Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA …

broj elaborata 701/17.

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RIBARSKA LUKA

KOMIŽA PRIJEDLOG PLANA

Naručitelj: GRAD KOMIŽA Izrađivač: URBOS doo Split biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Split, lipanj 2017. godine

broj elaborata 701/17.

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RIBARSKA LUKA

KOMIŽA PRIJEDLOG PLANA Nositelj GRAD KOMIŽA izrade: Tonka Ivčević, gradonačelnica Grada Komiže. ................................................ Izrađivač: URBOS doo Split biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

tehnički direktor: Maja Madiraca, dipl. oec. .............................................

RADNI TIM Gordana Radman, dipl. ing. arh., odgovorni voditelj ............................................. Maja Madiraca, dipl. oec. dr.sc.Zoran Radman, znanstveni suradnik Larisa Bačić, dipl. ing. građ. Ivana Bubić, univ. spec. oec. Toni Lušić, mag. ing. arch. Ana Pastuović, mag. ing. aedif. Split, lipanj 2017. godine

SADRŽAJ

i Izvod iz upisa u sudski registar poduzeća URBOS doo Split ii Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja za upis u sudski registar poduzeća URBOS doo Split iii Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

za odgovornu osobu u poduzeću URBOS doo Split (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) iv Imenovanje odgovornog voditelja

A TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO

0. Granica obuhvata 1:1000 1. Korištenje i namjena površina 1:1000 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2a. Prometna i ulična mreža 1:1000 2b. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 1:1000 2c. Telekomunikacije i elektroenergetska mreža 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:1000 4. Načini i uvjeti gradnje 1:1000

C OBVEZNI PRILOZI 1. OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA 2. SAŽETAK ZA JAVNOST 3. PRILOG:

- Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribarske luke („Službeni glasnik Grada Komiže“, broj 01/17.)

OPĆI DIO

I Izvod iz upisa u sudski registar poduzeća URBOS doo Split II Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja za upis u sudski registar poduzeća

URBOS doo Split III Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore

arhitekata za odgovornu osobu u poduzeću URBOS doo Split (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)

IV Imenovanje odgovornog voditelja

Split, 12.06.2008.godine Na temelju članka 40. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 07/76) za odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja Ribarska luka Komiža imenuje se: Ovlaštena arhitektica: GORDANA RADMAN, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja:2416

Tehnički direktor:

Maja Madiraca, dipl.oec.

URBOS

BIRO ZA PROSTORNO PLANIRANJE, URBANIZAM I ZAŠTITU OKOLIŠA, d.o.o.

Solurat 22, SPLIT, HRVATSKA , Tel:021/395-280, 322-925, Fax: 021/394-692; E-mail: [email protected], ŽR:2360000-1101333735,MB 3911314

mailto:[email protected]

A TEKSTUALNI DIO


Urbanistički plan uređenja RIBARSKA LUKA KOMIŽA

URBOS doo Split

biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša 1


Članak 2. U članku 6. Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja ribarske luke u Komiži „Službeni glasnik Grada Komiže“, broj 3/09.), u daljnjem tekstu: Odluka, iza riječi: „Odredbama“ dodaje se: „za provođenje“

Članak 3. Članak 7. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Osnovna namjena površina područja u obuhvatu Urbanističkog plana je ribarska luka sa pratećom infrastrukturom, operativnim površinama i drugim pratećim sadržajima (hladnjače za ribu i rakove - veletržnica, spremišta, potrebni servisi, benzinska postaja, ugostiteljski sadržaji, plaža i dr.). Na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1000 označena je glavna pristupna prometnica kojom se osigurava kolni prilaz ribarskoj luci a koja nije u obuhvatu Urbanističkog plana. (2) Ribarska luka zauzima manji obalni kopneni dio bivše tvornice „Neptun“ (dio k.č 1609/1 k.o. Komiža) s manjom izgrađenom obalom i postojećim gatom za privez ribarskih brodova tvornice. Taj gat i postojeća obala se gradnjom nove ribarske luke uklanjaju. Ostala površina ribarske luke formirana je na nasipu. Postojeća obalna ucrtana je na kartografskom prikazu Urbanističkog plana broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1000. (3) Novu obalnu liniju ribarske luke formiraju dva lukobrana, primarni jugozapadni duljine osi oko 200 m i sekundarni jugoistočni lukobran duljine osi oko 100 m. Unutar zaštićenog akvatorija kojega oblikuju vanjski lukobrani planira se izvedba operativne i privezne obale te manjih gatova za privez plovila. (4) Kako je prikazano u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1000, određene su slijedeće površine: - Kopneni dio ribarske luke, oko 1,4 ha - Akvatorij ribarske luke (LR), oko 3,0 ha - Glavna pristupna ulica (izvan obuhvata Urbanističkog plana) (5) Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih geodetskih podloga ili mjerenja stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.“

Članak 4. Članak 8. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je gradnja nove ribarske luke kao složene građevine s pratećom infrastrukturom (podgradnjama i nadgradnjama), operativnim i manipulativnim površinama te građevinama za smještaj: - 1 hladnjače za ribu i rakove - veletržnica, - 2 spremišta, - 3 servisa i trafostanice, - 4 ugostiteljskih sadržaja, - 5 benzinske postaje. (2) Za realizaciju planiranih zahvata unutar obuhvata Urbanističkog plana, obvezna je istovremena realizacija objekata infrastrukture i sustava odvodnje radi osiguranja propisane zaštite mora i tla u skladu s ovim odredbama.


URBOS doo Split


(3) Planirane zone i gradivi dijelovi za smještaj planiranih građevina unutar tih zona prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1:1000.“

Članak 5. Iza članka 8. Odluke dodaje se novi članak 8a. i glasi: „(1) Ribarska luka je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina. Sastoji se od kopnenog dijela i dijela akvatorija. Na kopnenom dijelu organizirano je pet zona u kojima je omogućena gradnja građevina u skladu s tehnologijom rada i na temelju detaljnije razrade kroz tehničku dokumentaciju, potrebnu za ishođenje odgovarajućih akata za građenje. (2) Sve planirane građevine ribarske luke se smještaju unutar gradivog dijela luke. Moguća su odstupanja u razmještaju građevina u odnosu na gradivi dio zone, osim prema glavnoj ulici. Točan položaj građevina unutar gradivog dijela ribarske luke određuje se idejnim projektom. (3) Sve građevine mogu imati podrum, suteren i kosi ili ravni krov čak i ukoliko to nije posebno navedeno u uvjetima propisanim za svaku zonu ali u okviru zadane visine građevina u metrima (V). Krovovi građevina se mogu koristi za parkiranje vozila i plovila, sport i rekreaciju, mogu se ozeleniti i na njima se mogu postavljati sunčani kolektori.“

Članak 6. Iza članka 8. Odluke dodaje se podnaslov: „2.1 Ribarska luka - akvatorij lučkog područja (LR-1)“ i ispod podnaslova novi članak 8b. koji glasi: „(1) Akvatorij ribarske luke - lučko područje obuhvaća površinu mora od oko 3,0 ha, što ne uključuje površinu priveznog gata i lukobrana (lučka podgradnja). Unutar akvatorija ribarske luke omogućava se produženje i izmjena položaja gata i manja izmjena položaja lukobrana, uređenje obale, odnosno lučka podgradnja (infrastruktura). Promjene lučke podgradnje mogu nastati kao rezultat detaljnije izmjere mora, izrade vjetrovalne klime i drugih posebnih uvjeta gradnje na moru. (2) Lučka podgradnja (infrastruktura) ribarske luke obuhvaća vanjske lukobrane, gate i obalu za privez plovila te operativnu obalu. Na lukobranima treba projektirati propuste (otvore) radi omogućavanja izmjene i cirkulacije mora unutar akvatorija ribarske luke. Na gatu se mogu graditi manja prizemna priručna spremišta za ribare visine do 3,0 m ili se spremišta mogu predviđati u trupu gata. (3) Na obali, gatu i lukobranima omogućava se vođenje infrastrukture za opskrbu plovila vodom, električnom energijom i dr. (4) Na središnjem dijelu luke na sjevernoj obali je označena površina za smještaj opreme i infrastrukture za manipulaciju, dizanje plovila, površina prališta plovila i dr. U akvatoriju ribarske luke, uz operativne površine omogućava se uređenje prostora za podvodno pranje plovila uz osiguranje mjera zaštite mora od zagađenja. (5) Uređenje akvatorija ribarske luke s lučkom podgradnjom, odnosno položaj gatova, lukobrana i uređenje obale detaljno će se utvrditi u idejnom projektu u skladu s ovim odredbama. Mjere zaštite okoliša trebaju se uskladiti sa mjerama propisanim Rješenjem na temelju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš zahvata Izgradnja ribarske luke s veletržnicom u Komiži iz 2009. godine.“


URBOS doo Split


Članak 7. Iza članka 8. Odluke dodaje se podnaslov: „2.2 Ribarska luka – kopneni dio lučko područje (LR-2)“ i ispod podnaslova novi članak 8c. koji glasi: „(1) Na formiranom kopnenom dijelu ribarske luke, površine 1,2 ha (bez površine lukobrana i gata), omogućava se i gradnja novih građevina, uređenje kolnih, pješačkih i drugih otvorenih površina. Zona se može formirati za gradnju planiranih sadržaja luke. Smještaj građevina ribarske luke je moguć unutar naznačenog gradivog dijela zone. Nove građevine se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz točke 5. ovih odredbi. Sve vode s onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti sukladno posebnim propisima. (2) Ukupna moguća gradnja na kopnenom dijelu ribarske luke određena je s najvećim koeficijentom izgrađenosti kig = 0,17 i s najvećim koeficijentom iskoristivosti kis = 0,3 Sve građevine mogu imati podzemne etaže. Tablica 1. Prostorno planski pokazatelji (maksimalna tlocrtna površina građevina, maksimalna građevinska bruto površina građevina, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, maksimalni broj etaža i najveća visina zgrada)

Obuhvat ribarske luke

(ukupno,

kopno, more)

Maksimalna površina

zemljišta pod građevinom

Maksimalna građevinska

bruto površina

građevine

Maksimalni koeficijent

izgrađenosti kig


iskorištenosti kis

Maksimalni broj etaža

(E)

Najveća visina zgrada

(m)

44 100 m² (ukupno)

- 14.200 m² (kopno)

- 29.900 m²

(more)

1 - 530 m²

2 - 225 m²

3 - 1000 m² 4 - 425 m²

5 - 120 m²

ukupno: 2 300 m²

1 - 1060 m²

2 - 450 m²

3 - 1500 m² 4 - 850 m²

5 - 120 m²

ukupno: 3 980 m²

0,17 0,30

1 - P+1

2 - P+1

3 - P+1 4 - P+1

5 - P

10,00

* maksimalni broj etaža: Prizemlje + Krov (krovna terasa) (3) Za kolni prilaz kopnenom dijelu ribarske luke organiziran je glavni kolni ulaz s trase državne ceste D117. Kolni odvojak za prilaz ribarskoj luci, od državne ceste do luke, nije obuhvaćen ovim Urbanističkim planom. (4) Na kopnenom dijelu ribarske luke marine (zona LR-2) potrebno je osigurati parkiralište za oko 50 vozila na otvorenim parkiralištima ili u garažama. Omogućava se natkrivanje parkirališnog prostora. (5) Ostale površine su otvorene kolno pješačke i pješačke površine, koje se mogu dijelom urediti kao manipulativne i operativne površine te kao zelene površine. (6) Uz obalu je moguće organizirati pješačku šetnicu širine do 3,0 m. Na dijelu ribarske luke gdje je moguća manipulacija plovilima, šetnicu je moguće planirati izvan neposredne obalne linije. U grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1:2000 orijentacijski je prikazana pješačka šetnica čiju je trasu moguće izmijeniti u skladu s tehnologijom rada ribarske luke.


URBOS doo Split


(7) Nove građevine se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz točke 5. ovih odredbi. Sve vode s onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti sukladno posebnim propisima. (8) Uređenje otvorenih površina i građevina mora omogućiti pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti.“

Članak 8. Iza članka 8. Odluke dodaje se podnaslov: „2.2.1 Planirane građevine na kopnenom dijelu ribarske luke“ i ispod podnaslova novi članak 8d. koji glasi: „(1) Prateća građevina u zoni oznake 1 namijenjena je za smještaj veletržnice ribe sa svim pratećim sadržajima; prostori za pripremu i primarnu preradu ribe, zamrzavanje ribe, spremišta, hladnjače, garderobe, sanitarni čvor i drugi potrebni sadržaji. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 530 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.060 m² - Dio građevine se može rješavati kao nadstrešnica, minimalne visine 4,5 m ispod koje se

vrši manipulacija ribom - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m.

Moguć je ravni i/ili kosi krov - Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. (2) Prateća građevina u zoni oznake 2 namijenjena je za sadržaje spremišta ribarske i druge opreme, sanitarni čvor i druge prateće sadržaje. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 225 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 450 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m.

Moguć je ravni i/ili kosi krov - Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. (3) Prateća građevina u zoni oznake 3 namijenjena je za servisne sadržaje. Građevina servisa je smještena na sjevernom dijelu ribarske luke, na nasipu neposredno uz postojeću strmu obalu. Unutar gradivog dijela zgrade, na jugoistočnom rubu planirana je trafostanica 10(20)/0,4 kV, a moguće je organizirati dijelom natkriveno gospodarsko dvorište (zeleni otok za prikupljanje i razvrstavanje otpada sukladno posebnim propisima). Građevinu je moguće stepeništem i svjetlarnikom odvojiti od buduće trase susjedne ulice. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 1.000 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.500 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m.

Moguć je ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),

- Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. (4) Prateća građevina u zoni oznake 4 namijenjena je pretežno za ugostiteljske sadržaje, garderobe, tuševe i sanitarne čvorove. Građevina je smještena na jugoistočnom rubu ribarske luke i na početku južnog lukobrana gdje se lukobran spaja s prirodnim klifom. Položaj građevine je atraktivan za korisnike ribarske luke ali i korisnika susjedne plaže i ugostiteljsko turističke zone. Omogućavaju se pješački pristupi sa susjedne javnoprometne površine. U prizemnoj etaži planiraju se poslovni sadržaji, sanitarni čvor, tuševi i garderobe za korisnike luke. Na katu je moguće smjestiti restoran s terasom i drugim pratećim sadržajima a na krovnoj terasi je moguće oblikovati vidikovac. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 425 m²


URBOS doo Split


- Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 850 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m.

Moguć je ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),

- Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. (5) Prateća građevina u zoni oznake 5 namijenjena je za gradnju benzinske postaje za opskrbu vozila i plovila gorivom. Crpke za opskrbu vozila gorivom nalazi se unutra označene zone 5 a za opskrbu plovila gorivom na obalnom dijelu ribarske luke. Omogućava se opskrba vozila (plovila) plinom, električnom energijom i drugim energentima. Podzemni spremnici goriva smješteni su unutar zone 5. Crpka i podzemni spremnici su povezani odgovarajućim vodovima za gorivo. Potrebni sadržaji za opskrbu vozila i plovila gorivom (prodajni dio, spremište, sanitarni čvor i sl.), površine do 50 m2 nalaze se u osnovnoj građevini ove zone s nadstrešnicom nad crpkama za opskrbu vozila gorivom. Nadzemna građevina benzinske postaje je prizemna a nadstrešnica ima svijetlu visinu od najmanje 4,5 m.“

Članak 9. Članak 9. Odluke se mijenja i glasi: „U obuhvatu Urbanističkog plana uređenja ribarske luke nema, odnosno nisu planirane građevine društvenih djelatnosti.“

Članak 10. Članak 10. Odluke se mijenja i glasi: „U obuhvatu Urbanističkog plana uređenja ribarske luke nema, odnosno nisu planirane stambene građevina.“

Članak 11. Podnaslov iznad članka 11. koji glasi: „Infrastrukturni pojasevi (koridori) - opće odredbe“ se briše. Članak 11. Odluke se mijenja i glasi: „Prostor za razvoj infrastrukture je planiran na način da su osigurani uvjeti zaštite okoliša. Urbanističkim planom određeni su infrastrukturni objekti i uređaji koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata, kartografski prikazi 2a, 2b i 2c.“

Članak 12. Članak 12. Odluke se mijenja i glasi: „(1) U ribarskoj luci se očekuje promet teretnih i ostalih vozila za potrebe luke kao npr. vučna vozila za transport brodova, vozila za utovar/istovar itd. pa su osigurane prometne i manipulativne površine dovoljne za sigurno kretanja vozila. Uz ta vozila očekuje se i promet osobnim vozilima do parkirališnih mjesta i do benzinske postaje radi opskrbe gorivom (2) Predviđa se izgradnja kombiniranih parkirališta/manipulativnih - operativnih površina luke kapaciteta do 50 parkirališnih mjesta na više lokacija; ispred građevine servisa 7 PM, uz veletržnicu ribe 22 PM, uz servisnu građevinu. Uz ugostiteljske sadržaje planirano je parkiralište kapaciteta do 16 PM. Planirana parkirališna mjesta predviđena su za sve vrste vozila u ribarskoj luci (osobna vozila, kombi vozila hladnjače, kamioni, transporteri itd.). (3) U luci je predviđena izgradnja benzinske postaje za opskrbu vozila i plovila gorivom. Na dijelu obale postavljene su crpke za opskrbu plovila gorivom

Članak 13. U članku 13. Odluke na kraju stavka 1. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Državna cesta i kolni pristup ribarskoj luci nalaza se izvan obuhvata Urbanističkog plana.“


URBOS doo Split


U stavku 2. briše se prva rečenica.

Članak 14. Članak 15. Odluke se mijenja i glasi: „U blizini benzinske postaje predviđa se gradnja dizalice ili travel lifta za potrebe servisa brodova. Na tome dijelu omogućava se uređenje prališta brodova s obveznim prikupljanjem otpadnih voda i s uređajem za kemijsko fizičko pročišćavanje tih voda prije vođenja kroz separtor i ispuštanja pročišćenih voda u more.”

Članak 15. Članak 16. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Površina akvatorija za privez brodova podijeljena je u zone; Zona sjever i istok; - privez lokalnih ribarskih brodica duljine do 13 metara, kapaciteta oko 80-tak vezova Zona jug; - privez ribarskih brodova od 20-40 metara, kapaciteta oko 20 vezova (2) Izgradnjom benzinske postaje obala pred njom neće biti slobodna za stalni privez, već će funkcionirati kao operativna obala za opskrbu brodova gorivom.“

Članak 16. Članak 17. Odluke se briše.

Članak 17. Članak 18. Odluke se mijenja i glasi: „Urbanističkim planom nije predviđeno uređenje javnih parkirališta niti gradnja javnih garaža. Omogućeno je uređenje do 50 parkirališnih mjesta za osobna i gospodarska vozila.“

Članak 18. Iza podnaslova: „5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine“ dodaje se oznaka članka: „Članak 18a.“ a u tekstu ispod navedenog podnaslova briše se stavak 2.


Članak 20. U članku 24. Odluke dodaje se novi stavak 1. i glasi: „Za elektroenergetsku opskrbu ribarske luke predviđena je izgradnja trafostanice 10(20)/0,4 kV i polaganje priključnih vodova 20 kV.“ U alineji 2. brišu se riječi: „na području UPU-a“ U alineji 8. riječi: „prometnice i parkirališta“ se zamjenjuju riječima: „otvorene prometne površine i parkirališta“ Alineja 9. i alineja 10. se brišu.

Članak 21. U članku 25. Odluke u stavku 1. briše se prva alineja. U stavku 2. brišu se riječi: „dva uvjeta“

Članak 22.


URBOS doo Split


Članak 26. Odluke se mijenja i glasi: „Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa odredbama iz važećih posebnih propisa, tehničkih normi i pravila struke.“

Članak 23. Članak 29. Odluke se mijenja i glasi: „Opskrba područja obuhvaćenog Urbanističkim planom vodom planira se iz postojećeg mjesnog vodovoda koji koji prolazi neposredno uz ovo područje.“

Članak 24. U članku 31. Odluke stavka 1. se mijenja i glasi: „Za opskrbu vodom ovog područja potrebno je izvršiti spajanjem na glavni cjevovod preko vodomjernog okna. Priključak na mjesnu vodovodnu mrežu predviđen je u glavnoj prometnici sjeverno od ribarske luke. Potrebno je izvršiti dogradnju vodovodne mreže preko dijela državne ceste koji se rekonstruira.“ Stavak 6. i stavak 7. se brišu. Stavak 9. se briše.

Članak 25. Članak 33. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Planira se izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda ribarske luke. (2) Sva prikupljena voda s parkirališta i kolnih površina vodi se preko separatora zauljenih voda u more. Odvodnja oborinskih voda s pješačkih površina i sa površina na lukobranu vrši se poprečnim nagibom direktno u more. Povremeno je potrebno prikupiti mulj, talog i ulja i druge sadržaje iz separatora te taj otpad deponirati na odgovarajuću lokaciju u skladu s posebnim propisima. (3) U središnjem dijelu ribarske luke planirana je građevina sa sadržajima servisa za brodove s platoom za suhi vez i pralište brodova uz stupnu dizalici (odnosno drugi način dizanja brodova iz mora). Tijekom pranja brodova pojavljuju se otpadni materijali koje treba obraditi posebnim sustavom a prije ispuštanja otpadne vode u separator pa u more. Taj sustav se sastoji od platoa za pranje, sabirnog kanala, taložnika s pumpom te objekta – postrojenje za kemijsko fizičko pročišćavanje vode. Otpadni mulj, koji nastaje kao sporedni produkt kod pročišćavanje otpadnih voda, treba propisno zbrinuti. (4) Sustav odvodnje fekalnih voda ribarske luke predviđa odvodnju otpadnih voda iz svih planiranih objekta te moguće izvedbe spoja za crpljenje crnih tankova u blizini planirane benzinske crpke. Odvodnja fekalnih voda predviđa se skupljanjem na najnižoj koti u blizini servisnog dijela luke te crpnom stanicom pumpanjem do glavnog kolektora i susjednog uređaja za pročišćavanje. Razradom projekta moguća su odstupanja i varijante rješenja te druga lokacija crpne stanice kao i spoja s glavnim kolektorom naselja Komiža.

(5) Planiranim projektom izgradnje novog podmorskog ispusta Grada Komiže planira se uređaj za pročišćavanje jugoistočno od ribarske luke. Trasa podmorskog ispusta prolazi kopnenim dijelom te akvatorijem izvan obuhvata ribarske luke.

(6) Područjem ribarske luke prolazi tunelski propust bujice – „potok Neptun“. Na području obuhvata luke izvršiti će se rekonstrukcija, odnosno gradnja dijela propusta s produženjem do nove obalne linije gdje tunelski propust završava s otvorom u obalnom zidu. Poprečni presjek armirano betonske kinete treba biti dimenzioniran u tehničkoj dokumentaciji u svrhu propuštanja 100 godišnjih velikih voda u uvjetima potopljenosti izljeva u more.


URBOS doo Split


(7) Svi potrošači koji ispuštaju otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih voda (tehnološke otpadne vode), dužni su izraditi predtretman otpadnih voda do standarda komunalnih voda.“

Članak 26. Iza članka 33., dodaje se podnaslov “5.5. Uređenje voda i zaštita vodnog režima“ i ispod podnaslova novi članak 33a. koji glasi: (1) Zaštita od štetnog djelovanja će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz vodotoke, lokve i gustirne treba osigurati zaštitni pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja objekata i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito lokve, gustirne ili čestice javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju istog, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u gustirne i lokvu. (2) Gustirne i lokve potrebno je urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu javnog vodnog dobra iz razloga izbjegavanja imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti održavanje i čišćenje istog. (3) Na obalnom pojasu gdje je planirano širenje (nasipavanje) obale prema moru, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju regulacije ušća navedenog vodotoka na predmetnoj dionici koji će biti usklađen sa projektom uređenja predmetnog obalnog područja i projektima svih instalacija (kanalizacija, vodovod, itd.) postavljenih ili predviđenih u uređenom obalnom području. Investitor je dužan ovim projektom riješiti pitanje njenog uljeva u more u obliku otvorene ili natkrivene armirano-betonske kinete koje će omogućiti nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda u uvjetima nepovoljnog utjecaja mora i plime, nesmetano održavanje i čišćenje iste (natkrivanje a.b. platicama, izrada revizijskih oka na, rešetki, itd.), a koje će ujedno biti zaštićena od utjecaja valovanja i nanošenja morskog šljunčanog nanosa sa plaža. Sve instalacije koje se planiraju položiti u novonastalom pojasu treba položiti dublje i obavezno ispod novonastalih uljeva bujica u more. Projekt regulacije bujice uskladiti sa postojećom projektnom dokumentacijom i projektom sanacije bujice. Investitor je dužan ušće bujice i svih propusta regulirati na način da isti nesmetano mogu propustiti mjerodavne protoke i sprovesti ih u more. Sve navedeno treba dokazati hidrološkim i hidrauličkim proračunom, te statičkim proračunom kao sastavnim djelovima projekta. Izradu projekta usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. (4) U predmetnom obalnom pojasu, na trasi novoreguliranog korita bujice i vodotoka i njenog uljeva u more potrebno je osigurati odgovarajući pojas min. širine 3,0 m do 5,0 m za novonastale čestice vodnog dobra i za njeno održavanje.

Članak 27. Članak 34. Odluke se mijenja i glasi:


URBOS doo Split


„Na području obuhvata Urbanističkog plana nema javnih zelenih površina. Dio otvorenih površina ribarske luke se može urediti kao zelene parkovske površine, posebno prema susjednoj budućoj ugostiteljsko turističkoj zoni.“

Članak 28. Članak 35. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Sukladno Zakonu o zaštiti prirode unutar obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih područja. (2) Cijeli obuhvat Urbanističkog plana nalazi se unutar područja ekološke mreže:

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR2000942 – Otok Vis - HR3000097 – Otok Vis – podmorje Područje očuvanja značajno za ptice (POP) - HR1000039 – Pučinski otoci

(3) Mjere zaštite područja ekološke mreže će se provoditi sukladno Uredbi o ekološkoj mreži te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti planova, programa i zahvata za ekološku mrežu. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.“

Članak 29. Članak 36. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Planom su određeni slijedeći uvjeti zaštite prirode, sukladno posebnim zakonskim propisima:

- Prilikom planiranja građevina planiranja građevina koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- Pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te o ciljevima očuvanja ekološke mreže,

- Prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip i ne unositi strane (alohtone) vrste, - Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što

prirodnijem obliku, - Nasipavanje i betoniranje obale te mijenjanje obalne linije svesti na minimum, - Ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu i

ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, - Štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima,

njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini, - - Posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae)

te na području njihovog staništa ograničiti sidrenje i nasipavanje, - Osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.“

Članak 30.

Članak 37., dodaje se drugi stavak koji glasi:


URBOS doo Split


„Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je provesti arheološko rekognosciranje podmorja na čitavom području obuhvata luke prema uvjetima nadležne konzervatorske službe. Rezultati rekognosciranja odredit će daljnje uvjete i postupanje nadležnog tijela.“

Članak 31. Članak 39. Odluke se mijenja i glasi: „Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđa se organizirano prikupljanje i razvrstavanje otpada i odvoženje na odlagalište otpada. Na mjestu nastanka otpada, vršiti primarnu selekciju otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora. Unutar planiranog gospodarskog otpada obvezno smjestiti kante/kontejnere za različite vrste otpada.“


Članak 33. Briše se podnaslov iznad članka 42. Odluke: „Mjere za poboljšanje okoliša“. Članak 42. Odluke se mijenja i glasi: „U skladu s Rješenjem da je namjeravani zahvat, izgradnja ribarske luke s veletržnicom ribe u Komiži, nositelja zahvata Grad Komiža, Ulica hrvatskih mučenika 9, prihvatljiv je za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od travnja 2009. godine propisuju se mjere zaštite okoliša.“

Članak 34. Briše se podnaslov iznad članka 43. Odluke: „Mjere za očuvanje okoliša“. Članak 43. Odluke se mijenja i glasi: „1. Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja Opće mjere 1. Projektiranje (a kasnije i građenje) luke i podmorskog ispusta sustava javne odvodnje

potrebno je koordinirati od strane Grada Komiže. 2. Za potrebe glavnog projekta izraditi geotehnički elaborat o strukturi dijela morskog dna

na kojem će se graditi lukobrani i druge građevine, uključujući litološki sastav podloge, vrstu i debljinu eventualno prisutnog mulja, njegove granulometrijske karakteristike, mobilnost i dr.

3. Vrijeme izvođenja radova uskladiti s nadležnim tijelom u Gradu Komiži kako bi se radovi izvodili izvan turističke sezone.

4. Za nasipavanje lukobrana koristiti kamen vapnenac, granulacije definirane glavnim projektom koji ne smije biti iz pozajmišta s otoka Visa.

Mjere zaštite od buke 5. Transportnim tvrtkama koje će obavljati transport u dolasku i odlasku uvjetovati suradnju

uključivanjem suvremenih transportnih sredstava u skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.

6. Planirani zeleni pojas na granici zahvata prema naselju predvidjeti kao visoki kako bi se smanjio utjecaj buke.

Mjere zaštite od onečišćenja zraka 7. Kako bi se smanjio utjecaj od eventualnih neugodnih mirisa objekte za prihvat i prodaju

ribe projektirati i graditi prema uvjetima iz Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i puštanju u promet riba i proizvoda od riba te rakova i proizvoda od rakova.


URBOS doo Split


8. Benzinsku postaju izgraditi u skladu s Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom te poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i Uredbe o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapljivim organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom.

9. Ugraditi sustave povrata para prilikom opskrbe vozila (tj. brodica) gorivom i istakanja goriva iz autocisterne čime se omogućava nastanak opasnih koncentracija para naftnih derivata.

10. Ugraditi nepovratne ventile za istakanje na spremnike za skladištenje goriva kojima se sprječava prepumpavanje iz spremnika prijevoznih sredstava.

11. Odušnik spremnika za tekuća goriva postaviti tako da izlazne pare ne mogu prouzročiti opasnost za ljude i imovinu.

Mjere zaštite mora 12. U projektu organizacije gradilišta parkirališta za vozila i strojeve koji sudjeluju u

izvođenju radova izvesti nepropusno, s obradom oborinskih voda. Ta parkirališta treba smjestiti unutar zona predviđenih za izgradnju, bez devastiranja površina drugih namjena.

13. U sklopu projekta organizacije gradilišta zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda riješiti izgradnjom kemijskih WC-a koji će se prazniti na sustav javne odvodnje grada.

14. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda luke riješiti spojem na planirani sustav javne odvodnje grada Komiže ukoliko bude u funkciji prije dovršetka izgradnje ribarske luke, u suprotnom je potrebno predvidjeti vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu internog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda luke.

15. U sklopu internog sustava odvodnje luke predvidjeti stanicu za prihvat sanitarnih otpadnih voda s brodova.

16. U daljnjim fazama projektiranja predvidjeti pročišćavanje oborinskih voda s prometnih i manipulativnih površina na separatoru prije ispusta u more.

17. U daljnjim fazama projektiranja predvidjeti otvore u korijenima glavnog i sekundarnog lukobrana te tri propusta na središnjem dijelu glavnog lukobrana s površinom svakog od min 12 m2 na dubini cca 4 m: prvi u točki loma lukobrana, a druga dva na udaljenosti cca 40 m, odnosno cca 80 m od točke loma (prema varijanti - 3 Studije utjecaja na okoliš: dio o utjecaju na more tijekom korištenja zahvata preuzeti iz elaborata „Numerički model strujanja na području ribarske luke Komiža“ za potrebe Studije utjecaja na okoliš, Građevinski fakultet – Zavod za hidrotehniku, 2008.

18. U tijeku građenja za mehanizaciju na samom gradilištu organizirati servisni centar (zamjena ulja motora, zamjena hidrauličkog ulja, maziva, radionice za jednostavnije popravke) kao i odgovarajuće privremeno skladište za dizel gorivo, ulja, maziva i rezervne dijelove i postaviti zahtjev za obvezne kontrolne postupke rada i kontrolirano rješavanje nastalih otpadnih tvari (kruto, tekuće, plinovito).

Mjere zaštite voda 19. U glavni projekt zahvata uključiti projektno rješenje regulacije bujičnog potoka Prisme

(javno vodno dobro) u području zahvata i uljeva vodotoka u more u novim uvjetima proširenja obalnog pojasa. Regulaciju bujice, odnosno rješenje uljeva u more, izvesti na način koji će omogućiti nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda, nesmetano održavanje i čišćenje istih (natkrivanje a.b. platicama, izrada revizijskih okana, rešetki itd.), a koje će ujedno biti zaštićene od utjecaja valovanja i nanošenja morskog šljunčanog nanosa. Proticajni profil novog produženog reguliranog korita ne smije biti manji od postojećeg a po mogućnosti bi trebao biti i veći zbog većeg utjecaja na mora. Sve instalacije koje se planiraju položiti u novonastalom pojasu treba položiti ispod ili iznad novog reguliranog korita kako se ni na koji način ne bi umanjila njegova propusna moć, a ujedno i ugrozile same instalacije u naletima velikih voda.

Mjere zaštite morskih životnih zajednica


URBOS doo Split


20. Izabrati tehnologiju za izgradnju operativne obale, lukobrana i gatova koja će onemogućiti dospijeće nasutog materijala i prašine u more, te kod podmorskih radova svesti na najmanju moguću mjeru podizanje i raspršivanje čestice sedimenata s morskog dna u okolinu.

21. Podmorske radove (podmorski iskopi, postavljanje građevinskih oplata) izvoditi samo na nužno potrebnim površinama dna.

22. S morskog dna pokupiti sve nepotrebne ostatke oplate i građevinskog materijala. Mjere zaštite korištenja obale 23. Otvor u korijenu sekundarnog lukobrana visinski postaviti tako da se spriječi nanošenja

žala u luku. Mjere zaštite krajobraza 24. U daljnjim fazama projektiranja arhitektonskim oblikovanjem objekte u luci prilagoditi

postojećem ambijentu. 25. Prilikom hortikulturnog uređenja kopnenog dijela zahvata koristiti autohtone vrste. Mjere zaštite prometnica i prometnih tokova 26. U daljnjim fazama projektiranja izraditi "Projekt privremene regulacije prometa" sukladno

Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama radi osiguranja sigurnog odvijanja kolnog i pješačkog prometa na pristupnim cestama.

27. Po završetku radova, ako je došlo do opterećenja prometnica koje su korištene za transport materijala, iste vratiti u prvobitno stanje.

28. Pri transportu materijala za građenje, vozila ne pretrpavati kako bi se smanjila mogućnost rasipanja po prometnicama.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine 29. U daljnjim fazama projektiranja u oblikovanju zelene površine sačuvati memoriju na

izvornu konfiguraciju terena tako da zelena površina slijedi obrise izvorne konfiguracije a nema čvrsti geometrijski oblik.

Zbrinjavanje otpadnog materijala 30. Nastali otpad skupljati odvojeno po pojedinim vrstama otpada, odvoziti i zbrinjavati

prema važećim propisima, na lokacijama koje su predviđene općinskim i županijskim prostornim planovima.

31. Po završetku građevinskih radova lokaciju zahvata treba osloboditi od otpadnog građevinskog materijala i drugih otpadnih materijala.'

32. Materijal iz iskopa u moru zbrinuti u moru na lokaciji koju odredi Lučka kapetanija. 33. Materijal iz iskopa na kopnu zbrinuti na slijedeći način: (1) šljunak s plaže odvojiti od

preostalog materijala te qa zbrinuti na lokaciji koju odredi Grad Komiža (npr. za potrebe nasipanja obližnjih plaža); (1) zemljani materijal iz iskopa zbrinuti na lokaciji koju odredi Grad Komiža (npr. za sanaciju lokalnog odlagališta Ščeće/na lokaciju određenu za odlaganje materijala iz građevinskog iskopa).“

Članak 35.

Brišu se podnaslovi iznad članka 44. Odluke: „Mjere za unapređenje okoliša - u tijeku građenja“. Mijenja se članak 44. Odluke i glasi: „2. Mjere tijekom korištenja zahvata Mjere zaštite od onečišćenja zraka 34. Generatore, pumpe i (van)brodske motore održavati u optimalnom radu, kako bi se

osigirale što manje emisije štetnih plinova.


URBOS doo Split


35. Ribu tretirati prema uvjetima iz Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i puštanju u promet riba i proizvoda od riba te rakova i proizvoda od rakova kako bi se izbjeglo širenje neugodnih mirisa izvan granice zahvata.

36. Radne prostore redovito čistiti. 37. Redovito, provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u suradnji s ovlaštenim

poduzećima. 38. Vršiti redovnu kontrolu područja rukovanja ribom od utjecaja ptica. 39. Prilikom svih pretakanja goriva na benzinskoj postaji, svim priključci i otvori sustava za

pretakanje, kao i otvori autocisterne moraju biti zatvoreni. Mjere zaštite mora 40. Sukladno posebnim propisima donijeti pravilnike koje će odrediti nadležna tijela prije

davanja odgovarajućih odobrenja za rad luke. 41. Redovito održavati otvore i propuste lukobrana kako ne bj došlo do smanjene cirkulacije

mora u akvatoriju luke. 42. Redovito održavati sustav oborinske odvodnje prometnih i manipulativnih površina. 43. U slučaju da se za potrebe zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda u luci izgradi vlastitim

uređaj za pročišćavanje sa podmorskim ispustom, iste redovito održavati. 44. Omogućiti redovito održavanje bujičnog vodotoka (javno vodno dobro). 45. Eventualne tehnološke otpadne vode s područja veletržnice prije upuštanja u interni

sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, pročistiti na razinu kvalitete sanitarnih otpadnih voda.

46. Nakon izgradnje luke obaviti hidrografsku izmjeru ribarske luke Komiža i izraditi pomorsku kartu (plan) krupnog mjerila.

Zbrinjavanje otpadnog materijala 47. Komunalni otpad privremeno skladištiti u luci do zbrinjavanja na službenom odlagalištu. 48. Opasni otpad zbrinuti putem pravne osobe ovlaštene za zbrinjavanje opasnog otpada. 49. Materijal ribljeg porijekla zbrinuti putem ovlaštenog sakupljača nuzproizvoda životinjskog

podrijetla sukladno Pravilniku o načinu postupanja s nuzproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi.”

Članak 36.

Članak 45. Odluke se briše.

Članak 37. Članak 46. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Pri projektiranju mjere zaštite od požara, voditi računa posebno o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom

odjeljivanju, - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i

nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

(2) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03). - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju

zadovoljiti u slučaju požara (NN br. 29/2013, 87/2015).


URBOS doo Split


- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). - Marine projektirati sukladno NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas

and Boatyards 2000 Edition ili European Guideline CFPA-E No 15:2012 F fire safety in Guest Harbours and Marinas.

(3) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).“

Članak 38. Iza članka 46. Odluke dodaje se podnaslov: „Mjere zaštite i spašavanja“ i ispod podnaslova novi članak 46a. koji glasi: „(1) Urbanistički plan uređenja ribarske luke izrađen je u skladu sa „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Komiže“, odnosno osigurane su sve mjere zaštite propisane tim zahtjevima čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. (2) Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području ribarske luke, te su podijeljene prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. Zaštita od poplave (plimni val i uspor) (3) Plimni valovi javljaju se kao posljedica jakog nevremena. Oni povisuju plime te isto tako mogu produžiti vrijeme plimne poplavljenosti određenog područja zahvaćenog plimnim valom, te pri tome stvoriti efekt iznenadnog porasta razine vode koji nije uobičajen. (4) Na sličan način djeluju i uspori koji nastaju pod utjecajem tlaka zraka i vjetra, naročito juga koje potiskuje vodene mase te tako podiže razinu mora. Nastajanje olujnih uspora, koji izazivaju plavljenje pojedinih obalnih područja u Jadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog) puhanja juga duž cijelog ili većeg dijela Jadrana. (5) Razina materijalne i druge štete uzrokovane dugotrajnim plavljenjem uslijed podizanja razine mora, ovisi o visini vode (mora) i dužini (vremenskoj) zadržavanja. (6) Mjere zaštite za slučaj plimnog vala:

- zone plavljenja u slučaju najgoreg scenarija - pokrivenost ugroženog područja uređajima za uzbunjivanje građana - ugraditi mjere i putove evakuacije sa ugroženog područja - navesti mjere kojima bi se povećala zaštita stanovništva, materijalnih dobara i

okoliša Zaštita od potresa (7) U procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području obuhvata ribarske luke, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa. (8) Područje ribarske luke kao i cijelo područje Grada Komiže nalazi se u Vlll° zoni MSK ljestvice. (9) U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja većih poslovnih građevina, potrebno je


URBOS doo Split


izvršiti geomehaničko ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija. (10) Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. (11) Građevine u ribarskoj luci koji koristi veći broj različitih korisnika, te javno prometne površine moraju biti građene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko – urbanističkih barijera. (12) Kao preventivna mjera zaštite od potresa (VIII stupnjeva MSK), zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati kolnik ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2). (13) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje:

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje je:

Dmin - najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

H1 - visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;

H2 - visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnog sljemena. (14) Međusobni razmak objekata može biti i manji od navedenog u stavku 13. ovog članka pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Tehničko - tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima (15) Gospodarske građevine u kojima se odvijaju tehnološki procesi korištenja ili proizvodnje zapaljivih tekućina i plinova, potrebno je smjestiti izvan stambenih naselja. (16) Prijevoz opasnih tvari za lokalnu opskrbu potrebno je usmjeriti u što većoj mjeri izvan stambenih naselja osim u dijelu gdje dostava pojedinim subjektima nije drugačije moguća. (17) Kretanje i distribuciju opasnih tvari potrebno je kontinuirano pratiti putem nadležnih institucija te u suradnji sa gospodarskim subjektima poduzeti preventivne mjere zaštite. (18) Nove građevine, u kojima se pojavljuju opasne tvari (pogoni, skladišta), ne mogu se graditi u neposrednoj blizini naselja, društvenih i športsko – rekreacijskih objekata, izvora pitke vode te okupljališta, stoga ih je potrebno locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju korisnike okolnih sadržaja.“

Članak 39. Članak 47. Odluke se mijenja i glasi: „(1) Ribarsku luku u Komiži je moguće graditi u fazama i etapama. Prije početka gradnje ribarske luke potrebno je izvesti kolni priključak od javno prometne površine (državna ceste D117) do buduće luke i to makar u zemljanim radovima.


URBOS doo Split


(2) U jednoj ili više faza moguće je graditi pomorske građevine (nasip obale, obalni zidovi, lukobrane i gat) s potrebnom infrastrukturom. (3) Nakon oblikovanja dijela ili ukupne luke pomorskim građevinama omogućava se gradnja pojedinačnih planiranih sadržaja po zonama kako je određeno Urbanističkim planom. Svaka od pet planiranih zona (hladnjače za ribu i rakove – veletržnica, spremišta, servisna građevina, ugostiteljski sadržaji i benzinska postaja) mogu se graditi kao zasebne faze s pripadajućom infrastrukturom. (4) U svakoj fazi ili etapi realizacije ribarske luke ne smije doći do ugrožavanja okoliša, kopna i mora.“

Članak 40. U članku 48. Odluke mijenja se stavak 2. i glasi: „Odgovarajući akt za građenje građevina i uređenje prostora unutar obuhvata Urbanističkog plana, ishodit će se na temelju ovog Urbanističkog plana.“

Članak 41. Briše se podnaslov iza članka 48. Odluke koji glasi: „10.2. Ostale mjere provedbe Plana“

B GRAFIČKI DIO

0. Granica obuhvata 1:1000 1. Korištenje i namjena površina 1:1000 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2a. Prometna i ulična mreža 1:1000 2b. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 1:1000 2c. Telekomunikacije i elektroenergetska mreža 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:1000 4. Načini i uvjeti gradnje 1:1000

0

.

1

6

1

.

4

8

0 10 20 40 50m30

SPLITSKO DALMATINSKAŽupanija:Županija:

KOMIŽAGrad:

Naziv prostornog plana:

0.

URBOS doo SPLIT

Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

datum: urbroj:broj suglasnosti klasa:

ANTE JURIĆ, dipl. iur.

Broj elaborata: 701/17

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

RIBARSKA LUKA

Naziv kartografskog prikaza:

Broj kartografskog prikaza:

GRANICA OBUHVATA

1:1000

Mjerilo kartografskog prikaza:

Odluka predstavničkog tijela o donošenju planaOdluka o izradi izmjena i dopuna (službeno glasilo):

(službeno glasilo):

"Službeni glasnik Grada Komiže" broj 01/17.

Javni uvid održan:Javna rasprava (datum objave):

od: __________ 2017.

do: __________ 2017.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba:

MAJA MADIRACA, dipl. oec.

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorni voditelj: GORDANA RADMAN, dipl. ing. arh.

Stručni tim u izradi plana:

7.

6.

5. IVANA BUBIĆ, univ. spec. oec.1.

2.

3.

GORDANA RADMAN, dipl. ing. arh.


dr.sc.ZORAN RADMAN, znanstv. suradnik

LARISA BAČIĆ, dipl. ing. građ.4.

TONI LUŠIĆ, mag. ing. arch.

ANA PASTUOVIĆ, mag. ing. aedif.

Predsjednik predstavničkog tijela:Pečat predstavničkog tijela:

Pečat nadležnog tijela:Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom

ovjerava:

GRANICE

0. GRANICA OBUHVATA

S

OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

OBUHVAT URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RIBARSKA LUKA KOMIŽA


PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

LR-2

LR-1

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


1.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

1:1000


Odluka predstavničkog tijela o donošenju planaOdluka o izradi izmjena i dopuna (službeno glasilo):



od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

GRANICE

OBUHVAT URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

KOPNENI DIO RIBARSKE LUKE LR-2

AKVATORIJ RIBARSKE LUKE LR-1

POSTOJEĆA OBALNA CRTA

PLANIRANA OBALNA CRTA

GLAVNA PRISTUPNA ULICA (IZVAN OBUHVATA URBANISTIČKOG PLANA)

S

LR-1

LR-2


PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

8.5

10.2

7.1

P

1

3

4

2

2.0

1.8

1.6

16 PMP

1.6

2.0

1.6

7 PM

4 PM

P

22 PM

P

3.9

LR-1

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


2a.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



1:1000


Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana



od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

GRANICE


PROMETNE POVRŠINE

P


GLAVNA PRISTUPNA ULICA (IZVAN OBUHVATA URBANISTIČKOG PLANA)

KOLNO PJEŠAČKA ULICA (ORIJENTACIJSKI PRIKAZ)

1.8

BENZINSKA POSTAJA

ORIJENTACIJSKE KOTE NIVELETE I UREĐENOG TERENA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMETNA I ULIČNA MREŽA

PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMETNA I ULIČNA MREŽA

PARKIRALIŠTE (ORIJENTACIJSKI POLOŽAJ)

ORIJENTACIJSKI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA22 PM

KOLNO PJEŠAČKE, MANIPULATIVNE I OPERATIVNE POVRŠINE

KOLNI ULAZ U RIBARSKU LUKU

MOGUĆI PJEŠAČKI PRISTUP RIBARSKOJ LUCI

POMORSKI PROMET (AKVATORIJ)


S

1

2

3

4

HLADNJAČE ZA RIBU I RAKOVE

(prihvat i sortiranje ribe, skladišta za ribu, rakove i sl., garderobe i sanitarni čvorovi i sl.)

SPREMIŠTA

(spremišta ribarske opreme i materijala, sanitarni čvorovi i sl.)

SERVISNI OBJEKT

(servisne radionice, trafostanica, gospodarsko dvorište, sanitarni čvorovi i sl.)

UGOSTITELJSKI OBJEKT

(poslovni i ugostiteljski sadržaji, terase, sanitarni čvorovi i sl.)

PLANIRANI SADRŽAJI RIBARSKE LUKE

LR-1

Odluka o izradi izmjena i dopuna (službeno glasilo):


PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

PH

PH

PH

PH

PH

PH

PH

PH

PH

UREĐAJ ZA

PROČIŠĆAVANJE

P

O

D

M

O

R

S

K

I IS

P

U

S

T

CRPNA STANICA

"RIBARSKA LUKA"

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


2b.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



1:1000





od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

GRANICE


VODOOPSKRBNA MREŽA



VODOOPSKRBA I ODVODNJA


VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA

POSTOJEĆE PLANIRANO

GLAVNI CJEVOVOD

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD

HIDRANTSKI CJEVOVOD

NADZEMNI HIDRANT (ORIJENTACIJSKI POLOŽAJ)

PRIKLJUČNO OKNO

VODNO DOBRO (potok Neptun)

PH

S

OTPADNIH VODA

ODVODNJA FEKALNIH VODA


TLAČNI VOD OTPADNIH VODA

KOLEKTOR OTPADNIH VODA

SMJER ODVODNJE

CRPNA STANICA

PODMORSKI ISPUST

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA NASELJA KOMIŽE

(IZVAN OBUHVATA URBANISTIČKOG PLANA)

ODVODNJA OBORINSKIH VODA


KOLEKTOR OBORINSKIH VODA

SMJER ODVODNJE

UREĐAJ ZA KEMIJSKO I FIZIČKO PROČIŠĆAVANJE VODA

PREPUMPNA KOMORA S TALOŽNIKOM

ISPUST OBORINSKIH I PROČIŠĆENIH VODA

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OBORINSKIH

VODA (mastolov)

PLANIRANE PRATEĆE GRAĐEVINE RIBARSKE LUKE



PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

T

S

TS 10-20/0,4 kV

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


2c.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



1:1000





od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

GRANICE




TELEKOMUNIKACIJE I


TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETSKA MREŽA

S

ELEKTROENERGETSKA MREŽA

PLANIRANE PRATEĆE GRAĐEVINE RIBARSKE LUKE

ELEKTROENERGETSKA MREŽA


TRAFOSTANICA 10(20)/0,4 kV

KABEL 10(20) kV

KABEL 1 kV

TS

TELEKOMUNIKACIJE


TK PODZEMNI VOD (IZVAN OBUHVATA URBANISTIČKOG PLANA)

KABELSKI ZDENAC

TK PODZEMNI VOD - PRIMARNA MREŽA

TK PODZEMNI VOD - SEKUNDARNA MREŽA

TRASA JAVNE RASVJETE KB 1 kV

LUČKO SVJETLO

RASVJETNO TIJELO (rasvjetni stup, podna rasvjeta, zidna rasvjeta)

(ORIJENTACIJSKI POLOŽAJ)



PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

D

S

LR-2

LR-1

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


3.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

1:1000





od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

GRANICE



S

ZAŠTITE POVRŠINA

UVJETI KORIŠTENJA

NOVA GRADNJA - OTVORENE POVRŠINE I LUČKA PODGRADNJA

OBLICI KORIŠTENJA

NOVA GRADNJA - PRATEĆE GRAĐEVINE

PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREÐENJA I ZAŠTITE

UREĐENJE ZEMLJIŠTA

OBALNI PARAPETNI ZID

D

PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

KOPNENI DIO RIBARSKE LUKE LR-2


POVRŠINA ZA DIZANJE PLOVILA I MANIPULACIJU

VODNO DOBRO (potok Neptun)

MOGUĆI PJEŠAČKI PRAVCI

EKOLOŠKA MREŽA

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE

- HR 3000097 OTOK VIS - PODMORJE

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE

- HR2000942 OTOK VIS

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ZNAČAJNA ZA PTICE

- HR1000039 PUČINSKI OTOCI

NOVA GRADNJA - BENZINSKA POSTAJA

UTVRĐENA ZAŠTITNA OBALA

SOPERATIVNI PLATO SERVISNOG DIJELA RIBARSKE LUKE

CIJEVNA MREŽA DO MOGUĆIH AGREGATA

BENZINSKE POSTAJE

LR-2

LR-1



PRIJEDLOG PLANA

0

.

1

6

1

.

4

8

8.5

10.2

7.1

1.8

1.6

P

P

P

D

S

1.6

2.0

3.9

BP

1

3

4

P

P

P+1

2

P

P

5

P

0 10 20 40 50m30


KOMIŽAGrad:


4.

URBOS doo SPLIT






RIBARSKA LUKA



1:1000





od: __________ 2017.

do: __________ 2017.



Odgovorna osoba:





7.

6.


2.

3.









ovjerava:

GRANICE



S

NAČIN I UVJETI GRADNJE

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

UVJETI GRADNJE

UVJETI GRADNJE KOPNENOG DIJELA RIBARSKE LUKE

POVRŠINA ZA SMJEŠTAJ BENZINSKE POSTAJE

1

2

3

4

5

BENZINSKA POSTAJA

HLADNJAČE ZA RIBU I RAKOVE

(prihvat i sortiranje ribe, skladišta za ribu, rakove i sl., garderobe i sanitarni čvorovi i sl.)

SPREMIŠTA

(spremišta ribarske opreme i materijala, sanitarni čvorovi i sl.)

SERVISNI OBJEKT

(servisne radionice, trafostanica, gospodarsko dvorište, sanitarni čvorovi i sl.)

UGOSTITELJSKI OBJEKT

(poslovni i ugostiteljski sadržaji, terase, sanitarni čvorovi i sl.)

PPARKIRALIŠTE (ORIJENTACIJSKI POLOŽAJ)

UTVRĐENA ZAŠTITNA OBALA

P

1.8

ORIJENTACIJSKE KOTE NIVELETE I UREĐENOG TERENA

PRIKLJUČAK RIBARSKE LUKE NA PROMETNU POVRŠINU

MOGUĆI PJEŠAČKI PRISTUPI

VISINA GRAĐEVINE

(P - prizemlje, P+1 - prizemlje + kat)

UVJETI GRADNJE MORSKOG DIJELA RIBARSKE LUKE


LUKOBRAN

PRIVEZNI GAT

OBALNI ZID

UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA POVRŠINA

MOGUĆI PJEŠAČKI PRAVCI

POVRŠINA ZA DIZANJE PLOVILA I MANIPULACIJU

OPERATIVNI PLATO SERVISNOG DIJELA RIBARSKE LUKE

S

D

VATROGASNI PRISTUP

PRIVEZNO MJESTO (ORIJENTACIJSKI POLOŽAJ)

GRADIVI DIO KOPNENOG DIJELA RIBARSKE LUKE

BP

KOLNO PJEŠAČKA ULICA (ORIJENTACIJSKI PRIKAZ)

KOLNO PJEŠAČKE, MANIPULATIVNE I OPERATIVNE POVRŠINE

LR-1

LR-1

UKLANJANJE POSTOJEĆEG GATA I OBALE

2.0

1.6



PRIJEDLOG PLANA

C OBVEZNI PRILOZI 1. OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA 2. SAŽETAK ZA JAVNOST 3. PRILOG:


1. OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA

SADRŽAJ: 1. POLAZIŠTA ............................................................................................................................ 2

1.1. Razlozi izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ............................................... 2

1.2. Položaj, značaj i posebnosti Ribarske luke u prostoru grada Komiže ...................................... 2

1.2.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ......................................................................................... 2

1.2.2. Prostorno razvojne značajke ................................................................................................... 5

1.2.3. Infrastrukturna opremljenost .................................................................................................... 5

1.2.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti .............. 6

1.2.5. Obveze iz planova šireg područja ............................................................................................ 6

1.2.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja .............................................................................. 10

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA .................................................................................. 11

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...................................................................................... 12

3.1. Program gradnje i uređenja prostora ..................................................................................... 12

3.2. Osnovna namjena prostora ................................................................................................... 12

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina ...................... 13

3.4. Prometna i ulična mreža ........................................................................................................ 14

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža .......................................................................................... 15

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina .......................................................................... 19

3.6.1. Uvjeti i način gradnje ............................................................................................................. 19

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina .... 20

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ........................................................................... 22


URBOS doo Split


1. POLAZIŠTA

1.1. Razlozi izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Urbanistički plan uređenja Ribarske luke donesen je 2009. godine („Službeni glasnik grada Komiže br. 3/09“). Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja izrađuje se u svrhu racionalizacije planiranog rješenja i to na način da se smanjuje obuhvat na kopnu i u moru te da se racionalizira broj planiranih sadržaja. U svrhu izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Ribarske luke izrađeno je idejno rješenje (Kozina projekt d.o.o., prosinac 2016. godine) koje je obuhvatilo umanjeno područje zahvata.

1.2. Položaj, značaj i posebnosti Ribarske luke u prostoru grada Komiže Otok Vis i susjedni manji otoci pripadaju skupini srednje dalmatinskih otoka koji ulaze u sastav središnjeg dijela Jadranskog primorja Republike Hrvatske. Vis i pripadajući otoci su najistureniji otoci na pučini tako da se nalazi u središtu ribolovnog mora srednjeg i južnog Jadrana. Udaljenost Visa od hrvatske obale je oko 50 km, a od italijanske obale je udaljen 120 km. Vis je najbliži otoku Hvaru od kojeg je udaljen 16 km. Otok Vis prostire se u smjeru zapad-istok u dužini od 17 km dok mu širina iznosi oko 7,5 km. Površina otoka Visa iznosi 90,26 km2. Na otoku Visu živi oko 4200 stanovnika. Područje obuhvata Urbanističkog plana se nalazi jugozapadno od bivše tvornice „Neptun“ na krajnjem južnom dijelu grada Komiže. Poštivajući osnovne razvojne smjernice otoka Visa imajući u vidu njegov prostorni položaj, tradicionalnu orijentaciju industrije i stanovništva prema djelatnostima vezanim uz more izgradnja Ribarske luke omogućila bi Komiži da se i nadalje razvija kao mjesto oslonjeno na vlastitu tradiciju. Izgradnja moderne luke osigurala bi prihvat ribarica koje ribare na području ribolovnog mora srednjeg i južnog Jadrana sa svim pratećim sadržajima; veletržnica ribe, opskrba i servis brodova, uslužne djelatnosti i prateće državne službe i ostalo. Imajući u vidu iznesene parametre a na tragu provedenih uvodnih projektnih analiza kao optimalna lokacija za planiranje buduće Ribarske luke Komiža kao logičan odabir nameće se uvala “Mlin” na južnom rubu naselja Komiža ispred bivše tvornice “ Neptun“

1.2.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Područje obuhvata Urbanističkog plana je pretežito neizgrađeno. Na dijelu obale nalaze se postojeći objekti u kontaktnom dijelu sa bivšom tvornicom „Neptun“ na pomorskom dobru. Razlog za izradu Urbanističkog plana je plansko uređenje, komunalno opremanje i izgradnja ribarske luke. Urbanistički plan obuhvaća ribarsku luku (LR), južno od bivše tvornice „Neptun“ na površini od 44.240,00 m², od čega 14.031,00 m² otpada na kopneni, a 30.209,00 m² na morski dio.


URBOS doo Split


Analiza vjetrovalne klime Raspoloživi podaci o vjetru Za planiranje i projektiranje pomorsko građevinskih objekata od posebnog interesa je pojava jakih i olujnih vjetrova te njihova učestalost na određenoj lokaciji. Ove vrijednosti su od posebnog značaja kako za proračun vjetrovnih valova u akvatoriju od interesa tako i za provedbu analize prilaza, prihvata, sigurnog boravka na vezu planiranih plovila te vršenja odgovarajućih lučkih operacija na utovaru i istovaru brodskih tereta . Za potrebe planiranja pomorsko građevinskih objekata u akvatoriju uvale Komiža na otoku Visu na raspolaganju su službeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda mjereni na Meteorološkoj postaji Split mjerna stanica Marjan . Na području srednjeg Jadrana pri meteorološkoj stanici Split - Marjan u najdužem periodu vrše se sustavna mjerenja te su njeni podaci najpouzdaniji za planiranje i projektiranje pomorsko građevinskih objekata na ovom području. Koristimo podatke meteorološke stanice Split – Marjan za razdoblje 1946 – 1972 god. koji predstavljaju apsolutni godišnji maksimum srednjih satnih brzina vjetra prikazane u tablici; SMJER

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

ČVOR

48.60

80.67

45.49

48.79

54.04

35.38

19.05

24.16

M/SEC

25.00

41.50

23.40

25.10

27.80

18.20

9.80

15.00

Na području lokacije od interesa u uvali “ Mlin “ na južnom rubu naselja Komiža sa obzirom na prostornu orijentaciju trase planiranih pomorsko građevinskih objekata vjetrovi od posebnog interesa su vjetrovi 3 i 4 kvadranta i to ; maestral , garbin , punenat i lebić. Na osnovu registriranih podataka mjerenih pri Meteorološkoj stanici Marjan – Split statističkom obradom ovih podataka za relevantne smjerove vjetra utvrđene su ekstremne vrijednosti brzine vjetra za odgovarajuće povratne periode. Podaci su modelirani Gumbelovom raspodjelom (Fisher –Tippet Type –1 distribucija) te su za stogodišnji povratni period dobivene slijedeće vrijednosti prikazane u tablici;

NAZIV

SMJERNI KUT

BRZINA VJETRA

maestral

285

15.00 m/sec

lebić

225

30.00 m/sec

punenat

270

17.00 m/sec

garbin

248

30.00 m /sec


URBOS doo Split


Valno razvijalište Na vodenoj površini na kojoj se razvijaju vjetrom izazvani valovi utvrđuje se efektivna dužina valnog razvijališta. Efektivna dužina je dobivena kao veća vrijednost prosjeka projekcija dužina zraka lepeze u sektoru 45 stupnjeva na osnovnu zraku azimuta vjetra ,odnosno kao prosjek dužina zraka lepeze sektora 30 stupnjeva. Utvrđivanje efektivne dužine valnog razvijališta provodi se za pojedini smjer vjetra a ovdje se daje tablični prikaz rezultata u tablici;

VJETAR

GARBIN

LEBIĆ

PUNENAT

MAESTRAL

RAZVIJALIŠTE L (KM)

80.0

64.0

94.0

50.0

Parametri vjetrovnih valova Na bazi proračunatih vrijednosti mjerodavne brzine vjetra i odgovarajućeg valnog razvijališta izračunavamo mjerodavne valne parametre za odgovarajuće smjerove vjetra. Proračun se provodi uz pomoć kompjutorskog programa CRESS ( Coastal and River Engineering Support System ) IHE Delft Netherland koji na bazi formula Bretschneidera daje valne parametre za odgovarajuće smjerove vjetra uz objekat od interesa podrazumijevajući dovoljno dugo trajanje odgovarajućeg vjetra za puni razvitak valova. Parametri dubokovodnog vala su naznačeni i prezentirani prema slijedećem; Ho (m) - visina dubokovodnog vala H1/3 (m) - značajna visina vala T (sec) - period vala Lo ( m ) - duljina vala tmin (h) - minimalno potrebno puhanje vjetra H1/10 – karakteristična valna visina koja predstavlja srednju vrijednost od 10 % najviših valova u jednom valnom polju.Ova vrijednost je mjerodavna za dimenzioniranje elemenata pomorsko građevinskih objekata . Provedena valna analiza za mjerodavne smjerove vjetra pokazuje da se maksimalni valovi na lokaciji od interesa mogu očekivati iz smjera djelovanja vjetra garbina. Vrijednost mjerodavnog vala se kreće do Hmax= 5.00 m . Valovi generirani plovilima Imajući u vidu da se planirani lučki objekti nalaze uz postojeći plovni put potrebno je razmotriti i pojavu površinskih valova generiranih plovilima na plovnom putu. Procijenjene valne karakteristike se dovode direktno u vezu sa tipom ,veličinom te manevrom uplovljavanja i isplovljavanja odgovarajućih plovila. Veća plovila za razliku od manjih uplovljavaju manjom brzinom i te se brzine uplovljavanja kreću u granicama prema tablici;


URBOS doo Split


VELIČINA BRODA ( DWT)

BRZINA UPLOVLJAVANJA (M/SEC)

ISPOD 10.000 DWT

0.10 – 0.30

10.000 - 50.000 DWT

0.10 - 0.20

PREKO 50.000 DWT

0.10 - 0.15

Procjena visine vala generiranih plovilima imajući u vidu mogućnosti manevra u predmetnom akvatoriju , temeljem vizualnih opažanja kreće se u granicama vala visine H = 1.00 – 1.50 m na granici planirane operativne obale. Zaključno o vjetrovalnoj klimi Provedena vjetrovalna analiza je pokazala parametre dubokovodnih valova. Sa približavanjem obali dostizanjem granične dubine dubokovodni val počinje mijenjati svoje karakteristike što se nastavlja sa napredovanjem vala prema pličini. Deformacije mjerodavnog vala u napredovanju prema pličini nastaju uslijed efekata smanjenja dubine,loma vala, refrakcije i difrakcije. Ovi rezultati su osnova za utvrđivanje dispozicijskog i konstruktivnog rješenja elemenata pomorsko građevinskih objekata na planiranoj lokaciji te su ulazni parametri za potrebe izrade daljnje projektne dokumentacije i provedbu odgovarajućeg modelskog ispitivanja.

1.2.2. Prostorno razvojne značajke Područje obuhvata Urbanističkog plana se nalazi jugozapadno od stare tvornice za preradu ribe „Neptun“ na krajnjem južnom dijelu grada Komiže. Obuhvat plana nalazi se većim dijelom u moru, te obuhvaća dio kopna; na sjeveru državna cesta, na istoku granica pomorskog dobra ispod stare tvornice „Neptun“. Najviša kota je na jugoistočnom dijelu obuhvata (+9,2 mnm) a najniža na jugozapadu (-10,9 mnm u moru). Prirodni krajobraz karakteriziraju strme kamene škrape, te manja prirodna šljunčana plaža. Područje presijeca više povremenih vodotoka - bujica (potoka). Područje određeno obuhvatom je većim dijelom neizgrađeno. Zapadno i sjeverno od granice obuhvata nalazi se urbana cjelina naselja Komiža. Zapadno uz državnu cestu nalazi se crkvica sv. Roka – sakralno kulturno dobro.

1.2.3. Infrastrukturna opremljenost Promet Područje graniči sa državnom cestom Vis – Komiža (glavna otočka cesta) D -117 s koje se predviđa i pristup za novoplaniranu ribarsku luku. Područje je neopremljeno uličnom mrežom, komunalnom i drugom infrastrukturom. Vodovod i odvodnja Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Ribarska luka koje obrađuje ovim elaboratom smješteno je uz obalni pojas i granice su označene na grafičkim prilozima. Unutar obrađenog područja ne postoje izgrađene infrastrukturne instalacije kanalizacije i vodovoda.


URBOS doo Split


Elektroenergetika Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Ribarska luka s aspekta elektroenergetskog sustava smješteno je u neposrednoj blizini stare tvornice za preradu ribe «Neptun» u Komiži u dijelu kojeg nema potrebnih elektroenergetskih kapaciteta za nove značajnije planirane sadržaje. Na samom području je sada izgrađena trafostanica 10(20)/0,4 kV za tvornicu «Neptun» i njena snaga ne može zadovoljiti planirane sadržaje. U postojećoj prometnici postoji položena TK kanalizacija s kabelskim zdencima, na koju treba povezani novoplanirane TK kapacitete, kabelima do UPS-a. Telekomunikacije U blizini obuhvata Plana postoji izgrađena TK kabelska kanalizacija. U cesti koja obilazi zonu tvornice Neptun za preradu ribe, postoji izgrađena kabelska TK kanalizacija s raspoređenim kabelskom zdencima i omogućeno je povezivanje novih planiranih sadržaja na postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu.

1.2.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti U obuhvatu urbanističkog plana uređenja Ribarska Luka nema posebno zaštićenih prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih kao ni istaknutih ambijentalnih vrijednosti. Područje planirane Ribarske luke u Komiži nalazi se na području Pomorske arheološke zone akvatorija otoka Visa, Biševa, Brusnika i Sveca koja ima svojstvo kulturnog dobra utvrđeno rješenjem ministarstva kulture Klasa: UP-I 612-08/15-06/0064, Ur.broj: 532-04-01-03-02/1-15-1 od 26. ožujka 2015. godine. Prirodni krajobraz karakteriziraju strme kamene škrape, te manja prirodna šljunčana plaža. Područje presijeca više povremenih vodotoka - bujica (potoka). Zapadno i sjeverno od granice obuhvata nalazi se urbana cjelina naselja Komiža. Zapadno uz državnu cestu nalazi se crkvica sv. Roka – sakralno kulturno dobro.

1.2.5. Obveze iz planova šireg područja Prostorni plan uređenja Grada Komiže Prostorni Plan uređenja Grada Komiže donesen je na 23. sjednici održanoj 20. prosinca 2006. godine i objavljen u broju 10. „Službenog glasnika Grada Komiže“, 2006. godine. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Komiže donesene su 16. ožujka 2015. godine. Prostornim planom su sagledani problemi, teškoće i ograničenja u razvitku Grada Komiže te planskim instrumentarijem osigurane pretpostavke prema daljnjoj izgradnji i razvitku. Prostorni plan uređenja Grada Komiže obuhvaća 45,61 ha i čine ga naselja Biševo, Borovik, Duboka, Komiža, Palagruža, Oključna, Podhumlje, Podšpilje, Sveti Andrija i Žena Glava.


URBOS doo Split


Svrha i opći cilj Prostornog plana uređenja Grada Komiže je osiguranje razvoja grada na načelima održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati na način da se propiše, omogući i potiče: - Prostorni razvoj baziran na demografskom razvoju temeljenom na prirodnom priraštaju

stanovništva, doseljavanju i povratku stanovnika, te uspostavi ravnoteže između demografskog razvitka i prostornog razvoja grada.

- Zaštita vrijednih područja, ugroženih dijelova prirode, arheoloških i spomeničkih zona i lokaliteta, te vrijednih krajolika.

- Gospodarski razvoj zasnovan na turizmu, poljoprivredi i ribarstvu, te proizvodnim pogonima manjeg kapaciteta (čiste tehnologije-mala i srednja poduzeća) i značajnijem udjelu servisnih djelatnosti.

- Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja - Ustanovljenje planskih kriterija i mjera koje će potaknuti povezivanje centralnog dijela naselja

Komiža sa ostalim zaseocima na pripadajućem području. Pritom nastojati na čuvanju specifičnih značajki i identiteta pojedinih naselja.

Planom je određena slijedeća namjena površina;

I RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA

Građevinsko područje naselja - izgrađeni dio građevinskog područja naselja - neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

Javna i društvena namjena - Znanstveno – istraživački centar – visoko učilište D6 - vjerska (D7) - ostalo (zdravstvo, edukacija, kultura) – unutar naselja Komiža

Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička (T1-hotel, T2-turističko naselje, T4-ugostiteljstvo) - poslovna namjena (K1 – poslovna pretežito uslužne djelatnosti)

Športsko rekreacijska namjena - sportski centar - R6 - kupalište – R7

Ostale površine u naselju - zaštitne zelene površine (Z)

Luke - Luka za javni promet – osobiti međunarodni značaj: Komiža (znak) - Ribarska luka: Komiža (znak) - Luka posebne namjene:

Za potrebe državnih tijela: Komiža (znak) Za sport i rekreaciju: Komiža (znak)

- Granični pomorski prijelaz: Komiža (znak) - Turistički privez u obuhvatu izdvojene turističke zone „Barjoška“ - Sidrište: Komiža, Mezuporat – Biševo, Porto – Biševo, Oključna (znak)


URBOS doo Split


II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

Izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja

Izgrađeni dijelovi

Neizgrađeni dijelovi

Javna i društvena namjena (D) - Meteorološka stanica - Vjerska D7

Gospodarska namjena - proizvodna namjena (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska) - ugostiteljsko turistička (T2-turističko naselje)

Ostale površine izvan naselja - groblja (znak) - posebna namjena (ljubičasta)

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla

Šuma isključivo osnovne namjene

- zaštitna šuma - šuma posebne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Cestovne prometnice - državne - županijske - lokalne - ostale

Zračni promet - zračna luka - helidrom

Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 06/00) i odredbama Prostornog plana uređenja Splitsko-dalmatinske županije, na području ovog Plana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Državu i Županiju : Područja i građevine od važnosti za Državu: Cestovne prometne građevine: Državna cesta D 117 : Komiža – Podhumlje – Vis, duljine 19,68 km, širine 7,0 m Zrakoplovne građevine: Helidrom - interventni


URBOS doo Split


Pomorske građevine Luka otvorena za javni promet – osobit međunarodni značaj: Komiža (luka uključuje i hidroavionsko pristanište) Luka posebne namjene -za potrebe državnih tijela: Komiža Ribarska luka - planirana: Komiža (luka za priobalnu i pučinsku flotu, a u zoni kopnenih usluga moguće djelatnosti vezane na prometovanje ribom) Slobodna carinska zona Slobodna carinska zona: Komiža - Ravno Građevine na zaštićenom području Zaštićene prirodne vrijednosti Građevine i kompleksi za potrebe obrane: OUP HUM OUP Rt Stupišće tt 296 – Dragomi K OMIK tt 515 – Mali Hum. Područja i građevine od važnosti za Županiju Cestovne prometne građevine: Županijska cesta 6212 : dužine 9,93 km , širine 6,00 m Pomorske građevine: Luka otvorena za javni promet – Komiža Vodne građevine Vodoopskrbni sustav otoka Visa Zahvati voda Izvorišta vode : Korita (Vis) i Pištica, minimalne izdašnosti 27,5 l/s, instaliranog kapaciteta 40 l/s, izgrađena 1957., obnovljena 1996. godine i dovršena obnova 2012. godine K1 - Predio Brojkovice Vodozaštita izvorišta Korita.“ Organizacijom prostora ribarske luke omogućiti:

- pogodan i siguran boravak brodova ribarske flote - opskrbu i popravak brodova - odvijanje lučkih kopnenih aktivnosti (iskrcaj i rukovanje ribom, snabdijevanje brodova, - opskrbu i popravak brodova, skladištenje i preradu ribe i djelatnosti prometovanja i - trgovanja ribom i sl.) - organizacija veletržnice ribe.“

Ribarska luka planira se na kopnenom dijelu i to na dijelu pomorskog dobra te na dijelu k.č.br. 1609/1, K.o. Komiža. Ostali dio luke planira se na akvatoriju koji obuhvaća obalni pojas i akvatorija od poluotoka Bod, uključujući cijelu uvalu „Mlin“. Na dijelu akvatorija Planom se dopušta oblikovanje obale za potrebe izgradnje potrebnih sadržaja luke.


URBOS doo Split


U kopnenom dijelu luke i dijelu obale koja se oblikuje planira se smjestiti sve sadržaje koja ribarska luka treba imati, i to: izgradnja veletržnice ribe, benzinska crpka i servisi, rekonstrukcija postojeće ceste, izgradnja opskrbne ceste, te pješačkih površina i parkirališta. Na dijelu akvatorija planira se izgradnja glavnog lukobrana, sekundarnog lukobrana i pristanišnih gatova. Izgradnja i uređenje ribarske luke temeljiti će se na donešenom Urbanističkom planu uređenja. Ribarska luka planira se južno od bivše tvornice „Neptun“ na površini od 6,69 ha, od koje je veći dio u moru (na morski dio otpada 43 110 m2). Širina područja u smjeru istok zapad iznosi najviše cca 300 m, a u smjeru sjever jug najviše cca 300 m. Kapacitet luke je za cca 170 vezova.

1.2.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja - Izgradnjom ribarske luke u uvali Mlin omogućava se bolje uređenje postojeće luke u komiškoj

uvali za nautički turizam i putničko pomorski promet. - Izgradnjom ribarske luke na ovoj lokaciji ne narušava se povijesna urbana matrica naselja

Komiža. - Povezivanje na cestovni promet i ostalu infrastrukturu moguće je bez većih građevinskih zahvata

i investicija. - Obavljena predhodna hidrografska ispitivanja pokazuju da prostor namjeravanog zahvata

odgovara za izgradnju maritimnih objekata zaštite. - Zaštićeni akvatorij luke prema idejnom rješenju zadovoljava sadašnje potrebe i potrebe budućeg

dugoročnog razvoja. - U kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti sve sadržaje koje ribarska luka za svoje

funkcioniranje mora imati. Idejnim rješenjem prikazana je mogućnost smještaja objekta u kojem će se obavljati nužni servis brodova, kopnene i morske benzinske crpke i objekta koji je namjenjen smještaju uprave luke, restorana, prodavaonica i ostalih uslužnih djelatnosti.

- Izgradnjom ribarske luke (ribarske infrastrukture i suprastrukture) omogućava se podloga za

snažan razvoj udruživanja u ribarstvu koje predstavlja okosnicu dugoročnog razvoja ribarstva u svijetlu EU standarda i okruženja. Nužnim logističkim sadržajima koji su potrebni organiziranim oblicima ribara definira se kasnije i mogućnost upravljanja planiranim sadržajima kao i njihova sama funkcionalnost.


URBOS doo Split


2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Ciljevi Urbanističkog plana obuhvaćaju: - Uspostava regulacije na neizgrađenom području planirane zone (moru i kopnu) ribarske luke; - Definiranje ulične mreže, osiguranje potrebne komunalne infrastrukture, svih sadržaja ribarske

luke, uređenje obalne šetnice; - Osiguranje uvjeta za izgradnju ribarske luke s naglaskom na kvalitetu gradnje (u kopnu i moru) te

uređenosti građevnih cjelina i zaštitu okoliša; - Formiranje racionalno organizirane ribarske luke; Omogućiti dostatne logističke sadržaje

postojećim i budućim ribarskim zadrugama ili organiziranim udruženjima ribara jer oni predstavljaju garanciju funkcionalnosti u upravljanju bilo samostalno bilo u suradnji s lokalnom upravom.

- Zaštita padina od bujičnih voda kroz regulaciju sustava oborinske odvodnje (bujica - potoka).


URBOS doo Split


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora Ribarska luka je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina. Sastoji se od kopnenog dijela i dijela akvatorija. Na kopnenom dijelu organizirano je pet zona u kojima je omogućena gradnja građevina u skladu s tehnologijom rada i na temelju detaljnije razrade kroz tehničku dokumentaciju, potrebnu za ishođenje odgovarajućih akata za građenje. Ribarsku luku u Komiži je moguće graditi u fazama i etapama. Prije početka gradnje ribarske luke potrebno je izvesti kolni priključak od javno prometne površine (državna ceste D117) do buduće luke i to makar u zemljanim radovima. U jednoj ili više faza moguće je graditi pomorske građevine (nasip obale, obalni zidovi, lukobrane i gat) s potrebnom infrastrukturom. Nakon oblikovanja dijela ili ukupne luke pomorskim građevinama omogućava se gradnja pojedinačnih planiranih sadržaja po zonama kako je određeno Urbanističkim planom. Svaka od pet planiranih zona (hladnjače za ribu i rakove – veletržnica, spremišta, servisna građevina, ugostiteljski sadržaji i benzinska postaja) mogu se graditi kao zasebne faze s pripadajućom infrastrukturom. U svakoj fazi ili etapi realizacije ribarske luke ne smije doći do ugrožavanja okoliša, kopna i mora.

3.2. Osnovna namjena prostora Određivanje namjene površina temelji se na prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične i isključive namjene kao i na utvrđivanju dinamičnih djelovanja i učinaka funkcija u prostoru (prometni sustavi, sustav središnjih naselja i razvojnih središta, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji područja i djelatnosti, općoj zaštiti i uređenju prostora i sl.). Utvrđivanje namjene površina, polazi od: - vrijednosti pojedinih područja (prirodnih i kulturno povijesnih) - zatečenog stanja korištenja prostora; - prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog naselja, prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih

cjelina).

Osnovna namjena površina područja u obuhvatu Urbanističkog plana je ribarska luka sa pratećom infrastrukturom, operativnim površinama i drugim pratećim sadržajima (hladnjače za ribu i rakove - veletržnica, spremišta, potrebni servisi, benzinska postaja, ugostiteljski sadržaji, plaža i dr.)

Kako je prikazano u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1000, određene su slijedeće površine: - Kopneni dio ribarske luke oko 1,4 ha - Akvatorij ribarske luke (LR) oko 3,0 ha - Glavna pristupna ulica (izvan obuhvata Urbanističkog plana)


URBOS doo Split


3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je gradnja nove ribarske luke kao složene građevine s pratećom infrastrukturom (podgradnjama i nadgradnjama), operativnim i manipulativnim površinama te građevinama za smještaj: - 1 hladnjače za ribu i rakove - veletržnica, - 2 spremišta, - 3 servisa i trafostanice, - 4 ugostiteljskih sadržaja. - 5 benzinske postaja, Za realizaciju planiranih zahvata unutar obuhvata Urbanističkog plana, obvezna je istovremena realizacija objekata infrastrukture i sustava odvodnje radi osiguranja propisane zaštite mora i tla. Ribarska luka - akvatorij lučko područje (LR-1) Akvatorij ribarske luke - lučko područje obuhvaća površinu mora od oko 3,0 ha, što ne uključuje površinu priveznog gata i lukobrana (lučka podgradnja). Unutar akvatorija ribarske luke se omogućava produženje i izmjena položaja gata i manja izmjena položaja lukobrana, uređenje obale, odnosno lučka podgradnja (infrastruktura). Promjene lučke podgradnje mogu nastati kao rezultat detaljnie izmjere mora, izrade vjetrovalne klime i drugih posebnih uvjeta gradnje na moru. Lučka podgradnja (infrastruktura) ribarske luke obuhvaća vanjske lukobrane, gate i obalu za privez plovila te operativnu obalu. Na lukobranima treba projektirati propuste (otvore) radi omogućavanja izmjene i cirkulacije mora unutar akvatorija ribarske luke. Na gatu se mogu graditi manja prizemna priručna spremišta za ribare visine do 3,0 m ili se spremišta mogu predviđati u trupu gata. Na obali, gatu i lukobranima omogućava se vođenje infrastrukture za opskrbu plovila vodom, električnom energijom i dr. Na središnjem dijelu luke na sjevernoj obali je označena površina za smještaj opreme i infrastrukture za manipulaciju, dizanje plovila, površina prališta plovila i dr. U akvatoriju ribarske luke, uz operativne površine omogućava se uređenje prostora za podvodno pranje plovila uz osiguranje mjera zaštite mora od zagađenja. Ribarska luka – kopneni dio lučko područje (LR-2) Na formiranom kopnenom dijelu ribarske luke, površine 1,2 ha (bez površine lukobrana i gata), omogućava se i gradnja novih građevina, uređenje kolnih, pješačkih i drugih otvorenih površina. Zona se može formirati za gradnju planiranih sadržaja luke. Smještaj građevina ribarske luke je moguć unutar naznačenog gradivog dijela zone. Nove građevine se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz točke 5. ovih odredbi. Sve vode s onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti sukladno posebnim propisima. Ukupna moguća gradnja na kopnenom dijelu ribarske luke određena je s najvećim koeficijentom izgrađenosti kig = 0,17 i s najvećim koeficijentom iskoristivosti kis = 0,3 Sve građevine mogu imati podzemne etaže. Tablica 1. Prostorno planski pokazatelji (maksimalna tlocrtna površina građevina, maksimalna građevinska bruto površina građevina, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, maksimalni broj etaža i najveća visina zgrada)


URBOS doo Split



(ukupno,

kopno, more)




bruto površina

građevine


izgrađenosti kig


iskorištenosti kis


(E)


(m)

44 100 m² (ukupno)

- 14.200 m² (kopno)

- 29.900 m²

(more)

1 - 530 m²

2 - 225 m²

3 - 1000 m² 4 - 425 m²

5 - 120 m²

ukupno: 2 300 m²

1 - 1060 m²

2 - 450 m²

3 - 1500 m² 4 - 850 m²

5 - 120 m²

ukupno: 3 980 m²

0,17 0,30

1 - P+1

2 - P+1

3 - P+1 4 - P+1

5 - P

10,00

* maksimalni broj etaža: Prizemlje + Krov (krovna terasa) Za kolni prilaz kopnenom dijelu ribarske luke organiziran je glavni kolni ulaz s trase državne ceste D117. Kolni odvojak za prilaz ribarskoj luci, od državne ceste do luke, nije obuhvaćen ovim Urbanističkim planom. Na kopnenom dijelu ribarske luke marine (zona LR-2) potrebno je osigurati parkiralište za oko 50 vozila na otvorenim parkiralištima ili u garažama. Omogućava se natkrivanje parkirališnog prostora. Ostale površine su otvorene kolno pješačke i pješačke površine, koje se mogu dijelom urediti kao manipulativne i operativne površine te kao zelene površine. Uz obalu je moguće organizirati pješačku šetnicu širine do 3,0 m. Na dijelu ribarske luke gdje je moguća manipulacija plovilima, šetnicu je moguće planirati izvan neposredne obalne linije.

3.4. Prometna i ulična mreža U ribarskoj luci se očekuje promet teretnih i ostalih vozila za potrebe luke kao npr. vučna vozila za transport brodova, vozila za utovar/istovar itd. pa su osigurane prometne i manipulativne površine dovoljne za sigurno kretanja vozila. Uz ta vozila očekuje se i promet osobnim vozilima do parkirališnih mjesta i do benzinske postaje radi opskrbe gorivom Predviđa se izgradnja kombiniranih parkirališta/manipulativnih - operativnih površina luke kapaciteta do 50 parkirališnih mjesta na više lokacija; ispred građevine servisa 7 PM, uz veletržnicu ribe 22 PM, uz servisnu građevinu. Uz ugostiteljske sadržaje planirano je parkiralište kapaciteta do 16 PM. Planirana parkirališna mjesta predviđena su za sve vrste vozila u ribarskoj luci (osobna vozila, kombi vozila hladnjače, kamioni, transporteri..itd.). U luci je predviđena izgradnja benzinske postaje za opskrbu vozila i plovila gorivom. Na dijelu obale postavljene su crpke za opskrbu plovila gorivom. Državna cesta s koje se pristupa ribarskoj luci sastoji se kolnika prometnice širine 2 x 3.00 m. Obostrano je predviđen pješački pločnik, širine 2.0 m s južne strane te 3.0 – 4.0 m sa sjeverne strane po trasi postojeće ceste i uz crkvicu sv. Roka. Državna cesta i kolni pristup ribarskoj luci nalaza se izvan obuhvata Urbanističkog plana. U blizini benzinske postaje predviđa se gradnja dizalice ili travel lifta za potrebe servisa brodova. Na tome dijelu omogućava se uređenje prališta brodova s obveznim prikupljanje otpadnih voda i s


URBOS doo Split


uređajem za kemijsko fizičko pročišćavanje tih voda prije vođenja kroz separtor i ispuštanja pročišćenih voda u more. Površina akvatorija za privez brodova podijeljena je u zone; Zona sjever i istok; - privez lokalnih ribarskih brodica duljine do 13 metara, kapaciteta oko 80-tak vezova Zona jug; - privez ribarskih brodova od 20-40 metara, kapaciteta oko 20 vezova Izgradnjom benzinske postaje obala pred njom neće biti slobodna za stalni privez, već će funkcionirati kao operativna obala za opskrbu brodova gorivom. Područjem ribarske luke prolazi kontinuirana obalna šetnica od gradske luke na sjeverozapadu prema planiranoj turističkoj zoni na jugoistoku, odnosno plažama „Kamenice“. Na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana uređenja predviđena je pješačka veza za planiranom turističkom zonom na području bivše tvornice „Neptun“.

Potrebno je omogućiti kretanje osoba sa posebnim potrebama na način da površine budu izvedene bez građevinskih barijera i to javne površine i prostor pojedinih građevnih čestica. Javna parkirališta i garaže

Urbanističkim planom nije predviđeno uređenje javnih parkirališta niti gradnja javnih garaža. Omogućeno je uređenje do 50 parkirališnih mjesta za osobna i gospodarska vozila.

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža Vodovod i odvodnja Opskrba područja obuhvaćenog Urbanističkim planom vodom planira se iz postojećeg mjesnog vodovoda koji prolazi neposredno uz ovo područje.

Odvodnja fekalne kanalizacije s obrađenog područja predviđa se u glavni kolektor mjesne fekalne kanalizaciju koji prolazi neposredno uz obrađeno područje (uz novoplanirani uređaj za pročišćavanje iznad objekta veletržnice). Za opskrbu vodom ovog područja potrebno je izvršiti spajanjem na glavni cjevovod preko vodomjernog okna. Priključak na mjesnu vodovodnu mrežu predviđen je u glavnoj prometnici sjeverno od ribarske luke. Potrebno je izvršiti dogradnju vodovodne mreže preko dijela državne ceste koji se rekonstruira. U vodomjernom oknu vrši se odvajanje vode za protivpožarne potrebe (unutarnja i vanjska hidrantska mreža) i za sanitarno-opskrbne potrebe. U vodomjernom oknu predviđa se vodomjer na vodu za protivpožarne potrebe, a zasun na cjevovodu za opskrbne potrebe. Na taj način omogućit će se uredno napajanje objekata vodom, napajanje protivpožarnih hidranata i eventualno predviđenih vrtnih hidranata za održavanje zelenih površina. Te se omogućuje da se u slučaju požara sva raspoloživa količina vode može usmjeriti na gašenje požara, isključivanjem-zatvaranjem opskrbnog voda.


URBOS doo Split


Moguća je izvedba spoja hidrantske protupožarne mreže na morsku vodu radi sigurnosti dostatne količine vode za gašenje. U čvorovima glavnog cjevovoda na mjestima priključaka na njega, predviđa se ugradnja zasuna radi mogućnosti isključivanja pojedinih dionica u slučaju potrebe. Cjevovod se odzračuje preko protivpožarnih vanjskih nadzemnih hidranata, koji se na glavnom cjevovodu predviđaju sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. Vodovodna mjerila predviđaju se pred objektima i grupacijama opskrbnih ormarića za brodove.

Odvodnja

Planira se izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda ribarske luke. Sva prikupljena voda s parkirališta i kolnih površina vodi se preko separatora zauljenih voda u more. Odvodnja oborinskih voda s pješačkih površina i sa površina na lukobranu vrši se poprečnim nagibom direktno u more. Povremeno je potrebno prikupiti mulj, talog i ulja i druge sadržaje iz separatora te taj otpad deponirati na odgovarajuću lokaciju u skladu s posebnim propisima. U središnjem dijelu ribarske luke planirana je građevina sa sadržajima servisa za brodove s platoom za suhi vez i pralište brodova uz stupnu dizalici (odnosno drugi način dizanja brodova iz mora). Tijekom pranja brodova pojavljuju se otpadni materijali koje treba obraditi posebnim sustavom a prije ispuštanja otpadne vode u separator pa u more. Taj sustav se sastoji od platoa za pranje, sabirnog kanala, taložnika s pumpom te objekta – postrojenje za kemijsko fizičko pročišćavanje vode. Otpadni mulj, koji nastaje kao sporedni produkt kod pročišćavanje otpadnih voda, treba propisno zbrinuti. Sustav odvodnje fekalnih voda ribarske luke predviđa odvodnju otpadnih voda iz svih planiranih objekta te moguće izvedbe spoja za crpljenje crnih tankova u blizini planirane benzinske crpke. Odvodnja fekalnih voda predviđa se skupljanjem na najnižoj koti u blizini servisnog dijela luke te crpnom stanicom pumpanjem do glavnog kolektora i susjednog uređaja za pročišćavanje. Razradom projekta moguća su odstupanja i varijante rješenja te druga lokacija crpne stanice kao i spoja s glavnim kolektorom naselja Komiža.

Planiranim projektom izgradnje novog podmorskog ispusta Grada Komiže planira se uređaj za pročišćavanje jugoistočno od ribarske luke. Trasa podmorskog ispusta prolazi kopnenim dijelom te akvatorijem izvan obuhvata ribarske luke.

Područjem ribarske luke prolazi tunelski propust bujice – „potok Neptun“. Na području obuhvata luke izvršiti će se rekonstrukcija, odnosno gradnja dijela propusta s produženjem do nove obalne linije gdje tunelski propust završava s otvorom u obalnom zidu. Poprečni presjek armirano betonske kinete treba biti dimenzioniran u tehničkoj dokumentaciji u svrhu propuštanja 100 godišnjih velikih voda u uvjetima potopljenosti izljeva u more. Svi potrošači koji ispuštaju otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih voda (tehnološke otpadne vode), dužni su izraditi predtretman otpadnih voda do standarda komunalnih voda.“ Uređenje voda i zaštita vodnog režima Zaštita od štetnog djelovanja će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz vodotoke, lokve i gustirne treba osigurati zaštitni pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice


URBOS doo Split


javnog vodnog dobra. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja objekata i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito lokve, gustirne ili čestice javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju istog, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u gustirne i lokvu. Gustirne i lokve potrebno je urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu javnog vodnog dobra iz razloga izbjegavanja imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti održavanje i čišćenje istog. Na obalnom pojasu gdje je planirano širenje (nasipavanje) obale prema moru, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju regulacije ušća navedenog vodotoka na predmetnoj dionici koji će biti usklađen sa projektom uređenja predmetnog obalnog područja i projektima svih instalacija (kanalizacija, vodovod, itd.) postavljenih ili predviđenih u uređenom obalnom području. Investitor je dužan ovim projektom riješiti pitanje njenog uljeva u more u obliku otvorene ili natkrivene armirano-betonske kinete koje će omogućiti nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda u uvjetima nepovoljnog utjecaja mora i plime, nesmetano održavanje i čišćenje iste (natkrivanje a.b. platicama, izrada revizijskih oka na, rešetki, itd.), a koje će ujedno biti zaštićena od utjecaja valovanja i nanošenja morskog šljunčanog nanosa sa plaža. Sve instalacije koje se planiraju položiti u novonastalom pojasu treba položiti dublje i obavezno ispod novonastalih uljeva bujica u more. Projekt regulacije bujice uskladiti sa postojećom projektnom dokumentacijom i projektom sanacije bujice. Investitor je dužan ušće bujice i svih propusta regulirati na način da isti nesmetano mogu propustiti mjerodavne protoke i sprovesti ih u more. Sve navedeno treba dokazati hidrološkim i hidrauličkim proračunom, te statičkim proračunom kao sastavnim djelovima projekta. Izradu projekta usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. U predmetnom obalnom pojasu, na trasi novoreguliranog korita bujice i vodotoka i njenog uljeva u more potrebno je osigurati odgovarajući pojas min. širine 3,0 m do 5,0 m za novonastale čestice vodnog dobra i za njeno održavanje. Elektroenergetika Za elektroenergetsku opskrbu ribarske luke predviđena je izgradnja trafostanice 10(20)/0,4 kV i polaganje priključnih vodova 20 kV. Za napajanje električnom energijom planiranih objekata potrebno je izvršiti sljedeće:

- Izvršiti izgradnju tipske trafostanice 10(20)/0,4 kV: instalirane snage 630 (1000) kVA. - Izgraditi kabelski rasplet niskog napona svih trafostanica 10(20)/0,4 kV tipskim kabelom 1

kV, PP 00A 4x150 mm2. - NN mrežu planirati kabelima tipa PP00-A 4x25(50)(150) mm2. - Na čvornim mjestima ugraditi poliesterske ormare KRO sa 6 polja. - Predvidjeti posebni zaštitni i nul vodič (TN-S sustav zaštite) - Predvidjeti ugradnju strujne zaštitne sklopke za sve strujne krugove (FI-sklopka) - Predvidjeti mjere izjednačavanja potencijala - Javnu rasvjetu predvidjeti za sve otvorene prometne površine i parkirališta rasvjetnim

stupovima visine do 6 m, a u obalnom dijelu rasvjetnim stupovima visine cca 4.5 m ovisno o mjestu montaže.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na slijedeće uvjete:


URBOS doo Split


- planirane kabelske trase 10(20) kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) mm2. - planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP00-A, odgovarajućeg presjeka. - dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prijelazu kolnika

dubina je 1,2m. - širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela. - na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera 110, 160,

odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN). - prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže

Cu 50mm2. - elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom

suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45

Koridori elektroenergetskih vodova trebaju se odrediti s obzirom na zadovoljenje tehničko-tehnoloških kriterija sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa odredbama iz važećih posebnih propisa, tehničkih normi i pravila struke. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Obzirom na kriterij ekološki negativnog utjecaja sustava elektroopskrbe na okoliš sve elektroprivredne objekte možemo grupirati u dvije skupine: - Elektroprivredni objekti locirani na slobodnim (nenastanjenim) površinama s manjom vjerojatnošću

pojave negativnih posljedica na okoliš zbog čega su propisi i zahtjevi u pogledu uvjeta zaštite znatno blaži,

- Elektroprivredni objekti locirani u naseljenim mjestima s većim negativnim utjecajem na okoliš pa su i zahtjevi u pogledu eko-zaštite prostora stroži.

Ovdje treba napomenuti da se pod pojmom zaštite okoliša ne misli samo na zaštitu od aktivnih zagađivača prostora (proizvodnja otrovnih plinova i zračenja) već je to širi pojam koji obuhvaća zaštitu od buke, vibracija, vizualnog narušavanja okoliša, elektromagnetskog zagađenja i opasnih bioloških utjecaja na životinje i ljude (direktni i indirektni dodir električne struje). Srednjenaponski i visokonaponski elektroprivredni objekti predstavljaju povećanu opasnost za život ljudi i životinja na svim mjestima gdje se nalaze. Isto tako imaju negativan utjecaj putem elektromagnetskih polja i to u psihološkom i biološkom pogledu na sva živa bića u neposrednoj blizini, duž cijele trase dalekovoda. Iz tih razloga nije ih preporučljivo locirati na području pojedinih naselja. Svi elektroprivredni objekti smatraju se izvorima niskofrekventnih magnetskih polja pa u eksploataciji moraju zadovoljavati kriterije o maksimalno dozvoljenim razinama električnih i magnetskih polja određenih u Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih zračenja. Planirana telekomunikacijska mreža Antenski stupovi GSM mreže svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza. Jedan antenski stup treba koristiti više korisnika.

U razvoju postojećih javni sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija. Uz postojeće i planirane lokacije osnovnih postaja, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje dodatnih osnovnih postaja smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.


URBOS doo Split


Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, potrebno je uvjetovati smještanje i korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mreža i uređaja (antena). Za spajanje objekata na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće: - potrebno je osigurati koridore za trasu distributivne telekomunikacijske kanalizacije DTK. - planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom

čvorištu. - koridore telekomunikacijske infrastrukture planirati unutar nogostupa koridora kolnih i kolno-

pješačkih prometnica. - potrebno je voditi računa o postojećim trasama. - pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele. - pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne

udaljenosti: - glavne pravce izvesti sa 2xPVC Φ110mm + 2xPEHD Φ 50 mm - privode objektima izvesti sa cijevima 2xPEHD Φ 50 mm DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 m DTK – telefonski kabel ∅ 0,5 m DTK – vodovodna cijev promjera do 200mm 1,0 m DTK – vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK – cijev kanalizacijskih voda 1,0 m - pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti: DTK – energetski kabel 0,5 m DTK – tk podzemni kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev 0,15 m Izgradnju planirane distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale TK infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01). Dubina rova u kojeg se polaže cijev iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom terenu a ispod kolnika 1.2 m od konačnog nivoa asfalta. Cijev koja se polaže u rov, polaže se u pijesak 10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja materijalom iskopa do konačne nivelete terena. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje Prateća građevina u zoni oznake 1 namijenjena je za smještaj veletržnice ribe sa svim pratećim sadržajima; prostori za pripremu i primarnu preradu ribe, zamrzavanje ribe, spremišta, hladnjače, garderobe, sanitarni čvor i drugi potrebni sadržaji. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 530 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.060 m² - Dio građevine se može rješavati kao nadstrešnica, minimalne visine 4,5 m ispod koje se vrši

manipulacija ribom - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je

ravni i/ili kosi krov - Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine.


URBOS doo Split


Prateća građevina u zoni oznake 2 namijenjena je za sadržaje spremišta ribarske i druge opreme, sanitarni čvor i druge prateće sadržaje. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 225 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 450 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je

ravni i/ili kosi krov - Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. Prateća građevina u zoni oznake 3 namijenjena je za servisne sadržaje. Građevina servisa je smještena na sjevernom dijelu ribarske luke, na nasipu neposredno uz postojeću strmu obalu. Unutar gradivog dijela zgrade, na jugoistočnom rubu planirana je trafostanica 10(20)/0,4 kV, a moguće je organizirati dijelom natkriveno gospodarsko dvorište (zeleni otok za prikupljanje i razvrstavanje otpada sukladno posebnim propisima). Građevinu je moguće stepeništem i svjetlarnikom odvojiti od buduće trase susjedne ulice. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 1.000 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.500 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je

ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),

- Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. Prateća građevina u zoni oznake 4 namijenjena je pretežno za ugostiteljske sadržaje, garderobe, tuševe i sanitarne čvorove. Građevina je smještena na jugoistočnom rubu ribarske luke i na početku južnog lukobrana gdje se lukobran spaja s prirodnim klifom. Položaj građevine je atraktivan za korisnike ribarske luke ali i korisnika susjedne plaže i ugostiteljsko turističke zone. Omogućavaju se pješački pristupi sa susjedne javnoprometne površine. U prizemnoj etaži planiraju se poslovni sadržaji, sanitarni čvor, tuševi i garderobe za korisnike luke. Na katu je moguće smjestiti restoran s terasom i drugim pratećim sadržajima a na krovnoj terasi je moguće oblikovati vidikovac. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 425 m² - Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 850 m² - Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je

ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),

- Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine. Prateća građevina u zoni oznake 5 namijenjena je za gradnju benzinske postaje za opskrbu vozila i plovila gorivom. Crpke za opskrbu vozila gorivom nalazi se unutra označene zone 5 a za opskrbu plovila gorivom na obalnom dijelu ribarske luke. Omogućava se opskrba vozila (plovila) plinom, električnom energijom i drugim energentima. Podzemni spremnici goriva smješteni su unutar zone 5. Crpka i podzemni spremnici su povezani odgovarajućim vodovima za gorivo. Potrebni sadržaji za opskrbu vozila i plovila gorivom (prodajni dio, spremište, sanitarni čvor i sl.), površine do 50 m2 nalaze se u osnovnoj građevini ove zone s nadstrešnicom nad crpkama za opskrbu vozila gorivom. Nadzemna građevina benzinske postaje je prizemna a nadstrešnica ima svijetlu visinu od najmanje 4,5 m.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode unutar obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih područja. Cijeli obuhvat Urbanističkog plana nalazi se unutar područja ekološke mreže:

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS):


URBOS doo Split


- HR2000942 – Otok Vis - HR3000097 – Otok Vis – podmorje Područje očuvanja značajno za ptice (POP) - HR1000039 – Pučinski otoci

Mjere zaštite područja ekološke mreže će se provoditi sukladno Uredbi o ekološkoj mreži te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti planova, programa i zahvata za ekološku mrežu. Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

Planom su određeni slijedeći uvjeti zaštite prirode, sukladno posebnim zakonskim propisima: • Prilikom planiranja građevina planiranja građevina koristiti materijale i boje prilagođene

prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, • Pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih • staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te o ciljevima očuvanja ekološke mreže, • Prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće • elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno • uređenje, • Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip i ne unositi strane (alohtone) vrste, • Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem

obliku, • Nasipavanje i betoniranje obale te mijenjanje obalne linije svesti na minimum, • Ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu i ciljeve

očuvanja područja ekološke mreže, • Štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom

nadzemlju i neposrednoj blizini, - • Posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae) te na

području njihovog staništa ograničiti sidrenje i nasipavanje, • Osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

Područje planirane Ribarske luke u Komiži nalazi se na području Pomorske arheološke zone akvatorija otoka Visa, Biševa, Brusnika i Sveca koja ima svojstvo kulturnog dobra utvrđeno rješenjem ministarstva kulture Klasa: UP-I 612-08/15-06/0064, Ur.broj: 532-04-01-03-02/1-15-1 od 26. ožujka 2015. godine. Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je provesti arheološko rekognosciranje podmorja na čitavom području obuhvata luke prema uvjetima nadležne konzervatorske službe. Rezultati rekognosciranja odredit će daljnje uvjete i postupanje nadležnog tijela. Čuvanje slike naselja Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno vrijednih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, građevinskih sklopova, pojedinačnih građevina, među ostalim obuhvaća i: - Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba

oblikovati, koristeći recentna ili tradicijska arhitektonska rješenja uklapanja u postojeća naselja. Arhitektonsko oblikovanje građevina valja uskladiti s krajobrazom i mjerilom i slikom naselja.

- horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pročelja, osobito unutar povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, građevinskih sklopova, moraju biti u skladu s okolnim građevinama, bilo da su korištena recentna ili tradicijska rješenja arhitektonska rješenja.

- Građevine s recentnog oblikovanja, moraju imati cjelovita arhitektonska rješenja koja poštivanju


URBOS doo Split


vrijednosti okolnih građevina i cjeline naselja. U zaštićenim zonama obvezno mišljenje daje nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.

- ograđivanje parcela treba na način da se poštivat tradicijska gradnja, u novoizgrađenim građevinskim područjima ograde planirati na način da je moguće formiranje dvora unutar parcele i odnos prema ulici;

- autohtone pejzažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih;

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Na cijelom području obuhvata Urbanističkog plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. U skladu s Rješenjem da je namjeravani zahvat, izgradnja ribarske luke s veletržnicom ribe u Komiži, nositelja zahvata Grad Komiža, Ulica hrvatskih mučenika 9, prihvatljiv je za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od travnja 2009. godine propisuju se mjere zaštite okoliša. 1. Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

- Opće mjere

- Mjere zaštite od buke

- Mjere zaštite od onečišćenja zraka

- Mjere zaštite mora

- Mjere zaštite voda

- Mjere zaštite morskih životnih zajednica

- Mjere zaštite korištenja obale

- Mjere zaštite krajobraza

- Mjere zaštite prometnica i prometnih tokova

- Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

- Zbrinjavanje otpadnog materijala

2. Mjere tijekom korištenja zahvata

- Mjere zaštite od onečišćenja zraka

- Mjere zaštite mora

- Zbrinjavanje otpadnog materijala

Mjere zaštite od požara

Pri projektiranju mjere zaštite od požara, voditi računa posebno o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,


URBOS doo Split


- osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova

naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03). - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u

slučaju požara (NN br. 29/2013, 87/2015). - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). - Marine projektirati sukladno NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas and

Boatyards 2000 Edition ili European Guideline CFPA-E No 15:2012 F fire safety in Guest Harbours and Marinas.

U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010). Mjere zaštite i spašavanja Urbanistički plan uređenja ribarske luke izrađen je u skladu sa „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Komiže“, odnosno osigurane su sve mjere zaštite propisane tim zahtjevima čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području ribarske luke, te su podijeljene prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. Mjere zaštite i spašavanja obuhvaćaju slijedeće:

- Zaštita od poplave (plimni val i uspor)

- Zaštita od potresa

- Tehničko - tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

2. SAŽETAK ZA JAVNOST


URBOS doo Split


SAŽETAK ZA JAVNOST

POLAZIŠTA

Urbanistički plan uređenja Ribarske luke donesen je 2009. godine („Službeni glasnik grada Komiže br. 3/09“). Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja izrađuje se u svrhu racionalizacije planiranog rješenja i to na način da se smanjuje obuhvat na kopnu i u moru te da se racionalizira broj planiranih sadržaja.

U svrhu izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Ribarske luke izrađeno je idejno rješenje (Kozina projekt d.o.o., prosinac 2016. godine) koje je obuhvatilo umanjeno područje zahvata.

Poštivajući osnovne razvojne smjernice otoka Visa imajući u vidu njegov prostorni položaj, tradicionalnu orijentaciju industrije i stanovništva prema djelatnostima vezanim uz more izgradnja Ribarske luke omogućila bi Komiži da se i nadalje razvija kao mjesto oslonjeno na vlastitu tradiciju. Izgradnja moderne luke osigurala bi prihvat ribarica koje ribare na području ribolovnog mora srednjeg i južnog Jadrana sa svim pratećim sadržajima; veletržnica ribe, opskrba i servis brodova, uslužne djelatnosti i prateće državne službe i ostalo.

Imajući u vidu iznesene parametre a na tragu provedenih uvodnih projektnih analiza kao optimalna lokacija za planiranje buduće Ribarske luke Komiža kao logičan odabir nameće se uvala “Mlin” na južnom rubu naselja Komiža ispred bivše tvornice “ Neptun“.

Područje obuhvata Urbanističkog plana je pretežito neizgrađeno. Na dijelu obale nalaze se postojeći objekti u kontaktnom dijelu sa bivšom tvornicom „Neptun“ na pomorskom dobru. Razlog za izradu Urbanističkog plana je plansko uređenje, komunalno opremanje i izgradnja ribarske luke.

Urbanistički plan obuhvaća ribarsku luku (LR), južno od bivše tvornice „Neptun“ na površini od 44.240,00 m², od čega 14.031,00 m² otpada na kopneni, a 30.209,00 m² na morski dio.

CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

Ciljevi Urbanističkog plana obuhvaćaju:

- Uspostava regulacije na neizgrađenom području planirane zone (moru i kopnu) ribarske luke;

- Definiranje ulične mreže, osiguranje potrebne komunalne infrastrukture, svih sadržaja ribarske luke, uređenje obalne šetnice;

- Osiguranje uvjeta za izgradnju ribarske luke s naglaskom na kvalitetu gradnje (u kopnu i moru) te uređenosti građevnih cjelina i zaštitu okoliša;

- Formiranje racionalno organizirane ribarske luke; Omogućiti dostatne logističke sadržaje postojećim i budućim ribarskim zadrugama ili organiziranim udruženjima ribara jer oni predstavljaju garanciju funkcionalnosti u upravljanju bilo samostalno bilo u suradnji s lokalnom upravom.

- Zaštita padina od bujičnih voda kroz regulaciju sustava oborinske odvodnje (bujica - potoka).


URBOS doo Split


OSNOVNI PODACI O URBANISTIČKOM PLANU UREĐENJA

Ribarska luka je organizirana kao jedinstvena prostorna i uporabna cjelina. Sastoji se od kopnenog dijela i dijela akvatorija. Na kopnenom dijelu organizirano je pet zona u kojima je omogućena gradnja građevina u skladu s tehnologijom rada i na temelju detaljnije razrade kroz tehničku dokumentaciju, potrebnu za ishođenje odgovarajućih akata za građenje.

Ribarsku luku u Komiži je moguće graditi u fazama i etapama. Prije početka gradnje ribarske luke potrebno je izvesti kolni priključak od javno prometne površine (državna ceste D117) do buduće luke i to makar u zemljanim radovima.

U jednoj ili više faza moguće je graditi pomorske građevine (nasip obale, obalni zidovi, lukobrane i gat) s potrebnom infrastrukturom.

Nakon oblikovanja dijela ili ukupne luke pomorskim građevinama omogućava se gradnja pojedinačnih planiranih sadržaja po zonama kako je određeno Urbanističkim planom. Svaka od pet planiranih zona (hladnjače za ribu i rakove – veletržnica, spremišta, servisna građevina, ugostiteljski sadržaji i benzinska postaja) mogu se graditi kao zasebne faze s pripadajućom infrastrukturom.

U svakoj fazi ili etapi realizacije ribarske luke ne smije doći do ugrožavanja okoliša, kopna i mora.

Osnovna namjena površina područja u obuhvatu Urbanističkog plana je ribarska luka sa pratećom infrastrukturom, operativnim površinama i drugim pratećim sadržajima (hladnjače za ribu i rakove - veletržnica, spremišta, potrebni servisi, benzinska postaja, ugostiteljski sadržaji, plaža i dr.)

Kako je prikazano u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:1000, određene su slijedeće površine:

- Kopneni dio ribarske luke oko 1,4 ha

- Akvatorij ribarske luke (LR) oko 3,0 ha

- Glavna pristupna ulica (izvan obuhvata Urbanističkog plana)

Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je gradnja nove ribarske luke kao složene građevine s pratećom infrastrukturom (podgradnjama i nadgradnjama), operativnim i manipulativnim površinama te građevinama za smještaj:

- 1 hladnjače za ribu i rakove - veletržnica,

- 2 spremišta,

- 3 servisa i trafostanice,

- 4 ugostiteljskih sadržaja.

- 5 benzinske postaja,

Za realizaciju planiranih zahvata unutar obuhvata Urbanističkog plana, obvezna je istovremena realizacija objekata infrastrukture i sustava odvodnje radi osiguranja propisane zaštite mora i tla.


URBOS doo Split


Ribarska luka - akvatorij lučko područje (LR-1)

Akvatorij ribarske luke - lučko područje obuhvaća površinu mora od oko 3,0 ha, što ne uključuje površinu priveznog gata i lukobrana (lučka podgradnja). Unutar akvatorija ribarske luke se omogućava produženje i izmjena položaja gata i manja izmjena položaja lukobrana, uređenje obale, odnosno lučka podgradnja (infrastruktura). Promjene lučke podgradnje mogu nastati kao rezultat detaljnie izmjere mora, izrade vjetrovalne klime i drugih posebnih uvjeta gradnje na moru.

Lučka podgradnja (infrastruktura) ribarske luke obuhvaća vanjske lukobrane, gate i obalu za privez plovila te operativnu obalu. Na lukobranima treba projektirati propuste (otvore) radi omogućavanja izmjene i cirkulacije mora unutar akvatorija ribarske luke. Na gatu se mogu graditi manja prizemna priručna spremišta za ribare visine do 3,0 m ili se spremišta mogu predviđati u trupu gata.

Na obali, gatu i lukobranima omogućava se vođenje infrastrukture za opskrbu plovila vodom, električnom energijom i dr.

Na središnjem dijelu luke na sjevernoj obali je označena površina za smještaj opreme i infrastrukture za manipulaciju, dizanje plovila, površina prališta plovila i dr. U akvatoriju ribarske luke, uz operativne površine omogućava se uređenje prostora za podvodno pranje plovila uz osiguranje mjera zaštite mora od zagađenja.

Ribarska luka – kopneni dio lučko područje (LR-2)

Na formiranom kopnenom dijelu ribarske luke, površine 1,2 ha (bez površine lukobrana i gata), omogućava se i gradnja novih građevina, uređenje kolnih, pješačkih i drugih otvorenih površina. Zona se može formirati za gradnju planiranih sadržaja luke. Smještaj građevina ribarske luke je moguć unutar naznačenog gradivog dijela zone. Nove građevine se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz točke 5. ovih odredbi. Sve vode s onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti sukladno posebnim propisima.

Ukupna moguća gradnja na kopnenom dijelu ribarske luke određena je s najvećim koeficijentom izgrađenosti kig = 0,17 i s najvećim koeficijentom iskoristivosti kis = 0,3 Sve građevine mogu imati podzemne etaže.

Tablica 1. Prostorno planski pokazatelji (maksimalna tlocrtna površina građevina, maksimalna građevinska bruto površina građevina, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, maksimalni broj etaža i najveća visina zgrada)


URBOS doo Split



(ukupno,

kopno, more)




bruto površina

građevine


izgrađenosti kig


iskorištenosti kis


(E)


(m)

44 100 m² (ukupno)

- 14.200 m² (kopno)

- 29.900 m² ( )

1 - 530 m²

2 - 225 m²

3 - 1000 m²

4 - 425 m²

5 - 120 m²

1 - 1060 m²

2 - 450 m²

3 - 1500 m²

4 - 850 m²

5 - 120 m²

0,17 0,30

1 - P+1

2 - P+1

3 - P+1

4 - P+1

5 - P

10,00

* maksimalni broj etaža: Prizemlje + Krov (krovna terasa)

Za kolni prilaz kopnenom dijelu ribarske luke organiziran je glavni kolni ulaz s trase državne ceste D117. Kolni odvojak za prilaz ribarskoj luci, od državne ceste do luke, nije obuhvaćen ovim Urbanističkim planom.

Na kopnenom dijelu ribarske luke marine (zona LR-2) potrebno je osigurati parkiralište za oko 50 vozila na otvorenim parkiralištima ili u garažama. Omogućava se natkrivanje parkirališnog prostora.

Ostale površine su otvorene kolno pješačke i pješačke površine, koje se mogu dijelom urediti kao manipulativne i operativne površine te kao zelene površine.

Uz obalu je moguće organizirati pješačku šetnicu širine do 3,0 m. Na dijelu ribarske luke gdje je moguća manipulacija plovilima, šetnicu je moguće planirati izvan neposredne obalne linije.

Uvjeti i način gradnje

Prateća građevina u zoni oznake 1 namijenjena je za smještaj veletržnice ribe sa svim pratećim sadržajima; prostori za pripremu i primarnu preradu ribe, zamrzavanje ribe, spremišta, hladnjače, garderobe, sanitarni čvor i drugi potrebni sadržaji. Uvjeti za gradnju građevine su:

- Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 530 m²

- Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.060 m²

- Dio građevine se može rješavati kao nadstrešnica, minimalne visine 4,5 m ispod koje se vrši manipulacija ribom

- Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je ravni i/ili kosi krov

- Omogućava se postavljanje fotonaponskih i drugih solarnih panela na krovu građevine.

Prateća građevina u zoni oznake 2 namijenjena je za sadržaje spremišta ribarske i druge opreme, sanitarni čvor i druge prateće sadržaje. Uvjeti za gradnju građevine su:

- Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 225 m²

- Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 450 m²


URBOS doo Split


- Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je ravni i/ili kosi krov


Prateća građevina u zoni oznake 3 namijenjena je za servisne sadržaje. Građevina servisa je smještena na sjevernom dijelu ribarske luke, na nasipu neposredno uz postojeću strmu obalu. Unutar gradivog dijela zgrade, na jugoistočnom rubu planirana je trafostanica 10(20)/0,4 kV, a moguće je organizirati dijelom natkriveno gospodarsko dvorište (zeleni otok za prikupljanje i razvrstavanje otpada sukladno posebnim propisima). Građevinu je moguće stepeništem i svjetlarnikom odvojiti od buduće trase susjedne ulice. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 1.000 m²

- Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 1.500 m²

- Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),


Prateća građevina u zoni oznake 4 namijenjena je pretežno za ugostiteljske sadržaje, garderobe, tuševe i sanitarne čvorove. Građevina je smještena na jugoistočnom rubu ribarske luke i na početku južnog lukobrana gdje se lukobran spaja s prirodnim klifom. Položaj građevine je atraktivan za korisnike ribarske luke ali i korisnika susjedne plaže i ugostiteljsko turističke zone. Omogućavaju se pješački pristupi sa susjedne javnoprometne površine. U prizemnoj etaži planiraju se poslovni sadržaji, sanitarni čvor, tuševi i garderobe za korisnike luke. Na katu je moguće smjestiti restoran s terasom i drugim pratećim sadržajima a na krovnoj terasi je moguće oblikovati vidikovac. Uvjeti za gradnju građevine su: - Najveća površina zemljišta pod građevinom iznosi 425 m²

- Najveća građevinska bruto površina građevine iznosi 850 m²

- Najveća visina građevine iznosi P+1 (prizemlje i kat), odnosno ukupne visine 10,0 m. Moguć je ravni i/ili kosi krov. U slučaju ravnog krova moguće ga je oblikovati kao prohodnu terasu s vidikovcem opremljenu urbanom opremom (klupe, info pult i dr.),


Prateća građevina u zoni oznake 5 namijenjena je za gradnju benzinske postaje za opskrbu vozila i plovila gorivom. Crpke za opskrbu vozila gorivom nalazi se unutra označene zone 5 a za opskrbu plovila gorivom na obalnom dijelu ribarske luke. Omogućava se opskrba vozila (plovila) plinom, električnom energijom i drugim energentima. Podzemni spremnici goriva smješteni su unutar zone 5. Crpka i podzemni spremnici su povezani odgovarajućim vodovima za gorivo. Potrebni sadržaji za opskrbu vozila i plovila gorivom (prodajni dio, spremište, sanitarni čvor i sl.), površine do 50 m2 nalaze se u osnovnoj građevini ove zone s nadstrešnicom nad crpkama za opskrbu vozila gorivom. Nadzemna građevina benzinske postaje je prizemna a nadstrešnica ima svijetlu visinu od najmanje 4,5 m.


URBOS doo Split


Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Na cijelom području obuhvata Urbanističkog plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. U skladu s Rješenjem da je namjeravani zahvat, izgradnja ribarske luke s veletržnicom ribe u Komiži, nositelja zahvata Grad Komiža, Ulica hrvatskih mučenika 9, prihvatljiv je za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od travnja 2009. godine propisuju se mjere zaštite okoliša.

Mjere zaštite i spašavanja

Urbanistički plan uređenja ribarske luke izrađen je u skladu sa „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Komiže“, odnosno osigurane su sve mjere zaštite propisane tim zahtjevima čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području ribarske luke, te su podijeljene prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.

Mjere zaštite i spašavanja obuhvaćaju slijedeće:

- Zaštita od poplave (plimni val i uspor) - Zaštita od potresa - Tehničko - tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

3. PRILOG:


Na temelju dlanka 86. stavka 3. Zakona o prostomom uredenju (,,Narodne novine", br. 153/13)i tlanaka 29 . i 79. Statuta Grada KomiZa (,, SluZbeni glasnik Grada KomiZe ",br. 6109,6/1A,2/13 i 4113) Gradsko vijede Grada KomiZe, na svojoj 28. sjednici odrZanoj 27. veljai,e 2017.godine, donijelo je

ODLUKUO IZRADI IZMJENA I DOPUNA URBANISTIdKOG PLANA UREDENJA RJBARSKE

LUKE

I. PREDMET ODLUKE I POLAZNE ODREDBE

tlanak 1.(1) Ovom Odlukom pokrede se postupak izrade Izmjena i dopuna Urbanistidkog plana ureclenjaRibarske Luke; u daljnjem tekstu: ,,izmjena i dopuna UPU Ribarska Luka"(2) Ovom odlukom odreduje se pravna osnova za izradu i dono5enje izmjena i dopuna UPU-a

,,Ribarska Lt*.a'', ruzlozi dono5enj4 obuhvat, ocjena stanja u obuhvatu, ciljevi i programskapolaziita, popis sektorskih srategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnimzakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrduju zahtjevi za izradu prostomih planov4nadin pribavljanja strudnih rje5enja" popis javnoprar.nih tijela odredenih posebnim propisima kojadaju zahtleve zaizradu te drugih korisnika prostora koji sudjeluju u izradi, planirani rok za izradlizmjena i dopuna UPU-a Ribarska Luka, odnosno njegovih pojedinih faza, izvori financiranjaizrade te druga pitanja od znadaja za izradlu.

II. PRAVI\A OSNOVA ZA IZRADU

ilanak 2.(1) Pravna osnova za izradu i dono5enje izmjena i dopuna UPU-a Ribarska Luka utvrclena jedlancima 79.i85. Zakora o prostomom uredenju (,,Narodne novine" broj 153i 13.) - u daljnjemtekstu: Zakon, i Prostomim planom uredenja Grada KomiZa ,,SluZbeni glasnik Grada KomiZal0/0612/15.)(2) Pravilnik o sadrZaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostomim pokazateljima istandardu elaborata prostornih planova (,,Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak,163104 i 135t10).(3) Ostali vaZeii propisi iz podrudja prostomog uredenja i posebni propisi.(4) Nositelj izrade izmjena i dopuna UPU-a fubarska Luka u ime Grada KomiZa je Jedinstveniupravni odjel Grada KomiZe.

RAZLOZI ZAIZRADU I DONOSENJE IZMJENA I DOPUNA

ilanak 3.Urbanistidki plan uredenja fubarske luke donesenje 2009. godine. (,,SluZbeni glasnik GradaKomiZe br. 3/09.).lzmjena i dopuna UPU-a Ribarske luke izraduju se u svrhu racionalizacije planiranog

{eSenja i to na naein da se smanjuje obuhvat na kopnu i u moru 1e da se racionalizira brojplaniranih sadrZala.U svrhu izmjena i dopuna UPU-a fubarske Luke izradeno je idejno rjeSenje (Kozina projektd.o.o., prosinac 2016. godine) koje je obuhvatilo umanjeno podrudje zahvala.OBUHVAT

(t)

(2)

(r l

IV.

-{L^

dlanak 4.

(1) podrudje zahvata izgradnje ribarske luke obuhvaia morsku povrsinu i njoj dio susjedne

parcele 1609/l K-O. KomiZa.

a)obuhvatlzmjenaidopunaUPU-aiznosit6edo5,0ha(kopneniimorskidio)auskladit6eie sa idejnim rjeSenjem iz dlanka 3. todke (3) ove Odluke'

6t.. dripuau3rrerr" irrfrastrukturu moguie je rije5iti i izvan zahvara izmjena i dopuna IIPU-a

idba.ska iuka-, sukladno Prostomom planu uredenja Grada KomiZa'

V. OCJENASTANJAUOBUHVATU

dlanak 5.

(1) Lokacija na kojoj se planira izgtadnja ribarske luke nalazi se na podrudju uvale ,,Mlin" na

juZnom rubu naslrya iomlZa islpred tir5e tvomice ,,Neptun". Uvala Mlin svojim prirodnim

imjestajem zasti6ena je od utjecaja vjetrova i valova iz I i II kvadranta, a otvorena prema III

i W tvaArantu, dakle utjecaju vjetrova: maestral, garbin, putenat i lebi6 '

@ Obalnu crtu koja se proteZe uziodrudje budude iuke karal,rteriziraju strme kamene Skrape,

te manja priro"clna Sljundana piala, "i djelomidno izgratlene objekte za potrebe tvomice

sardina koja je u pro5losti poslovala na ovoj lokaciji'

(3) Podrudje presijeca viSe povremenih vodotoka - bujica'

iOi fodrufje ganiei s &Zavnom cestom Vis-KomiZa (glavna otodka cesta) D-l 17 s koje se

planira priitup za novoplaniranu ribarsku luku' Podrudje je neopremljeno ulidnom mreZom'

komunalnom i drugom infrastrukhrrom.(5)roa*e;"obuhvata=smje5tenojeuzobalnipojasiunutarobradenogpodrudjanepostoje

izgradirc infrastruktume instalacije kanalizacije i vodovoda'

(6)no,"arurieobuhvatasaspektaelektroenergetskogsustavasmjestenojeuneposrednojblizinistare tvomice za preradu ribe,,Neptun" u KomiZi u dijelu kojeg nema potrebnih

elektroenergetskih kapaciteta za nove inadajnije planirane sadrZaje. Na samom podrud-iu je

izgradena Ti lO(21yO,4kV zatvomicu ,|eptun" i njena snaga ne moZe zadovoljiti planirane

sadrZaj e.

(7) U blizini obuhvata postoji izgradena TK kabelska kxalizacija u cesti koja obilazi zorln

tvorniceNeptunzapr"rudr-.ib"srasporedenimkabelskimzdencimaiomoguienojepovezivanje novih planiranih sadrZaja na postojeiu TK infrastrukturu'

VI. CILJEVIIPROGRAMSKAPOLAZISTA

ilanak 6.

(1) Ciljevi i programska polazi5ta obuhva6aju:

Planiranje suvremene ribarske luke po5tivaju6i:

- o.nor.r" smiemice Prostomog plana Splitsko dalmatinske Zupanije i Prostomog plana

uredenja Grada KomiZa- posebne zahtjeve javnopravnih tijela- iuhti"r" za5tite okoli5a i prirode, posebno za5tite obalnog mora

- obliiovno i arhitektonski sve gradevine i planirane objekte uskladiti

okruZenja i urbanom strukturom Grada KomiZa'

(2) Uspostavu regulacije na neizgradenom podrudju planirane zone

ribarske luke;

sa vrijednostima

(moru i kopnu)

' 13 -

Definiranje ulidne mreZe, osiguranje potrebne komuna.lne infrastrukture, svih sadrZaja ribarske

luke, uredenje obalne Setnice;

Osiguranje uvjet a zaizgradnju ibarske luke s naglaskom na kvalitetu gradnje (u kopnu i moru)

te uredenosti grailevnih cjelina i zadtitu okoli5a;

Formiranje racionalno organizirane ribarske luke; Omoguiiti dostatne logistidke sadrZaje

postojeiim i bududim ribarskim zadrugarna ili organiziranim udruZenjima ribara jer onipredstavljaju garanciju funkcionalnosti u upravljanju bilo samostalno bilo u suradnji s

lokalnom upravom.Za5tita padina od bujidnih voda kroz regulaciju sustava oborinske odvodnje (bujica - potoka).

(3) Po5tivaju6i osnovne razvojne smjemice otoka Visa imaju6i u vidu njegov prostomi poloZaj,

tradicionalnu orijentaciju industrije i stanovniStva prema djelatnostima vezanim uz more

izgradnja Ribarske luke omoguiila bi KomiZi da se i nadalje razvija kao mjesto oslonjeno na

vlastitu tradiciju. Izgradnja moderne luke osigurala bi prihvat ribarica koje ribare na podrudju

ribolovnog mora srednjeg i juZnog Jadrana sa svim prateiim sadrZajima; veletrZnica ribe,opskrba i servis brodova, usluZne djelatnosti i prateie drZavne sluZbe i ostalo.

vII. STRUdNE PODLOGE POTREBNE ZAIZRADIJ PLANA

ilanak 7.(1) Izradena je topografsko - katastarska podloga u mjerilu 1:500 s batimetrijom.(2) Sukladno ,,Uredbi o informacijskom sustavu prostomog uredenja,, NN br. 115/15.

izmjene i dopune UPU Ribarske Luke 6e se isporuditi sukladno dlanku 12. stavku 3.

predmetne Uredbe (topolo5ki ureden i georeferenciran u sluZbenoj kartografskojprojekciji).

1'III. NAdIN PRIBAWJANJA STRUdNIH RJESENJA

dlanak 8.(1) Strudna rjesenja osigurat ie pravna osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnostiprostomog uretlenja propisane posebnim zakonom, a sukladno podacima, planskim smjemicamai dokumentaciji tijela i osoba odredenih posebnim propisima.

Ix. POPIS JAVNOPRA\TNIH TIJELA ODREDENIH POSEBNIM PROPISIMA KOJADAJU ZAIITJEVE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA TE DRUGIH SUDIONIKAKORISNIKA PROSTORA KOJI TREBAJU SUDJELOVATI U IZRADI

dlanak 9.(1) Slijedom odredbe dlanka 90. Zakona o prostomom uredenju (,,Narodne novine", br.153/13) od javnopravnih tijela odredenih posebnim propisima zatralit 6e se dostava zahljeva(podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenath), a isto tako i od drugih korisnika prostora- sudionika u izradi Izmjena i dopuna. Uvjete koje daju navedena javnopravna tijela i ostalikorisnici prostora treba po5tivati u izradi Nacrta prijedloga lzmjena i dopuna UPU-a RibarskeLuke. Ista tijela 6e biti pozvana najavnu raspravu u postupku dono5enja.

(2J Javnopravna iz stavka l. ovog dlanka obuhvacaju:l. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaititu kultume ba5tine, Konzervatorski odjel u

Splitu, Porinova 1,21000 Split2. MINISTARSTVO ZASTITE OKOLISA I ENERGETIKE, Radnidka cesta 80, 10000 Zagreb

* lr -

3. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podrudje dalmatinskih slivova,Vukovarska 35, 21000 Split

4. HRVATSKE CESTE, Ispostava Split, R. Bo5kovi6a22 ,21000 Split5. ZUPANUSKA UPRAVA ZA CESTE, R. BoSkovi6a 22 ,21000 Split6. HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA, ELEKTRODALMACIJA SPlit,;

Pogon Makarska, 21300 Makarska7. HOPS, OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o. , prijenosno podrudje Split, Kneza

Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split -8. TIRVATSXA AGENCIJA ZA POSTU I ELEKTRONIiT,E TOUUNIKACIJE, UIiCA

Roberta Frange5a Mihanovida 9, 10110 Zagreb9. MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE:

Ludka kapetanija KomiZa, Skor 1, 21485 KomiZa10. LUdKA UPRAVA SPLITSKO-DALMATINSKE ZUPANITE, PiIAZBTA& KAIiIEMA 10,

21000 Split1 1. MUP- Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne

zaStite, Trg llrvatske bratske zajednice 9,21000 Split12. DRZAVNA UPRAVA ZA ZAST|TU I SPASAVANJE, Podrudni ured u Splitu, odjel za

za5titu i spa5avanje, Moli5kih llrvata 1, 21000 Split,13. VODOVOD I ODVODNJA OTOKA VISA d.o.o., Riva sv. Mikule 38. 21485KomtZa14. drugi sudionici sukladno Zakonu o prostomom uredenju ili potrebama postupka ID PPUO

(3) Tijela i osobe iz stavka2. ovog dlanka duZna su svoje zahtjeve (podatke, planske smjemicei propisane dokumente doslaviti nositelju izrade u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva

iz stavka I . ovog dlanka.

(4) Sukladno dlanku 88. Zakona o prostomom uredenju, nositelj izrade 6e o izradi izvijestitijavnost objavom na web stanicama Grada KomiZa te kroz informacijski sustav putem

Flrvatskog zavoda za prostomi razvoj.

X. PLANIRANI ROK ZA IZRADU PLANA ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIHFAZAI ROK ZA PRIPREMU ZAIITJEVA ZAIZRADU PLANA TIJELA I OSOBAODREDENIH POSEBNIM PROPISIMA

ilanak 10.(l) Zainadu izmjena i dopuna UPU-a fubarska Luka sukladno Zakonu o prostomom ureilenj u.

odreduju se sljedeii okvimi rokovi:- za pribavljanj e zahtjeva za izradt 30 dana

- za inaduPrijedloga za javnu raspravu i objavu javne rasprave 40 dana

- za provedbu javne rasprave 15 dana

- za izradl izvjeSia o javnoj raspravi 15 dana

- za izradu i utvrdivanje Konadnog prijedloga Plana l5 dana

(2) Unutar planiranih okvimih rokova moguia su odstupanja u sludaju nepredvidenih razrada,

usuglaSavanja i poslova tijekom izrade. Unutar rokovri iz ovog dlanka nije sadrZano vrijeme

potrebno za pribavlj anj e propisanih suglasnosti.

xt. IT,VORI FINANCIRANJA IZRADE

- lJ-

dlanak 11.(1) Izrada UPU-a Ribarske luke financira se iz Proraduna Grada KomiZe.

XII. ZAVRSI\E ODREDBE

dhnak 12.

NadleZno upravno tijelo nositelja izrade UPU-a obvezuje se da u roku od najmanje 8 dana od dana

objave Odluke:- sukladno dlantu 86. Zakona dostavi Odluku Flrvatskom zavodu za prostomi razvoj

- sukladno dlanku 88. Zakona obavijesti javnost o izradi UPU-a- Javnopravnim tijelima iz dlanka 9. ove Odluke o izradi s pozivom da u roku od 30

dana dostave zahtleve za iztadu UPU-a.

ilanak 13.Ova Odluka stupa na snagu dan nakon objave u ,,SluZbenom glasniku Grada KomiZe".

Klasa: 021 -0 5 I 1 7 -03 / 09

Urbrq: 21901 02-01 - 1 7-0 1

KomiZa, 27 . veljade 2017. godinePredsjednik:

Edo Bogdanovii

REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO.DALMATINSKA ZUPANTTA

GRAD KOMIZAGRADSKO VIJECE

- tr-

Documents

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA …