Gla

s Vin

odol

a

Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 BribirGodina II, Broj 3 srpanj 2008. ISSN 1846-6230

2 Glas Vinodola

Cjenik oglasnog prostora1/1 stranica 210 x 297 = 2900.00 kn1/2 stranice 210 x 148 = 1500.00 kn1/4 stranice 210 x 74 = 700.00 kndruga stranica (omot) 210 x 297 = 3400.00 knzadnja stranica (omot) 210 x 297 = 3700.00 kn

Impresum

Izdavač: Općina Vinodolska;

Za izdavača: Ivica Crnić

Uređivački odbor: Želja Jurčić Kleković, Iris Bruketa

Urednik: Zdravko Kleva

Suradnici: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Željak, Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Vedran Vučinić (križaljka)

Fotografije: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Željka Jurčić-Kleković, Božidar Novaković

Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli Rijeka

Naklada: 1000 primjeraka

Isprika uredništva

U broju 2 “Glasa Vinodola” greškom smo gospodina

Ivana Manestra, zapovjednika 155. brigade HV imeno-

vali pogrešnim imenom. Ispričavamo se čitateljima i

gospodinu Ivanu Manestru na nenamjernoj pogrešci.

Glas Vinodola

glasilo Općine Vinodolskeizlazi 4 puta godišnje Godina II, Broj 3, srpanj 2008.ISSN 1846-6230BESPLATNO

Važni telefoni

Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir opcina-vinodolska@ri.htnet.hr centrala tel: 385 51 42 25 40

Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 5142 25 47 385 51 24 81 72

Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43

Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44

Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41

Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju

Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h

Ambulanta Grižane dr. Ani Car tel: 385 51 76 53 05 utorkom i četvrtkom od 10.30 do 15.00 h

Ambulanta Tribalj petkom od 11.00 do 12.30 h dr. Alen Malašević

Ambulanta Drivenik dr. Alen Malašević mob: 098 97 54 928, petkom od 12.30 do 13.30 h, kućne posjete petkom od: 13.30 do 14.30 h

Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h

Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje

Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33

Policija tel: 92

Prva pomoć tel: 94

Vatrogasci tel: 93

Vučna služba HAK 987

Glas Vinodola 3

Primjedbe na prostorni plan do 21. srpnja

Zakazana za razdoblje od 16. lip-nja do 15. srpnja, javna rasprava oko prijedloga izmjena i dopu-

na Prostornog plana uređenja Općine Vinodolske održana je u svim mjesnim odborima, Bribiru, Grižanama, Driveni-ku i u Triblju. U zgradi Općine u Bribiru, u staroj vijećnici i dalje ostaju, svakog radnog dana od 8 do 12 sati, izložene na uvid, karte prijedloga izmjena pro-stornog plana. Svoje sugestije i pri-mjedbe građani mogu upisati u knjigu koja je otvorena, a pismene prijedloge i primjedbe također mogu poslati na adresu Općina Vindodolska , Bribir 34 , najkasnije do 21. srpnja 2008.godine.

Prilika za legalizaciju izgrađenih objekata

Izmjenama Prostornog plana Opći-ne Vinodolske koje su u tijeku, svim vlasnicima objekata izgrađenim na

prostoru Bribirske i Griške šume, omo-gućit će se njihova legalizacija. U spo-menutom zaleđu Vinodola procjena je, postoji 807 objekata. Riječ je uglav-nom o nekadašnjim mirišćima, koja su korištena u gospodarske svrhe, a da-nas su namijenjeni odmoru i turizmu. Pored njih, koji su katastarski eviden-tirani, postoje bespravno sagrađeni objekti. Općina Vinodolska poziva sve vlasnike takvih objekata da do kra-ja javne rasprave pristupe registraciji objekata.kako bi se isti legalizirali. Do-laze u obzir objekti koji su sagrađeni do 2006.godine kada je bio posljednji avio- snimak.Nakon donošenja Prostornog plana svaka izgradnja izvan za to prostorno-određenih cjelina i bez ishodovanja dokumentacije, držat će se ilegalnom.

U pripremi mapa razvoja općine

Poglavarstvo Općine Vinodolske imenovalo je radnu grupu za izradu Mape razvoja Općine Vinodolske, koju izrađuje tvrtka »Microgrupa« Split. U rad-nu grupu, koja se osniva u cilju kvalitetne izrade projekta te aktivnog su-

djelovanja svih struktura Općine u izradi Mape, izabrani su: Ivica Crnić, Željko Citković, Josip Kalafatić, Mihovil Juriša, Olga Dukić, Biserka Čačić, Marica Klarić, Dajana Jerčinović, Željka Jurčić Kleković, Zoran Spoja, Boris Glavan, Iris Bruketa, Ljubo Antonić, Mile Žarković, Roko Brozović, Nenad Klarić, Bernard Peko i Ivica Jerčinović, za koordinatora.

Sigurnosna situacija -više nego dobra

Sigurnosna situacija na području Općine Vinodolske u mjesecima veljača, ožujak i travanj, ocijenjena je zadovoljavajućom. O tome su Općinskom poglavarstvu izvješće podnijeli predstavnici Policijske postaje Crikvenica

Smiljan Blažević i Blaženka Prpić. Ukupno je u ta tri mjeseca počinjeno 23 kazne-na djela. Javni redi mir narušen je u šest slučajeva, a evidentirano je i prekršajno prijavljeno 7 počinitelja. U spomenuta tri mjeseca zabilježeno je 8 nezgoda u prometu u kojima je 5 osoba lakše, a jedna teže stradala.

Iz rada Općine

4 Glas Vinodola

15. obljetnica Općine VinodolskeSvečana sjednica Općinskog vijećaTRIBALJ (15.travnja) Svečanom sjed-nicom Općinskog vijeća održanom u Triblju obilježen je petnaesti put dan Općine Vindolske i Dan njezina oslo-bođenja. Godine 1993. podjelom op-ćine Crikvenice nastala su dva grada, Novi Vinodolski i Crikvenica te Općina Vinodolska. Uzvanike i goste svečano-sti, među kojima su bili zamjenik žu-pana Primorsko-goranske županije dr. Vidoje Vujić, gosti iz Grada Novog Vindolskog predvođeni gradonačelni-kom Olegom Butkovićem, predstavni-ci braniteljskih udruga iz Novog i Bribi-ra, Crkve, policije i općinskih institucija, mjesnih odbora, političkih stranaka, sportskih i drugih udruga., pozdravio je načelnik općine Ivica Crnić. U osvrtu na petnaestogodišnje razdoblje Opći-ne Crnić je rekao:“Bilo je u početku određenih poteškoća, manjih ili većih problema, no ja danas s ponosom mogu reći da upravo zahva-ljujući svim dosadašnjim članovima op-ćinskog poglavarstva, svim vijećnicima Općinskog vijeća, djelatnicima uprav-nog odjela, načelnicima i predsjedni-cima Vijeća, Općina Vinodlska djeluje i djelovala je više nego uspješno, a uvjeren sam da će tako biti i ubuduće.Kao postignuća u razvoju općine predsjednik Općinskog vijeća Željko Citković istaknuo je afirmaciju rural-nog turizma, poljoprivrede i poduzet-ništva na čemu će općina temeljiti i svoj budući razvitak.“U tom je cilju zajedno s Gradom Novim Vinodolskim osnovan Poduzetnički cen-tar »Vinodol«, a za revitalizaciju poljopri-vrednih kultura u Vinodolskoj dolini Po-ljoprivredna zadruga” Plodovi Vinodola” koja svoje programe uspješno provodi i čiji se rezultati već vide, sadnjom vinove loze, maslina, smokava, trešanja i dru-gih kultura”Nakon Citkovića uzvanicima i doma-ćinima se obratio dr. Vidoje Vujić pri-morsko-goranski dožupan.“Kada pogledate sva područja u Repu-blici Hrvatskoj pa i na našem području Primorsko-goranske županije, onda ćete uočiti da su se one lokalne samoupra-ve koje su imale stabilnu vlast, najbrže

razvijale. A kada pogledate one koje su zastale u razvoju, vidjet ćete da se radi o onima, koje su se bavile same sobom. Ja procjenjujem i osjećam, a to se i vidi da ste u Općini Vinodolskoj stabilizirali vlast i na tome vam čestitam. U demokraciji, nastavio je Vujić, moramo se naučiti da kada prođu lokalni izbori, kada se formi-ra vlast da onda taj “brak” mora trajati. Nije to lako, ja znam da je to pet strana-ka u koaliciji, ali to je demokracija i do-bro je da je to tako.” Dr. Vujić je nekoliko riječi posvetio prirodnim, uz političku stabilnost, također ključnim pretpo-stavkama razvoja Općine:Vi, a i grad Novi imate nešto, što ja vo-lim reći, županiju u malome. Imate vode, more planine, šume, zelenila, polja i to je

ono što treba čuvati. S prostorom treba znati dobro upravljati i još važnije dobro gospodariti.Nakon prigodnih govora načelnik Ivica Crnić i dožupan dr. Vidoje Vujić potpi-sali su ugovor o sufinanciranju progra-ma razvoja ruralnog turizma u Općini Vinodolskoj, prema kojemu će Župa-nija iz svog proračuna za taj program izdvojiti 700 tisuća kuna. Dožupan Vu-jić je potpisao i ugovor s direktorom Poduzetničkog centra »Vinodol«, mr. Ivicom Jerčinovićem, prema kojemu će Županija potpomoći rad centra s trideset tisuća kuna. Nakon potpisi-vanja ugovora uslijedio je kulturno-zabavni program kojeg su upriličili tribaljska Klapa “Tić” i poznati gitarist Mario Šimunović. Z. Kleva

Počast onima kojih više nemaBribir (15.travnja) U sklopu obilježavanja 15.travnja Dana Općine Vinodolske, te Dana oslobođenja Općine, zajedničko izaslanstvo Općine, Udruge antifašističkih boraca i antifašista te udruga iz Domovinskog rata položilo je cvijeće i zapalilo svijeće na spomen-obilježja iz NOR-a i Domovinskog rata. Uz odavanje počasti svim poginulima i umrlima cvijeće i vijenci položeni su ispred spomen-ploče iz Domovinskog rata u predvorju Općine i obilježja hrvatskim braniteljima u parku na Vrbi. Vijenci i svijeće položeni su i na Partizanskom groblju u Bribiru, ispred spomenika NOR-a, te ispred središnjih križeva u grobljima Bribira, Grižana, Triblja i Drivenika.

Glas Vinodola 5

15. obljetnica Općine Vinodolske

Tribalj (15.travnja) Na proslavi 15. obljetnice osnutka Općine Vinodolske uz mnogobrojne uzvanike bio je na-zočan i njezin prvi načelnik Dragutin Barac, osoba s kojom je Općina sastav-ljena od 4 mjesna odbora, započela graditi vlastitu budućnost kao samo-stalna jedinica lokalne samouprave. Za “Glas Vinodola” pristao je dati ocje-nu aktualnih prilika u Općini i kakvu joj predviđa budućnost.- Aktualna situacija je dobra, osjeti se razvoj, pomaci. Ipak mišljenja sam da bi trebalo više raditi na zapošljavanju mladih ljudi . Jer samo mladi ljudi mogu osigurati razvoj i napredak, bez njih na-pretka nema. Odnosno, ono što smo imali prije, a to je da smo zapošljavali na prostoru općine mnogo ljudi, danas više nemamo. Samim time danas je veoma teško zadovoljiti iz općinskog budžeta sve potrebe prema građanima jer no-vac koji treba dolaziti od zaposlenih u općini, premalen je za njihove današnje

zahtjeve.Prvi načelnik Općine Vinodolske u mandatu 1993-1997. g. smatra da s postojećim resursima koje općina ras-polaže, može računati na lijepu i bo-gatu budućnost.- Budućnost vidim u razvoju turizma, malih privrednih djelatnosti koje neće biti štetne za okolinu i zdravlje ljudi i tre-

će, mislim da je jedan kapitalni dio pro-stora onaj koji će se koristiti za gradnju obiteljskih kuća, vila, bazena. Jer mnogi ljudi koji danas imaju novaca žele otići iz grada i žele živjeti na jednoj slobodi i u jednom humanom stanovanju, a takve uvjete upravo pruža ovaj naš kraj.Što se tiče aktualnih planova izgrad-nje kapitalne infrastrukture ceste i že-ljeznice Dragutin Barac nam kaže:- Pazite, smatram da smo dosta razgo-varali o cesti. Još dok smo bili u sklopu općine Crikvenica mi smo napravili 8 va-rijanti i moram reći da je varijanta A iza-brana nakon 3 godine, a koja je i danas na snazi i mislim da je ta varijanta i naj-bolja za nas. Što se tiče željeznice mislim da bi nju trebalo izbaciti iz Vinodola. Normalo, s njome treba povezati Zagreb s Rijekom ali ima prostora izvan Vinodo-la. U svakom slučaju trasa buduće želje-znice mora biti tako položena kako Vi-nodolskoj dolini ne bi škodila.

Z. Kleva

Talentiranom atletičaru Općinska nagradaTribalj (15.travnja ) Mladog i talentira-nog atletičaru iz Triblja Marina Preme-ru, za rezultate postignute na područ-ju sporta, Općina Vinodolska nagradila je vrijednom novčanom nagradom. U svečanosti obilježavanja 15. obljetnice postojanja Općine predsjednik Općin-skog vijeća Željko Citković predao mu je nagradu u iznosu 5000 kuna.Primajući nagradu perspektivni tribalj-ski sportaš se zahvalio i obećao trudi-ti se i dalje, postizati sportske rekorde, kako bi dodatno opravdao priznanje.Premeru je počeo trenirati atletiku na-kon završetka šestog razreda osnovne škole, a do tada je trenirao nogomet u tribaljskoj “Turbini”. U atletici je naj-

prije počeo s trčanjem na 100 meta-ra i skokom u dalj, ali već nakon šest mjeseci prebacio se na bacanje kugle i diska, osjećajući da bi tu mogao po-stići najbolje rezultate. Nakon završet-ka osnovne škole prešao je u Zagreb u Atletski klub »Dinamo-Zrinjevac« gdje mu je trener čuveni atletičar svjetskog glasa Ivan Ivančić. Premeru u Zagrebu pohađa srednju školu, živi u učenič-kom domu i stipendista je Općine Vi-nodolske. Na život odvojen od obitelj-skog doma već se navikao, a vrijeme mu protječe u učenju i svakodnevnim treninzima po nekoliko sati. U Zagrebu je, kazao je , samo radi škole i treninga, ipak mu se više sviđa njegov rodni Vi-nodol, gdje su mu prijatelji i obitelj.

U rekorderskoj formiMarino je nositelj titule svjetskog re-korda u bacanju kugle za mlađe ju-niore, postavljenog u listopadu 2007. godine u posljednjem kolu Hrvatske atletske lige u Varaždinu. Tada je ba-civši kuglu 22,72 metara, nadmašio i vlastiti europski rekord od 22,08 me-tara. Osim kugle sedamnaestogodiš-nji atletičar baca i disk, pa je 11. srp-

nja prošle godine u Ostravi (Češka) postao dvostruki viceprvak svijeta u bacanju kugle i diska. Na Olimpijadi mladih u Biogradu na moru, za ba-canje kugle osvojio je zlato, a za ba-canje diska srebro. Premeru više nije mlađi junior. Zakoračio je u prvu go-dinu juniorskoga staža. Prvi nastup na svjetskoj smotri očekuje ga na Svjet-skom juniorskom prvenstvu u Polj-skoj, od 8. do. 13. srpnja ove godine. “Očekujem da ću u Poljskoj osvojiti me-dalju” , izjavio nedavno je za dnevnik “Slobodnu Dalmaciju”. “Nadam se da ću odličja osvajati i kasnije kao senior. Međutim, ima još vremena, ne volim gledati previše unaprijed. Neću sada puno pričati, treba pričekati još koju go-dinu, pa će se vidjeti koliko ću uspješan biti.” Z. Kleva

Interview, Dragutin Barac, prvi načelnik Općine Vinodolske Zapošljavanje mladih zalog za budućnost Općine Vinodolske

� Glas Vinodola

Iz dnevnog reda

Bribir – Ivica Crnić aktualni načelnik općine o svojim prethodnicima i onom što su oni iza sebe ostavili rekao je za “Glas Vinodola” samo riječi pohvale. Po-vod da se osvrne na prošlost i učinjeno od osnutka Općine Vinodolske do da-nas, bila je obljetnica njezina osnivanja. Prema riječima načelnika Crnića punih petnaest godina radilo se kako se znalo i moglo i pomaci se u odnosu na tre-nutke nakon samog osnutka, vide na svakom koraku.- Prije svega, kazati će, pomak se vidi ako usporedimo općinska proračunska sred-stva s kojim smo raspolagali prije 15 go-dina i ova kojima upravljamo danas, a riječ je o više od 17.000.000 kuna. Što se tiče mandata aktualne općinske upra-ve, poglavarstva kojim predsjedam, mo-ram naglasiti da je u proteklom razdoblju obavljen veliki posao od izrade prostorne dokumentacije, izvedbenih projekata, a krenuli smo u rješavanje infrastrukture. Donijeli smo prostorni plan , četiri urbani-stičko provedbena plana centara mjesta, imamo već dio prostorno-planske do-kumentacije radnih zona. Dio projektne dokumentacije kanalizacije i projekata za revitalizaciju kulturne baštine. Kažem imamo mnogo toga ali jasno pred nama su još uvijek dosta velike i zahtjevne zada-će koje za realizaciju trebaju vrijeme, ali i sredstva kojih nažalost uvijek treba više.Koje su zadaće na koje se Općina Vi-nodolska mora usredotočiti u idućem razdoblju?- Jedan od velikih projekata kojeg evo na žalost rješavamo već više godina je revita-lizacija kulturne baštine. Najveći problem nam je upravo vlasništvo, odnosno ze-mljište jer, evo potezom pera, a što je omo-gućio zakon, Hrvatske šume odnosno Re-publika Hrvatska je upisana na mnogo našeg prostora i sad to rješavamo. Svjesni smo da to ne može ići jako brzo ali nas i pomalo čudi što to mora baš toliko traja-ti. Najviše nam zapinje dio oko rješavanja kaštela u Driveniku. To je jedan zahtjevan projekt kojeg upravo zbog tih vlasničkih pitanja do sada nismo mogli riješiti. Pre-našali smo dvije godine i sredstva za to ali ja vjerujem da ćemo ove godine napokon i ubrzo krenuti u realizaciju. Dakle, poslije

Bribirske kule koju smo završili, ove godi-ne predstoje uređenja kaštela u Driveniku i jasno, gradine u Grižanama.Turizam, poljoprivreda na ekološki oču-vanom području zahtijevaju adekvat-nu infrastrukturu. Dokle se na tom pla-nu došlo?- Idemo polako sa projektnom dokumen-tacijom kanalizacije. S obzirom da je to uistinu velik i zahtjevan projekt ipak se po-mičemo. Idemo, ponovit ću naprijed i sa dokumentacijom i sa radovima i ono što moram naglasiti, tu nas uistinu podupire Primorsko-goranska županija. Potpisali smo ugovor na lijepu svotu od 700 tisu-ća kuna i to u dijelu projekata i programa koje financira županija , riječ je o rural-nom razvouj. Međutim, županija nam uvijek pomogne u rješavanju problema i druge infrastrukture i očekujemo da će takva potpora bit i u daljem periodu.Koliko ste zadovoljni gospodarskim tre-nutkom u općini?- Poduzetnički centar krenuo je sa radom ove godine iako moram naglasiti da smo mi i prije njega iskoristili tri kreditne linije za poduzetništvo, da smo kroz to uključili negdje oko 40 poduzetnika i da to sada nije više mala stvar. Vjerujemo da ćemo sa ovim Centrom kojega smo osnovali zajedno sa gradom Novim Vinodolskim napraviti jedan veći iskorak. Potpisali smo još jedan dodatni kreditni aranžman sa Slatinskom bankom koja je u stvari jedina banka na području naše lokalne jedinice. Ukratko, očekujemo i vidimo u budućno-sti velike pomake u poduzetništvu.Na koje resurse se Općina Vinodolska može osloniti? Poznato je industrijske pogone ste izgubili. Poljoprivreda se tek obnavlja turizam tek afirmira?- Općina Vinodolska obiluje mnogim re-sursima. Imamo vodu, šumu, planine i

polja. Najveći potencijal nam je prostor Općine Vinodolske iako je jedna od sred-njih po veličini lokalnih jedinica u RH, gospodari prostorom od 152 četvorna ki-lometra. I ono što je najvažnije i najvažniji resurs, to su ljudi. Imamo ljude. U povijesti, širom svijeta poznate i slavne, a imamo i sada ljude koje uključujemo u sve aktiv-nosti, a koji nam svojim znanjem i struč-nošću pomažu u tom pomaku kojega ostvarujemo. Jasno je, perspektiva je Op-ćine velika. Ponavljam veliki je prostor, a u trendu je i naseljavanje. Prema tome tu uistinu mogu izraziti zadovoljstvo jer evo i broj stanovnika nam se povećao. Sve to slažemo i mislimo da Općina ima jednu dobru, svijetlu perspektivu. Z. Kleva

RETROSPEKTIVABribir (15.travnja) U Narodnoj knjiž-nici i čitaonici u Bribiru postavljena je izložba fotodokumentacije o dje-lovanju Općine tijekom 15 godina. Fotodokumentacija je popraćena i izborom novinarskih tekstova Želj-ke Jurčić Kleković, koja je zajedno s Ivankom Pavlić, ravnateljicom Knjiž-nice, autorica izložbe. Fotografije i novinski natpisi svjedočanstvo su djelovanja Općine i njezinih čelnika, od prvog načelnika Dragana Barca i predsjednika Vijeća Petra Stanića, potom povjerenika Vlade RH Ivana Veljačića. Izložene su fotografije na-čelnika u drugom mandatu Bran-ka Jerčinovića i predsjednika Vije-ća Bože Brozovića, zatim Mihovila Kombola trećeg po redu načelnika i predsjednika Vijeća Željka Citkovi-ća koji je tu funkciju zadržao i u sa-dašnjem mandatu uz načelnika Ivi-cu Crnića.

Interview, Ivica Crnić, načelnik Općine Vinodolske Općina Vindodolska – prostor za dobar život

Glas Vinodola �

Blagdan Sv. Dujma u DrivenikuDrivenik (7.-11. svibanj) Blagdan svog zaštitnika, sv. Dujma, Drivenik je obilje-žio nizom već tradicionalnih događanja. Svete mise služene su u crkvi sv. Duj-ma uz sudjelovanje crkvenog zbora iz Kostrene. Istoga dana održao se i kon-cert klape »Tić« i »Kirice«, a u večernjim satima održan je domjenak u domu Društva Imena Isusova. Drugog dana obilježavanja blagdana u domu Druš-tva Imena Isusova nastupio je »Mići za Dujmovu«, djeca Dječjeg vrtića »Cvrčak i mrav« Tribalj, dječja klapa i zbor OŠ Jur-ja Klovića Tribalj i mladi tamburaški or-kestar KUD-a »Dr. Antun Barac« Grižane. izveli su svoj za tu prigodu pripremljen program.U subotu, 10. svibnja održala se prvenstvena boćarska utakmica BK »Drivenik« iz Drivenika i BK »Radinje« Novi Vinodolski, dok je u večernjim sa-tima sugrađane zabavljala grupa “Vivak”. Organizatori Dujmove 2008. su Mjesni odbor Drivenik, Društvo Imena Isusova, Udruga za narodne običaje »Drivenik« i Boćarski klub Drivenik. Pokrovitelji su Općina Vinodolska i Turistička zajednica Općine Vinodolske.

U raljama bankovnih uslugaU ovo vrijeme sve većih poskupljenja i situacijama kad većina ljudi jedva spaja kraj s krajem, ili bolje rečeno nikako NE spaja kraj s krajem, bombardirani smo masovnim slatkorječivim reklamama o “povoljnim” kreditima, svih mogućih vr-sta, da su rijetki oni koji nisu mislili na taj način pronaći izlaz iz financijske krize. Dogodilo se obrnuto, mnogi su tek tada upali u nju.Dakle, ukoliko želite otmjeno propasti, pod uvjetom da to još niste, financijsku situaciju, krenite rješavati na sljedeći na-čin: Podignete u najbližoj banci jedan od “povoljnih” gotovinskih nenamjen-skih kredita bez jamaca, ili ako ne tako, krenite s “peglanjem” kartica, ili možda najbolje, koristeći oba ova načina. Kad uđete u vrzino kolo iz kojeg je gotovo nemoguće izići, shvatit ćete, doduše prekasno, kako ste na lijep, kulturan i perfidan način, doslovce–pokradeni… sve legalno, sve za 5… Krenete u ban-ku, koja nudi povoljnih, uzmimo na pri-mjer 5000 eura, koji se čine više od spa-sa. Izračunate, zadovoljni, kako ćete tim novcem pokriti sve dugove, poplaćati račune, čak će Vam nešto i ostati. Kada završi mukotrpno prikupljanje svih mo-gućih papira, duuuga čekanja kod jav-nih bilježnika, ostanete osupnuti kad Vam dotična banka izbroji novac. Tužno uzimate ono što je samo jadan i bijedan trag očekivanih 5000 eura. Niste treba-li jamce, stoga plaćate policu životnog osiguranja i dobro ste prošli ukoliko je niste platili preko 1000 eura, već “samo” tu dotičnu tisuću, koju ste tako u startu i izgubili. Tako više nemate pet tisuća, nego četiri, a prilikom isplate kredita li-jepo Vam na šalteru banke objasne kako 1,5 posto još dodatno dajete za obradu kredita, 2 posto što ja znam za što, 10 posto za depozit. Brzina objašnjenja je takva da ništa ne možete shvatiti. S tim jadnim novcem koji je sve samo ne to što ste očekivali, doduše podmirite ra-čune, no sljedećeg mjeseca uz sva već odprije poznata davanja dolazi na na-platu još i rata kredita. I što sad?

Ukoliko ne platite uredno, istog časa eto Vam opomena, koja košta 50 kuna, eto Vam negativna kamata i nešto sitno uvećana ratu kredita. Krenete u kupo-vinu karticom, jer casha nigdje, ”pegla-te” zadovoljno, sve dok ne dođe račun. Ako imate sreće kao ja, koristite Diners, koji mi redovito, svakog mjeseca šalje ra-čun 10-og u mjesecu, a na računu stoji da istog trebam platiti do 5-og u mjese-cu, tekućem, dakako, ne sljedećem. Ne-prestano se čudim, kako to računi ured-no kasne i u startu eto opet negativne kamate. Ne platim li 5-og a i ne mogu, hops na sljedećem računu opet opo-mena od 50 kuna. Krećem u potragu za gotovinom putem American express kartice, da bih, dakako platila račun na Diners kartici. E tu, ovisno o tome koli-ko dižem, plaćam sto, dvjesto, tristo, pa i petsto kuna za uslugu. Kad podmirim Diners, uslužno mi da mogućnost podi-zanja gotovine, da podmirim American. E onda opet Americanom Diners i tada se spletem… Rješenje… opet kakav “mali, povoljan” kredit.Ukoliko Vam se vrti u glavi, prestanite či-tati sad… ako ne, hm…dignite još koji od brojnih povoljnih kredita, ili nabavite još koju karticu, pa neka na svima nama žive bankari i kartično poslovanje…Ja ću, kad jednog dana iziđem iz tog Vr-zinog kola, napraviti veliko slavlje kao ni-kad u životu, onog trenutka kad budem rezala kartice i istovremeno udisla zrak pun dugoočekivane slobode. I pame-ti… svi koji imate ovakvih problema, na to slavlje, pozvani ste…

Kolumna

Boćarski turnir neizostavan za DujmovuDrivenik (11. svibnja) -Povodom blagdana Sv. Dujma zaštitnika Drivenika, Boćarski klub «Drivenik» organizirao je tradicionalni turnir. Na novouređenom jogu u lijepo svibanjsko jutro okupilo se oko 50 natjecatelja, zaljubljenika u boćanje i odmjerilo oko, ruku i snagu, tri stvari koje treba znati uštimati kada je riječ o tom sportu. Pu-blika, koja nije izostala, svjedočila je igri najboljih ekipa. Najbolja od najboljih, prva u poretku bila je ekipa BK “Drivenik”. Drugoplasirani i oni brončani bili su ekipa Grižana i Hreljina. Četvrto mjesto je pripalo domaćinu, ekipi II BK «Drivenik». Pehare su zasluž-no ponijeli najbolji izbijač iz BK «Sv. Jelena» iz Dramlja i najbolji koštador član BK «Sv. Jakov» iz Jadranova. “Ovo je već dvadeset let da se turnir organizira, ča ja znan”, re-kao je predsjednik kluba domaćina Damir Klarić. Je li se igrao dvije godine ranije nije nam mogao sa sigurnošću reći. Boćarski klub “Drivenik” djeluje od 1986. godine kada je osnovan. Od 1999. član je Primor-ske boćarske lige. Upitan za ambicije kluba, predsjednik Klarić odgovara: “Ambicije su trenutno na izgradnji, malo smo se više posvetili djelu nego sportu.” Z. Kleva

Piše: Željka Jurčić-Kleković

8 Glas Vinodola

Iz našeg krajaPetrova 2008

Bribir (29. lipnja) Nizom svjetovnih i crkvenih manifestacija u Bribiru je pro-slavljena »Petrova«, blagdan Sv. Petra i Pavla, zaštitnika Bribira i Dan mjesta Bribir. U Bribriskoj prvostolnici svetu je misu predvodio gvardijan župe Sv. An-tona iz Crikvenice pater Augustin Vlašić, uz koncelebraciju svećenika crikvenič-kog dekanata nakon čega je predstav-ljena monografija «Bribir– župa Sv. Pe-tra i Pavla», autora dr. Stanka Antića. Knjigu u izdanju Općine Vinodolske, Narodne knjižnice i Župe sv. Petra i Pa-vla, predstavili su župnik bribirski vlč. Ante Cindrić, autor Antić, mons. Dinko Popović i prof. Ivan Barbarić. Povodom mjesnog blagdana u Narodnoj knjižnici i čitaonici Bribir otvorena je izložba »Sa-kralna baština župe Bribir«, a ispred Ka-štela u Starom gradu održan je 5. susret folklornih i kulturno – umjetničkih dru-štava »Bribir 2008.« u organizaciji KUD-a Bribir. Nastupili su KUD »Mahično«, KUD Ivanić Grad, KUD »NUR« Sisak i KUD »Bri-bir«. Nakon programa folklornih grupa mnogobrojna publika imala je priliku kušati jela «Ča su jili naši stari».U organi-zaciji Turističke zajednice Općine Vino-dolske, u Starom gradu upriličen je sa-jam i degustacija s gastro ponude. Riječ je o jelima pripremljenim po starinskim receptima Bribirki, među kojima je naj-veću pozornost publike privukao čuve-ni i najpoznatiji bribirski prisnac.Istodobno sa manifestacijama u bribir-skom Starom gradu «Petrova» je obilje-žena boćarskim turnirom na jogu BK «Bribir», a nakon svih tih događanja uz ostalu gastro ponudu i glazbu nastav-ljena je fešta do kasno u noć. Organi-zatori i pokrovitelji «Petrove 2008» su Općina Vinodolska, Mjesni odbor Bri-bir, KUD Bribir, Rukometni klub Bribir i Turistička zajednica Općine Vinodolske. Tekst i foto Z. Kleva

Lukovo (22. lipnja) Oko dvije tisuće ljudi, među kojima je najviše bilo sudi-onika NOB-e i članova njihovih obitelji te stanovnika s područja gradova Cri-kvenice, Novog Vinodolskog, Općine Vinodolske, otoka Krka i Gorskog kota-ra, na legendarnom Lukovu je svečano proslavilo, 22. lipnja, Dan antifašistič-ke borbe naroda Republike Hrvatske. Svečanost, koja se tradicionalno odr-žava svake godine na Lukovu, šum-skom predjelu Općine Vinodolske, počela je odavanjem počasti svim po-ginulim i umrlim borcima NOB-a, po-laganjem vijenaca te paljenjem svije-ća ispred spomenika iz NOB-e. Vijence su položili župan primorsko–goran-ski Zlatko Komadina, Marko Pavković, predsjednika antifašističkih boraca i antifašista PGŽ i Zdenka Vukelić, pred-sjednica antifašističkih boraca Novog Vinodolskog, gradonačelnici Božidar Tomašek, Oleg Butković i Ivica Crnić, predstavnici antifašističkih udruga Gorskog kotara te otoka Krka.- Hrvatski antifašisti su ispisali povijest slobodne Europe, bez njihova dopri-nosa danas ne bi bilo Europe. U antifa-šističkoj borbi sudjelovalo je oko pet-sto tisuća boraca iz Hrvatske, od toga ih je više od polovine bilo s puškama u rukama. Na antifašizmu počiva i na-stanak hrvatske države i Domovinski

rat, čiji su temelji stvoreni na odluka-ma ZAVNOH-a. Antifašizam je univer-zalna vrijednost i misao vodilja koja je vodila naše momke i u Domovinskom ratu, s kojima se ponosimo, a koji su dali velik doprinos stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, koja je proglašena 25. lipnja 1991. godine. Trebamo ponosno kročiti u Europu, a ne sramiti se naše povijesti – kazao je župan Zlatko Komadina, čestitajući Dan antifašističke borbe naroda Hr-vatske okupljenim sudionicima pro-slave na Lukovu.Pozdrave i čestitke uputili su Marko Pavković, predsjednik antifašističkih boraca PGŽ, koji je istaknuo da se na Lukovu, gdje je bio partizanski logor, stvarala Hrvatska 1941. godine, a Mate Koščić, predsjednik antifašističkih bo-raca crikveničko–vinodolskog kraja, načelnik Općine Vinodolske Ivica Cr-nić i dr. Vinko Lolić, istakli su značaj antifašizma, koji je utkan u tekovine današnje Hrvatske, kao dijela svjetske antifašističke koalicije.Program je vodila Željka Jurčić Kleko-vić, a proslava je nastavljena uz glazbu i druženje starih drugova, poodmakle dobi, ali mladog srca, koji su se sjećali uspomena i minulih dana, uz nezaobi-lazni grah s kobasicama.Teskt i Foto: Mira Krajnović Zeljak

Antifašizam - misao vodilja partizana i hrvatskih branitelja

Glas Vinodola �

Pčelari “KUŠ-a” među najaktivnijim u županijiGrižane (26.travnja) Pčelarsko druš-tvo “Kuš” grada Crikvenice i Općine Vi-nodolske u Grižanama sjedištu druš-tva održalo je godišnju skupštinu. Nakon pozdravnih riječi predsjednika društva Stjepana Marušića o djelova-nju društva od osnutka 2005. godi-ne do danas, govorio je tajnik Janko Bojanac. Naglasio je da društvo “Kuš” okuplja 54 pčelara koji gospodare sa preko sedam stotina pčelinjih zajedni-ca. Bilo je govora o načinu kojim druš-tvo gospodari, provodi zaštitu pčela. Prisutni, a među njima i predstavnici pčelarskih društava susjednog Novog Vinodolskog, Senja i Krka, upoznati su s aktivnostima društva na školovanju pčelara, educiranju mladih kroz preda-vanja u osnovnim školama. Naglašena

je dobra suradnja društva s Općinom Vinodolskom, Gradom Crikvenicom te Hrvatskim pčelarskim Savezom i dru-gim institucijama.Za Pčelarsko društvo “Kuš”, Damir Za-noškaj, predstavnik Primorsko-goran-ske županije u Hrvatskom pčelarskom Savezu”, rekao je da spada u red najak-tivnijih udruga u županiji.O uvođenju registra pčelinjaka i ka-tastra pčelinjih paša, kao jednog od standarda kojeg se mora ustaliti kod ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, go-vorio je Martin Kranjec predsjednik Hrvatskog pčelarskog Saveza.Svečani dio skupštine označen je bra-timljenjem Pčelarske udruge “Lipa” iz Zagreba i Pčelarskog društva “KUŠ”. Nakon potpisivanja povelje o brati-mljenju pčelari iz Zagreba darovali su domaćinu prigodnu zastavu. Nju je primio najmlađi član društva Miodrag

Jotanović iz Bribira, a 86-godišnji Ra-dovan Kovačić kao najstariji član PD “Kuš” proglašen je doživotnim pred-sjednikom društva. Nakon podjele pri-znanja sponzorima skupština je završi-la programom Tamburaškog orkestra KUD “Dr Antun Barac” i vokalne skupi-ne “Vinodolke” iz Udruge za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” iz Grižana.

Tekst i foto Zlatica Balas

Općina Vinodolska dobila ljekarnuBribir – Ljekarna »Pablo« iz Rijeke koja djeluje u sastavu Jadranskog galen-skog laboratorija početkom mjeseca travnja otvorila svoje prodajno mjesto u Bribiru. U prizemlju zgrade koja je zaštićeni spomenik kulture, uređena je ljekarna, a na katu su skladišni prostor i ured. U uređenje prostora, u vlasniš-tvu Općine Vinodolske, uloženo je oko 600 tisuća kuna. Stanovnici Općine Vinodolske više ne moraju po lijekove u Crikvenicu ili Novi Vinodolski jer u ljekarni u Bribiru mogu dobiti sve potrebne lijekove na recept kao i one bez recepta.Radno vrijeme ljekarne je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 15 sati, a utorkom i četvrtkom od 13 do 20 sati. Ljekarna je otvorena svake druge subote u vremenu od 8 do 13 sati.Telefon : 052/248-325, e-mail: bribir@ljekarna-pablo.hr

Iz ravne Slavonije na vidikovac “Slipica”Članovi KUD “Josip Kozarac” iz Štitara u Slavoniji, u sklopu bo-ravka i sudjelovanja na smotri kulturnoumjetničkih društava “More i ravnice” posjetili su vidikovac Slipica na 446 metara nadmorske visine iznad Bribira. Oduševljenje prizorima i do-segom pogleda nisu skrivali. Slavonci su na vidikovac doveli i njihovi domaćini KUD-a “Ilija Dorčić” iz Novog Vinodolskog. Predsjednik KUD-a iz Štitara Mato Curić, u ime svih članova društva nije skrivao oduševljenje prizorom. »Nama iz ravne Slavonije, rekao je, ovo je prelijepo i neobično, drugačiji je am-bijent. More, planina, sve je tu drugačije i klima i raslinje i nama je to zanimljivo. Drugu godinu dolazimo ovamo, mi društvo iz ravnice k vama na more i nadam se da ćemo suradnju nastaviti i doći opet dogodine.»Smotra kulturnoumjetničkih društava “Morem i ravnice” oblik je kulturne suradnje društava iz kontinenta: Štitara i Ivanić Grada sa društvima iz Dobrinja, Novog Vinodolskog i KUD-om “Bribir” iz Bribira. Tekst i foto Z. Kleva

Iz našeg kraja

10 Glas Vinodola

Iz našeg kraja

Bribir - Prije deset godina u Bribiru je osnovana prva poljoprivredna zadruga “Studec” koja od početka do danas bilje-ži uspješan rad. Osnivači su joj Ivan So-kolić iz Novog Vinodolskog, Anica i Petar Stanić iz Bribira. Odmah nakon osnutka na samoj granici između Novog Vino-dolskog i Bribira, u Pavlomirskom polju zasadili su vinograd, a nakon nekog vre-mena u vinogradima je izgrađena ko-noba–restoran, koja ugošćava tijekom cijele godine mnoge koji žele uživati u ljepoti krajolika i dobroj gastronomiji.- Osnivanjem zadruge željeli smo po-taknuti mlade ljude u Vinodolu da po-krenu proizvodnju budući da na ovim prostorima imamo dugu tradiciju u vi-nogradarstvu i vinarstvu. U Vinodolu, ko-jemu i ime govori da je vinorodan kraj, nekada se proizvodilo oko 600 vagona grožđa. Nakon što je bolest poharala vi-nograde, vinogradarstvo je gotovo ne-stalo, održalo se, samo u puno manjem obujmu. No, danas se prilazi revitalizaci-ji vinogradarstva te je u jednom dijelu Vinodola, u Pavlomiru, revitalizirano na 25 hektara, a u ostalim dijelovima Vino-dolske doline još uvijek su poljoprivred-ne površine ostale usitnjene. Upravo ta usitnjenost posjeda glavna je prepreka da bi se ozbiljnije moglo prići sadnji vi-nove loze na većim površinama. Stoga je za pozdraviti projekt koji je započeo u Vinodolskoj dolini, a riječ je o okrup-njavanju poljoprivrednih zemljišta što ga zajedno financiraju vlade Kraljevine Švedske i Hrvatska. No to ide vrlo spo-ro i zasad nema većih rezultata–rekli su nam Petar Stanić i Ivan Sokolić.Poljoprivredna zadruga “Studec” ima na 1,5 hektaru zasađene vinograde sa

Novom kreditnom linijom u poticanje poduzetništvaZa obrtnike novih pet milijuna kunaBribir (11. ožujka) Općina Vinodolska i Grad Novi Vinodolski sklopili su sa Sla-tinskom bankom Ugovore o poslovnoj suradnji na realizaciji programa “Podu-zetnik”. Na temelju tih ugovora Slatin-ska banka osigurat će fond u iznosu od 5.000.000 kuna za kreditiranje poduzet-nika na području spomenutih dviju lo-kalnih samouprava uz kamatu od 8,5 posto.To je još jedan doprinos bržem i uspješ-nijem razvoju malog i srednjeg podu-zetništva u Vinodolskom kraju. Naime i Općina Vinodolska kao i Grad Novi Vi-nodolski u svojim su proračunima osi-gurali sredstva za subvencioniranje ka-mata kako bi krediti poduzetnicima bili povoljni i što pristupačniji. Općina Vino-dolska tako kamate na poduzetničke kredite subvencionira: za poljoprivredu 5 postotnih poena, za ruralni turizam 4, a za ostalo s 3 postotna poena. Potpisni-ci ugovora, načelnik Općine Vinodolske Ivica Crnić i gradonačelnik Novog Oleg Butković istaknuli su tom prilikom za-dovoljstvo funkcioniranjem Poduzet-ničkog centra te izrazili vjeru da će nova kreditna linija Slatinske banke i njezini povoljni uvjeti, biti na dobrobit mnogih poduzetnika i obrtnika te polazište za realizaciju razvojnih projekata. Slatinska banka u svojoj poslovnoj strategiji na-glašava suradnju s jedinicama lokalne samouprave i razvoj poduzetništva što je ovim dvama ugovorima potvrđeno, izjavio je prigodom potpisivanja ugo-vora član Uprave banke Elvis Mališ, uz zahvalu lokalnim jedinicama na ukaza-nom povjerenju. Z. Kleva

Deset godina poljoprivredne zadruge “Studec”

7.500 čokota, i to žlahtine, chardonnaya te autohtonih sorta žumića i vrbića i ne-što manje belice. Posljednjih nekoliko godina surađuju s Poslovnom jednicom Vupika Pavlomir, a očekuju u buduć-nosti još veću suradnju na obostrano zadovoljstvo.Osim vinogradarstva, PZ “Studec” se bavi i ugostiteljstvom u restoranu–konobi, koja je vrlo dobro posjećena od doma-ćih i stranih turista te mnogih Novljana, Bribiraca, Crikveničana, Riječana...- Osim domaćih specijaliteta, u našoj ko-nobi nudimo vina i rakije koje smo pro-izveli prije nekoliko godina. Tu je crno i bijelo desertno vino tipa porto “Simfoni-ja” koje je bilo nagrađeno na “Vinovita” u Zagrebu 2003. godine srebrnom meda-ljom, Vinodolsku vodicu te rakije komo-vice s ruticom i medom. Osim naših vina, gostima plasiramo i vina proizvedena u Pavlomiru. S proteklom sezonom smo zadovoljni, a jedini smo u našem resto-ranu–konobi organizirali doček nove godine–kaže Petar Stanić.Govoreći o planovima, Petar Stanić kaže da će u blizini sadašnjeg restorana gradi-ti moderan podrum, za koji je osigurano zemljište i sada su u fazi projektiranja.U podrumima će biti prostor za degu-staciju i restoran, a pored toga plan je osposobiti prostor za dvadesetak turi-stičkih ležajeva, jer gosti koji nam stalno dolaze iskazali su potrebu za noćenjem, što do sada nismo uspjeli riješiti. S pri-premnim radovima smo započeli i već bi iduće godine bilo otvorenje podru-ma, ako sve bude išlo po planu. Time će se, smatram, poboljšati turistička ponu-da, ali isto tako poticati i druge da krenu tim putem. Podrum ćemo graditi vlasti-tim i kreditnim sredstvima. Općina Vi-nodolska pomogla nam je u ishođenju kredita za početak rada zadruge, a dalje nas prati Zagrebačka banka s kojom do-bro surađujemo.Ivan Sokolić autor je mnogih knjiga o vinu i vinogradarstvu, a na pitanje kako su uspjeli pronaći autohtone sorte, od-govorio nam je da su Petar Stanić i on, zajedno s Mihovilom Kombolom tra-žili po Vinodolu stare loze te da su na-išli na tri sorte–žumić, vrbić i belinu. Ci-

jepili su ih na američku podlogu da bi se moglo održati tih pedesetak čokota od svake sorte.–Od žumića, vrbića i be-line pravili smo odvojeno vina koja su svojim okusom i strukturom zanimljiva. Agronomskom fakultetu smo poslali nji-hove uzorke na analizu DNA kako bi se utvrdilo ima li takvih sorata još u svijetu, koje bi trebalo sačuvati u sistemu banke gena za buduće projekte–kazao je Ivan Sokolić.

Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak

Ivan Sokolić i Petar Stanić

Glas Vinodola 11

Iz našeg kraja

Autobus za VinodolStanovnici Općine Vinodolske od jeseni bi mogli imati učestaliju i kvalitetniju uslugu lokalnog pri-jevoza. Poglavarstvo Općine Vinodolske prihvatilo je pismo namjere tvrtke “Auto Čavrak” iz Drive-nika za uvođenje lokalnog autobusa u cilju organiziranog prijevoza putnika. Ono od tvrtke “Auto Čavrak” čeka prijedlog linija i troškovnik nakon čega će Poglavarstvo ponovno razmotriti prijedlog. Željko Čavrak, vlasnik tvrtke “Auto Čavrak” iz Drivenika ponudio je da od Ožlaka, granice s gradom Kraljevicom, preko Triblja do Bribira uvede autobusnu liniju. Njome bi se uz ostalo prevozili i đaci iz Vinodola do autobusne stanice na Križišću. Općina bi mogla tada otkazati “Autotrolejeve “ usluge koji samo tri puta na dan vozi do Triblja i tako smanji troškove.Autobus sa tridesetak mjesta za početak, vozio bi kroz Vinodol sedam puta dnevno. Prvi polazak bio bi ujutro u 06 sati iz Bribira, a zadnji navečer u 21.30 sati. Od županijskih upravnih tijela zatražila bi se dozvola za taj lokalni prijevoz koji bi uključio i dvije dnevne vožnje do Crikvenice i nazad. Prema riječima Željka Čavraka, prijevoz bi bio besplatan, posebice za đake kojima je Općina zakonski dužna subvencionirati prijevoz do škole. Čavrak ističe da mnoge jedinice lokalnih samouprava osnivaju svoja lokalna komunalna poduzeća, kupuju mini autobuse i time uz otvaranje nekoliko radnih mjesta zadovoljavaju potrebe svojih stanovnika i podižu ukupan društveni standard u svojoj sredini. Predlagač “Auto Čavrak” ima spreman autobus i dva vozača koji bi održavali lokalnu liniju. tekst i foto Z. Kleva

Sajamska prezentacija plodova Vinodola

Na “Proljetnom sajmu” u Rijeci koji je trajao od 15. do 18. svibnja u sklopu sajamske izložbe izvornih gastronom-skih proizvoda “Zeleno i plavo”, nastu-pila je Poljoprivredna zadruge “Plodo-vi Vinodola” zajedno s četiri Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, člano-vima zadruge. Pored raznovrsnih pe-kmeza od suhih smokava za čiju je proizvodnju i konfekcioniranje zasluž-na Poljoprivredna zadruga, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo “Šarar” iz Grižana izložilo je asortiman vlasti-tih proizvoda na bazi meda. Riječ je o suvenirskim proizvodima od propo-lisa do rakije s medom. Proizvode od lavande izložilo je OPG Obitelj Petrov-ski iz Bribira-Ravno. OPG Nina Jerčino-vić iz Drivenika, te OPG Dušanka Rast iz Triblja skrenuli su pozornost posje-titelja raznovrsnom ponudom kozjeg sira od onog konzerviranog u masli-novom ulju, do obogaćenog vlascem i drugim ljekovitim biljem ubranim u Vinodolu. Na štandu je izloženo 40 proizvoda, koji su, činjenicom da su izvorni i ekološki tretirani, privukli za-nimanje posjetitelja.

tekst i foto Z.Kleva

Novi, veli maslinici u Vinodolu

Prvi veliki novi maslinik u Općini Vi-nodolskoj uspješno se razvija. Članovi Poljoprivredne zadruge “Plodovi Vino-dola” Ružica i Josip Kršul iz Bribira zasa-dili su u ožujku ove godine oko hektar površine 195 stabala maslina, a izme-đu stabala na ukupno 3000 četvor-nih metara položili međuredni usjev krumpira rane sorte “riviera”. Odmah pored njihovog započeo je sadnju svog maslinika također član Zadruge, Anđelo Stipeč. Stručnu pomoć oko sadnje kao i nabave maslina zadruga-rima je pružila Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola”, a 80 posto cijene sadnica subvencioniraju Općina Vino-dolska i Primorsko-goranska županija.

Cijeli projekt, s pripremom zemljišta i nabavom sadnica, obitelj Kršul stajao je oko 30 tisuća kuna. Kako je nasa-dom obuhvaćen hektar zemljišta, ulo-ženo će im se dijelom vratiti kroz dr-žavni poticaj, kojeg očekuju.

Teskt i foto Z. Kleva

12 Glas Vinodola

Do tribaljskog hotela “Balatura” ne vode putokazi, veliki rekla-mni panoi uz prometnice. Put-

nici željni traganja za novim, poput Nizozemaca,Talijana koji su početkom lipnja bili i prvi gosti hotela, za njega su doznali na internetu. I ne žaleći truda, vremena ni sve skupljeg benzina, upu-stili su se u traganje koje im se isplatilo. Uživali su u jedinstvenom ambijentu prvog etno hotela u Hrvatskoj i prvog hotela u Općini Vinodolskoj.Hotel “Balatura” niknuo je na temelji-ma starog seoskog domaćinstva sa-stavljenog od četiri povezane kuće. Za njegovu izgradnju i uređenje Gordanu Godecu, vlasniku i investitoru hotela, potporu je pružilo Ministarstvo turiz-ma. Ono je iz programa «Pod stoljet-nim krovovima» kojim se stimuliraju pothvati privođenja objekta iz katego-rije općeg kulturnog dobra u turistič-ke svrhe, osiguralo povoljna kreditna sredstva. Hotel “Balatura” tako je po-

stao i iskorak u očuvanju graditeljske bašitne Vinodola. Kako se ne bi naruši-la autohtonost objekata u Malom Suši-ku, starih više od tri stotine godina, nji-hova obnova i uređenje nadgledana je konzervatorskim okom mr. Gorda-ne Grčić Petković iz Konzervatorskog odjela u Rijeci .

Za “Balaturu” nema kategorizacijePrije nekoliko tjedana Hotel “Balatura” je trebao dobiti službeno dozvolu za rad. Komisija za kategorizaciju tusitič-kih objekata pregledala je svu doku-mentaciju ali nije na kraju znala od-gonetnuti kuda hotel spada. Jedni su, otkriva nam Gordan Godec, rekli da je za pet zvjezdica. Kada su malo razmi-slili i pogledali, rekli su da takav slučaj u našim propisima nije obuhvaćen i u njima nema elemenata po kojima bi to zdanje moglo dobiti kategoriju hotel. Tako su, reći će Godec, nakon očevida ustanovili da su ispunjeni minimalni uvjeti za hotel i dali su nam šest mjese-ci roka za uhodavanje. U tih šest mje-seci ćemo mi, Ministarstvo i županijski Ured za turizam skupa vidjeti što je naj-bolje za nas.U većini djelova svijeta slični objek-ti namjenjeni turističkom poslovanju uopće nemaju ili ne moraju proći pro-ceduru kategorizacije i na kraju dobiti kategoriju. U puno zemalja, a Godec ih je kao novinar dosta obišao, kategori-zacija sa zvjezdicama je dobrovoljna,

njih dodjeljuju neke turističke udru-ge. “Tako da imate imate po Francu-skoj primjerice, puno hotela koji ispu-njavaju osnovne uvjete, a oni se onda mogu urediti kako tko voli. A kod nas je zvjezdica obavezna i dodjeljuje je ministarstvo.”

Ulazak u hotel – sudjelovanje u igranom filmuGordan Godec zdanje i imanje ukupne površine od tisuću četvornih metara, naslijedio je od majke. Odrastao je uz roditelje u Njemačkoj, a prije nekoliko godina odlučio je s obitelji vratiti se u Tribalj i upustiti u pružanje, na hrvat-skim prostorima, dosada neevidentira-ne hotelsko-turističke ponude. S ovim što je napravio zadovoljan je kaže. “Išao sam korak po korak i trudio se pratiti neku dosljednost. Ako je tu kamen, onda mora doći neka elektrika. E, tada sam morao pronaći neke starinske utičnice i prekidače. Pa kad sam pro-našao starinske utičnice, tada nisam mogao staviti moderne pipe, slavine na lavandine. I tako je korak po korak vuklo jedno drugog da se sve uklopi u jedna stil”.“Ovakav hotel je kao film.To nije realno. Ne žive ljudi u ovoj dolini u ovakvim objektima. Mi dakle želimo dovesti go-ste ovdje i pustiti ih da uđu kao u jedan igrani film. I taj film mora biti cjelovit, iz tog filma ne smije izaći van, ne smi-je naići na nešto što filmu ne pripada

Gordan Godec

Glas Vinodola 13

Reportaža – otvoren prvi etno hotel

i što će ga iz njega izbaciti. Želimo ga što duže zadržati u tom filmu.”Deset soba u Hotelu “Balatura” ima, a to zahtijevaju i propisi, TV odnosno plazma ekrane obješene na zidovima. Međutim, one su kad uđete u sobe sa-krivene dekorativnim, uokvirenim plat-nom. To djeluje kao slika na zidu. U so-bama je priključak na internet. Dakle, imaju sve ali, radi onog filma o kojem Godec govori sve je skriveno i tek ako gost izrazi potrebu za izlaskom iz tog svijeta, povratkom u realnost, potrebu za komuniciranjem sa svijetom izvan “Balatura”, može mu se i to priuštiti. Sva-ka soba ima svoj naziv po primorskim biljkama, u čijim su bojama i detalji i zi-dovi u njima – lavanda, pelin, maslina, lovor, ružmarin, cibor, limun, kadulja, ljubica i majčina dušica. A sve nabroja-ne biljke rastu u hotelskim vrtovima.

Holanđani među prvim gostimaSupružnici Godec uložili su u obnovu zgrada i uređenje hotela “Balatura” više od pola milijuna eura. U njemu će ra-diti i osigurati egzistenciju sebi i djeci. “Supruga će biti zadužena za prodaju aranžmana i organiziranje sadržaja za goste”. Za sve ostalo, kako sam kaže, bit će zadužen on.“U hotelu nam je cilj zadovoljiti i usreći-ti nekog tko dođe i odluči boraviti kod nas te da nas napusti sretan. “Na pita-nje što će nuditi, odgovara ...”Pažnju i iskrenost, ne praviti se važan. Želimo čovjeka primiti i osjetiti u čemu on uži-va i to mu pružiti, a alat za to je soba, jelo, piće… sve su to alati da se tog go-sta usreći na neki način”.

Pored poruke preko interneta Gor-dan Godec kao novinar nije mogao odoljeti napisati reportažu o Vino-dolu. Namjenio ju je specijaliziranoj austrijskoj reviji GLEITSCHIRM.U travanjskom izdanju Godec pod naslovom “SUNCE MORE BRDA“ piše:“Jugoistočno od Hrvatske velike luke Rijeke od mora odvojena lancem brežuljaka leži ljupka Vinodolska do-lina. Raj za planinare, mountbikere i posebno za paraglajdere. Preko cije-le godine se tu može dignuti na ve-like visine i odatle uživati u pogledu na cijeli Kvarnerski zaljev i otok Krk.

- Koliko će ljudi biti angažirano oko svega toga?“Još ne znamo koliko ćemo ih zaposli-ti, ovisi koliko ćemo imati “gledatelja”, ha.ha.ha ... Tako za sada imamo zapo-slenog kuhara i jednu gospođu koja je domaćica hotela i koja se brine za sve, recepciju, sobe....-Jesu li gosti vaše kolege novinari, tele-vizijski ljudi?Kolege jesu iz svijeta filma, novinarstva, glume...svi će oni doći ali kada, to nitko ne zna. Mogu sutra, a isto tako i za go-dinu dana. No, svi su obećali doći. Kada smo prije tri, četiri tjedna oglasili naš ho-tel na internetu i s agencijama sklopili suradnju, buking je krenuo. Imali smo najavu dolaska ljudi iz Tajlanda, jedna agencija je trebala poslati ovamo goste, međutim stornirali su u zadnji tren. Ne znamo razlog, a preko te agencije smo

pronašli naš hotel čak i na jednoj arap-skoj internetskoj stranici. Drugi buking, otkako radimo, bio je iz Tajlanda, super. Prije neki dan zazvoni hotel i jave se neki Holanđani. Pitaju imamo li mjesta . Odgovaram pitanjem kada žele rezer-vaciju, misleći na srpanj, kolovoz, ljeto..Ne, govore oni, mi smo tu u Triblju....A onda dođite, rekao sam. Što sad, pripo-vijeda Godec. tekst i foto Z. Kleva

14 Glas Vinodola

Iznajmljivanjem apartma-na do boljeg standarda

Bribir - (24. travanj) Uključivanjem sta-novnika u iznajmljivanje soba i apartma-na pored povećanja broja tursitičkih po-stelja ponuđenih na tržištu, moguće je značajno poboljšati životni standard ži-telja Vinodola. S namjerom da ih s time u vezi informira i ukaže na mogućnosti koje iznajmljivačima stoje na r aspolaganju, TZ Općine Vindolske organizirala je sastanak i na njega pozvala aktualne i zainteresirane buduće iznajmljivače. O kanalima proda-je, najnovijim trendovima na turističkom tržištu sve većoj konkurencij te primjeni interneta u turističkom prometu, govori-li su Milan Baričević, predsjednik Udruge turističkih i putničkih agencija – Crikveni-ca, te turistički djelatnici iz turističke agen-cije „NOVI-TURIST” iz Novog Vinodolskog. Predsjednik Turističke zajednice Općine Vinodolske mr. sc. Ivica Jerčinović prezen-tirao je uvjete i mogućnosti kreditiranja ruralnih kuća, ističući razvoj ruralnog tu-rizma na području Vinodola koji je i da-lje u punom cvatu. Istaknuta je isplativost turističke djelatnosti što je potkrepljeno i primjerima iznajmljivača koji nude kvali-tetan smještaj, posebice u ruralnim kuća-ma. Oni ,rečeno je, bilježe izvrsnu popu-njenost i postižu izuzetno dobre cijene, kao i apartmani u privatnom smještaju te kuće za odmor na šumskom području općine. Na području Općine Vinodolske registrirano je ukupno 48 iznajmljivača, a koliko je neregistriranih, teško je ustano-viti. Stoga se i dalje mora ustrajati na ob-vezi prijavljivanja gostiju.Tijekom rasprave postavilo se pitanje o mogućnosti subvencioniranja turističkih kredita za iznajmljivače–fizičke osobe. Ukazano je na problem nedostatne ugo-stiteljske ponude u Bribiru te predloženo uvođenje sezonskog mini-busa kroz cijeli Vinodol i turističkog vlakića koji bi bio u funkciji animiranja gostiju smještenih na području Vinodola i šire.Prisutni na sastanku upoznati su na kraju sa izradom nove web stranice Turističke zajednice Općine Vinodolske, te je s time u vezi svima (starim i novim) iznajmljiva-čima upućen poziv da se ukoliko žele, besplatno uključe s osnovnim informa-cijama i fotografijama smještaja kojeg nude.

8. Vinodolske ljetne večeri 2008.“Osme Vinodolske ljetne večeri” ma-nifestacija je koju Turistička zajednica Općine Vinodolske organizira po osmi put. Cilj je manifestacija pružiti publi-ci vrhunske umjetničke događaje i privuči pažnju javnosti na Vinodolsku dolinu, njene crkve i kaštele. Vinodo-lske ljetne večeri osmislila je Marija-na Biondić i započela s organizacijom 2001. godine u prostoru kaštela Drive-nik i drugim mjestima u Vinodolu s ci-ljem da se u atraktivni prostori franko-panskih kaštela i mjesta ožive, ispune sadržajima koji će u te prostore i pri-vući goste.U 2002. godini organizaciji se priklju-čuje Ljubomir Gašparović, pijanist i profesor na Muzičkoj akademiji u Za-grebu kao umjetnički voditelj manife-stacije. Manifestacija nam nudi kom-binaciju koncerata klasične glazbe (prvenstveno tzv. “stare glazbe” i an-sambala koji ju izvode, po mogućno-sti na izvornim glazbalima) i koncerata etno glazbe i njihovih vrhunskih, iako i ne medijski najeksponiranijih, izvođa-ča, i glazbenih amatera, posebno iz vi-nodolskog kraja.02.07. Tribalj – Jelisaftina – blagdan Pohođenja Blažene djevice Marije Eli-zabeti – pučka fešta, kulturno zabavni program03.07. Drivenik, crkva sv. Dujma – 8. Vinodolske ljetne večeri – sveča-no otvorenje – Voljen Grbac, Vivien Galletta i Vladimir Babin–21 sat04.07. Hotel “Balatura”, Tribalj – 8. Vi-nodolske ljetne večeri – Književna ve-čer: Renato Baretić–20 sati

06.07. Bribir, Stari grad – 8. Vinodol-ske ljetne večeri–Dance ensemble “Fa-klya” (Luč)–21 sat11.07. Tribalj, crkva Pohođenja BDM Elizabeti – 8. Vinodolske ljetne večeri –Etno koncert Dunje Knebl – 21 sat17.07. Tribalj–8. Vinodolske ljetne ve-čeri–Večer folklora: KUD Bribir, Vokalna skupina Vinodolke, ženska klapa Kirice, klapa Tić–21 sat18.07. Hotel “Balatura”, Tribalj – 8. Vi-nodolske ljetne večeri – Književna ve-čer : Damir Miloš–20 sati22.07. Grižane – 8. Vinodolske ljetne večeri–mlađi i stariji orkestar i ženska klapa “Kirice” KUD-a “Dr. Antun Barac”, Vokalna skupina Vinodolke – 21 sat25.07. Bribir, Stari grad – Joso Buto-rac i grupa “Vivak” i Boris Novković – 20 sati30.07. Drivenik, Stari grad – 8. Vinodo-lske ljetne večeri – Grupa 4’33 – glaz-beno-scenski spektakl – 21 sat12.08. Bribir, stari grad – 8. Vinodolske ljetne večeri – Alen Polić, “Zlobinska priča” Projekcija filma i mini koncert–21 sat23.08. Drivenik, stari grad–8. Vino-dolske ljetne večeri – zatvaranje ma-nifestacije - 3. Smotra klapa Drivenik 2008.–21 sat

Glas Vinodola 15

Već dvije godine Đurđa Medar, rođena Barac, u svome rod-nom selu Barci izrađuje mašto-

vite keramičke predmete u raku tehni-ci. U njezinoj malenoj galeriji–ateljeu, koji je uređen u istoj uličici, nasuprot njezine obiteljske kuće, u kojoj živi sa suprugom Zvonimirom, svakodnevno stvara nove umjetničke predmete–anđele, vaze, slike od keramike, zdjele, stilizirane satove, cvijeće, životinje, lju-de i ostale zanimljive predmete.Gospođa Đurđa i njezin suprug pre-selili su se iz Rijeke u Barce, nakon te-meljito obnovljene i rekonstruirane starine, a stan u Rijeci prepustili sinu. Nasuprot kući, kupili staru “senaricu” u kojoj je, uz atelje s peći za pečenje ke-ramike i lijepo uređena mala galerija.Pri našem dolasku, najprije je pokazala kuću u kojoj živi, staru konobu, u kojoj je najprije stvarala umjetničke pred-mete, ali i pročitala je nekoliko svojih stihova.- Pišem pjesme, a počela sam najprije

oslikavati staklo. Osje-ćala sam potrebu da se izrazim riječima, rukama i tako je pče-lo s keramikom. Godi-ne 2005. upisala sam se u Narodnom uči-lištu u Rijeci na tečaj raku keramike, koji je

vodio poznati grafičar i keramičar Boris Roce. Nakon početnog tečaja, završila sam i napredni tečaj, a potom još tri te-čaja kod profesora Roce i nastavila dalje stvarati u raku tehnici–ispričala nam je Đurđa Medar.Na početnom tečaju bilo je petnae-stak polaznika, a među njima, osim Đurđe Medar, bile su i Nevenka Fran-čišković, Jasenka Ružić i Vesna Troskot. One su se zbližile i odlučile zajedno izlagati. Ohrabrene stečenim znanjem, podrškom obitelji, uživanjem u zajed-ničkom druženju, nastojale smo pre-tvoriti hobi u stil i sadržaj života te smo 2007. godine osnovale udrugu Art raku “Dodir”, koja ima veliku podršku Grada Bakra. Nakon toga uslijedili su pozivi na skupne izložbe. Tako smo izlagali 2005. u Narodnom učilištu Rijeka, na Marga-retinom ljetu u Bakru, sudjelovale u Me-đunarodnoj izložbi keramike Trijenale tanjura u Rabu, galeriji Pazin te u radu kolonije Raku Gola Koprivnica–kaže gospođa Đurđa.

U Barcima otvoren atelje raku keramike Vinodol neiscrpna inspiracija Đurđi Medar

Prošle godine je s “Dodirom” sudjelo-vala sa svojim prijateljicama na petom međunarodnom likovnom natječaju “Oleum Olivari Krasica” u Istri, izlagale su na Danima Krasice te organizirale prvu izložbu «Ususret Uskrsu» u Bakru. Uz to, povodom Margaretinog ljeta na izložbi “More” izložile su svoje radove u prostorima nekadašnje turističke za-jednice u Bakru, a ove godine prvi put su se predstavile publici pod zajednič-kim imenom Art raku “Dodir” izložbom «Ususret Uskrsu». Predstavile su se na izložbama u Opatiji i na Škrljevu.Đurđa Medar planira organizirati svoju prvu samostalnu izložbu, a voljela bi, otkrila nam je, to učiniti u svojemu Vi-nodolu, u kojemu joj ne nedostaje in-spiracije. Umjetničke predmete koje je izradila ne prodaje, već ih uglavnom daruje prijateljima. Osim što uživa u onome što je nadahnjuje i što voli,–izradi umjetničkih predmeta–zaoku-plja je i uređenje doma, cvijeće, po-gled na Vinodolsku dolinu i njezino selo. Zasad, dodaje, ništa drugo joj ne treba. Njezin suprug Božidar, inače di-plomirani inženjer, iz hobija u svojoj konobi, za svoje potrebe proizvodi vino. A oboje, kažu, uživaju u tišini i lje-poti Vinodolske doline, na koju gleda njihova kuća.

tekst i foto Mira Krajnović Zeljak

1� Glas Vinodola

DVD “Bribir” društvo s najmlađim članstvomBribir (4. svibnja) Svibanj je tradicio-nalno u Hrvatskoj “Mjesec zaštite od požara”, a 4. svibnja dan sv. Florijana kojeg vatrogasci štuju kao svoga za-štitnika. Stoga, razloga da se poku-ca na vrata prostorija DVD “Bribir” nije nedostajalo. Bribirska vatrogasna for-macija je družina Općine Vinodolske jer su u njezinom sastavu volonteri vatrogasci iz Bribira, Grižana, Triblja i Drivenika. Vatrogasno društvo djeluje i raste članstvom i iskustvom, a 8.ko-lovoza obilježit će punih šest godina od osnivanja. Iako mu u nazivu stoji dobrovoljno, nastalo je sukladno za-konskoj obvezi prema kojoj svaka op-ćina ili grad moraju imati barem jedno dobrovoljno vatrogasno društvo. Eto tako je zapravo 2002. godine nastalo DVD “Bribir”, a s njime i povijest organi-ziranog vatrogastva na području Op-ćine Vinodolske.

Okupili se brzo – rasli još bržeTajnik DVD Josip Kalafatić prisjeća se nastajanja društva i veli: «Za formira-nje dobrovoljnog vatrogasnog društva trebalo je imati 20 osposobljenih vatro-gasaca. Taj uvjet u Bribiru nije bilo teško ispuniti. Dragovoljci su se brzo odazvali i obavili osnovnu edukaciju iz vatroga-stva. Ali problem je u prvo vrijeme bio pronaći zapovjedni, stručni kadar. Zapo-vjednik i njegov zamjenik u DVD-u mo-rali su biti barem vatrogasni dočasnici. Brzo smo i to riješili. Imali smo tu sreću da su nam se na području općine nasta-nila dva profesionalna vatrogasca Dar-ko Benić i Ivan Tomić koji i danas obna-šaju zapovjedničke dužnosti u društvu.DVD “Bribir” do danas je narastao na respektabilnu udrugu od 157 članova od kojih je 54 sa položenim vatroga-snim ispitom. Kao gasitelji pokrivaju cijelo područje općine od 150 četvor-

Uz dan Svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca

nih kilometara. Zdravko Kalafatić pred-sjednik DVD “Bribir” napominje.«Naime mi nemamo dovoljno novaca da pokrijemo cjelodnevno dežurstvo, a za što bi trebalo imati 6 stalno zaposle-nih vatrogasaca, pa onda dio dežurstva za nas odrađuju profesionalni vatrogas-ci iz JVP Crikvenice. Kada je riječ o poža-ru većih razmjera na našem području in-terveniramo zajedno s njima.

Učenje i podmlađivanje stalna je zadaćaOko DVD “Bribir” rado se okupljaju mla-di i oni koje još treba pratiti u osnovnu školu. Takvih je članova u društvu 111. Tajnik Josip nam tumači tajnu takva odaziva.- Od prvog dana školovanja, dakle u prvom razredu, svu djecu dovedemo u prostorije, pokažemo im opremu, au-tomobil, počastimo sokovima i slatkiši-ma i kolektivno sve učlanimo. Onda se nekoliko njih aktivno uključuje u vježbe. Imamo dvije ženske ekipe i jednu mušku uzrasta od 6 do 12 godina. Upravo for-miramo i mušku i žensku ekipu od 12 do 16 godina (to je mladež). S djecom vri-jedno rade naše vatrogaskinje: Barba-ra Stipeč Saftić, Andreja Spoja, Borjana Štagljar i Mario Štagljar.

Spremni za razdoblje povećane opasnosti od požaraVatrogasci Općine Vinodolske spre-

mni čekaju ljeto, razdoblje povećanih opasnosti od požara. Naime “Progra-mom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku” propisane su za-daće koje vatrogasci moraju obnaša-ti od 01.lipnja pa sve do 01.listopada. Predsjednik Zdravko Kalafatić objaš-njava kako Program nalaže ustroj mo-trilačke službe. Međutim, dodaje, zbog malo ljudi DVD je zaključio ugovor sa Šumarijom koja obavlja izvide u šum-skim predjelima općine te s Hidroelek-tranom »Vinodol« iz Triblja koja motri Vinodolsku dolinu, dok članovi DVD-a u ljetnim mjesecima svakodnevno obavljaju preventivnu ophodnju od Bribira do Drivenika uz dežurstvo od 9 do 22h.

tekst i foto Z. Kleva

Sv. Florijan bio je veteran rim-ske vojske za vrijeme Dioklecija-na. Smatralo se da je bio u nekoj rimskoj legiji koja je imala zadaću gasiti požare i spašavati imovinu. I poput vatrogasaca tijekom života založio se za svoje bližnje. Ne zata-jivši kršćansku vjeru i ne odbaciv-ši Isusa Krista u trenucima muče-nja, hrabro je umro 4. svibnja 304. godine, nakon što su ga osudili na smrt bacanjem u rijeku Enns.

Zdravko i Josip Kalafatić

Glas Vinodola 1�

Prvi “dani” vrtića

Bribir - Tribalj (14-18. travnja) Trećeg tjedna travnja uz obilježavanja dana Općine Vinodolske upriličeni su prvi Dani vrtića ‘’ Cvrčak i mrav’’. Program-ski, manifestacija je bila posvećena stručnim ali i zabavno edukacijskim sadržajima koje su podržali osnivači, brojni suradnici vrtića, građani, a sve organizirali zaposlenici te predškol-ske ustanove. Prvog dana manifesta-cije upriličeno je predavanje na temu »Važnost organiziranog predškolskog odgoja u životu djeteta«. Tom su pri-likom predstavljena i dva komunika-cijska alata: internetska stranica i bro-šura-prospekt o vrtiću “Cvrčak i mrav”. U sklopu dana otvorenih vrata vrtića u Triblju i Bribiru dočekivani su roditelji i djeca za koje su bile organizirane po-sebne igraonice.

Predavanje o primjeni HACCP sustava u vrtićku kuhinju održali su stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdrav-stvo, ispostava Crikvenica. U sklopu tog predavanja za roditelje i osnivače vrtića predstavnike Općine Vinodol-ske, upriličena je degustacija vrtićkih jelovnika. Zadnjeg dana djeca iz ma-tičnog odjela u Triblju kao i ona iz Bri-bira svojim nastupima i programom punim pjesme i plesa pokazali su rodi-teljima i uzvanicima, što su ih sve tete naučile.

Zelena zastava podignuta treći put

Tribalj (6. lipnja) Udruga pokret prija-telja prirode “Lijepa naša” po treći puta dodijelila je zelenu zastavu, simbol za međunarodni status Eko-škole nastav-nicima i učenicima Osnovne škole Ju-raj Klović iz Triblja.Titula EKo-škole prvi put je dodijelje-na tribaljskoj osmoljetki 2004. godine. Osnovna škola Juraj Klović jedna je od 176 Eko-škola u Hrvatskoj, a u Primor-sko-goranskoj županiji je u društvo s još 15 škola. Ne samo da svake dvije godine učenici i nastavnici zajedno s ravnateljicom potvrđuju status eko škole kontinuiranim ekološkim akcija-ma, već iza njih stoje ove godine, dva realizirana projekta vezana za ekologi-ju pod nazivom “Ća su jili naši stari” i “Vinodolska vrela i perila”. Treba reći da svojim radom đaci škole stječu i nov-čana sredstva. Tako su u protekle dvi-je godine skupili 18 tona starog papira 1500 komada staklenki i prodajom tih sekundarnih sirovina uprihodili 6000

www.cvrcakimrav.com i u prospekt i web stranicu napravljeni su radi bo-ljeg i permanentnog informiranja roditelja te kako bi im se omogućio pregled aktivnosti po vrtićkim sku-pinama. Zamišljeni su da roditeljima pruže pomoć kod opredjeljenja i do-nošenja odluke u kakav program i sku-pinu upisati svoje dijete. I u prospektu i na web stranici date su informacije o poziciji vrtića kao odgojno-obra-zovne ustanove na ovom području sa svrhom prihvaćanja što više djece u vrtić ,,stvoriti kontinuitet njihovog upisa i obuhvatiti ih stručnim odgoj-no obrazovnim programima, primje-renim im uzrastu”.

kuna što je bio prilog za ekskurzije đaka 7. i 8. razreda.Najistaknutiji članovi ovogodišnjih eko akcija, učenici Dario Potko i Stje-pan Mataija iz 8. razreda te Bruno Bru-keta iz 5. i Danijel Domijan iz 4. razre-da, imali su čast podići zelenu zastavu ispred škole koju su prvi puta podigli 2004. godine. Na temu ekologije na izložbi otvorenoj u Domu kulture u Tri-blju svoje su radove pokazali učenici osnovnih škola Jurja Klovića iz Triblja i Dr. Josipa Pančića iz Bribira te Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav”. U priredbi su su-djelovali učenici škole i mališani vrtića u Triblju, te mali tamburaši KUD-a “Dr. Antun Barac” iz Grižana. Organizaciju izložbe, priredbe i podizanje zelene zastave potpisuju Turistička zajednica Općine Vinodolske i OŠ Juraj Klović iz Triblja, a sve pod motom akcije “Volim Vinodol” 2008.

Teskt i foto Z. Kleva

18 Glas Vinodola

Uz proslavu 200-te obljetnice osnovnog školstva u BribiruZnanje ovjenčano nagradamaBribir – Nekoliko učenika Osnovne škole dr. Josip Pančić iz Bribira svojoj su školi, a za njezin Dan, poklonili najveći dar. U školske vitrine donijeli su neko-liko vrijednih priznanja koja su osvojili na državnim i županijskom natjecanju, naravno, u znanju. Karli Mršan, učeni-ci 8. razreda Organizacijski odbor Fe-stivala znanosti 2008. godine koji je u travnju održan u Rijeci, dodijelio je na-gradu kao najuspješnijoj sudionici na-tječaja »Fizika kroz slike i riječi«. Taj je natječaj u siječnju ove godine, među osnovnim i srednjim školama u župa-niji Primorsko goranskoj provelo Druš-tvo matematičara i fizičara Rijeke. U konkurenciji pet radova iz osnovnih škola, tri su priznanja pripala OŠ Dr. Josip Pančić. Najboljim radom povje-renstvo je proglasilo »Perilo Dolinje « spomenute Karle Mršan. Drugu na-gradu dobila je Mirela Ramić, također učenica 8. razreda s radom nazvanim “Kakao bura diže krov”, a trećenagra-đeni rad: “Miješanje tekućina različitih gustoća” potpisala je njezina kolegica iz razreda Kristina Tonković. Društvo matematičara i fizičara posebno je po-hvalilo nastavnicu Branku Dražić čije su spomenute učenice osvojile vrijed-na priznanja.

U državnom natjecanju iz fizike treći među 26 hrvatskih školaNastavnica Branka Dražić, pored spo-menutih, osvojila je III mjesto na Dr-žavnom natjecanju iz fizike s učeni-cima Korinom Hunjak i Lucijanom Moretom. U konkurenciji 26 škola iz cijele Hrvatske Hunjak i Moreta osvoji-li su vrijedno priznanje u kategoriji sa-mostalnih eksperimentalnih radova. U dogovoru s nastavnicom Dražić pred-ložili su temu “Određivanje gustoće ti-jela i tekućina pomoću ravnala.”“Kandidati prolaze kroz nekoliko krugo-va natjecanja”, objasnila nam je Bran-ka Dražić. “Prvi je da prijavljenu temu državno povjerenstvo prihvati. Iza toga trebali smo poslati rad sa mjerenjima i svime što treba kako bi povjerenstvo od-lučilo idete li u drugi krug. Nakon toga dolazi treći krug koji je uvjet za odlazak

Pioniri i juniori NK «Turbina» posjetili stadion u MaksimiruPripadnici juniorske i pionirske mom-čadi NK Turbine, na kraju proljetnog dijela natjecanja počašćeni su zani-mljivim i sadržajnim dvodnevnim izletom. Njih dvadeset i sedam aktiv-nih igrača u klubu posjetilo je dvorac Trakošćan na putu za Varaždin gdje su obišli stadion NK Varaždina. Drugi dan izleta proveli su u Zagrebu.tamo su ih primili i počastili u prostorijama društva Primoraca, posjetili su Tehnič-ki muzej i bili gosti NK Dinama, gdje su nakon prijema u Plavom salonu, mla-di nogometaši izašli i prošetali travna-tim terenom na kojem igraju modri. U poslijepodnevnim satima odigrane su i dvije prijateljske utakmice s juni-orima i pionirima NK «Dragonožac» u istoimenom mjestu pokraj Velike Gori-ce, čiji je predsjednik Stjepan Cerovski, koji je kao direktor «Pionirskog grada» u Zagrebu ugostio tribaljce i osigurao im smještaj. Pioniri NK Turbine dopu-stili su da ih domaćini nadigraju rezul-tatom dok je juniorska momčad bila tvrđeg srca prema domaćinima i na njihovom ih terenu pobijedila s 4:2. Ci-jeli program izleta za mlade nade «Tur-bine» smislio je i organizirao sportski direktor kluba Josip Brnčić a u njego-voj pratnji su bili ostali članovi vodstva kluba i načelnik Općine Vinodolske Ivi-ca Crnić. Z. Kleva

na Državno natjecanje. Taj krug prošlo je osam radova. Potom je uslijedila usme-na prezentacija rada, izvođenje pokusa pred mentorima i članovima komisije i sudionicama. Nakon toga tri rada pot-puno ravnopravno nastupaju na javnoj prezentaciju nakon čega se javno odredi njihov konačni poredak. Naš rad je oda-bran među ta tri najbolja i svrstan na treće mjesto.”

Istraživači povijesti Vinodolskog kraja“Gren na jedan veli veli brod s kim ćemo brzo prit va Ameriku” naslov je radnje koju su uz pomoć nastavnice povijesti Jasne Špalj napravile učenice Mirela Ramić i Samanta Tonković, uče-nice 8. razreda OŠ dr. Josip Pančić. Nji-me su osvojile prvo mjesto na župa-nijskom natjecanju osnovnih škola iz povijesti i tako dobile pravo predstav-ljanja Županije primorsko-goranske na državnom prvenstvu održanom u svibnju u Opatiji. Na temu “Iseljavanje iz Bribira u prvoj polovici 20. stoljeća” u konkurenciji 22 županija i 22 rada nagrađene su drugom nagradom. U Bribiru ima puno ljudi koji o toj temi nešto znaju reći, pa se rad nagrađe-nih učenica, prema riječima nastavni-ce Jasne Špalj, zasnivao na autentič-nim predajama i povijesnim pisanim izvorima.“Bilo je zapravo dosta Bribiraca koji su se u tom razdoblju iselili u Ameriku, išli tamo raditi. Neki su zauvijek osta-li, a neki su se i vratili. One su u radu postavile i pitanje zašto su ljudi odlazi-li. Dakle ne samo registrirale činjenicu emigracije nego i evidentirale uzroke i posljedice svega toga. Obrađivale su način života ljudi u to doba, siromaš-tvo, mukotrpan rad i trud što je ljude i natjeralo na put “velim velim brodom”. tekst i foto Z. Kleva

Eko kvizom u kojima su sudjelo-vali učenici od prvog do osmog razreda, obilježen je Dan bribir-ske osnovne škole i Dan planeta Zemlje. U programu obilježavanja sudjelovao je školski pjevački zbor, orkestar, recitatori, a u eko kvizu natjecale su se dvije ekipe učenika od petog do osmog razreda. Bri-birska osnovnoškolska ustanova djeluje već 220 godina, a ime slav-nog botaničara Josipa Pančić ro-đenog 17. travnja 1814. godine u selu Ugrini, u Bribiru nosi od 1930.

Karla Mršan

Glas Vinodola 1�

Drugi susret dragovoljaca na Tribaljskom jezeruTribalj (11. svibnja) Članovi šest udru-ga dragovoljaca i veterana Domovin-skog rata Primorsko- goranske županije odazvalo se županijskom natjecanju u udičarenju kojeg drugi put organizira-ju članovi UDVDR-a Općine Vinodolske, Crikvenice i Novog Vinodolskog.Natjecalo se sedam ekipa s po tri člana klubova iz Rijeke,Ravne Gore i INA-e, te članovi udruga veterana iz Crikvenice, Novog Vinodolskog, Bakra i Općine Vi-nodolske. Ukupnom ulovu od 17 kila i 638 grama čemu su najviše pridonijeli dragovoljci iz Crikvenice ulovivši 5.215 grama.Taj rezultat omogućio im je prili-ku da se pokažu i dokažu na državnom natjecanju u Kutini održanom počet-kom lipnja.Drugo mjesto pirpalo je klubu iz Rijeke čiji je trojac iz jezera izvadio 3.343 grama, a ekipa iz Bakra treća je s ulovljenih 2.210 grama. Članovi ekipe domaćina UDVDR Općine Vinodolske s ulovom teškim 2.075 zauzela je 5.mjesto iza ekipe Grada Novog Vinodolskog a ispred ribolovaca klubova Ravna gora i Kluba INA. Najve-ću ribu, za što je dobio i posebno priz-njanje, ulovio je Veljko Hadrović iz Kluba Rijeke. Babuška na njegovoj udici bila je dugačka 19 centimetara.

Željko Markelić predsjednik UDVDR Općine Vinodolske:“Ove godine opet se odazvalo 7 ekipa kao i lani iako smo imali više prijavljenih. Nastojimo i nastojat ćemo iz godine u godinu povećati broj natjecatelja i že-lja nam je da ovdje na Tibaljskom jeze-ru ovo natjecanje postane tradcionalno. Šteta je da jezero bude neiskorišteno i u suradnji sa domaćinom ŠRD “Šaran” želi-mo i njihov godišnji kalendar natjecanja dopuniti ovim. U Općini Vinodolskoj ima dosta dragovoljaca koji se bave ovim sportom. Od 140 članova, koliko broji udruga , 40 ih se bavi ribolovom. Ne baš svi na slatkim vodama, više njih ide na more ali desetak stalno dolazii ovdje” tekst i foto Z. Kleva

Kadeti “Šarana” na putu do državnih naslovaKupa (11. svibnja) Županijsko natjeca-nje u disciplini lov ribe udicom na plo-vak održano je na rijeci Kupi na kojemu su nastupale ekipe seniora, seniorki i ka-deta. U ekipi kadeta za SRD Šaran iz Tri-blja nastupali su Bengez Mateja i Rober-ta, Puškarić Ivan i Dino Belobrajić. Iako su bili jedina ekipa kadeta na natjeca-nju, postigli su rezultate bolje od svojih starijih kolega i kolegica te je Dino Be-lobrajić ulovio 1.286 grama ribe, Mate-ja Bengez 371 gr., Ivan Puškarić 302 gr. i Roberta Bengez 262 gr. Usporedbe radi, neki od natjecatelja nisu uhvatili niti jed-nu ribu. Mladi su natjecatelji time stekli pravo sudjelovanja na završnom, držav-nom natjecanju “Sletu kadeta Hrvatske” što se održava u srpnju u Vinkovcima.

Održan peti “Šaran” kupTribalj (6.-8. lipnja) Stekavši epitet jed-nog od najatraktivnijih šaranskih ku-pova koji se održavaju u Hrvatskoj, tri-baljski kup u organizaciji lokalnog ŠRD “Šaran” i ove je godine okupio oko šez-desetak iskrenih zaljubljenika u ribolov. Lov je startao u petak u 11 h kada je 19 ekipa oboružano strpljenjem i četi-ri štapa započelo 48 satno iščekivanje da riba proradi.U nedjelju, 8.lipnja pro-glašeni su pobjednici. Prvo mjesto s ulovom od 197,19 kg. osvojila je ekipa “Dreamteam“ u sastavu Alen Prajs, Mar-ko Pajić i Renato Holetić. Dečki su Sa-moborci, a članovi su SRD Rak-Rakitje. Drugo mjesto s ulovom od 122,12 kg osvojila je ekipa “U zadnji tren” iz Triblja u sastavu Mile Pejić i Željko Knežević. Tre-će mjesto s ulovom od 45,71 kg. osvo-jila je ekipa “Tehnovent” iz Samobora u sastavu Robert Vlahović i Ivica Vlahović. Najvećeg šarana, od 14,32 kg ulovila je ekipa “Dreamteam”-a za što je nagradje-na posebnom nagradom – peharom za najveći ulov. Ukupno je uhvaćeno i pu-šteno dakako natrag u jezero, 611 kg. ribe. Z. Kleva

Na Tribaljskom jezeru europska pravila ponašanjaTribalj (27.ožujka) Športsko ribolovno društvo “Šaran” provelo je planiranu, drugu fazu poribljavanja Tribaljskog jezera nakon završetka sanacije bra-ne. U prosincu 2007. u jezero je uba-čeno 3.5 tona ribe, a ovaj put u jezero su ubačeni šarani kapitalci. Kupljeni su u slavonskim ribnjacima i težili iz-među 8-15 kilograma. Nabavljeno je oko 500 kg šarana što znači da u jeze-ru, uz ostale kapitalne ribe, sada pliva i pedesetak prekrasnih kapitalaca. U gospodarskoj osnovi, kao i godišnjem planu za gospodarenje vodom ŠRD-a “Šaran” stoji da je kapitalni šaran zašti-ćen i moguć je ulov samo športskog karaktera. To znači da se primjerci teži od 4 kg (po sistemu ulovi i pusti) mo-raju vratiti neozlijeđeni u vodu nakon eventualnog fotografiranja ribe, što je prema novom vodstvu kluba najhu-maniji ribolov. Za takvu vrstu ribolova potrebna je i odgovarajuća ribolovna oprema kod koje je neophodno ima-ti podmetač za prihvat ribe odgova-rajuće veličine i vlažnu prostirku da se ribu nakon ulova ne bi stavljalo na zemlju ili beton gdje ju je mogu-će ozlijediti. Ovaj pristup šaranu dola-zi iz moderne Europe, a poznaju ga i zagovaraju svi humani ribiči svijeta. To je, smatraju u društvu, velika turistič-ka promidžba Tribaljskog jezera što je Društvu, a i Općini Vinodolskoj, svaka-ko u interesu. Z. Kleva

Dino Belobrajić

20 Glas Vinodola

“Išći me” – nova zbirka pisam Marije KovačGrižane (24.svibnja) Nakon ča je svi-tlo dana ugljedala va Čakafskoj kući Žminj, prestavljena je i va prepunon Domu kulture Grižane, zbirka pisam “Išći me” Marije Kovač.Uz prije objavljene zbirke “Ostari s ma-nun” i “Črljeno okašce” ta treta po redu knjiga vabi dopadljivin, kruto ukoriče-nin Labirnintom okićenin koricami ča je scifral autoričin sin Zdenko Kovač, ing arhitekture.“Išći me”, zišla je va nakladništvu Ka-tedre “Čakafskog sabora” Žminj. Tiska-na je na 128 stranic f koj je sedande-set pisam poslaganih va sedan deli. To su : Mriža od srhi, Ruki te išću, Išći me. Krelja Nebo je gorelo Uzletišće duše i Vrnut ću se.Uz autoricu pisme su govoreli Mladen Barac, Lucija Kružić i Hermina Lonča-rić. Nastupala je i vokalna skupina “Vi-nodolke” s kimi po starinski piva i Ma-rija Kovač.Profesorica Marija Gračaković je struč-no na nje dopadljiv mot prikazala Ma-

rijin pjesnički dar prožet teplinun ka zvira z dubine srca govoreć o ljubavi, boli i ufanju. Po profesorici Gračaković z malog griškog sela Doljinci , z prigu-šene patnje, ali i životne koraži prošal je va svit celi navrzaj Mrijinih kitic ke su bljišćeveć pred presudnin komisijami našle potporu i poslagane va skupne

knjige z drugimi pjesnici. Čvrstun sna-gun svoj nutarnji svit Marija zna pre-točit va riči ko da bi z vrela ko ne umi drugo nego poteć i zagalagoljat svo-jin naravnin glason.Vridi pročitat ovu lipu knjigu i osvido-čit se va se to. tekst i foto Zlatica Balas

Glazbeno-poetska večerBribir – U organizaciji Odsjeka za kulturu Općine Vinodolske i Narodne knjiž-nice i čitaonice “Bribir”, te Hrvatskog književnog društva “Osvit” iz Rijeke, odr-žana je u prostorijama Narodne knjižnice glazbeno-poetska večer, u kojoj su mogli uživati ljubitelji glazbe i poezije.U programu kojeg je vodila pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Op-ćine Vinodolske i voditeljica Odsjeka za kulturu, Željka Jurčić-Kleković, na-stupili su članovi Hrvatskog književnog društva “Osvit” Vesna Prešnjak-Miculi-nić, Ivanka Klovar i Josip Eugen Šeta, koji su čitali svoje stihove,dok su bogat glazbeni dio upotpunili Klapa “Tić” iz Triblja, čiji je umjetnički voditelj mae-stro Nino Načinović, zatim poznati riječki gazbenik gitarista Mario Šimunović. Iznenađenje i oduševljenje večeri bio je tajnik Društva Josip Eugen Šeta. On ne samo da se predstavio kao pjesnik,već i kao šansonjer, što se publici ne-obično svidjelo, te je nakon nastupa uslijedio zajednički poziv organizatora i publike za njegovo skoro ponovno gostovanje u Bribiru.Program je s nekoliko prigodnih riječi otvorio dopredsjednik “Osvita”, književ-ni kulturolog Ernie Gigante Dešković, koji je ujedno i predstavio Društvo.U Knjižnici je svoje izuzetno i nesvakidašnje likovno stavralaštvo sa samo če-tiri slike predstavio Vinko Klovar, predsjednik Likovnog društva “Kvarner” iz Ri-jeke. Slike koje su pobudile veliku pažnju izrađene su u tehnici bijele bronce, koju je Klovar počeo primjenjivati čak prvi u svijetu.Umjetnik je svoja djela nazvao radovima obojenim svjetlošću što izazivaju radost, te pobudio ništa manje oduševljenje od šansonijera Josipa Eugena Šete, koji je na samom kraju programa iznenadio domaćine i organizatore, govoreći i pjevajući stihove Željke Jurčić-Kleković, koje je sam uglazbio i od-svirao na svojoj gitari. Bio je to izuzetno vrijedan i bogat kulturni dogadjaj.

Članovi Hrvatskog književnog društva “Osvit”

Glas Vinodola 21

Spomen na Nadu Barac-Jelčić

Još danas va pameti mi zvo-ne zgovarane kitice pjesnikinje Nade Barac-Jelčić na prestavlja-

nju njeh dvih knjig «Kamičići neza-borava» i «Poniranje» va Domu kultu-re nje dragoga i rodnoga Biribira. To je bil 13. srpanj 2006. leta. Pun dom ljudi, a ona vesela i srićna – štimana ča su joj nje Bribirci i prijatleji pripra-vili nezaboravno sedo. Njoj va čast. Njihvoj pjesnikinji. Uz prijašnje zbirki: «KOLKA», »TRAGA KAMIKA», ostala je neprestavljena, ali lipo med korica-mi posložena «STAKLENA KRLETKA». Prišla nan ju veselo darovat 6. lipnja 2007. i reć: «Ča ste Vi srićni v ton zele-nilu, zmed Dolnje i Gornje strani, a ja moran van u staklenu gajbu»…Prošla je, a «STAKLENA KRLETKA» ostala je svedočit kako je fakat bit va gajbi i ufat se boljem. Još jednuč priš-la nan se javiti va 2007. letu. »Prišim, aš me v auti čeka moja dobra sestra ka me popeljala krot moj Bribir, Crikveni-cu i Novi…» Zaboravila san ta datum zadnje viđenja zapisat ali zapisala san ona 26. sječnja 2008. kad me je naza-vala naša draga Nada Barčeva tihin, slabašnin, ali njen prepoznatljivim bribirskin, lipin divanom. » Zlatice…Ja van kopnin. Napisala san mislin za-dnju pismu. Pišući ju ,misal mi j´tekla v moj Birbir, med sih naših judi. Nen van ju dospit poslat, kako prilike vele, ali ću je dat mojoj hćeri, a ona Van. Teško mi je telefonirat pa mi zato sih pozdravi-te, a posebno moju gospu profesoricu Mariju Gračakvić i vašega gospodina. Neka čuva čeli. Recite mu da mi je pa-sal med ča mi j´ga dal. Verovli ili ne, di-šil je po našen Primorju.»Mislela san da je to san, ali samo dvaj-stri dani za tih 18. veljače 2008.“Ugasnu sjaj oka. Ruke voljeti zaboravele”…..Utihla je umiljata Bribirska beseda. Ostal je vikoviti trag va srci sih nas ki smo imeli striću upoznati tu dragu ženicu a još lišpi va nje zbirkah kih je, kako na je rekal posložila z hartic va škrabicah. Med timi i ona pisma ku nan je pjesnikine hćer poslala po sestri Sonji, ona isti dan kad smo se

našli u crkvi va Bribiru i kad je veče-lasni Cindrić uz molitvu z puno duha spominjal našu Nadu.Znan da nigdi va modrini neba špija va zelenu Vinodolsku dolinu i šapće, skupa z anđelima:“Želje su korak usporile, auru izgubile”..... tekst Zlatica Balas

ŠĆAPDeda moga lakirani, blagdanjiigra v ruki.Železnin čavlon zabada se v cistuučvršćuje koraki ruku.Očev štap nutrnja kućna stožja.Šćap mojjarbol drveni na steni.

Nade Barac –Jelčić

22 Glas Vinodola

Vinodolski kraj obiluje zimzele-nim grmom koji katkad naraste u malo stablo visoko i preko tri

metra. Riječ je o Borovici (Juniperus co-mmunis), grmu od davnina poznatom po svojem antiseptičnom djelovanju. U stara vremena palile su se grančice, prepune igličastih i oštrih listića te ma-lih zelenih ili zrelih plavkastih bobica, poput tamjana da bi se otjerali zli du-hovi ali i kao sredstvo za dezinfekciju. Koristi se u farmaciji, a poznato je da se plodovi i eterično ulje borovice ko-

riste kao začin i aroma u proizvodnji džina.U našem Gorskom kotaru tradicional-no se proizvodi vrlo skupocjena rakija.Borovica se koristi u aromaterapiji i fitoterapiji. Eterično ulje potiče izba-civanje mokraćne kiseline i toksine iz organizma što ga čini izvrsnim antire-umatičnim sredstvom. Spriječava ra-zvoj bakterija i gljivica, regulira tekući-nu u organizmu te smiruje bolove kod grčeva izazvanih lošom probavom. U aromaterapiji koristi se već poznatim

metodama: u aromalam-pi , u kupka-ma, te kao ulje za masažu i njegu tijela i lica. U fi-toterapiji se koriste bobice za pripre-mu čaja, 2 g na 200 ml kipuće vode. U kurama detoksikacije preporuča se piti čaj do tri puta na dan, ali ne duže od deset dana. Zbog jakog djelovanja, sve pripravke borovice preporučljivo je koristiti uz savjet aromaterapeuta ili fitoterapeuta.

Za Drugoga svickog rata, kad je puno naših sel ko pri-mjerice selo Pelići, Mavrići, Barci, a posebno naš su-sedski Bribir dišal po palježini, a kuće sršile onako

očrnjene, činilo se ko da same nad sobun plaču. Ljudi su teško prihajali do hrane. Ono malo ča bi prišlo va zadruge dililo se na točkice, da bi leto dvi za tin muški počeli se kadi ki delat i dobivat plaću za soldi. Ni bilo baš nikakovih zalih, živelo se da se preživi. Rabilo je vezat kraj s krajen. To više aš su familije još tad bile brojnije, a ni bila moda ko danas da se mladi luče od starih. Ni bilo ni soldi za materijal da se šire, niti diže kuće, pogotovo ne one na kati. V to vrime kad je naš Pave bil mićušni dečkić rad bi bil ko i sa dičina da mu mat kupi bonboni. Se više put bi mater potegal za kri-lo i rekal: “Kupi mi, kupimi mama bonboni.” “Dite moje strpi se malo za ki dan. Kupit ti oću samo da pride očeva plaća.” Dite je sleglo z rameni, malo pokunjilo glavicu, zamučalo i pomirilo materinin obećanjin. Po putu se sastal drugoga susedskog dečkića ki je veselo tekal uz svoju mater i cuclal bonbon. Pave bez puno mislit, ne sramežljiv, stal je pred susedu i ju upital:“Teta, ča j´bila plaća?” “Vidi, vidi balavca jedan. Čoć to tebe briga jel bila plaća.”Ni joj bilo tešo, a ni leno, brže bolje je potekla doma Pavinoj

materi i bez da reče ni dobar dan, počela za sega maha na nju zijat: “Čoć vi to putite vaše dite kad je naša plaća? Bri-gajte vi svoju brigu, a nas pustite na miru”. Pavina mat je sle-gal z rameni, pogledala žensku i ko da joj nič zapelo v grlu ostala je ko nima. Ženska je prošla zijajuć, a ona otrla suzu najprije svoju a onda Pavinu. Čin je nje muž prnesal plaću, prvo ča je bilo šla je ditetu kupit bonboni. Napisala: Zlatica Balas

Flora Vinodola i njezine blagodatiBOROVICA (Juniperus communis)

piše: Ivanka Petrovski

obiteljski aromaterapeut

Sličice od nigda

Bribir

Glas Vinodola 23