1

DUGOSELSKA kronikaGLASILO GRADA DUGOG SELA, OPĆINA BRCKOVLJANI I RUGVICA

I. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja – Zona gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever

2. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja za područje Martin Brega – I. izmjene i dopune

3. Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Dugog Sela za razdoblje od 01. siječnja do

30. lipnja 2011. godine

4. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskog vijeća Grada Dugog Sela

5. Odluka o prijenosu vrijednosti ulaganja Grada Dugo Selo u izgradnju građevine Osnovne škole „Ivan Benković“ Dugo Selo

6. Odluka o radnom vremenu u ugostiteljstvu

7. Zaključak o prihvaćanju Izvješća KUD-a Preporod Dugo Selo

8. Zaključak o prihvaćanju Izvješća Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela

9. Zaključak o prihvaćanju Izvješća Vatrogasne zajednice Grada Dugog Sela

10. Zaključak o prihvaćanju Izvješća društva DUKOM d.o.o. Dugo Selo

11. Zaključak o prihvaćanju Izvješća Gradonačelnika o danoj prethodnoj suglasnosti na Odluku o cijeni vodnih usluga

KAZALO

Službeni glasnikGrada Dugog Sela

Broj: 7God. XVIII 2. kolovoza 2011.

2

II. AKTI GRADONAČELNIKA

1. Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o cijeni vodnih usluga

III. AKTI ODBORA ZA STATUT I POSLOVNIK

1. Odluka o nagradama i priznanjima Grada Dugog Sela (pročišćeni tekst)

3

Na temelju članka 100. stavka 7. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br.

76/07., 38/09., 55/11.) i članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela br. 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela na svojoj 24. sjednici održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

O D L U K U

o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja zone gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever, koji je izradila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba. Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima

Prostornog plana uređenja Grad Dugog Sela u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000 te na svim kartografskim prikazima Urbanističkog plana uređenja zone gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever. Obuhvat plana zauzima 27,9 hektara.

Članak 2.Ovaj Plan sadržan je u elaboratu "Urbanistički plan uređenja zene

gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever " i sastoji se od dvije knjige:

Knjiga I. – OSNOVNI DIO PLANA0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju

izradeI.A. TEKSTUALNI DIO – ODREDBE ZA PROVOĐENJEI.B. GRAFIČKI DIO (kartografski prikazi) 1. Korištenje i namjena površina1. RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA MJ. 1:20002. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža 2.A. PROMETNA I ULIČNA MREŽA MJ. 1:2000 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE MJ 1:2000 2.C. ENERGETSKI SUSTAVI MJ. 1:2000 2.D.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA

MJ. 1:2000 2.D.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA MJ. 1:20003. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3. OBLICI KORIŠTENJA MJ. 1:20004. Način i uvjeti gradnje 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ 1:2000 Knjiga II. – OBVEZNI PRILOZI PLANA II.1. Obrazloženje plana II.2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Dugo Selo koji se

odnosi na područje obuhvata plana II.3. Popis sektorskih dokumenata i propisa II.4. Zahtjevi i mišljenja (iz članka 79. i članka 94. Zakona o

prostornom uređenju i gradnji) II.5A. Izvješća o prethodnoj raspravi II.5B. Izvješća o javnoj raspravi II.6. Evidencija postupka izrade i donošenja plana II.7. Sažetak za javnost Elaborat iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio Odluke i

ovjerava se pečatom Gradskog vijeća Grada Dugog Sela i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dugog Sela.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pojmovnik

Članak 3.U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste

imaju sljedeće značenje:Građevina i njeni dijelovi:1. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito

izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora;2.Dijelovi (etaže) građevine određeni su važećim propisima;3.Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog

terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m;4. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i

uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);5. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih

u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;6. Nadstrešnica: građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena

s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);7. Osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite

namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim UPU-om;8. Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne

građevine na čijoj se građevnoj čestici nalazi (kao npr. garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine);

9. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine);

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici10. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu

površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

11. Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim UPU-om;

12. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina;

13. Dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice;

14. Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice;

15. Građevna crta određuje položaj građevina u odnosu na regulacijski pravac i predstavlja zamišljenu crtu na kojoj se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja osnovne građevine;

16. Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija

Grad Dugo Selo Broj: 7God. XVIII

I. 1.

4

svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se u postocima ili koeficijentom izgrađenosti- kig;

17. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice;

18. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice – kis je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

19. Regulacijska crta je crta koja određuje granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica unutar ostalih namjena;

20. Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu;

21. Teren: neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.

Prometna, komunalna i ulična mreža22. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su

građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša;

23. Druga javna infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području;

24. Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa;

25. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica;

26. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, igrališta, parkirališta, parkovne i zelene površine u naselju i sl.);

27. Zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih posebnim propisima;

Ostalo28. Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan zone

gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever na području Grada Dugo Selo - sjever.

29. Prostorni plan uređenja grada ili PPUG je Prostorni plan uređenja grada Dugo Selo i njegove izmjene i dopune.

30. Grad je Grad Dugo Selo.31. Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim

se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi.32. Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo

državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima građenja.

Članak 4.Unutar obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim

postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Poljoprivredno zemljište u području obuhvata UPU-a koje je UPU-om određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 5.Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji

omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama ovoga plana.

Građevna čestica mora se nalaziti na uređenom građevinskom zemljištu, sa izravnim pristupom na uređenu prometnicu, s osiguranim parkirališnim prostorom (u okviru građevne čestice ili na javnom parkiralištu) te sa mogućnošću priključenja na komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, plinoopskrba, elektroopskrba, priključci elektroničkih komunikacija te odvodnja otpadnih voda).

Uređenom prometnicom smatra se javni put s tvrdim zastorom koji ima širinu kolnika i pločnika izvedene prema širinama koje su definirane u grafičkom i tekstualnom dijelu ovog UPU-a i sa riješenom odvodnjom.

Smještaj građevina na građevnoj česticiČlanak 6.

Građevine treba graditi kao samostojeće građevine tj. građevine koje sa svih strana imaju neizgrađen prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu). Iznimno, dozvoljen je poluugrađeni i/ili ugrađeni oblik gradnje u odnosu na građevine na istoj građevnoj čestici (građevni sklop).

Osnovne i pomoćne građevine mogu se graditi samo na gradivom dijelu čestice koji je određen najmanjim dopuštenim udaljenostima od rubova čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati potporni zidovi, parkirališta te prometne i komunalne građevine i uređaji.

Smještaj građevina na javnim površinamaČlanak 7.

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada Dugog Sela.

Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

U slučaju da se kiosk, autobusna čekaonica i sl. postavlja u dijelu javne prometnice potrebno je ostaviti slobodan prostor nogostupa za normalno odvijanje pješačkog prometa u širini od najmanje 1,6 m.

Uređenje građevne česticeČlanak 8.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, i slični uobičajeni elementi uređenja. Ove konstrukcije ne smiju biti više od 4,5 metara i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe (ne odnosi se na elemente popločenja), osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

Dio parcele između građevne i regulacijske crte važno je promišljeno arhitektonski i perivojno oblikovati, a moguće ga je djelomice urediti i kao dodatno parkiralište za zaposlenike i goste.

Gradnja građevina i zaštita okolišaČlanak 9.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polugotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost iscurenja u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu građevnu česticu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja do posebne taložnice, a prije ispusta u javni sustav odvodnje.

5

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 10.Ovim UPU-om određene su slijedeće osnovne namjene površina:

Gospodarska namjena: Proizvodna namjena - pretežito industrijska (I1)Proizvodna namjena – poseban režim korištenja (zaštitni koridori

infrastrukturnih sustava)

Površine infrastrukturnih sustava (IS) Razmještaj i veličina te razgraničenje površina iz prethodnog

stavka ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u mj. 1:2000.

Uvjeti određivanja i razgraničavanja površinaČlanak 11.

Područja pojedinih namjena prostora određene su temeljem:- odrednica PPUG Dugog Sela,- projektnog zadatka za izradu UPU-a,- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;Površine prometne i infrastrukturne mreže određene su temeljem:- podataka o izvedenom stanju, - odrednica PPUG Dugog Sela,- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s

javnim ovlastima, - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

Članak 12. Građevna čestica može se formirati za čestice ili dijelove čestica

koje se nalaze u zoni određene namjene na kojoj je moguća izgradnja građevina.

Ukoliko se građevna čestica formira na način da se njeni dijelovi nalaze na predjelima nekoliko različitih namjena i uvjeta gradnje urbanističko-tehnički uvjeti određuju se prema uvjetima za pojedinu namjenu. Pri tome u obračun ulazi samo dio čestice koji se nalazi na području namjene na kojem je moguća gradnja. Iznimno, ukoliko je građevna čestica formirana na način da se jedan njezin dio nalazi u predjelu posebnog režima korištenja (koridori infrastrukturnih sustava) u obračun se može staviti i taj, negradivi dio čestice.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Proizvodna namjena – pretežito industrijska (I1)Članak 13.

U predjelima proizvodne namjene – pretežito industrijske (I1) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina:

- industrijski, proizvodni i zanatski pogoni,- istraživačko-proizvodni centri,- komunalno-servisni pogoni,- skladišni prostori i logistički centri, - pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, sušare i

slično,- kamionska parkirališta i terminali. Unutar površina proizvodne namjene – pretežito industrijske (I1)

moguć je smještaj i sadržaja, odnosno površina poslovne i trgovačke namjene, kao što su:

- trgovine, veliki trgovački centri i skladišta,- obrtnički i zanatski centri,- tehnološki parkovi i poduzetničko-poslovni centri, - poslovne, upravne i uredske građevine,- manji poslovni hoteli (do 80 ležajeva). Ugostiteljski sadržaji dozvoljeni su kao dio sadržaja poslovnog ili

proizvodnog sklopa (kafeterija, kantina, restoran za zaposlene i sl.), a ne i kao jedini sadržaj.

Članak 14. Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja više građevina. Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene moguće je

razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama gospodarske i drugih namjena mogu se uz osnovne građevine graditi i pomoćne građevine (nadstrešnice

i trijemovi, parkirališta, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi, prometne građevine te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa).

3. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINAUvjeti gradnje građevina u predjelima proizvodne – pretežito

industrijske namjene (I1)

Članak 15.Gradnja građevina u predjelima proizvodne – pretežito industrijske

namjene (I1) moguća je pod sljedećim uvjetima:- Najmanja površina građevne čestice je 1.000 m2. Manje

građevne čestice mogu se spajati i formirati novu građevnu česticu. - Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 metara. - Najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi

do 0,6. - Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 1,5.- Najmanji prirodni ozelenjeni (neizgrađen, nepopločan) teren je

20% građevne čestice. - Na najmanje polovici parkovno oblikovane površine parcele mora

biti zasađeno visoko drveće. - Građevine moraju biti građene na samostojeći način u odnosu

na građevine na susjednim građevnim česticama. Mješoviti oblik gradnje (samostojeći, poluugrađeni, ugrađeni) mogući su u odnosu na građevine na istoj građevnoj čestici (građevni sklop).

- Najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka h/2 (gdje h označava ukupnu visinu građevine u metrima), ali ne manja od 5,0 m.

- Udaljenost građevne crte od regulacijskog pravca je najmanje 9 m. Kako bi se postigla ujednačena slika ulice preporučuje se da građevna crta, gdje god je to moguće, bude od regulacijske crte udaljena 9 m.

- U sjevernom dijelu obuhvata (označen kao područje posebnog režima korištenja sa obaveznim visokim zelenilom na parceli) udaljenost građevne crte od regulacijske crte je najmanje 15 metara, a u međuprostoru je obavezna sadnja visokog zelenila radi stvaranja ujednačene slike predjela prema obodnim prometnicama i naselju sa sjeverne strane pruge.

- Najveća dopuštena ukupna visina građevine je 12 metara. Iznimno, dijelovi građevine mogu biti i viši ukoliko je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, filter, kran, smještaj visokih strojeva i sl.). Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 25% bruto izgrađene površine građevine. Viši dijelovi građevine trebaju biti tako locirani na građevinskoj čestici da se osigura najmanja udaljenost h/2 od regulacijskog pravca, gdje h označava ukupnu visinu građevine u metrima.

- Krovovi građevina mogu biti izvedeni kao ravni, shed ili kosi nagiba do 35°. Treba izbjegavati reflektirajuće boje pokrova.

- Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj parceli.

- Parkiranje vozila mora se riješiti na vlastitoj čestici. Idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za osobna i dostavna vozila, sukladno posebnom normativu.

- Prije priključivanja zgrada na infrastrukturne sustave treba od nadležnih komunalnih poduzeća dobiti suglasnost na potrebne kapacitete na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Oblikovanje i veličina građevinaČlanak 16.

Prilikom izgradnje građevine potrebno je koristiti materijale otporne na oborine i vatru.

Budući da se radi o potpuno novom izgrađenom predjelu i o potencijalno velikim volumenima (proizvodno-servisnih) građevina, arhitektonsko oblikovanje treba biti suvremeno. Preporučuje se jednostavni arhitektonski jezik, čistih volumena, jednostavne obrade ploha i suzdržanog kolorita.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama unutar gospodarske zone.

Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili građevinski sklop moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku (oblikovnu) cjelinu. Ovo se osobito odnosi na zajedničku visinu vijenca, zajedničku građevnu crtu te na usklađenje oblikovanja uličnog pročelja.

Krovovi mogu biti ravni, shed ili kosi. Na zgradama velike tlocrtne

6

površine (iznad 1200 m2) treba izbjegavati kose krovove tradicionalnog nagiba – poželjni su ravni krovovi ili plitki kosi krovovi sakriveni nadozidom.

Ukoliko se krov izvodi kao kosi krovišta zgrada mogu biti dvostrešna ili višestrešna, iznimno jednostrešna. Nisu dozvoljene reflektirajuće boje pokrova.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Ograde građevne česticeČlanak 17.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.

Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na česticu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Ograda koja se podiže prema ulici može biti najveće ukupne visine 1,5 m. Ograda u načelu treba biti izrađena od providnog materijala (žičana, drvena).

Pune ograde (zidane ili betonske) dozvoljene su do najviše visine parapeta od 70 cm.

Ograda prema susjednim parcelama može biti najveće ukupne visine 1,8 m, izvedena kao providna. Preporuča se sadnja živica uz korištenje autohtonih svojta grmlja.

U iznimnim slučajevima koji proizlaze iz namjene, načina korištenja građevine ili zahtjeva sigurnosti ograde mogu biti i više od dozvoljene visine te izvedene kao pune (neprovidne) u punoj visini.

Uvjeti gradnje u predjelima posebnih uvjeta korištenjaČlanak 18.

Dio područja Proizvodne - pretežito industrijske (I1) namjene označen je kao područje posebnog režima korištenja (zaštitni koridor infrastrukturnih sustava - dalekovoda). Ovo područje ucrtano je u grafičkom dijelu plana na prikazu 3 Oblici korištenja.

U području koridora dalekovoda nije moguća izgradnja građevina. Za druge oblike korištenja potrebno je ishoditi suglasnosti nadležne pravne osobe određene posebnim propisima.

U slučaju izmještanja trase dalekovoda prostor zaštitnih koridora izmještenih vodova mogu se koristiti prema odredbama za osnovnu namjenu.

Članak 19.Dio područja proizvodne - pretežito industrijske (I1) namjene uz

prometnicu na sjeveru obuhvata (prema željezničkoj pruzi) i prema istoku (novoj cesti prema Rugvici) označen je kao područje posebnog režima korištenja (zaštitni zeleni pojas – obavezno visoko zelenilo na parceli). Ovo područje ucrtano je u grafičkom dijelu plana na prikazu 3 Oblici korištenja. Obavezno visoko zelenilo na parceli uvjetovano je zbog potrebe stvaranja ujednačene slike gospodarskog predjela koja je vidljiva sa prometnice i sa željezničke pruge. Ovaj potez ujedno definira i sliku proizvodne zone prema naselju koje se nalazi sa sjeverne strane željezničke pruge te istočno od obuhvata Plana.

Na ovom dijelu građevinskih čestica nije moguća izgradnja građevina, a obavezna je sadnja visokog zelenila. Nije poželjno stvaranje drvoreda i nasada u pravilnim rasterima već je drveće potrebno saditi u grupama na način da se koristi više svojti drveća (kombinacija zimzelenih i listopadnih vrsta). Preporučuje se sadnja sljedećih vrsta: lipa (Tilia cordata), hrast lužnjak (Quercus robur), crna joha (Alnus glutinosa), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), vrba (Salix), obična jela (Abies alba), kavkaska jela (Abies nordmanniana), močvarni taksodij (Taxodium distichum).

4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 20.

Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja prometne, javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

Trase i lokacije građevina prometne, javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu UPU-a usmjeravajućeg su značenja i prilikom izrade

detaljnijih projekata dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

Površine infrastrukturnih sustava (IS)Članak 21.

Na prostoru obuhvata UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine javnih i komunalnih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi razvijati će se temeljem zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine te uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet.

Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova te da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

Članak 22.

Sve prometne površine unutar obuhvata UPU-a, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevine koje će se graditi uz razvrstanu javnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene posebnim propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od tijela ili pravne osobe koja prema posebnim propisima tim cestama upravlja.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 23.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, udaljeni pretplatnički stupnjevi elektroničkih komunikacija i slično) mogu imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine.

Ukoliko se građevine iz stavka 1. ovog članka postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

4.1. PROMETNI SUSTAV4.1.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE CESTOVNE I ULIČNE

MREŽEČlanak 24.

Ovim UPU-om određen je sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica, odnosno javnih ulica.

Područjem obuhvata danas ne prolazi niti jedna razvrstana javna cesta.

U grafičkom dijelu UPU-a prikazane su pristupne prometnice i izvan područja obuhvata Plana. Njihova izvedba moguća je temeljem odredbi PPUG DS kojim se omogućuje "neposredno provođenje" za sve vrste postojećih i planiranih prometnica te vodova komunalne infrastrukture planiranih u pojasevima tih prometnica.

Pristup u zonu gospodarske namjene planiran je sa planirane prometnice (Dugo Selo – čvor Rugvica) – križanje je planirano nakon silaska s nadvožnjaka preko željezničke pruge. U nastavku križanja biti će omogućen i spoj na Rugvičku ulicu čime je osiguran pristup u zonu neovisno o roku izvedbe nove ceste prema Rugvici.

Pristup je također moguć prometnicom koja je prema PPUG DS planirana paralelno sa željezničkom prugom a u nastavku se spaja na ulicu Trnošćica.

Izmjena posebnog propisa o razvrstavanju javnih cesta, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

Prostori za izgradnju prometnica

Članak 25.Prometnice osnovne ulične mreže prikazane su na kartografskom

prikazu 2.A. Prometna i ulična mreža i definirane su osima i prostorima za izgradnju prometnice koji su prikazani na grafičkom prilogu.

7

Prostor za izgradnju prometnice iz prethodnog stavka je širina zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice (tj. za izgradnju minimalnog planiranog profila prometnice određenog ovim Planom koji uključuje kolnik, pločnik, bankine, zeleni pojas).

Kod izdavanja lokacijskih dozvola za građenje građevina i komunalnih instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste treba zatražiti posebne uvjete od tijela ili pravne osobe određene posebnim propisima o javnim cestama.

Članak 26.Najmanja širina kolnika za javne ceste unutar obuhvata plana mora

biti 6 metara. Profili svih javnih prometnica na području obuhvata Plana potanko

su prikazani i utvrđeni poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža. Iznimno je moguće u prvoj fazi izvesti nepotpun cestovni/ulični profil u odnosu na ovim Planom planirani pojas, ali se mora osigurati mogućnost cjelokupnog planiranog uličnog pojasa u budućnosti.

Od planom definiranih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura prometnica unutar obuhvata UPU-a ne smije se mijenjati.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera, tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 27.Na raskrižjima prometnica potrebno je osigurati dovoljno mjesta

kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehničko rješenje raskrižja s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Članak 28.

Uz prometnicu koja prolazi sjevernim i zapadnim rubom obuhvata UPU-a predviđen je zeleni pojas. Radi postizanja bolje slike ulice u ovom pojasu treba zasaditi drvored.

U zelenom pojasu prometnice moguća je izgradnja parkirališta u koridoru prometnice. Parkiralište treba kombinirati s drvoredom u omjeru 1 mjesto za stablo na najviše tri parkirališna mjesta.

Članak 29.

Unutar planiranih predjela proizvodne namjene, omeđenih planiranim javnim prometnicama, moguća je izgradnja internih prometnica. Interne prometnice moraju imati minimalnu širinu kolnika 6 metara i obostranu pješačku stazu širine 1,60 m (ukupno 9,2 m).

Ukoliko se interne prometnice izvode kao slijepe, njihova najveća duljina može biti 160 m.

U koridorima internih prometnica (mreža sekundarnih prometnica) treba izvesti i potrebnu infrastrukturnu i komunalnu mrežu.

Članak 30.

Građevne čestice za nove prometnice formiraju se isključivo na temelju lokacijske dozvole za izgradnju nove prometnice ili rekonstrukciju postojeće. Lokacijsku dozvolu za osnivanje i izgradnju ili rekonstrukciju postojeće prometnice može zatražiti isključivo Grad Dugo Selo na svoju ili na inicijativu investitora.

Površine za kretanje pješakaČlanak 31.

Uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa - predviđa se uz kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika. Širine planiranih nogostupa prikazane su i utvrđene poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati i kao pješačke staze (prečaci, pješački putevi, staze, šetnice) i između usporednih ulica. Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,5 metar.

Pješačke staze moraju se izvesti kao ravne ili s blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Biciklističke stazeČlanak 32.

Ovim planom nisu utvrđeni koridori u kojima se moraju izvesti biciklističke staze. Izvedba biciklističkih staza moguća je unutar koridora prometnice kao i na drugim površinama.

Unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i trake i to odvojeno od kolnika u drugoj razini, kao fizički odvojeni dio kolnika te kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Biciklističke staze mogu se graditi i na drugim površinama. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je

1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Uzdužni nagib biciklističke staze u pravilu ne smije biti veći od 8%.

Javni prijevoz putnikaČlanak 33.

Planom se omogućuje korištenje javnih cesta i ulica za javni autobusni prijevoz. Autobusna stajališta moguće je smjestiti unutar koridora prometnica u skladu s posebnim propisom.

Na stajalištima javnog prijevoza obavezna je postava nadstrešnica za zaklon putnika.

Stajališta javnog prijevoza moraju biti izvedena bez arhitektonskih barijera kako bi se omogućilo korištenje osobama sa teškoćama u kretanju. Visinu ulaznih perona treba prilagoditi vozilima kako bi se ulaz sa perona u vozilo ostvario bez većih visinskih razlika.

Parkirališta i garažeČlanak 34.

Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata određena je namjenom i veličinom građevina.

Smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Dio potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta moguće je ostvariti i u koridoru prometnice s koje se ostvaruje pristup na građevnu česticu ukoliko je u tom koridoru planiran pojas za parkiranje, ali samo u širini regulacijske crte i u kombinaciji s drvoredom.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim normativima:

Namjena prostora Jedinica za izračun Broj parkirnih mjesta

Proizvodna namjena 1 zaposleni 0,30

Skladišta 1 zaposleni 0,20Servisi, obrti 1 zaposleni 0,33Poslovni sadržaji (uredi i sl.) 75 m2 bruto površine 1Trgovački sadržaji 50 m2 bruto površine 1Restorani i kavane 1 mjesto 0,35

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže.

Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

Otvorena parkirališta većih kapaciteta (više od 50 parkirališnih mjesta) potrebno je projektirati i graditi kao tzv. “zelena parkirališta”. To podrazumijeva rješenja s visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slična rješenja) koje osim estetskog ima i povoljan ekološki učinak te osigurava zaštitu od sunca.

Ukoliko se na građevnoj čestici gradi parkiralište za više od 25 parkirališnih mjesta tada uz rub površine za parkiranje (prema ulici) treba zasaditi živicu visine 1 m. Poželjna je i sadnja drveća u kombinaciji sa mjestima za parkiranje.

Članak 35.Kamionska i autobusna parkirališta i garaže moguće je graditi kao

osnovne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici pod sljedećim uvjetima:

8

Za izgradnju parkirališta: - kig je 0,8- parkiralište treba biti ograđeno, uz ogradu treba posaditi živicu

visine 1,20 m, a s unutrašnje strane ograde obavezan je drvored.- dozvoljena je izgradnja nadstrešnica koje mogu zauzimati

najviše 40% površine građevne čestice; najveća dopuštena visina nadstrešnice je 5,5 m.

Za izgradnju garaže:- vrijede uvjeti izgradnje građevina kao za osnovne građevine

unutar površine pretežite namjene gdje se grade.- ukoliko je dio čestice uređen kao otvoreno parkiralište za više od

10 teretnih vozila ili autobusa obavezna je sadnja živice i drvoreda na rubovima kao za parkirališta.

4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 36.Sjeverno od granice obuhvata UPU-a prolazi željeznička pruga

M102 (MG 2) Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo (dio željezničke pruge na X. paneuropskom koridoru DG – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – DG). Unutar koridora željezničke pruge (koji je planiran Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela, a nalazi se izvan obuhvata ovog UPU-a) postoji mogućnost izvedbe matičnog (industrijskog) kolosijeka, južno od postojećih željezničkih kolosijeka. Sa navedenog matičnog (industrijskog) kolosijeka moguća je izvedba kolosiječnih odvojaka prema građevnim česticama unutar obuhvata UPU-a.

Eventualni priključci sa građevnih čestica na matični (industrijski) kolosijek moraju se izvesti prema važećim propisima, normama i uvjetima nadležne pravne osobe određene posebnim propisima o željezničkom prometu.4.2. UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Članak 37.Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničkih komunikacija

prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Pošta i telekomunikacije.Način gradnje mreže elektroničkih komunikacija prikazan je idejnim

rješenjem mreže. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 38.Planom nije predviđena obveza gradnje pošte na području Plana.

Nove zgrade pošte (ukoliko se ukaže potreba) mogu se graditi prema uvjetima za izgradnju poslovnih sadržaja.

Uvjeti za gradnju mreže elektroničkih komunikacija po javnim površinama (glavne trase)

Članak 39.Za izgradnju distributivne kabelske kanalizacije (DTK) mreže

elektroničkih komunikacija koriste se cijevi PVC ø110, PHD ø75 i PHD ø50. Za odvajanje, ulazak mreže u građevine te skretanja, koriste se montažni zdenci prema uvjetima regulatora odnosno lokalnog koncesionara.

Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m.

Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika treba koristiti zdence s nastavkom prema uvjetima regulatora odnosno lokalnog koncesionara.

Uvjeti za priključke građevina na javnu mrežu elektroničkih komunikacija

Članak 40.U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili građevne dozvole

potrebno je uvjetovati izgradnju priključne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi a prema uvjetima regulatora odnosno pravne osobe koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svake građevine treba predvidjeti polaganje najmanje dvije cijevi najmanjeg promjera ø 50mm.

U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

Za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju (DTK) za priključenje građevine na mrežu elektroničkih komunikacija.

Uvjeti za smještaj elemenata mreže javnih komunikacija na javnim površinama

Članak 41.Pojedini elementi mreže javnih komunikacija (primjerice javne

telefonske govornice, ormari (kabineti) za smještaj UPS-a, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na javne površine.

Prilikom postavljanja opreme na javne površine ne smiju se smanjivati širine pješačkih staza ispod najmanje dopuštenih dimenzija.

POKRETNE MREŽEČlanak 42.

Koncesionari na području mobilnih komunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih komunikacijskih mreža.

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih mreža, grade se građevine telekomunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije. Točne lokacije građevina telekomunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Izuzetak je postojeći samostojeći antenski stup mobilnih komunikacija koji je sagrađen u sjeveroistočnom dijelu obuhvata te je označen u grafičkom dijelu plana.

Antenski sustavi u pokretnoj mreži mogu se graditi kao krovni prihvati i krovni stupovi.

Elektroničku komunikacijsku opremu moguće je postavljati na planirane građevine u skladu s posebnim uvjetima tijela ili osoba određenih posebnim propisima u obliku fasadnih antenskih prihvata ili krovnih antenskih prihvata koji ne mogu biti viši od 5 m od najviše točke građevine.

Prilikom postavljanja osnovne postaje pokretnih komunikacija obavezno je primijeniti metode ublažavanja vizualne intervencije: spuštanjem antenskih sustava ispod visine građevine na koju se postavlja, maskiranjem u oblike kakvi već postoje na zgradama te bojanjem u neupadljive nijanse odgovarajuće boji pročelja.

4.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 43.Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže

mora biti u skladu s posebnim propisima te općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina.

Načini gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su idejnim rješenjima koja su sastavni dio ovog UPU-a. Radi usklađenja s planovima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima pri razradi projekata za pojedine segmente dopuštena su odstupanja u pogledu rješenja trasa i lokacija komunalne infrastrukture i građevina utvrđenih ovim Planom, ali bez promjene globalne koncepcije.

Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

ENERGETSKI SUSTAVČlanak 44.

Ovim UPU-om određene su površine i koridori za razvod energetskog sustava koji se sastoji od

- plinoopskrbe,- elektroopskrbe;Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava

prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi.

9

PlinoopskrbaLokalna mreža plinoopksrbe

Članak 45.Planom se planira plinifikacija cjelokupnog područja obuhvata

prirodnim plinom putem srednjetlačne plinske mreže. Određene su površine i koridori za srednjetlačne plinovode, a građenje i uređenje mjerno-redukcijskih stanica (MRS) će se definirati sukladno pravilima struke i prema uvjetima lokalnog distributera plina.

Izvođenje potrebnih plinskih podstanica i cjevovoda unutar obuhvata Plana treba izvoditi u skladu s posebnim propisima za transport plina uz obvezno ishođenje potrebnih suglasnosti na prijedlog trase/lokacije.

UPU-om planirana plinsko distributivna mreža sastoji se iz srednjetlačnog razvodnog plinovoda 3,0 bara - služi za transport plina od MRS-a ili do potrošača.

Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima i uvjetima lokalnog distributera. Predložene trase plinovoda osiguravaju minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada 1,0 m za niskotlačne plinovode, a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima.

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Planom.

Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može

biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

ElektroopskrbaGrađevine za opskrbu električnom energijom

Članak 46.Opskrba električnom energijom osigurati će se odgovarajućim

korištenjem prostora i određivanjem prostora, trasa i koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina.

Napajanje budućih potrošača i povećane potrebe postojećih potrošača na području zone gospodarskih djelatnosti "Kopčevec sjever" osiguravati će se izgradnjom novih 10(20) kV vodova i trafostanica 10(20)/0,4 kV, u skladu sa planiranim potrebama. Budući vodovi 10(20) kV unutar UPU-a izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima.

Postojeće i planirane građevine i mreže sustava elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi.

Članak 47.Lokacije za nove trafostanice 10(20)/0,4 kV određene su UPU-om

kao okvirne lokacije potrebne za elektroopskrbu pojedinih mikrozona prema sljedećim parametrima:

1. mikrolokacija novih TS je uvjetovana potrebama krajnjih potrošača;

2. nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće tipske građevine;

3. trase priključnih kabela 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom;

4. gdje god je to moguće, priključni kabeli 10(20) kV vode se po javnim površinama.

Planirane trafostanice graditi će se u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane nove elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće. Za trafostanice treba osigurati građevne čestice propisane veličine (7x7 metara) te odgovarajućeg kolnog prilaza koji omogućuje prilaz kamionskim vozilom s ugrađenom dizalicom za dopremu transformatora i pripadne opreme.

Ukoliko se na području zahvata pojavi kupac s potrebom za velikom priključnom snagom lokacija nove transformatorske stanice osigurati će se unutar njegove građevinske čestice.

U slučaju da se TS 10(20)/0,4 kV radi kao samostojeća u vlasništvu distributera potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1m od granice parcele.

Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u zajednički kanal u pojasu prometnica.

Članak 48.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s idejnim rješenjima ulica i posebnim idejnim rješenjima.

Građevine se priključuju na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno prema uvjetima distributera.

Članak 49.

Radi zaštite postojećih koridora i održavanja tehničke ispravnosti građevina, vodova i mreža potrebno je poštivati zaštitne koridore elektroenergetskih građevina.

Zaštitni koridor za srednjenaponske 10(20) kV i niskonaponske 0,4 kV iznosi 1 m. Kod kabelskih instalacija udaljenost temelja od kabelske instalacije mora biti najmanje 1 m.

Ispod postojeće nadzemne niskonaponske mreže nije dozvoljena gradnja u pojasu od 3 m za nepristupačne dijelove građevine (krov, dimnjak i dr.) i 4 m za pristupačne dijelove građevine (terase, skele i dr.) od vodiča niskonaponske nadzemne mreže, dok kod kabelskih instalacija udaljenost temelja od kabelske instalacije mora biti najmanje 1 m.

Zaštitni koridor TS iznosi 3 m od temelja zbog uzemljenja istih.

Članak 50.Područjem obuhvata danas prolazi visokonaponski dalekovod 110

kV TS Dugo Selo – TS Žerjavinec te dalekovodi napona 30 kV te 20 kV.

Zaštitni pojas dalekovoda 110 kV TS Žerjavinec – TS Dugo Selo širine je 25 metara (12,5 metara sa svake strane) i predstavlja prostor sa ograničenjima korištenja.

Građenje u zaštitnom koridoru elektroenergetskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko rješenje izrađeno od strane nadležnog distributera električne energije u skladu s posebnim propisima.

Planom je predviđeno izmještanje i kabliranje zračnih vodova 30 kV i 20 kV unutar granica obuhvata UPU-a. Preduvjet za njihovo izmještanje i kabliranje je elektroenergetsko rješenje koje treba zatražiti od nadležnog operatora distribucijskog sustava.

Do izmještanja zračnih vodova potrebno se je pridržavati svih ograničenja vezanih za građenje i korištenje zemljišta u zaštitnim koridorima dalekovoda. Izmještanjem dalekovoda navedeni prostor može se koristiti prema uvjetima koji vrijede za osnovnu namjenu.

Obnovljivi izvori energijeČlanak 51.

Na području obuhvata UPU-a moguće je korištenje dopunskih izvora energije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja. Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, poseban potencijal ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija, koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAVVodoopskrba

Članak 52.Podmirenje potreba za vodom područja gospodarske namjene

rješavati će se integralno sa izgradnjom vodoopskrbnog sustava na području Dugog Sela, a sukladno studijama vodoopskrbe istočnog dijela Zagrebačke županije.

10

Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu.

Članak 53.Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena. Trase

postojećih i planiranih magistralnih i lokalnih cjevovoda ucrtane su na kartografskom prilogu 2.D.1. Vodnogospodarski sustav. Trase planiranih cjevovoda prikazane na kartografskom prikazu usmjeravajućeg su značenja te se trase i profili cjevovoda mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim planom.

Članak 54.Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne

količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Zbog zahtjeva protupožarne zaštite nova lokalna vodovodna mreža

mora imati minimalni profil od 100 mm. Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 100 mm.

Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina na udaljenostima određenima posebnim propisima.

Vodovi vodovodne mreže u pravilu se polažu u koridoru prometnice. Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

Moguće je zajedničko vođenje trase vodoopskrbnog cjevovoda s drugim instalacijama u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim uvjetima.

Odvodnja otpadnih vodaČlanak 55.

Ovim UPU-om određene su trase i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Kanalizacijski sustav predviđen je kao razdjelni sustav (odvojeno za sanitarne i oborinske vode).

Članak 56.Trase postojećih i planiranih odvodnih kolektora ucrtane su na

kartografskom prilogu 2.D.2 Vodnogospodarski sustavi. Na sustav odvodnje mogu se priključiti samo otpadne vode čije

granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze granične vrijednosti određene posebnim propisima. Ukoliko navedeno nije zadovoljeno treba predvidjeti odgovarajući predtretman prije ispuštanja otpadnih voda u sustav odvodnje.

Spoj sustava odvodnje sanitarnih voda planiran je na budući "kolektor 3" koji će prolaziti istočno od obuhvata UPU-a. Izgradnja kolektora odvodnje utvrđena ovim UPU-om izvodit će se u skladu s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju. Otpadne vode pročišćavati će se na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Zajednički pročišćivač otpadnih voda planiran je za Grad Dugo Selo i Općinu Rugvica na lokaciji u Općini Rugvica.

Članak 57.Korisnici prostora unutar obuhvata UPU-a obvezni su se priključiti

na sustav odvodnje otpadnih voda. Sanitarne otpadne vode moraju se izravno, bez prethodnog

pročišćavanja, upuštati sustavom interne odvodnje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda s konačnim pročišćavanjem na središnjem komunalnom uređaju.

U slučaju nastanka otpadne vode koje po svom sastavu i kakvoći ne zadovoljavaju posebne propise otpadne vode moraju se prije priključenja na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja pročišćavati do stupnja koji je propisan važećim propisima. Ispuštanje istih u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna, kao i otpadnih voda koje nisu tehnološke a koje u sustav javne odvodnje u količini većoj od 30 m3 dnevno ispuštaju osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

Iznimno, nadležna komunalna organizacija može propisati i druge uvjete pročišćavanja i/ili retencioniranja, u skladu s prihvatnim mogućnostima izgrađenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Za dvorišne, parkirališne i prometne površine s malim prometom

(prosječni dnevni promet do 300 motornih vozila na dan) dopušta se površinsko poniranje, poniranje pomoću jaraka ili poniranje pomoću sustava jaraka i rigola. Poniranje oborinskih voda treba provoditi kroz obrašteno tlo (ATV-A 138). Kod prometnica s prosječnim dnevnim prometom od 3000 do 5000 motornih vozila na dan oborinske vode prije poniranja trebaju biti podvrgnute tretmanu na separatoru ulja/benzina.

Članak 58.Oborinska kanalizacijska mreža ima se izvesti kao razdjelni sustav

kanalizacije na način da se sve oborinske vode zone odvojeno prikupljaju i vode do recipijenta.

U području obuhvata UPU-a nalaze se kanali osnovne i detaljne kanalske mreže. Budući da je planom predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište predviđeno je i korištenje postojećih melioracijskih kanala za potrebe odvodnje oborinskih voda.

Potrebno je predvidjeti predtretman potencijalno onečišćenih oborinskih voda, prije upuštanja u recipijent. Također je potrebno predvidjeti kontrolno mjerno okno prije upuštanja u recipijent.

Uvjetno čiste oborinske vode (s krovnih površina i dr.) mogu se ispuštati po površini terena u okviru građevinske čestice, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba. U slučaju da ne postoje uvjeti za ispuštanje po površini terena, potrebno je predvidjeti izravno upuštanje sustavom interne odvodnje oborinskih voda u prijemnik, dok se drenažne vode trebaju upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda.

Oborinske vode s asfaltiranih i betoniranih površina koje nisu potencijalno onečišćene potrebno je upustiti u sustav interne odvodnje oborinskih voda putem slivnika s pjeskolovom, dok je potencijalno onečišćene oborinske vode (s parkirališnih površina za kamione, manipulativne površine i dr.) prije upuštanja u sustav potrebno pročistiti u odgovarajućim objektima za obradu.

Oborinske vode se prikupljaju samo na onim dionicama javnih prometnica, gdje će izgradnjom rubnjaka biti onemogućeno bočno otjecanje/razlijevanje oborinskih voda po zelenim površinama. Ove oborinske vode preventivno je potrebno podvrgnuti mehaničkoj obradi na "separatoru".

Oborinske vode s internih prometnica i parkirališta, pješačkih staza, kao i krovne vode (neonečišćene vode) potrebno je decentralizirano ponirati, uz primjenu odgovarajućih filtarskih slojeva ili prolazom kroz obrašteno tlo.

Članak 59.Ukoliko kanalizacijski sustav ne bude izgrađen do početka izgradnje

gospodarskog predjela dozvoljava se privremena izgradnja sabirnih jama uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih. Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 1 metar, od uređaja i građevina za opskrbu pitkom vodom (bunari ili cisterne) najmanje 5 metara, a od poslovnih zgrada najmanje 5 metara.

Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci.

Uređenje voda i zaštita vodnih građevinaČlanak 60.

Područjem obuhvata UPU-a prolaze otvoreni kanali melioracijske mreže. Planom se štiti zaštitni pojas u širini od 5 metara or ruba kanala. U zaštitnom pojasu kanala nije dozvoljena gradnja. Iznad vodotoka mogu se graditi samo prometnice i javne površine.

Nije dozvoljeno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugrozili na neki drugi način.

Granice vodnog dobra uz melioracijske kanale prolaze na udaljenosti min. 5 metara od ruba kanala.

5. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINAČlanak 61.

Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

Na prostorima zelenih površina potrebno je zasaditi visoko drveće (preporuča se: lipa, hrast, joha, poljski jasen) kako bi se ostvarila zaštitna funkcija zelenog pojasa.

11

Ulični drvorediČlanak 62.

U koridoru prometnice koja prolazi zapadnim i sjevernim rubom obuhvata UPU-a predviđena je sadnja uličnog drvoreda. Drvored kao primarnu funkciju ima stvaranje ujednačene slike ulice.

U uličnim drvoredima preporučuje se saditi stabla lipe (Tilia), zbog njihove pravilne krošnje, lijepog izgleda, lakog održavanja, dubokog korijenja te relativno niske alergenosti. Moguće je saditi i druga stabla koja imaju sličan oblik krošnje i druga svojstva.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA,GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 63.Unutar područja obuhvata UPU-a nema zaštićenih kulturno -

povijesnih cjelina i građevina kao ni prirodnih vrijednosti koje bi se posebno štitile mjerama ovog plana.

7. POSTUPANJE S OTPADOMČlanak 64.

Na području obuhvata UPU-a s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom u Gradu Dugom Selu.

Unutar područja obuhvata UPU-a pretpostavlja se nastanak komunalnog, industrijskog, ambalažnog, građevnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Na površinama određenima za gospodarsku namjenu moguće je organizirati reciklažna dvorišta („zelene otoke“).

Reciklažno dvorište može se graditi na građevnoj čestici koja se nalazi na uređenom građevinskom zemljištu. Prema susjednim građevnim česticama obavezna je sadnja živice visine 2,20 m.

U reciklažnim dvorištima moguće je predvidjeti kontrolirano prikupljanje opasnog otpada (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično).

Članak 65.Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad

ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).

Posude/kontejnere za sakupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno na javne površine ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

Za postavljanje spremnika na javne površine potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet. Ukoliko se zajedno postavlja više od tri spremnika oni trebaju biti ograđeni tamponom visokog zelenila, živicom, ogradom ili sl.

Članak 66.Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan

je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 67.Postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim

i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom mora se provoditi u skladu s posebnim propisima.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 68.Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih

dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno,

ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar područja obuhvata UPU-a ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovoga članka.

Članak 69.Ovim UPU-om utvrđene su mjere koje se na području obuhvata

trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite od buke,- provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.

ZAŠTITA ZRAKA Članak 70.

Zaštita zraka provodi se sukladno posebnim propisima uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečišćujućih tvari u količinama i koncentracijama koje su više od vrijednosti propisanih posebnim propisima.

Negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti mora se spriječiti izborom i načinom rada gospodarskih namjena te oblikovanjem gospodarskih namjena. Odabirom tehnologija i kontrolom gospodarskih aktivnosti treba zadovoljiti propisane standarde kakvoće zraka.

Zahvatom u prostoru ne smije se izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije koje su određene posebnim propisima.

ZAŠTITA TLA Članak 71.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (modernizacija i proširivanje mreže odvodnje otpadnih voda, u gospodarstvu izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima).

ZAŠTITA VODA Članak 72.

Zaštita voda provodi se sukladno posebnim propisima. Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s

uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog komunalnog poduzeća.

Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije ispuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja.

Odvodnja i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s planiranih prometnica i ulične mreže mora biti riješena izvedbenim projektom sukladno važećim pozitivnim propisima.

ZAŠTITA OD BUKE Članak 73.

Na području obuhvata UPU-a mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno posebnim propisima.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti izvor prekomjerne

12

buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE Članak 74.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po važećim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Sve sekundarne prometnice koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Članak 75.Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u

skladu s odredbama posebnih propisa. Za gašenje požara treba koristiti planirane nadzemne hidrante

s cjevovodima koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

Članak 76.Na području obuhvata UPU-a nema postojećih plinovoda. Najbliži

plinovod je lokalni srednjetlačni plinovod koji prolazi istočno od granice obuhvata.

Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji srednjetlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 2,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Svaka građevina mora imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima moraju biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 77.Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju

graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Članak 78.Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne

zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obavezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom. Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske

svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:d skloništa planirati ispod građevina kao najniže etažed osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)d osigurati rezervne izlaze iz skloništa.Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem

stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Zaštita od potresaČlanak 79.

Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu.

S obzirom na mogućnost zakrčenosti prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati puteve za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara.

Zaštita od rušenjaČlanak 80.

Ceste i ostale prometnice treba posebnim mjerama zaštititi od rušenja građevina i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Unutar obuhvata Plana ovo je osigurano propisivanjem maksimalne visine građevina, njihove minimalne međusobne udaljenosti kao i minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske crte.

Neizgrađene površine na pojedinim parcelama mogu služiti kao zone za evakuaciju ljudi. Na neizgrađenoj površini "zaštitnog zelenila" u slučaju nesreće moguće je postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

Zaštita od poplavaČlanak 81.

Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom obrane od poplava. Odvodne kanale treba redovito održavati kako bi se ostvarila njihova funkcija odvodnje oborinskih voda.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništvaČlanak 82.

Na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva temeljem posebnih propisa. Na području obuhvata UPU-a moguća je postava sirena za uzbunjivanje stanovništva.

U svim građevinama u kojima se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja) treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.

9. MJERE PROVEDBE PLANAČlanak 83.

Provedba Plana primjenjuje se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje i grafičkim prilozima Plana.

Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi Plana, Odredbe Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela, Odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji te drugi zakonski propisi.

13

9.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJAČlanak 84.

Na području obuhvata Plana ne propisuje se obaveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. OBVEZA IZRADE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 85.

Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 136/04) te odrednicama Prostornog plana Zagrebačke županije i Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela.

Za zahvate koji nisu navedeni stavkom 1. ovog članka, a za koje postoje pretpostavke da mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš, nadležni ured može utvrditi obvezu izrade procjene utjecaja na okoliš.

9.3. PROGRAM OPREMANJA ZEMLJIŠTA KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM

Članak 86.Program opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom u

granicama obuhvata UPU-a mora utvrditi mrežu infrastrukturnih koridora, prethodne uvjete za izradu idejnih rješenja, faze izgradnje te rokove realizacije, a treba se utvrditi po nadležnom tijelu Grada Dugog Sela.

Smjernice za izradu Programa određene su Odredbama za provođenje ovog UPU-a i njegovim odnosnim tekstualnim i grafičkim dijelovima.

III. ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 87.

Urbanistički plan uređenja zone gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dugo Selo i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dugo Selo.

Izvornici Urbanističkog plana uređenja zone gospodarskih djelatnosti Kopčevec - sjever čuvaju se u:

1. Gradu Dugo Selo2. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Republike Hrvatske3. Županijskom zavodu za prostorno uređenje Zagrebačke županije4. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

Zagrebačke županije.

Članak 88.Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Službenom

glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 021-05/11-01/45URBROJ: 238/07-03-11-1 Predsjednik

Gradskog vijeća Dugo Selo, 25. srpnja 2011. godine

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09 I 55/11) i

članka 44. Statuta Grada Dugog Sela ("Službeni glasnik Grada Dugog Sela" br. 9/09), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na svojoj 24. sjednici, održanoj 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKUo donošenju Urbanističkog plana uređenja za

područje Martin Brega – I. izmjene i dopune

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja za

područje Martin Brega u Dugom Selu."Urbanistički plan uređenja područja Martin Brega u Dugom Selu – I

Izmjene i dopune", u tekstualnom i kartografskom dijelu je sastavni dio ove Odluke.

Članak 2.Članak 3., zamjenjuje se tekstom koji glasi:

"Urbanistički plan sadržan je u elaboratu "Urbanistički plan uređenja za područje Martin Brega - I Izmjene i dopune" te se sastoji od:

Knjiga 1

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:20002. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Stanje 1:20002.a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Prometna i ulična mreža 1:20002.b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MREŽA Energetski sustavi: Proizvodnja i cijevni transport plina, Elektroenergetika 1:20002.c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MREŽA Vodnogospodarski sustavi: Korištenje voda, Odvodnja otpadnih voda, Elektroenergetika 1:20002.d. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MREŽA Pošta i telekomunikacije 1:20003. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:20004.a NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja 1:20004.b NAČIN I UVJETI GRADNJE Način gradnje 1:2000

Knjiga 2

II.1. OBRAZLOŽENJE1. UVOD2. PRAVNA OSNOVA3. PROJEKTNI ZADATAKII. IZMJENE I DOPUNE1. IZMJENE U TEKSTUALNOM DIJELU PLANA2. IZMJENE U GRAFIČKOM DIJELU PLANAII.2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA DUGOG SELA II. IZMJENE I DOPUNE - pročišćeni tekstII. ODREDBE ZA PROVOĐENJEII.3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKA RJEŠENJAII.4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISAIII. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE (uobičajeni za PPU) 28.09.2009.II.5. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČL. 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJIII.6. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PRVOJ PRETHODNOJ RASPRAVI O NACRTU PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZA PODRUČJE MARTIN BREGA - I. IZMJENE I DOPUNEII.7. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ DRUGOJ PRETHODNOJ RASPRAVI O NACRTU PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ZA PODRUČJE MARTIN BREGA - I. IZMJENE I DOPUNEII.8. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVIII.9. MIŠLJENJA I SUGLASNOSTIII.10. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANAII.11. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.Iza članka 3. dodaje se Članak 3.a. Tekst članka glasi:

"Članak 3.a

I. 2.

14

Kod određivanja visine građevine i etažnosti za sve građevine koje su planirane na prostoru obuhvata ovog Plana primjenjivati će se slijedeći pojmovi koji su usklađeni se sa Zakonom o Prostornom uređenju i gradnji.

- podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno ispod poda prizemlja ili suterena;

- suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena;

- prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterene (ispod poda kata ili krova);

- kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja;

- potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najviša dopuštena visina nadozida može iznositi 1,2 metra, mjereno od kote poda te etaže. U potkrovlju se može planirati samo jedna etaža unutar određene namjene s mogućnošću izvedbe galerije.

- građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

- visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m".

- postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji s njom izjednačena.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.U poglavlju 1. "Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina

javnih i drugih namjena" Članku 5. u četvrtoj alineji rečenica "T - gospodarska namjena- ugostiteljsko turistička" zamjenjuje se dvjema

novim alinejama:"T1 - gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička-hotelT4 - gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička- restoran"

U istom poglavlju 1. peta i šesta alineja:"R1 - športsko-rekreacijska namjena - športskaR2 - športsko-rekreacijska namjena - rekreacija"

zamjenjuje se alinejama:"R3 - športsko rekreacijska namjena – športska-tenisR7 - športsko rekreacijska namjena – rekreacija"

Članak 5.U poglavlju 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u podnaslovu "Ugostiteljsko turističke građevine ZONE T" brišu se riječi "ZONE T".

Dodaje se podnaslov:

2.1.1. Ugostiteljsko turistička građevina - ZONE T1 - hotel

Članak 6. mijenja se tako da glasi:"2.1.1. Ugostiteljsko turističke građevine – ZONE T1 – hotelU planu su određene dvije zone za izgradnju ugostiteljsko-turističkih

sadržaja planske oznake T1-hotel i to:

- Uz Šaškovečku ulicu je postojeća "Klet obitelji Bunčić" velikog ugostiteljskog i smještajnog kapaciteta koja se zadržava u legalno izvedenim gabaritima bez mogućnosti povećanja. Moguća je izgradnja bazena max. do 30% izgrađenosti građevne čestice za bazen (izvan zone turističke namjene, tj. u zoni rekreacije) uz uvjet izgradnje adekvatne komunalne infrastrukture. Parkirališne potrebe zadovoljit će se na izvedenim parkiralištima u neposrednoj blizini".

Članak 7. mijenja se tako da glasi:"- Nešto južnije uz Šaškovečku ulicu planira se ugostiteljski sadržaj

sa terasom – "Vidikovac" sa kojeg područja se pružaju lijepe vizure na grad. U tu svrhu planira se rekonstrukcija postojeće građevine uz proširenje ili izgradnja nove, do broja etaža podrum i/ili suteren, prizemlje, sa maksimalnim tlocrtnom površinom 300 m2.

Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja.

Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svog volumena u konačno uređen i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

Koeficijent izgrađenosti dozvoljen je 0,4, a Maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,0. Udaljenost građevne linije od ulice min 5,0 m.Kod oblikovanja građevine upotrijebiti elemente i materijale

tradicijske arhitekture i to pretežno drvo, a eventualno kamen i opeka.Krovište izvesti koso dvostrešno ili višestrešno u duhu tradicijskih

građevina nagiba 35-45° pokriveno crijepom. Nadozid u potkrovlju može biti max. visine 1,2 m.

Potrebe za parkiranjem obavezno je riješiti na vlastitoj čestici".

Dodaje se podnaslov:"2.1.2. Ugostiteljsko turističke građevine – ZONE T4 – restoran"

Članak 8. mijenja se tako da glasi:"U planu su određene dvije zone za izgradnju ugostiteljsko-

turističkih sadržaja planske oznake T4-restoran i to:- Na planiranoj zoni ugostiteljsko-turističkog sadržaja na križanju

Domobranske i Martinske ulice zacrtana je maksimalna građevna linija koju treba poštivati kako bi se osigurale vizure prema crkvi.

Unutar zone planira se izgradnja građevine spomenute namjene

tlocrtne veličine maksimalno 1000 m2, sa brojem etaža do podrum i/ili suteren, prizemlje i uređeno potkrovlje,

Nadozid u potkrovlju može biti do 1,2 m.Tlocrt građevine treba biti razveden ili se može planirati više manjih

građevina u tradicijskom duhu. Postojeća građevina se može zadržati ili rekonstruirati pod zadanim odredbama.

Koeficijent izgrađenosti zone s postojećom i novom zgradom može biti do 0,3.

Maksimalni koeficijent iskoristivosti zone je 1,0. Minimalno 30% građ. čestice treba urediti kao zelenu površinu.Potrebe za parkiranjem obavezno je riješiti na vlastitoj čestici".

Članak 9. mijenja se tako da glasi:-Ugostiteljsko turistički sadržaji manjeg kapaciteta planiraju se uz

zapadnu stranu Dugoselske ulicu. U toj zoni se može graditi građevina do 200 m2 tlocrtne površine.

Maksimalna visina građevine je podrum i/ili suteren, prizemlje i uređeno potkrovlje.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti zone s postojećom i novom zgradom je 0,3.

Maksimalni koeficijent iskoristivosti zone može biti 1,0.Kod oblikovanja zgrade upotrijebiti elemente i materijale tradicijske

arhitekture i to pretežno drvo, a eventualno kamen i opeku.Krovište izvesti koso dvostrešno ili višestrešno u duhu tradicijskih

zgrada nagiba 35-45o, pokriveno crijepom.Potrebe za parkiranjem obavezno je riješiti na vlastitoj česticiMinimalno 30% građevne čestice treba urediti kao zelenu površinu".

Članak 10. se briše.

Članak 11. se briše.

Novi članci dobivaju redne brojeve kako slijedi.Članak 6.

U poglavlju 3. "Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti, podnaslov 3.1. Vjerske građevine - zone D7, članak 12. postaje članak 10.

Rečenica "Obnovljena kapelica na križanju Martinske i Šaškovečke ulice se zadržava i predlaže za zaštitu".

15

Zamjenjuje se rečenicom:"Ovim planom određena je lokacija vjerske namjene za obnovljenu

kapelicu na križanju Martinske i Šaškovečke ulice koja se zadržava.

Članak 13. postaje članak 11. U tom članku iza riječi "Ruševna crkva Sv. Martina" dodaju se riječi "nalazi se unutar obuhvata", "DPU-a Sv. Martina Prozorje (DPU Martin Breg)". U tom DPU-u je određeno da se crkva"...

Članak 7.Naslov poglavlja 3.2. "Sportske građevine - ZONE R1" mijenja se u

"Sportske građevine - ZONE R3 i R7".

Dodaje se novi članak 12. koji glasi:"Članak 12.

Površine za sport i rekreaciju unutar kojih se uređuju otvorena i natkrivena igrališta i druga oprema označene su na kartografskim prikazima oznakom zone, R3 - tenis i R 7 – rekreacija. * Na tim se površinama moraju urediti pristupni putevi, pješačke staze, nadstrešnici, slobodne zelene površine.* Graditi se mogu građevine u funkciji sporta i rekreacije na otvorenom, tj. kao prateći sadržaji: svlačionice, sanitarni čvor, manji ugostiteljski prostor i sl. Zatvoreni sportski tereni mogu se graditi kao dvorane u zonama sporta i rekreacije (R3) * Maksimalni koeficijent izgrađenosti zone s postojećom i novom zgradom je 0,05.* Maksimalni koeficijent iskoristivosti zone može biti 0,1.* Maksimalna visina glavne građevine je jedna do dvije nadzemne etaže s mogućom izgradnjom podruma i/ili suterena - podrum i/ili suteren, prizemlje i uređeno potkrovlje.* Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne.* Minimalno 60% građevne čestice treba urediti kao zelene površine –prirodni teren.* Potrebe za parkiranjem obavezno je riješiti na vlastitoj čestici".

Dodaje se novi članak 13. koji glasi:

"Članak 13.Površina za rekreaciju R7 koja se nalazi uz crkvu Sv. Martina je

unutar obuhvata "DPU-a Sv. Martin Prozorje (DPU Martin Breg)" koji je usvojen 2006 g. Za gradnju i uređenje na tom prostoru primjenjivati će se odredbe tog plana.

U članku 14. mijenja se prva rečenica tako da glasi:Športska zona planske oznake R3 - tenis planirana je uz

Domobransku kao uređenje postojećeg športsko-rekreacijskog centra".

U istom članku 14. u četvrtoj rečenici iza riječi "podrum" dodaju se riječi "i/ili suteren".

U istom članku 14. briše se rečenica "Podrum može biti izdignut iznad kote uređenog terena max. 1,0 m, a nadozid na potkrovlju max. visine do 1,2 m". Umjesto nje dodaje se rečenica "Suteren može biti biti izdignut iznad kote uređenog terena max. 1,2 m, a nadozid na potkrovlju max. visine do 1,2 m".

Članak 8.U poglavlju 4.1. "Stambena namjena - S", potpoglavlju "Namjena" Članku 18. u prvom pasusu briše se dio prve rečenice koji glasi:"s tim da njihova površina može iznositi najviše 20% građevinske

bruto površine".

U poglavlju 4.1. "Stambena namjena - S", potpoglavlju "Veličina građevine" Članak 20., mijenja se i glasi:

"- Najveći broj etaža građevine može biti podrum i/ili suteren, prizemlje, prvi kat i potkrovlje.

- Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja.

Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svog volumena u konačno uređen i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

- Građevina može imati samo jednu podrumsku etažu površine manje ili jednake nadzemnom gabaritu.

- Visina nadozida u potkrovlju može biti max. 1,2 m.- Ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca

krovišta max. 7,5 m, na ravnom terenu, a na kosom terenu na najnižoj koti max. 9,0 m.

- Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

- U jednoj građevini mogu se graditi najviše tri stana.- Stambena zgrada je zgrada do najviše 600 m2 GBP s 3 stana koja

može imati u prizemlju i u suterenu poslovne prostore.- Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna glavna

stambena zgrada do najviše 600 m2 GBP te pomoćne građevine gospodarske i pomoćne namjene, iz članka 25. do 150 m2 GBP sukladno ovim Odredbama.

Članak 9.U potpoglavlju "Smještaj građevine na građevnoj čestici" Članak 21. mijenja se i glasi:

- Udaljenost građevne linije od osi ulice može biti min. 10,0 m.- Minimalna udaljenost građevine od fasade, odnosno od najvećeg

istaka na fasadi od linija susjednih građevnih čestica treba biti 3,0 m. - Međusobni razmak između građevina mora biti gdje je h

visina građevine do vijenca.Članak 10.

U potpoglavlju "Građevne čestice" , Članak 22. mijenja se i glasi:- Površina građevne čestice treba iznositi najmanje 400 m2.- Širina građevne čestice je min. 15,0 m na mjestu građevne linije.- Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,25- Maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice može biti

max. 0,75.- U izgrađenim dijelovima naselja minimalna površina i širina

građevne čestice za interpolaciju odrediti će se na osnovu lokalnih uvjeta. Minimalna širina čestice za interpolaciju je 12 m. Interpolacijom se smatra gradnja na prostoru između dviju izgrađenih čestica čiji je međusobni razmak manji od 15 m.

Lokalni uvjeti odrediti će se na osnovu minimalne površine i širine građevnih čestica postojećih zgrada u izgrađenom dijelu uličnog poteza.

- Građevne čestice se mogu formirati ako imaju direktan pristup sa javne prometne površine i priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu vodovod i elektriku.

- Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade na građevnu česticu uključivši i terase u prizemlju zgrada kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže".

Članak 11.Članak 25. mijenja se tako da glasi:

"- Pomoćnim zgrade smatraju se garaže, spremišta, ljetne kuhinje i sl. do 150 m2 GBP.

- Pomoćne zgrade mogu se graditi kao slobodnostojeće ili dvojne na granici sa susjednom građ. česticom.

- Pomoćna zgrada se može locirati na udaljenosti min. 10,0 m od osi ulice.

- Krovište izvesti ravno, dvostrešno ili jednostrešno nagiba 15-25°.- za gospodarske, pomoćne i male poslovne zgrade ne veća od

podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje s maksimalnom visinom nadozida 1,2 m (2 nadzemne etaže) s maksimalnom visinom od 4,5 m do gornjeg ruba nadozida potkrovlja".

Članak 12.Članak 28. mijenja se tako da glasi:

- Sve ostale odredbe za ovu zonu su identične kao u zoni stambene namjene. Udaljenost građevne od osi prometnice, kao maksimalna, određena je u grafičkom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora".

Članak 13.Članak 29. mijenja se tako da glasi:Ove odredbe odnose se na građevine odnosno zone opisane u

točkama 1., 2., 3 i 4. ovog poglavlja.- Sve građevne čestice moraju imati direktan pristup na javnu

prometnu površinu i priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu, vodovod i elektriku.

h1+h22

16

- Do izvedbe javne ulične kanalizacije za odvodnju otpadnih voda treba izgraditi nepropusnu sabirnu jamu na najpovoljnijem mjestu na građevnoj čestici, s time da je najmanje 5,0 m udaljena od granica susjednih čestica.

- Vodovod se nesmije uvesti u građevine koje nisu priključene na javnu uličnu kanalizaciju ili nemaju izgrađenu nepropusnu sabirnu jamu.

- Građevne čestice se moraju formirati unutar zone određene namjene.

- Građevne čestice se mogu formirati spajanjem više katastarskih čestica.

- Nove građevine treba locirati tako da vanjski rub temelja mora biti udaljen min. 3,0 m od postojećih naftovoda i plinovoda koji su trasirani izvan regulacijskih linija ulica.

- U zoni zabrane gradnje nije dozvoljena izgradnja građevina.- Unutar zone ograničene gradnje za izgradnju bilo koje vrste

građevine potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.- Postojeće građevine mogu se prenamijeniti u stambenu ili mješovitu

namjenu u postojećem (legalno izvedenom) gabaritu ukoliko je udaljenost građevine od osi prometnice minimalno 7,75 m.

- Rekonstrukcija postojeće građevine moguća je isključivo u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 14.U poglavlju 5. "Zajedničke odredbe za sve građevine" dodaje se novi

Članak 29a. sa tablicama koje nedostaju, a koje glase:"Članak 29a.

Bilans namjene površina Članak 15.

U poglavlju 6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže u čl. 30. dodaje se na kraju treći stavak koji glasi:

"Kod postojećih ulica udaljenost građevinske linije od osi prometnice ne može biti manja od 10,0 m, osim u slučaju rekonstrukcije postojeće zgrade i interpolacije".

Članak 16.U poglavlju 6.1.2. "Autobusni promet" članak 34. mijenja se tako da glasi:

"Na prostoru obuhvata Plana danas je organizirani javni autobusni promet po Domobranskoj ulici i školski autobus.

Ukoliko se u budućnosti pokaže potreba za postavu dodatnih javnih autobusnih linija, njihovu trasu odrediti će odgovarajuće upravno tijelo Grada Dugo Selo".

Članak 17.U poglavlju 8. "Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti" Članak 43. mijenja se tako da glasi:

"Članak 43.Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina za prostor

obuhvata plana odrediti će se na osnovu PPUG Dugo Selo i Konzervatorske podloge koja je sastavni dio tog plana.

Na prostorima koji su u konzervatorskoj podlozi valorizirani i označeni kao zaštitna područja uz posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske cjeline za sve intervencije potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture".

U istom poglavlju brišu se članci, 44., 45., 46., i 47, 48. i 49.

U istom poglavlju dosadašnji članak 50. postaje čl. 44. i mijenja se tako da glasi:

"Članak 44.U obuhvatu Plana nisu dozvoljeni građevni zahvati koji bi promijenili

pejsažne vrijednosti i konfiguraciju terena, kao npr. velika parkirališta".Članak 18.

U poglavlju 9. "Postupanje s otpadom" dosadašnji članak 51. postaje članak 45.

U tom članku briše se rečenica:"Do prostora za odlaganje smeća treba omogućiti nesmetan pristup

specijalnom vozilu. Prilazne prometnice treba dimenzionirati na osovinski pritisak vozila od 10 tona".

Članak 19.U poglavlju 10. "Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš"

dosadašnji članak 52. postaje članak 46. i mijenja se tako da glasi:

"Članak 46.Na Martin Bregu kao zaleđu Grada Dugo Selo, potrebno je provesti

mjere zaštite od poplave.U tu svrhu treba urediti tj. izgraditi korito potoka i retenciju Martin Breg

koji su dijelom u obuhvatu plana Za izvedbu je potrebno izraditi projektnu dokumentaciju".

U istom poglavlju članci 53. 54., 55., 56., 57 i 58., postaju članci 47., 48., 49., 50., 51. i 52.

Članak 20.U poglavlju 11. podpoglavlju 11.1. "Obaveza izrade detaljnih planova uređenja" Članak 59. postaje članak 53. i mijenja se tako da glasi:

"Članak 53.Ovim Planom je određeno područje izrade detaljnog plana uređenja

koje obuhvaća užu i širu zonu oko spomenika kulture Crkve Sv. Martina. Obuhvat plana uključuje zonu za rekreaciju, zonu sakralne namjene, zonu zaštitnih zelenih površina, tradicijsku građevinu uz Martinsku ulicu i dio Martinske ulice sa trgom. Detaljni plan uređenja Sv. Martin - Prozorje (DPU Martin Breg) je izrađen i usvojen 2006 g i za gradnju i uređenje na tom prostoru primjenjivat će se Odredbe tog Plana".

U istom poglavlju članci 60., 61., 62. i 63. se brišu. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.Urbanistički plan uređenja za područje Martin Brega - I izmjene i

dopune iz čl. 1. ove Odluke izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dugog Sela i potpisan po predsjedniku Gradskog vijeća.

Izvornici se čuvaju u:1. Gradu Dugom Selu – 2 primjerka2. Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju

i zaštitu okoliša – 1 primjerak3. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu - 1 primjerak4. Ministarstvo obrane, Uprava za graditeljstvo - 1 primjerak5. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. - 1 primjerak

Članak 22.Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Službenom

glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/11-01/46URBROJ: 238/07-03-11-1 Predsjednik

Gradskog vijećaDugo Selo, 25. srpnja 2011. godine Stjepan Bertek, prof. v.r.

7

- Građevne čestice se mogu formirati spajanjem više katastarskih čestica. - Nove građevine treba locirati tako da vanjski rub temelja mora biti udaljen min. 3,0 m od

postojećih naftovoda i plinovoda koji su trasirani izvan regulacijskih linija ulica. - U zoni zabrane gradnje nije dozvoljena izgradnja građevina. - Unutar zone ograničene gradnje za izgradnju bilo koje vrste građevine potrebno je prethodno

pribaviti suglasnost MORH-a. - Postojeće građevine mogu se prenamijeniti u stambenu ili mješovitu namjenu u postojećem

(legalno izvedenom) gabaritu ukoliko je udaljenost građevine od osi prometnice minimalno 7,75 m.

- Rekonstrukcija postojeće građevine moguća je isključivo u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 14.

U poglavlju 5. "Zajedničke odredbe za sve građevine" dodaje se novi Članak 29a. sa tablicama koje nedostaju, a koje glase:

"Članak 29a. Bilans namjene površina

R. br. Oznaka Namjena ha % 1. S Stambena namjena 84,55 50,6 2. M Mješovita namjena 1,30 0,7

4.

T1, T4

Gospodarska namjena- ugostiteljsko-turistička, T1-hotel, T4-restoran

0,82 0.50

0.5 0,3

5.

R3 R7

Športsko rekreacijska namjena R3 -šport-tenis R7 - rekreacija

1,00 6,03

0,6 3,8

6.

Z1 Z2

Zaštitne zelene površine - šume - ostale zelene površine – pretežito vinogradi

14,40 36,89

8,6

22,1

7.

IS1 IS2 IS3

Površine infrastrukturnih sustava - vodospreme - crpna stanica nafte i plina - sabirna stanica nafte i plina

0,18 1,08 2,88

0,1 0,7 1,7

8. Groblje 1,24 0,7 9. Koridor prometnica 15,12 9,0 10 R Retencija za obranu od poplava 0,73 0,4 11. II Vodotok II kategorije 0,30 0,1

UKUPNO OBUHVAT 167,02 100 Iskaz prostornih pokazatelja za gustoću stanovništva

Oznaka zone

Mogući broj

stanovnika

Površina stambene zone

Obuhvat plana

ha

Brojčani prostorni pokazatelj

Netto (građ.

čestice) ha

Netto (šira zona)

ha

Btto (s pripadajućim sadržajima)

ha

Gustoća stanovništva

Gst Gust Gbst Gnst

S+M 3210* 85,85 144,61 148,50 167,02 36,92 21,78 21,21 18,80

* mogući broj stanovnika određen je uzimajući u proračunu prosječnu površinu građevne čestice 2,0 minimalne površine građevne čestice (1,5 x 400), 1 stan na građevnoj čestici i 3,0 stanovnika po stanu.

"Iskaz prostornih pokazatelja za gustoću izgradnje i iskoristivosti"

Oznaka zone

Površina građevnih

čestica m²

Tlocrtna površina

građevine m²

Btto razvijena površina

građevina m²

Brojčani prostorni pokazatelji Broj etaža

građevine E Kig Kis

S 845500 211375 423950* 0,25 0,75 Po/S+P+1/Pk M 13000 3250 6400* 0,25 0,75 Po/S+P+1/Pk

Ukupno 858500 214625 430350 0,25 0,75

17

Na temelju članka 108. i 109. Zakona o proračunu (Narodne novine broj 87/08.) i članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela broj 9/09.), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela na 24. sjednici, održanoj 25. srpnja 2011. godine, donosi :

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA DUGOG SELA ZA RAZDOBLJE OD 01. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2011. GODINE

OPĆI DIO

PLANIRANO OSTVARENO INDEXA. RAČUN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 53.721.731,94 19.319.176,26 36,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.320.000,00 152.439,09 3,50 Rashodi poslovanja 42.389.820,00 16.789.233,92 39,60 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 14.204.100,00 3.393.410,23 23,90 RAZLIKA - MANJAK 1.447.811,94 -711.028,80 0,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 200.000,00 60.657,71 30,30 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.880.000,00 911.081,49 48,50 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.680.000,00 -850.423,78 50,62

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA ) 232.188,06 232.188,06 100,00 MANJAK PRIHODA NAD RASHODIMA ZA RAZDOBLJE -1.329.264,52

Stranica 1

KONTO VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEXA. RAČUN PRIHODA I RASHODA6 Prihodi poslovanja 53.721.731,94 19.319.176,26 36,0061 Prihodi od poreza 30.765.731,94 12.927.263,59 42,00611 Porez i prirez na dohodak 25.851.731,94 11.111.923,61 43,00613 Porezi na imovinu 4.196.000,00 1.692.912,06 40,30614 Porezi na robu i usluge 717.000,00 122.427,92 17,10616 Ostali prihodi od poreza 1.000,00 0,00 0,0063 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna 5.454.000,00 172.960,00 3,20633 Pomoći iz proračuna 5.454.000,00 172.960,00 3,2064 Prihodi od imovine 1.436.000,00 445.980,84 31,10641 Prihodi od financijske imovine 130.000,00 4.372,75 3,40642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.276.000,00 441.608,09 34,60643 Prihodi od kamata na dane zajmove 30.000,00 0,00 0,0065 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 15.835.000,00 5.745.993,54 36,30651 Upravne i administrativne pristojbe 260.000,00 115.180,36 44,30652 Prihodi po posebnim propisima 2.855.000,00 1.292.956,02 45,30653 Komunalni doprinosi i naknade 12.720.000,00 4.337.857,16 34,1066 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 171.000,00 7.040,00 4,10661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 6.000,00 7.040,00 117,30663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 165.000,00 0,00 0,0068 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 60.000,00 19.938,29 33,20681 Kazne i upravne mjere 60.000,00 19.938,29 33,207 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.320.000,00 152.439,09 3,5071 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 4.200.000,00 11.086,20 0,30711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 4.200.000,00 11.086,20 0,3072 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 120.000,00 141.352,89 117,80721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 120.000,00 141.352,89 117,803 Rashodi poslovanja 42.389.820,00 16.789.233,92 39,6031 Rashodi za zaposlene 14.083.870,00 6.026.025,64 42,80311 Plaće (Bruto) 11.164.000,00 5.081.648,93 45,50312 Ostali rashodi za zaposlene 968.700,00 68.173,80 7,00313 Doprinosi na plaće 1.951.170,00 876.202,91 44,9032 Materijalni rashodi 17.696.650,00 5.945.425,83 33,60321 Naknade troškova zaposlenima 494.750,00 198.377,86 40,10322 Rashodi za materijal i energiju 3.125.300,00 1.464.937,81 46,90323 Rashodi za usluge 11.878.000,00 3.439.487,31 29,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.198.600,00 842.622,85 38,30

Stranica 2

I. 3.

18

34 Financijski rashodi 410.000,00 156.573,88 38,20342 Kamate za primljene kredite i zajmove 240.000,00 141.276,07 58,90343 Ostali financijski rashodi 170.000,00 15.297,81 9,0035 Subvencije 170.000,00 59.800,00 35,20352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 170.000,00 59.800,00 35,2037 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.934.800,00 827.954,25 42,80372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 1.934.800,00 827.954,25 42,8038 Ostali rashodi 8.094.500,00 3.773.454,32 46,60381 Tekuće donacije 7.824.500,00 3.758.310,32 48,00382 Kapitalne donacije 70.000,00 0,00 0,00383 Kazne, penali i naknade štete 50.000,00 4.320,00 8,60385 Izvanredni rashodi 150.000,00 10.824,00 7,204 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 14.204.100,00 3.393.410,23 23,9041 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 2.675.000,00 1.607.689,38 60,10411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 2.589.000,00 1.607.689,38 62,10412 Nematerijalna imovina 86.000,00 0,00 0,0042 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.403.100,00 1.785.720,85 15,70421 Građevinski objekti 8.728.000,00 1.149.912,79 13,20422 Postrojenja i oprema 311.000,00 120.948,93 38,90423 Prijevozna sredstva 240.000,00 49.669,85 20,70424 Knjige, umjetnička djela i ostalae izložbene vrijednosti 190.000,00 158.377,25 83,40426 Nematerijalna proizvedena imovina 1.934.100,00 306.812,03 15,9045 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 126.000,00 0,00 0,00451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 126.000,00 0,00 0,00KONTO VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEXB. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 200.000,00 60.657,71 30,3081 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 200.000,00 60.657,71 30,30816 Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora 200.000,00 60.657,71 30,305 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.880.000,00 911.081,49 48,5054 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 1.880.000,00 911.081,49 48,50544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan 1.880.000,00 911.081,49 48,50C. RASPOLOŽIVA SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)9 Vlastiti izvori 232.188,06 232.188,06 100,0098 Višak prihoda 232.188,06 232.188,06 100,00982 Višak prihoda 232.188,06 232.188,06 100,00

Stranica 3POSEBNI DIO

BROJKONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO OSTVARENO INDEKSUKUPNO RASHODI / IZDACI 58.473.920,00 21.093.725,64 36,1 %RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 3.715.960,00 1.524.207,56 41,0 %GLAVA 01 IZVRŠNO TIJELO 3.595.960,00 1.501.374,56 41,8 %Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.307.260,00 566.208,85 43,3 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.307.260,00 566.208,85 43,3 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 865.160,00 355.581,14 41,1 %Korisnik GRAD DUGO SELO 865.160,00 355.581,14 41,1 %3 Rashodi poslovanja 855.160,00 355.581,14 41,6 %31 Rashodi za zaposlene 731.760,00 291.565,47 39,8 %311 Plaće (Bruto) 599.000,00 248.259,97 41,4 %312 Ostali rashodi za zaposlene 29.400,00 604,80 2,1 %313 Doprinosi na plaće 103.360,00 42.700,70 41,3 %32 Materijalni rashodi 123.400,00 64.015,67 51,9 %321 Naknade troškova zaposlenima 7.400,00 2.449,70 33,1 %322 Rashodi za materijal i energiju 10.000,00 460,00 4,6 %323 Rashodi za usluge 106.000,00 61.105,97 57,6 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 0,00 0,0 %422 Postrojenja i oprema 10.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100002 Održavanje zgrada za redovno korištenje 371.100,00 187.741,35 50,6 %Korisnik GRAD DUGO SELO 371.100,00 187.741,35 50,6 %3 Rashodi poslovanja 371.100,00 187.741,35 50,6 %32 Materijalni rashodi 371.100,00 187.741,35 50,6 %322 Rashodi za materijal i energiju 220.000,00 136.376,56 62,0 %323 Rashodi za usluge 65.000,00 26.645,59 41,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 86.100,00 24.719,20 28,7 %Aktivnost A100003 Rashodi za održavanje prijevoznih sredstava 71.000,00 22.886,36 32,2 %Korisnik GRAD DUGO SELO 71.000,00 22.886,36 32,2 %3 Rashodi poslovanja 71.000,00 22.886,36 32,2 %32 Materijalni rashodi 71.000,00 22.886,36 32,2 %322 Rashodi za materijal i energiju 30.000,00 15.438,73 51,5 %323 Rashodi za usluge 21.000,00 5.300,38 25,2 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 2.147,25 10,7 %

Stranica 4

19

Glavni programA04 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 2.288.700,00 935.165,71 40,9 %Program 1011 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 2.233.700,00 904.539,74 40,5 %Aktivnost A100001 Donošenje akata i mjera iz djelokruga predstavničkog i izvršnog tijela 814.700,00 370.287,61 45,5 %Korisnik GRAD DUGO SELO 814.700,00 370.287,61 45,5 %3 Rashodi poslovanja 814.700,00 370.287,61 45,5 %32 Materijalni rashodi 814.700,00 370.287,61 45,5 %322 Rashodi za materijal i energiju 14.700,00 6.934,13 47,2 %323 Rashodi za usluge 140.000,00 122.066,03 87,2 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 660.000,00 241.287,45 36,6 %Aktivnost A100002 Informiranje građana 715.000,00 278.138,76 38,9 %Korisnik GRAD DUGO SELO 715.000,00 278.138,76 38,9 %3 Rashodi poslovanja 715.000,00 278.138,76 38,9 %32 Materijalni rashodi 715.000,00 278.138,76 38,9 %323 Rashodi za usluge 715.000,00 278.138,76 38,9 %Aktivnost A100003 Osnovne funkcije političkih stranaka 50.000,00 19.320,00 38,6 %Korisnik GRAD DUGO SELO 50.000,00 19.320,00 38,6 %3 Rashodi poslovanja 50.000,00 19.320,00 38,6 %38 Ostali rashodi 50.000,00 19.320,00 38,6 %381 Tekuće donacije 50.000,00 19.320,00 38,6 %Tekući projekt T100006 Ostali rashodi 654.000,00 236.793,37 36,2 %Korisnik GRAD DUGO SELO 654.000,00 236.793,37 36,2 %3 Rashodi poslovanja 646.000,00 228.921,37 35,4 %32 Materijalni rashodi 496.000,00 218.097,37 44,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 496.000,00 218.097,37 44,0 %38 Ostali rashodi 150.000,00 10.824,00 7,2 %385 Izvanredni rashodi 150.000,00 10.824,00 7,2 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.000,00 7.872,00 98,4 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 8.000,00 7.872,00 98,4 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 8.000,00 7.872,00 98,4 %Program 1012 SAVJET MLADIH 50.000,00 30.625,97 61,3 %Aktivnost A100001 Izrada internet stranice 50.000,00 30.625,97 61,3 %Korisnik GRAD DUGO SELO 50.000,00 30.625,97 61,3 %3 Rashodi poslovanja 50.000,00 30.625,97 61,3 %32 Materijalni rashodi 50.000,00 30.625,97 61,3 %323 Rashodi za usluge 50.000,00 30.625,97 61,3 %Program 1013 VJEĆE ZA PREVENCIJU 5.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100004 Sajam mogučnosti 5.000,00 0,00 0,0 %Korisnik GRAD DUGO SELO 5.000,00 0,00 0,0 %

Stranica 53 Rashodi poslovanja 5.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 5.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 5.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 02 VIJEĆA MJESNIH ODBORA 120.000,00 22.833,00 19,0 %Glavni programA04 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 120.000,00 22.833,00 19,0 %Program 1011 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 120.000,00 22.833,00 19,0 %Aktivnost A100005 Djelokrug mjesne samouprave 120.000,00 22.833,00 19,0 %Korisnik GRAD DUGO SELO 120.000,00 22.833,00 19,0 %3 Rashodi poslovanja 120.000,00 22.833,00 19,0 %32 Materijalni rashodi 120.000,00 22.833,00 19,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 120.000,00 22.833,00 19,0 %RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I FINANCJE 4.369.600,00 1.833.467,42 42,0 %GLAVA 01 RASHODI ZA RAD UPRAVNOG ODJELA 4.089.600,00 1.773.667,42 43,4 %Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 4.089.600,00 1.773.667,42 43,4 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 4.089.600,00 1.773.667,42 43,4 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 1.859.600,00 721.309,86 38,8 %Korisnik GRAD DUGO SELO 1.859.600,00 721.309,86 38,8 %3 Rashodi poslovanja 1.859.600,00 721.309,86 38,8 %31 Rashodi za zaposlene 1.339.400,00 521.862,94 39,0 %311 Plaće (Bruto) 1.040.000,00 423.104,42 40,7 %312 Ostali rashodi za zaposlene 110.200,00 25.685,00 23,3 %313 Doprinosi na plaće 189.200,00 73.073,52 38,6 %32 Materijalni rashodi 450.200,00 184.149,11 40,9 %321 Naknade troškova zaposlenima 43.200,00 11.343,00 26,3 %322 Rashodi za materijal i energiju 37.000,00 24.419,52 66,0 %323 Rashodi za usluge 370.000,00 148.386,59 40,1 %34 Financijski rashodi 70.000,00 15.297,81 21,9 %343 Ostali financijski rashodi 70.000,00 15.297,81 21,9 %Aktivnost A100008 Otplata kredita 2.220.000,00 1.052.357,56 47,4 %Korisnik GRAD DUGO SELO 2.220.000,00 1.052.357,56 47,4 %3 Rashodi poslovanja 340.000,00 141.276,07 41,6 %34 Financijski rashodi 340.000,00 141.276,07 41,6 %342 Kamate za primljene kredite i zajmove 240.000,00 141.276,07 58,9 %343 Ostali financijski rashodi 100.000,00 0,00 0,0 %5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.880.000,00 911.081,49 48,5 %54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 1.880.000,00 911.081,49 48,5 %544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan 1.880.000,00 911.081,49 48,5 %Tekući projekt T100005 Nabava opreme 10.000,00 0,00 0,0 %

Stranica 6

20

Korisnik GRAD DUGO SELO 10.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 0,00 0,0 %422 Postrojenja i oprema 10.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 02 GOSPODARSTVO 280.000,00 59.800,00 21,4 %Glavni programA19 RAZVOJ GOSPODARSTVA LOKALNE ZAJEDNICE 280.000,00 59.800,00 21,4 %Program 1041 RAZVOJ GOSPODARSTVA LOKALNE ZAJEDNICE 280.000,00 59.800,00 21,4 %Tekući projekt T100003 Poticaji 280.000,00 59.800,00 21,4 %Korisnik GRAD DUGO SELO 280.000,00 59.800,00 21,4 %3 Rashodi poslovanja 280.000,00 59.800,00 21,4 %32 Materijalni rashodi 110.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 10.000,00 0,00 0,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100.000,00 0,00 0,0 %35 Subvencije 170.000,00 59.800,00 35,2 %352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 170.000,00 59.800,00 35,2 %RAZDJEL 003 UPRAV.ODJEL ZA PROST.UREĐENJE,ZAŠT.OKOLIŠA,KOM.I STAM.GOSPODARSTVO 23.049.850,00 4.276.604,48 18,6 %GLAVA 01 RASHODI ZA RAD UPRAVOG ODJELA 1.889.650,00 758.199,36 40,1 %Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.889.650,00 758.199,36 40,1 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.889.650,00 758.199,36 40,1 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 1.869.650,00 758.199,36 40,6 %Korisnik GRAD DUGO SELO 1.869.650,00 758.199,36 40,6 %3 Rashodi poslovanja 1.869.650,00 758.199,36 40,6 %31 Rashodi za zaposlene 1.631.350,00 654.761,86 40,1 %311 Plaće (Bruto) 1.270.000,00 548.898,36 43,2 %312 Ostali rashodi za zaposlene 128.600,00 11.453,00 8,9 %313 Doprinosi na plaće 232.750,00 94.410,50 40,6 %32 Materijalni rashodi 238.300,00 103.437,50 43,4 %321 Naknade troškova zaposlenima 77.300,00 24.142,20 31,2 %322 Rashodi za materijal i energiju 31.000,00 15.801,80 51,0 %323 Rashodi za usluge 130.000,00 63.493,50 48,8 %Tekući projekt T100005 Nabava opreme 20.000,00 0,00 0,0 %Korisnik GRAD DUGO SELO 20.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 0,00 0,0 %422 Postrojenja i oprema 20.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 02 PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA 754.100,00 155.338,80 20,6 %Glavni programA14 POSTORNO UREĐENJE 416.000,00 59.323,80 14,3 %Program 1036 POSTORNO UREĐENJE 416.000,00 59.323,80 14,3 %

Stranica 7

Tekući projekt T100001 Izrada prostornih i urbanističkih planova i projekata 416.000,00 59.323,80 14,3 %Korisnik GRAD DUGO SELO 416.000,00 59.323,80 14,3 %3 Rashodi poslovanja 216.000,00 28.081,80 13,0 %32 Materijalni rashodi 216.000,00 28.081,80 13,0 %323 Rashodi za usluge 166.000,00 15.570,00 9,4 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 50.000,00 12.511,80 25,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 31.242,00 15,6 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 31.242,00 15,6 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 31.242,00 15,6 %Glavni programA15 ZAŠTITA OKOLIŠA 338.100,00 96.015,00 28,4 %Program 1037 ZAŠTITA OKOLIŠA 338.100,00 96.015,00 28,4 %Aktivnost A100001 Unapređenje i zaštita okoliša 338.100,00 96.015,00 28,4 %Korisnik GRAD DUGO SELO 338.100,00 96.015,00 28,4 %3 Rashodi poslovanja 338.100,00 96.015,00 28,4 %32 Materijalni rashodi 338.100,00 96.015,00 28,4 %323 Rashodi za usluge 338.100,00 96.015,00 28,4 %GLAVA 03 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 6.998.000,00 2.013.138,14 28,8 %Glavni programA02 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 6.998.000,00 2.013.138,14 28,8 %Program 1009 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 6.998.000,00 2.013.138,14 28,8 %Aktivnost A100001 Odvodnja atmosferskih voda 550.000,00 9.026,84 1,6 %Korisnik GRAD DUGO SELO 550.000,00 9.026,84 1,6 %3 Rashodi poslovanja 550.000,00 9.026,84 1,6 %32 Materijalni rashodi 550.000,00 9.026,84 1,6 %323 Rashodi za usluge 550.000,00 9.026,84 1,6 %Aktivnost A100002 Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na javne površine 624.000,00 260.303,03 41,7 %Korisnik GRAD DUGO SELO 624.000,00 260.303,03 41,7 %3 Rashodi poslovanja 624.000,00 260.303,03 41,7 %32 Materijalni rashodi 624.000,00 260.303,03 41,7 %323 Rashodi za usluge 624.000,00 260.303,03 41,7 %Aktivnost A100003 Održavanje javnih površina 2.336.100,00 321.329,72 13,8 %Korisnik GRAD DUGO SELO 2.336.100,00 321.329,72 13,8 %3 Rashodi poslovanja 2.336.100,00 321.329,72 13,8 %32 Materijalni rashodi 2.336.100,00 321.329,72 13,8 %322 Rashodi za materijal i energiju 28.000,00 3.604,49 12,9 %323 Rashodi za usluge 2.308.100,00 317.725,23 13,8 %Aktivnost A100004 Održavanje nerazvrstanih cesta 1.634.900,00 581.692,50 35,6 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.634.900,00 581.692,50 35,6 %3 Rashodi poslovanja 1.634.900,00 581.692,50 35,6 %

Stranica 8

21

32 Materijalni rashodi 1.634.900,00 581.692,50 35,6 %323 Rashodi za usluge 1.634.900,00 581.692,50 35,6 %Aktivnost A100006 Održavanje javne rasvjete 1.650.000,00 798.773,35 48,4 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.650.000,00 798.773,35 48,4 %3 Rashodi poslovanja 1.650.000,00 798.773,35 48,4 %32 Materijalni rashodi 1.650.000,00 798.773,35 48,4 %322 Rashodi za materijal i energiju 1.400.000,00 664.887,99 47,5 %323 Rashodi za usluge 250.000,00 133.885,36 53,6 %Aktivnost A100010 Održavanje groblja 40.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 40.000,00 0,00 0,0 %3 Rashodi poslovanja 40.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 40.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 40.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100011 Ostale komunalne akcije na području grada 150.000,00 35.288,70 23,5 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 150.000,00 35.288,70 23,5 %3 Rashodi poslovanja 150.000,00 35.288,70 23,5 %32 Materijalni rashodi 150.000,00 35.288,70 23,5 %323 Rashodi za usluge 150.000,00 35.288,70 23,5 %Aktivnost A100012 Premije osiguranja 13.000,00 6.724,00 51,7 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 13.000,00 6.724,00 51,7 %3 Rashodi poslovanja 13.000,00 6.724,00 51,7 %32 Materijalni rashodi 13.000,00 6.724,00 51,7 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 13.000,00 6.724,00 51,7 %GLAVA 04 KOMUNALNA IZGRADNJA 12.086.100,00 1.220.485,20 10,1 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 900.000,00 824.450,72 91,6 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 900.000,00 824.450,72 91,6 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 900.000,00 824.450,72 91,6 %421 Građevinski objekti 650.000,00 634.455,69 97,6 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 250.000,00 189.995,03 76,0 %Glavni programA01 GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 7.590.100,00 396.034,48 5,2 %Program 1001 JAVNE POVRŠINE 908.000,00 151.346,06 16,7 %Kapitalni projekt K100001 Nogostupi 822.000,00 151.346,06 18,4 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 822.000,00 151.346,06 18,4 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 822.000,00 151.346,06 18,4 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 822.000,00 151.346,06 18,4 %421 Građevinski objekti 562.000,00 114.446,06 20,4 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 260.000,00 36.900,00 14,2 %Kapitalni projekt K100004 Parkirališta 86.000,00 0,00 0,0 %

Stranica 9Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 86.000,00 0,00 0,0 %3 Rashodi poslovanja 86.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 86.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 86.000,00 0,00 0,0 %Program 1002 NERAZVRSTANE CESTE 1.936.100,00 209.627,27 10,8 %Kapitalni projekt K100001 Izgradnja i rekonstrukcija 1.936.100,00 209.627,27 10,8 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.936.100,00 209.627,27 10,8 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.936.100,00 209.627,27 10,8 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.936.100,00 209.627,27 10,8 %421 Građevinski objekti 1.420.000,00 203.600,27 14,3 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 516.100,00 6.027,00 1,2 %Program 1003 Javna rasvjeta 2.040.000,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100002 Izgradnja i rekonstrukcija 2.040.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 2.040.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.040.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.040.000,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 2.040.000,00 0,00 0,0 %Program 1007 Zaštita okoliša 1.150.000,00 10.461,15 0,9 %Aktivnost A100002 Zbrianjavanje glomaznog otpada 823.900,00 3.431,70 0,4 %Korisnik GRAD DUGO SELO 823.900,00 3.431,70 0,4 %3 Rashodi poslovanja 823.900,00 3.431,70 0,4 %32 Materijalni rashodi 683.900,00 3.431,70 0,5 %323 Rashodi za usluge 583.900,00 0,00 0,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100.000,00 3.431,70 3,4 %38 Ostali rashodi 140.000,00 0,00 0,0 %381 Tekuće donacije 70.000,00 0,00 0,0 %382 Kapitalne donacije 70.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100004 Unapređenje i zaštita okoliša 86.100,00 7.029,45 8,2 %Korisnik GRAD DUGO SELO 86.100,00 7.029,45 8,2 %3 Rashodi poslovanja 86.100,00 7.029,45 8,2 %32 Materijalni rashodi 86.100,00 7.029,45 8,2 %323 Rashodi za usluge 86.100,00 7.029,45 8,2 %Kapitalni projekt K100001 Izgradnja deponije prema projektu 0,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 0,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100003 Nabava vozila 240.000,00 0,00 0,0 %

Stranica 10

22

Korisnik GRAD DUGO SELO 240.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 240.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 240.000,00 0,00 0,0 %423 Prijevozna sredstva 240.000,00 0,00 0,0 %Program 1008 Ostala infrastruktura 1.556.000,00 24.600,00 1,6 %Kapitalni projekt K100002 Razvoj poduzetničke zone 1.556.000,00 24.600,00 1,6 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.556.000,00 24.600,00 1,6 %3 Rashodi poslovanja 86.000,00 24.600,00 28,6 %32 Materijalni rashodi 86.000,00 24.600,00 28,6 %323 Rashodi za usluge 86.000,00 24.600,00 28,6 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.470.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.470.000,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 1.270.000,00 0,00 0,0 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 0,00 0,0 %Glavni programA29 PROGRAM GRADNJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA 3.596.000,00 0,00 0,0 %Program 1004 Opskrba pitkom vodom 300.000,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100004 Izgradnja 300.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 300.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 300.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 300.000,00 0,00 0,0 %Program 1005 Zbrinjavanje otpadnih voda 3.296.000,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100001 Izgradnja 300.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 300.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 300.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 300.000,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100002 Projektiranje 460.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 460.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 460.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 460.000,00 0,00 0,0 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 460.000,00 0,00 0,0 %Kapitalni projekt K100003 Otkup zemljišta za komunalnu izgradnju 2.536.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 2.536.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.536.000,00 0,00 0,0 %41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 2.536.000,00 0,00 0,0 %411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 2.536.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 05 STAMBENA IZGRADNJA 80.000,00 16.721,37 20,9 %

Stranica 11Glavni programA16 INFRASTRUKTURA ZA HRVI 50.000,00 2.899,25 5,8 %Program 1038 INFRASTRUKTURA ZA HRVI 50.000,00 2.899,25 5,8 %Tekući projekt T100001 Izgradnja priključaka 50.000,00 2.899,25 5,8 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 50.000,00 2.899,25 5,8 %3 Rashodi poslovanja 50.000,00 2.899,25 5,8 %32 Materijalni rashodi 50.000,00 2.899,25 5,8 %323 Rashodi za usluge 50.000,00 2.899,25 5,8 %Glavni programA17 STAMBENI FOND U VLASNIŠTVU GRADA 30.000,00 13.822,12 46,1 %Program 1039 STAMBENI FOND U VLASNIŠTVU GRADA 30.000,00 13.822,12 46,1 %Aktivnost A100001 Plaćanje zajedničke pričuve 30.000,00 13.822,12 46,1 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 30.000,00 13.822,12 46,1 %3 Rashodi poslovanja 30.000,00 13.822,12 46,1 %32 Materijalni rashodi 30.000,00 13.822,12 46,1 %323 Rashodi za usluge 30.000,00 13.822,12 46,1 %GLAVA 06 OBJEKTI U VLASNIŠTVU GRADA 656.000,00 69.593,61 10,6 %Glavni programA18 ODRŽAVANJE GRAĐEVINA U VLASNIŠTVU GRADA 656.000,00 69.593,61 10,6 %Program 1040 ODRŽAVANJE GRAĐEVINA U VLASNIŠTVU GRADA 656.000,00 69.593,61 10,6 %Aktivnost A100001 Tekuće investicije u građevinske objekte 656.000,00 69.593,61 10,6 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 656.000,00 69.593,61 10,6 %3 Rashodi poslovanja 530.000,00 69.593,61 13,1 %32 Materijalni rashodi 530.000,00 69.593,61 13,1 %322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 982,80 4,9 %323 Rashodi za usluge 510.000,00 68.610,81 13,5 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 126.000,00 0,00 0,0 %45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 126.000,00 0,00 0,0 %451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 126.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 07 ODRŽAVANJE DOMOVA 586.000,00 43.128,00 7,4 %Glavni programA27 ODRŽAVANJE DOMOVA 586.000,00 43.128,00 7,4 %Program 1047 ODRŽAVANJE DOMOVA 586.000,00 43.128,00 7,4 %Tekući projekt T100001 Održavanje domova 586.000,00 43.128,00 7,4 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 586.000,00 43.128,00 7,4 %3 Rashodi poslovanja 86.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 86.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 86.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 500.000,00 43.128,00 8,6 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 500.000,00 43.128,00 8,6 %421 Građevinski objekti 500.000,00 43.128,00 8,6 %RAZDJEL 004 UPRAVI ODJEL ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI 25.359.740,00 10.789.975,45 42,5 %

Stranica 12

23

Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 519.200,00 196.386,89 37,8 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 519.200,00 196.386,89 37,8 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 519.200,00 196.386,89 37,8 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 519.200,00 196.386,89 37,8 %3 Rashodi poslovanja 519.200,00 196.386,89 37,8 %31 Rashodi za zaposlene 484.350,00 186.553,72 38,5 %311 Plaće (Bruto) 379.000,00 152.816,33 40,3 %312 Ostali rashodi za zaposlene 39.900,00 7.453,00 18,7 %313 Doprinosi na plaće 65.450,00 26.284,39 40,2 %32 Materijalni rashodi 34.850,00 9.833,17 28,2 %321 Naknade troškova zaposlenima 12.850,00 3.024,00 23,5 %322 Rashodi za materijal i energiju 6.000,00 1.845,16 30,8 %323 Rashodi za usluge 16.000,00 4.964,01 31,0 %GLAVA 01 PREDŠKOLSKI ODGOJ 13.843.500,00 5.785.490,92 41,8 %Glavni programA08 PREDŠKOLSKI ODGOJ - OSTALO 4.411.000,00 1.642.200,00 37,2 %Program 1017 PREDŠKOLSKI ODGOJ - OSTALO 4.411.000,00 1.642.200,00 37,2 %Aktivnost A100001 Financiranje dodatnih potreba u predškolskom odgoju 145.000,00 70.200,00 48,4 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 145.000,00 70.200,00 48,4 %3 Rashodi poslovanja 145.000,00 70.200,00 48,4 %37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 145.000,00 70.200,00 48,4 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 145.000,00 70.200,00 48,4 %Aktivnost A100004 Financiranje djece u privatnim vrtićima 2.580.000,00 1.572.000,00 60,9 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 2.580.000,00 1.572.000,00 60,9 %3 Rashodi poslovanja 2.580.000,00 1.572.000,00 60,9 %38 Ostali rashodi 2.580.000,00 1.572.000,00 60,9 %381 Tekuće donacije 2.580.000,00 1.572.000,00 60,9 %Aktivnost K100003 Sanacija zgrada dječjih vrtića u vlasništvu grada 1.686.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.686.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.686.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.686.000,00 0,00 0,0 %421 Građevinski objekti 1.686.000,00 0,00 0,0 %PRORAČUNSKI KORISNIK 001 DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 9.432.500,00 4.143.290,92 43,9 %Glavni programA05 REDOVNI PROGRAM ODGOJA, NAOBRAZBE I SKRBI 9.432.500,00 4.143.290,92 43,9 %Program 1014 REDOVNI PROGRAM ODGOJA, NAOBRAZBE I SKRBI 9.432.500,00 4.143.290,92 43,9 %Aktivnost A100001 Odgojno i administrativno tehničko osoblje 8.707.500,00 3.834.034,71 44,0 %Korisnik DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 8.707.500,00 3.834.034,71 44,0 %3 Rashodi poslovanja 8.707.500,00 3.834.034,71 44,0 %31 Rashodi za zaposlene 6.940.600,00 3.129.039,21 45,1 %

Stranica 13311 Plaće (Bruto) 5.521.000,00 2.651.043,88 48,0 %312 Ostali rashodi za zaposlene 462.000,00 20.478,00 4,4 %313 Doprinosi na plaće 957.600,00 457.517,33 47,8 %32 Materijalni rashodi 1.766.900,00 704.995,50 39,9 %321 Naknade troškova zaposlenima 264.500,00 127.861,31 48,3 %322 Rashodi za materijal i energiju 448.000,00 203.574,59 45,4 %323 Rashodi za usluge 790.000,00 234.856,11 29,7 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 264.400,00 138.703,49 52,5 %Aktivnost A100005 Troškovi prehrane djece smještene u vrtiću 550.000,00 257.145,68 46,8 %Korisnik DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 550.000,00 257.145,68 46,8 %3 Rashodi poslovanja 550.000,00 257.145,68 46,8 %32 Materijalni rashodi 550.000,00 257.145,68 46,8 %322 Rashodi za materijal i energiju 550.000,00 257.145,68 46,8 %Aktivnost A100006 Informatizacija 28.000,00 9.047,87 32,3 %Korisnik DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 28.000,00 9.047,87 32,3 %3 Rashodi poslovanja 10.000,00 305,03 3,1 %32 Materijalni rashodi 10.000,00 305,03 3,1 %323 Rashodi za usluge 10.000,00 305,03 3,1 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 18.000,00 8.742,84 48,6 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 18.000,00 8.742,84 48,6 %422 Postrojenja i oprema 18.000,00 8.742,84 48,6 %Aktivnost A100007 Predškola 57.000,00 19.746,96 34,6 %Korisnik DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 57.000,00 19.746,96 34,6 %3 Rashodi poslovanja 57.000,00 19.746,96 34,6 %32 Materijalni rashodi 57.000,00 19.746,96 34,6 %322 Rashodi za materijal i energiju 57.000,00 19.746,96 34,6 %Tekući projekt T100004 Nabava opreme 90.000,00 23.315,70 25,9 %Korisnik DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO 90.000,00 23.315,70 25,9 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 90.000,00 23.315,70 25,9 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 90.000,00 23.315,70 25,9 %422 Postrojenja i oprema 90.000,00 23.315,70 25,9 %GLAVA 02 ŠKOLSTVO 1.433.150,00 696.786,59 48,6 %Glavni programA09 OSNOVNO ŠKOLSTVO 402.000,00 220.107,12 54,8 %Program 1018 FINANCIRANJE DODATNIH POTREBA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU 402.000,00 220.107,12 54,8 %Aktivnost A100001 Financiranje dodatnih potreba u osnovnom školstvu 402.000,00 220.107,12 54,8 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 402.000,00 220.107,12 54,8 %3 Rashodi poslovanja 402.000,00 220.107,12 54,8 %37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 235.000,00 189.540,66 80,7 %

Stranica 14

24

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 235.000,00 189.540,66 80,7 %38 Ostali rashodi 167.000,00 30.566,46 18,3 %381 Tekuće donacije 167.000,00 30.566,46 18,3 %Glavni programA21 SREDNJE I VISOKO ŠKOLSTVO 650.000,00 226.232,86 34,8 %Program 1043 SREDNJE I VISOKO ŠKOLSTVO 650.000,00 226.232,86 34,8 %Aktivnost A100001 Stipendije i školarina 350.000,00 159.500,00 45,6 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 350.000,00 159.500,00 45,6 %3 Rashodi poslovanja 350.000,00 159.500,00 45,6 %37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 350.000,00 159.500,00 45,6 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 350.000,00 159.500,00 45,6 %Aktivnost A100002 Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 300.000,00 66.732,86 22,2 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 300.000,00 66.732,86 22,2 %3 Rashodi poslovanja 300.000,00 66.732,86 22,2 %37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 300.000,00 66.732,86 22,2 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 300.000,00 66.732,86 22,2 %PRORAČUNSKI KORISNIK 002 OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA DUGO SELO 381.150,00 250.446,61 65,7 %Glavni programA09 OSNOVNO ŠKOLSTVO 381.150,00 250.446,61 65,7 %Program 1020 FINANCIRANJE OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE 381.150,00 250.446,61 65,7 %Aktivnost A100001 Administratino, tehničko i stručno osoblje 381.150,00 250.446,61 65,7 %Korisnik OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA DUGO SELO 381.150,00 250.446,61 65,7 %3 Rashodi poslovanja 351.150,00 220.446,61 62,8 %31 Rashodi za zaposlene 170.450,00 76.391,73 44,8 %311 Plaće (Bruto) 145.000,00 64.905,97 44,8 %313 Doprinosi na plaće 25.450,00 11.485,76 45,1 %32 Materijalni rashodi 180.700,00 144.054,88 79,7 %323 Rashodi za usluge 163.500,00 126.854,88 77,6 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 17.200,00 17.200,00 100,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 30.000,00 100,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 30.000,00 100,0 %422 Postrojenja i oprema 30.000,00 30.000,00 100,0 %GLAVA 03 KULTURA 3.906.590,00 1.820.134,19 46,6 %Glavni programA10 POTREBE U KULTURI 506.000,00 239.548,27 47,3 %Program 1023 FINANCIRANJE POTREBA OSTALIH KORISNIKA U KULTURI 420.000,00 239.548,27 57,0 %Aktivnost A100001 Informiranje i kultura 20.000,00 9.548,29 47,7 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 20.000,00 9.548,29 47,7 %3 Rashodi poslovanja 20.000,00 9.548,29 47,7 %38 Ostali rashodi 20.000,00 9.548,29 47,7 %381 Tekuće donacije 20.000,00 9.548,29 47,7 %

Stranica 15Aktivnost A100002 Djelatnost kulturno umjetničkog društva 400.000,00 229.999,98 57,5 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 400.000,00 229.999,98 57,5 %3 Rashodi poslovanja 400.000,00 229.999,98 57,5 %38 Ostali rashodi 400.000,00 229.999,98 57,5 %381 Tekuće donacije 400.000,00 229.999,98 57,5 %Program 1026 KULTURNI CENTAR ZA POSJETITELJE 86.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100001 Izložbe, koncerti i druge aktivnosti 86.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 86.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 86.000,00 0,00 0,0 %41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 86.000,00 0,00 0,0 %412 Nematerijalna imovina 86.000,00 0,00 0,0 %PRORAČUNSKI KORISNIK 003 GRADSKA KNJIŽNICA DUGO SELO 1.061.990,00 586.660,34 55,2 %Glavni programA06 REDOVNA DJELATNOST GRADSKE KNJIŽNICE 1.061.990,00 586.660,34 55,2 %Program 1015 REDOVNA DJELATNOST GRADSKE KNJIŽNICE 1.061.990,00 586.660,34 55,2 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 748.290,00 376.504,04 50,3 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 748.290,00 376.504,04 50,3 %3 Rashodi poslovanja 748.290,00 376.504,04 50,3 %31 Rashodi za zaposlene 518.140,00 240.078,12 46,3 %311 Plaće (Bruto) 420.000,00 204.844,78 48,8 %312 Ostali rashodi za zaposlene 25.900,00 0,00 0,0 %313 Doprinosi na plaće 72.240,00 35.233,34 48,8 %32 Materijalni rashodi 230.150,00 136.425,92 59,3 %321 Naknade troškova zaposlenima 15.050,00 8.400,15 55,8 %322 Rashodi za materijal i energiju 60.000,00 36.626,84 61,0 %323 Rashodi za usluge 152.100,00 89.329,43 58,7 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.000,00 2.069,50 69,0 %Aktivnost A100002 Održavanje zgrade za redovno korištenje 23.700,00 10.064,46 42,5 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 23.700,00 10.064,46 42,5 %3 Rashodi poslovanja 23.700,00 10.064,46 42,5 %32 Materijalni rashodi 23.700,00 10.064,46 42,5 %322 Rashodi za materijal i energiju 3.000,00 486,43 16,2 %323 Rashodi za usluge 13.200,00 6.743,03 51,1 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 7.500,00 2.835,00 37,8 %Aktivnost A100007 Organiziranje priredbi 1.000,00 115,50 11,6 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 1.000,00 115,50 11,6 %3 Rashodi poslovanja 1.000,00 115,50 11,6 %32 Materijalni rashodi 1.000,00 115,50 11,6 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.000,00 115,50 11,6 %

Stranica 16

25

Tekući projekt T100004 Nabava opreme 40.000,00 26.051,40 65,1 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 40.000,00 26.051,40 65,1 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 40.000,00 26.051,40 65,1 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 26.051,40 65,1 %422 Postrojenja i oprema 40.000,00 26.051,40 65,1 %Tekući projekt T100005 Obnova knjižnog fonda 190.000,00 158.377,25 83,4 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 190.000,00 158.377,25 83,4 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 190.000,00 158.377,25 83,4 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 190.000,00 158.377,25 83,4 %424 Knjige, umjetnička djela i ostalae izložbene vrijednosti 190.000,00 158.377,25 83,4 %Tekući projekt T100008 Izdavanje knjiga 59.000,00 15.547,69 26,4 %Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 59.000,00 15.547,69 26,4 %3 Rashodi poslovanja 59.000,00 15.547,69 26,4 %32 Materijalni rashodi 59.000,00 15.547,69 26,4 %323 Rashodi za usluge 59.000,00 15.547,69 26,4 %PRORAČUNSKI KORISNIK 004 PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 2.338.600,00 993.925,58 42,5 %Glavni programA10 POTREBE U KULTURI 246.000,00 19.762,80 8,0 %Program 1024 XI SUSRET UMJETNIKA 65.000,00 275,82 0,4 %Aktivnost A100002 I susret kipara - kiparska kolonija 65.000,00 275,82 0,4 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 65.000,00 275,82 0,4 %3 Rashodi poslovanja 65.000,00 275,82 0,4 %32 Materijalni rashodi 65.000,00 275,82 0,4 %322 Rashodi za materijal i energiju 35.000,00 275,82 0,8 %323 Rashodi za usluge 20.000,00 0,00 0,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 0,00 0,0 %Program 1025 KONCERTI 22.000,00 15.693,35 71,3 %Aktivnost A100001 I 22.000,00 15.693,35 71,3 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 22.000,00 15.693,35 71,3 %3 Rashodi poslovanja 22.000,00 15.693,35 71,3 %32 Materijalni rashodi 22.000,00 15.693,35 71,3 %323 Rashodi za usluge 2.000,00 465,00 23,3 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 15.228,35 76,1 %Program 1027 NATJEČAJ UČENIKA U PJESNIŠTVU 8.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100001 Očuvanje autohtone kulturne baštine 8.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 8.000,00 0,00 0,0 %3 Rashodi poslovanja 8.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 8.000,00 0,00 0,0 %322 Rashodi za materijal i energiju 2.000,00 0,00 0,0 %

Stranica 17Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 68.000,00 0,00 0,0 %3 Rashodi poslovanja 68.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 68.000,00 0,00 0,0 %322 Rashodi za materijal i energiju 23.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 40.000,00 0,00 0,0 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 0,00 0,0 %Glavni programA26 REDOVNA DJELATNOST PUČKOG OTOVRENOG UČILIŠTA 2.092.600,00 974.162,78 46,6 %Program 1046 REDOVNA DJELATNOST PUČKOG OTOVRENOG UČILIŠTA 2.092.600,00 974.162,78 46,6 %Aktivnost A100001 Administracija i upravljanje 1.492.600,00 740.373,82 49,6 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 1.492.600,00 740.373,82 49,6 %3 Rashodi poslovanja 1.472.600,00 722.654,82 49,1 %31 Rashodi za zaposlene 1.075.600,00 493.712,80 45,9 %311 Plaće (Bruto) 850.000,00 419.123,52 49,3 %312 Ostali rashodi za zaposlene 80.000,00 2.500,00 3,1 %313 Doprinosi na plaće 145.600,00 72.089,28 49,5 %32 Materijalni rashodi 397.000,00 228.942,02 57,7 %321 Naknade troškova zaposlenima 31.700,00 12.262,00 38,7 %322 Rashodi za materijal i energiju 63.500,00 39.493,68 62,2 %323 Rashodi za usluge 205.000,00 112.264,23 54,8 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 96.800,00 64.922,11 67,1 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 17.719,00 88,6 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 17.719,00 88,6 %422 Postrojenja i oprema 20.000,00 17.719,00 88,6 %Aktivnost A100003 Nakladnička djelatnost 330.000,00 107.133,36 32,5 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 330.000,00 107.133,36 32,5 %3 Rashodi poslovanja 318.000,00 95.281,37 30,0 %32 Materijalni rashodi 318.000,00 95.281,37 30,0 %322 Rashodi za materijal i energiju 7.000,00 58,00 0,8 %323 Rashodi za usluge 311.000,00 95.223,37 30,6 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.000,00 11.851,99 98,8 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 12.000,00 11.851,99 98,8 %422 Postrojenja i oprema 12.000,00 11.851,99 98,8 %Aktivnost A100004 Tečajevi 245.000,00 114.366,07 46,7 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 245.000,00 114.366,07 46,7 %3 Rashodi poslovanja 184.000,00 76.322,07 41,5 %32 Materijalni rashodi 184.000,00 76.322,07 41,5 %322 Rashodi za materijal i energiju 22.000,00 13.793,00 62,7 %323 Rashodi za usluge 162.000,00 62.529,07 38,6 %

Stranica 19

26

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 61.000,00 38.044,00 62,4 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 61.000,00 38.044,00 62,4 %422 Postrojenja i oprema 21.000,00 3.268,00 15,6 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 40.000,00 34.776,00 86,9 %Aktivnost A100007 Besplatne radionice za vrijeme školskih praznika 25.000,00 12.289,53 49,2 %Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 25.000,00 12.289,53 49,2 %3 Rashodi poslovanja 25.000,00 12.289,53 49,2 %32 Materijalni rashodi 25.000,00 12.289,53 49,2 %322 Rashodi za materijal i energiju 7.000,00 1.990,00 28,4 %323 Rashodi za usluge 15.000,00 9.399,53 62,7 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.000,00 900,00 30,0 %GLAVA 05 ŠPORT 2.900.000,00 1.314.842,14 45,3 %Glavni programA11 RAZVOJ ŠPORTA 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %Program 1033 RAZVOJ ŠPORTA 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %Aktivnost A100001 Financiranje sportskih udruga i održavanje igrališta 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %3 Rashodi poslovanja 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %38 Ostali rashodi 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %381 Tekuće donacije 2.350.000,00 1.134.842,14 48,3 %Glavni programA25 REDOVNA DJELATNOST SPORTSKOG CENTRA 550.000,00 180.000,00 32,7 %Program 1045 REDOVNA DJELATNOST SPORTSKOG CENTRA 550.000,00 180.000,00 32,7 %Aktivnost A100001 Troškovi zaposlenih i održavanja 550.000,00 180.000,00 32,7 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 550.000,00 180.000,00 32,7 %3 Rashodi poslovanja 550.000,00 180.000,00 32,7 %38 Ostali rashodi 550.000,00 180.000,00 32,7 %381 Tekuće donacije 550.000,00 180.000,00 32,7 %GLAVA 06 SOCIJALNA SKRB 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %Glavni programA12 SOCIJALNA SKRB 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %Program 1034 SOCIJALNA SKRB 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %Aktivnost A100002 Pomoći građanima 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %3 Rashodi poslovanja 1.227.800,00 483.084,72 39,3 %32 Materijalni rashodi 102.000,00 52.320,54 51,3 %323 Rashodi za usluge 102.000,00 52.320,54 51,3 %37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 904.800,00 341.980,73 37,8 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 904.800,00 341.980,73 37,8 %38 Ostali rashodi 221.000,00 88.783,45 40,2 %381 Tekuće donacije 221.000,00 88.783,45 40,2 %

Stranica 20GLAVA 07 DOTACIJE 616.500,00 203.250,00 33,0 %Glavni programA13 DONACIJE UDRUGAMA GRAĐANA I POLITIČKIM STRANKAMA 616.500,00 203.250,00 33,0 %Program 1032 DONACIJE UDRUGAMA GRAĐANA I POLITIČKIM STRANKAMA 616.500,00 203.250,00 33,0 %Aktivnost A100001 Tekuće donacije 616.500,00 203.250,00 33,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 616.500,00 203.250,00 33,0 %3 Rashodi poslovanja 616.500,00 203.250,00 33,0 %38 Ostali rashodi 616.500,00 203.250,00 33,0 %381 Tekuće donacije 616.500,00 203.250,00 33,0 %GLAVA 08 VATROGASNE SLUŽBE I SIGURNOST 913.000,00 290.000,00 31,8 %Glavni programA07 VATROGASNA DJELATNOST 800.000,00 290.000,00 36,3 %Program 1016 VATROGASNA DJELATNOST 800.000,00 290.000,00 36,3 %Aktivnost A100005 Donacije vat. zajed., DVD-ima i ostalo 800.000,00 290.000,00 36,3 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 800.000,00 290.000,00 36,3 %3 Rashodi poslovanja 800.000,00 290.000,00 36,3 %38 Ostali rashodi 800.000,00 290.000,00 36,3 %381 Tekuće donacije 800.000,00 290.000,00 36,3 %Glavni programA20 ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 113.000,00 0,00 0,0 %Program 1042 ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 113.000,00 0,00 0,0 %Aktivnost A100002 Zaštita i spašavanje 113.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 113.000,00 0,00 0,0 %3 Rashodi poslovanja 83.000,00 0,00 0,0 %32 Materijalni rashodi 83.000,00 0,00 0,0 %321 Naknade troškova zaposlenima 5.000,00 0,00 0,0 %323 Rashodi za usluge 78.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 0,00 0,0 %422 Postrojenja i oprema 30.000,00 0,00 0,0 %RAZDJEL 005 UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA 1.978.770,00 2.449.772,11 123,8 %GLAVA 01 RASHODI ZA RAD UPRAVNOG ODJELA 1.694.670,00 743.502,18 43,9 %Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.694.670,00 743.502,18 43,9 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 1.694.670,00 743.502,18 43,9 %Aktivnost A100001 Administrativno, tehničko i stručno osoblje 1.684.670,00 743.502,18 44,1 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 1.684.670,00 743.502,18 44,1 %3 Rashodi poslovanja 1.684.670,00 743.502,18 44,1 %31 Rashodi za zaposlene 1.192.220,00 432.059,79 36,2 %311 Plaće (Bruto) 940.000,00 368.651,70 39,2 %312 Ostali rashodi za zaposlene 92.700,00 0,00 0,0 %313 Doprinosi na plaće 159.520,00 63.408,09 39,7 %

Stranica 21

27

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 33/01.,

60/01.-vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.) i članka 44. Statuta Grada Dugog Sela („Službeni glasnik Grada Dugog Sela“ broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. sjednici održanoj 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKUO IZMJENAMA I DOPUNAMA

POSLOVNIKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUGOG SELA

Članak 1. U članku 37. dodaju se stavak (3) i stavak (4) koji glase:

„(3) Gradsko vijeće razmatra izvješća, analize i informacije. (4) Gradsko vijeće donosi zaključak o prihvaćanju izvješća,

analiza i informacija, ako su ista uvrštena u dnevni red Gradskog vijeća.“

Članak 2.U članku 59. stavak (6) mijenja se i glasi: „Vijećnik može postaviti najviše 2 pitanja na istoj sjednici“. U članku 59. dodaje se stavak (9), koji glasi:„Tijekom Aktualnog sata vijećnik ne može zatražiti riječ da bi

odgovorio na navod ili ispravio netočan navod iznesen u vijećničkom pitanju drugog vijećnika ili na odgovor na vijećničko pitanje“.

Članak 3.U članku 70. dodaje se stavak (4) koji glasi:

„Zadnja točka dnevnog reda su „Pitanja, prijedlozi, ostale informacije” pod kojom, gradski vijećnici, predsjednik Gradskog vijeća, gradonačelnik, zamjenici gradonačelnika i pročelnici Upravnih

tijela, mogu dati informacije od interesa za Grad Dugo Selo, s tim da izlaganje informacije po izvjestitelju ne traje dulje od 5 minuta. O danim informacijama ne vodi se rasprava, već ih se prima na znanje”.

Članak 4.Članak 89. mijenja se i glasi:(1) O radu na sjednici Gradskog vijeća vodi se zapisnik.(2) Zapisnik sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, imena

nazočnih i nenazočnih vijećnika i drugih nazočnih, tijek sjednice s nazivom prijedloga o kojem se raspravljalo i odlučivalo, imena predstavnika predlagatelja, radnih tijela i Klubova vijećnika te imena vijećnika koji su sudjelovali u raspravi, podnesene amandmane, rezultat glasovanja o pojedinom prijedlogu, te nazive odluka i drugih akata koji su donijeti na sjednici.

(3) Sastavni dio zapisnika su doneseni tekstovi odluka i drugih akata.

(4) O izradi zapisnika brine se zaduženi djelatnik Upravnog odjela, nadležan za poslove Gradskog vijeća.

(5) Zapisnik koji je verificiran u skladu s ovim Poslovnikom potpisuju predsjednik Gradskog vijeća i zaduženi djelatnik Upravnog odjela, nadležan za poslove Gradskog vijeća.

(6) Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari, a iz rasprave je isključena javnost, o tome se vodi odvojeni zapisnik.

(7) Izvornici zapisnika sjednica Gradskog vijeća čuvaju se u gradskoj arhivi, sukladno općim pravilima o čuvanju arhivske građe.

Članak 5.Članak 90. mijenja se i glasi:

(1) O radu na sjednici Gradskog vijeća vodi se fonografski zapis, koji sadrži potpuni tijek sjednice.

(2) Pročelnik Upravnog odjela koji je nadležan za poslove Gradskog vijeća dužan je vijećniku na njegov zahtjev omogućiti preslušavanje fonografskog zapisa sjednice Gradskog vijeća.

(3) Djelatnik Upravnog odjela nadležan za poslove Gradskog vijeća brine o čuvanju fonografskih zapisa sjednica.

32 Materijalni rashodi 492.450,00 311.442,39 63,2 %321 Naknade troškova zaposlenima 37.750,00 8.895,50 23,6 %322 Rashodi za materijal i energiju 43.600,00 18.931,61 43,4 %323 Rashodi za usluge 315.000,00 220.808,15 70,1 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 96.100,00 62.807,13 65,4 %Tekući projekt T100005 Nabava opreme 10.000,00 0,00 0,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 10.000,00 0,00 0,0 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 0,00 0,0 %42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 0,00 0,0 %422 Postrojenja i oprema 10.000,00 0,00 0,0 %GLAVA 02 IMOVINSKO PRAVNI POSLOVI 284.100,00 1.706.269,93 600,6 %Glavni programA03 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 284.100,00 1.706.269,93 600,6 %Program 1010 REDOVNA DJELATNOST UPRAVNIH ODJELA 284.100,00 1.706.269,93 600,6 %Aktivnost A100006 Rješavanje imovinskih odnosa 183.000,00 1.656.219,38 905,0 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 183.000,00 1.656.219,38 905,0 %3 Rashodi poslovanja 130.000,00 48.530,00 37,3 %32 Materijalni rashodi 80.000,00 44.210,00 55,3 %323 Rashodi za usluge 80.000,00 44.210,00 55,3 %38 Ostali rashodi 50.000,00 4.320,00 8,6 %383 Kazne, penali i naknade štete 50.000,00 4.320,00 8,6 %4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 53.000,00 1.607.689,38 3.033,4 %41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 53.000,00 1.607.689,38 3.033,4 %411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 53.000,00 1.607.689,38 3.033,4 %Aktivnost A100007 Rješavanje sudskih sporova 101.100,00 50.050,55 49,5 %Korisnik PRORAČUN-GRAD DUGO SELO 101.100,00 50.050,55 49,5 %3 Rashodi poslovanja 101.100,00 50.050,55 49,5 %32 Materijalni rashodi 101.100,00 50.050,55 49,5 %323 Rashodi za usluge 86.100,00 43.960,55 51,1 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.000,00 6.090,00 40,6 %

KLASA:023-05/11-01/42URBROJ:238/07-05/05-11-2 Predsjednik

Gradskog vijeća

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. godine Stjepan Bertek, prof.v.r.

Stranica 22I. 4.

28

Članak 6.Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Službenom

glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/11-01/41 PREDSJEDNIKURBROJ: 238/07-03-04/04-11-1 GRADSKOG VIJEĆA

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. godine Stjepan Bertek, prof. v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01.,

60/01. vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09), članka 43. stavak 1. i članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donosi

O D L U K U

O PRIJENOSU VRIJEDNOSTI ULAGANJA GRADA DUGO SELO

U IZGRADNJU GRAĐEVINE OSNOVNE ŠKOLE „IVAN BENKOVIĆ“ DUGO SELO

Članak 1.Vrijednost ulaganja Grada Dugo Selo u kapitalni projekt – izgradnju

građevine Osnovne škole Dugo Selo prenosi se na Osnovnu školu „Ivan Benković“, Dugo Selo, Hrvatskog preporoda bb.

Članak 2.

Vrijednost ulaganja Grada Dugo Selo u kapitalni projekt iz članka 1. ove Odluke ukupno iznosi 6.690.797,15 kn, od čega je vrijednost izvođenja radova 6.273.652,04 kn i vrijednost opremanja 417.145,11 kn.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku

Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/11-01/22URBROJ: 238/07-03-04/01-11-3 Predsjednik Gradskog vijeća Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god. Stjepan Bertek, prof. v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi (narodne novine br. 33/01., 60/01. - vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.), članka 8., te članka 58. stavak 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10.), te članka 43. i članka 44. stavak 1. podstavak 18. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. sjednici, održanoj 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

O D L U K Uo radnom vremenu u ugostiteljstvu

Članak 1.Ovom Odlukom određuje se raspored, početak i završetak radnog

vremena u ugostiteljstvu.

Članak 2.Ugostiteljski objekti iz skupine „Hoteli“ i „Kampovi“ i drugi ugostiteljski

objekti za smještaj putnika i turista, obvezno rade svaki dan od 0,00 do 24,00 sata.

Članak 3.Ugostiteljski objekti iz skupine "Restorani" i skupine "Barovi" mogu

raditi od 6,00 do 24,00 sata.Iznimno od stavka 1. ovog članka, ugostiteljski objekti iz skupine

"Restorani" i "Barovi" mogu raditi do 02,00 sati, u vremenu od 15. travnja do 15. listopada, petkom, subotom i uoči državnih blagdana.

Ugostiteljski objekti iz skupine "Restorani" i "Barovi", koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja, mogu raditi od 0,00 do 24,00 sata, temeljem Rješenja Gradonačelnika Grada Dugog Sela, koje se izdaje na obrazložen zahtjev zainteresiranog ugostitelja.

Izvan naseljenih područja naselja, sukladno ovoj Odluci, smatraju se ugostiteljski objekti ukoliko su locirani tako da u radijusu od 200 m nema stambenih objekata.

Ugostiteljski objekti na željezničkoj postaji rade od 0,00 do 24,00 sata.

Članak 4.U smislu ove Oduke, skupinu "Restorani" čine sljedeće vrste

ugostiteljskih objekata:- restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzerija,

bistro, slastičarnica, restoran brze prehrane, objekti brze prehrane tip I i objekti brze prehrane tip II.

Članak 5.U smislu ove Oduke, skupinu "Barovi" čine sljedeće vrste

ugostiteljskih objekata:- kavana, noćni klub, noćni bar, disco klub, disco-bar, caffe-bar,

pivnica, buffet, krčma, konoba i klet.

Članak 6.Disco klubovi, disco-barovi, noćni klubovi i noćni barovi, koji

ispunjavaju uvjete za rad noću, sukladno posebnim propisima, samo u zatvorenim prostorima, mogu raditi u vremenu od 21,00 do 06,00 sati, ukoliko su locirani tako da u radijusu od 200 m nema stambenih objekata.

Članak 7.Ugostiteljski objekti u kojima se održavaju svadbene svečanosti i

drugi skupovi zatvorenog tipa, doček Nove godine, maturalne zabave i slična događanja, mogu raditi iznimno od radnog vremena propisanog ovom Odlukom, sukladno Rješenju koje donosi Gradonačelnik Grada Dugog Sela.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske objekte.

Članak 8.Ugostiteljski objekti iz skupine "Objekti jednostavnih usluga" rade

svaki dan od 06,00 do 24,00 sata, a za vrijeme održavanja skupova, priredbi, manifestacija, smotri, sajmova, raznih natjecanja i drugih priredbi, koji se nalaze u neposrednoj blizini mjesta na kojima se održavaju, mogu raditi od 06,00 do 02,00 sata.

Članak 9.Gradonačelnik Grada Dugog Sela može, po službenoj dužnosti,

za pojedine ugostiteljske objekte, i na zahtjev zainteresirane osobe, Rješenjem najduže za 2 sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog Zakonom i ovom Odlukom, za objekte iz skupine "Restorani" i "Barovi".

Članak 10.Obavijest o radnom vremenu ugostiteljskog objekta mora biti

istaknuta na ulazu.Ako ugostiteljski objekt iz opravdanih razloga ne radi, obavijestit

će o tome ovlašteno upravno tijelo, a obavijest mora biti istaknuta na ulazu.

Članak 11.Evidenciju ugostiteljskih objekata na području Grada Dugog Sela,

vodi Upravni odjel za gospodarstvo i financije Grada Dugog Sela.

Članak 12.Ugostiteljski objekti kojima je Gradsko vijeće, svojom Odlukom

odobrilo rad 2 sata duže od propisanog, dužni su uskladiti svoje radno vrijeme s odredbama članka 3. stavka 2. ove Odluke.

I. 5.

I. 6.

29

Članak 13.Inspekcijski nadzor nad provedbom ove Odluke provodi nadležni

gospodarski inspektor i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima.

Članak 14.Za postupanje suprotno odredbama ove Odluke, primjenjivat će

se kaznene odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Narodne novine", broj 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10.).

Članak 15.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o radnom

vremenu u ugostiteljstvu (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 2/07. i 2/10.).

Članak 16.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku

Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/11-01/44 PredsjednikURBROJ: 238/07-03-11-2 Gradskog vijeća Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god. Stjepan Bertek, prof. v.r.

Gradsko vijeće

KLASA: 021-05/11-01/47URBROJ: 238/07-03-04/04-11-4

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god.

Na temelju članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. redovnoj sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

I. Prihvaća se Izvješće KUD-a PREPOROD Dugo Selo o primljenim i utrošenim sredstvima za razdoblje 01.01.2010. god. do 31.12.2010. god. i Izvješće o radu za 2010. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Predsjednik Gradskog vijeća

Stjepan Bertek, prof. v.r.

Gradsko vijeće

KLASA: 021-05/11-01/47URBROJ: 238/07-03-04/04-11-5

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god.

Na temelju članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. redovnoj sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

I. Prihvaća se Izvješće Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela o realizaciji Programa javnih potreba u športu Grada Dugog Sela i Financijsko izvješće za 2010. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Predsjednik Gradskog vijeća

Stjepan Bertek, prof. v.r.

Gradsko vijeće

KLASA: 021-05/11-01/47URBROJ: 238/07-03-04/04-11-6

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god.

Na temelju članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. redovnoj sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

I. Prihvaća se Izvješće o radu Vatrogasne zajednice Grada Dugog Sela i Financijsko izvješće za 2010. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Predsjednik Gradskog vijeća

Stjepan Bertek, prof. v.r.

Gradsko vijeće

KLASA: 021-05/11-01/47URBROJ: 238/07-03-04/04-11-7

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god.

Na temelju članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. redovnoj sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

I. Prihvaća se Godišnje izvješće društva DUKOM d.o.o. Dugo Selo za 2010. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Predsjednik Gradskog vijeća

Stjepan Bertek, prof. v.r.

Gradsko vijeće

KLASA: 021-05/11-01/47URBROJ: 238/07-03-04/04-11-8

Dugo Selo, 25. srpnja 2011. god.

Na temelju članka 44. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 24. redovnoj sjednici, održanoj dana 25. srpnja 2011. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

I. Prihvaća se Izvješće Gradonačelnika Grada Dugog Sela o danoj prethodnoj suglasnosti na Odluku o cijeni vodnih usluga.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Predsjednik Gradskog vijeća

Stjepan Bertek, prof. v.r.

I. 7.

I. 8.

I. 9.

I. 10.

I. 11.

30

Z A K L J U Č A K

o davanju prethodne suglasnosti na Odluku

o cijeni vodnih usluga

I.Ovim Zaključkom, temeljem članka 207. Zakona

o vodama («Narodne novine» broj 153/09) daje se prethodna suglasnost trgovačkom društvu „Dukom“ d.o.o. Dugo Selo, Ulica Josipa Zorića 70, kao isporučitelju vodnih usluga, na Odluku o cijeni vodnih usluga koju je donio mr. sc. Ivan Šajković, direktor trgovačkog društva „Dukom“ d.o.o. Dugo Selo, dana 29. lipnja 2011. godine, pod brojem URBROJ: 2043/11.

II. Prethodna suglasnost daje se na promjenu cijena

vodnih usluga, čija primjena započinje od 01. srpnja 2011. godine.

III. Cijena vodnih usluga obračunava se i naplaćuje

prema Cjeniku, koji je sastavni dio Odluke iz točke I. ovog Zaključka, i to kako slijedi:

Struktura cijene vodnih usluga – domaćinstva (fizičke osobe)

IV. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se

u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

GRADONAČELNIK GRADA DUGOG SELA Vlado Kruhak, dipl. ing. v.r.

Struktura cijene vodnih usluga – domaćinstva (fizičke osobe) POSTOJEĆA CIJENA NOVA CIJENA

O P I S kn O P I S kn

Nabavna cijena 4,3064 OSNOVNA CIJENA VODNIH USLUGA

Gubitak u mreži 1,3615 Nabavna cijena 4,3064 Distributivna naknada 1,1955 Gubitak u mreži 1,6600

Prodajna cijena 6,8634 Odvodnja 0,4694 Odvodnja 0,4694 Osnovna cijena 6,4358

Osnovica za PDV 7,3328 PDV 23% 1,4802 PDV 23% 1,6865 Osnovna cijena 7,9160

Prodajna cijena 9,0193 Naknada za korištenje voda 0,8000 Naknada za korištenje voda 0,8000 Naknada za zaštitu voda 0,9000

Naknada za zaštitu voda 0,9000 Ukupno 9.6160 KIP 0,1100 Naknada za razvoj 2,3000

U K U P N O : 10,8293 Sveukupno 11,9160

FIKSNI DIO OSNOVNE CIJENE

Fiksna naknada 30,0000 PDV 23 % 6,9000 Cijena po korisniku usluga 36,9000

Struktura cijene vodnih usluga – gospodarstvo (pravne osobe) POSTOJEĆA CIJENA NOVA CIJENA

O P I S kn O P I S kn

Nabavna cijena 7,3416 OSNOVNA CIJENA VODNIH USLUGA

Gubitak u mreži 2,2420 Nabavna cijena 7,3416 Distributivna naknada 3,1355 Gubitak u mreži 3,1388

Odvodnja 0,7315 Odvodnja 0,7315 Osnovica za PDV 13,4506 Cijena vodnih usluga 11,2119

PDV 23 % 3,0936 PDV 23 % 2,5787 Naknada za korištenje voda 0,8000 Osnovna cijena 13.7906

Naknada za zaštitu voda 0,9000 Naknada za korištenje voda 0,8000 KIP 0,1100 Naknada za zaštitu voda 0,9000

Ukupno 15,4906 Naknada za razvoj 2,3000

Prodajna cijena 18,3542 Sveukupno 17,7906

FIKSNI DIO OSNOVNE CIJENE

Fiksna naknada 100.0000 PDV 23 % 23,0000 Cijena po korisniku usluga 123,0000

Gradonačelnik

KLASA: 023-01/11-01/220URBROJ: 238/07-01-11-2

Dugo Selo, 30. lipnja 2011. godine Na temelju članka 48. stavak 1. točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» broj 33/01., 60/06.,

129/05., 109/07., 125/08. i 36/09), članka 207. stavak 1. i 2. Zakona o vodama («Narodne novine» broj 153/09) i članka 61. stavak 4. podstavak 20. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.), dana 30. lipnja 2011. godine, Gradonačelnik Grada Dugog Sela donio je

II. 1.

31

ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIKGRADA DUGOG SELA

Na temelju članka 58. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 9/09.), Odbor za Statut i Poslovnik, na sjednici održanoj 05. srpnja 2011. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o nagradama i priznanjima Grada Dugog Sela.

Pročišćeni tekst Odluke o nagradama i priznanjima Grada Dugog Sela obuhvaća Odluku o nagradama i priznanjima Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 6/97.). te njezine izmjene i dopune objavljene u Službenom glasniku Grada Dugog Sela broj 5/99, 9/08 i 11/9, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

KLASA: 023-05/11-01/40 PredsjednikURBROJ: 238/07-03-04/04-11-1 Odbora za Statut i Poslovnik Dugo Selo, 05. srpnja 2011. god. Stjepan Bertek, prof. v.r.

O D L U K A O NAGRADAMA I PRIZNANJIMA GRADA

DUGOG SELA(pročišćeni tekst)

Općenito

Članak 1. Ovom se Odlukom uređuju nagrade i javna priznanja Grada Dugo

Selo, te uvjeti i način njihove dodjele.

Članak 2. agrade i javna priznanja Grada Dugo Selo, dodjeljuju se u

znak priznanja građanima Grada, njihovim udrugama, poduzećima, ustanovama, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za uspjehe u radu iz oblasti gospodarskih, društvenih i drugih djelatnosti kojima pridonose razvoju Grada Dugo Selo.

Nagrade i javna priznanja se mogu dodijeliti:- jedinicama lokalne samouprave i uprave, - poduzećima, - ustanovama, - udrugama i drugim organizacijama, - fizičkim osobama s kojima Grad Dugo Selo održava prijateljske

odnose kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Vrste nagrada i javnih priznanja

Članak 3.Nagrade i javna priznanja Grada Dugog Sela su:- Nagrada Grada za životno djelo- Godišnja nagrada Grada- Proglašavanje počasnim građaninom Grada- Zahvalnica Grada Dugo Selo

Nagrada Grada za životno djelo

Članak 4.Nagrada Grada Dugo Selo za životno djelo, dodjeljuje se građanima

Grada za najviše zasluge u promicanju: - znanosti, - gospodarstva, - prosvjete, - kulture, - umjetnosti, - sporta, zdravstva, - socijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života Grada

Dugo Selo.

Članak 5.Nagrada Grada Dugo Selo za životno djelo dodjeljuje se u obliku

posebnog priznanja i u novčanom iznosu.U jednoj godini mogu se dodijeliti najviše dvije Nagrade za životno

djelo.Nagradom za Životno djelo, jedna osoba može biti nagrađena samo

jednom u životu.

Godišnja nagrada Grada

Članak 6.Godišnja nagrada Grada Dugo Selo, dodjeljuje se građanima Grada,

njihovim udrugama, ustanovama, poduzećima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za zasluge u promicanju:

- znanosti,- gospodarstva,- prosvjete,- kulture,- umjetnosti,- sporta,- zdravstva,- socijalne skrbi,i svih drugih područja društvenog života, za postignute uspjehe

u radu, zasluge za razvoj Grada, unapređenje kvalitete življenja te promicanje ugleda Grada u zemlji i inozemstvu.

Godišnja nagrada Grada Dugo Selo može se dodijeliti i stranim državljanima, prijateljskim gradovima u inozemstvu, međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država ili njihovim tijelima, u znak priznanja i korisnu suradnju s Gradom Dugo Selo.

Članak 7.Godišnja nagrada Grada Dugo Selo, dodjeljuje se za rezultate

postignute za rezultate u prethodnoj godini, a daje se u obliku posebnog priznanja.

U jednoj godini može se dodijeliti najviše deset Godišnjih nagrada Grada Dugo Selo.

Proglašavanje počasnim građaninom Grada

Članak 8.Počasnim građaninom Grada Dugo Selo, može se proglasiti osoba

koja ne živi na području Grada, a posebno je zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Grada, njihovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za ukupni razvoj Grada Dugo Selo, ili razvoj pojedinih njegovih djelatnosti.

Počasnim građaninom Grada Dugo Selo može se proglasiti državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije druge države ili njihovih tijela, posebno zaslužan za Grad Dugo Selo i Republiku Hrvatsku u promicanju njenog suvereniteta i samostalnosti na opće prihvaćenim načelima suvremenog svijeta.

Proglašenje počasnim građaninom Grada Dugo Selo, znak je počasti, zahvalnosti i priznanja i ne daje nikakva posebna prava.

Zahvalnica Grada Dugo Selo

Članak 9.Zahvalnica Grada Dugo Selo, je javno priznanje koje se dodjeljuje

fizičkim i pravnim osobama za osobite zasluge u razvoju društvenih odnosa i unapređenju:

- gospodarstva, - obrazovanja, - znanosti, - kulture, - tjelesne kulture, - zdravstva, - socijalne skrbi, - humanitarne i druge djelatnosti.Zahvalnica iz stavka 1. ovog članka, dodjeljuje se u vidu svečane

diplome, plakete ili u drugom obliku. Zahvalnica Grada Dugo Selo, može se uručiti tijekom cijele

godine, a prema potrebi na svečan način i na sjednicama Gradskog

III. 1.

32

vijeća, neovisno o tome da li je dobitnik Zahvalnice fizička ili pravna osoba.

Prijedlog za dodjelu Zahvalnice Grada Dugo Selo mogu podnijeti predlagatelji iz članka 15. Odluke, a isti se podnosi Gradonačelniku Grada Dugog Sela.

Članak 10.Nagrade Grada Dugo Selo, dodjeljuje Gradsko vijeće povodom

Dana Grada, a na prijedlog Odbora za dodjelu nagrada i priznanja (u daljnjem tekstu Odbor).

Zaključak o dodjeli nagrada i javnih priznanja objavljuje se u Službenom glasniku Grada.

Članak 11.Zaključak o dodjeli Zahvalnice Grada Dugo Selo donosi

Gradonačelnik i isti se objavljuje u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Članak 12.Sredstva za dodjelu novčane nagrade osiguravaju se svake godine

u Proračunu Grada. Visinu novčane nagrade određuje Gradsko vijeće na prijedlog

Odbora.

Podnošenje prijedloga

Članak 13.Postupak za dodjelu nagrada i javnih priznanja svake godine

pokreće Odbor raspisivanjem javnog natječaja za prikupljanje prijedloga za nagrađivanje.

Javni natječaj raspisuje se u pravilu početkom rujna u lokalnom glasilu i traje 15 dana od dana objave.

Članak 14.Prijedlog za dodjelu nagrada i javnih priznanja podnosi se pismeno

s iscrpnim obrazloženjem, a treba sadržavati sljedeće podatke:

1. Za poduzeća, ustanove, udruge i druge organizacije:- naziv poduzeća, ustanove, udruge ili organizacije koje se

predlažu za nagradu- naziv predlagača- vrsta djelatnosti kandidata- za koju nagradu se predlaže- obrazloženje- ostali podaci koji nisu navedeni a značajni su za dodjelu nagrade

2. Za fizičke osobe:- ime i prezime osobe koja se predlaže za nagradu- ime predlagača za koju nagradu se predlaže i obrazloženje

Odbor neće razmatrati nepotpune i kasno pristigle prijedloge.

Članak 15. Prijedlog za dodjelu nagrada mogu podnijeti:- Vijećnici Gradskog vijeća- Radna tijela Gradskog vijeća- Gradonačelnik- Tijela mjesne samouprave- građani- poduzeća- ustanove- udruge- političke stranke - druge pravne osobe i njihova tijela upravljanja

Članak 16. Prijedlog se dostavlja Odboru. Tehničke i administrativne poslove Odbora obavlja nadležno

Upravno tijelo.

Odbor

Članak 17.Odbor se sastoji od predsjednika i četiri člana, koje bira Gradsko

vijeće. Predsjednik Gradskog vijeća, predsjednikom je Odbora, a

potpredsjednici Vijeća su članovi Odbora po svom položaju. Odbor radi na sjednicama, a zaključke donosi većinom glasova

svih članova.

Članak 18.Odbor razmatra prijedloge za dodjelu nagrada i predlaže Gradskom

vijeću, kandidate za nagrade, ukoliko ovom Odlukom nije drugačije određeno.

Članak 19.Odbor podnosi Gradskom vijeću pismeno obrazloženje i prijedlog

za dodjelu nagrada sa svim potrebnim podacima.

Završne odredbe

Članak 20.O dodijeljenim nagradama i javnim priznanjima Grada Dugo Selo,

vodi se evidencija u nadležnom Upravnom tijelu.

33