Glasilo OpćineVinodolske općine

Izdavač: Općina VinodolskaBribir 35, 51253 Bribir

godina VI, Broj 22, travanj 2013.

GlasVinodola

Lokalni izbori 2013: Koalicija SDP,HSS,HSLS i PGS sa Ivicom Crnićem na izbore

Kultura: Riječnik Griško – Belgradskog govora u tisku

Sport: NK Turbina – oslonac na domaće dečke

ISSN 1846-6230Besplatan primjerak

Na temelju odredbe članka 13. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Vi-nodolske općine (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 19/11), Odbor za dodjelu priznanja Vinodolske općine r a s p i s u j e

POZIVNI NATJEČAJza dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine

u 2013. godini

I. Objavljuju se uvjeti i rok za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine u 2013. godini i to:

-Nagrada Vinodolske općine za životno djelo

Nagrada za životno djelo je javno priznanje koje se može dodijeliti fizičkoj osobi s prebivalištem na području Republike Hrvatske radi odavanja pri-znanja za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog i životnog vijeka i koje u određenom području doprinosi unapređenju gospodarstva, razvoju turizma, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, od značaja za Opći-nu, kada se ocjeni da je određena osoba sve svoje objektivne mogućnosti utkala u odnosno djelo i u tome postigla neponovljiv rezultat na tom području, tako da u svekolikom radu u društvenom životu predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju i ugledu Vinodolske općine.Nagrada za životno djelo dodjeljuje se za postignuća ostvarena u raz-doblju od osnutka Vinodolske općine kao jedinice lokalne samouprave odnosno od konstituirajuće sjednice, 15. travnja 1993. godine.Nagrada za životno djelo može se godišnje dodijeliti samo jednoj fizičkoj osobi, ukoliko joj do sada isto nije dodijeljeno. Nagrada koja se dodjeljuje posmrtno, kao i ona koja nije uručena nagrađenom za života, predaje se zakonskim nasljednicima.- Godišnja nagrada Vinodolske općineGodišnja nagrada Vinodolske općine je javno priznanje koje se može do-dijeliti fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za dostignuća i doprinos od značaja u domeni gospodarskog i društvenog života Vinodolske općine, kao i za ostala posebno vrijedna društvena dostignuća ostvarena tijekom kalen-darske godine koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje, od-nosno ostvarena u posljednjih 5 godina koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada. U jednoj kalendarskoj godini mogu se dodijeliti dvije godišnje nagrade Vinodolske općine.Ako se godišnja nagrada Vinodolske općine dodjeljuje grupi fizičkih oso-

ba za njihov zajednički rad, ostvarenje odnosno doprinos, povelja se do-djeljuje svakoj osobi pojedinačno.-Zahvalnica-Plaketa OpćineVinodolska općina dodjeljuje zahvalnicu kao javno priznanje fizičkoj oso-bi, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za posti-gnuti jednokratni uspjeh, doprinos promidžbi i ugledu Vinodolske opći-ne, zbog dane donacije, za uspješnu suradnju i druge osobite zasluge.

II.Pravo na podnošenje prijedloga imaju:- najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća,- radna tijela Općinskog vijeća Vinodolske općine, osim Odbora za do-djelu priznanja Vinodolske općine,- Načelnik Vinodolske općine;- vijeća MO-a na području Vinodolske općine;- ovlaštena tijela udruga, ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba sa sjedištem na području Vinodolske općine,- vjerske zajednice i- najmanje 50 građana s prebivalištem na području Vinodolske općine.

III. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja podnose se Odboru za dodjelu priznanja, najkasnije do zaključno 1. travnja 2013. godine. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine podnose se u pisanom obliku na za to utvrđenim obrascima i trebaju sadržavati:- podatke o podnositelju prijedloga (do pola stranice formata A4)- podatke o predloženoj fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi ili pravnoj osobi (do jedne stranice formata A4)- iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa poradi kojih se daje prijed-log za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine (do tri stranice formata A4)- vrstu javnog priznanja za koje se fizička osoba ili grupa fizičkih osoba, udruga ili pravna osoba predlaže.

IV.Nepotpuni i nepravovremeni prijedlozi neće se uzeti u razmatranje.

V.Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja s obrazloženjem dostavljaju se Od-boru za dodjelu priznanja Vinodolske općine poštom na adresu Vinodol-ska općina, Bribir 34/I, Bribir ili putem pisarnice Vinodolske općine, Bribir 34/I, Bribir, s naznakom “Za dodjelu javnog priznanja Vinodolske općine u 2013. godini-ne otvaraj”.

Odbor za dodjelu priznanjaVinodolske općine

Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr

Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07

Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43

Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44

Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41

Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45

Prijem stranaka: ponedjeljak,srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju

Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 utorak od 8.00 do 16.00 h četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h

Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje

Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjelka, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30

Policija 92

Prva pomoć 94

Vatrogasci 93

Vučna služba HAK 987

Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268

Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333

Važni telefonski brojevi Vinodola

“Glas Vinodola” glasilo Općine

Vinodolske općine

ISSN 1846-6230;

izlazi 4 puta godišnje;

Godina VI, Broj 22 travanj 2013.

Bribir 34, 51253 Bribir

Besplatni primjerak

Izdavač: Općina Vinodolska općina

Za izdavača: Ivica Crnić

Urednik: Zdravko Kleva

Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa

Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, AntonFicko, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Anto Ravlić,Vedran Vučinić (križaljka)

Fotografije: Dino Lovrić, Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak,

Zlatica Balas, Anton Ficko, Anton Tonković

Lektura i korektura: Hajdi Matijević

Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica d.o.o.

Naklada: 1.500 primjeraka

OPĆINA VINODOLSKA

impressum:

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

2

3Glas Vinodola

Aktu

alno

sti

Stvoreni su uvjeti za bolju budućnosti stanovnika Vinodolske općine

RAZGOVOR S IVICOM CRNIĆEM, NAČELNIKOM VINODOLSKE OPĆINE

Načelnik Ivica Crnić uskoro završava još jedan man-dat na čelu Vinodolske

općine. Kako ocjenjuje razvitak Općine u proteklom mandatu, pokušali smo doznati u razgo-voru s njim. Tim više što je Ivi-ca Crnić ponovo kandidat svoje stranke – SDP-a i koalicijskih partnera HSS-a, PGS-a i HSLS-a za načelnika Vinodolske općine na predstojećim lokalnim izbo-rima.

- I u ovom mandatu, kojeg pomalo privodimo kraju, s koali-cijskim partnerima i svim svojim suradnicima mislim da smo do-bro radili. Puno toga smo napra-vili, najvećim dijelom realizirali

smo naš zajednički program. Na svim razinama, unatoč global-noj ekonomskoj krizi i recesiji, uspjeli smo održati, i u nekim segmentima, podići razinu uslu-ga i potreba naših stanovnika te smo stvorili preduvjete za jedan veći iskorak u vremenu koje je ispred nas. Dio programa ni-smo uspjeli riješiti do kraja, jer je ovisio i o drugim subjektima, ali smo sve to započeli i svjesni smo da je to obveza za naredni mandat.

Dakle, rezultati koje smo ostvarili, iskustvo koje sam ste-kao u protekla dva i pol manda-ta, potpora naših vjernih koali-cijskih partnera s kojim smo do

sada stalno besprijekorno sura-đivali na realizaciji zajedničkih projekata i potpora moje stran-ke, motiv su mi za ponovnu kan-didaturu za još jedan mandat za načelnika Vinodolske općine. Jedan od također velikih motiva je visoka razina pripremljenosti nekoliko kapitalnih projekata ,značajni za razvoj naše lokalne jedinice, a spremni su za reali-zaciju i, dakako, da bih taj trud želio kapitalizirati.

- Iza Vas je još jedno če-tverogodišnje razdoblje. Kako ocjenjujete mandat na isteku?

-Protekli mandat, a poseb-no prošla godina, obilježeni su

ekonomskom krizom u zemlji, što se odrazilo i na naš prora-čun. No, unatoč poteškoćama i ograničenjima Vinodolska op-ćina je realizirala svoj program i mandat zaokružuje uspješno. Programi i projekti započeti i re-alizirani sa suradnicima pokazu-ju napredak Vinodolske općine, što se vidi i po Odluci Vlade RH koja je našu općinu razvrstala u visoku četvrtu skupinu razvije-nosti.To dakako opravdava naše postojanje i potvrđuje kvalitetu naše zajedničke aktivnosti. Vo-dili smo računa o ravnomjer-nom razvoju svih dijelova Op-ćine, uvažavajući posebnosti i potrebe svake pojedine sredine.

Ravnomjeran razvitak općine i dalje prioritet politke Ivice Crnića

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

4

Aktu

alno

sti

-Na što su bile usmjerene najveće aktivnosti u protekle četiri godine?

U proteklom mandatu, kao i svim prethodnim naše najve-će aktivnosti bile su usmjerene na planiranje, izmjene, dopune i izradu i donošenje strateških do-kumenata neophodnih i osnovni preduvjet za nastavak planiranja razvoja naše lokalne jedinice te realizaciju projekata i programa od interesa za stanovnike Op-ćine. Prije svega, tu su druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Vinodolske op-ćine koje se odnose na promje-ne prometne i energetske infra-strukture, nove ispravke i zahtjev građana te priprema za izmjene Prostornog plana uređenja Pri-morsko – goranske županije, koji je u fazi donošenja. Donijeli smo II. Izmjene i dopune urbanistič-kih planova uređenja Grižane i Tribalj. U tijeku su i pripreme za izmjene DPU-a povijesnog gra-da Drivenika radi proširenja tu-rističko – ugostiteljske ponude i bolje valorizacije samog lokalite-ta, kao i pripreme za izradu osta-lih nedostajućih urbanističkih planova uređenja. S posebnom pozornošću bili smo usmjereni na izradu projektne dokumen-tacije za izvođenje radova na proširenju sustava oborinske i fekalne odvodnje, vodifikacije, radnih zona, uređenje objekata vrtića, groblja, kao i na izradu brojnih geodetskih elaborata za potrebe projektiranja, parcela-cija i rješavanje imovinskih pi-tanja. U mandatu iza nas obavili smo brojna ažuriranja planova, programa i izvješća donesena

ranijih godina te izradili nove dokumente koje moramo imati temeljem zakonskih normi. Od planske dokumentacije donijeli smo mapu razvoja, plan gospo-darenja komunalnim otpadom, plan intervencija u zaštiti okoli-ša, plan zaštite i spašavanja, plan i program protupožarne zaštite, uveden je status e-općine, usvo-jili smo akcijski plan razvoja tu-rizma, izradili brojna izvješća o stanju u prostoru, oplemenili GIS bazu. Sačinili smo velik dio projektne dokumentacije kana-lizacijskog sustava s projektom prečistača, projekte vodifikacije, projekte poslovnih zona, dječjeg vrtića u staroj školi u Blaškovi-ćima, izradili smo brojne geo-detske podloge, geodetske ela-borate, parcelacione elaborate, geotehnička ispitivanja i pro-jekte za groblja Bribir i Belgrad. Izrađene su studije ekonomske učinkovitosti javne rasvjete, stu-dija sanacije stjenskog pokosa na Gradini Grižane. U izradi je studija sanacije klizišta Slani po-tok, koju izrađuje Građevinski fa-kultet Sveučilišta u Rijeci, u sklo-

pu međunarodnog znanstvenog projekta s japanskom vladom.

-Među najznačajnije pro-jekte svrstali ste izgradnju kanalizacijskog sustava na po-dručju Općine. Dokle se stiglo i što se planira učiniti u slje-dećem mandatu ako ponovo osvojite vlast?

U ovom mandatu koji još traje nekoliko mjeseci ušli smo u vlasničku strukturu Komunalnog trgovačkog društva Ivanj, zajed-no s Gradom Novim Vinodol-skim. To nam je dakako omogu-ćilo da putem Ivanja apliciramo projekte kanalizacije na natječaj Hrvatskih voda, jer to temeljem kriterija Hrvatskih voda, same lokalne jedinice ne bi mogle aplicirati. Koristeći upravo tu mogućnost za projekte kanali-zacije odobreno je oko devet milijuna kuna. S obzirom da je u ukupnom iznosu realizacije pro-jekta obveza i vlastitog učešća, sredstva koristimo iz kreditnog zaduženja koje nam je odobre-no u 2012. godini, a koja će nam itekako koristiti za nastavak rea-lizacije projekata odvodnje.

U sustav kanalizacije utro-šeno je dosad oko petnaest mi-lijuna kuna, a projekt Ropci – Ši-mići koštat će 5,5 milijuna kuna. Radove na odvodnji zajedno s općinom sufinancirale su Hr-vatske vode. U Bribiru je sustav kanalizacije napravljen na dioni-ci Vrba – centar, crpna stanica, Vrba – Kičeri- Stokolin – faza A i B, mješovita oborinska i fekal-na odvodnja (4,5 milijuna kuna. U Triblju su realizirane dionice most Ričina –Upov (3,8 miliju-na kuna), most –centar – most (2,9 milijuna kuna), a upravo je započeta dionica Ropci – Šimići, vrijedna 5,5 milijuna kuna.

Svuda, gdje je to bilo mo-

guće i gdje postoji potreba, uz projekt kanalizacije odrađuje se i rekonstrukcija vodovodne mreže. Tako je danas komplet-no rekonstruiran vodoopskrbni cjevovod u centru Triblja, čime je bolje riješena vodoopskrba toga dijela općine. Također, re-konstruirana je u suradnji s KTD Vodovodom Žrnovnica dionica Bribir – centar- igralište, Kičeri, Podgori, Vrba – Kičeri – Stokolin i dio Dragoljina. Do kraja godine trebaju biti rekonstruirane dioni-ce Poduginac, Podskoči, dionica Grižane – centar, Podsopalj Dri-venički i Podsopalj Belgradski. Ukupna vrijednost svih ovih radova je veća od pet miliju-na kuna. Osim toga, u izradi su projekti vodospreme Sušik s cr-pnom stanicom, cjevovod Rop-ci – Šimići, a u izradi je također projekt vodifikacije šumskog zaleđa.

U ovom mandatu komplet-no su hortikulturno uređeni par-kovi u Bribiru, Grižanima, Triblju i Driveniku, a da smo dobro to odradili dovoljno govore nagra-de za najljepše uređene parkove na razini županije. U njihovo ure-đenje uloženo je više od 2,5 mi-lijuna kuna iz proračuna općine.

-Osim tih projekata, dosta sredstava se ulaže i u promet-nice?

-Svake godine iz proračuna se ulažu znatna sredstva u ne-razvrstane ceste, kojih je na po-dručju općine 82,5 kilometara. Riječ je uglavnom o sanaciji tih cesta, podzidima, a s obzirom na veliko područje, svake godine donosi se plan sanacije i uređe-nja po kojem se radi. Uređuju se i županijske ceste. Županij-ska uprava za ceste ulaže velika sredstva svake godine u našu općinu. Na dionicama županij-ske ceste Čokovo – Podgori 1. i 2. uloženo je 2,4 milijuna kuna, za sam Most – Kamenolom 1,1 mi-lijun kuna, dionica Most Kame-nolom – Mavrići 3 milijuna kuna, rekonstrukciju ispod zida Kuće Klović 386 tisuća kuna. ŽUC je u tri faze sanirao stjenski pokos Ciganska peć – Lukovo uložio ukupno 1,2 milijuna kuna, sana-cija dionice Kičeri – Ugrini 700 tisuća kuna, a projekt Vrba – Ki-čeri – Ugrini vrijedan je 70 tisu-ća kuna. Na sanaciju županijske prometnice na dionici Drivenik

Kuća Klović - Otvaranje najavljeno za Dan općine

Nastavljaju se radovi na vodifikaciji i kanalizacijskoj mreži

5Glas Vinodola

Aktu

alno

sti

– Grižane - Bribir, na šest loka-cija ŽUC je utrošio 1,9 milijuna kuna, a na postavljanje odbojnih ograda na dionicama Drivenik – Bribir i Tribalj – Crikvenica 1,3 milijuna kuna. U šumskom po-dručju na uređenje prometnice na dionicama Lič – Lukovo u dva navrata uloženo je više od 12,2 milijuna kuna. Ukupna vri-jednost svih ovih radova je oko 40 milijuna kuna. Do kraja ovog mandata započet će sanacija di-onice Grižane centar – Marušići koja je vrijedna 2,1 milijun kuna, a do kraja godine trebao bi krenuti nastavak dionice Lič – Lukovo – Ravno, u dužini od pet kilome-tara.

-U ovom mandatnom raz-doblju prišlo se i uređenju Stare škole u muzejski prostor Kuća Klović i drugim projekti-ma u kulturi i društvenim dje-latnostima?

Objekt Stare škole uređuje se od 2006. Godine. Saniran je krov, fasada, stolarija, a u prize-mlju se uređuje prostor za stalni postav Kuće Klović. Oplemenjen

je prostor KUD-a dr. Antun Ba-rac, a projektom uređenja okoli-ša dobiven je prekrasan prostor ispred same škole. Do sada je u sve to uloženo više od dva mi-lijuna kuna, a s postavom će to biti 2,5 milijuna kuna. Realizira-na je prva faza uređenja kaštela Drivenik, oplemenjeni su vrtići u Triblju i Bribiru. Općina stipendi-ra svake godine 23 stipendista, financira učeničke putne karte, produženi boravak u školi, po-moćnika u nastavi, a ima i dobro osmišljen i socijalni program, kojim se pomaže socijalno ugro-ženim stanovnicima općine, pro-grame u zdravstvu te program kućne njege. Sufinanciraju se sportski klubovi i brojne udruge, a znatna naša aktivnost je i bila i oko zadržavanja poštanskog ureda u Driveniku.

-Sada je u tijeku legalizaci-ja bespravno izgrađenih obje-kata. Što se čini da se legali-ziraju svi bespravni objekti na području općine?

U želji da se legaliziraju svi bespravni objekti, a brojni su u

I na kraju, kakav će biti Vaš program za izbore za sljedeći mandat?

- Nastavit ću s realizacijom započetih projekata i svih onih za koje već imamo spremnu projektnu dokumentaciju. To su projekti kanalizacije, vodifikacije, uz rekonstrukciju gdje je neophodno, sanacije nerazvrstanih cesta, podzida, projekti radnih zona, projekt vrtića. Nastavit će se sanacija kulturne i sakralne baštine – kaštel Drivenik, Gradina Grižane,prostor oko Kule Bribir, prostor oko Kuće Klović, mjesne crkve. Nastojat ću privući i zadržati sve potencijalne investitore koji su nam iskazali interes i namjeru ostvarenja važnih projekata za našu lokalnu jedinicu. Tu mislim na vjetro - parkove, solarni park, pumpnu elektranu, sportske terene.

Nastavit će se s programom kreditiranja poduzetnika putem Poduzetničkog centra Vinodol subvencioniranjem kamata na kredite i uslugama Poduzetničkog centra te aktiviranjem potencijala poduzetničkih zona pokrenuti u još većoj mjeri poduzetništvo u Vinodolu. Nastavit ćemo aktivnost na realizaciji programa Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola i Turističke zajednice i upravo zajedničkim programima poticati razvoj turizma u Vinodolu koje vidim utemeljenog na selektivnoj turističkoj ponudi: agro turizmu, eko turizmu, obiteljskim pansionima, etno hotelima, seoskom turizmu. Ovome svakako treba pridodati izletnički, kulturni, lovni, ribolovni i pusto-lovni turizam, za što naša lokalna jedinica ima velike potencijale. Nastavit ću, budem li dobio povjerenje naših birača, kao što sam to radio i u proteklim mandatima, poticati rad svih udruga u kulturi, sportskim društvima, udruga umirovljenika, antifašista, hrvatskih bra-nitelja i invalida. I dalje ću se brinuti za sufinanciranje programa u školstvu, zdravstvu, a s posebnom pozornošću brinuti o socijalnom programu i socijalno ugroženim obiteljima. Ustanovama i institucijama, kojima je naša općina osnivač, Dječjem vrtiću, Turističkoj za-jednici, Poljoprivrednoj zadruzi, Poduzetničkom centru, DVD-u nastojat ću održati razinu sufinanciranja i, posljednje što smatram vrlo važnim, zalagat ću se i dalje za cjelovitost i ravnomjeran razvoj čitavog područja našeg lijepog vinodola, kao što sam to i do sada činio.

U realizaciji mnogih projekta pomogli su Primorsko – goranska županija, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Županijska uprava za ceste, HEP, ministarstva, KTD Vodovod Žrnovnica, KTD Ivanj na čemu im se zahva-ljujem. Zahvaljujem se i na suradnji koalicijskim par-tnerima, djelatnicima Općinske uprave, umirovljeni-cima, antifašistima, hrvatskim braniteljima, školama, vrtiću, sportskim i kulturnim udrugama i svim građa-nima naše Općine, koji će, vjerujem, znati prepoznati naš trud i zalaganje za boljitak svih i dati nam ponovo povjerenje na lokalnim izborima.

šumskom zaleđu, našim odluka-ma nastojimo omogućiti lakšu i jeftiniju legalizaciju tih objeka-ta. S druge strane, konstantno odrađujemo geodetska snima-nja za putove u šumi i u dolini koji nisu evidentirani u katastar-skim podlogama, a negdje su i uvjet za legalizaciju.

-Što se čini na gospodar-skom planu?

Znatna aktivnost općine je poticanje gospodarstva, od-nosno poduzetništva, poljo-privrede i turizma. Na osnovi programa razvoja, a putem Poduzetničkog centra Vinodol, osiguranjem vrlo povoljnih kre-ditnih linija, s tri poslovne ban-ke, realizirano je dosad više od pedeset poduzetničkih kredita, u iznosu većem od deset mili-juna kuna. Općinskim subven-cioniranjem kamate na kredite po različitim djelatnostima, po-duzetnici imaju vjerojatno naj-nižu kamatnu stopu u Hrvatskoj. Kroz Poduzetnički centar našim poduzetnicima je osigurana po-treba stručna pomoć pri izradi poslovnih planova, investicijskih programa te priprema doku-mentacije za poslovne banke. Poticanjem razvoja poduzetniš-tva potiče se i otvaranje novih radnih mjesta posebno za mla-de. Osnovali smo i LAG Lokalnu akcijsku grupu Vinodol - javno – privatno partnerstvo predstav-nika javnog, gospodarskog i ci-vilnog sektora određenog rural-nog područja koja je osnovana s ciljem izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja.

Nastavljene su i aktivnosti

na stvaranju pretpostavki za rea-lizaciju projekta razvoja ruralnog turizma u šumskom zaleđu i do-lini, kao i razvoj poslovnih zona. Na osnovi elaborata o revitaliza-ciji poljoprivrede na području Vi-nodolske općine Poljoprivredna zadruga ‘Plodovi Vinodola’ u su-radnji s obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima usmjerena je na obnovu višegodišnjih nasa-da u vinogradarstvu, voćarstvu i maslinarstvu, s naglaskom na sadnju autohtonih sorti, potica-nje razvoja stočarstva i pčelar-stva, uzgoj ljekovitog bilja, orga-nizaciju otkupa i dorade poljo-privrednih proizvoda i edukaciju poljoprivrednika. Treba nastaviti sa započetim i već realiziranim projektima, s naglaskom na stvaranje autohtonih zaštićenih sorti i proizvoda.

-Turizam je također jedna od glavnih razvojnih djelatno-sti u općini?

Potičemo razvoj turizma u našoj općini koja je bogata razli-čitim vrijednostima i posebno-stima, a u želji obogaćivanja turi-stičke ponude i prepoznatljivosti Vinodola znatno smo uključeni u osmišljavanju i provođenju za-jedničkih projekata s našom tu-rističkom zajednicom. Možemo biti zadovoljni s rezultatima do-lazaka i boravka gostiju, a o uku-pnim rezultatima i prepoznat-ljivosti dovoljno govore brojne dobivene nagrade te pozitivne povratne informacije gostiju.

Teks i foto: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK

Petogodišnje postojanjeopravdao s 300 radnih mjestaPoduzetnički centar Vino-

dol koji je 2007. godine osnovala Vinodolska op-

ćina u suradnji s gradom No-vim Vinodolskim, a 2009. kao treći osnivač priključio se Grad Crikvenica, postao je nezaobi-lazna spona između poduzet-nika, jedinica lokalne samou-prave i bankarskih institucija. Iako se, na prvi pogled, može činiti beznačajnim posredova-nje te ustanove u realizaciji i ostvarenju poduzetničkih ini-cijativa na područjima spome-nutih samouprava, rezultati govore drugačije. U pet go-dina djelovanja Poduzetnički centar Vinodol posredovao je u dodjeljivanju 76 kredita u vrijednosti od 33 milijuna kuna, podupro otvaranje 87

Poduzetnički centar Vinodol

Strateški projekti za kreditiranje iz državnih i europskih izvora

Izrađen je 101 razvojni projekt, koji je sastavni dio Baze pro-jekata Županijske razvojne strategije 2011. - 2013. godine.

Po gradovima i općinama:Grad Crikvenica – 36 projekata Grad Novi Vinodolski – 46 projekata Vinodolska općina – 19 projekataSlijedi ocjenjivanje projekata te rangiranje po usvojenim kri-terijima kao predradnja za njihovo kandidiranje. Od navede-nih projekata, 26 je već prijavljeno na natječaj Ministarstva turizma za identifikaciju projekata za strukturne fondove. Sada slijedi prijava na Javni poziv za dostavu projektnih ideja regionalnih razvojnih projekata, koji je raspisalo Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

ka, što se i potiče subvencija-ma osnivača. Primjerice, Vino-dolska općina subvencionira kamatnu stopu: za ulaganja u poljoprivredu s 5%, za ruralni turizam s 4%, ostale djelatno-sti s 3%. Trenutačna kamatna stopa za krajnje korisnike – od 0,2% do 5,5% godišnje (ovisno o djelatnosti, kreditnoj liniji i banci), što ovaj oblik kreditira-nja čini jednim od najpovoljni-jih u Hrvatskoj. Rokovi povrata kredita su od 8 do 12 godina uz mogućnost refinanciranja postojećih kredita.

Koliko su kreditni aranžma-ni, prema Vašem osobnom

mišljenju, danas prihvatljivi za poduzetnika početnika?

- Za početnike su prihvatlji-ve naše lokalne kreditne linije, budući da je kamatna stopa trenutačno vrlo povoljna, kao i rok povrata kredita ovisno o njegovoj namjeni, s time da se nudi poček u otplati od 6 mje-seci do godinu dana. Uz nave-deno postoji i mogućnost da se u okviru odobrenog iznosa kredita do 30% sredstava ko-risti za obrtna sredstva, što je posebno važno za poslovanje početnika, kojemu je nužno premostiti vrijeme do počet-nih priljeva sredstava. Treba

radnih mjesta te pomogao očuvanju još 227 postojećih radnih mjesta.

Na koji način i kakva se pro-cedura morala provoditi da bi se spomenuti rezultati ostvari-li, pitali smo mr. Ivicu Jerčino-vića, direktora PC Vinodol:

- Princip rada u Centru jest omogućiti poduzetnicima da uz što manje troškove i na jed-nom mjestu pronađu sve po-trebne informacije za početak

i razvoj poslovanja. Realnost i prihvatljivost poduzetnikove ideje, nakon stručne obrade i izrade poslovnog ili investi-cijskog plana od strane Po-duzetničkog centra, ocjenjuje gradsko ili općinsko Povjeren-stvo za odobrenje kredita, a konačnu odluku o odobrenju kredita donose poslovne ban-ke. Za ocjenu poduzetničkog projekta posebno je važan kriterij novog zapošljavanja, ili zadržavanja postojećeg radni-

Ivica Jerčinović direktor PC Vinodol d.o.o

Dom za stare i nemoćne - jedna od poduzetničkih pothvata uz asistenciju PC Vinodol d.o.o

Pizzeria Poli Zubi poduzetnički pothvat realiziran uz pomoć Poduzetničkog centra Vinodol d.o.o .

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

6

Aktu

alno

sti

napomenuti da poslovne ban-ke teže odobravaju kredite za početnike, budući da tu posto-ji i veći rizik. Stoga pokušava-mo u ovom segmentu tražiti dodatna rješenja za poduzet-nike početnike.

Kakav je odnos raspodjele kredita na ove tri lokalne za-jednice i koje su veličine kre-dita u pitanju?

- Broj odobrenih kredita i vi-sina kreditnih sredstava ovise o vremenskom roku i raspolo-živosti pojedinih kreditnih lini-ja. Vinodolska općina počela je s ovim modelom kreditira-nja još 2006. godine pa je na njezinom području odobreno najviše - 46 poduzetničkih kredita, ukupne vrijednosti 11,8 milijuna kuna. Poduzetnici No-vog Vinodolskog su u 20 odo-brenih kredita “povukli” 16,2 milijuna kuna. Grad Crikvenica je s kreditiranjem po ovom

modelu započeo tek 2011. go-dine, stoga je za njihove podu-zetnike odobreno 10 kredita u iznosu od 5 milijuna kuna.

Što je s korištenjem Europ-skih fondova?

U 2013. godini poseban na-glasak stavljamo na eduka-ciju i pripremu projekata za strukturne fondove i to u slje-dećim segmentima: Pripremi projekata, koji su evidentirani u bazi projekata, posebno s aspekta njihove dokumenta-cijske spremnosti i uklapanja u kriterije prihvatljivosti za strukturne fondove. U trav-nju kreće i edukacija desetak mlađih ljudi iz Poduzetničkog centra i naših osnivača za vo-đenje projekata koji će se kan-didirati za strukturne fondove. Naša velika šansa je korištenje sredstava za ruralni razvoj, koja će u idućem razdoblju, od 2014. - 2020. godine, izno-

siti godišnje oko 400 milijuna EUR-a godišnje. Kako bismo mogli što kvalitetnije sudjelo-vati u kandidiranju projekata za ruralni razvoj, pokrenuli smo i osnovali LAG “Vinodol” te smo upravo u tijeku pripre-ma za kandidiranje na natječaj Ministarstva poljoprivrede za mjeru 202, a sve u cilju akredi-tacije LAG-a za pripremu pro-jekata ruralnoga razvoja!

Na jednoj sjednici Općin-skoga vijeća postavljeno je pitanje zakonitosti financi-ranja vašega djelovanja iz proračuna općine? Što nam o tome možete reći?

Prilikom razmatranja Iz-vješća o radu Poduzetničkog centra “Vinodol” d.o.o. za 2011. i 2012. godinu, koje je bilo na dnevnom redu sjednice Op-ćinskoga vijeća Vinodolske općine 27. prosinca 2012. jed-noglasno podržano, dan je i

odgovor na to pitanje te ga u cijelosti ponovno iznosimo. Državna revizija, koja svake godine pregledava financijsko poslovanje proračunskih kori-snika - jedinica lokalne samo-uprave, dakle i naših osnivača – Vinodolske općine, Grada Novog Vinodolskog i Grada Crikvenice, nije niti jednom u proteklih 5 godina imala bilo kakvu primjedbu na financi-ranje Poduzetničkog centra “Vinodol” d.o.o. Mislim da je to najbolji odgovor na bilo kakve sumnje ili dileme po navede-nom pitanju!

Poduzetnički centar je u protekle dvije godine pratio oko 600 poduzetnika s područja Grada Novoga Vinodolskog i Vinodolske općine. Sada se taj broj povećava za dodatnih 800 poduzetnika s područja Grada Crikvenice, čime se i povećavaju mogućnosti praćenja poduzetničkih projekata na cijelome području Vinodola na gotovo 1.500 poduzetnika!

Vladin Program poticanja poduzetništva i obrta - PODUZETNIČKI IM-

PULS 2013. predstavljen je po-duzetnicima i obrtnicima cri-kveničko-vinodolskih jedinica lokalne samouprave te ostalim potencijalnim korisnicima bes-povratnih potpora, kako bi im se omogućila što kvalitetnija priprema te podnošenje za-htjeva.

Prezentaciju je održao mr. sc. Ivica Jerčinović, direktor Po-duzetničkog centra „Vinodol“. U prvom je dijelu govorio o Poduzetničkom impulsu 2013. koji se sastoji od sljedećih pro-gramskih područja:

1. Sustav potpora s mjerama:

A. Razvoj mikropoduzetniš-tva i obrta

B. Jačanje poslovne konkuren-tnosti poduzetnika i obrtnika

C. Razvoj poduzetničke in-frastrukture i poslovnog okruženja

D. Obrazovanje za poduzet-ništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta

2. Financiranje malog i sred-njeg poduzetništva i obrta

3. EU projekti

4. Institucionalna podrška

Ključni kriteriji za prijavu pro-jekata su:

• Podmireneporezneobvezeprema državi

• Pozitivno poslovanje u2012. godini

• Podmirene obveze premaradnicima

• U okviru svih Otvorenihjavnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Mi-nistarstva svakom pojedi-načnom podnositelju prija-ve može se dodijeliti samo jedna potpora.

Na kraju prvog dijela prezen-tacije, pročelnica Upravnog odjela za financije mr. sc. Snje-žana Sikirić predstavila je mje-re za poticanje poduzetništva i novu kreditnu liniju Grada Cri-kvenice za 2013. godinu. Drugi dio prezentacije odnosio se na jamstva HAMAG INVEST-a te jamstvene modele i postupak

dobivanja jamstva HAMAG IN-VEST-a. Nazočni su informira-ni i o svim kreditnim linijama Grada Novog Vinodolskog, Vinodolske općine i Grada Cri-kvenice, koje su na raspolaga-nju poduzetnicima s područja tih jedinica lokalne samoupra-ve ili onima koji namjeravaju ulagati na tom području. Na-kon prezentacije 25 prisutnih poduzetnika aktivno se uklju-čilo u raspravu. Uslijedio je i dogovor da će Poduzetnički centar biti na raspolaganju poduzetnicima za pomoć u prijavama na pojedine natje-čaje, budući da se radi o dosta složenoj metodologiji izrade projekata jednakim onima za pretpristupne fondove EU.

Obrtnicima i poduzetnicima predstavljen

Poduzetnički impuls 2013.

7Glas Vinodola

Aktu

alno

sti

USKRS, najveći blagdan kršćan-stva, dan Uskrsnuća Isusa Krista tu je, pred nama.

Meni oduvijek najdraži i naj-ljepši blagdan, možda zato što se s Uskrsom život nakon dugog i hladnog zimskog sna, pono-vo budi, možda zato što sam s blagdanom Uskrsa i ja (doduše daaavnooo !!?) stigla u ovaj ne baš naročit svijet i u ovo ne baš naročito vrijeme. Možda zato što je nekako sve puno svjetlo-sti, a ona simbolizira život, su-sret. Omogućava spoznaju,novi pristup stvarnosti, istini. Svje-tlost je izraz Dobra i ona stvara novu svjetlost. Pa bez obzira na sve loše što nam se događa, bez obzira na sivilo i gorčinu sva-kodnevnice, želim sve te svijetle, tople i lijepe misli što se vezuju uz Uskrs podijeliti s vama.

Na Uskrs, ujutro prvog dana u tjednu Isus je rekao. “Neka bude svjetlost”. “I svjetlost bi”“ Isus je uskrsnuo, Dobro je pobi-jedilo Zlo. Život je pokazao da je jači od Smrti. Ljubav od Mržnje, Istina od Laži. Mrak svih prošlih dana raspršen je u trenutku kada je Isus ustao iz groba i postao on sam,sama Božja svjetlost. Svjetlost koja vodi u novi život. To je nešto što Uskrs obećava-novi dan koji neupitno dolazi k nama. Jer je ovaj prijeteći mrak oko nas tako dubok i taman da jednostavno mora nestati i to je samo pitanje trenutka…

U zapadnom kršćanstvu dan na koji se slavi blagdan Uskrsa

UskrsNapisala: Željka Jurčić-Kleković

računa se 40 dana od Pepelni-ce, a to vrijeme nazivamo Ko-rizmom. Po završetku Korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnev-lje-Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa dolazi Uskrsni ponedjeljak, koji je još uvijek veliki blagdan.

Tradicionalna priprema slav-lja započinje velikom subotom kada se odlazi na bdijenje. Na

misi se pali uskrsna vatra na žu-toj ili bijeloj uskrsnoj svijeći, na kojoj su grčka slova alfa i ome-ga, a koja označavaju da je Isus početak i kraj, te s križem na kojem je označeno pet Isusovih rana. Nekada je Uskrs smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan, u nedjelju, na dan Uskrsa slavi se samo uskrsnuće.

Bojanje jaja, odnosno pisa-nica hrvatski je običaj. Ona su osim simbola života i tradicio-nalan dar. Nekada su se bojala prirodnim bojama, raznim bi-ljem, ljuskom crvenog luka da bi se dobila crvena boja,bobicama bazge, ili čađom da bi bila crna, hrastovom korom za smeđa. Zelena se dobivala koprivom ,ili porilukom. Često se jaje šaralo voskom, a tek onda bojalo. Na-kon kuhanja i bojanja skidao se sloj voska ispod kojeg bi ostale prirodne boje. Ponekad se uma-talo u tkaninu unutar koje bi se postavila kakva travka,ili djeteli-na, tako da bi jaje istim postup-kom dobilo zanimljiv ukras,a posebna je tehnika bilo ukraša-

vanje slamom. Jaja bi se omata-la slamkama da se dobiju razni oblici,ili bi se pak slamke rezale i lijepile na jaja. U nekim dijelo-vima Hrvatske običaj je paljenja uskrsnih krjesova, u nekim pak dijelovima postoji običaj umiva-nja cvijećem na Veliku subotu.

Za Uskrs se odlazi na veliku jutarnju misu, ili pak na uskr-sno bdijenje na Veliku subotu. Tradicionalno se blaguje šunka, domaći kruh, u Bribiru je ne-zaobilazan bribirski prisnac i mladi luk, zatim razne slastice, pogača, pinca, a koje se prije blagovanja odnose u crkvu na blagoslov.

Nadam se da će svi imati što odnijeti na blagoslov, da će oni koji imaju više podijeliti s onim koji imaju malo, ili nemaju… bu-dimo u takvom ozračju barem ovih nekoliko dana, podijelimo….

Uskrs je blagdan koji slavi vječnost života, najavljuje novi početak, uzdiže čovjeka do sa-moga Boga. Neka Vas sve nje-gova milost prati kroz cijeli ži-vot, neka donese u Vaše živote ljubav, radost i mir. Onima koji su izgubili vjeru u život neka je vra-ti, neka svima donese ljubav kao oslonac, sreću kao vjernu i vječi-tu pratnju... neka vatra zapaljene uskrsne svijeće, koja osvjetljuje trošeći se, dajući sebe - sagori svo zlo i ostavi toplinu i svjetlost koju nam nesebično daruje za sve buduće dane…

Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs.

Dubravko Miklić rođen je 11. lipnja 1956. godine, a poginuo je u prometnoj nesreći u 57. godini života, dana 31. siječnja 2013. godine. Radio je kao električar u Titovom brodogradilištu u Kraljevici, Elektroluksu Rijeka te poduzeću SWORD u Rijeci, a na svim radnim mjestima bio je marljiv, discipliniran, stručan i cijenjen.

Početkom 1991. godine, prvih dana siječnja pozvan je na branik domovine, a ti-jekom rata ukupno šest puta. Na ratištu je proveo 329 dana, po ličkim bojištima i to u Baškim Oštarijama, Brušanima, Drenovu Klancu, Letincu i Otočcu. Kao časnik-nat-poručnik bio je na raznim dužnostima, od zamjenika zapovjednika do zapovjednika satnije te član Stožera pukovnije. Bio je cijenjen i poštivan. Voljeli su ga nadčinjeni i oni činom niži od njega.

Bio je pripadnik 155. »R« brigade HV Crikvenica te 133. pukovnije Otočca. Nije bio član niti jedne po-litičke stranke. Bio je jednostavno - domoljub Hrvat.

Neka mu je hvala i vječna slava.Pripadnici 155. brigade HV-a

IN MEMORIAMDUBrAVKO MIKLIć 1956.-2013.

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

8

Kolu

mna

Obećanje da će se jednog dana Vinodolska općina potpuno pokriti kanali-

zacijskim sustavom još do prije nekoliko godina činilo se tek željom, možda obećanjem ili iluzijom. Danas je stoljetni pro-jekt vrijedan 100 milijuna kuna realnost. Iz mjeseca u mjesec, kanalizacijske cijevi sve su duže. Naravno, ulagat će se još godinama. Zbog specifičnosti terena na području Vinodolske općine je nužno izgraditi tri od-vojena sustava, jedan za Bribir, drugi za zapadni dio općine i treći za poslovnu zonu Barci u Grižanama. U Bribiru i Triblju već je dijelom provučen kana-lizacijski sustav. Radi se o ula-ganjima od 9,3 milijuna kuna. Izgradnja dijela kanalizacijskog

sustava u Bribiru “teška” je 5,6 milijuna kuna, a u Triblju 3,7 mi-lijuna kuna. U budućnosti će se investirati u Grižane i Drivenik. Proljeće najavljuje početak ra-dova na dionici Šimići – Ropci. Time se već iz Triblja prelazi u Drivenik jer Šimići pripada-ju najzapadnijem općinskom mjestu. Polaganje kanalizacije na tri kilometra dugu dioni-cu stajat će 4,7 milijuna kuna. Hrvatske vode ulažu 90 posto, a ostatak pokriva Vinodolska općina. Radovi će se izvoditi u dvije faze. Za nekoliko dana će građevinska mehanizacija napasti prvu dionicu za koju se izdvojilo gotovo 2,2 milijuna kuna. Posao je povjeren cri-kveničkoj Izgradnji. U sjedištu Vinodolske općine je potpisan

i ugovor o sufinanciranju izme-đu Hrvatskih voda i nositelja projekta, Komunalnog trgo-vačkog društva Ivanj koje je dijelom u vlasništvu Vinodlske općine. Radovi na prvoj dioni-ci bi trebali okončati do kraja travnja ili početka svibnja. – Puno se raspravljalo i dovodi-lo u pitanje hoće li Vinodolska općina moći izgurati projekt. Sve što smo dosad napravili i što ćemo uskoro napraviti, za-hvaljujući na potpisivanju ugo-vora od 4,7 milijuna kuna, po-tvrđuje opravdanost projekta, poručio je načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, dodajući da je u projektu ključna surad-nja i podrška Hrvatskih voda. Nakon izgradnje glavne trase kanalizacije slijedit će priklju-

čivanje sela i domaćinstava na sustav. Za centar Grižana je u tijeku izrada projektne doku-mentacije. Projekt još nije sti-gao do pola puta, no eviden-tno je da svako proljeće i jesen otvara novu dionicu. Vinodo-lska općina izdvaja značajna sredstva u izgradnju kanali-zacijskog sustava. Primjerice, prošle godine je u kanalizaciju Bribir iz općinskog proračuna, koji se kreće oko 17 milijuna kuna, usmjereno 3,6 milijuna kuna, a u kanalizaciju Tribalj gotovo 800 tisuća kuna. Op-ćina se i kreditno zadužila da bi mogla financijski pokrivati uvođenje oborinske i fekalne kanalizacije.

Anto Ravlić

Novi korak od tri kilometra prema Driveniku

Nema zastoja u investicijama i izgradnji infrastrukture

NE sMANjujE sE stANdARd OdRžAvANjA kOMuNAlNE INfRAstRuktuRE

Za održavanje objekata komunalne infrastrukture u Vinodolskoj općini ove će se godine utrošiti 4.123.885,94 kuna. Utvrđeno je to programom

koji je usvojilo Općinsko vijeće na 21. sjednici. Sredstva za ostvarenje ovog Programa čine prihodi ostvareni naplatom komunalne naknade i doprinos za šume. Najveća stavka u programu održavanja, u iznosu od milijun kuna, odnosi se na tekuće i investicijsko održavanje cesta i mostova na područ-ju općine. Slijede je izdaci za održavanje i korištenje odlagališta otpada “Duplja” u iznosu od 550.000 kuna te za odvoz smeća 450.000 kuna. Za postavljanje javne rasvjete planirano je 480.000,00 kuna, a za njezino održavanje dodatnih 300.000 kuna. Izdaci za groblja i njihovo održavanje planirani su u ukupnom iznosu od 150 tisuća kuna, a 310 tisuća namijenje-no je održavanju spomenika, parkova i nasada. Ukupna planirana sredstva predviđena za sve spomenute namjene na razini su onih iz 2012. godine.

Z. Kleva

9Glas Vinodola

Oko

nas

Kativa Haupfeld menađerica godine 2009.

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

10

Susr

eti

Ako se nečega s mnogo topline i nježnosti prisjećam iz djetinjstva, onda je to bezbrižno igranje po zelenim tratinama dok bi mama prala rublje na sjajnom, najvećem

i najljepšem perilu u blizini bribirskoga zaseoka Kosavine, gdje

sam rođena. Roba se prala u stojećem položaju, perilo je bilo

povišeno, a moja sestra Ivanka i brat Zlatko trčali bi oko nje dok bi

ona brentačom uzimala vodu. Mama mi je Marija Antonić Mikić iz

sela Podskoči, imamo nadimak „Zvizdine“, a tata Josip Antonić iz

Podgore (Dolčina). U bakinoj smo kući živjeli do 1959. godine jer je

baka već s djedom Ivanom Mikićem otišla u Afriku, a on za svojim

tatom Stjepanom. Ja sam, pak, četvrti naraštaj koji je djetinjstvo

u Bribiru zamijenio afričkim poljima; pripovijeda nam Katica

Hauptfeld, rođena Bribirka, danas uspješna poslovna žena vlasnica

opatijske Turističke agencije Katarina Line.

Dnevnica za uspomenu na djeda- I djed Nikola i pradjed Frane Antonić otišli su najprije za Ameriku,

kao i Mikići, i to brodom „Carpathia“. Kako nije bilo posla, otpuštali

su se radnici, stigla je recesija... Krenuli su za Južnu Afriku gdje

su radili u rudnicima zlata i dijamanata. I danas imam zlatnik koji

je svakome od nas dao pradjed. Jedan zlatnik bio je u vrijednosti

jedne dnevnice. Ne moram vam reći kakva je to vrijedna uspomena!

Tata je bio u partizanima, prvoborac. Iako je kovač po struci, volio

je životinje pa je u ratu bio i veterinarski pomoćnik. Imali smo mi

i konje, a među njima i lipicance. Došla su teška vremena i kad je

moja baka s mamine strane došla u posjet, razgovaralo se o tome

da se i mi preselimo u Afriku. Pala je teška odluka. Najprije je otišao

tata, a onda je baka došla po nas.

Kitwe – Bulowayo – Ndoli – Lusaka - Bribir

- Putovalo se najprije u Rim pa danima čekalo čarter liniju do Kaira. Prvi put sam tada vidjela crnca. Uplašila sam se i nisam htjela pojesti juhu koju je služio, bilo me strah. Tada je to bila Federacija Rodezije i Nyasalanda, odnosno britanska kolonija. Stigli smo u mjesto Kitwe gdje je djed Ivan Mikić radio u rudniku bakra (Copperbelt). Tata se zaposlio u mjestu Bulowayo (Zimbabve) u nacionalnoj željezničkoj kompaniji i tu smo živjeli do 1964. godine. Uslijedio je premještaj u Ndoli do 1971. godine i do tada sam uspješno završila vrhunske privatne škole. Bila sam tako dobra da sam i dva razreda preskočila. Kada sam upisala fakultet u Lusaki, počeli su nemiri, crnci su se sukobljavali, ubijali međusobno boreći se za samostalnost. Iz straha za moju sigurnost, otac mi je zabranio odlazak na studij. Počela sam raditi kao bankarska pripravnica za jednu američku tvrtku, ali politička previranja i sve nesigurniji život bili su presudni za odluku o povratku. Roditelji su kupili kuću u Opatiji, a ja sam se vratila, živjela s bakom u Bribiru i govorila „bribirski“.

Strelovit uzlet u vrh turističkoga biznisa- Kao rijetko tko u to vrijeme, engleski sam govorila perfektno pa i posao recepcionarke i prevoditeljice u novootvorenom Hotelu Varaždin u Selcu nije bilo iznenađenje; prisjeća se dalje gospođa Katica. - U susjednom Hotelu Marin radio je kao šef recepcije moj budući muž Miljenko. Nakon izvjesnog vremena prešla sam u opatijski Kvarner express, u skandinavski odjel. Kao voditeljica, u Kompas Ljubljana prešla sam 1989. godine, a tri godine kasnije odlučila sam se za otvaranje privatne turističke agencije Katarina line. Nedavno smo proslavili punih dvadeset godina uspješnog poslovanja; s ponosom će reći naša sugovornica.

kAtICA HAuPtfEld, vlasnica Turističke agencije Katarina Line

Djetinjstvo u Bribiru nastavljeno na afričkim poljima

S proslave 20 godina Katarina line

Prilikom primanja nagrade Anton Štifani - za najboljeg pojedinca u turizmu

11Glas Vinodola

Susr

eti

Korak po korak - živi svoj san…- Puno mi znače sve nagrade koje sam dobila za svoj rad u turizmu pa i ova „Anton Štifanić“. Osobito stoga što je prijedlog za nagradu došao iz Udruge brodara. Krilo Jesenica, mjesto čije smo kapetane angažirali s jedrenjacima za turistička krstarenja, podignuli smo na noge, a manje je od Bribira. Od našeg poslovanja živi više od dvjesto obitelji. To je prepoznala i Hrvatska turistička zajednica, od Crome sam dobila dvije Gazele, nacionalnu i regionalnu. Priznanje sam dobila i od Grada Opatije za unapređenje gospodarstva. Punih dvadeset godina sam u upravnom odboru UHPA-e, pa i to valjda nešto znači. Moje su uzrečice: Ustrajati, napredovati, korak po korak. Živi svoj san! Sve se može kad se hoće! Ne postoji riječ „ne mogu“; savjetuje uspješna poslovna žena.

Ništa bolje od okusa prisnacaNa kraju upitana kako gleda na turističke potencijale Vinodolske općine i što bi preporučila aktualnim i budućim poduzetnicima koji se odluče baviti turizmom u Vinodolu, rekla je: - Krenuli su pravim putem! Vrila i perila, vidikovci, kuće s bazenima, to je budućnost. Znam da je u početku teško, ali isplatit će se. Pa pogledajte Istru, uspjeli su oblikujući ruralni agroturizam. Još kad se hoteli u Crikvenici poslože i privatiziraju, po mogućnosti ne s jednom vlasnikom, nego s klasterima, to će biti renesansa. Vinodolska općina ima mogućnosti napraviti golfske terene. Vjerujte mi, gosti to obožavaju. Lijepe oštarije, konobe s izvornom hranom i pićem - to su naši neiskorišteni dragulji. Na kraju dodaje Katica Hauptefld: „Nema ništa boljeg od okusa „zelenog“ i „žutog“ prisnaca. Kad sam to ponudila svojim stranim partnerima, bili su oduševljeni!

Slavica Kleva

OD PrIJATELJA U ŠKOLI OPrOSTILA SE BOMBONIMAKako je tata otišao u Afriku dvije godine ranije, sjećam se da smo u kući pjevali “Kućicu u cvijeću, trava oko nas…” i da sam u tim trenuci-ma bila jako tužna jer nije bilo tate. Sjećam se maškara i prvog maška-ranja. Zato i danas volim sudjelovati u bribirskim maškarama, uvijek se odazovem kao sponzor glavne nagrade, a barem jednu subotu prove-dem u bribirskom Domu. Sjećam se kad sam prijateljima u školi rekla da odlazim, donijela sam bombone i ta mi se slika urezala u pamćenje. Uvijek sam u Africi crtala bribirsku kulu prisjećajući se bezbrižnih iga-ra, odlazaka na kupanje, na plažu Jesenovu između Selca i Crikvenice, a u Novom Vinodolu i danas postoji “bribirska plaža”.

KATICE, NIŠTA TE NE rAZUMIJEMO!Kad sam počela raditi u Opatiji, znam da sam “divanila”, više sam govorila “bribirski” pa su se kolege znale našaliti i reći: “Ma daj Katice, radije govori engleski, ništa te ne razumijemo!”. Ponosna sam na svoju kćer koja je bakinu kamenu kuću (kod Vagabunda), obnovila i dolazi onamo s obitelji. Tata mi je svirao tamburicu, i to primu. Iz zaborava nikada neću izbrisati sliku: na jedno koljeno bi tata posjeo mene, na drugo sestru i učio nas bribirskim pjesma-ma. Sve ih i danas znam; prisjetila se Katica Hauptfeld.Razred Zambia 1964.

Vrtic 1958. Bribir priredba

U suradnji s TZ Kvarnera, u Bratislavi i Ljubljani odr-žale su se prezentacije

turističke ponude Crikveničko-vinodolske rivijere i Kvarnerske regije. Predstavnica TZ Kvar-nera Renata Vincek i direktori turističkih zajednica Marijana Biondić (TZ Grada Crikvenica), Vladimir Butković (TZ Grada Novi Vinodolski) i Iris Bruke-ta (TZO Vinodolske općine) prezentirali su ponudu rivijere, odnosno regije, kao jednu od najatraktivnijih i najpoznatijih turističkih destinacija.

Na području gradova Cri-kvenice i Novog Vinodolskog i Vinodolske općine zabilježen je porast turističkih dolazaka

PREDSTAVLJANJECRIKVENIČKO-VINODOLSKERIVIJERE U BRATISLAVI I LJUBLJANI

i noćenja proteklih godina sa slovačkog i slovenskog tržišta.

U sklopu prezentacije Cri-kveničko-vinodolske rivijere predstavljena je rivijera s rele-vantnim informacijama o tu-rističkoj ponudi, proizvodima i karakteristikama lokaliteta i područja. Sudionicima prezen-tacije podijeljeni su promidžbe-ni materijali, letci i promidžbeni filmovi. Uz brojne novinare na prezentaciji u Bratislavi nazočili su hrvatski veleposlanik u Slo-vačkoj Jakša Muljačić i vodite-ljica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Bratislavi

Nora Henterová, koji su izra-zili zadovoljstvo turističkom prezentacijom TZ Kvarnera i turističkih zajednica Crikvenič-ko-vinodolske rivijere. Prezen-tacija se održala u prostorijama rezidencije hrvatskog Velepo-slanstva gdje je sudjelovalo dvadesetak predstavnika slo-vačkih turoperatora i putničkih agencija i novinara.

Predstavnici rivijere sudje-lovali su i na prezentaciji TZ Kvarnera i turoperatora Terra Reisen u austrijskom gradiću Leibnitzu. Predstavništvo Hrvat-ske turističke zajednice u Beču

na čelu s direktorom Rankom Vlatkovićem, već tradicionalno uspješno organizira prezentacije za turističke agente s najvećim turoperatorom Terra Reisen koji u svom katalogu nudi programe za Kvarner i Hrvatsku.

U suradnji s Predstavniš-tvom Hrvatske turističke za-jednice u Sloveniji, sljedeća se prezentacija turističke ponu-de rivijere održala u Ljubljani. Na prezentaciji su se posebno istaknuli novi proizvodi i pro-jekti, te sadržaji i programi u predsezonskom periodu. Pred-stavnica TZ Kvarnera posebno

je predstavila projekte dodjela

oznake kvalitete u ugostitelj-

sko-gastronomskoj ponudi pod

nazivom Kvarner Gourmet i

Kvarner Food, te u ponudi obi-

teljskog smještaja pod nazivom

Kvarner Family. Prezentaciji su

nazočili direktor predstavništva

u Sloveniji Goran Blažić, pred-

stavnici slovenskih turističkih

agencija koji u svojim progra-

mima imaju putovanja za Hr-

vatsku, novinari specijaliziranih

turističkih časopisa i dnevnog

tiska, TV postaja, te radijski no-

vinari. Tekst i foto: Iris Bruketa

Slijeva na desno: Goran Blažić, Marijana Biondić, Iris Bruketa, Renata Vincek i Vladimir Butković

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

12

Susr

eti

Prijatelji iz mjesta vinodolskog prstena: Crikvenice, Jadranova, Dramlja i Selca te Kraljevice, Krka, Drivenika, Bribira i Triblja, pro-defilirali su maškarani na 7. griškom krabunoškom susretu. Nije ih omelo nevrijeme, osim maškaranu skupinu s Cresa, koja nije došla zbog bure, odnosno nesigurnoga trajektnog prijevoza. Mimohodu 16 maškaranih skupina prethodila je Mića reduta, koju su mahom činila djeca s mamama. Za njih je okrjepu i sklonište od bure i hlad-noga vremena organizator osigurao u Domu u Grižanama.Povorka je, tradicionalno, krenula glavnom prometnicom Grižane – Bribir, od skretanja za Crikvenicu. Na krabunosnoj ruti, kojom su odjekivali bubnjevi krabunosnih glazbi, pozdravljali su ih mještani časteći ih kapljicom vina, zalogajima za snagu. Cijeli sat trajao je dolazak i okupljanje grupa na trgu u centru Grižana, nakon čega je proglašen mesopust i čitana mu sentenca. Samo ime pusta – Lopu-ža, ukazivalo je da mu se ne piše dobro.

Organizatori krabunoških susreta su Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klović Grižane, TZ Vinodol-ske općine i Vinodolska općina. Druženje je nastavljeno uz glazbu “Frankopana”.

Tekst i foto Z. Kleva

Održan tradicionalni7. griški krabunoškisusret “Lopuža”

GrIŽANE - Od sela do sela, od kuće do kuće, bilo sunčano ili kišovi-to ili, pak padao snijeg prošla je i ove godine svoj put Mala central-na glazba iz Grižana. Komandant joj je bio Karlo Balas, barjaktar Karlo Pobor dok su se

glazbala prihvatili Domagoj Raguž i Davor Knez harmonike, Andro Hreljac, Daniel Pelić, Elvis Muminagić, Moreno Papić i Dominik Be-nić bubnja, Valentino Lovrić, Damjan Huba, Roko Bolješić, Marin Carević i Arijan Benić treštavca, te Antonio Raguž i Ante Vuljak či-nela. Boljih čuvara tradicije griških krabunoških običaja nema.

Tekst i foto: A. Ficko

ČUVARI TRADICIJE gRIšKIh KRABUNOšKIh OBIČAJA

Ča grđe to bolje - slogan je Griške skupine Zbrda zdola

Nakon redute zaslužen odmor mićih koji su probili led

Lopuža

Mala centralna glazba

13Glas Vinodola

Repo

rtaža

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

14

Susr

eti

Sve koze su sanske i tijekom ožujka će se ojariti. Tu su i dva jarca te čuvarica, tornjakinja Luna. OPG će se proširiti za najmanje 50 jaradi, od kojih će se dijelom obnoviti stado, dok će muški jarići na prodaju. Kada se ponovo pokrene mužnja, od svake se koze dnevno dobije 2 do 4 litre mlijeka, od ponekih i pet. Koze se muzu strojno, dva do tri puta na dan, a da bi sve bilo u skladu s veterinarskim odlukama i propisima, kaže Mirjana, kozama se vadi krv za pregled jednom godišnje, jarcima dva puta. Dakako,

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kirac u Triblju

Jednoga dana u planu je i mini sirana

TRIBALJ - Roditelji su mi držali ovce i koze, stoga nisam u posao s kozama “uletjela” bez iskustva i prethodnog znanja. Kada sam ostala bez posla u Novom Vinodolskom, a nedugo nakon što smo se preselili u kuću koju smo 2006. godine sagradili, odlučili smo se pobrinuti za sebe. Osnovali smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2008. godine, počeli s osam koza, a sada imamo 22, kaže Mirjana Baraba, vlasnica OPG-a Kirac iz Triblja, točnije iz sela Belobrajića nasuprot Tribaljskoga jezera. Njoj i suprugu Deanu, nakon što je i on ostao bez posla, poljoprivreda je jedini izvor prihoda. Od nje žive ili, kako kaže Mirjana, pokušavaju živjeti s dvoje djece, prodajom kozjega mlijeka, sira i ostalih prerađevina, poput jogurta, skute i sirnog namaza. Svoje proizvode nude na kućnom pragu, a osluškujući tržište ponudu su proširili i na voćni jogurt te više vrsti sira, od polutvrdog, preko škripavca do sira sa začinima.

Tekst i foto: Anton Ficko

redovito se kontrolira i kakvoća mlijeka, te uvjeti u kojima se njime rukuje.

- S obzirom na hrvatsko skoro članstvo u EU, plan nam je doregistracija kako bi onda kao mini sirana mogli izaći i na pravo tržište i plasirati proizvode na tržnici i u restoranima, kažu Mirjana i Dean Baraba. Do tada tko želi kozje mlijeko i mliječne proizvode od njega ili svježa kokošja jaja, morat će se snaći dolaskom u Belobrajiće 18. Telefonski brojevi OPG-a su 051/798302 i 098/1349101.

Mirjana Baraba: Počeli smos osam koza,a sada imamo 22

TrIBALJ - Pod pokroviteljstvom Vinodolske općine i Mjesnog odbora Tribalj u tribaljskom je Domu kulture 1. veljače održana sada već tradicionalna manifestacija u slavu vina “Od črnoga i beloga ni boljega”. Četvrto izdanje okupilo je 20-ak vinara i vinogradara iz Triblja i okolnih mjesta, a uz vino oko 100 ljubitelja dobre kapljice moglo je prezalogajiti porciju odličnog fažola što ga je pripremio Dalibor Koščić. - U ovim krajevima nije običaj slaviti sv. Vinka, nego je nekolicina nas ljudi dobre volje odlučila napraviti feštu od vina, da se proba kakvo je čije vino, usto popriča i zabavi, rekao nam je jedan od organizatora, Boris Bruketa. Uza nj volonterski su se organizacije fešte prihvatili i Branko Bruketa, Nedeljko Vidović, Branko Šubat, Ivan Pemper, Goran Hršak, Marin Matković i Vedran Švast.

MANIFESTACIJA U SLAVU VINA U TrIBLJU

Teskt i foto Anton Ficko

Od črnoga i beloga ni boljega

Kako uz koze imaju i 40-ak kokica, obitelj Baraba na svojoj farmi nudi i svježa domaća jaja.

Za dvadeset kuna mogao je svatko popiti koliko je htio i najesti se fažola

Mlada vlasnica Centra zdravlja ONDA, Anđelka Dražić nakon stjecanja kvalifikacije više fizioterapeutkinje

i bogatog iskustva u privatnoj ortopedskoj tvrtci u Rijeci, domu u Oštru i poliklinici Terme Selce, odlučila je otvoriti vlastiti Centar zdravlja u Bribiru. Svrha je njezina pothvata, kako je rekla, ponuditi ovom kraju uslugu iznimno važnu za čovjekovo zdravlje te zaposliti sebe, a sutra zasigurno i još nekoga iz struke za kojom se pokaže potreba. U kriznim vremenima, kada je potražnja za uslugama na tržištu oskudna, Anđelka se hrabro odlučila otvoriti obrt, pokrenuti vlastiti posao. Na pitanje kako ide, odgovara: “Zadovoljna sam, krenula sam i ide. Čovjek samo ne smije na početku imati prevelika očekivanja i sve je onda super”.

Masaža korisna za sve – od 7 do 77 godina“Onda” Centar zdravlja nudi usluge

masaže, tretmane za trudnice, anticelulitne tretmane, aparativnu tehniku, kineziterapiju i savjetovanje o zdravlju. Na pitanje zašto su masaža i sve što njezin Centar nudi zdravi za čovjeka odgovara jednostavnim riječima, što je odraz stručnosti: “Masaža je zdrava ponajprije za opuštanje napetih mišića. Također i za razbijanje miogeloza. Miogeloze su nakupine mliječne kiseline u mišiću i štetni su produkt metabolizma. Masažom se ta mliječna kiselina razbija i time se smanjuju sve tegobe. Preporučuje se za sve – od 7 do 77 godina.”

Centar zdravlja ONDA – na usluzi i turistima

Mnogi koji su se prepustili tretmanu u Centru zdravlja ONDA, i koji imaju svijest o potrebi očuvanja vlastita zdravlja, pozdravljaju ovu ponudu. Anđelka odlazi i na poziv u kuću pružiti uslugu onima kojima nije praktično ili ne mogu doći do njezina Centra. U perspektivi, razmišlja, pokušat će, budu li to klijenti tražili, osigurati i uslugu manikure, pedikure i depilacije. Očekuje da će i iznajmljivači soba i apartmana te drugi koji se bave turizmom, uz svoju ponudu nuditi i njezinu uslugu. Zdravstveni turizam, napominje, nije vezan samo uz ljeto, već je to nešto što se može nuditi i biti od koristi svima, cijele godine.

Tekst i foto: Zdravko Kleva

Masaža

U Bribiru počeos radom novootvoreni Centar zdravlja ONDA

zDRAVLJEčuva

CENTAr ZDrAVLJA “ONDA”radno vrijeme:ponedjeljak, srijeda, petak 8.00 – 15.00utorak i četvrtak 13.00 – 20.00subota 8.00 – 13.00

15Glas Vinodola

Zdra

vlje

Uskoro izlazi iz tiska njegov rječnik Grižansko – Belgradskoga čakavskoga govora

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

16

Razg

ovor

RAZGOVOR S IVANOM BARBARIĆEM, PROFESOROM POVIJESTI U MIROVINI

Ivan Barbarić, profesor povijesti, koji nakon umirovlje-nja u Zagrebu živi u selu Šarari u Grižanama, priredio je vrlo vrijedno djelo koje će uskoro biti predstavljeno jav-nosti – Rječnik grižansko – belgradskoga govora. Rječnik izlazi u izdanju Centra za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić iz Cri-kvenice.

Što ga je motiviralo da se prihvati toga zahtjevnoga po-sla, pokušali smo doznati u razgovoru.

BRIBIR - U povodu zatvaranja velike svjetske izložbe originalnih minijatura J. J. Klo-vića, kojom je Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba obilježila svoj 30. rođendan, prof. Ivan Barbarić održao je predavanje na temu “Juraj Julije Klović - velikan minijature”. Zanimlji-vim izlaganjem, u kojemu je ispričan niz malo poznatih i rijetko spominjanih pojedinosti iz života i umjetničkog puta Jurja Klovića te njihovim lociranjem u vremenski i društveni kontekst Italije u kojoj je Klović živio i radio, prof. Barbarić se još jednom predstavio kao suveren poznavatelj i pripovjedač biografije griškoga majstora Klovića. Predavanje su organizirali Odjel za kulturu Vinodolske općine te Narodna knjižnica i čitaonica Bribir u čijim je prostorima bila postavljen izložba reprodukcija Klovićevih djela. Z. Kleva

Ivan Barbarić o Kloviću

Uskoro izlazi iz tiska njegov rječnik Grižansko – Belgradskoga čakavskoga govora

17Glas Vinodola

Razg

ovor

- Poznato je da je čakavski govor, uz kajkavski, najstari-ji jezik hrvatskoga naroda pa stoga zavređuje da se sačuva u današnjem izričaju, kao i da se svaka dijalektalna riječ otme zaboravu. Iako se današnji ča-kavski u mnogome razlikuje od onoga kojim je pisan naš najsta-riji pravno – povijesni i kulturni spomenik Vinodolski zakon (1288. godine), pisan narodnim jezikom na glagoljici, čakavsko narječje kojim su govorili naši stariji stoljećima, bilo je blisko onom kojim je Zakon pisan. Mnoge riječi iz tog Zakona i ka-snijih urbara, u modificiranom obliku, koriste se u čakavskom govoru ovoga kraja do najno-vijih vremena. Čakavica kao nematerijalna kulturna baština sačuvana je sve do današnjih dana i stoji uz bok ostalim ob-licima kulturne baštine materi-jalne kulture kao vrednota koju moramo sačuvati od zaborava.

Budući da se radi o vrlo zahtjevnom projektu, kada ste počeli zapisivati čakavske ri-ječi?

- Rano, još za mladih dana, zapazio sam posebnost čakav-skoga govora svoga zavičaja grižansko – belgradskoga kra-ja, koji se razlikuje ne samo od standardnoga hrvatskog jezika, već i od čakavštine pojedinih dijelova Hrvatskoga primor-ja. Osjetne razlike javljaju se u riječima, naglasku, značenju pojmova i izgovoru čak i u poje-dinim mjestima užeg lokaliteta. Bio je to jedan od razloga da sam počeo zapisivati riječi kojih sam se sjetio i kojima sam se slu-žio u krugu obitelji i u kontakti-ma s ljudima svoga kraja. Drugi, ne manje važan razlog je da se govor koji su nam ostavili naši stari otrgne zaboravu, budući da se vremenom sve više gube značajke lokalnog izraza. Tome pridonosi zaboravljanju mnogih riječi, koje se zamjenjuju stan-dardom ili izrazima drugih go-vora, domaćih ili stranih. Na to utječe i sve veći priljev stanov-ništva iz drugih krajeva Hrvat-ske i susjednih zemalja te vid-no opadanje broja autohtonog

stanovništva, kojemu je razlog odlazak mladih u nove sredine. Za studentskih dana u Zagrebu bavio sam se i novinarstvom pa je vjerojatno i to utjecalo da se posvetim prikupljanju riječi go-vora svog zavičaja. Družio sam se s našim ljudima i rođacima iz Grižana i drugih mjesta Vi-nodola, koji su u međusobnom govoru upotrebljavali čakavicu s mnogo starinskih riječi, koje su mi bile posebno zanimljive i sve sam to brižljivo zapisivao, prikupivši ih popriličan broj. Za-hvalan sam svima koji su mi bili izvor za mnoge zapisane riječi. Posebnu potporu dao mi je naš Grižanac, Drago Šarar - Mikin koji mi je znao reći da rječnik “moram načinit”.

- Rođeni sam čakavac. Ta naša mekana primorska riječ davala mi je lijep ugođaj, po-sebno zato što su mi i roditelji Grižanci i doma smo međusob-no uvijek govorili u našem dija-lektu. Primorje mi je ispunjavalo dušu, tim više što sam mlad na-pustio zavičaj. No bio sam uvi-jek uz njega vezan, uvijek sam mu se vraćao, a sada kad sam u mirovini vratio sam mu se pot-puno. Stariji ljudi uvijek su “po domaću” govorili o dogodov-štinama iz života i tako usadili u mene svu ljepotu našega sivog kamena i dragu čakavsku riječ.

Po struci ste povjesničar, a ne jezikoslovac. Kako ste se prilagodili i odlučili na taj po-sao, koji zahtijeva velik trud i mnogo istraživanja?

- Iako sam po struci povje-sničar, a ne jezikoslovac, sma-trao sam da je vrijedno objaviti u jednom rječniku sve ono što sam godinama prikupljao, kako bi se sačuvao ovaj dio nemate-rijalne kulturne baštine, koja se zove govor jednoga kraja, sa svim njegovim specifičnostima. Zapisao sam riječi i izgovor po sjećanju iz djetinjstva, iz govora starijih u mojoj obitelji i obite-lji moje supruge Katice, koja je znatnim dijelom zaslužna što se rječnik objavljuje, a velik mi je dio riječi ona dala. Čakavski go-vor našega kraja nikad nije za-

boravljen u mojoj obitelji. I naš sin, iako rođen u Zagrebu, go-vori našom lijepom čakavicom.

Zbir riječi u rječniku odno-si se na cijelo područje Grižane – Belgrad pa će vjerojatno biti riječi koje se upotrebljavaju u pojedinim selima, a nisu obu-hvaćene, jer se govor od sela do sela dosta razlikovao.

Koliko je riječi obuhvaćeno rječnikom?

- Više od devet tisuća ča-kavskih riječi. Pored arhaizama, mnoge riječi imaju svoj korijen iz nekog stranog jezika, ponaj-više iz talijanskog i njemačkog, što proizlazi iz povijesnog dodi-ra s tim narodima, kao i utjecaja tih i drugih jezika na naše ljude koji su se zapošljavali u raznim zemljama svijeta. Uz te riječi stranog podrijetla, kurzivom je u zagradi napisana originalna riječ dotičnoga jezika. Kratice gramatičkih oznaka s tumače-njem, kao i oznaka iz kojeg je-zika potječe riječ, nalaze se na posebnoj stranici, a kraticama su označene imenice i rod, vrste glagola. Za oznaku jezika kori-ste se kratice, kojima su označe-ni i drugi pojmovi. Napisani su i primjeri rečenica, a naglašava-nje je zabilježeno dužinom koja odgovara grižansko – belgrad-skom čakavskom govoru: kratki snažno odsječen, kratki umje-reno odsječen, dugi otegnuti (silazni) oblik, duži (zavinuti) blaže razvučeni oblik i nenagla-šena dužina.

Grižansko – belgradska čakavica razlikuje se od bribir-ske i drugih čakavskih govora u užem i širem okruženju. Što mislite, bi li trebalo prikupiti

građu i objaviti rječnike i tih govora?

- Dalje izučavanje govora ovoga dijela Hrvatskoga pri-morja prepuštam jezikoslovci-ma koji ne bi mogli otkriti zna-čenje većine riječi ni naglasak koji je ovdje specifičan bez po-moći nekoga tko potječe iz ove sredine. Budući da postoje ra-zlike u govoru pojedinih mjesta Vinodola i cijeloga primorskoga kraja, dobro bi bilo da se napišu rječnici pojedinih mjesta, uz one koji već postoje, čime bi se do-bila jedna govorna cjelina ovo-ga kraja sačuvana od zaborava.

I na kraju, koja je Vaša poruka budućim korisnicima rječnika grižansko – belgrad-skoga čakavskoga govora?

- Želja mi je da rječnik bude prihvaćen kod domaćeg sta-novništva ovoga dijela Vinodola kao nešto što će ih vezati uz one koji su nam ovaj govor ostavili, uz svoje starije. Mladima neka posluži da ne zaborave kako se gaji ljubav za “lipu domaću rič”. Neka posluži i novim sta-novnicima ovoga kraja, koji svoj život i život budućeg naraštaja grade ovdje, da prihvate ovaj govor, kao što su ga prije njih prihvatili mnogi koji su davno doselili ovamo, o čemu govore povijesne činjenice. Uz to, že-lim zahvaliti svima koji su me podsjetili na mnoge riječi i dali mi potporu i sugestiju, među kojima posebno ističem Zlaticu Balas i Mladena Pilaša, koji su omogućili da se projekt realizira i rječnik objavi.

Mira Krajnović Zeljak

Ivan Barbarić rođen je 1932. godine u Grižanama. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Obavljao je niz po-slova u prosvjeti i kulturi: profesor u srednjoj školi, ravnatelj Narod-nog sveučilišta, ravnatelj Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, savjetnik za obrazovanje i informiranje u republičkim institucijama i Ministarstvu prosvjete, odakle 1991. godine odlazi u mirovinu. Objavio je velik broj članaka, feljtona, polemika, studija i ocjena. U povodu 500. obljetnice Klovićeva rođenja napisao je Monografiju “Knez minijature – Juraj Julije Klović Croata”. Profesor Barbarić je prikupio vrijednu građu o životu i stvaralaštvu Jurja Julija Klovića koju je darovao svom i Klovićevu rodnom kraju kao temelj za osniv-anje muzeja i Spomen doma Juraj Klović u Grižanama.

TRIBALJ - Iako je vrijeme re-cesije i opće štednje zakucalo i na njihova vrata, učitelji i učeni-ci Osnovne škole Jurja Klovića u Triblju u dosadašnjem radu u ovoj školskoj godini sve su zadaće prema školskom kuri-kulumu u potpunosti ostvarili. Uz svesrdnu pomoć i potporu Vinodolske općine - koja izdva-janjima iz općinskoga proračuna sufinancira produženi boravak,

učeničke marende, natjecanja, terensku nastavu, posjete izlož-bama, muzejima te kino i kaza-lišnim predstavama - nastava, redovni i izvannastavni progra-mi ne gube na kvaliteti. Činje-nično stanje tomu daje za pravo.

Od početka školske godine do sada provedena su školska natjecanja Znanost mladima, a učenici su sudjelovali i na županijskim natjecanjima iz

matematike, informatike, nje-mačkog i hrvatskog jezika te geografije. Bili su prisutni i na Lidranu 2013. u Novom Vinodo-lskom i Rijeci, kao i na natjeca-nju školskih sportskih klubova u nogometu. Usto su im u školi priređene predstave Čarobni vremeplov i Rođenje, dok su Junake Pavlove ulice gledali u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. U Cinestaru su bili na kinopred-

stavama Madagaskar i Street-dance. U sklopu terenske na-stave posjetili su Astronomski centar i Prirodoslovni muzej u Rijeci, Gradski muzej u Crikve-nici i Tehnički muzej u Zagrebu. Za posjeta metropoli vidjeli su i izložbu posvećenu životu i radu J. J. Klovića u Galeriji Klovićevi dvori. I sve to uz svakodnevne nastavne obveze!

Tekst i foto: Anton Ficko

Nastava i programine gube na kvaliteti,krizi unatoč

OsnOvna škOla JurJa klOvića u TriBlJu

TRIBALJ - Na najbolji mogući način – pjesmom, ženska je klapa Lavanda iz Triblja u tamošnjem Domu kulture proslavila svoj 1. rođendan. Pod vodstvom Borisa Mohovića slavljenice, Katarina Ropac (1. sopran), Dijana Muža Rajačić i Ana Blažević (2. sopran), Romina Linić i Anita Bruketa (1. alt) te Štefica Starčević i Divna Popović (2. alt) otpjevale su obrade dviju narodnih skladbi, Slušaj mati i Brkicu. Ljubitelji klapskog pjevanja iz Triblja i susjednih mjesta ispunili su Dom kulture do posljednjeg mjesta te snažnim i dugotrajnim pljeskom dokazali da su dušom i srcem uz tu vrstu glazbenog izričaja. Koncert se ne bez razloga i zvao “Za dušu i srce,

Ženska klapa Lavanda proslavila 1. rođendan

Praznik klapskog pjevanja u Triblju

naše prvo leto“, a uz slavljenice na njemu su nastupile ženske klape Kirice iz Grižana, Mažurana iz Omišlja, Senjkinje iz Senja, Puntape iz Novog Vinodolskog i Sveta Jelena iz Dramlja, ženska vokalna skupina Vinodolke iz Grižana, muške klape Tić iz Triblja i Kala iz Crikvenice te KUD Bribir iz Bribira.

Tekst i foto : Anton Ficko

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

18

Kultu

ra

TRIBALJ - Emilio Cerović na braču, Karlo Schira i Josip Prša na violini, Fra-njo Mihac na gitari, Ivica Brnić na berdi te Radivoj Belobrajić i Berislav Ropac na bugariji članovi su tamburaškog sa-stava bez kojega ni jedna fešta na širem području Triblja ne bi bila potpuna po-sljednjih nekoliko godina. A svi redom kako dobro sviraju tako dobro i pjevaju, pa se uz njih uvijek nađu i oni koji im se rado pridruže ili pak zaplešu. Re-pertoar im počiva na domaćim, svima dobro znanim skladbama, ali za zabavu zasviraju i zapjevaju pokoju narodnu i iz drugih dijelova Lijepe naše.

Tekt i foto: Anton Ficko

za dobru zabavu uvijek spremniTRIBALJSKI TAMBURAŠI

Fešta nije potpuna, ako na njoj nema dobre pjesme

Udru

ge

Udruga umirovljenika Gra-da Crikvenice i Vinodolske općine dobro organizira-

no i poprilično aktivno djeluje na području spomenutih jedinica lo-kalne samouprave. U svojih osam podružnica u Crikvenici, Selcu, Jadranovu, Dramlju te Bribiru, Grižanama, Triblju i Driveniku okuplja 1150 umirovljenika. Pro-sječna dob članstva kreće se oko 80 godina, no njihov elan i pri-sutnost u javnom životu, uobiča-jenu predodžbu o osamdeseto-godišnjacima dovode u sumnju. U to smo se uvjerili u razgovoru s Marinkom Badurinom, predsjed-nikom Udruge. Na čelo te orga-nizacije izabran je lani u svibnju, a dužnost predsjednika Udruge podružnice Grižane – Belgrad obavlja već četvrti mandat.

Zanimanje za članstvom u udruzi veliko

-Prema trendu naplate čla-narine, Udruga umirovljenika

brojčano raste. Ljudi nam sve više dolaze sami. Zaustavlja-ju me i pitaju: Kad ćeš pobirat' članarinu, govori nam Badurina. A članarina je simbolična, 30 kuna godišnje. Od tih sredstava Udruga financira svoju osnov-nu djelatnost, a ona se sastoji u druženju, pomoći drugome, po-sjetima, izletima. -Organiziramo

Umirovljenici - “hiperaktivna” populacija u Vinodolskoj općini

UDRUGA UMIROVLJENIKA CRIKVENICE I VINODOLSKE OPćINE

natjecanja u pikadu, rad pjevač-kih zborova, ovdje u Grižanama Vinodolki, u Dramlju Sv. Jelene. Ali osnovno nam je druženje i pomoć drugome. Članovi Udruge umirovljenika aktivni su i u dru-gim udrugama u svojim mjesti-ma. U udruzi Crvenoga križa ima umirovljenika. Zborovi, boćarski klubovi… i u njima su pretežno naši umirovljenici. Nijedna akcija i događanje u Grižanama, Bribiru i Crikvenici ne može proći da se ne angažiraju naši članovi. Imamo čak i priznanja od gradonačelnika Crikvenice i načelnika Vinodolske općine da smo jedna od najaktiv-nijih udruga.

Posjećujemo i ugošćujemo druge udruge i družimo se

s njima-Prijatelji smo s udrugama

umirovljenika Ivanić Grada, Dar-de, Otočca i Senja. Posjećujemo se međusobno, organiziramo tur-nire u pikadu. Sada pripremamo izlet u Dardu s posjetom Mađar-skoj. Očekuje nas proljetni susret Senja, Otočca, Novoga i grada Crikvenice te Vinodolske općine.

Planiramo i izlet u Postojnu. Sva-ka naša podružnica ima obvezu jednom na godinu organizirati je-dan turnir i jedno druženje, a go-dišnji zajednički bal organiziramo zajedno u Hotelu Omorika. Žao nam je da se mlađi umirovljeni-ci ne uključuju u rad Udruge. Ali razumijemo ih, odlazak u penziju danas je vrlo tužan jer se s današ-njim mirovinama teško živi. Zato su mnogi mlađi umirovljenici još uvijek primorani biti aktivni, raditi da bi mogli preživljavati.

O svojim bolesnim članovima Udruga vodi brigu i poklanja im pažnju prema mogućnostima. -Ja sam četvrti mandat u Socijalnom vijeću Vinodolske općine i imam sliku o stanju i broju bolesnih i nemoćnih umirovljenika, napomi-nje Marinko Badurina. Posjećuje-mo ih u domovima Mali Kartec na Krku, u Dramlju i Bribiru. Odne-semo im male, naravno skromne paketiće jer nemamo sredstava za nešto više, a ovdje u Bribiru pomaže nam Vinodolska općina. To ih sve obraduje, ta im mala pa-žnja mnogo znači.

TrIBALJ - Pakete s osnovnim živežnim namirnicama u vrijednosti od 250 kuna podijelile su volonterke Crvenog križa Novog Vino-dolskog i Vinodolske općine socijalno najugroženijim obiteljima na području općine. Prema riječima ravnateljice CK-a Vesne Đujić, paketi s hranom podijeljeni su 37 obitelji, a ugroženijim obiteljima donesena je i odjeća. Paketi su nabavljeni novcem prikupljenim u prošlogodišnjoj akciji “Solidarnost na djelu”. Dijelom sredstava

nabavljeni su i podijeljeni paketi u vrijeme novogodišnjih blagda-na obiteljima s više djece. Na inicijativu volonterke Nele Pavković iz Bribira u humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za samohranu majku s dvoje djece iz Bri-bira, u prikupljanju hrane, odjeće i novca, iskazali su se djelatnici Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog te Srednje ško-le Dr. Antuna Barca iz Cri-kvenice. Anton Ficko

Socijalno najugroženijim obiteljima podijeljeni paketi s hranom i odjećom

VOLONtERKE CRVENOG KRIžA PONOVO U AKCIjI

Na području Vinodolske općine ukupno je 580 umirovljenika uključenih u Udrugu. Najbrojnija podružnica je Bribir s 280 umi-rovljenika, potom slijede Grižane-Belgrad, tribalj i Drivenik.

U 2013. Planom rada Udruge umirovljenika zacrtano je slje-deće: organiziranje deset izleta, sedam pikado turnira, posjete Domu za starije Mali Kartec na Krku, posjet Ivanić Gradu i tra-dicionalno druženje u Golubinjaku, tečaj informatike. U sklopu akcija Crvenog križa naše umirovljenice skupljat će dobrovoljne priloge, sortirati robu, darove, itd.

Prostor u Grižanama je pun pogodak. Svaki dan ovdje se odvija neka od aktivnosti. treniranje pikada, probe Vinodolki, sastan-ci. Svu opremu koja se nalazi u klubu: televizijski prijamnik, au-dio liniju, pikado aparat…umirovljenicima su darovali donatori koji su željeli ostati anonimni.

Naša je Udruga članica Matice umirovljenika Primorsko-goran-ske županije. Od njih dobivamo moralnu podršku jer i oni imaju oskudna sredstva. Moram ovdje reći, da nemamo potporu grada Crikvenice i Novog Vinodolskog postojali bismo samo na papiru. K načelniku Crniću mogu doći kada god hoću, bez najave, i čim se sretnemo on pita „Ča rabi?“.

Tekst i foto: Zdravko Kleva

Volonterke s ravnateljicom Crvenog križa Vesnom Đujić

Umirovljenici Crikvenice i Vinodolske općine na 12.Međužupanijskom umirovljničkom fašniku u Ivanić-Gradu

Predsjednik Marinko Badurina ponosan na medalje sa najtejcanja umirovljenika u pikadu

Gla

s V

ino

do

latra

vanj

201

3.

20

Udru

ge

GrIŽANE - Velika davanja ra-zlog su što se iz godine u go-dinu sve manje mladih odlučuje baviti lovom, pa je kao rezultat toga prosječna dob našeg lov-ca 52 godine, kaže predsjednik Lovačke udruge Srndać iz Gri-žana Zrinjko Lučić. S njim se slaže i lovnik Marjan Bolješić, prema čijem izračunu se bez najmanje 20.000 kuna potreb-nih za članarinu i skromniju lo-vačku opremu uopće ne može postati lovcem. U Srndaću se broj stalnih članova posljednjih godina ustalio na oko 65 i bu-dući da se kraj krize ne nazire naši sugovornici uskoro ne oče-kuju pojačanje članstva novim, mladim snagama.

Budućnost lovstva na grižanskom

području nije upitna- Na našem se području uvijek lovilo, a prema pisanim trago-vima za početak organiziranog lovstva mogla bi se uzeti 1935. godina kada je osnovano Lo-vačko društvo Viševica. U to su društvo bili učlanjeni lovci s područja Grižana, Triblja, Drive-nika i Crikvenice. Društvo nije djelovalo između 1942. i 1945. godine, a od 1961. godine dje-luje pod imenom Srndać. Po-sljednjih godina Lovačka udru-ga Srndać s lovačkim društvima

Medviđak iz Triblja - Drivenika i Kotor iz Crikvenice tvori Lo-vačku udrugu Du-bračina, doznajemo od Zrinka Lučića i Marjana Bolješića. Na pitanje na što i gdje idu u lov čla-novi Srndaća, Lučić i Bolješić spremno u jedan glas odgova-raju “lovi se sve od zeca do medvjeda na oba lovišta”. To konkretno znači da se ide u lov na uku-pno 5.300 hektara državnoga lovišta Planina i žu-panijskoga lovišta Dubračina, a na njima su prisutne sve vrste visoke divljači, medvjed, jelen, srneća divljač, crna divljač (div-lja svinja), zec te predatori po-put risa i u posljednje vrijeme vuka i čaglja.

U lovištu više posla nego lova

Kako se ne bi stvorio krivi do-jam da je lovcu najvažniji od-strjel, Z. Lučić i M. Bolješić ističu da postoji i druga strana meda-lje koju čine aktivnosti članstva na čišćenju staza te izradi i održavanju pojilišta i hranilišta. Udruga ima tri automatske hra-nilice za divljač i troši 4 tone

LOVAČKA UDRUGA SRNDAć GRIŽANE

Zrinjko lučić: lov je danas, nažalost, (pre)skup hobi!

kukuruza godišnje, usto i 150 kilograma soli. Članovi i kose, jer se hranilice za srneću i je-lensku divljač pune sjenom za zimsku prihranu. U Udruzi se vodi briga i o održavanju 6 vi-sokih čeka i 10 visokih zasjeda te, napose, o održavanju lovač-koga doma Kalac što je 1974. godine izgrađen dobrovoljnim radom lovaca Grižana, Triblja, Drivenika i Crikvenice. Uz Z. Lučića i M. Bolješića Lo-vačkom udrugom Srndać ruko-vode i ostali članovi Izvršnog odbora: tajnik Vladimir Budimir, Vilim Jakovac, Mladen Barac, Mladen Pilaš i Ivan Barac - Ujčić te blagajnik Milorad Barac. Lo-vačka udruga Srndać jednom

godišnje organizira skupni lov za sve članove Lovačke udruge Dubračina, dok na razini lovo-zakupnika Vepar lovišta Planina uz LU Srndać sudjeluju lovačka društva Medviđak iz Triblja - Drivenika i Vepar iz Bribira.

Tekst i foto: Anton Ficko

BLAŠKOVIćI - Crikvenički veterinari i ove su godine izašli ususret brojnim vla-snicima pasa s područja Vinodolske općine obavljanjem obveznoga godišnjeg cijepljenja protiv bjesnoće na terenu. Jedno od uobičajenih mjesta je u Blaškovi-ćima, a osim po selima i zaseocima vrijedni veterinari pse su cijepili i u središtima Drivenika, Triblja, Grižana i Bribira.

Tekst i foto : A.Ficko

OBAVLJENO OBVEZNO CIJEPLJENJE PROTIV BJESNOćE

OBAVLjENO OBVEZNO CIjEPLjENjE PROtIV BjESNOĆE

Crna divljač ili, popularno divlja svinja najčešća je lovina grižanskih lovaca

Predsjednik i lovnik LU Srndać, Zrinjko Lučić i Marjan Bolješić

Brojni gosti i uzvanici poželjeli su uspjeh momčadima NK Turbina

21Glas Vinodola

Spor

t

Tribalj: Orijentacija na pomlađivanje kluba domaćim mladim snagama i nastavak predanoga rada okosnica su klupske politike Nogometnog kluba Turbina. Prihvaćajući godišnje izvješće o radu Kluba, članovi Skupštine jednoglasno su je podržali kao sugestiju stanovnika, odnosno roditelja mališana Vinodolske općine, da se pokuša organizirati Škola nogometa, u kojoj bi se odgajali budući kvalitetni nogometaši. Povratkom NK Turbine u Tribalj poraslo je zanimanje za rad u upravi, a kako je pomlađena momčad, ide se i na pomlađivanje uprave.

turbina u ligi A s riječkim momčadimaTijekom protekloga razdoblja Turbina je doživjela mnoge promjene kojima se valjalo prilagoditi, rekao je predsjednik Kluba Marinko Zubčić, osvrnuvši se na proteklo razdoblje. Posebno je istaknuo reorganizaciju kojom je Nogometni savez Primorsko-goranske županije ukinuo četvrtu ligu, a osnovane su dvije skupine Prve županijske lige. Turbina se natječe u skupini „A“ u kojoj sudjeluju riječki klubovi te Vihor iz Baške. Kako je ukinuta i juniorska liga, Turbina nastupa s ekipom talentiranih kadeta koji se bore za sam vrh ljestvice, vođena trenerom Nikolom Huberom. Ekipu seniora vodi nadareni Deni Zubčić, a momčad je zapažena zbog fair–play igre i jedina je u ligi bez crvenog kartona.

Kriza nije zaobišla ni turbinuU 2012. godini NK Turbina s ukupnim prihodima od 222 tisuće kuna podmirila je sve troškove i obveze prema Nogometnom savezu, sucima, stručnom osoblju, u ukupnom iznosu od 191 tisuće kuna. Racionalnim poslovanjem Klub je uspio pozitivno završiti godinu iako ga, rečeno je na Skupštini, kriza nije zaobišla kao ni

Vinodolsku općinu iz čijega se proračuna lani odvojilo 200.000 kuna za tribaljske nogometaše. S time u vezi predsjednik Zubčić zahvalio je načelniku općine Ivici Crniću, koji je pozdravio skup, svim djelatnicima i vijećnicima općine te sponzorima.

Zubčić ostaje na čelu turbineNakon prihvaćanja izvještaja predsjednika i blagajnika Kluba, članovi Skupštine birali su novi Nadzorni odbor. Za predsjednika tog tijela izabrali su Jakova Glavana te članove Dragu Đotlu i Branka Starčevića. Za predsjednika Kluba ponovno je izabran Marinko Zubčić, a obnašanje funkcije potpredsjednika članovi Skupštine povjerili su Ninu Belobrajiću i Draganu Brnčiću. Nedeljko Baranj izabran je kao zastupnik NK Turbine na Skupštini Nogometnog saveza Primorsko-goranske županije.

Tekst i foto Z. Kleva

S GODIŠNJE SKUPŠTINE NK TuRbINE

BOJe TurBine Brane DOmaći Dečki

Marinko Zubčić - novi/stari predsjednik NK Turbine

Drugu godinu zaredom u Bribiru (zaseok Sv. Mikula) održana je Međunarodna utrka Riječke zimske lige. Do sada su domaćini naizmjenično bili Kostrena i Kastav, a od prošle godine domaćin utrke je i Bribir, što je veliko priznanje za KCBT Bribir 1288.Po vrlo hladnom vremenu startalo je 57 trkača, koji su tri puta morali optrčati kružnu stazu dugu 2050 m. Prvi je na cilj stigao riječki triatlonac Damir Mesec, s vremenom 23:10 min; odmah iza njega lanjski pobjednik, Slovenac Uroš Taks u vremenu 23:14 min, treći

je bio član KCBT Bribira 1288 Krešo Glavaš s rezultatom 23:57 min. Kod žena poredak je sljedeći: Veronoka Erlić prva je stigla na cilj, drugo mjesto pripalo je Melanie Tepuš, a treće vrijeme ostvarila je Sanda Antunović. Za KCBT Bribir 1288 su nastupili Blaž Barac, Pavao Kombol, Josip Jahn, Dražen Despotović, Ivan Čotra i Bogdan Likar. Utrku su organizirali članovi KCBT Bribir 1288, pod pokroviteljstvom načelnika Vinodolske općine Ivice Crnića, a sponzor utrke bio je Davor Saftić.

Marko Viduka

Održano 7. kolo Riječke zimske lige u trčanju

Povodom 20. godina Vojno redar-stvene operacije Maslenica, kojom je od JNA i četničkih postrojbi oslobođeno zadarskog zaleđao-držana je tradicionalna utrka. Po-bjednik utrke na stazi dugačkoj 20 kilometara bio je Blaž Barac po treći put zaredom, za KCBT Bribir 1288 uspješno su nastupili Pavao Kombol i Marko Viduka.

“Da se ne zaboravi“ Maslenica-Novigrad

Zima. Prava pravcata. Posebna. Sih redon je znenadila. Let i let

ostala je spominjana. Oni ki se nisu tad ni rodili znaju da se dela o l929. letu. Baš tad nastal je ona poznati “strahwarming” ili kako stručnjaki tumače naglo povećanje temperatu-re va stratosferi ki je to leto napravil čudo. Dar – mal kako se zna reć. Vela zima, mrzlina zaujela je celi Vinodol-ski kraj pa i dalje kako smo mogli čut od naših starijih, a i pročitat na puno mesti.

Za se to ča se o ton puno divane-lo, čitalo, čoviku nikad dosti, otel bi još više čut, a posebno z ust onih ki su to doživeli. Se manje je živih svedoki. Imela san sriću podivanit dragun mi susedun koj su se leta prišetale blizu stote. Šalu smo okrenuli kako fakat leta i nisu vavik tako važne, ako su ko njoj čoviku si črafići na svon mestu i pameti se puno toga od nigda, ko da bi čera bilo.

Divan smo okrenuli va to dvajset i deveto leto kad je bila nezapamće-na zima.Puti su bili pokriveni snigon i okovani ledon, ljudi nisu mogli hodit. Na obuću su morali stavljat železne kovane čanprage ili ako jih ni bilo, na-vuć suknene čarapi ili vezat stare cu-nje da se ne huže. Tad još ni bilo auti pa se nisu trebali bat da će se ča do-godit. Na se bande, pogotovo z krovi viseli su kandaloti. Sniga je bilo do vrh gromač, a zemlja se tako duboko smrzla da su ljudi kad je prišlo protu-leti si redon ostali bez daha. Nijedno perce na smokvah, maslinah, črišnjah i drugon voću ni zišlo. Se je pomrzlo

i z sih njiv špijala je žalost i pokora. Neprocjenjiva škoda. Puno njin smr-zal je kronpir va konobah, kako ona za jist, tako i simenjak. Priroda je zela danak, a neboški ljudi nisu mogli niš nego posić se i čekat tekar drugo leto da ki vabac otpušća. Smokve ke su imele duboko žili tu i tamo su otpu-stile, ali nisu mogle rodit par let dok nisu porasle i objačale. Črišnje ke su bile zaklonjene va jatnu med visokin gromačami tu i tamo su preživele, a onda su jih vridni muški precipljevali na šedrkve ke su otpornije na zimu. Ni bilo ko danas natkrivenih rasadni-ki, a oni ko ča je bil ona va Podbadnju na otvorenon imel je istu sudbinu.

Zbog te nedaće l929. leto ostalo je ko najveći sinjal zime zapisano va anali ovoga kraja po velon zlu – pam-ćeno i zapamćeno. Moja suseda ka je to leto hodila drugi razred Pučke škole pameti kako je bila vela zima vani, a bome i va kući. Njihov šporhet ki je već bil dal svoje, od vele bure tako je dimel da se nisu med sobun videli. Još danas joj se čini da je rabi-lo njega teplit, mesti da on tepli njih. Jedan dan mat ju tako lipo obukla, oplela vlasi, stavila blagdanji fijoki i poslala va školu. Volela je hodit va školu pa je veseljašno zela torbač, pljočicu, pisalo, a i jednu krpicu, jer prave spužvice za brisat ni imela. Si-dela je va prvoj klupi i pomalo puhala va prsti, aš va školi isto ni bilo teplo. Učiteljica hodeć kraj nje, malo je za-stala, a onda ko da bi z puške rekla: “Lipo moje dite, kako si leštahna, a da još ne smrdiš po dimu bila biš još lipša”… Se onako mićoj prišlo joj je da se rasplače. Pokunjila je glavicu, progutala slinu i kako nan je rekla; ne po mrzlini, ni po veloj zimi, ni po škodi ku je zima načinila, nego po dimu zavavik je zapametila to hiljadu devetsto dvajset i deveto leto. A kad dite zapameti to se nikad ne zabora-vi, nit zbriše z pameti.

Zlatica Balas

Nezaboravna zima

22

trava

nj 2

013.

Gla

s V

ino

do

laDo

ta o

d ni

gda

23Glas Vinodola

Križ

aljk

a