i predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti Opštine i Kantona, te boračkih udruženja iz rata 92-95,delegacije iz UABNOR-a Hadžića , Vogošće i Starog Grada, predstavnici OI“Igman 92“ i „Vrelo Bosne“, održana je redovna i izvještajno izborna sjednica Skupštine UABNOR-a Ilidža.

Usvojeni su izvještaji o radu i poslovanju u prošloj godini, donijeti su novi poslovnik, program aktivnosti i fi nansijski plan. Za predsjednika, odnosno potpredsjednicu izabrani su Stevo Kuljanin i Suada Hadžović,a konstituisani su i drugi organi Skupštine.

Delegati, a i gosti su pohvalno govorili o radu Udruženja , vidnom napretku i postignutim rezultatima.

Izvršena je i dodjela zahval nica – prof.dr. Senaid Memić, načelnik Opštine Ilidža, Policijskoj stanica Ilidža, UABNOR-u Hadžići, Udruženju ratnih i vojnih Invalida Ilidža, Veljku Droci, Nenadu Simiću i Odredu Izviđača „Vrelo Bosne“ Ilidža – za iskazanu uspješnu saradnju i pomoć u realizaciji programskih ciljeva, aktivnosti i afi rmaciji UABNOR-a Ilidža,

Zahvalio se načelnik Memić, istaknuvši rad Udruženja i naglasivši korektne odnosa između Udruženja i lokalne vlasti, te zaželio još bolje uspjehe u budućem radu. Obećao je da njegova pomoć neće izostati. N. Babić

Obnovljena bista Hasana BrkićaObnovljena spomen-bista narodnog heroja

Hasana Brkića otkrivena je ispred Srednje ekonomske škole u Sarajevu, u organizaciji UABNOR Novo Sarajevo i Općine Novo Sarajevo, a povodom 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom.

Bistu su otkrili članovi UABNOR-a Nadža Biser-Taso i Gojko Vukadinović.

Načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo istakao je da narod koji nema svoju historiju teško da se može nadati dobrom u budućnosti, a da je u još goroj situaciji narod koji uništava svoju historiju:

“Ii pored svih problema, izgleda da smo svjetski prvaci u uništavanju obilježja važnih za historiju… Ali, i ovakvim činom se suprotstavljamo zlu…

Cvijeće na obnovljenu spomen-bistu položile su delegacije UABNOR-a, Općine, učenici Ekonomske škole, građani…

Ilidžanska sjednica: Zadovoljni rezultatima

Documents

Glas antifašista_broj 64_ elektronska verzija