GlasIstre 17 10 2012

7,00 KUNASLO 1,20 EUR � 1,50 EUR nezavisni dnevnikSRIJEDA Pula, 17. listopada 2012. � Broj 282 � GODINA LXIX

PULA BOAT FAIR 2012.3. Medunarodni sajam brodske opreme i brodova

Marina Veruda,17.-20.10.2012.-

PULA: NAJAVLJENA OBNOVA SADA ZAPUŠTENOG MORNARIČKOG PARKA

NAKON STO GODINA PLIN SE VRATIO U ROVINJ

Prva domaćinstva konačno spojena na jeftiniji energent

str. 13

MIJENJA LI SE NEŠTO NOVIM ZAKONOM

Zbog duga za pričuvu stan na bubnju, ali ZA 10 GODINA str. 5

IVAN ANDRE TRIFONOV, AUSTRIJANAC IZ LIŽNJANA KOJI JE BALONOM PRELETIO OBA POLA, GOVORI ZA NAŠ LIST:

PRAVA POTJERA: DVIJE OPHODNJE GANJALE 21-GODIŠNJEG BUJEŽA

EKSKLUZIVNO

Kako vratiti sjaj vrijednom parku starom stoljeće i pol

Ja sam osmislio Felixov skok iz svemira, no nije me uzeo u tim!STRAH OD OVRHE?

str. 8 i 9

Policiji bježao 25 kilometara od Kršana do Pazina

str. 29

KVALIFIKACIJE ZA SP: HRVATSKA - WALES 2:0

Puno šansi, a malo golova

str. 32 i 33

str. 2 i 3

Man

uel A

NG

ELI

NI

Ugovor s EU na kovanici od 25 kunaZAGREB - U povodu obilje�avanja prve obljetnice

potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Hrvatska narodna banka izdat �e prigodnu kova-nicu od 25 kuna. Izgled kovanice, koja �e imati oblik pravilnog dvanaesterokuta, osmislio je akademski kipar Damir Matauši�. Kovanica �e s jedne strane, u sredi-ni, imati prikaz p�elinjih sa�a s 27 �elija unutar kojih su zvjezdice što simbolizira EU.

“U donjem polukrugu, uz konstrukciju p�elinjih sa�a, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postoje�u konstrukciju p�elinjih sa�a dogradi dvadeset i osmom �elijom, u koju �e stupiti kao zvjezdi-ca, nova punopravna �lanica Europske unije”, objašnje-no je u odluci Savjeta HNB-a. Na toj �e strani biti ispisan i tekst “Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europ-skoj uniji” s datumom, 9. prosincem 2011. godine, kada je u Bruxellesu dokument potpisan.

Na nali�ju kovanice, uz oznaku nominalne vrijednosti, bit �e još prikaz kune zlatice, a u donjem dijelu hrvatski grb. Li-jevo od grba polo�ena je gran�ica lovora u cvatu, a desno gran�ica hrasta lu�njaka s plodovima. HNB planira izdati 20 tisu�a komada prigodnih kovanica. Središnja banka ve� je jednom izdala prigodnu kovanicu od 25 kuna vezano uz pristupanje Hrvatske Uniji. Bilo je to 2005. godine, a povod je bila kandidatura Hrvatske za �lanstvo. I. F.

Josipoviću i Tadiću uručena Europska medalja za toleranciju

BRUXELLES - Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipovi�u i bivšem srbijanskom predsjedniku Borisu Tadi�u dodijelje-na je Europska medalja za toleranciju na sve�anosti ju�er nave�er u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Nagradu je dodijelilo Europsko vije�e za toleranciju i po-mirenje (ECTR) �iji su supredsjedatelji bivši poljski pred-sjednik Aleksander Kwasniewski i predsjednik Europskog �idovskog kongresa Moshe Kantor, a �lanovi istaknuti poli-ti�ki lideri, znanstvenici, dobitnici Nobelove nagrade koji su u svom djelovanju pridonijeli promoviranju tolerancije.

“Po�aš�en sam, i ponosan zbog nagrade što je gospo-din Boris Tadi� i ja danas primamo, Europske medalje za toleranciju koju dodjeljuje Europsko vije�e za toleranciju i pomirenje, rekao je Josipovi�. (H)

Predano 46.000 potpisa za niži PDV na hranu

ZAGREB - Novi saborski zastupnik HSS-a i predsjed-nik stranke Branko Hrg ju�er je u Vladu donio više od 46 tisu�a potpisa gra�ana na peticiju za smanjenje sto-pe PDV-a na hranu na deset posto.

- Obilje�ili smo Svjetski dan hrane. Iskoristili smo taj dan da Vladi predamo peticiju jer smo izra�unali da bi smanjenjem stope PDV-a na hranu na deset posto mje-se�na potroša�ka košarica bila manja �ak za 300 do 400 kuna, kazao je Hrg. Z. C.

PULA - Sutra i pre-kosutra u Dubrovni-ku se odr�ava najve�i skup turisti�kih djelat-nika Hrvatske - Dani hrvatskog turizma. Bit �e rije�i o mogu�nosti-ma koje se hrvatskom turisti�kom sektoru otvaraju ulaskom u EU te predstavljanju na-crta Strategije razvo-ja hrvatskog turizma. Uz to u Dubrovniku �e

se odr�ati i niz stru�-nih skupova, sastana-ka i radionica pojedinih strukovnih udru�enja. Tom �e prilikom tako-�er biti podijeljene i godišnje turisti�ke na-grade destinacijama, pojedincima, ustano-vama i tvrtkama - Plavi i Zeleni cvijet, Turisti�ki cvijet-kvaliteta za Hr-vatsku te �ovjek-klju� uspjeha u turizmu. B. B.

Počinju Dani hrvatskog turizma u Dubrovniku

[email protected]

*ZAGREB - �lanovima saborskog Od-bora za informiranje, informatizaciju i medije ju�er se predstavilo pet od 30 kandidata za Programsko vije�e HRT-a. Odboru su se predstavili Drago Asi�, Robert Šimrak, Marina Mu�alo, Nina

Obuljen Ko�inek i �eljka Jelavi�, a osta-li kandidati predstaviti �e se u srijedu. Rije� je uglavnom o stru�njacima za medije, a me�u njima ima i sveu�iliš-nih profesora, poput Marine Mu�alo s Fakulteta politi�kih znanosti. (H)

Odbor: Pet kandidata za HRT

M. A

NG

ELI

NI

IVAN ANDRE TRIFONOV, AUSTRIJANAC IZ LIŽNJANA KRAJ PULE KOJI JE BALONOM

SMS čestitka“Cijeli ti svijet �estita, primi �estitke i od mene, a kada se vratiš u Austriju, i�i �emo na ve�eru i dobro se ispri�ati”, sadr�aj je �estitke koju je Ivan Andre Tri-fonov poslao Felixu nakon njegova skoka s 39.044 metra u nedjelju nave�er koji je pratilo milijunsko gle-dateljstvo širom planeta. Odgovorila mu je kratko Fe-lixova tajnica Dani H.: “Daaannnnkeeee!”

Projekt skoka dao još 2005.

Projekt sam zamislio još 1992., a opisao ga u knjizi 1994. godine. U nekoliko na-vrata sam ga želio ostvariti, ali nisam na-šao sponzora. Na nagovor supruge po-nudio sam ga Baumgartneru u siječnju 2005., uz uvjet da me primi u tim. Rekao je da hoće. Više mi se nije javljao, a kada sam ga konačno čuo, rekao mi je da će to odraditi s Amerikancima i da mu ja više ne trebam, ispričao nam je Trifonov

PIŠE Silva BODLAJ IVAŠIĆSNIMIO Manuel ANGELINI

LIŽNJAN - “Felix Baum-gartner dokazao je da je moj projekt ostvariv. Sma-tram se ocem tog projekta i radostan sam što je uspio”, rekao nam je zapanjujuću tvrdnju Ivan Andre Trifo-nov, Bugarin s austrijskom putovnicom i povremenim boravištem u Ližnjanu, ko-jeg smo jučer poslijepodne posjetili u njegovoj kući.

Nedostajali milijuni dolara

Felixov poduhvat pratio je u Beču i odmah nakon skoka mu poslao SMS s čestitkom.

- Projekt sam zamislio još 1992., opisao ga u knjizi koja

je prvi put objavljena 1994., a sada je ponovno tiskana, kaže nam Trifonov pokazujući knji-gu te stranice na kojima je ra-zradio projekt skoka s ruba sve-mira koji je nazvao URANOS.

- Joea Kittignera, Felixova mentora, upoznao sam 1992. godine u Jordanu na svjetskoj smotri balonaša u čast rođen-dana jordanskog kralja, govori nam Trifonov pokazujući nam fotografiju na kojoj su zajedno snimljeni - i opisao mu pro-jekt. Pitao sam ga hoće li mi biti savjetnik i pristao je. Dogo-vorili smo se da ćemo raditi na realizaciji projekta, ali nismo uspjeli skupiti novac, odno-sno pronaći sponzore. Tada nam je po proračunu treba-lo šest i pol milijuna dolara, a Felixa je sve to koštalo oko 50

Balon sličan onom kojim se Felix dignuo u stratosferu

Trifonov na fotografiji kao astronaut za rusku svemirsku postaju “Mir”

EKSKLUZIVNO

2 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

novosti

**ZAGREB - Zastupnici Hrvatskog sabora završili su ju�er objedinjenu raspravu o prijedlozima izmjena i dopuna zakona o pravima i du�nostima zastupnika u Hr-vatskom saboru te o pravima dr�avnih du�nosnika glede povratka na posao.

Prema tim prijedlozima, zastupnik, od-nosno dr�avni du�nosnik, nakon pre-stanka obnašanja du�nosti imao bi pra-vo povratka na rad kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neo-dre�eno vrijeme. (H)

Iz politike natrag na posao

D. J

.

PRELETIO SJEVERNI I JUŽNI POL, OTKRIVA NEPOZNATU DIMENZIJU PODUHVATA KOJI JE SVIJET OSTAVIO BEZ DAHA

iz svemira Felixu sam ., a on me zaboravio

milijuna. Tri puta smo otkazi-vali projekt, 1994., 1999. i 2003. godine. Moja supruga je boga molila da ne nađem sponzo-ra. Bojala se, rekla mi je da sam star i da projekt ponudim mla-đem Felixu. To sam i učinio u siječnju 2005. i kada sam mu dao projekt, rekao sam mu da je uvjet da me primi u tim. Re-kao je da hoće. Budući da se nije javljao do prosinca, pitao sam ga što je s projektom, a on mi je odgovorio da ga radi s Amerikancima i da mu ja više ne trebam, ispričao nam je Trifonov, pokazujući strani-ce knjige na kojima je projekt do detalja opisan u poglavlju “Rođen u snovima”.

Baumgartner je skočio s vi-sine od 39 kilometara, a Trifo-nov je planirao s balonom pro-

mjera 300 metara podići se na visinu od 50 kilometara. Kap-sula iz koje je planirao skoči-ti trebala je biti okrugla. Ideja mu je sinula kada je jednom vidio da je na balon obješena raketa pa je pitao stručnjake bi li se ona mogla napraviti tako da on stane u nju. Odgovorili su mu da je moguće, ali da bi raketu trebalo preurediti. Kaže

nam da su mu Rusi i skafan-der nabavili, i to specijalan jer su znali da su u pitanju ogro-mni rizici i opasnosti. Upravo onakvi kakvi su pratili i Felixov skok: rizik od probijanja zvuč-nog zida, mogućnost pucanja lica ili mozga te nekontrolirana vrtnja vlastitog tijela. Trifonov nam objašnjava da je vrtnja ti-jela veća što je visina veća.

- I Felix se isto zavrtio, ali je manevriranjem jednom pa drugom rukom uspio izravnati tijelo, objašnjava nam Trifonov.

Kada nam je sve to ispričao rekao nam je: “Moj san ostva-rio je Felix. On je našao no-vac. No, ja ne mirujem, imam još jedan projekt u glavi koji još nitko nije ostvario”.

Cepelinom oko svijeta- Cepelinom bih obišao svi-

jet za 80 dana. Baš onako kako je Jules Verne to opisao u knji-zi “Put oko svijeta za 80 dana”. Ali za to treba specijalan cepe-lin, a ja točno znam kakav tre-ba biti, rekao nam je 67-godiš-nji Trifonov, inženjer kemije, te ga ukratko opisao dok nas je u dvorištu ispraćao.

Trostruki Guinnessov rekorderTrifonov je nositelj nekoliko svjetskih rekorda i upisan u Guinnessovu knjigu, što je zabilje�eno i na stranica-ma Glasa Istre. Prvi je put u Guinnessovu knjigu ušao 1989. godine kada je za sedam i pol sati balonom preletio Sredozemno more, drugi put sedam godina kasnije kada je prvi u svijetu balonom preletio Sjever-ni pol te tre�i put 2000. kada je ponovio sli�an pot-hvat preletjevši Ju�ni pol. Trifonov je bio i prvi rezervni astronaut za let na rusku svemirsku postaju “Mir”.

Trifonov je u knjizi upisao svoje ime uz balon na visini od 50 kilometara

Izgleda da je Felix Baumgartner “posudio” fantastični projekt

RE

UTE

RS

Trifonov i Felixov mentor Joe Kittigner

Glas Istre 3Srijeda, 17. listopada 2012.

REGIONALNE ISKRE IZMEĐU IDS-a I ISTARSKOG SDP-a

Kajin kontra Grbina - oba za Bajića

novosti

*ZAGREB - Damir Polan�ec ju�er se po�a-lio sudskom vije�u koje vodi postupak u slu�aju “Spice” što je na nastavak glavne rasprave doveden vezan lisicama. - Uva-�avaju�i sve okolnosti i �injenice, poštu-ju�i sve zakone, koje sam dobro iš�itao,

posebno Zakon o izvršenju kazne zatvo-ra, doista mislim da su mjere osiguranja s moje to�ke gledišta apsolutno pretjera-ne, rekao je Polan�ec dodaju�i kako je ve� ranije pismeno tra�io da mu se omo-gu�i korištenja laptopa. (A. R. K.)

Polančeca doveli u lisicama

D. L

.

BAJIĆEVO IZVJEŠĆE U SABORU: HDZ I SDP PODRŽALI DRŽAVNOG ODVJETNIKA, DRUGI POZIVALI NA NJEGOVO UHIĆENJE

Svjedok: Fimi-medija naručila jakne s logom “Željo majstore”

TUŽITELJ HAAŠKOG SUDA: GORAN HADŽIĆ ODGOVORAN ZA ZLOČINE NA OVČARI

Bajić: Ne znam jesu li SMS-ovi Sanaderu izmišljeniU izjavi novinarima nakon rasprave o SMS-ovima koje je navodno slao Sanaderu, Baji� je rekao da ne mo�e re�i jesu li oni izmišljeni ili ne.

- Samo �u vam re�i da je kod nas sustav preko ko-jega sve imamo na našem softveru. Prema podacima mog informati�kog sustava, takvih podataka nema. Vratimo se na ono što je bitnije od toga, a to je što se dogodilo s tim SMS-ovima, odnosno koji je njihov cilj. Cilj im je difamirati sustav i izvu�i su�enje iz sudnice na politi�ku scenu, a okrivljenika pretvoriti u politi�ku �rtvu, što nije to�no, rekao je Baji�. Dodao je da je ve� prije demantirao Sanaderove izjave da mu je poklanjao slike.

Na meti - Mladen Bajić

HDSSB htio pritvor za Bajića da ne bi utjecao na svjedoke

Bajić je u završ-noj riječi odgovo-rio Đuroviću rekav-ši da ovaj “činjenice ili navode pojedinih portala počevši od Wikileaksa pa do nekih drugih uzima zdravo za gotovo, kao činjenicu”

PIŠE Zlatko CRNČEC

ZAGREB - Dok su se SDP i HDZ jučer u Saboru na-tjecali tko će više ishvaliti Mladena Bajića, zastupnici HDSSB-a zatražili su da se glavnog državnog odvjetnika razriješi, te odmah potom uhiti i stavi u jednomjeseč-ni pritvor zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke.

Trodioba vlastiDaleko najžešći bio je za-

stupnik HDSSB-a Dražen Đu-rović koji smatra da je Bajiću mjesto ni više ni manje nego u Remetincu zbog brojnih afera koje se vežu uz njegovo ime.

- Kada bi u Hrvatskoj zaista funkcionirala trodioba vlasti vas bi gospodine Bajiću, nakon što bi vas Sabor razriješio, od-mah po izlasku iz ove zgrade represivni aparat izvršne vlasti uhitio i predao pravosuđu. Na-ravno uz posve izvjesno jedno-mjesečno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svje-doke. Ukupno gledano, rad DORH-a može dobiti određe-nu prolaznu ocjenu, ali glavni državni odvjetnik nema pro-laza, rekao je Đurović. Dodao je da je “javna percepcija da DORH bira kada i koga će pri-javiti uzimajući u obzir odnose političkih snaga u državi”.

- Što je s SMS-ovima koje je upućivao Sanaderu, a koji su objavljeni na jednom por-

talu? Što je s njegovim pret-hodno objavljivanim SMS-ovima upućivanim jednom danas pokojnom novinaru ili našem još uvijek živućem i do-brostojećem najvećem medij-skom magnatu, a koji su se ti-cali brojnih istraga? Što je s 500 telefonskih razgovora s jed-nom novinarkom koja uvijek najbrže i najsvježije izvješćuje o stanju svih istraga koje pro-vodi DORH, rekao je Đurović. Dodao je da HDSSB nema po-vjerenja u Bajića jer “po svo-je mišljenje odlazi u američko veleposlanstvo” i jer ga “brifira-ju trećerazredni obavještajci”.

Instrukcije SAD-a?- Bajić se 2. veljače 2010.

sastao s dvojicom djelatnika američkog veleposlanstva među kojima je bio i spe-cijalni agent za sigurnosna pitanja kako bi informirao o tijeku istrage u operaciji Spice, rekao je Đurović. On je upitao “tko je to odlično, pa i preodlično, surađivao s

doktorom Ivom, a potom s njegovom nasljednicom po-spremio tog Ivu”?

- Koga je to do jučer SDP htio smijeniti, a danas ga za-govara? I zašto? U sabornici se najblaže može osjetiti neka nelagoda u svim strankama kada treba kritički govoriti o radu glavnog državnog od-vjetnika. To nije dobro za dr-žavu, to nije dobro za demo-kraciju, rekao je Đurović.

Bajić je u završnoj riječi odgovorio Đuroviću rekavši da ovaj “činjenice ili navo-de pojedinih portala počev-ši od Wikileaksa pa do nekih drugih uzima zdravo za go-tovo, kao činjenicu”.

- Ako bi mi imali takav pri-stup onda bi pola države bilo u zatvoru. Ja sam ipak skloni-ji konzervativnom pristupu, rekao je Bajić. Govoreći pak o curenju informacija Bajić je rekao da ne može sa sigurno-šću reći da informacija nika-da nije procurila iz DORH-a, ali da misli da nije.

Na marginama rasprave uočeno je i “od-mjeravanje snaga” šefa Kluba zastu-

pnika IDS-a Damira Kajina i predsjednika Odbora za Ustav, SDP-ovog Puležana Peđe Grbina. Iako su obojica pohvalila Bajićev rad, Kajin je zamjerio što je Grbin rekao da bi državni odvjetnik trebao ponekad i “ri-skirati”. U replici - neuobičajenoj između Kukuriku partnera, Kajin je rekao: “Kaže kolega Grbin da državni odvjetnici trebaju riskirati, da nije dobro da su konzervativni, a ja mislim upravo suprotno. Da državni odvjetnik itekako treba biti konzervativan i da nitko nema prava naprosto poigrava-ti se sa ljudima. Državni odvjetnici trebaju biti 101 posto sigurni prije nego se upuste u neki spor ili procesuiranje pojedinca.”

Peđa Grbin je IDS-ovom zastupniku od-

govorio da se s njime nikako ne slaže. “Uva-ženi kolega sa vama se nikako ne mogu slo-žiti. Naime, osim Državnog odvjetništva mi u RH imamo i sud. Državno odvjetništvo postupa po različitim stupnjevima sum-nje. U jednom trenutku kada postoji osno-va sumnje radi se po kaznenoj prijavi, kada postoji osnovana sumnja podiže se optuž-nica, a tek kada postoji izvjesnost da je ka-zneno djelo počinjeno i tko je krivac tek se tada izriče osuđujuća presuda. U trenutku kada imamo 97,5 posto osuđujućih presu-da u domeni rada određenog tijela meni se čini da je Državno odvjetništvo odluči-lo prije pokretanja sudskog postupka tra-žiti izvjesnost da je kazneno djelo počinje-no. A ja molim da se vratimo na osnovanu sumnju.” D. G.

Goran Hadžić: Htio da zarobljenici ostanu u Vukovaru

Zarobljenike tjerali da kopaju vlastite grobove

ZAGREB - Tužitelj Haaškog suda (ICTY) jučer je u nastav-ku suđenja Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (SAO SBZS) i potom predsjedniku samoproglaše-ne Republike Srpske Krajine (RSK) upoznao sudsko vije-će s protjerivanjem hrvatskog stanovništva iz Dalja, Tovarni-ka, Bapske, Lovasa i Bogdano-vaca, bitkom za Vukovar, kao “jednom od najkrvavijih i naj-brutalnijih od Drugog svjet-skog rata”, te likvidacijom za-robljenika na Ovčari, i optužio Hadžića da snosi punu odgo-vornost za te zločine.

Tužitelj Douglas Stringer je podsjetio da je JNA 19. stu-denoga zauzela vukovarsku

bolnicu, a da je drugi dan provedena evakuacija te su muškarci odvojeni od žena i djece. Oko 200 ljudi u pet au-tobusa odvezeno je u vojar-nu JNA, dok je šesti autobus stigao kasnije. Istovremeno, objasnio je tužitelj, na sastan-ku u Veleprometu Hadžić je,

zajedno s Arkanom odlučivao o sudbini Hrvata.

“Hadžić se žustro suprot-stavljao prebacivanju hrvat-skih zarobljenika iz SAO SBZS u zatvore u Srbiji” te je inzisti-rao da “tim ustašama sudi ovaj narod iz srpske autonomne oblasti”, kazao je tužitelj, navo-

deći Hadžićeve riječi iz inter-vjua srpskim medijima.

Nakon sastanka u Velepro-metu zarobljenici su odvede-ni u poljoprivredno naselje Ovčara i smješteni u hangar za poljoprivrednu opremu. Prilikom izlaska iz autobusa, prepričava tužitelj, morali su proći kroz tzv. “špalir”, a pri-padnici TO-a i paravojnih for-macija su ih “udarali i šutira-li”. Tijekom noći se u hangaru nastavilo premlaćivanje, usli-jed čega je umrlo najmanje dvoje zatvorenika.

“Poslije ponoći, do samog jutra 21. studenoga 2011., za-tvorenike se izvodilo iz han-gara, poredalo uz iskopanu jamu i likvidiralo. Pogublje-no je 260 ljudi, a 2006. godine su u masovnoj grobnici pro-nađeni posmrtni ostaci njih 194”, rekao je tužitelj. Na po-ljoprivrednom imanju Lovas i u Dalju, nastavio je tužitelj, ubijeno je 35 ljudi, dodao je tužitelj. (H)

Gor

an M

EH

KE

K/C

RO

PIX

ZAGREB - O suradnji s marketinškom agencijom Fimi-medijom, preko koje se po tvrdnjama USKOK-a nezako-nito financirao HDZ i bivši premijer Ivo Sanader, ju�er su na zagreba�kom �upanijskom sudu svjedo�ili bivši pred-sjednik uprave Plinacroa Branko Radoševi�, direktor ACI-ja Anto Violi� te vlasnik tvrtke koja je za Fimi-mediju, me�u ostalim, nabavljala i jakne s logom HDZ-a.

Po rije�ima vlasnika tvrtke Emma 95 Marina Fr�ka, rije� je o tisu�u plavih vjetrovki na kojima je s prednje strane na prsima bio logo HDZ-a, a sa stra�nje na le�ima natpis “�eljo majstore”. Osim nabave razne robe, Fr�ko-va se tvrtka na tra�enje Fimi-medije javljala na javne na-tje�aje. “Mailom bi nas obavijestili kome poslati ponudu i kakvu cijenu staviti”, kazao je svjedok, potvrdivši sumnje tu�iteljstva da je Fimi-medija anga�irala tvrtke koje su se javljale na natje�aje s nepovoljnijim ponudama, odnosno višom cijenom od one koju je ponudila agencija Neven-ke Jurak. Optu�eni bivši premijer prigovorio je iskazu svjedoka isti�u�i da u njegovo vrijeme HDZ nikada nije naru�io ništa s natpisom “�eljo majstore”.

“Da smo takvu jaknu naru�ili, moglo je stajati samo ‘Dinamo majstore’”, ustvrdio je Sanader. I njegov biv-ši glasnogovornik Ratko Ma�ek s optu�eni�ke je klupe tako�er prigovorio svjedo�enju rekavši da je on bio za-du�en za obje predizborne kampanje u “inkriminiranom razdoblju” te da takvih jakni nikada nije bilo. (H)

RE

UTE

RS


** novosti

ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotroma-novi� u New Yorku se sastao s nekoliko vi-sokih du�nosnika Ujedinjenih naroda s ko-jima je razmotrio brojna pitanja iz podru�ja doprinosa Ministarstva obrane mirovnim misijama i operacijama UN-a. Ministar Ko-

tromanovi� se susreo s pomo�nikom glav-nog tajnika UN-a za ljudska prava i na-�elnikom Ureda visokog povjerenika za ljudska prava Ivanom Šimonovi�em i s po-sebnom savjetnicom i pomo�nicom glav-nog tajnika UN Sarah Cliffe. (H)

Kotromanović s dužnosnici-ma UN-a

NOVI ZAKON - STARI PROBLEMI: NAKON PAR OPOMENA NA ADRESE NEPLATIŠA STIŽU I PRIJEDLOZI ZA OVRŠNI POSTUPAK

STANDARD OPASNO KLIZI: POSKUPLJENJA IZNENADILA I NAJOPTIMISTIČNIJE PROGNOSTIČARE

Cijene voća i povrća predvode rujanski kas inflacije u Hrvatskoj

Od duga “do bubnja” put dug deset godina!

Drago Glumac, direktor Castruma, veli da se opomene šalju nakon tri i više neplaćenih rata za pričuvu. Ukoliko se dug ne podmiri, pokreće se prijedlog za ovrhu, a ako dužnik nema sred-stava na računu, ide se i na prodaju nekretni-na • Trenutno je u proceduri prodaje zbog du-gova za pričuvu stan u Ulici Sergijevaca

PIŠE Borka PETROVIĆ

PULA - Novim Ovršnim za-konom koji je stupio na sna-gu 15. listopada omogućava se izravna naplata novčanih tražbina putem Financijske agencije na temelju pravo-moćnih sudskih i ovršnih od-luka, odnosno presuda, rješe-nja ili odluke suda. Izravno će se putem Fine moći naplatiti i radnici kojima poslodavci ne isplaćuju plaće, i to na teme-lju potvrde poslodavca o nei-splati dospjele plaće, naknade za plaće ili otpremnine.

Za ovrhu je potreban OIB

Novčana potraživanja i ne-isplaćene plaće moći će se naplatiti izravno putem Fine, bez posebnog sudskog ovrš-nog postupka. To predviđa novi Ovršni zakon koji je Sa-bor prihvatio na sjednici kra-jem rujna. Što ovršni zakon donosi u praksi upitali smo

jučer u dva gradska poduzeća - u onom za upravljanje zgra-dama Castrum i Plinari.

Drago Glumac, direktor Castruma, veli da se opome-ne za pričuvu šalju nakon tri i više neplaćenih rata. Ukoli-ko predstavnik stanara zamo-li da se zbog specifičnih situa-cija pričeka s naplatom, to se i učini. Ukoliko se dug ne pod-miri, pokreće se prijedlog za ovršni postupak.

Novi ovršni zakon, kako pojašnjava direktor ove tvrt-ke, ponešto im je i zakompli-cirao proceduru pokretanja prijedloga za ovrhu jer ona

sada mora sadržavati i OIB, a on nije sastavni dio podata-ka koje zgrada predaje upra-vitelju. Većina ljudi na opo-menu reagira i svoje dugove podmiruje, no ako ne dođe do toga, ovršna je procedura, kako pojašnjava, vrlo dugo-trajna i mučna.

- Od trenutka od kada na-pravimo prijedlog za ovrhu i uspostavi se da se dug ne može naplatiti do trenutka kada stan zaista i “ode na bu-banj” da bi se dug podmi-rio prođe barem deset godi-na. Prijedlog ovrhe najprije ide bilježniku, onda on dva

puta dostavlja ovrhu dužniku. Ukoliko je ne preuzme, po-kreće se procedura u MUP-u da bi se ustanovila dužnikova adresa. Ovrha se tada pono-vo vraća bilježniku koji ju još dva puta mora probati uruči-ti. Ako i tada ne uspije, stavlja se na oglasnu ploču. Zatim se na općinskom sudu po-kreće proces koji traje nekoli-ko godina i na koji se tuženik može žaliti. Do pravomoć-nog rješenja prođe oko šest, sedam godina. Tek kada do-bijemo pravomoćnu presu-du i od Fine podatke da tuže-nik nema kako podmiriti dug, možemo ići u prodaju stana. I tu je procedura dugotrajna - utvrđuje se cijena, stan ide na dražbe, prvu, drugu, moguće i treću…, pojašnjava Glumac dugotrajnu proceduru.

Dodaje da je prodaja sta-na ipak krajnja mogućnost i većina se ljudi osvijesti te, u nekom dijelu ove dugotraj-ne procedure, nekako pod-

miri dug. Trenutno su, do-daje, u proceduri prodaje zbog podmirenja dugova je-dan stan u Ulici Sergijevaca te zbog dugova za toplanu dva stana u Splitskoj.

Zbog plina bez nekretnina

Od pravnice iz pulske Pli-nare Jasne Kučević dozna-jemo da ta tvrtka opomene šalje nakon konačnog obra-čuna, i to ukoliko nisu pla-ćene dvije i više rata. Tada poduzeće ima pravnu mo-gućnost onome tko duguje za plin prekinuti opskrbu. No, to je u praksi najčešće vrlo teško provodljivo. Posebice ukoliko dužnik živi u zgradi i njego-vim bi se isključenjem iz op-skrbe isključili i drugi koji su na istoj vertikali, a koji svo-je račune uredno podmiruju, veli nam pravnica Plinare.

Ukoliko se dug ne pod-miri, pokreće se prijedlog za ovrhu kod javnog bilježnika,

dok se protiv onih koji i dalje troše plin bez obzira na ne-podmirene dugove i postu-pak ovrhe, pokreće i drugi postupak - za skidanje plino-mjera da bi se onemogući-lo njegovo daljnje trošenje. Najprije se ide, navodi Ku-čević, na pljenidbu s računa putem Fine, a ukoliko duž-nik nema sredstava na raču-nu, pokreće se postupak za pljenidbu nekretnina.

Kad novac nestaje s računa…Na pitanje koje novine donosi novi zakon, prav-nica Jasna Ku�evi� veli da su savjetovanje o pri-mjeni novog zakona tek zapo�ela i da �e praksa pokazati njegove dobre, ali i loše strane.

- Jedan od momenata koji bi mogao biti sporan je taj da se, ukoliko du�-nik ne preuzme, prijedlog o ovrsi mo�e objaviti na oglasnoj plo�i bilje�ni-ka i samim time postaje pravomo�an. No, ukoliko ga du�nik nije preuzeo iz objektivnih i opravda-nih razloga, primjerice jer je na putu, mo�e mu se dogoditi da shvati da je pod ovrhom tek kad mu novac po�ne “nestajati” s ra�una, ka�e Ku�evi�.

Režijski troškovi idu u zastaru nakon godinu danaKako doznajemo od Hane Juri� iz pulskog Savjetovališta za zašti-tu potroša�a, zastara na ra�une za sve javne usluge i troškove ku-�anstva (tu spadaju re-�ijski ra�uni za struju, vodu, telefon, TV-pret-plata…) iznosi godi-nu dana, dok ona na ra�une za komunalnu, grobnu i naknadu za ure�enje voda nastupa nakon tri godine.

Potrošačke udruge sto-ga savjetuju da se računi čuvaju barem tri godine, a pla�aju li se internetom, dobro bi bilo isprintati ili snimiti uplate.

Zbog neplaćenih računa možemo ostati na cesti

Inflacija u rujnu skočila na pet posto ZAGREB - Rujanska infla-

cija iznosila je čak pet posto u odnosu na rujan prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. To je naj-viša inflacija od listopada 2008. godine, kad je iznosi-la gotovo šest posto, i, opet, poprilično iznenađenje za “inflacijske” prognostičare, koji su za rujan predviđali maksimalnu inflaciju od 4,3 posto. Cijene su u kolovo-zu bile za četiri posto više od kolovoških cijena lani, pa se otprilike tolika inflacija na godišnjoj razini očekiva-la i u rujnu. U Hrvatskoj su, ipak, lošija iznenađenja uvi-jek moguća.

U odnosu na kolovoz, ru-janske su cijene dobara i usluga za osobnu potroš-nju, mjerene indeksom po-trošačkih cijena, u prosjeku bile više za 1,4 posto, a u od-nosu na rujan 2011. godine, odnosno na godišnjoj razini, više su za pet posto.

Prehrana je od rujna proš-le, do kraja rujna ove godine, poskupjela za čak 5,5 posto, pri čemu meso, primjeri-ce, 6,9 posto, najvjerojatni-

je zbog suše, koja će nam i u idućih godinu dana do-nijeti i daleko veća posku-pljenja. Voće je u rujnu bilo za 18,2, a povrće za čak 25,4 posto skuplje nego u deve-tom mjesecu prošle godine, mlijeko, sir i jaja poskupjeli su za 3,5 posto, ulja i masti pak pojeftinila za 4,1 posto.

Na ovoliku rujansku infla-ciju nesumnjivo su, i puno više, utjecale cijene sve sku-pljih nam energenata. Pre-

ma DZS-u, cijene plina, koji je u svibnju poskupio za prosječnih 20 posto, u ruj-nu su, u odnosu na isti mje-sec lani, bile više za čak 30,5 posto, a električne energije za 22 posto, koliko nam je struja poskupjela u svibnju.

Uspoređujući cijene u rujnu s onima u kolovozu, inflacija iznosi 1,4 posto. Najviše su, na toj mjesečnoj bazi, porasle cijene odjeće i obuće, za 11,2 posto (zbog nove kolekcije jesen - zima) te cijene prometa, koje su u prosjeku bile više za 3,1 posto (više cijene goriva za osobna vozila).

B. MRVOŠ PAVIĆ

D. K

OVA

ČE

VI�

N. L

AZA

RE

VI�


novosti

SUTRA u Glasu IstreMladen Radić � promišlja koncept nove sezone Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta PulaVanesa Begić � razgovarala je s Karmen Kirac, pijanisticom i čembalisticom koja je izabrala te interpretira glazbu za CD objavljen u sklopu projekta “Revitas” Istarske županijeMate Ćurić � istražuje gdje je tiskarski stroj “Istra” iz fi lma “Uhvati me ako možeš” Stevena Spielberga

Prilog o kulturiPrilog o kulturiARTistra

UDRUGA DIALOGHI EUROPEI I REGIJA FRIULI-VENEZIA GIULIA UPRILIČILI SKUP PREDSTAVNIKA LOKALNE SAMOUPRAVE IZ ITALIJE, HRVATSKE I SLOVENIJE

Sladoljevu nagrada za zasluge u turizmu

PULA - Poznati istarski stru�njak za kamping Jerko Sladoljev dobio je proteklog tjedna Europsku nagra-du za zasluge u turizmu za vrijeme smotre turizma IN-TERSTAS, koja je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Hrvatske turisti�ke zajednice i visokim pokroviteljstvom predsjednika dr�ave. Rije� je o priznanju koje ve� 25 godina dodjeljuje Europska federacija turisti�kih novinara F.E.S.T.

U objašnjenju povjerenstava F.E.S.T.-a za dodjelu priznanja posebno je naglašen doprinos Sladoljeva na me�unarodnom unaprje�enju kvalitete kamping ponude, EU standarda i marketinga te kamping edukacije. B. B.

“Oda radosti” pobjednik 15. festivala turističkog filma

Granice u Istri su zacijeljene rane

Granica između Slovenije i Hrvatske u Istri kratkog je vijeka, još malo pa će nesta-ti i nadam se da nije uspjela ostaviti dublje tragove u svijesti žitelja, rekao je gradona-čelnik Izole Igor Kolenc

TRST - Tršćanska udruga Dialoghi europei i ured za međunarodne odnose regi-je Friuli-Venezia Giulia jučer su u Trstu upriličili zanimljiv skup predstavnika jedinica lokalne samouprave iz Itali-je, Hrvatske i Slovenije da bi iznova (što je pohvalno) ra-spravljali o prekograničnoj suradnji. Giorgio Rossetti, predsjednik udruge, nagla-sio je da je susret organizi-ran jer će iduće godine Hr-vatska postati punopravna članica EU-a, što otvara nove prostore za suradnju.

Konkurencija sa sjevera

Talijanska granična regija sa specijalnim statutom au-tonomije želi održati odre-đeno liderstvo u međure-gionalnim odnosima na sjevernom Jadranu, boji se konkurencije Austrije i Nje-mačke (južnih saveznih dr-žava poput Bavarske) koje pritišću na Jadran domi-nantnim ulogama u dvjema europskim makroregijama: alpskoj i dunavskoj.

“Teritorijalna surad-nja preko europskih speci-jalnih fondova koji potiču transgraničnu razmjenu je stvarnost, kako u odnosima sa Slovenijom tako i s Hrvat-skom. Ne bih želio da nam europska makroregionalna dimenzija suradnje - Itali-

ja je isključena iz dunavske makroregije, ali je nazočna u alpskoj i jadransko-jonskoj - oduzme sredstva i poten-cijalna ulaganja europskog novca”, rekao je regionalni pročelnik za međunarodne odnose Elio De Anna.

- Sedam europskih pri-jestolnica srednje i istočne Europe bliže je Trstu nego

Rimu i zato je regija Friuli-Venezia Giulia amblem da-našnje ujedinjene Europe koja je primila Nobelovu na-gradu za mir. Ne smije se zaboraviti tragična povijest ovih krajeva i moramo biti svjesni uloge europskog in-tegracijskog procesa, ista-knuto je na skupu, a na to je hrvatska generalna konzuli-

ca u Trstu Nevenka Grdinić dodala da su granice na tom prostoru zacijeljene rane i da će hrvatska vlast učiniti sve da bi olakšala rad jedi-nica lokalne samouprave u osmišljavanju transgranič-ne suradnje pa je podsjetila na posjet čelnika regije Fri-uli-Venezia Giulia Zagrebu u svibnju ove godine.

Suradnja u vodoopskrbi

Gradonačelnik Izole Igor Kolenc je rekao da je tali-jansko- slovenska granica ostavila iza sebe duboki po-vijesni trag koji je teško ot-kloniti iz svijesti. “Granica između Slovenije i Hrvatske u Istri kratkog je vijeka, još malo pa će nestati i nadam se da nije uspjela ostaviti dublje tragove u svijesti ži-telja”, rekao je Kolenc, koji je podsjetio, primjera radi, na hrvatsko-slovensku surad-nju u opskrbi vodom dok ta-kve nema s Italijom.

U Gorici i Novoj Gorici sa slovenske i talijanske stra-ne nisu još uspjeli zaštiti-ti Soču, suradnja je oteža-na zbog zakonskih razlika, nema pravnih okvira za kon-kretnu suradnju. Na to se ža-lio i načelnik Muggije Nerio Nesladek koji sanja o izgrad-nji velikog off-shore termi-nala za plin u sredini Jadra-na koji bi mogao opskrbiti sve tri države.

“Bilo bi poželjnije nego graditi LNG terminale pored gradskih naselja, kao kod nas u Trstu, ili na prediv-nim obalama, što je slučaj s vama u Hrvatskoj”, dodao je Nesladek. Oriano Otočan, koji je uz načelnika Buja Edi-ja Andreašića predstavljao našu županiju, podsjetio je nazočne da Istarska župa-nija od 1993. provodi politi-ku prekogranične suradnje i građenja čvrstih veza s insti-tucijama EU-a.

“Na Istru otpada trećina hrvatskog turističkog po-slovanja, ali u Hrvatskoj žu-panijama pripada tek deset posto poreznog prinosa. Fi-nancijski smo daleko slabiji od regije Friuli-Venezia Giu-lia, no zastupamo europsku politiku koja je danas pre-poznatljiva u Bruxellesu. Zaslužni smo što je EU pri-hvatio projekt osnivanja ja-dransko-jonske makroregi-je, suosnivači smo jadranske euroregije čije je sjedište u Puli. Svjesni smo da smo dio, uz slovenske i talijanske su-sjede, povijesno, kulturno-jezično i gospodarski integri-rano područje. Pad granice sa Slovenijom označit će po-četak novog razdoblja”, rekao je Otočan. E. VELAN

Orijano Otočan i Edi Andreašić na skupu u Trstu

Budućnost se gradi preko jezikaPro�elnik za me�unarodne odnose regije Friuli-Venezia Giulia Elio De Anna uvjeren je da se budu�nost gradi i preko jezika pa je iznio osobni stav da bi se u svim ško-lama te regije trebalo uvesti u�enje slovenskog i hrvat-skog jezika jer bez komunikacije nema napretka u pre-vladavanju mentalnih barijera.

Gradona�elnik Izole Igor Kolenc je dodao da je znako-vito to što Koprani odlaze u kazalište u Ljubljanu jer za-borave na ono u Trstu koje im je nadohvat ruke. Kolenc se, za razliku od drugih govornika iz Slovenije i Hrvatske, obratio nazo�nima na slovenskom jeziku. Zbog tehni�-kog kvara mnogim je talijanskim slušateljima uskra�en simultani prijevod i, normalno, nastao je black out. Malo tko od talijanskih politi�ara u susjednoj regiji danas po-znaje slovenski ili hrvatski jezik. U šesnaest godina rada u Trstu nisam imao priliku susresti talijanskog politi�ara koji bi bio kadar pratiti izlaganje slovenskog ili hrvatskog kolege. Na tome treba raditi jer bez poznavanja jezika su-sjeda nema stvarnog napretka, dogodi se mali kvar i do-bra namjera se istog trena iš�ezne.

E. V

ELA

N

Jerko Sladoljev

Iz filma “Oda radosti”

M. M

IJO

ŠE

K

Odgo�ena ovrha Grada ZagrebaZAGREB - Upravni sud odgodio je izvršenje rješenja

Ministarstva financija, to�nije odgodio ovrhu 337,6 mili-juna kuna s ra�una Grada Zagreba, na temelju povrata sredstava decentraliziranih funkcija u dr�avni prora�un. U obrazlo�enju odluke Upravnog suda navedeno je da je Grad Zagreb podnio tu�bu i tra�io poništenje rješe-nja Ministarstva financija te da se izvršenje spornog rje-šenja odga�a do pravomo�ne sudske presude. (L. T.)

PULA - Višestruko na-gra�ivani promid�beni film Hrvatske turisti�ke zajednice, “Oda radosti”, proglašen je najboljim promotivnim turisti�kim filmom na 15. Me�una-rodnom festivalu turisti�-kog filma ITF’CRO 2012. u Solinu. Na ovogodiš-nji festival, odr�an od 10. do 13. listopada, prispio je rekordan broj od 298 turisti�kih, putopisno-do-kumentarnih filmova iz 69 zemalja svijeta, od kojih je 76 nominirano za jednu od festivalskih nagrada,

me�u kojima i film HTZ-a “Oda radosti”.

Redatelj filma Hrvoje Hribar u 4,5 minute filma prikazao je spoj tradicio-nalnog i suvremenog, a film je dio promid�bene kampanje Hrvatske turi-sti�ke zajednice pod slo-ganom “Hrvatska - nova turisti�ka zvijezda Eu-ropske unije”. Film je na-mijenjen prikazivanju na inozemnim tr�ištima te �e dodatno afirmirati �inje-nicu da Hrvatska uskoro postaje 28. �lanica Europ-ske unije. B. B.


novosti ISTARSKI SEZONSKI LINIJSKI BRODARI VEĆ OSJEĆAJU POSLJEDICE ZBOG ZAHTJEVA EUROPSKE BIROKRACIJE

Martin Schulz

RE

UTE

RS

Kompasov “Prince of Venice” u Poreču

Hrvatski brodari potjerani iz Venecije

Sve je započelo u ruj-nu kada su doma-ći brodari obavijesti-li HGK - Županijsku komoru Pula o zabra-ni uplovljavanja u ta-lijanske luke nakon 30. rujna koju su od Lučke kapetanije Ve-necije primili ovlašte-ni pomorski agenti iz Italije u ime doma-ćih brodara. Lučka ka-petanija Venecije u pismu je kao razlog zabrane navela nei-spravnost postojećih certifikata sigurnosti za putničke brodove

PIŠE Cristian Bruno GALIĆ

PULA - Do konca listopada istarski brodari će moći voziti jednodnevne izlete u Veneci-ju. Odlučeno je to nakon što se za taj problem angažiralo resorno ministarstvo i Hrvat-ska gospodarska komora. Kao što je poznato istarski su bro-dari dobili dozvolu za prijevoz putnika u Veneciju do konca rujna iako su zatražili da se se-zonski linijski promet odradi do konca listopada. Venecijan-ska je vlast zabranila ulazak naših brodova u “Lagunu” i tako gurnula naše brodare u dodatne probleme.

Naši jeftiniji od Talijana Iz Istre za Veneciju vozi

šest brodova iz četiri kompa-nije. To su pulski Comodore Travel s brodom Dora, Atlas s brodom Adriatic jet, Kom-pas s brodom Prince of Ve-nice, te talijanska kompanija Venezia lines s čak tri, dakle najviše, brodova - San Mar-co, San Frangisk i San Polo. Ti su brodovi ljeti kretali gotovo svaki dan i to iz Pule, Rovi-nja, Poreča, Umaga i Rapca. Tvrtka Venezia lines je iz svih istarskih gradova imala cije-

nu od 520 kuna za povratnu kartu dok je iz Rapca trebalo izdvojiti 550 kuna. Taj se cje-nik primjenjivao od 18. trav-nja do 6. listopada kada je za Veneciju zaplovio njihov za-dnji brod iz Pule. Naši broda-ri, čije su se cijene kretale oko 390 kuna, a u posezoni se s popustima znale spustiti i na 250 kuna, nastavljaju voziti sve do konca listopada.

Problemi su, naime, zapo-čeli u drugoj polovici rujna kada su domaći brodari oba-vijestili HGK - Županijsku ko-moru Pula o zabrani uplovlja-vanja u talijanske luke nakon

30. rujna koju su od Lučke ka-petanije Venecije primili ovla-šteni pomorski agenti iz Italije u ime domaćih brodara. Luč-ka kapetanija Venecija u pi-smu je kao razlog zabrane na-vela neispravnost postojećih certifikata sigurnosti za put-ničke brodove koji nisu ovje-reni kod organizacije priznate u Europskoj Uniji, a što je pre-ma njihovim propisima ob-veza. Predsjednica HGK - Žu-panijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić kaže da su Ta-lijani ipak privremeno izašli u susret našim brodarima.

- Županijska komora Pula

se intenzivno angažirala na rješavanju ovog problema kako domaći brodari ne bi bili oštećeni zbog nemogućno-sti da normalno dovrše sezo-nu. S problemom smo upo-znali i naše partnere u Italiji od kojih smo zatražili pomoć i potporu. Predstavnici Mini-

starstva održali su sastanak s predstavnicima Lučke ka-petanije Venecije vezano uz spomenuti slučaj i kako je već poznato, dogovoreno je pro-duljenje brodskih vožnji do kraja listopada. Time je zahva-ljujući razumijevanju talijan-ske strane ovaj problem tre-nutno riješen, međutim Lučka kapetanija Venecija dužna je provoditi propise, pa ostaje obveza da do iduće sezonske plovidbe javne ustanove koje obavljaju certifikaciju brodo-va urede potrebnu dokumen-taciju, kako bi domaći brodari i dalje nesmetano mogli obav-

ljati svoju osnovnu djelatnost pomorskog prijevoza, izjavila je Jasna Jaklin Majetić.

Turističke agencije Atlas i Kompas, koje su u sastavu grupacije Adriatica.net, zado-voljne su ovom sezonom. Vo-diteljica korporativnih komu-nikacija grupe Adiatica.net Nikolina Frklić za Atlas kaže da se traži dugoročnije rješenje.

Dogodine još i teže- Uvođenje redovne brod-

ske linije iz Istre za Veneciju po-kazalo se zanimljivim i indivi-dualnim putnicima koji slijeću u Veneciju i ovo im je idealan način prijevoza do odredišta u Istri. S druge strane, ovaj proi-zvod podjednako je zanimljiv i domaćim i stranim gostima koji žele tijekom odmora po-sjetiti Veneciju. U strukturi go-stiju među najbrojnijima su oni iz zemalja Europske unije (Njemačka, Nizozemska, Au-strija…), no zabilježili smo i znatan porast interesa s do-maćeg tržišta. Spomenuti pro-blem definitivno nam nije išao na ruku, kako zbog raspisanih polazaka, tako i zbog poddo-bavljača na samim brodovi-ma (duty free shop i sl.). Da bi-smo u travnju mogli krenuti s novim polascima za naša dva broda, naravno, težimo du-goročnijem rješenju, osobito u svrhu produljenja turističke sezone, kaže Nikolina Frklić.

O cijeloj ovoj zavrzlame pi-tali smo i direktora Commo-dore travela Aldina Blažića. On veli da će problemi biti još veći početkom iduće godine jer se naši brodari tek sada trebaju izboriti za posao za drugu go-dinu što će biti vrlo teško.

PODRŠKA ZA ULAZAK U EU: NAKON OŠTRIH KRITIKA EUROPSKIH SAVEZNIKA NJEMAČKI SOCIJALDEMOKRAT UZEO U ZAŠTITU HRVATSKU

Schulz: 1. srpnja 2013. ne smije biti upitanSlovenski europarla-mentarac Jelko Kacin smatra da ne bi bila ka-tastrofa za Hrvatsku ni kad bi pristupila kasnije

ZAGREB - U raspravi u nje-mačkim političkim i medij-skim krugovima o hrvatskoj (ne)spremnosti za članstvo u Europskoj uniji, potporu Hrvatskoj jučer je dao pred-sjednik Europskog parlamen-ta Martin Schulz. Njemački socijaldemokrat smatra da se ne smije dirati u predvi-đeni datum ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013. godine, a svoj stav argumentira la-tinskom poslovicom “pacta sunt servanda” - ugovori se moraju poštivati. U intervjuu za agenciju Reuters Schulz se složio da je prošlotjedni iz-vještaj Europske komisije o Hrvatskoj bio kritičan te da postoji nekoliko točaka koje se moraju popraviti.

“Ali, s Hrvatskom su sklo-pljeni jasni dogovori. Sma-tram: Pacta sunt servanda. Zbog toga Hrvatska mora

dobiti svoj datum ulaska”, poručio je predsjednik EP-a koji očekuje da će Hrvatska poduzeti sve što je potrebno da ispuni očekivanja Europ-ske komisije, osobito kad su u pitanju poboljšanja u po-dručju policije i pravosuđa.

Kritičan stav pojedinih njemačkih dužnosnika pre-ma Hrvatskoj slovenski list “Delo”, pak, ocjenjuje pozi-tivnim za Sloveniju u kon-tekstu aktualnog hrvat-sko-slovenskog spora oko Ljubljanske banke. Stajali-šte Njemačke, komentira taj ugledni dnevnik, osnažu-je poziciju Ljubljane koja bi htjela da se spor riješi pri-

je ulaska Hrvatske u EU. Sa slovenske strane stigla je još jedna poruka: slovenski eu-roparlamentarac Jelko Kacin, član odbora Europskog par-lamenta za odnose s Alba-

nijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, u izjavi za novinsku agenciju Ana-dolija ocijenio je da se “može čak i odgoditi formalan ula-zak Hrvatske u EU negdje

do kraja 2013. godine ili čak i dulje”. Kacin nam je poja-snio da je o tome govorio u kontekstu (ne)pripremljeno-sti susjedne BiH na novi tr-govinski režim. “Podvukao sam da, čak i da dođe do od-gode, susjedne države mora-ju primiti na znanje da 1. si-ječnja 2013. godine stupa na snagu novi trgovinski režim, a u BiH nema znanja ni svi-jesti što to znači za njihovu poljoprivrednu proizvodnju i izvoz”, kazao je Kacin. Na pitanje čini li mu se doista da je moguća odgoda ulaska Hrvatske u EU, Kacin odgo-vara da je samo Hrvatska ta koja može sebi odgoditi sta-tus punopravne članice.

- Hrvatska ima kadrovske kapacitete, političkog znanja i odgovornosti da implemen-tira sve ono što je za sebe od-lučila. Ali, bez ispunjavanja

uvjeta, članstvo nije moguće i to je svima jasno, ustvrdio je slovenski europarlamenta-rac koji ne smatra da bi bila katastrofa za Hrvatsku niti kad bi pristupanje bilo odgo-đeno, “ako to ne bi bilo dalje od sredine 2014. godine”.

U raspravu se jučer uklju-čio i zamjenik predsjedni-ka CSU-a, sestrinske stranke CDU-a iz kojeg stižu najoštri-je kritike. Christian Schmidt kaže da je pred Hrvatskom još dosta zadaća, ali napo-minje da je Hrvatska u po-sljednjih godinu dana na-predovala. “U tom pogledu kažem: Hrvati, imate još po-sla. Ali sam daleko od toga da bih kazao da prave takav problem, kao što to, primje-rice, trenutačno predstav-lja Rumunjska”, poručio je Schmidt, kako prenosi De-utsche Welle. I. FRLAN, Hina

Iz Istre za Ve-neciju vozi šest brodova iz četi-ri kompanije

Saš

a M

ILJE

VI�


PIŠE Nera SOFTIĆ

PULA - Iako se pred samo godinu dana činilo da će Mor-narički park pasti u zaborav i potonuti u daljnju devasta-ciju, to se po svemu sudeći ipak neće dogoditi. U pripre-mi je naime projekt koji će mu vratiti nekadašnji sjaj ka-kav je imao do Prvog svjet-skog rata kada je polako, ali sigurno počela njegova pro-past. Za njegovu valorizaci-ju, usprkos prošlogodišnjim crnim prognozama kada je rečeno da za taj pothvat jed-nostavno nema novaca, ipak će se pobrinuti Grad Pula u suradnji s Turističkom zajed-nicom. Projekt je u pripremi i javnosti će biti predstavljen do kraja godine.

Banane, papirus i kavina biljka

- Istina je da pripremamo projekt kojim ćemo valorizi-rati nekad slavni Mornarički park, no o detaljima zasad ne možemo govoriti jer projekt

najprije mora proći određe-nu proceduru, rekla nam je direktorica TZ-a Sanja Cin-kopan Korotaj. Dodala je da je projekt valorizacije na tra-gu onoga što je prije godinu dana predstavila i voditelji-ca hortikulture u Harculanei Tatjana Mandić Bulić. Park bi naime trebao izgledati pri-bližno kao nekad, s bogatom vegetacijom, uređenim sta-zicama i klupama te fonta-nama i vodoskocima koji su nekad krasili park. Također, park bi se ogradio radi spre-čavanja devastacije biljaka i opreme, a podno svake biljke bio bi postavljen natpis nje-zinog imena na hrvatskom i latinskom jeziku. Pokušalo bi se također, posaditi i održati biljni materijal koji je nekad rastao u parku poput bana-na, papirusa ili kavine biljke. Tako uređeni park predstav-ljat će novu turističku loka-ciju, ali i mjesto na kojem će Puljani moći uživati u priro-di i raznim manifestacijama koje će se ondje održavati.

Botanički vrt Austro-Ugar-ske Monarhije ili Maksimili-janov park kako se zvao kroz protekla desetljeća, Morna-rički park bio je prva uređe-na zelena površina u Puli. Sadile su se ondje biljke iz ci-jeloga svijeta koje su sa svo-jih putovanja donosili mor-narički časnici. Do Prvog svjetskog rata bilo je zasađe-no 63 biljnih vrsta, a danas ih je preostalo 38. Nekad se ondje uzdizao i devet metara

visok mramorni spomenik nadvojvodi Maksimilijanu koji su podigli i svojim nov-cem platili mornarički časni-ci. Spomenik je kao ratni tro-fej doniran Italiji i odnesen u Veneciju u park Biennale gdje se i danas nalazi.

Zavrijedio da ga se bolje tretira

Za komentar ove ideje o valorizaciji Mornaričkog parka upitali smo i poznatog pulskog arhitekta koji nam je odmah u startu kazao da je Mornarički park zapravo jedan nesretan park.

- Prije više od tri desetlje-ća Grad je raspisao natječaj na kojem su pozvani kipari da daju svoj prijedlog za li-kovno obogaćenje tog par-ka. Razmišljalo se da bi to u dijelu bio park skulptura, ali ništa se nije realiziralo, re-kao nam je.

Unatrag 50 godina, nasta-vio je, djeca iz škole odlazi-la su s profesorima biolo-gije na praktičnu nastavu u

Endurance na ranču ParadižPULA - U Konji�kom klubu Pula Paradi� koji se nala-

zi u Labinskoj 50 (u industrijskoj zoni iza Mercatora) u subotu od 10 sati odr�at �e se endurance prijateljskih klubova na kojoj �e gostovati istarski konji�ki klubovi te po�asni jaha�i, djeca s posebnim potrebama. Naime, uz pedesetak �lanova, KK Paradi� ima i pet jaha�a s in-validitetom (djeca i mladi s posebnim potrebama). Kroz razne aktivnosti kluba, cilj je razviti u gradu i okolici ko-nji�ki sport, a ovom prigodom organizator poziva gra-�ane da do�u i u ugodnom dru�enju provedu dan na zraku i sa ovim plemenitim �ivotinjama. S. Z. T.

Tribina o stratištima komunističkih zločina

PULA - Savez antifašista Istarske �upanije i pulsko Društvo Josip Broz Tito organiziraju javnu tribinu u pe-tak 19. listopada s po�etkom u 10 sati u Domu antifaši-sta u Emovoj ulici 1. Tribina �e biti posve�ena knjizi dr. Josipa Jur�evi�a “Prikrivena stratiša i grobišta jugosla-venskih komunisti�kih zlo�ina”. G. R.

Izložba Kluba 50+PULA - Klub 50+ s Velog Vrha organizira izlo�bu pod

nazivom “Što radimo i u �emu smo dobri”. Izlo�ba �e se otvoriti u petak 19. listopada u 18 sati u prostorijama Mjesnog odbora Veli Vrh. Nakon otvaranja izlo�be odr-�at �e se i zajedni�ko dru�enje �lanova i gostiju. B. P.

PULA - Svi ljubitelji sporta, posebno ragbi-ja, mogu u subotu 20. listopada prisustvovati povijesnom doga�aju na stadionu SRC Ulja-nik-Veruda - prvoj slu�-benoj ragbi utakmici u Puli. Pulski ragbijaši Arene predstavit �e se sugra�anima utakmi-com petog kola Prve Hrvatske ragbi lige za koju su dobili dozvolu da ugoste konkurente iz RK Zagreba, jednog od najtrofejnijih hrvatskih klubova u ovom spor-tu. Sna�ni momci ovom prigodom �e iskazati svoju nje�niju stranu jer �e njihovo prvo slu�be-no predstavljanje obi-lje�iti velikom humani-tarnom akcijom kojom namjeravaju prikupiti što više �ive�nih namir-nica za šti�enike hu-

manitarne udruge “Naš san njihov osmijeh”.

- Pozivamo sve ljubi-telje sporta koji dolaze na utakmicu, sve naše prijatelje, da doniraju neke od osnovnih �i-ve�nih namirnica i tako poka�u solidarnost s na-šim najugro�enijim su-gra�anima. Znamo da i me�u njima ima naših navija�a i ovom prigo-dom �elimo im zahvaliti na podršci i olakšati ove teške dane, rekao je Ni-kola Marenkovi�, kape-tan pulskog ragbi kluba.

Namirnice koje posje-titelji utakmice donesu na stadion mo�i �e se predati na posebno pri-premljenom pultu ispred ulaza na stadion od 13 sati, a akciji se mogu priklju�iti i svi oni koji nemaju namjeru pratiti utakmicu. G. ROJNIĆ

Humanitarna akcija pulskih ragbijaša

[email protected]

*PULA - U povodom Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knji�nici i �itaonici Pula postavljena je izlo�ba pod nazi-vom “30 godina s Krle�om bez Krle-�e”. Ona je uprili�ena u znak sje�anja na velikana hrvatske knji�evnosti, po

mnogima najve�eg hrvatskog pisca 20. stolje�a. Izlo�bu je “na posudbu” dala Knji�nica grada Zagreba, a pripremili su je Ivan Glušac, Sanja Repani�-Bla-�i�ko i Zdenka Sviben. Mo�e se razgle-dati sve do 1. studenog. B. P.

Izložba Krleži u čast

MORNARIČKI PARK IDUĆE GODINE SLAVI 150. OBLJETNICU:

Nesretnom parkse konačno vratit

Botanički vrt Austro-Ugarske Monarhije ili Maksimilijanov park kako se zvao kroz pro-tekla desetljeća, današnji Mornarički park bio je prva uređena zelena površina u Puli. Do Prvog svjetskog rata u njemu su bile zasađe-ne 63 biljne vrste, a danas ih je preostalo 38. Nekad se ondje uzdizao i devet metara visok mramorni spomenik nadvojvodi Maksimi-lijanu koji su podigli i svojim novcem platili mornarički časnici

M. A

NG

ELI

NI

Adr

iana

TO

ŠI�

Spomenik Maksimilijanu koji je nekada krasio Mornarički park

Sanja Cinkopan Korotaj

bez struje

Zbog radova na niskonaponskom postrojenju danas �e bez elektri�ne energije od 8.30 do 12.30 biti usponi Vincenta od Kastva, Sv. Franje Asiškog, Benediktinske opatije, te dio ulica Castropola i Sergijevaca. Od 12.30 do 13.30 bez struje �e biti dio Wolfove ulice u Valdebeku.

Iz istog razloga sutra �e bez elektri�ne energije od 8.30 do 10.30 biti dio Keršovanijeve ulice od broja 31 do 37, dio Tomasinijeve ulice od brojeva 1 do 7, te dio Rizzijeve ulice brojevi 10 i 12.


taj park koji je tada još uvi-jek bio bogat botanički vrt s brojnim autohtonim i biljka-ma koje su donosili pomorci iz raznih krajeva svijeta. Po-red svake je biljke bila ploči-ca s natpisom vrste na hrvat-skom i latinskom i mjestom odakle je donesena.

- Sada je park jako zapu-šten i to ne samo u vizual-nom smislu, već i u sadržaju. Ne znam koji bi dio kultur-nih programa mogao biti pre-mješten u taj park, ali je to u svakom slučaju dobra inici-jativa, rekao je naš sugovor-nik te dodao da bi park, kada

se valorizira, svakako mogao postati turistička atrakcija. S obzirom da je to bio Maksi-milijanov park s krasnim spo-menikom, zaključio je, sma-tra da bi u tom parku trebala biti barem replika tog spome-nika te možda još i spomenik Tegetthoffa i carice Elizabete, odnosno Sisi. Podsjetio je da su Talijani, prije 15 godina, na stogodišnjicu atentata na Sisi, u Trst vratili njezin spomenik koji su fašisti bili uklonili.

- Možda bi se i mi mogli ugledati na takve primjere jer zablude se dešavaju, ali se mogu i popraviti. Mislim da je taj park zavrijedio da ga se tretira bolje nego dosad, ali bi možda trebalo vratiti nešto izvorno i ne izmišljati puno toga novoga. Dakako, to se odnosi i na biljni ma-terijal koji bi svakako trebao biti obogaćen i primjereno obilježen. Taj park je bogat-stvo grada koje je zaboravlje-no i zapušteno i koje svakako treba ponovno vratiti, zaklju-čio je ovaj pulski arhitekt.

PULA - Danas u pulskoj marini Veruda svoja vra-ta otvara 3. me-đunarodni sajam brodske opreme Pula boat fair. Na-kon prve dvije go-dine održavanja na Karolini, a uvaža-vajući želje izlaga-ča, organizatori su ovu nautičku smotru ove godine odlučili preseliti na more. Tako će, uz uobičaje-nu brodsku opremu, ovogo-dišnjih 120 izlagača na saj-mu izložiti i plovila te drugu nautičku opremu.

Inicijativu da se u Puli or-ganizira međunarodni sa-jam koji bi bio vezan za pro-izvodnju brodske opreme i brodogradnju, s obzirom na veliko iskustvo i dugu tradi-ciju u toj branši priznatu u svjetskim razmjerima, po-krenula je Strukovna grupa proizvođača brodske opre-me Županijske gospodar-ske komore. Prema odlu-ci Strukovne grupe, izvršni organizator sajma je tvrt-ka Motortech Consulting iz Pule. Potporu organizaci-ji sajma od samih početa-ka dali su Istarska županija

i Grad Pula kao pokrovitelji. Namjera HGK - Županijske komore Pula je dugoročno pozicionirati sajam, odno-sno proizvođače i inovatore kao važne pokretače gospo-darskog razvoja, razvijaju-ći prerađivačku djelatnost i nautički turizam te stva-rajući pritom jedinstven i prepoznatljiv sajam u regi-ji. Sajam karakterizira pred-stavljanje tehničkih i teh-noloških inovacija, stručna predavanja, suradnja s ino-zemnim komorama i insti-tucijama te niz popratnih

sadržaja. Specifič-nost ovogodišnjeg sajma su međuna-rodni poslovni su-sreti (Business to Business ili B2B) i Business to Credit (B2C) kao dio pro-jekta Cluster Club.

Svečano otvara-nje sajma predvi-đeno je u 11 sati

nakon čega slijedi premi-jerno predstavljanje vatro-gasnog plovila kojeg je za svoje potrebe naručila ma-rina Veruda. Plovilo od oko osam metara sagrađeno je u Tehnomontovom bro-dogradilištu Pula. Popod-ne su na rasporedu struč-na predavanja: Mislav Brlić iz Brodarskog instituta u Zagrebu govorit će o mo-dernom izletničkom bro-du katamaranskog tipa za riječnu plovidbu, dok će o projektiranju konstrukcije putničkog katamarana go-voriti Marin Reljić.

Sutra su na programu me-đunarodni poslovni susreti - Cluster Club i B2C razgovo-ri. Cijena ulaznica za sajam je 20 kuna. Sajam se zatvara u subotu, 20. listopada.

C. B. GALIĆ

PULA - Početkom tjedna u Šijani je riješen i posljednji imovinsko-pravni predmet u sklopu projekta izgradnje velikog kružnog toka na ula-zu u grad. Primopredajom stare Inine benzinske posta-je između Ine, Grada Pule i Hrvatskih cesta riješena je tako posljednja zapreka u ovom važnom projektu u sklopu kojeg uskoro slije-di raspisivanje javnog na-tječaja za izvođača radova te, nakon odabira, njegovo uvođenje u posao.

Od ponedjeljka su u Ši-jani pražnjeni tankovi za naftne derivate te odvožen inventar iz poslovnog pro-

stora benzinske postaje te razmontirane crpke.

Iako još nisu poznati de-talji natječaja i projekta, po-znato je da je projekt velikog kružnog toka na najkritični-joj točki istarskog prome-ta, ljetos doživio preinake. Zbog racionalizacije projekt će se graditi u tri faze. U pr-voj će se izgraditi kružni tok promjera 80 metara, potom rekonstruirati u četverotrač-nu prometnicu dionica Šija-na - Stancija Peličeti, a uko-liko se ukaže potreba onda će u trećoj fazi biti izgrađen podvožnjak koji bi postoje-ću obilaznicu spajao s indu-strijskom zonom. No kako

sada stvari stoje, pogotovo nakon puštanja u promet nove pulske obilaznice od Stancije Peličeti do Pome-ra, neće biti potrebe za ro-torom na dvije razine.

Grad Pula se do sada uključio u pripremu doku-mentacije, prenio je pravo vlasništva nad gradskim ne-kretninama koje se nalaze u obuhvatu projekta u korist investitora, Hrvatskih cesta, kojima je dao zemljište vri-jedno 13,6 milijuna kuna, te je Hrvatske ceste oslobodio i obveze plaćanja komunal-nog doprinosa u iznosu od 1,58 milijuna kuna.

G. ROJNIĆ

pula

**

NOVO RUHO BILO BI MU ROĐENDANSKI DAR

ku mogla bi ti stara slava

DANAS SE U MARINI VERUDI OTVARA PULA BOAT FAIR

RIJEŠEN I POSLJEDNJI PREDMET U PROJEKTU KRUŽNOG TOKA

Nema više Šijane 2

Više od 120 izlagača na kopnu i moru

Nakon što je dvije godine održana na Karolini, uva-žavajući želje izlagača, or-ganizatori su pulsku nau-tičku smotru ove godine odlučili preseliti na more

t

sadnosajrodsreBuBu(Bjek

njđe

k čM

. A.

Bagerom će se srušiti prodajni prostor

Stara rasklimana igrala vjerojatno će zamijeniti fontane i vodoskoci

PULA - Tijekom sjednice Koordinacije djelatnika zaštite i spašavanja u �upani-jama i velikim gradovima Hrvatske koja je odr�ana u Vukovaru izlo�ena je inicijativa za osnivanje strukovne udruge. Zaklju�e-no je da se pristupi razradi i da se sagle-

daju sve mogu�nosti te prona�e najbolji model za umre�avanje �upanija i grado-va koji �e omogu�iti kvalitetniju izgradnju sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj. U radu su sudjelovali i Denis Stipanov i Boris Rogi� iz Istarske �upanije. G. R.

Osniva se udruga zaštite i spašavanja

Mornarički park ure�en je 1863. godinePrvi gradski park podignut je 1863. godine., a zauzima površinu od 12 tisu�a kvadrata. Godine 1876. u njemu je postavljen nekoliko metara visok mramorni stup u �ast vojvode Maksimilijana, vrhunskog zapovjednika ratne mornarice, ina�e brata Franje Josipa I. pa se park nazi-vao Maksimilijanovim. Do 1914. godine u njemu su bili zasa�eni primjerci 63 biljne vrste koji su dopremani bro-dovima sa svih strana svijeta, a neki su tamo i danas. Kada je Pula pala pod talijansku vlast, park je promijenio ime u Mornari�ki, a 1919. godine spomenik Maksimilija-nu prenesen je u Veneciju. U doba Italije svaka je zasa-�ena biljka imala naziv na latinskom, njema�kom i na-rodnom jeziku, a 1956. godine svi su nazivi obnovljeni na talijanskom i hrvatskom. Tada je park i prozvan Botani�-kim. Danas se u njemu razvija 40-ak biljnih vrsta. Poseb-no je zanimljiva i vrijedna skupina egzoti�nog obalnog mamutovca (Sequoia sempervirens) koja potje�e s obale Tihog oceana i Kalifornije. O�uvani su i primjerci pinije.


pula

Hrvacke barzellette (vicovi)Nissam čakolona ali, fio

mio, pa to je štrašno! Sinoć su govorili na tv o čemu sam već bila čiulaaa i zaprepastila se, ma imam šuoje godine pak mi je malo pošlo ča iz memo-rije. Ecco, sinoć su me osviezili pamćenje i zajno mi je proku-ha čir kojega još na sriću, ne-mam. Ako ste gledali program, sigurno ste i vi dragi moi, po-ludili sta su bivše vlasti napravili sa našim zlat-nim rezervama. Buli, buli afar. Svi afari su im buli ali taj je turbo super! Prodali su sve zlatne rezerve sta smo nasledili od pokojne Juge i sada nemamo njanche grama tega. Šam čiulaaa, da su si sve bivse republiche podielile tu rezervu koja se bila nakupila u mraku. I sada, svaka je ima u pričuvi samo Hrvacka nema njanche grama! Smo jedino mi pametni a svi drugi štupidi? Pro-dali bez veže. Ma che intelligenti, ali ipak puno manje od tovara. Naturalmente, bazu nisu nista pitali a ipak je to bilo naše! Sada kazu da u ono vreme, zlato nije bila vazna štuar, u svitu je vlada optimizam, nije bilo krize i taco dalje. Juka mene ma sam se zivcirala. Pa svaka budala zna da zla-to treba čiuvati i ako dojde bilo cacova kriza, dr-žava ima garanziu. Posle te fantasticne proda-je, kriza je dosla svuda i sve države koje držu do sebe su nakupovale zlatne rezerve. Čuvaju je caco boga. Mi smo frajari, nama to ne rabi.

Ljudi moi, nisam štručnjak ma lipo se do-mislim da su nashi stari uviek govorili da zla-to treba čuvati. Kada su za vreme rata ljudi bili gladni kruha, za kus zlata su mogli dobiti vre-ću brasna ili šlično. Jedna moja poznata pen-zička, docle je delala u svoje produzeće, za sva-ki višak koi je ćapala, bi kupila zlatni prsten ili bračalet. “Neka stoji u škatuli, nikad se nezna. Da je moja mama imala nesto zlatno, lakše bimo se bili ranđali za vreme okupazie!”

Zna se i da su nekad, kada bi se dica rodila, kr-stila ili krizmala, obavezno ćapala na poklon ne-sto od zlata. To je bila vrednost do kraja zivota i normalno da se puštala u nasledstvo za unuke.

Pala mi je na pamet nostalgičarska febra od kupovine zlata u Trstu. A to je bilo munjeno vri-me. Se hodilo u Darvill i druge zlatarne. Prilično je bilo jeftino a musterije iz Juge, super zadovol-ne. Da se ražumimo, bilo je i kod nas po zlatar-nama tega nakita ali… ono de Triešte je bilo de Triešte! Znam da su neki mućkaroši i švercali tutta forza. Juka mene, druga vremena, da, ima-te pravo. Sada se ne kapin vishe u tu mužiku ali šam čiulaaa da se za krizmu, dizzi naj vishe po-klanjaju skupi mobiteli i sve vragove od kom-pjuteri. A sta ćemo, moderna vremena. Ipak, nisu nas naši vođe smili puštiti ovako na cjedilo, sta se tiče zlatne rezerve. I sta je naj vaznije, sada bi to zlato imalo štrašno pun veću vrijednost jer je u zadnja lita cijena pošla do neba. Vidite caco se spašavaju od mižerije obični građani? Idu u zalagaonizze kojih ima na svaken kantunu i tamo puštu svoje brižne prstene, kadine, brača-lete i perfin zlatne zube da za njih potegnu malo šoldi i platu dugove za režije ili šlično. Da li će chi odgovarati za sve to, ne žnam, colico sam ra-žumila, neće jer, caco su rekli, onda su bile tako-ve prilike, drugo vrime, sve je bilo u dobroj vje-ri i takove gluposti. Ma sam rekla ja sto puta da ne more svaka budala voditi njanche kario-lu a kamo li državu! More imati sto knjizica od stranke na vlasti ali znanje i talent za politiku i economiju ne moze nadoknaditi partiska ćora-vost. Glavni krivci su teško kažnjivi, vajk se naj-de neka škuža da se opravdaju. Ali krivi su an-che oni štručnjaki van politike koi nisu glasno reagirali i informirali sve građane sta se dela sa našim zlatom, molin lepo! Sada dođu i pričaju na televiziji, a di su bili kad je grmilo?

Dragi moi stressirani čittaozzi, nema područja gdie nas nisu zahebali ti šašini na vlasti. A caco se izvuču? Caco Polančec. Napravia miliune štete i sada kaze da oslipi na oba oka i da mu se osušu ruke i noge ako je kriv. Škužaj Polančec, od glave riba smrdi a ti si bio glava od svojega resora. Ben, ben, ipak gre u pržun, ali caco? Po danu će đirva-ti caco slobodni građanin a samo po noći će spa-ti u ćeliji. Hahahaaa, to još nišam čiulaaa…. za-tvorenik della noćna smjena! Hrvacki vic. A nista, ima još puno tega sta nisam nikad ni čiula ni vi-dila ma se uči dok si živ.

Vasha Spia, [email protected]

Sam čiulaaa, sam vidilaaa...

šjora Špia

USPJEŠNI ISTARSKI INOVATORI NA IZLOŽBI ARCA 2012

U Istru stigle tri zlatne, jedna srebrna i dvije brončane plakete

POLITEHNIKA PULA RAZVIJA SURADNJU S NIZOM VISOKOŠKOLSKIH

Želimo ovdje stvarati i zadržati kvalitetan kadar jer ako ovaj grad izgubi mladost, ne može se razvijati. Raznim kvalitetnim predavačima i suradnjom nastojimo našim studentima prenije-ti kvalitetna i primjenjiva znanja zahvaljujući kojima mogu od-mah naći posao, rekao nam je dekan dr. Luciano Delbianco

PULA - Pulska Politehnika ovih dana intenzivno upisu-je nove studente u niz pro-grama koje nudi. No, osim toga intenzivno surađuje i s drugim visokoškolskim in-stitucijama poput sveučilišta u Zenici, Mariboru i finskim Sveučilištem za primijenjene znanosti VAMK. Također, pre-ma ugovoru o suradnji koji su potpisali Grad Pula, Istarska županija i pulsko sveučilište s Europskim centrom za mir i razvoj Ujedinjenih naroda, Po-litehnika od 2009. godine su-rađuje i s ECPD-om (Europ-skim centrom za mir i razvoj Ujedinjenih naroda) i razvija zajedničke programe.

Pozitivan audit Agencije za znanost

Sve to, prema riječima de-kana dr. Luciana Delbianca, vodi stvaranju vlastitog znan-stvenog kadra koji će ostati u Puli i ovdje naći posao, a od Politehnike visokoškolsku

Upisi za smjer Socijalni gerontologPolitehnika sura�uje sa zeni�kim sveu�ilištem koji nudi programe za medicinske sestre i fizioterapeute. Pritom iz Politehnike isti�u da je nadle�no hrvatsko ministarstvo prizna-lo diplomu zeni�kog fakulteta, ali to još uvijek nije u�inila strukovna komora medicin-skih sestara Hrvatske. No, zbog tih nejasno�a zeni�ki fakultet završit �e taj program i to s lani upisanim studentima, a nastavit �e se sli�na suradnja s mariborskim. Taj studij po�inje 25. listopada, a nudit �e se smjer za fizioterapeute i visoka zdravstvena škola.

- Nadamo se da �emo uskoro uz srednju medicinsku u Puli imati i visoku medicin-sku školu, a mariborsko sveu�ilište koje ima verificirane programe u Europi i izdvojeno je sveu�ilište Akademije znanosti u Salzburgu, provodit �e monitoring nad programi-ma, istaknuo je Delbianco te dodao da se svi programi provode i na temelju sporazuma koje imaju s Op�om bolnicom Pula.

U sklopu suradnje s Mariborom razmišlja se i o otvaranju studija socijalne gerontolo-gije, uz ponu�ene programe sestrinstva i fizioterapije. Program socijalne gerontologije bit �e prezentiran tijekom mjeseca u Istarskoj �upaniji, a za sada su upisi otvoreni.

PULA - Zaključena je 10. međunarodna izložba ino-vacija ARCA koja se, u or-ganizaciji Udruge inovatora Hrvatske, u Zagrebu održa-vala od 10. do 13. listopada. Riječ je o ključnoj manife-staciji inovativnog stvara-laštva u Hrvatskoj koja je održana pod visokim po-kroviteljstvom predsjednika republike Ive Josipovića. Na ovogodišnjoj izložbi pred-stavljeno je više od 340 ino-vacija 400-tinjak autora iz

Hrvatske i još 13 zemalja. Uz potporu Upravnog odjela za gospodarstvo Istarske župa-nije na izložbi su sudjelovali i istarski inovatori s 12 ino-vacija iz Društva inovatora Kanfanar Rovinj i Društva inovatora Pula te samostal-ni izlagač iz Labina.

Međunarodni ocjenjivač-ki sud ocjenjivao je i rangirao inovacije prema četiri ključna kriterija: kreativnost, komer-cijalna vrijednost, tehničko-tehnološka razina i mogu-

ći utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi te shodno tome dodije-lio i službene nagrade ARCA 2012. Istarskim inovatorima dodijelio je čak tri zlatne pla-kete, jednu srebrnu i dvije brončane plakete.

Zlatnu plaketu dobili su Puljani Dinko Krkač za izum “Brodska kuku s napravom za provlačenje konopa” i Sead Inajetović za “Mikro-kontrolerski višekanalni digi-talni termometar” te Dražen Smoković iz Labina za novi

dizajn informatičkog stola za profesionalce. Srebrnu pla-ketu ocjenjivački sud dodi-jelio je

Ivani Kleva iz Barbana za “Višedjelni ormarić s ladica-ma”, a brončanu Zoranu Čr-nji i Marćelu Mariću iz Kan-fanara za “Solarni panel za grijanje zrakom” te Miši Mi-lisavljeviću iz Valbandona za “Građevinski element za suho zidanje”.

Izložbu je posjetio i pred-sjednik Ivo Josipović i na pri-

Stvoriti u Ppolitehničko Dekan Luciano Delbianco

Politehnika upisuje 50-ak novih studenata svake godine

N. L

AZA

RE

VI�

S. D

RE

CH

SLE

R


pula MALONOGOMETNO PRVENSTVO OSNOVNIH ŠKOLA ZA 7. i 8. RAZREDE

Centar i Vidikovac favoriti USTANOVA U ZEMLJI I INOZEMSTVU

“LADONJA TRAŽI SLUŽBENI STAV PULE O TE PLOMINU”

I IDS i Boris Miletić zalažu se da Plomin 3 bude na plin

Finci zapošljavaju pulske studente

reagiranja

ustanovu, odnosno istarsko politehničko veleučilište.

- Želimo ovdje stvarati i zadržati kvalitetan kadar jer ako ovaj grad izgubi mla-dost, ne može se razvijati. Mi smo županijska ustanova koja i s gradom i sa župani-jom izvrsno surađuje, ali nas na žalost ministarstvo nije prihvatilo. Međutim, raznim kvalitetnim predavačima i suradnjom nastojimo našim mladim studentima preni-jeti kvalitetna i primjenjiva znanja zahvaljujući kojima mogu odmah naći posao, re-kao nam je Delbianco.

U prilog tome ide i ne-davno obavljen vanjski au-dit Agencije za znanost i viso-ko obrazovanje koji je pulsku Politehniku ocijenio visokim ocjenama. Sedam poglavlja koja su ocjenjivana dobilo je dvije odlične ocjene, četiri vrlo dobre i jednu dvojku.

- S dvojkom su nam oci-jenjene međunarodna su-radnja te mobilnost stude-nata i profesora, no doista smo to i zaslužili jer mi ne-mamo smještajnih kapa-citeta za druge studente, a naši nisu iskazali interes da odu pa na tome moramo ozbiljno poraditi.

Veći angažman poslodavaca

Ostalo nam je ocijenjeno jako dobro pa mislim da nu-dimo kvalitetu, a usudio bih se reći i iznad prosječnu kva-litetu programa u odnosu na slične ustanove u Hrvatskoj, kaže Delbianco i dodaje da u prilog tome govori o podatak o 50-ak novih studenata koje upisuju svake godine, kao i 15-20 studenata na specija-lističkom studij. No, kaže, i firme bi se trebale više anga-žirati na doškolovanju svojih

kvalitetnih radnika i slati ih na Politehniku.

- Želja nam je otvoriti i stu-dij energetskih tehnologija, ali i dobiti dopusnicu za ostale programe koje provodimo u suradnji s drugim ustanova-ma da možemo izdavati, uz vanjske, i hrvatske diplome i u tim segmentima, rekao je dr. Delbianco.

Iz Politehnike ističu da je vrlo važno da se u njihove programe uključe i gospodar-ska komora i obrtnici jer oni imaju mogućnosti educira-ti upravo one kadrove koji su im potrebni, i to s konkretnim primjenjivim znanjima. Uko-liko imaju potrebe za određe-nim stručnim radom, mogu i u završnom radu nekog stu-denta dobiti odgovore na že-ljena pitanja. “Ako ih danas ne školujemo, sutra ćemo ih uvoziti”, suglasni su na Poli-tehnici. S. ZRINIĆ TERLEVIĆ

Ovim putem želimo rea-girati na netočne izjave i in-sinuacije gradskog vijećni-ka Ladonje, Mauricia Licula izrečene na konferenciji za novinare, a objavljene jučer u “Glasu Istre”. Naime, Li-cul je, komentirajući pred-loženu izgradnju bloka C TE Plomin na ugljen, iznio neistinit podatak da se Bo-ris Miletić, potpredsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule, nije očitovao po pitanju energenta termoelektrane. Također, IDS najoštrije od-bacuje i osuđuje zlonamjer-nu tezu Licula o političkoj trgovini, pa i ovu navodnu

između prvog potpredsjed-nika Vlade i istarskog župa-na o izgradnji TE Plomin na ugljen.

Istina je da se Istarski de-mokratski sabor i Boris Mi-letić, kao njegov potpred-sjednik, od samog početka podupire i zalaže se za plin kao pogonski energent no-vog bloka TE Plomin, što dokazuje i aktualni pro-storni plan Istarske župa-nije kojeg je donijela župa-nijska skupština uz veliku većinu svih vijećnika još 2008. godine.

Podsjećamo neupućenog vijećnika Mauricija Licu-

la na odluku Savjeta IDS-a od 14. kolovoza 2012., čiji je član i Boris Miletić kao pot-predsjednik IDS-a, a koja je donesena jednoglasno, da se po pitanju projekta Termoelektrane Plomin 3 očitaju građani Istre na re-ferendumu te da se u pot-punosti poštuje županijski prostorni plan koji predvi-đa da sva tri elektroener-getska bloka u Plominu ne mogu premašivati trenut-nu snagu od 335 MW te da “trojka” kao energent mora koristiti plin.

Istarski demokratski saborUred za odnose s javnošću

godnoj svečanosti četvorici zaslužnih uručio visoka od-likovanja. Red Danice Hr-vatske s likom Nikole Tesle

za osobite zasluge za izumi-teljstvo i promociju tehnič-ke kulture u Republici Hr-vatskoj i u svijetu dobio je i

Puljanin Đani Pincan, koji kao tajnik Društva inovatora Pula radi već 33 godine.

B. PETROVIĆ

Istarski inovatori uspješni na ARCA-i 2012

Puli istarsko veleučilište

OBILJEŽENA 20. GODIŠNJICA SAVEZA SLOVENSKIH KULTURNIH DRUŠTAVA

SKD Istra u Zagrebu

PULA - Na igralištu Osnovne škole Vidikovac počela je prva faza malo-nogometnog prvenstva pulskih osnovnih škola za 7. i 8. razrede. Očekivano, već su utakmice prva tri kola iznjedrile dva najveća favorita, učenike Vidikovca i Centra, koji za sada nisu učinili krivi korak.

Dječaci Vidikovca i ove su godine pobjednički krenuli u pohod na na-slov, trenutno s liderske pozicije prate zbivanja u skupini, a usto su odigrali tek dvije utakmice i najve-ći su favoriti za osvajanje prvog mjesta u skupini A. Za očekivati je da će drugog polufinalistu ove skupine dati dvoboj Velog Vrha i Verude koja, iako s bodom manje od Monte Zara i Velovršana, iza sebe već ima “ljepoticu” protiv Vidikovca u kojoj je pora-žena 4:9. Skupinom B su-vereno vladaju učenici OŠ Centar koji su uvjerljivo slavili u sva tri dosadašnja susreta s ukupnom gol-razlikom 18:2. U dvobo-ju koji će odlučiti pobjed-nika skupine zaprijetiti im mogu tek vršnjaci Sto-je, koji su, pak, u dvobo-ju protiv Šijane slavili mi-nimalno (3:2) i vjerojatno time zakaparirali poziciju koja vodi u završnicu.

G. ROJNIĆ

ZAGREB - U Maloj dvo-rani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Za-grebu proslavljena je 20. go-dišnjica Saveza slovenskih kulturnih društava na ko-jima je nastupilo i Sloven-sko kulturno društvo Istra iz Pule. Događaj je održan pod motom “Domovina je tamo gdje je dom”, a tom prilikom upriličeni su sve-

čani koncert i izložba na ko-joj je svoje zapažene kreaci-je izložila i pulska kreativna radionica SKD-a.

Pjevački zbor Encijan koji je dio SKD-a Istra otvorio je svečani koncert skladbom “Na Golic” Slavka Ivinka Av-senika. Nakon “Domaće kapljice” Emila Glavnika u obradi Vladimira Mustajba-šića, nastupila je muška kla-

pa Histri sa “Teče mi vodica” i “Dekle, prinesi mi vode” te na kraju premijerno ženski duo Jasmina i Tanja s prekra-snom kantilenom “Aj, zelena je vsa gora” u obradi Paole Stermotić uz instrumental-nu pratnju Alena Belulla na gitari i Sandra Vešligaja na klaviru i pod umjetničkim vodstvom dirigentice Paole Stermotić. M. Ra.

Va�an program na kojem pulska Poli-tehnika radi je i informati�ka tehnolo-gija s finskim Sveu�ilištem za primije-njene znanosti VAMK. Studij traje �etiri godine, a upisani studenti mogu birati dvije godine odslušati u Puli, a dvije u Finskoj. Upravo su u tijeku i upisi koji traju do 26. listopada, a po�etak na-stave je 5. studenog.

- Va�no je re�i da to nije osposo-bljavanje za informati�ke tehnologi-je poput programa kojeg ima pulsko Sveu�ilište ve� je to strogo in�enjer-ska informati�ka tehnologija i nakon završetka studija postoji velika vjero-jatnost da studenti odmah na�u po-

sao u Finskoj i to u proizvodnji. Koliko je to njima zna�ajno govori podatak da obilaze i druge dr�ave i tra�e kvali-tetan kadar kojeg poslije namjeravaju zaposliti. S ovom diplomom studenti mogu i�i po cijelom svijetu, a za nas i cijelu regiju bio bi uspjeh kada bi od osposobljenih 20-ak softverskih in�e-njera u Istri ostalo njih desetak, poja-snio je Toni Milovan, suradnik pulske Politehnike i voditelj ovog programa.

U sklopu finskih programa ponu-�en je još i smjer turizma koji se ne�e organizirati jer ga ima Sveu�ilište, te me�unarodni biznis na kojem �e Poli-tehnika poraditi.

Na putu do doktorskog studijaU sklopu suradnje pulske Politehnike i ECPD-a, ponu�en je i program Škole zdravlja, spoj isto�ne i zapadne medi-cine. Rije� je o postdiplomskog studiju kojeg mogu upisati studenti koji završe medicinu i imaju potrebna predznanja.

- Time bi se i u Puli organizirao doktorski studij, to je primjerice mi-

nistarstvo u�inilo u Zadru i Splitu i time su digli rejting tamošnjim bol-nicama, dok u Puli to nije u�injeno. Zato bi edukacijom našeg kadra pri-pomogli da se podigne kategoriza-cija pulske bolnice, ustvrdio je dr. Oriano Buli�, koordinator iz Op�e bolnice Pula.

Rezultati prva tri kolaSkupina A, Veruda - Monte Zaro 3:1, Veli Vrh - Kaštanjer 4:3, Kaštanjer - Monte Zaro 4:7, Vidikovac - Veruda 9:4, Vidikovac - Kaštanjer 12:2, Veli Vrh - Monte Zaro 0:0;

Skupina B: Centar - Tone Peruška 9:1, Šijana - Giu-seppine Martinuzzi 5:1, Centar - Šijana 6:1, Stoja - T. Pe-ruška 12:5, Centar - G. Martinuzzi 3:0, Stoja - Šijana 3:2.

Trenutni poredak: Skupina A: Vidikovac 6, Monte Zaro i Veli Vrh 4, Veruda 3, Kaštanjer bez bodova; Sku-pina B: Centar 9, Stoja 6, Šijana 3, Giuseppina Martinuz-zi i Tone Peruška bez bodova.


NAPISAO I SNIMIO Anđelo DAGOSTIN

PAZIN, PIĆAN - Gologorički dol jedan je skrivenih prirod-nih dragulja Istre, ali život za žitelje ove udoline i okolnih sela, baš zbog prometne zaba-čenosti, zna biti težak. Osim što im ni, primjerice, vodo-vod još nije stigao, jedan od problema koji trenutno tišti mještane ovog kraja tiče se školskog prijevoza do odgoj-no-obrazovnih ustanova.

Veći dio srednjoškolaca s ovog područja koje spada u općinu Pićan polaze sred-nju školu u Pazinu, a do nje mogu doći školskim auto-busom koji kreće s provizor-nog autobusnog stajališta kraj mosta Pićan, na skreta-nju za Kukurine.

Do autobusne stanice i nazad - 15 kilometara

- Do ove stanice, koja nije ni službena, svakodnevno moram dijete voziti 15 kilo-metara, kaže ogorčeni rodi-telj Anton Celić iz Krbuna koji smatra da bi nadležne službe trebale organizirati autobusni prijevoz do Krbu-na s obzirom da se u selima toga kraja, Tupljaku, Krbu-nama, Gologoričkom Dolu, kao i okolnim selima nala-zi gotovo 20 srednjoškolaca koji bi koristili školski auto-bus. I zaista, provjerili smo u jednom internetskom plane-

ru puta, udaljenost od Krbu-na do mosta Pićan iznosi 7,4 kilometara, što u oba prav-ca dnevno znači 15 kilome-tra koje roditelj iz Krbuna, bez naknade, svakodnevno mora prevaliti. Zanimljivo, danas potpuno zapušten i neupotrebljiv, stari put do Pazina preko sela Sidreti ta-kođer iznosi 15 kilometara, kaže Celić koji se žali na pot-punu nebrigu vlasti o ovom raseljenom kraju u kojem se ne tako davno nalazila cen-tralna škola ovog kraja.

Roditelj iz Krbuna tako plaća dvaput: kartu za škol-ski prijevoz i benzin za prije-voz do autobusnog stajališta, a usto mora biti na raspola-ganju u radno vrijeme.

Što kažu zakonski propisi o srednjoškolskom prijevo-zu? Odgovor na pitanje je li Županija dužna organizira-ti školski prijevoz koji dose-že određenu udaljenost od prebivališta učenika, potra-žili smo kod pročelnice žu-panijskog Upravnog odje-la za obrazovanje, sport i

Zatvoren dio ceste Poreč - VrsarPOREČ - Od danas do 31. prosinca za sav promet za-

tvara se dio �upanijske ceste Pore� - Vrsar, to�nije od skretanja za Zelenu lagunu do skretanja za Bijelu uva-lu, te dio lokalne ceste za Mugebu. Razlog je izgradnja ju�nog dijela pore�ke zaobilaznice i kru�nih raskri�ja. Obilazni pravci na cesti Pore� - Vrsar za oba smjera bit �e preko turisti�kog naselja Zelena Laguna, a za na-selja Mugeba i Fuškulin preko naselja Stari�i na cesti Dra�evac - Pore� u oba smjera, ili preko stancije Be�i� i dijelom neasfaltiranog puta opet na cestu Dra�evac - Pore�. V. H.

[email protected]

*POREČ - Od sutra do kraja mjeseca traju upisi na te�aj video monta�e i produkci-je koji �e se u pore�kom Pu�kom otvo-renom u�ilištu odvijati prvi tjedan u stu-denome. Polaznici �e u�iti o snimanju, monta�i, kadriranju… Predava�i su film-

ski i TV snimatelj Rajko Bizjak, docent sa Sveu�ilišta u Novoj Gorici Peter Purg, asistent na pulskom Sveu�ilištu Jurja Dobrile Ivan Dobran i profesionalni sni-matelj Fedor Vu�emilovi�. Polaznici mo-raju imati prijenosno ra�unalo. V. H.

Tečaj video- montaže i produkcije

GRAD PORE�-PARENZO GRADONA�ELNIK1. Obavještavaju se gra�ani da su na oglasnoj plo�i Grada Pore�a-

Parenzo dana 17.10. 2012. g., objavljeni slijede�i natje�aji:a) Natje�aj za prodaju zemljišta (oku�nice), oznake k.�.br. 502/2 k.o.

Nova Vas, u vlasništvu Grada Pore�a-Parenzo,b) Natje�aj za prodaju suvlasni�kog dijela neizgra�enog gra�evinskog

zemljišta, i to 750/3434 dijela k.�.br. 129/1 k.o. Vrvari, u vlasništvu Grada Pore�a-Parenzo,

c) Natje�aj za prodaju zemljišta (oku�nice), oznake k.�.br. 829/1 k.o. Žbandaj, u vlasništvu Grada Pore�a-Parenzo.

2. Rok za podnošenje pismenih ponuda iznosi 15 (petnaest) dana od dana objave ove obavijesti, odnosno objave natje�aja na oglasnoj plo�i Grada Pore�a-Parenzo, i po�inje te�i slijede�eg dana od dana objave.

3. Sve informacije mogu se dobiti u Odjelu za upravljanje gradskom imovinom Grada Pore�a-Parenzo, u Pore�u, Obala M. Tita 5 ili na telefon 451-099 int. 117.

Ep0081

OBAVIJEST O RADOVIMAOBAVJEŠTAVAJU SE SVI U�ESNICI U PROMETU DA SE

RADI IZVO�ENJA RADOVA NA IZGRADNJI JUŽNOG DIJELA ZAOBILAZNICE PORE�A, dionica VRVARI - BIJELA UVALA

UVODI PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA,SA ZATVARANJEM ZA SAV PROMET DIO ŽUPANIJSKE CESTE

ŽC 5002, OD SKRETANJA ZA ZELENU LAGUNU DO SKRETANJA ZA BIJELU UVALU, TE DIO LC 50991

OBILAZNI PRAVCI ZA VRSAR U OBA SMJERA BIT �E PREKO TURISTI�KOG NASELJA ZELENA LAGUNA

ZA NASELJA MUGEBA I FUŠKULIN OBILAZNI PRAVAC JE PREKO STARI�I U OBA SMJERA

PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA BIT �E NA SNAZI OD 17.10.2012 DO 31.12.2012.

MOLIMO U�ESNIKE U PROMETU ZA RAZUMIJEVANJE I POŠTIVANJE PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA

Ep0096

SREDNJOŠKOLCE IZ SELA GOLOGORIČKOG DOLA RODITELJI VOZE DO KILOMETRIMA

Nije problem javnego kako do

Roditelj iz Krbuna plaća dvaput: kar-tu za školski prijevoz i benzin za prijevoz do autobusnog sta-jališta, a usto mora biti na raspolaganju u radno vrijeme • U slučaju potrebe pro-dužetka linije mogu-će je da prijevoznik zatraži dozvole za javni linijski prijevoz prema Pazinu. S obzi-rom na broj učenika, to bi moglo biti inte-resantno prijevozni-ku makar i uz pomoć lokalne samouprave, navode iz Županije

U selima toga kraja, Tuplja-ku, Krbunama, Gologoričkom Dolu i drugi-ma, živi 20-ak srednjoškolaca koji bi koristili školski autobus

bez struje

Zbog radova danas �e na Bujštini bez struje biti naselja Kaštel, Malotija, Ščavonija, Vižinada i Kaštel Monte od 8 do 13 sati. Od 9.30 do 10.30 sati bez struje �e biti u Ližnjanu Marlera, od 8.30 do 14.30 Mandriol, od 8 do 12 Filini, Vadreš i Šugari te na Poreštini Labin-ci i Markovac - �eljezni�ka stanica. Od 10.30 do 11 sati bez struje �e biti u Vrsaru Ulica Brostolada, Ulica sv. Martina broj 6, Kapetanova stancija i aerodrom Vrsar, od 8 do 14 sati Modrušani, Šivati, Mačini, Debeljuhi, Kosići, Vlašići, Sandari, Stancija Reti, Hrelji, Fradela-ni i Humjani, od 12 do 14 Kaštel Bembo te od 9 do 11 sati Kontići, Čabranija, Juradi, Čuhrija, Medveja, Mar-čaneško Polje, Marčenegla, Kljeka i Negnar.

bez vode

Zbog izgradnje priklju�ka danas �e bez vode od 10 do 12 sati biti naselje Peruški. Svako eventualno ve�e zamu�enje vode nastalo uslijed radova treba javiti u Vodovod.

Gologorički dol - skriveni prirodni dragulj Istre, no prometno izoliran

Javno izlaganje o UPU-u Zelene LaguneFUNTANA - Javno izlaganje o prijedlogu Urbani-

sti�kog plana ure�enja gra�evinskog podru�ja ugo-stiteljsko-turisti�ke namjene Zelena Laguna odr�at �e se danas u 17 sati u galeriji Zgor murve u Funtani. Javna rasprava o planu traje do 31. listopada, a gra-�ani svoje primjedbe i prijedloge mogu upisati u knji-gu primjedbi uz prijedlog plana izlo�en u galeriji, po-slati ih poštom ili ih usmeno dati na zapisnik tijekom javnog izlaganja. V. H.


ROVINJ - Nakon što je lani počela gradnja, pulska Pli-nara, koncesionar rovinjskog plinovoda, priključio je prve potrošače na nove instalaci-je. Sto godina nakon što je Rovinj dobio svoj prvi pli-novod, zemni plin došao je do dvije obitelji - Jeromela i Tolić, koje dijele obiteljsku kuću u Istarskoj ulici.

Inače, nedavno je nakon ljetne stanke nastavljeno postavljanje plinovoda u drugom dijelu Istarske, od raskrižja s Omladinskom do Vijenca braće Loren-zetto. Istodobno se plino-vod postavlja i u Vijencu Franje Glavinića. Po riječi-ma Davida Cerovca iz Pli-nare, koji vodi gradnju u Rovinju, u nastavku će se glavni vod uspeti Vijencem braće Lorenzetto, a potom će ići sve do Mirnine tvor-nice, gdje će biti postavlje-na redukcijska stanica.

U drugoj fazi prema južnoj turističkoj zoni

Ona će služiti za smanji-vanje tlaka prije ulaza plina u povijesnu jezgru. Konzer-vatori naime ne dozvolja-vaju da se redukcije i bro-jači plina stavljaju na stara pročelja pa će ondje insta-lacije pod niskim tlakom ulaziti direktno u kuće. Od Mirne prema Careri i dijelu staroga grada, koji već ima-ju postavljene plinske cije-vi, krenut će Paliaginom i Obalom palih boraca.

U drugoj fazi plinovod će biti položen prema južnoj

turističkoj zoni. Plinari je naime u interesu da uklju-či veće potrošače, a ondje su hoteli Eden, Lone, Monte Mulini i Park, koji većim di-jelom rade i zimi. Plinovod prema južnoj turističkoj zoni proći će kroz Omladinsku, a potom Adamovićevom do hotela. Usput će se na njega moći priključiti brojna do-maćinstva i tvrtke.

Lani je inače položen glavni vod od mjerno-re-dukcijske stanice s pogo-nom za odorizaciju plina na Turnini prema poslov-noj zoni Gripole. Tu se kao prvi priključio poslovni cen-tar Eurotradea, a priprema se i prodajni centar Eicoa. U nastavku plinovod je pre-ko Štange dospio u Istarsku i Omladinsku, gdje je pri-ključena Talijanska osnovna škola “Bernardo Benussi”.

Izgra�eno pet od 40 kilometara plinovoda

Dosad je izgrađeno pet kilometara plinovoda, u što je Plinara uložila 7,5 mili-juna kuna. Do kraja godi-ne izgradit će se još jedan kilometar, vrijedan milijun kuna. Po planu plinofikacije Rovinja, u idućih pet godi-na trebalo bi biti izgrađeno oko 40 kilometara plinovo-

da pa bi plin trebao stići u sva rovinjska naselja.

U Plinari kažu da se svi koji se žele priključiti na plin mogu javiti sa zahtje-vom. Za priključenje se sada plaća 7,5 tisuća kuna. Za korisnike koji već koriste butan troškovi će biti mi-nimalni. Plinara će im nai-me samo zamijeniti dizne i moći će prijeći na prirodni plin, koji je s 3,97 kune po kubiku najjeftiniji energent, a po karakteristikama i osta-cima sagorijevanja i najči-šći. Ostali korisnici morat će postojeće kotlove na lož ulje zamijeniti bojlerima za plin, koji su jeftiniji.

Građevinske radove na plinovodu trenutno izvodi Gajanakop iz Gajane, a in-stalaterske specijalizirana tvrtka Montaža strojnih in-stalacija iz Zagreba, koja je postavila i uređaj za odori-zaciju na Turnini, potreban za dodavanje mirisa ovom energentu. Same priključke izvode ovlašteni serviseri.

Rovinj dobiva plin nakon više od stoljeća - od istarskih gradova prvi ga je dobio na-kon Pule. Plinara, u kojoj se plin dobivao destilacijom ugljena, izgrađena je 1905. uz tvornicu Ampelea, prete-če Mirne. U nekoliko sljede-ćih godina grad je prvo do-bio plinsku rasvjetu uzduž rive i molova, a potom je plin stizao do industrijskih pogona i domaćinstava. Pli-nara je djelovala do 1960., a i danas se tijekom kopanja znaju naći stare olovne plin-ske cijevi. Aldo POKRAJAC

istra

**JEFTINI ENERGENT NAKON STO GODINA VRAĆA SE U ROVINJ

Plinara, u kojoj se plin dobivao destilacijom ugljena, izgrađena je 1905. uz tvornicu Ampelea, prete-če Mirne, a djelovala je do 1960.

Plin stigao do prva dva domaćinstva

Sto godina nakon što je Rovinj dobio svoj prvi plino-vod, zemni plin došao je do obitelji Jeromela i Tolić, koje dijele obiteljsku kuću u Istarskoj ulici • Nastavlje-no je postavljanje plinovoda u drugom dijelu Istarske, od raskrižja s Omladinskom do Vijenca braće Lorenzetto, a istodobno se postavlja i u Vijencu Franje Glavinića

A. P

OK

RA

JAC

Gradnja plinovoda u Istarskoj ulici

DALEKOG STAJALIŠTA DA BI AUTOBUSOM STIGLI DO PAZINA

vni prijevoz, njega stići

tehničku kulturu Patricije Smoljan.

- Vlada Republike Hrvat-ske donijela je 23. kolovoza Odluku o sufinanciranju me-đumjesnog javnog prijevoza za redovite učenike srednjih škola u razdoblju rujan-pro-sinac 2012. godine (NN broj 97/12). Prijevoz učenika sred-njih škola, sukladno Odluci Vlade, definiran je kao isklju-čivo javni putnički linijski pri-jevoz (vlakom ili autobusom), a to znači da su učenici sred-njih škola izjednačeni sa svim ostalim putnicima, neovisno o dostupnosti javnom linij-skom prijevozu i udaljenosti do najbližeg autobusnog sta-jališta, stoji u odgovoru pro-čelnice Smoljan.

I ravnatelj škole pomaže riješiti problem

“U konkretnom sluča-ju potrebe produžetka linija, odnosno povezivanja s Pazi-nom, postoji mogućnost da prijevoznik zatraži izvanred-no ili redovno usklađivanje voznih redova odnosno do-zvole za obavljanje javnog li-nijskog prijevoza prema Pazi-nu. To je uobičajeni postupak koji zahtijeva nešto vremena, ali je obzirom na podatak o broju učenika koji gravitiraju Pazinu, moguće interesantan prijevozniku makar i uz po-moć i djelomično sufinan-ciranje lokalne samouprave. Druge mogućnosti sufinan-ciranja, osim sufinanciranja jedinica lokalne samouprave (ukoliko su u mogućnosti), zasad ne postoje.”

Ravnatelj pazinske Gimna-zije i strukovne škole Jurja Dobrile Josip Šiklić uključio se u rješavanje problema sa školskim prijevozom zatra-živši od riječkog prijevoznika, Autotransa, produžetak linija do stajališta Krbune, Tupljak, Floričići i Gologorički Dol.

“Na slijedećem usklađi-vanju voznih redova za pro-metnu 2013. godinu teme-ljem Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prije-voza putnika možemo pred-ložiti nove vozne redove s kojima bismo pokrili i staja-lišta koja ste naveli u Vašem zahtjevu”, stoji u odgovoru ravnatelju kojeg potpisuje direktor sektora putničkog prometa Domagoj Crnčić. No, hoće li doći do uvrštenja traženih linija iz odgovora se nije dalo iščitati.

Prijevoz srednjoškolaca ovisi o financijskom interesu prijevoznikaKolovoška Vladina odluka kao kriterij za ostvariva-nje prava sufinanciranja troškova javnog prijevoza za srednjoškolce propisuje da udaljenost od mjesta prebivališta (boravišta) u�enika do mjesta škole mora iznositi više od pet kilometara. No, to na�alost ne zna-�i da je dr�ava/�upanija du�na, za one koji �ive na re-laciji daljoj od 5 kilometara ili pak kao u ovom slu�aju kojima se najbli�e autobusno stajalište nalazi dalje od pet kilometara, osigurati javni prijevoz.

Sve ipak ostaje na profitnoj ra�unici samog prijevo-znika. Ako mu se isplati da barem pokrije liniju vozit �e se, ako ne - ne�e.

ROVINJ - Stotinjak metara ispred roto-ra na rovinjskom Kri�u iz pravca Gripo-la, radnici postavljaju zaštitne promet-ne stupove. Trideset metalnih stupova postavljaju u Ulici Štanga od kri�anja s Ulicom Hermana Dalmatina do kri�a-

nja Ulica Gripole i Fa�anske, a cilj im je osigurati pješa�ki koridor do izgrad-nje novog nogostupa. Radove, koji bi danas trebali biti i okon�ani, po cijeni od 15 tisu�a kuna izvode djelatnici tvrt-ke Ben�i� iz Rovinja. N. O. R.

Stupići za sigurnost pješaka

N. O

. R.

Anton Celić smatra da bi nadležni morali organizirati autobusni prijevoz do Krbuna

Učenici čekaju kurijeru na improviziranom stajalištu na mostu Pićan


ROVINJ - Iako je turistič-ka sezona već pomalo na odlasku, samo dan nakon što je u Puli pristao luksu-zni, 180 metara dugačak kruzer “Columbus 2”, u ro-vinjsku je luku, kako sazna-jemo od Michelea Čupića, uplovio najveći kruzer koji je ove godine posjetio neku od istarskih luka. Naime, ju-čer se u jutarnjim satima pod starom jezgrom Rovinja usi-drio jedan od najluksuznijih kruzera na svijetu “Europa”, koji u Rovinj dolazi već dru-gi put. Prvi je put taj kruzer u Rovinj stigao 2010. godine kada je kruzeru “Seabourn Odyssey” preuzeo titulu naj-većeg kruzera Istre za jedva jedan metar u dužini.

Brod je izgrađen 1999. go-dine u brodogradilištu “Kva-erner Masa” na Helsinkiju, dugačak je 199 metara, širok je 24 metra, teži 28.890 tona a gaz broda iznosi 6 metara zbog čega je i morao ostati na

sidrištu. Plovi pod zastavom Bahamskog otočja s baznom lukom Nassau a u vlasništvu je kompanije “Hapag-Lloyd Cruises” te može krstariti br-zinom od 21 čvorova. Ističe se i po tome što je među prvim kruzerima na koje je ugra-đen ABB Azipod sustav koji je smanjio vibracije i buku na krmi te povećao okretljivost broda. Ima ukupno 11 palu-ba od čega je 7 dostupno put-nicima, te prima 408 putnika o kojima brine 275 članova posade. Brod je napravljen u “all outside concept” sti-

lu, što znači da sve putničke kabine imaju pogled na oce-an a u središtu broda nalazi se golema promenada. Brod ima sveukupno 204 kabine, od čega ih je 168 s balkonom. Kabine su u prosjeku veličine 50 četvornih metara. Imaju veliku odvojenu dvokrevetnu sobu, dnevnu sobu, blagova-onicu, malu kuhinju i WC sa saunom te prostranim balko-nom. Na petoj i šestoj palubi nalaze se normalne putničke kabine s prozorom, na sed-moj i devetoj palubi nalaze se kabine s balkonom i na palu-bi 10 “penthouse” kabine.

Na četvrtoj, takozvanoj “Europa” palubi nalazi se glavni ulaz i recepcija, te brojni restorani i kafići, a tu su još i brojni butici i eu-ropski gradovi u minijatu-ri. Najpoznatiji je restoran “Europa” koji se prostire na 336 četvornih metara i glavni salon koji može ugo-stiti 409 ljudi, a tu je još i

Casino, Havana club, pro-menada i drugo.

Na otvorenim palubama broda kao što su “Lido Deck” i “Bellevue Deck”, nalazi se ba-zen, više jacuzzija, sportski te-reni i sadržaj za vodene vra-tolomije, sky bar, restorani na otvorenom, sunčališta, kino...

Kruzer je svoje osmodnev-no krstarenje Mediteranom počeo u nedjelju polaskom iz Venecije. U ponedjeljak je pristao u Trstu a navečer je iz Trsta krenuo prema pr-voj hrvatskoj destinaciji na ovom krstarenju, Rovinju. U Rovinju se zadržao jučer gotovo cijelo poslijepodne a potom je isplovio prema Splitu. Na ovome krstare-nju još će pristati u Otrantu (Italija), Kerkyra-Corfu (Grč-ka) te će krstarenje završiti u Valletti na Malti. “Europa” je jedan od posljednjih kruzera koji će i zatvoriti sezonu na-utičkog turizma u Rovinju.

T. TIDIĆ

istra

Montažnim rotorom protiv gužve na obilaznici

UMAG - Najkriti�nija to�ka na umaškoj zaobi-laznici - raskri�je Kolod-vorske i Školske ulice sa skretanjem za naselje Špinel - uskoro �e do-biti monta�ni kru�ni tok. Na tom punktu promet-ne gu�ve su tijekom cije-le godine (ljeti se ondje stvaraju �epovi), a razlog tomu jest što se tamo na-laze škola, sportska dvo-rana, vrti�i i novo stam-beno naselje. Radovi su po�eli 1. listopada, tra-jat �e, kako je ugovore-no, 45 dana, a zajedno s ostalim zahvatima, inve-sticija košta milijun kuna.

- Tamo je frekvenci-ja prometa uvijek velika, a posebno se to o�ituje s po�etkom školske go-dine. Osim škole i vrti�a, ondje na zaobilaznicu izlaze i vozila hitne pomo-�i, za onoga tko dolazi u grad tuda se ide prema

turisti�kim naseljima. Sto-ga smo to morali riješiti. Uz monta�ni rotor s pla-sti�nim elementima, in-vesticija obuhva�a novo asfaltiranje, cesta koja vodi u Špinel proširit �e se za 40 metara te �e biti postavljeno pet novih stu-pova javne rasvjete, ka�e umaški dogradona�elnik zadu�en za komunalne djelatnosti Mauro Jurman.

Na natje�aju je posao dobila tvrtka Cesta iz Pule, a nadzor je povjeren firmi U�ka konzalting. Ako to vremenske prilike budu dopustile, o�ekuje se da �e kru�ni tok biti pušten u promet u drugoj polovici studenog.

To je tek prvi u nizu kru�nih tokova koji �e se izgraditi u Kolodvorskoj ulici, za što su, kao pre-duvjet, u tijeku izmjene potrebnih prostorno-plan-skih dokumenata. T. K.

Počinje javna rasprava za Stanciju Grande

UMAG - Do 30. listopada trajat �e javna rasprava za prijedlog ciljanih izmjena Prostornog plana ure�enja Grada Umaga za podru�je Stancija Grande, pokrenu-tih za potrebe br�e realizacije golf igrališta s 18 rupa i hotela sa 180 postelja na prostoru oko tamošnje neka-dašnje ladanjske vile. Investicija je to savudrijske tvrtke Pelagius koja kani u gradnju tog novog turisti�kog re-sorta ulo�iti oko 700 milijuna kuna.

Tijekom javne rasprave gra�ani mogu taj dokument pogledati svakim radnim danom od 8 do 16 sati u pri-zemlju gradske pala�e. Zakazana su i dva javna izlaga-nja, otvorena svim zainteresiranima, koja �e se odr�ati 23. listopada u 12, te da dana kasnije u 18 sati, oba u gradskoj vije�nici i Garibaldijevoj ulici.

Primjedbe i prijedlozi na prijedlog prostornog plana mogu se podnositi na mjestu uvida u Knjigu primjedbi i prijedloga, pisanim putem na adresu Odjela za prostor-no ure�enje i gradnju ili na zapisnik u tijeku javnog izla-ganja. Primjedbe koje ne budu sadr�avale ime i prezi-me, potpun naslov podnositelja, ne budu �itke i koji ne budu dostavljene u roku trajanja javne rasprave, ne�e se uzimati u obzir u pripremi izvješ�a o javnoj raspravi.

Podsjetimo da je taj projekt, trenutno najve�i u Istri, u fazi pripreme, a predvi�a otvaranje stotinjak radnih mjesta, hotel visoke kategorije i drugi golf teren po redu u Savudriji, tek dva kilometra udaljen od onog prvog u Crvenom Vrhu. Osim ciljanih izmjena PP-a, da bi se ova investicija pokrenula nu�na je i izrada Ur-banisti�kog plana ure�enja za golf igralište, za što se trenutno tra�i tvrtka koja �e ga nacrtati. Nekadašnja la-danjska vila i spomenik kulture (danas u fazi raspada-nja), poznatija kao Villa Cesare, planom je odre�ena da bude klupska golf ku�a s prate�im uslu�nim djelat-nostima. UPU obuhva�a podru�je oko tog kulturnog dobra, koje je zaštitilo Ministarstvo kulture. Obuhvat plana grani�i s turisti�kom zonom Alberi (gdje su hotel Kempinski Adriatic i golf igralište), zapadno sa zonom posebne (vojne) namjene i stambenim naseljem Savu-drija i površinom koja je PP-om Umaga (sada u fazi iz-mjene) namijenjena sportu i rekreaciji. T. K.

Najkritičnija točka umaške zaobilaznice - raskrižje Kolodvorske i Školske ulice sa Špinelom

T. K

OC

IJA

NČ

I�

ISPUNJAVANJEM ANKETNIH UPITNIKA MJEŠTANI OPĆINE MEDULIN DOPRINOSE TURISTIČKOM RAZVOJU

Razmišljanja mještana za master plan turizmaMEDULIN - Općina poziva

mještane da se uključe u izra-du master plana razvoja tu-rizma ispunjavanjem dva an-ketna upitnika na web stranici medulinske općinske uprave. Plan izrađuje pulsko Sveuči-lište Jurja Dobrile odnosno Odjel za ekonomiju i turi-zam “Dr. Mijo Mirković”.

U prvom upitniku postav-ljeno je 40-ak pitanja, primje-rice, o tome da li je općina Medulin destinacija za obitelj-ski turizam i rekreativni sport te da li bi po pitanju sadrža-ja trebala poraditi na uvjeti-ma za takav turizam. Traži se mišljenje i o tome da li se op-ćina zbog prirodnih resursa treba usmjeriti rekreativnom sportskom turizmu i može li on, ali i usmjerenje ka sa-držajima za posjetitelje treće dobi, produljiti sezonu. Mje-štane se pita i bi li izgradnja

šetnice duž cijele obale opći-ne povećala kvalitetu života i privukla turiste treće dobi na boravak izvan sezone.

Općina ih poziva i da u na-tuknicama opišu specifično-sti medulinskih naselja i na-vedu autohtona jela ukoliko smatraju da ih ima. Pitanje je i da li su čuli za medulin-

ske vjetrenjače, da li posje-ćuju mjesne fešte, misle li da turisti dolaze zbog povijesti i baštine, je li Kamenjak glavni magnet za posjetitelje opći-ne i da li bi trebalo zabraniti ulazak vozilima na rt i uvesti autobusnu liniju. Postavlja se i pitanje zainteresiranosti za klasične koncerte u vin-

kuranskom kamenolomu, rock koncerte kod sportskog aerodroma i uključivanje u projekte koji se tiču turizma.

Da li Arenaturist doprino-si kvaliteti života u općini, da li je općina prepoznata kao kamping destinacija, bi li bila atraktivnija dodatnim uređenjem zelenih površina i bi li mještani uz financijsku pomoć Općine uredili svoju okućnicu te da li treba uvesti čvršće smjernice za uređenje ugostiteljskih objekata, još su neka od pitanja u upitniku.

U drugom anketnom li-stiću postavljena su pitanja kojima se procjenjuje zna-čaj turizma za mještane i nji-hovu zajednicu, primjerice, koje efekte on ima na zajed-nicu, koja vrsta turističke po-nude nedostaje, kolike su in-vesticije i prihodi mještana od turizma… T. GRBIĆ

Mještani pomažu u izradi master plana razvoja turizma

Arh

iva

JEDAN OD NAJLUKSUZNIJIH BRODOVA UPLOVIO U ROVINJSKU LUKU

U Istru stigao dosad najveći kruzer - “Europa”

Brod ima ukupno 11 paluba, od čega je 7 dostupno putnicima, te prima 408 putnika o kojima brine 275 čla-nova posade. Kabine su u prosjeku veličine 50 četvornih metara

“Europa” u rovinjskoj luci

Mic

hele

ČU

PI�


PIŠE Marina DAMJAN

POREČ - Nakon što su u proteklih mjesec dana na istarskim plažama pronađene tri lešine dupina od kojih je jedan upucan, Istra je prema službenim podacima, “ote-la” primat Dalmaciji u ranja-vanju i ubijanju strogo zašti-ćenih dobrih dupina. Tri od ukupno pet takvih slučajeva dogodila su se u Istri dok su se prijašnji slučajevi ranjavanja dupina oružjem dešavali na srednjem i južnom Jadranu. No, vječito je pitanje - jesu li pronađeni i kažnjeni počini-telji koji su smanjili popula-ciju predvodnika hranidbe-nog lanca u moru.

U četiri godine - prona�eno desetak uginulih

Od policijske uprave Istarske županije saznaje-mo da su više osoba uklju-čili u kriminalistička istra-živanja, no od 2007. godine samo su dvije osobe dobile prijavu: 56-godišnjak s po-dručja Cerovlja prijavljen je zbog uznemiravanja dobrih dupina (što može značiti i gađanje puškom) dok je dvi-je godine kasnije 49-godiš-njak iz Umaga dobio prija-vu jer je zaštićenu kornjaču glavatu želvu držao u resto-ranskom akvariju.

Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirodu na godinu zaprimi četrdeset poziva iz Istarske Županije radi uzne-miravanja zaštićenih živo-tinjskih vrsta, a tek mali dio odnosi se na morske životi-nje, stoji u službenom odgo-voru. Kod Barbarige je 2008. godine pronađen ustrijelje-ni dupin dok su još dvije le-

šine bile u suviše raspadnu-tom stanju da bi se utvrdio uzrok smrti. U posljednje četiri godine pronađeno je još desetak uginulih dupina. Najprije je isplivao leš dupi-na probodenog harpunom u uvali Budava, tri su se naj-vjerojatnije ugušila u ribar-skoj mreži dok se za četiri nije mogao pronaći uzrok. A posljednja dojava stigla je iz Zelene lagune kod Poreča.

Dupin iz Zelene lagune upucan sedam puta

- Netko tko nađe zaštiće-nu životinju, treba dojaviti policiji, jedino tako možemo nešto napraviti da se sma-nji ulazak dupina u mreže. Ako ribarima dupini smeta-ju, a oni ne dojavljuju, bit će im još gore, rekla je Martina Đuras, docentica s Veteri-narskog fakulteta koja obav-lja obdukcije. Saznajemo da

je naknadnim rendgenskim pregledom utvrdila da je du-pin iz Zelene lagune upucan sedam, a ne šest puta kako je navedeno u prvom priop-ćenju. Daljnje korake nakon obdukcije trebala bi podu-zeti policija kojoj Đuras ša-lje službene izvještaje, kao i Zavodu za zaštitu prirode i srodnom ministarstvu.

Dupini od 1995. godi-ne spadaju u zaštićene vr-ste prema čl. 2 Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštiće-nim. Ukoliko ih se ne uzne-

mirava, mogu poživjeti i do pedeset godina i poznati su kao iznimno inteligen-tna, društvena i suosjećaj-na stvorenja, ali lako poginu zbog ljudske ruke ili jedu-ći plastiku i drugi otpad. Od morskih stanovnika strogo su zaštićeni i sredozemna medvjedica, gmazovi zele-na i glavata želva, a od riba morski psi i raže. Pod stro-gom su zaštitom i školjke prstaci, kamotočac, pleme-nita periska, Tritonova tru-ba, prugasta mitra te neke vrste koralja.

RAŠA - Hrvatske vode ovih će dana završiti rekonstrukci-ju desnog nasipa rijeke Raše u dužini od 3,5 kilometra na potezu Most Raša-Bršica, za-početu još u lipnju. Investi-cija teška 3,4 milijuna kuna financira se iz naknade za uređenje voda i vodnog do-prinosa, doznajemo od Vito-mira Skandula, voditelja vod-nogospodarske ispostave za mali sliv “Raša-Boljunčica”.

- Nadvišenje nasipa znači veću sigurnost od plavljenja poljoprivrednih površina, ka-kvo je posljednji put zabilje-ženo prije dvije, odnosno tri godine, objašnjava Skandul. Napominje da Hrvatske vode u idućoj godini planiraju sana-ciju tzv. morskog nasipa (600 m), koji se nastavlja na onaj ri-ječni, čime bi zaključili glavne projekte u hiromelioracijskom sustavu Donja Raša.

Podsjetimo, javna ustanova koja upravlja državnim voda-ma od 2006. do 2010. godine rekonstruirala je 4,5 kilome-

tara nasipa tzv. obuhvatnog kanala broj 2 uz državnu pro-metnicu u Raškoj dolini. Na-sipi podignuti 30-ih godina prošlog stoljeća (kada je iz-gradnjom kanala moru oteto 420 hektara površine, pretvo-rene u poljoprivredno zemlji-šte) bili su ulegnuti za više od pola metra, pa je uslijed stalnog pritiska mora (izmje-ne plime i oseke), a naročito za juga i nepovoljnih hidro-loških prilika, dolazilo do nji-hova prelijevanja i plavljenja

mahom neiskorištenih poljo-privrednih areala.

Investicija od 16,5 mili-juna kuna, koliko je stajalo nadvišenje nasipa, podcrta-va Skandul, najveće je kapi-

talno ulaganje na području ovdašnje ispostave Hrvatskih voda od izgradnje brane Le-taj 70-ih godina.

Raški obuhvatni kanal, ina-če, završava neposredno uz

kapitalno izvorište pitke vode Fonte Gaj-Kokoti, kojem je i ljetos, za velike suše i prate-će redukcije, prijetilo ozbilj-nije zaslanjenje. Na traženje Vodovoda Labin, Hrvatske

vode su u kolovozu izgradile zemljani nasip u koritu kana-la nadomak izvora.

- Riječ je o interventnim ra-dovima i privremenom objek-tu, za što nije potrebno isho-dovati akte o gradnji. Taj smo nasip, nakon prestanka opa-snosti od zaslanjenja ukloni-li, a kanal doveli u prvobitno stanje, kaže Skandul.

I stručnjak Josip Rubinić s Građevinskog fakulteta Rijeka na zadnjoj je sjednici Gradskog vijeća upozorio na potrebu iz-gradnje zapornice, svojevrsne brane u kanalu koja bi vrela izolirala od utjecaja mora.

Skandul nam je potvrdio da su Hrvatske vode odabra-le tehničko rješenje za zaštit-nu pregradu na utoku tzv. obuhvatnog kanala broj 2 u rijeku Rašu, a slijedeći koraci su idejno rješenje, lokacijska dozvola i izrada glavnog pro-jekta. Zapornica bi se, pred-viđa, izgradila iduće ili naj-kasnije 2014. godine.

Igor RADIĆ

istra

HRVATSKE VODE ULAŽU U ZAŠTITU RAŠKE DOLINE OD PLAVLJENJA

Rijeci Raši viši nasipPovišen nasip znači veću sigurnost od plavljenja poljoprivrednih površina, kakvo je posljednji put za-bilježeno prije dvije, od-nosno tri godine, objaš-njava Vitomir Skandul

Povišen je desni nasip rijeka Raša Vitomir Skandul

Igor

RA

DI�

I. R

AD

I�

ISTRA “OTELA” PRIMAT DALMACIJI U RANJAVANJU I UBIJANJU STROGO ZAŠTIĆENIH MORSKIH SISAVACA

Za zaštitu životinja ima novca, a za ribare ne- Ribar je oduvijek u sukobu s delfinom. Pogotovo u po-sljednjih par godina uz kod Istre, ima ih na tisu�e i rade štetu, ali do sad nije bila praksa da se uzme puška u ruke, rekao je Ton�i Trebi�an, predsjednik ceha ribara Istarske �upanije koji ne vidi rješenje za dupine jer ne-maju prirodnog neprijatelja, ima ih sve više dok ribe, prema njegovim rije�ima, ima sve manje. Dodaje kako ih je “lipo viditi, ali boje ne sresti” jer lijeka nema, dupin pojede barem 20 kilograma ribe dnevno, a “ribari ne�e dobiti odštetu kao i vinari zbog suše”.

- Mi ne tvrdimo da bi delfine trebalo istrijebiti, ali za njihovu zaštitu ima šoldi, a za nas ribare ništa, zaklju�u-je Trebi�an i dodaje da bi trebalo utvrditi to�an broj po-pulacije.

Kad nestanu dupini, nestat će i ribeOd Martine Ðuras, docentice na Veterinarskom fakultetu saznajemo da zakonski mehanizam odštete postoji, ali nitko ne prijavljuje štetu od dupina.

- Ako vam zašti�ena �ivotinjska vrsta napravi štetu, mo�ete dobiti naknadu od Ministarstva za zaštitu okoli-ša i prirode kao i kad vam vuk pojede ovcu, ka�e Ðuras, a varanje isklju�uje jer uvid obavljaju stru�njaci. Smatra da u Jadranu mo�e �ivjeti daleko više dupina negoli ra-nije jer je njihova populacija bitno smanjena, a kad ne-stanu dupini nestat �e i ribe.

- Ne mo�ete jednu kariku hranidbenog lanca maknu-ti, a druge ostaviti. Ako ima manje ribe, nešto je drugo u pitanju. Dupini odr�avaju ravnote�u, love ribu koja je stara, s prirodnim manama, a ostavljaju onu najbolju i tako poma�u evoluciji, ka�e Ðuras.

Bez prijave dupina, nema ni odštete

Jedino nakon prijave u policiji možemo nešto napraviti da se smanji ulazak dupina u mre-že. Ako ribarima du-pini smetaju, a oni ne dojavljuju, bit će im još gore, rekla je Martina Đuras, docentica s Ve-terinarskog fakulteta

Dupini drže vrh hranidbenog lanca u našem moru

Ustrijeljeni delfin prona�en u Zelenoj laguni kod Poreča

Mar

ko B

ON

AC

A


BUZET - U Dje�jem vr-ti�u “Grdelin” obilje�ili su Me�unarodni dan bijelog štapa, a prava “zvijez-da dana” bio je pas vodi� koji slijepom Buze�anu Mladenu Konti�u poma-�e u kretanju. Labradori-ca Carry nau�ena je da zaobilazi prepreke, tra�i i

markira rubnike, stepeni-ce ili pješa�ke prijelaze, pa Mladenu, koji je njen kori-snik dok je vlasnik Hrvat-ska udruga za školovanje pasa vodi�a i mobilitet, pri kretanju omogu�uje sa-mostalnost. Osim Mlade-na Konti�a, u buzetskom vrti�u ugostili su i slijepog

glazbenika Damira Ugrina. Najmla�i Bu-ze�ani upoznali su tako svoje sugra�a-ne koji su u nekom smislu druga�iji.

- Cilj je bio ma-lišane nau�iti da prihva�aju razli�ito-sti, ali i upoznati ih s na�inom �ivlje-na slijepih osoba koje su primorane pri kretanju koristi-ti se bijelim štapom ili psima vodi�ima, rekla je ravnateljica vrti�a Silvana Pavle-ti�. Mališani su sa zanimanjem razgle-dali zvu�ni laptop, toplomjer, vagu, i mobitel. G. Č. Š.

istra

Najmla�i Perojci dobili novu spravu za igru

PEROJ - Polaznici Dje�jeg vrti�a Peroj u suradnji s odgajateljicama i roditeljima novac prikupljen pro-dajnim izlo�bama i drugim akcijama ulo�ili su u novu spravu za igru, dje�ju ku�icu kojom su obogatili sadr-�aje za aktivnosti na otvorenom prostoru. Do po�et-ka ove pedagoške godine prikupili su 1.200 kuna te su kupili ve�i dio materijala za izradu sprave, dok su strojeve pribavili roditelji, koji su i sudjelovali u gradnji ku�ice. Proteklih je godina uz pomo� roditelja i odga-jateljica Miriam Taratine i Marije Softi�, izgra�en i pje-š�anik te kameni zidi� koji odvaja cvjetnjak od prosto-ra za igru. Od sponzora su dobili staru barku koju su uredili i postavili u dvorište i šljunak kojim su prekrili sve zemljane površine dvorišta. Djeca i roditelji uklju�i-li su se i u akciju humanitarne udruge Naš san njihov osmijeh te sakupili odje�u za djecu i odrasle. U do-govoru s udrugom pred Bo�i� �e organizirati i akciju sakupljanja hrane. Perojski vrti� je podru�na ustano-va vodnjanskog Dje�jeg vrti�a Petar Pan te ima jednu mješovitu skupinu, Lavi�i, koju poha�a 23 djece. P. L.

Druženje umirovljenika na BrijunimaBRIJUNI - �lanovi kluba umirovljenika Nacionalnog

parka Brijuni odr�ali su svoje tradicionalno osmo dru-�enje proteklog vikenda na Brijunima. Tom prigodom obišli su svoju bivšu firmu i radna mjesta u hotelima, vilama, radionicama i brodovima. Rukovodstvo i dje-latnici Nacionalnog parka po�astili su svoje bivše dje-latnike vo�njom vlakom po otoku uz stru�nog vodi�a i ru�kom. I ovom prigodom su kod mnogih proradi-le emocije i sje�anja na dane i godine provedene na ovom oto�ju, rade�i u specifi�nim uvjetima reziden-cije predsjednika Republike u �ije temelje su ugradili svoju mladost i radni vijek. P. L.

Pješačili 12 kilometara po Kamenjaku

Gastrodelicije iz prirodeIzložba gljiva i ljekovitog bilja te tradicionalna jela privukla su posjetitelje iz svih krajeva La-binštine, a k tome se moglo doznati i mnoš-tvo podataka iz povijesti općine Sv. Nedelje

NEDEŠĆINA - Premda je “Šesnajsotobra”, koji je pr-venstveno godišnji sajam, spao na pet - šest štandova među parkiranim automo-bilima, jučerašnji Dan op-ćine Sv. Nedelja posjetitelji-ma je ipak nudio atraktivnu ponudu, a ona se sastojala od kulturnih i gastronom-skih sadržaja.

U zgradi Osnovne škole “Vitomir Širola - Pajo” glji-varsko društvo Martinčica Labin priredilo je izložbu gljiva i ljekovitog bilja. Izlo-ženo je 150 vrsta gljiva ubra-nih na Labinštini. Od Fe-ruča Katičića, predsjednika Društva, doznali smo da su dobro rodile blagve - đor-dane, osobito oko Tupljaka

i Marciljana, ali su podbaci-la njena nalazišta oko Nede-šćine. I vrganja ima u obilju, ali čudi slab “izlazak” lisiči-ca za koje trenutačno vlada-ju idealni uvjeti.

- Planiramo prirediti još jednu izložbu u Labinu. Odre-dili smo 27. listopada kao ter-min, ali to ovisi o vremenskim uvjetima, kaže Katičić.

Od ljekovitog bilja ova je godina bila najbolja za ka-dulju - kuš, zatim za gospinu travu, stolisnik, neven i maj-

činu dušicu. Među biljkama s Labinštine bili su izloženi srčanik i medvjetka, koji ne rastu na ovom području. Za-interesirani su mogli kuša-ti gljive u maslinovom ulju i octu, pohane krasnice te tri vrste namaza sa samoniklim jestivim biljem.

Manje je poznato da je “Šesnajsotbra” i dan osnov-ne škole. U povodu toga priređena je izložba rezul-tata projekta “Naš kroj”, opsežnog istraživanja po-

vijesti općine, koje su uče-nici i nastavnici provodili tijekom ove i prošle godi-ne. Tako se s panoa moglo saznati o povijesti školstva, sporta, načinu odijevanja, starim igrama, kulinarstvu, načinima liječenja te pori-jeklu naziva mjesta i obi-teljskih nadimaka.

U šatoru u kojemu je u subotu koncert održao Dra-žen Zečić, a jučer navečer publiku zabavljali Duo “Vajk kontenti” i Duo “Fenix” tije-kom dana nudila su se tradi-cionalna jela: bakalar, tripi-ce, odojak, zarebanjak, jetra s palentom i kiseli kupus u kombinaciji s ovčetinom, kobasicama i zarebanjkom.

R. SELAN

U vrtiću obilježili Dan bijelog štapa

Nova kućica krasit će dvorište vrtića

Izložba gljiva u Nedeščini

Mladen Kontić s psom vodičem

MEDULIN - Usprkos naja-vi lošeg vremena uz Svjetski dan pješačenja u nedjelju se na Kamenjaku našlo 250 ljubitelja rekreacijskog pje-šačenja, koje je okupio Sa-vez sportske rekreacije (SSR) Županije istarske “Sport za sve”, na čelu s predsjedni-kom Aldom Kreljom i tajni-kom Vjekom Jozanovićem. Došli su iz Rovinja, s uče-nicima tamošnje Strukovne škole Eugena Kumičića, Pa-zina i Umaga, te iz pulskih klubova Krupp i Uljanik.

Ispred ulaza u Kamenjak dočekao ih je Neven Ive-ša, ravnatelj tamošnje jav-ne ustanove, upoznavši ih s ovim parkom prirode. Kroz Kamenjak pješake je vo-dio Savo Ilić iz Kruppa, au-tor brojnih pješačkih staza

po Puli i Puljštini. Uz njego-vo stručno vođenje obišli su čitav park prirode stazom dugačkom 12 kilometara.

Usput su mogli uživati u vidi-cima i promatranju vegetaci-je s brojnim rijetkim vrstama bilja. Cjelodnevno druženje

dovršeno je ručkom u priro-di u uvali Peneda. Uz svirku je prije povratka kući pala i obavezna pjesma. A. P.

Rekreativci iz Rovinja i Pazina na ulazu u Kamenjak

R. S

ELA

N

SV. NEDJELJA PROSLAVILA “ŠESNAJSOTOBRA”


UMAG/BUJE/NOVIGRAD - Turisti�ke zajednice Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja peti put za redom organiziraju Dane švoja koji �e se odr�ati od 19. listopada do 31. stu-denoga. To je još jedna od brojnih gourmet manifestacija u nizu, po �ijoj su organizaciji poznati TZ-i upravo s sjevero-zapadnog dijela Istre. Cilj ove, kao i drugih manifestacija, jest kreiranje novog turisti�kog proizvoda kroz promociju kvalitetne bijele ribe, zvane švoja, koja je, ka�u, najbolja ako je ulovljena u savudrijskom akvatoriju. Svi restorani, sudio-nici projekta Dani švoja, u svojoj �e ponudi nuditi maštovi-te menije s najmanje �etiri slijeda na bazi švoja s kojima �e sljubiti najbolja lokalna vina i maslinova ulja.

List �e i ove godine biti bogatstvo iz prirode, plod po-put tartufa, šparuga, gljiva i uskoro jadranskih lignji, koji inspirira kuhare na nove kreacije i kombinacije. Švoja je svojstvena na ovom dijelu Poluotoka upravo u tih mjesec dana koliko �e trajati manifestacija. Trenutno je na popisu 17 restorana i konoba koji �e u tom terminu nuditi posebne jelovnike, a što �e se to�no biti, objavit �e se neposredno pred po�etak Dana švoja. Svi podaci dostupni su na web stranici www.coloursofistria.com. T. K.

istra ZA VIKEND U TINJANU TRADICIONALNA MANIFESTACIJA - INTERNACIONALNI SAJAM PRŠUTA

U Umagu 1. kongres slastičarstva Interslast Počinju Dani švoja na Bujštini

Milan Buršić, Mladen Rajko i Milan Antolović

Pršut će se nuditi čak i u kombinaciji sa sladoledom

Svečano otvaranje ISAP-a zakazano je za subotu u 11 sati, a dodjela nagrada i pri-znanja pršutarima u 11.45 sati. Istovreme-no će biti otvorena tradicionalna izlož-ba kosira. Prethodno u devet sati započet će Svjetsko prven-stvo u pljočkanju

UMAG - Interslast je Europ-ski kongres slastičarstva i sla-doleda koji će se prvi put i to u Umagu održati od petka do nedjelje. Hotel Sol Garden Istra ugostit će 150-ak slastičara - obrtnika, hotelskih slastičara, slastičara koji rade u tvrtkama i drugih, koji će se natjecati, a očekuje se dolazak predavača iz nekoliko europskih zema-lja. Svečano otvaranje zakaza-no je u petak u 9 sati.

Novi je to događaj u regio-nalnoj “bijeloj industriji” koji će intenzivirati stručno edu-ciranje i informiranje slasti-čarske branše, te još bolje po-vezati ovu grupaciju. Nakon stručno-natjecateljskog dijela bit će upriličene degustacije nekoliko tisuća kilograma tor-ta, biskvita i šnita kolača, koje će ostati nakon natjecanja, a kušat će ih sudionici i gosti kongresa. Slastice će biti po-nuđene na potpuno besplat-noj degustaciji u petak u 15 sati u hotelu, a proglašenje re-zultata i podjela priznanja biti

će istog dana u 20 sati. Poseb-na zanimljivost skupa je slasti-čarski kup u suradnji s Udru-gom kuhara Istarske županije, u kojem će se na zadanu temu natjecati 30 ekipa. Svoj dola-zak najavili su natjecatelji iz Slovenije, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Rad vrhunskih slastičara valorizi-rat će stručni žiri, među koji-ma su i stručnjaci s licencama WACS-a (Svjetsko udruženje kuharskih saveza), a najbolji dobivaju prestižna priznanja. Očekuju se vrhunski radovi, a Hrvatska i Umag ovime će se staviti na svjetsku slastičarsku

mapu. Organizator je ovim sadržajima dodao i poseban dio Folkslast, reviju autohto-nih hrvatskih kolača.

Brojne će se teme obraditi na predavanjima tijekom dva dana - Gdje je mjesto i kakva je uloga današnjeg hrvatskog slastičarstva? Da li su hrvatski slastičari spremni za Europu? Da li su dovoljno iskoristili eu-ropske i državne fondove za unaprjeđenje svoje djelatno-sti? Gdje su izvozne mogućno-sti hrvatskog slastičarstva? Ko-liko je učinjeno na profiliranju hrvatskih autohtonih slastica? Koliko je tih slastica zaštićeno

ili se namjerava zaštiti kao hr-vatski proizvod? Rapska, krč-ka, skradinska torta, ogulinska masnica, cukerančići, poveti-ce, hvarske slastice, zagorske pogačice - o svemu tome biti će riječi na Interslastu.

Organizator kongresa je no-vinsko-nakladnička kuća Ro-binson koja već 20-ak godi-na izdaje reviju za hrvatsko pekarstvo i slastičarstvo i koja je pokrenula inicijativu da se svi slastičari nađu na zajed-ničkom edukacijskom druže-nju. Predviđene su i radionice na kojima će se prikazati novi trendovi u ukrašavanju i diza-jniranju torta i slastica u svije-tu, gosti iz Slovenije pokazat će kako se rade slastice od heljdi-nog brašna, a posebno je zani-mljiva radionica i degustacija starobosanskih slastica.

Posebno iznenađenje pod pokroviteljstvom Grada Uma-ga (samo ako bude bilo lijepo vrijeme!) jest izložba slastičar-skih proizvoda na Trgu slobo-de u nedjelju u 10 sati. T. K.

List na mlinarski - s vrganjima i zapečenom palentom

T. K

.

Najsla�i kolači uljepšat će Umažanima ovaj vikend

J. P

RE

KA

LJ

Pršute i ostale mesne delicije izložit će 33 izlagača

Nev

en L

AZA

RE

VI�

A. D

AG

OS

TIN

TINJAN - Na šestom In-ternacionalnom sajmu pr-šuta koji će se ovog vikenda održati u Tinjanu pršute i ostale mesne delicije izložit će 33 izlagača iz Španjolske, Portugala, Francuske, Slove-nije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te dakako Hrvatske.

- Najavljeno je lijepo vrije-me i temperature više od 20 stupnjeva Celzijusa, kazao je tinjanski načelnik Mladen Rajko ustvrdivši da je Tinjan proteklih godina postao pre-poznatljiva pršutarska de-stinacija ovog dijela Euro-pe, pa očekuje veliki odaziv posjetitelja. Cijena porcije istarskog pršuta (10 deka-grama) bit će kao i lani 40 kuna, a ista je cijena pred-viđena i za kupnju butelje vina domaćih proizvođača. Ulaznica košta deset kuna, a ujedno je i srećka kojom se može osvojiti jedan od četiri nagradnih pršuta pri-premljenih za posjetitelje. U sklopu ISAP-a održat će se eko-sajam “Zeleni prsten” na kojem će razne ekološ-

ke proizvode predstaviti 15 istarskih izlagača.

Svečano otvaranje ISAP-a zakazano je za subotu u 11 sati, a dodjela nagrada i pri-

znanja pršutarima u 11.45 sati. Istovremeno će bit otvo-ren eko-sajam i tradicional-na izložba kosira. Prethod-no u devet sati započet će

Svjetsko prvenstvo u pljoč-kanju, a sat vremena kasni-je kreće pješačenje Stazom suhozida. Istog dana u 14 sati održat će se okrugli stol “Revitalizacija željeznice u Istri i prometna povezanost u funkciji razvoja turizma”, a slijede predavanja o pro-ceduri certifikacije ekološke proizvodnje Ivana Mihovi-lovića i ekološkoj proizvod-nji te udruživanju proizvo-đača Nenada Kuftića.

Ovogodišnji partner ISAP-a je španjolski grad Jerez de los Caballeros iz kojeg dolazi pršutarna Aquillino koja će predstaviti pršut Jamon Iberi-co. Degustacija toga pršuta za-kazana je za subotu u 18 sati. Načelnici dviju pršutarskih općina potpisat će pismo pri-

jateljstva, a u svibnju sljedeće godine na tamošnjem sajmu pršuta predviđeno je brati-mljenje. Navečer slijedi ple-sna zabava uz Mladena Grdo-vića i Rekonstrukcija bend.

U nedjelju se sajam pono-vo otvara u 11 sati, dok će u 14 sati Konoba Vinja predstaviti neobičnu gastronomsku de-liciju - pršut sa sladoledom. U 16 sati slijedi turnir u poteza-nju konopa, folklorni nastupi, dok će u 17 sati uslijediti de-gustacija šampionskog pršuta sajma. Navečer nastupa The Night Express band, a tijekom ISAP-a još će nastupiti Serđo Valić, Alfa time Band, Replay band, Magnolija, Tu i tamo band, dok će program voditi Mario Lipovšek Battifiaca.

An�elo DAGOSTIN

Pršute plagijate prijavljivat ćemo inspekciji- Prošli smo tjedan imali prijem u Generalnoj direk-ciji za poljoprivredu EU-a u Bruxellesu gdje smo raz-govarali o postupku zaštite izvornosti istarskog pršuta na razini EU te najavili da �emo prvo na nacionalnoj, a potom i europskoj razini oznakom izvornosti zašti-titi istarsko ekstradjevi�an-sko maslinovo ulje i meso istarskog goveda, a zatim tako�er istarsku kobasicu, istarsku kosnicu, istarski za-rebnjak (ombolo) i istarsku potrbušinu (pancetu), ka-zao je �upanijski pro�elnik za poljoprivredu Milan An-tolovi�. “Vjerujem da �emo za tri do šest mjeseci uspje-ti zaštititi istarski pršut na ra-zini Europske unije”, ustvr-dio je zatim predsjednik Udruge proizvo�a�a istar-skog pršuta Milan Burši�. Novinare je zanimalo kako se u praksi štite potroša�i od la�no deklariranih pro-izvoda, primjerice nedav-no se navodno na tr�ištu pojavio talijanski pršut koji se naziva istarskim. Ako se potvrde sumnje o plagijatu proizvo�a� �e biti prijavljen Dr�avnom inspektoratu, ka-zao je pro�elnik Antolovi� dodavši da se u prvoj gene-raciji istarskih pršuta zašti-�enih oznakom izvornosti i sustavom sljedivosti nalazi zasad tek 550 komada pr-šuta, dok je realna potra-�nja za istarskim pršutom samo na podru�ju poluoto-ka oko sto tisu�a komada.


POREČ, OPUZEN - Za-hvaljujući volonterskom trudu Stipana Ujdura, ne-umornog umirovljenika iz Opuzena kod Dubrovnika, cijeli crkveni sklop u Dajli postavljen je na kartu Go-ogle Eartha. To znači da će svaki turist ili zainteresira-ni građanin moći pogledati kako je izvana građena cr-kva sv. Ivana Krstitelja ili sa-mostan sa svim baroknim i neoklasicističkim detaljima u 3D projekciji.

- Cilj mi je što veća afir-macija kulturne baštine Hrvatske. Istra uopće nije predstavljena, to što posto-ji, rade stranci, a njezina je baština perfektna, rekao je Ujdur.

Za Dajlu je koristio 200 fo-tografija koje mu je napravio Goran Mirković iz Livada. Za izradu jedne trodimenzi-onalne projekcije treba mu

i više od tjedan dana. Kom-pleks u Dajli predstavljen je u pet dijelova: prije šest tje-dana uvrštena je crkva i sa-mostan o čemu smo pisa-li u Glasu Istre, a potom je svakog tjedna od komisije

Google Eartha dobivao ma-ilove kojima prihvaćaju nje-gove radove kao dovoljno kvalitetne.

U međuvremenu je Ujdur pronašao sponzora u Go-ranu Štroku, nekadašnjem

vlasniku luksuznih jadran-skih hotela na jugu Hrvat-ske i nastavit će s 3D projek-cijama Dubrovnika.

- Bez donacija ne mogu ni-šta jer treba doći do objekata, ali otvoren sam za suradnju.

Najvažnije mi je da to vide lju-di u Dajli i da biskup vidi kako ima još ljudi koji cijene njegov postupak jer bi malo tko tako žrtvovao karijeru, rekao je Uj-dur. On je, kako smo pisali, projekciju crkvenog komplek-

sa posvetio bivšem porečkom i pulskom biskupu Ivanu Mi-lovanu, za kojeg je naveo da je u medijski eksponiranom slu-čaju “Dajla” štitio hrvatske in-terese i žrtvovao karijeru.

Marina DAMJAN

istra

Na temelju �lanka 37.a Statuta ACI d.d., Nadzorni odbor Adriatic Croatia International Club-a d.d., Opatija, M. Tita 151, na sjednici održanoj dana 25. rujna 2012. godine, donio je odluku kojom, raspisuje

N A T J E � A JZa izbor:

PREDSJEDNIKA/CE UPRAVE ACI d.d.Predsjednik/ca uprave ACI d.d. imenuje se na razdoblje od 4 (�etiri) godine, a kandidati moraju minimalno ispunjavati sljede�e uvjete:- visoku stru�nu spremu- najmanje 5 ( pet ) godina radnog iskustva na rukovode�em radnom

mjestu,- aktivno poznavanje engleskog jezika.Uz prijavu za natje�aj kandidati su dužni priložiti:- životopis koji sadrži op�e podatke, podatke o školovanju, ste�enoj

spremi te dosadašnjem radnom iskustvu na rukovode�im položajima,

- prijedlog strategije rasta i razvoja ACI d.d.,- diplome o stru�noj spremi,- radnu knjižicu,- potvrdu o radnom iskustvu na rukovode�em radnom mjestu,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi

kazneni postupak (ne starije od šest mjeseci).Svi traženi dokumenti moraju biti priloženi u izvorniku ili ovjerenoj preslici.Kandidati za predsjednika/cu uprave koji u�u u uži izbor izlagat �e prijedlog strategije rasta i razvoja pred Nadzornim odborom ACI d.d.Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje�aja dostavljaju se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave u zatvorenoj omotnici na adresu: ACI d.d., M. Tita 151, 51410 Opatija, s naznakom " ZA POVJERENSTVO ZA PROVEDBU NATJE�AJA - NATJE�AJ ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE ACI d.d. - NE OTVARATI ".Nepravodobne i nepotpune prijave ne�e se razmatrati.Nadzorni odbor zadržava pravo da ne izabere niti jednog od prijavljenih kandidata.

Nadzorni odborEp0090

Obavještavamo zainteresirane da, temeljem odluke Povje-renstva za provedbu javnog poziva za oglašavanje Hrvatske turisti�ke zajednice u promotivnim kampanjama i/ili promo-tivnim/prodajnim kanalima javnog i privatnog sektora u 2013. godini, Hrvatska turisti�ka zajednica objavljuje

JAVNI POZIVza oglašavanje Hrvatske turisti�ke zajednice u promotivnim kampanjama i/ili promotivnim/prodajnim kanalima javnog i privatnog sektora u 2013. godini i to: • Model I. Promocija smještajne ponude destinacije • Model II. Op�a promocija destinacije • Model III. Promocija programa s organiziranim prijevo-

zom u pred i posezoni • Model IV. Oglašavanje organiziranih programa destinaci-

jske ponude • Model V. Oglašavanje organiziranih zimskih programa • Model VI. Oglašavanje organiziranih autobusnih tura • Model VII. „Upoznaj kontinentalnu Hrvatsku“ – oglašavanje

organiziranih programa na kontinentu, osim za Grad Zagreb

Rok za prijave na Javni poziv traje do 30. studenog 2012. godine.Javni poziv za prijavu oglašavanja Hrvatske turisti�ke zajednice s javnim i privatnim sektorom u 2013. godini s cjelokupnom dokumentacijom za prijavu objavljen je na web stranicama Hrvatske turisti�ke zajednice www.hrvatska.hr

Ep0092

MEDIJSKO SVEU�ILIŠTE, Koprivnica, Trg Žarka Dolinara 1, objavljujeNATJE�AJ

1. Za zapošljavanje 1 ili više zaposlenika u suradni�ko zvanje asistent, u puni ili kumulativni radni odnos, iz znanstvenog podru�ja humanisti�kih znanosti, polje Filologija, grana Kroatistika.

Uz prijavu na natje�aj, pristupnici trebaju priložiti:• životopis • original ili presliku diplome ste�enog akademskog stupnja• presliku domovnice i rodnog lista• presliku važe�eg izbora u suradni�ko zvanje• popis objavljenih radova, patenata ili zna�ajnih projekata (u pisanom obliku)Na navedena radna mjesta mogu se javiti pristupnici oba spola koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07).Prijave s dokumentacijom dostavljaju se ili šalju na adresu: Medijsko sveu�ilište, Trg bana Jela�i�a 6, 48000 Koprivnica, sa naznakom „za natje�aj“.Natje�aj je otvoren 8 dana od dana objave u novinama.Na natje�aj se mogu javiti pristupnici oba spola.Nepotpune i nepravodobne prijave ne�e se razmatrati.

Ep0093

POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA DOBAVU I ISPORUKUNATRIJ I KALCIJ KLORIDA

Društvo Bina-Istra upravljanje i održavanje d.o.o. upu�uje poziv za prikupljanje ponuda za dobavu i isporuku Natrij i Kalcij klorida za potrebe zimske službe 2012/2013. godine, a sve prema speci� kaciji naru�itelja.Zimska služba po�inje 01. studenog 2012. godine i završava 15. travnja 2013. godine . Dokumentacija za nadmetanje može se zaprimiti elektroni�kom poštom, na zahtjev koji je Naru�itelju potrebno uputiti faxom najkasnije do 19.10.2012. godine.U zahtjevu za dokumentaciju molimo navesti sve potrebne podatke i kontakte potencijalnog ponuditelja.

Ep0095

BINA-ISTRA, d.o.o.Zrinš�ak 57, 52426 LupoglavTel: +385 (0)52 601-123Fax: +385 (0)52 601-129www.bina-istra.hrOIB 76757137512

Obavještavaju se sve zainteresirane � zi�ke i pravne osobe da je na oglasnoj plo�i i na službenim Internet stranicama Op�ine Motovun objavljen Javni natje�aj za prodaju nekretnina u vlasništvu Op�ine Motovun prikupljanjem pisanih ponuda. Detaljnije informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Op�ine Motovun na broj 681-642 ili 681-772.

Ep0094

oglasni odjel: Pula, Portarata 4, tel. 388-470, 591-543 • fax 388-471

STANOVI

iznajmljivanjeIZNAJMLJUJE se dvosoban stan, 85 m2 u Rovinju, nazvati na tel: 091/596-0641.

002-120985

UGOSTITELJSKI OBJEKTI

iznajmljivanjeZAGREB centar, Zvonimirova, restoran 400m2 u sklopu nove poslovne zgrade, atraktivno i luksuzno ure�en s opremljenom kuhinjom, klimatiziran, s parkirn-im mjestima u podzemnoj garaži, iznajmljujem. 091/417-6688.

SERVISI,ZANATI I USLUGE

ponudaSTROJNO ŽBUKANJE strojne estrihe, povoljno i kvalitetno. 091/2727-511.

002-120934

POZNANSTVA

poznanstvaGOSPOÐE I GOSPOÐICE! Us-amljene ste? Agencija “Zajedno” �e vam pomo�i; upis za vas je besplatan. 0-24h. 098/174-9933, 091/400-5330.

PRONAÐI ME! Ako si me�u tisu�u osamljenih kao i ja, nazovi me 0-24h i po�imo dalje zajedno! 064/60-60-50, 091/400-5330. VE-MA u.o., MBO: 92575528, Ilica 175, Zagreb, 01/370-2189, (6.99 kn/min. fiksna linija, 8.41kn/min mobitel), www.ve-ma.net.

002-120963

USAMLJENI STE? Agencija “Zajedno” je uz vas. Nazovite 0-24h; diskrecija zajamčena. 064/65-65-05, 098/174-9933. VE-MA u.o., MBO: 92575528, Ilica 175, Zagreb, 01/370-2189, (6.99 kn/min. fiksna linija, 8.41 kn/min. mobitel), www.ve-ma.net

002-120945

RAZNO

kupnjaOTKUPLJUJEM olupine auta, staro željezo, kamione, autobuse i drugo. 092/285-1795.

002-120984

O��Portarata 4

tel: 052/591-543fax: 052/388-471

KOMISIJA GOOGLE EARTHA DOZVOLILA STIPANU UJDURU POSTAVLJANJE 3D PRIKAZA DAJLE

Do crkve i samostana klikom mišaCilj mi je što veća afirmacija kulturne bašti-ne Hrvatske. Istra uopće nije predstavljena, to što postoji, rade stranci, a njezina je bašti-na perfektna, kaže Stipe Ujdur iz Opuzena • U 3D projekciji može se pogledati kako je izvana građena crkva sv. Ivana Krstitelja ili samostan sa svim baroknim i neoklasicističkim detaljima

Prikaz sakralnih objekata Ujdur je posvetio bivšem biskupu Milovanu


VIŠNJAN - Odluku o drža-nju i postupanju sa životinja-ma odnedavno ima i Općina Višnjan. Vijećnici su je doni-jeli potaknuti i informacijom da je gradska uprava dobila niz pritužbi na način drža-nja pasa i mačaka u središtu mjesta, ali i kokoši koje ovom odlukom nisu obuhvaćene. U postojećoj odluci o komu-

nalnom redu ta problematika nije detaljnije obrađena.

Vlasnici životinja obave-zni su, između ostalog, bri-nuti o zdravlju svojih ljubi-maca i očistiti javne površine od njihovog izmeta te osi-gurati da ne ometaju kuć-ni red i mir građana. Na jav-nim površinama pse trebaju voditi na uzicama i staviti

im brnjice (izuzetak su zele-ne površine izvan naselja), a ne smiju ih dovoditi u pro-davaonice namirnica, škole, zdravstvene ustanove, dječ-ja i sportska igrališta te ure-đene cvijetnjake. U ograđe-nom dvorištu prisutnost psa treba biti naznačena poseb-nom oznakom, pseća kućica mora biti zaštićena od vlage i hladnoće, a lanac ne smije biti kraći od tri metra.

U slučaju prekršaja fizičke osobe će na licu mjesta biti kažnjene kaznom od 400 kuna, a ukoliko je ne pod-mire protiv njih će biti po-krenut prekršajni postupak. Provođenje odluke nadzirat će nadležna općinska tijela u suradnji sa županijskom veterinarskom inspekcijom, a kazne naplaćuju komu-nalni redari. K. F.

BUZET - Projektom “Na-tura Manmon” Europa po-maže u zaštiti staništa rijet-kog leptira močvarnog okaša ( Coenonympha oedippus), lombardijske žabe (Rana la-tastei) te pužića uskoušćana (Vertigo angustior) i trbuša-stih zvrčića (Vertigo mulinsi-ana) na području Pregona u oprtaljskoj općini. Projekt je osmišljen nedavno kako bi se pružila potpora Hrvatskoj u pripremi provedbe EU Di-rektive o staništima i njime je obuhvaćeno šest lokacija diljem zemlje na kojima se štite staništa biljaka, ptica i drugih životinja.

Zanimljivo je, međutim, da u Buzetu već godinama pokušavaju raditi na zaštiti staništa močvarnog okaša.

Livade uz potoke sjeverne Istre jedina su nalazišta mo-čvarnog okaša u Hrvatskoj pa je na inicijativu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja sta-nište ovog leptira uvršteno u prijedlog Prostornog plana uređenja grada Buzeta usvo-jenog 2005. godine te se ono nalazi među evidentiranim objektima prirode. Prostorno planskom dokumentacijom propisana je zaštita prirod-ne baštine i mjere koje treba poduzeti da bi se zaštitila ova endemska vrsta leptira.

- Državna uprava za za-štitu prirode tek je načelno definirala lokalitet staništa da se spriječi kolekcionare u ilegalnom izlovljavanju mo-čvarnog okaša pa točne mi-krolokacije nisu poznate niti u resornom gradskom odjelu Buzeta, rekla nam je pročel-nica Anica Milković Grbac.

Male, izolirane i vlaž-ne livade uz potoke sjever-ne Istre jedina su hrvatska nalazišta močvarnog oka-ša jer tu raste trava modra beskoljenka (Molinia cae-rulea), kojom se hrane gu-sjenice leptira. Zbog uskog

područja rasprostranjeno-sti i male brojnosti popula-cije, vrsta je kritično ugro-žena, ne samo u Hrvatskoj. Močvarni okaš je jedna od najugroženijih vrsta danjih leptira u Europi.

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, koji se bavi istraživanjem i za-štitom ove vrste, uz potpo-ru Ministarstva zaštite oko-liša i prostornog planiranja tiskao je svojevremeno pla-kat na kojem uz upozorenja o njegovoj ugroženosti sto-ji apel: “Sačuvajmo stanište močvarnog okaša i osiguraj-mo mu budućnost!”.

- Glavni uzrok ugroženosti močvarnog okaša nestajanje je njegovog staništa, vlažnih travnjaka. Pored toga, saku-pljanje u kolekcionarske na-mjene te, kao i ostalih vrsta, primjetno je na području či-tave Hrvatske, ali se nastoji sankcionirati jer je to zako-nom zabranjeno. Ukoliko se kolekcionari primijete i pri-jave nadležnoj inspekciji ili Javnoj ustanovi Natura Hi-strica onda se može reagira-ti. U suprotnom prolazi bez sankcija, prokomentirao je stručni suradnik Nature Hi-strice Slavko Brana.

Gordana ČALIĆ ŠVERKO

istra

Kamenjak kao velika škola na otvorenom

DONIJETA ODLUKA O DRŽANJU KUĆNIH LJUBIMACA

BUZET, KAO I OPRTALJ, ŠTITI STANIŠTA MOČVARNOG OKAŠA, ALI SE MIKROLOKACIJA ČUVA U STROGOJ TAJNOSTI

Rijetkom leptiru prijetnja su i kolekcionari

Iako je stanište močvarnog okaša uvršteno u Prostorni plan Buzeta još 2005., Državna je uprava za zaštitu prirode tek načelno defini-rala lokalitet da bi spriječili kolekcionare u ile-galnom izlovljavanju. Točne mikrolokacije nisu poznate ni u resornom gradskom odjelu, sa-znajemo od pročelnice Anice Milković Grbac

Močvarni okaš je jedna od naju-groženijih vrsta danjih leptira u Europi, a glavni uzrok ugroženosti nestanak je vlažnih travnjaka

PREMANTURA - Ljetne gu-žve i vrevu na Kamenjaku ove jeseni zamjenjuje dru-gačija vrsta ponude. Naime, Javna ustanova Kamenjak u suradnji s turističkom agen-cijom LangInternational iz Pule provodi radionice za učenike s temama leptira, dinosaura i geoloških obi-lježja Kamenjaka. Popunje-no je čak 40 termina za ra-dionice koje će se održavati tijekom jeseni za učenike iz Hrvatske i Njemačke.

Četverosatni program sastoji se od interaktivnih predavanja, obilaska eko-centra te rada na terenu. Turistička ponuda, barem što se tiče Kamenjaka, ne zaustavlja se samo na lje-tu nego produžuje i kroz jesen, a s obzirom na im-presije sudionika radioni-ca, većina se namjerava po-novno vratiti na Kamenjak.

Ustanova planira radio-nice proširiti i na područje Gornjeg Kamenjaka i park šumu Soline s obzirom na veliki interpretativni po-tencijal tih zaštićenih po-dručja.

Djelatnici ustanove os-posobili su se za navede-

nu edukaciju kroz “Modul osnove interpretacije i edu-kacije” koji je sastavni dio trening programa projekta EU Natura 2000 (NIP) u or-ganizaciji Ministarstva za-štite okoliša i prirode te Za-voda za zaštitu prirode.

T. G.

Učenici na terenskim radionicama

Pas bez povodca - 400 kuna kazne

S. D

RE

CH

SLE

R

G. Č

ALI

� Š

VE

RK

O

Glavni uzrok ugroženosti leptira nestajanje je vlažnih travnjaka

Močvarni okaš obitava isključivo na sjevernoistarskom području


PIŠE Mario MATANA

SPLIT - O skandalu s pro-dajom crkvenog zemljišta i krađom novca oglasila se jučer i Crkva.

“Izražavamo iskreno žalje-nje zbog opravdanog zgra-žanja javnosti prouzročenog nezasitnim egoizmom poje-dinca, kojemu je Provincija u dobroj vjeri ukazala povje-renje, te molimo cjelokupnu hrvatsku javnost za iskrenu ispriku u ime svih franjevaca Franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelja”, poručili su javnosti zajedničkom izja-vom iz franjevačkog Provin-cijalata te Ordinarijata Split-sko-makarske nadbiskupije, nakon nekoliko dana “silen-zio stampe” od objave sluča-ja iz Baške Vode.

Traže poništenjeTamo je naime još ovog lje-

ta fra Šime Nimac prodao cr-kveno zamljište i potom podi-gao gotovo 10 milijuna kuna s računa Župe te zatim utekao. U priopćenju crkvenih vla-sti stoji i detaljan, kronološki opis slučaja kako bi se “izbje-gla daljnja nagađanja”.

- Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, zastupana po

njezinom bivšem župniku fra Šimi Nimcu i trgovačko druš-tvo Sunčani Bast, zastupano po gosp. Mariju Mikuliću sklo-pile su dana 10. travnja 2012. godine ugovor o kupoprodaji ovjeren kod javnog bilježnika nekretnine od 39. 556 četvorna metra za ukupan iznos od mi-lijun i 310 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti (cca 33 eur/m2), a koji iznos je u cijelosti uplaćen 20. travnja 2012. go-dine (7.450.000,00 kuna) te 23. svibnja 2012. g. (2.342.980,00 kuna) na račun Župe.

Sunčani Bast je dana 5. srp-

nja 2012. u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Ma-karskoj podnio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva.

Bivši župnik fra Šime Ni-mac je s računa Župe po-digao ukupan iznos gotovi-ne od gotovo deset milijuna kuna u razdoblju od 24. svib-nja do 2. srpnja bez valjanog i uobičajenog obrazloženja svrhe podignutih i eventual-no utrošenih sredstava, na-vedeno je u priopćenju Pro-vincijalata i Ordinarijata.

Kako su nekretnine proda-ne bez izričite pisane sugla-

snosti nadležne crkvene vlasti, Franjevačka provincija Presve-tog Otkupitelja, odnosno Župa kao pravna osoba Katoličke cr-kve, angažirali su odvjetnika i podnijeli tužbu kako bi ku-poprodajni ugovor sa Sunča-nim Bastom bio proglašen ni-štetnim uz prijedlog zabilježbe spora na nekretninama. Isto-vremeno, crkvene vlasti “raz-matraju pokretanje postupka isključenja Šime Nimca iz fra-njevačke zajednice”.

Sretni raspikućaDok crkvene vlasti razma-

traju o njegovom isključenju, fra Šime za sada nema na vi-diku. Najavio je svoj spekta-kularni povratak, tvrdi da je situacija oko prodaje zemlji-šta puno kompleksnija nego li se čini na prvi pogled te da će detaljno objasniti što se događalo. U međuvremenu je postalo jasno da se 34-go-dišnji fra Šime Nimac (koji je od ljeta, kada se sve do-gađalo u Baškoj Vodi, pre-mješten u župe skradinskog zaleđa) nije baš odricao svje-tovnih užitaka. I prije nego li je olakšao Crkvu za desetak milijuna kuna, vozio je dobre automobile - chrysler 300C, posebni VW Passat, posjedo-vao je skupocjene ručne sa-tove te vrhunska odijela, a ni druženje sa ženama nije mu bilo strano. Navodno mu je stručnu financijsku pomoć pružila 42-godišnjakinja, ina-če djelatnica poznate hrvat-ske banke s kojom je posljed-nje vrijeme provodio dosta vremena na nedavno kuplje-noj jahti simboličnog imena “Lucky me” (Sretan ja).

Tonč

i PLA

ZIB

AT /

CR

OP

IX

U šumi uzgajao konopljuUMAG - Zbog uzgoja dviju stabljika indijske kono-

plje te posjedovanja 250 grama gran�ica marihuane 19-godišnji mladi� iz Umaga zaradio je kaznenu pri-javu zbog zloporabe opojne droge, odnosno uzgoja opojne droge radi preprodaje.

Umaška policija zatekla je 19-godišnjaka 11. listopada u šumskom predjelu naselja Grbeti kraj Umaga sa posa-�enom stabljikom kanabisa. Uhi�en je i odveden u policij-sku postaju, a u šumi je obavljen o�evid tijekom kojeg su izuzete dvije stabljike. Tijekom kriminalisti�kog istra�ivanja polciija je saznala da je mladi� u mjesecu lipnju ove godi-ne zasadio stabljike indijske konoplje radi uzgoja i daljnje preprodaje. Temeljem naloga �upanijskog suda u Puli policija je pretra�ila barake i stan na umaškom podru�ju koje on koristi. U baraci su policajci pronašli više gran�i-ca, odnosno oko 250 grama biljne materije nalik na kono-plju, a u stanu je na�eno oko 1 gram marihuane.

Mladi� je u ve�ernjim satima 12. listopada priveden u pritvorsku jedinicu Policijske uprave istarske, a policijski slu�benici nastavljaju kriminalisti�ko istra�ivanje. Devet-naestogodišnjak dosad nije bio poznat policiji po �inje-nju kaznenih djela. M. Ko.

Vozio pijan pa udario u stabloPOREČ - Voza� Opela, 31-godišnjak s podru�ja Pore�a,

koji je u ponedjeljak oko pola sata nakon pono�i uprav-ljao autom pod utjecajem 1,83 promila alkohola lakše je ozlije�en u prometnoj nesre�i kod mjesta Flengi. Do ne-sre�e je došlo u blizini naselja Kontija kada je voza� u bla-gom lijevom zavoju zbog neprilago�ene brzine izgubio nadzor nad Opelom, izletio s kolnika i udario u stablo.

Policija je utvrdila da u vrijeme nesre�e 31-godišnjak nije koristio sigurnosni pojas, a zbog prekršaja iz Zako-na o sigurnosti prometa na cestama protiv njega slijedi optu�ni prijedlog. M. Ko.

Prekinut lanac krijumčara cigaretaSARAJEVO - Tu�iteljstvo BiH potvrdilo je kako je uhi-

�eno dvadeset osoba koje su se bavile krijum�arenjem cigareta �ije je kona�no odredište bila Hrvatska. Tije-kom istrage bosanskohercegova�ko je pravosu�e su-ra�ivalo i s policijama i pravosu�em susjednih zemalja. Pretpostavlja se kako su krijum�ari do sada ilegalnom trgovinom stekli veliku materijalnu korist. (H)

Susjedi ukrala novčanikPULA - Puljanka u dobi od 39 godina osumnji�ena

je za kra�u nov�anika susjedi te je protiv nje pulska policija dr�avnom odvjetništvu proslijedila kaznenu prijavu za kra�u. �ena je osumnji�ena da je u poslije-podnevnim satima još 2. srpnja u Santorijevoj ulici iz stana otu�ila nov�anik 51-godišnje Puljanke oštetivši ju tako za nekoliko stotina kuna. M. Ko.

DUBROVNIK - Šez-desetjednogodišnji vo-za� automobila sino� je u pet minuta kod Du-brovnika izazvao dvije prometne nesre�e, a u drugoj je poginuo. Najprije je kre�u�i se kroz naselje Lozica iz-gubio nadzor nad vo-zilom te udario u bo�ni dio gradskog autobu-sa koji se kretao iz su-protnog smjera, ali je odmah nastavio vo�nju

u smjeru Stare Moko-šice. Tamo je, nedugo zatim, iz nepoznatog razloga ponovno iz-gubio nadzor nad vo-zilom, skrenuo ulijevo i udario u automobil dubrova�kih registra-cijskih oznaka i na mje-stu poginuo. Voza� i putnik iz drugog vozila te�e su ozlije�eni te su zadr�ani na lije�enju u dubrova�koj Op�oj bolnici. (H)

U pet minuta skrivio dvije nesreće i poginuo

[email protected]

*ZAGREB - Tridesetdvogodišnji muška-rac poginuo je u no�i s ponedjeljka na utorak kada se automobilom zabio u ogradu na Mostu slobode. Nesre�a se dogodila oko tri sata, a auto je imao ši-benske oznake. S. P.

Kobni udar u ogradu

CRKVA SE OGLASILA PRIOPĆENJEM: OPELJEŠIO IH MANGUP IZ NJIHOVIH REDOVA

Fra Nimac pobjegao s deset milijuna kuna

D. S

OP

TA /

CR

OP

IX

Fra Šime Nimac bio je opunomoćeni za-stupnik župe pa je novac od prodaje po-dizao u tri navrata, a zatim netragom utekao s gotovo 10 milijuna kuna

Fra Šime Nimac bio je omiljen svećenik

Poduzetni mladi fratar vozio se u ekskluzivnom Passatu

Jahta koju je navodno kupio fra Nimac i na kojoj je rado provodio slobodno vrijeme

Jure

MIS

KO

VI�

/ C

RO

PIX

Jure

MIS

KO

VI�

/ C

RO

PIX


Ukupno 2,77 mi-lijuna noćenja ili 2,74 posto više nego lani ostvareno je u hrvatskim kampovima u

periodu od siječnja do kolovoza, podaci su koje je nedavno objavila Udruga top kamping kvalitete u Hrvatskoj. Najveći porast ostvario je kamp Nevio Orebić sa 18 posto više noćenja, a dobre rezultate bi-lježe i istarski kampovi Park Umag

sa 10 posto, te Bijela uvala sa 9,5 posto više noćenja. Lagani minus od dva posto u noćenjima zabilje-žio je naturistički kamp Valalta, a na ovaj su rezultat utjecali orga-nizacijski razlozi u smještaju rezi-dencijalnih gostiju. Najviše noće-nja ostvarili su Nijemci sa 34 posto, a slijede Nizozemci sa 16, Slovenci sa 11, te Talijani i Austrijanci sa po osam posto. Domaći gosti u uku-pnom postotku učestvuju sa dva posto noćenja, dok za usporedbu u Francuskoj ili Italiji domaći gosti

ostvaruju preko 50 posto noćenja. Najveći broj noćenja, oko 45 posto sa svih ključnih tržišta ostvaruje se u špici sezone, dok i dalje ostaje pi-tanje kako učiniti kvalitetnije pu-njenje u svibnju, lipnju i rujnu.

- U potražnji ugodno iznenađu-je Austrija sa skokom od 29 posto, Nizozemska sa 16, Belgija sa 14 i Danska sa 7 posto ostvarenja u no-ćenjima. Njemačka koja učestvuje sa jednom trećinom svih noćenja, ima rast od tek četiri posto, no s ob-zirom na broj njemačkih noćenja,

ti postoci nisu mali. Iznenađuje i lagani pad od 2,5 posto slovenske klijentele koja je u odnosu na pred-lanjsku sezonu podbacila za 180 tisuća noćenja što potvrđuje stalni pad s toga tržišta i potrebu da se značajnije promidžbeno obradi naše najznačajnije tržište. Lanjski fi nancijski rezultat od 35 milijuna eura ne bi trebao doći u pitanje, pa ovi rezultati svakako ohrabruju, za-ključuje Jerko Sladoljev iz Udruge top kamping kvalitete Hrvatska.

V. HABEREITER

T rezorGOSPODARSTVO I FINANCIJE ...

BROJ NOĆENJA U HRVATSKIM KAMPOVIMA OD SIJEČNJA DO KRAJA KOLOVOZA

Atlantic grupa preuzela dionice Soko Štarka

Maloprodaja u padu

Izdano 718 odobrenja za građenje

Atlapreuz

oko Š

antizela

tar

Atlantic Grupa izvijestila je putem Zagrebačke

burze da je izvršen prijenos dionica manjinskih

dioničara beogradske tvrtke Soko Nada Štark te da

je za preuzeti udio u temeljnom kapitalu manjinskim

dioničarima isplaćena otpremnina u ukupnoj vrijed-

nosti od 2,3 milijuna eura. Atlantic Grupa je izvijesti-

la da je 2. listopada održana Glavna skupština Soko

Nada Štark iz Beograda o prijenosu 190.370 dionica

manjinskih dioničara, što čini 5,86 posto temeljnog

kapitala tvrtke, na glavnog dioničara, tvrtku Grand

Kafa iz Beograda. Upisom navedene Odluke Glavne

skupštine tvrtke Soko Nada Štark u registar nadlež-

nog tijela Republike Srbije vlasničkom porfelju Atlan-

tic Grupe pridodan je preostali vlasnički udio od 5,86

posto temeljnog kapitala Društva, čiji je većinski udio

od 94,14 posto temeljnog kapitala stekla akvizicijom

kompanije Droga Kolinska 2010. Za preuzeti udio u te-

meljnom kapitalu Društva, manjinskim dioničarima je

isplaćena pravična otpremnina u ukupnoj vrijednosti

od 2,3 milijuna eura”, navodi se u obavijesti Atlantic

Grupe na Zagrebačkoj burzi. (H)

U Hrvatskoj je u kolovozu ove godine izdano 718

odobrenja za građenje, što je za 0,8 posto više

nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci

Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih osam mje-

seci ove godine pak izdano je ukupno 5.487 odobrenja

za građenje, što prema razdoblju od početka siječnja

do kraja kolovoza 2011. godine predstavlja smanjenje

za 12,3 posto. Od ukupnog broja izdanih odobrenja u pr-

vih osam mjeseci ove godine većina je, njih 4.408, izda-

no za gradnju zgrada, a 1.079 za ostale građevine. (H)

Maloprodaja u Hrvatskoj u daljnjem je padu. Pre-

ma Državnom zavodu za statistiku, promet tr-

govine na malo u kolovozu je, u odnosu na srpanj,

nominalno bio veći za 1,9 posto, a realno za 1,2 posto.

U odnosu na lanjski kolovoz zabilježen je, međutim,

blagi nominalni rast od 0,5 posto, ali i realni pad od 3,2

posto. Realni pad prometa na godišnjoj razini nastav-

ljen je već šesti mjesec zaredom. Najveći mjesečni

pad prometa, za gotovo 20 posto, zabilježen je u pro-

daji motornih vozila, a najveći rast, 26 posto, u prodaji

knjiga, novina, papirne robe i pisaćeg pribora.

Na godišnjoj razini najveći je nominalni rast pro-

meta zabilježen u prodaji ostalih živežnih namirnica u

specijaliziranim prodavaonicama (7,9 posto), a najveći

nominalni pad u prodaji motornih vozila (36 posto).

M. V. I.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVITip Fond Zaključna Prošlog tjedna (%) U 2012. (%)D Erste Total East 22,86 € +1,78 -15,86M HPB Global 80,45 kn +0,61 -10,67O HPB Obveznički 137,58 € +0,79 +10,00N Platinum Cash 82,93 kn -0,88 +0,40D Ilirika Gold 92,35 € -3,82 +5,35M KD Balanced 7,43 kn -3,85 -0,21O HI-conservative 11,93 € +0,12 +5,62N Raiffeisen euroCash 103,01 € +0,01 +2,25

D - dionički, M - mješoviti, O - obveznički, N - novčani

Izvor: www.hrportfolio.com

NFD Aureus New Europe najbolji u 2012.

Među više od sto otvorenih investicijskih fondova koliko ih

djeluje u Hrvatskoj najuspješniji je dionički fond NFD Au-

reus New Europe koji je ostvario prinos od 15,67 posto. Prošlog

je tjedna najveći rast vrijednosti također ostvario jedan dionički

fond - Erste Total East. Poskupio je 1,78 posto, čime je smanjio

ovogodišnji gubitak na 15,86 posto. To je ujedno najveći gubitak

od svih otvorenih fondova u Hrvatskoj.

Više Austrijanaca, podbacili Slovenci

TJEDNI PRILOG GLASA ISTRE ~ Srijeda, 17. listopada 2012. ~ broj 778

M. A

NG

ELI

NI

Arh

iva

Kamp Park Umag u ovoj je godini ostvario deset posto više noćenja

2 TREZOR ~ GLAS ISTRE

Naša najveća nautička grupacija, opatijski ACI u pr-vih devet mjeseci

ove godine ostvario je ukupan prihod od 163,4 milijuna kuna što je za šest posto više priho-da u odnosu na isto razdoblje protekle godine. ACI je u svim marinama sustava ostvario ukupne izravne prihode u iznosu od 160 milijuna kuna i time bilježi povećanje uku-pnih izravnih prihoda marina u iznosu od pet posto, kaže direktorica korporativnih ko-munikacija i marketinga ACI-ja Gracia Krainer.

- Prema poslovnim prihodi-ma, u kategoriji godišnjeg veza ostvaren je prihod od 73 mili-juna kuna što je za četiri posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U kategoriji mjesečnog veza ostvaren je prihod od 6,1 milijun kuna što je za sedam posto više nego lani. Kategorija dnevnog veza bilježi neznatno povećanje od jedan posto, a ostvaren je prihod od 45,3 mi-lijuna kuna. Od zakupa ostva-ren je prihod od 13 milijuna kuna (36 posto povećanja), od ostalih usluga nautičarima ostvaren je sveukupni prihod u iznosu od 20 milijuna kuna što je za tri posto manje nego lani. Od ostalih poslovnih prihoda ostvare prihod od 2,3 milijuna kuna, ističe Krainer.

Sustav ACI u Istri ima četiri marine i to u Umagu, Rovinju, Puli i u Pomeru. U prvih devet mjeseci u ACI marini u Umagu na godišnjem vezu aktivna su 382 godišnja ugovora što u od-nosu na isti period protekle go-

dine čini povećanje od pet po-sto. U tranzitu je ostvaren pad od 21 posto odnosno ostvare-no je 2.386 brod dana dok je u istom periodu protekle godine taj broj iznosio 3.025. Mjesečni vez bilježi pad od jedan posto. U fi nancijskom smislu ACI ma-rina Umag ostvarila je ukupne prihode od 12 milijuna kuna što čini povećanje od 12 posto u odnosu na proteklu godinu. Najveće povećanje u prihodi-ma ostvareno je u kategoriji godišnjeg veza (12 posto) i u kategoriji ostalih usluga nauti-čarima (18 posto).

U rovinjskoj ACI marini registrirano je 303 plovila na godišnjem vezu, što je za dva posto manje nego lani. U tran-zitu je ostvareno 5.314 brod dana što čini smanjenje od pet posto. Mjesečni vez kori-stilo je pet posto više nautičara nego lani. Rovinjska marina je ostvarila 10,3 milijuna kuna prihoda i time povećala uku-pne prihode za tri posto.

- U prvih 9 mjeseci u pulskoj Torti na godišnjem vezu bilo je 155 plovila što u odnosu na isti period protekle godine čini povećanje od jedan posto. U tranzitu je ostvaren pad od tri posto. Mjesečni vez pak bilježi povećanje od 17 posto. Pulska ACI marina je do konca listopa-da uprihodila pet milijuna kuna prihoda što je za 21 posto više u odnosu na proteklu godinu. Na godišnjem vez u ACI marini Po-mer registrirano je 249 plovila što je za jedan posto više nego lani dok je u tranzitu ostvareno pet posto manje nego lani. Mje-sečni vez bilježi 102 ugovora od-nosno 17 posto manje nego lani. Za napomenuti je da se u kate-goriji usluge mjesečnog veza radi i o namjernom smanjenju mogućnosti davanja te usluge ukoliko marina ima potencijal za ugovaranje novog godišnjeg veza pa se jednostavno ne omo-gućuje ugovaranje mjesečnog veza ukoliko privezno mjesto može ostvariti godišnji vez. U fi nancijskom smislu ACI marina Pomer je uprihodila šest miliju-na kuna što čini povećanje uku-pnih prihoda od tri posto. Naj-veći udio u povećanju ukupnih prihoda od 15 posto odnosi se na zakup poslovnih prostora. U istarskim marinama će se i na-redne sezone investirati uglav-nom u održavanje infrastrukture dok se veće investicije određuju planom ulaganja koji je u završ-noj fazi, zaključila je Krainer.

C. B. GALIĆ

NAUTIKA

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

GabrijelaGALIĆ

Krasno društvo za >sindikate Gredelja

Stečajni upravitelji su neki ozbiljni ljudi. Takav do-jam, barem, ostavljaju u javnosti. On je vjerojatno

posljedica činjenice da na scenu stupaju u teškom trenutku za poduzeće koje im je dodijeljeno voditi. Pred njima je ogromna odgovornost. O tome kako vode stečajni postupak u mnogome ovisi hoće li po-lumrtvog bolesnika vratiti u život ili će spomen ime-na poduzeća nakon što se jednog dana stečajni po-stupak okonča samo buditi sjećanja na neku davnu prošlost, kada se radilo, proizvodilo, isplaćivalo pla-će. Vidjeti osmijeh na licu stečajnog upravitelja, pa još u ranoj fazi pokretanja stečaja, čini se pomalo ne-vjerojatnim. Ali mogućim.

Stečajni upravitelj TŽV Gredelj Pero Hrkač doi-mao se prije niti tjedan dana sretan kao dijete koje je upravo dobilo sanjani autić. Kamere su zorno za-bilježile kako, unatoč pokušaju kontrole, ne može zadržati facijalne mišiće u pokretu iskazivanja du-boke sreće. Kako i ne bi. Američkog partnera, na-ime, pokrenuti stečajni postupak nije pokolebao i odlučio je nastaviti suradnju s poduzećem koje je u proteklih pet i više godina za njega odrađivalo dobar posao. Američki partner na tom je sastanku potvrdio da s tvornicom željezničkih vozila nastav-lja raditi na već ugovorenim poslovima, ali i da je spreman ugovoriti nove poslove izgradnje okvira za lokomotive vrijedne oko 20 milijuna dolara. Tako Gredelj trenutno ima ugovor za izgradnju 104 okvi-ra postolja za lokomotive.

Tu negdje, dok je stečajni upravitelj Gredelja do-govarao posao s EMD-om (koji je još prije šest go-dina iskazao i namjeru ulaska u vlasništvo domaće tvornice, no tada interesa za privatizaciju nije bilo), dio sindikalista koji predstavljaju radnike tvornice u stečaju smrknutih su lica zborili o teškoj sudbini što ih je zadesila. Politika je kriva što je Gredelj za-vršio u stečaju. Smrknuti sindikalisti krivca su pro-našli u aktualnoj vlasti. Ona je tvornicu gurnula u stečaj i 1,5 tisuća radnika na cestu. Nisu o teškoj sud-bini smrknuto zborili samo sindikalisti, već i njiho-vi politički domaćini. Ugostio ih je, naime, HDZ čiji su predstavnici imali štošta zamjeriti načinu na koji aktualna vlast vodi gospodarstvo. Guranjem podu-zeća u stečaj i radnika na burzu sve kako bi se po-duzeća nekome jeftino prodalo.

Krasno je društvo izabrao jedan od sindikata, i jedna od sindikalnih centrala koje djeluju u Grede-lju kako bi zborili o teškoj sudbini radnika. U koju nitko ne sumnja. No, zaboravili su pritom da poli-tičku odgovornost za stečaj Gredelja, snosi upravo HDZ i socijalno osjetljiva politika koju je ta stranka dok je bila na vlasti vodila.

Zbog te socijalno osjetljive politike tvornica že-ljezničkih vozila, primjerice, poslove za željeznicu radila je ispod cijene. Zbog te socijalno osjetljive politike jedan od bivših direktora Gredelja danas svjedoči na suđenju nekadašnjem premijeru objaš-njavajući kako je prikupljao novac za crni fond HDZ-a. Zbog te socijalne politike nisu još prije go-dinu dana raspisani natječaji za nova željeznička vozila, jer je ta ista socijalna politika navodno tražila da se nešto novaca iz željeznice transferira stranci pred izbore. Ta nekadašnja socijalna politika, me-đutim, ima moć iskoristiti naivne sindikaliste i izvr-tati stvarnost koju je sama zakuhala.

ISTARSKE ACI-jeve MARINE U DEVET MJESECI OVE GODINE OSTVARILE DOBRE REZULTATE

Umaški ACI utržio 12 milijuna kuna

Sustav ACI-ja u Istri ima četiri mari-ne, i to u Umagu, Rovinju, Puli i Po-meru. U prvih devet mjeseci u ACI-jevoj marini u Umagu na godišnjem vezu aktivna su 382 godišnja ugovora što u odnosu na isti period protekle godine čini povećanje od pet posto

Glavni urednik: Ranko BorovečkiUrednica priloga: Gordana Jezdić

Grafičko oblikovanje: Robert StanojevićIzdavač: Glas Istre novine d.o.o.

Prilog izlazi srijedom Pulska ACI marina uprihodila 21 posto više novca nego lani

Veće investicije određene su planom ulaganja koji je u završ-noj fazi - Gracia Krainer

C. B

. G.

3Srijeda, 17. listopada 2012.

Piše Barbara BAN

S početkom sljedeće godine Plava lagu-na u svoj portfelj dobiva još jedan hotel, i to u Rijeci. Riječ je o Grand hotelu Bonavia

Rijeka, hotelu s četiri zvjezdice smješten u centru Rijeke za koji je zajedničkom odlukom uprava tvrtke Bonavia Rijeka i porečkog hotelijera početkom listopada potpisan ugovor o pripajanju. Ovu odluku uprava u studenome još moraju blagosloviti skupštine oba društva.

Što od ovog poslovnog pote-za može očekivati Plava laguna, a što Bonavia, koja je nekad bila u vlasništvu poznatog hotelijera Gorana Štroka koji je međuvre-menu propao, razgovarali smo s Vedranom Banovcem, projekt menadžer Plave lagune i čla-nom uprave Bonavije.

- Što će ovakvim pripaja-njem dobiti Plava laguna, a što sama Bonavia?

-Razlozi pripajanja su gospo-darske naravi, odnosno interesi koji se ogledaju kroz očekivano

povećanje poslovne efikasno-sti primjenom najbolje prakse u svim segmentima poslovanja oba društva. Jedan od bitnijih aspekta unapređenja ekonom-skog položaja društva koje se

pripaja, a to je Hotel Bonavia, je značajno poboljšanje fi nan-cijske stabilnosti. Razina fi nan-cijskog duga, odnosno njegova otplata za Hotel Bonaviju pred-stavlja značajan uteg u poslova-nju, koji se prvenstveno ogleda kroz ograničavanje budućih ra-zvojnih projekata. Korištenjem tržišne pozicije, odnosno visoko bonitetne ocjene društva Plava laguna stvaraju se pretpostavke za snižavanjem troškova duž-ničkih izvora fi nanciranja, ali i pretpostavke redefi niranja ot-plate istih obzirom fi nancijski potencijal Plave lagune.

- Dodatni potencijalni pozi-tivni učinci za Hotel Bonaviju temeljeni na ekonomiji obujma i pregovaračkoj snazi Plave la-

gune očekuju se kroz smanje-nje troškova u području nabave proizvoda i usluga, te s druge strane kroz jačanje pregova-račke pozicije s predstavnicima organiziranih kanala dolazaka, zatim kroz dostupnost speci-jalističkih struka u poslovnom sustavu koji raspolaže sa ade-kvatnom strukturom specijali-stičkih kadrova, i slično.

- Plava laguna ovim pripaja-njem širi portfelj svoje ponude, pored dosadašnjeg pretežito od-morišnog turizma koji je uglav-nom vezan za ljetnu sezonu, i na poslovni i kongresni turizam. Znanja, vještine i prodajna mre-ža u tom segmentu pokušat će se aplicirati i na Plavu lagunu u cjelini, a poglavito na novoob-novljeni hotel Laguna Parenti-um koji raspolaže potrebnom ponudom za događanja kon-gresnog tipa. Dodatno, hotel Bonavia je smješten u samom centru Rijeke, što predstavlja i teritorijalno širenje, izvan sa-dašnjih lokaliteta Plave lagune.

- U Bonaviji je svojedobno bilo govora o otpuštanju kadra. Hoće li se to realizirati?

- Provedba programa zbri-njavanja radnika u društvu Hotel Bonavia, kao sastavnice programa operativnog restruk-turiranja društva, započela je krajem prošle i dovršena u prvoj polovici ove godine. Navedenim programom bilo je obuhvaćeno 19 radnika, od čega je 12 radnika ili imalo ispunjene uvjete za odlazak u prijevremenu mirovinu ili su dobrovoljno prihvatili ponu-đene uvijete zbrinjavanja.

- Kakve su rezultate ove se-zone ostvarili Plava laguna i Bonavia te kakva se ulaganja očekuju u 2013. godini?

- Ove smo godine svjedoci vrlo uspješnog, često čujemo i rekordnog, dosadašnjeg dijela turističke sezone za turizam Hrvatske u cjelini. Shodno tome, dosadašnji dio turistič-ke sezone bio je prihvatljiv i za društva Plava laguna i Hotel Bo-navia. Plava laguna je značajan dio godine poslovala bez jed-nog hotela, novoobnovljenog hotela Laguna Parentium koji je s radom započeo 4. kolovoza. Neovisno o tome Plava laguna je i u ostvarenom fi zičkom pro-metu u odnosu na vrlo uspješ-nu 2011. godinu, nadoknadila navedeni nedostatak. Hotel Bonavia u prvih osam mjeseci ove godine bilježi blagi porast fizičkog volumena u odnosu na u tom smislu vrlo uspješnu 2011. godinu. Navedene fi zičke brojke su adekvatno valorizira-ne kroz ostvarene financijske rezultate poslovanja, za koje očekujemo da će na godišnjem nivou biti na nivou budžeta, ili vrlo vjerojatno nešto iznad tog nivoa. Za Plavu lagunu to zna-či blagi porast u odnosu na vrlo uspješnu, u fi nancijskom smi-slu rekordnu, 2011. godinu. S druge strane za Hotel Bonaviju navedeno predstavlja značajni-ji porast fi nancijskog rezultata poslovanja u odnosu na skro-mnija ostvarenja u prethodnim godinama.

- Poslovne aktivnosti dru-štava u ovom dijelu godine su, između ostalog, usmjerene i na izradu planova kapitalnih ula-ganja za narednu godinu, tako da ćemo o njima imati više in-formacija kada ih budu usvojili svi relevantni organi društava. Očekujemo da će to biti polovi-com sljedećeg mjeseca.

TURIZAMČLAN UPRAVE HOTELSKOG DRUŠTVA BONAVIA VEDRAN BANOVAC O PRIKLJUČENJU OVE TVRTKE POREČKOJ PLAVOJ LAGUNI

Plava laguna se širi na poslovni i

kongresni turizam Plava laguna ovim pripajanjem širi portfelj svoje ponude, pored dosadašnjeg pretežito odmorišnog turizma koji je uglavnom vezan za ljetnu sezonu, na poslovni i kongresni turizam. Hotel Bonavia je smješten u samom centru Rije-ke, što predstavlja i teritorijalno širenje, izvan sadašnjih lokaliteta Plave lagune

Bivši Štrokov hotelBonavia je pak jedan od najstarijih riječkih hotela koji je od 2004. do lani bio je dio grupacije Jadranski luksuzni hoteli, a od lani je dio Lukšić Grupe. Da podsjetimo, hotel je devedesetih kupio poduzetnik Goran Štrok, poznat kao vlasnik Jadranskih luksuznih hotela koji je u svom portfelju imao šest hotela u Dubrovniku i Rijeci te zapošljavao 685 djelatnika. Štrok je prije dvije godine doveden na rub propasti te je bio prisiljen prodati svoje hotelijersko carstvo. Zanimljivo da je ovaj poduzetnik, koji je ove godine najavio svoj povratak u turističke vode ulaganjima u riječki mega-projekt Porto Baroša, u hrvatski hotelski sektor na velika vrata ušao upravo kupnjom Bonavije nakon čega je uslijedila i kupnja njegova prvog dubrovačkog hotela Excelsior. Svoje je hotele prodao zbog nagomilanih kreditnih obveza od oko 110 milijuna eura.

Vedran Banovac, projekt menadžer Plave lagune i član Uprave Bonavije

M. M

IJO

ŠE

K

R. B

RM

ALJ

Hotel Bonavia je značajno poboljšanje financijske stabilnosti Plave lagune

4 TREZOR ~ GLAS ISTRE 5Srijeda, 17. listopada 2012.

Piše Branko PODGORNIK

Ministar fi nancija Slavko Linić prošlog je tjedna pred oko

200 izvoznika u Zagrebu najavio da će iduće godine Vlada nasta-viti s rasterećivanjem poduzetni-ka kako bi povećala njihovu kon-kurentnost kod kuće i u svijetu. Direktore nazočnih poduzeća to je ohrabrilo, ali mnogi od njih ostali su nezadovoljni jer se na taj skup, u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici, nije odazvao guverner Hrvatske narodne ban-ke Boris Vujčić.

OTPISANI PROJEKTI

Izvoznici su pozdravili poteze koje Vlada čini u tzv. konsolidaci-ji državnog proračuna, ali su dali do znanja da njihova konkuren-tnost uvelike ovisi o tečaju i kre-ditnoj potpori poslovnih banaka, što je u nadležnosti HNB-a.

Mnogi govornici oštro su kritizirali čvrsti tečaj kune, kao

i poslovne banke, tvrdeći da im uskraćuju kredite za njihove izvozne poslove.

- Primjerice, Končar je gradu Zagrebu nudio tramvaj, pa smo tražili kreditnu potporu jedne poslovne banke u Hrvatskoj, koja je u stranome vlasništvu. Na našu molbu oni su odgovori-li da “nisu naša banka” te da nas ne mogu pratiti, jer je kreditni odbor banke zaključio kako im je taj projekt previše rizičan, re-kao je Darinko Bago, predsjed-

nik uprave Končara i prvi čovjek udruge Hrvatski izvoznici.

Slična iskustva prepričali su i neki direktori iz publike, tvr-deći da su ih banke “pokušale reketirati”. Bago je naglasio da bi poslovne banke, u čijim kre-ditnim odborima sjede stranci, trebalo stimulirati za afi rmaciju hrvatskog izvoza, jer one sada za to, kaže, nisu zainteresirane. Njihove se kamatne stope za kredite poduzećima kreću oko 8 ili 8,5 posto, a stopa povrata

na uloženi kapital uglavnom je niža. Zbog toga su, kaže Bago, poslovne banke unaprijed ot-pisale 80 posto poduzetničkih projekata u Hrvatskoj.

VELIKO OPTEREĆENJE

Još oštrije na skupu je kriti-zirana tečajna politika HNB-a. Predsjednik uprave kutinskog SELK-a Ivan Brkić predložio je kontrolirano slabljenje kune kako bi se povećavala konkuren-tnost izvoznika i potaknuo rast hrvatskog BDP-a.

- Zbog sadašnjeg fiksnog te-čaja kune u Hrvatskoj nemaju šanse ni proizvodnja, ni izvoz, niti otvaranje novih radnih mje-sta. Nema nam napretka dok god u Hrvatskoj vlada triumvi-rat kojeg čine uvoznici, poslovne banke i trojanski konji u obliku stranih trgovačkih centara, ka-

zao je Brkić. Kako je moguće da u Hrvatskoj imamo inflaciju, a stabilan tečaj kune? Je li HNB u službi stranog gospodarstva, ili domaćeg, oštro je pitao Brkić. Potpredsjednik Hrvatskih izvo-znika Ante Babić rekao je da od središnje banke očekuje da “ne korigira tečaj prema 7 kuna za euro, nego prema 8 ili 9 kuna”.

Linić je naglasio da promjene tečaja u 2013. godini neće biti, jer Vlada nastoji poduzetnike učiniti konkurentnijim kroz rasterećenje gospodarstva. No, tečaj kune bit će teško održavati uz ovakvo opterećenje, kazao je Linić, zbog rastućeg vanjskog duga kojeg će biti sve teže vraća-ti, zbog problema osiguravanja deviza i sve viših kamata. Linić se, međutim, usprotivio deval-vaciji, napominjući da je glavni problem u prekomjernom troše-nju i zaduživanju, koje političari neodgovorno prakticiraju već 20 godina. “Zato se zalažem za radi-kalne mjere u proračunskoj poli-tici, pa tek onda mogu govoriti o devalvaciji”, upozorio je Linić.

OKRET PREMA RUSIJI

Vlada je uz pomoć Hrvat-ske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i u suradnji s poslovnim bankama ove godine osigurala oko osam milijarda kuna putem jeftinijih kredita za likvidnost poduzetnika i investicije, koji se mogu podići uz kamate od oko 3,5 posto. Štoviše, HBOR je svo-jim jeftinijim kreditima ove go-

dine osjetno povećao potporu izvoznicima, a Vlada je državnu razvojnu banku dokapitalizirala za dodatnih 300 milijuna kuna, što je posebno pozdravio Da-rinko Bago.

Dok je Linić branio guverne-ra, na kritike upućene HNB-u nije se osvrnuo ekonomski sa-vjetnik predsjednika Republike Boris Cota, koji je bio nazočan na skupu, a obavlja dužnost člana Savjeta HNB-a. Umjesto toga, Cota je pohvalio Vladu zbog “mjera usmjerenih na cje-novnu konkurentnost, koje uli-jevaju optimizam”.

U kojoj mjeri će sve to pomoći hrvatskim izvoznicima, vidjet će se nakon 1. srpnja iduće godine, kad Hrvatska ulazi u EU i kad će se njezini proizvođači i izvoznici suočiti s još jačom konkurenci-jom, ovaj put na jedinstvenom tržištu s 500 milijuna ljudi. U prvoj polovini ove godine hr-vatski izvoz na tržište EU pao je za pet posto, pa je Darinko Bago na skupu zamolio Vladu da našim poduzećima politički pomogne u jačem nastupu na tržištu Rusije, u kojoj se hrvatski izvoz počeo oporavljati.

Poduzetnik koji se zaštiti o d t r ž i š n i h rizika, prije s v e g a o n i h valutnih i ka-matnih, može

značajno smanjiti trošak svog poslovanja. U Hrvatskoj je naj-zastupljeniji valutni rizik s ko-jim je suočen velik broj tvrtki, ali i građana, osobito onih koji su podignuli kredit s valutnom klauzulom u švicarskom fran-ku. Ekonomska kriza navela je tvrtke da aktivnije razmišljaju o valutnom i kamatnom riziku, i to u situaciji stagnacije pri-hoda i malih profitnih marži. Naime, mala volatilnost teča-ja može dovesti do značajnog pada prihoda, odnosno poto-nuća u gubitak. Primjera radi, volatilnost tečaja od 10 posto godišnje može uzrokovati pad prihoda od tri posto.

Valter Šarić, direktor istar-skog regionalnog centra Za-grebačke banke, kaže da će zaštita od spomenutih rizika osobito biti važna kada Hr-vatska iduće godine uđe u Europsku uniju, odnosno na međunarodno tržište.

- S ulaskom u EU očekuje se da će dio gospodarskih su-bjekata značajnije poslovati i surađivati bilo da je u pitanju uvoz ili izvoz. Bez obzira na neke vjetrove, neke signale koje dolaze iz Vlade i HNB-a o uvo-đenju eura, procjenjujem da Hrvatska neće moći uvesti euro najmanje četiri, pet godina. Prvo zato što postoje i formalni preduvjeti, tzv. nominalni kri-teriji konvergencije u euro, koji su propisani Maastrichtskim kriterijima. Naime, nakon što se donese odluka da Hrvatska uvede euro, ona po meni mora biti ne samo politička, nego i utemeljena na mjerljivim eko-nomskim benefi tima, uz troš-kove koje Hrvatska može imati od uvođenja eura. Potom nam predstoji pristupanje ERM-u (Exchange Rate Mechanism) ili tečajnom mehanizmu kojim se prati ostvarivanje tih kriterija.

Slovenija je najbrže od svih ze-malja koje su pristupile ERM-u uspjela uvesti euro. Donijela je striktni program, pridržavala ga se i uspjela to napraviti u roku od tri godine, od 2004. do 2007. Prema tome, postavlja se pita-nje kako se zaštititi prije svega od tečajnog rizika nakon što, s ulaskom Hrvatske u EU, dio po-duzetnika pojača tokove novca, proizvoda i usluga na međuna-rodnom tržištu, kaže Šarić.

Kada se zaduže, neki podu-zetnici žele odmah znati koliku će kamatu plaćati pa odabiru onu fiksnu. Oni koji odaberu varijabilnu žele znati u kom smjeru će se ona kretati.

-Postoje instrumenti koje mi nudimo, koji postoje i u svijetu, i o kojima želimo upoznati po-duzetnike i upozoriti ih na koji se način mogu zaštititi. Kada je riječ o fi ksnoj kamatnoj stopi, plaća se premija, tzv. Interest rate swap, odnosno kamatni swap. Plati se premija na taj in-strument, ali poduzetnik onda točno zna u svih deset godina otplate kolika je glavnica i ko-lika je rata jer ima fiksnu ka-matnu stopu. Ukoliko je vezan kamatnom stopom uz Euribor, banka nudi CAP, jedan od in-strumenata kojim se ugovori margina varijabilnosti, znači najniža i najviša kamatna sto-pa. Ti su instrumenti zaštite možda još uvijek nedovoljno poznati. Koristeći ih, poduzet-

nik može jasnije kalkulirati i može točno znati što ga čeka u razdoblju u kojem se zadužio. Željeli smo približiti ove instru-mente klijentima budući da se približava ulazak Hrvatske u EU i smatramo da je potrebno malo više znati o potencijalnim rizicima koji se mogu izbjeći pravilnom zaštitom kako od tečajnih, tako i od kamatnih rizika, objašnjava Šarić.

No, kako se zaštiti od kredita poput onih u švicarcima, koji su mnoge građane i tvrtke doveli do ruba bankrota, a mnoge i u bankrot? Šarić kaže da građanin u trenutku zaduživanja uvijek mora računati na rizike kredita koji ostane nezatvoren.

- S druge stane, to se može shvatiti i kao špekulacija jer u situaciji kada “niste zatvoreni”, kada ne znate točno svoju pozi-ciju, može vam se dogoditi da, ovisno o kretanju tečaja ili ka-matnih stopa, izgubite ili dobi-jete. No, rast švicarca je sigurno pogodio dužnike. Ipak, moram reći da su kamatne stope za kre-dite u švicarcima bile iznimno niske, tada su se kretale oko tri, četiri posto, dok su one za kre-dite u eurima bile šest, sedam posto. Prema tome, oni koji su uzimali kredit u švicarcima neko su vrijeme i profi tirali, ali su s ra-stom dio izgubili. No, tri do četiri godine svog kreditnog zaduže-nja plaćali su niske kamate. To je realnost, smatra Šarić.

Zaštita od valutnih i kamat-nih rizika u Zabi se provodi uz pomoć različitih instrume-nata, kao što su Forward, FX Swap, FX opcije, Interest Rate Swap te kombinacija Forwarda i Interest Rate Swapa. Primjera radi, Forwardom se tečaj osigu-rava danas na određeni datum u budućnosti (šest, devet ili 12 mjeseci), ovisno o vrsti obveze poduzetnika prema poslovnom partneru u inozemstvu.

Ti instrumenti mogu pomoći klijentima da izbace kamatni i valutni rizik iz bilance, računa dobiti i gubitka, kao i iz izvje-štaja o novčanom tijeku tako da se mogu koncentrirati na svoj core biznis, a manje razmišljati o tome kako će se kretati valute i kamatne stope. Poanta je da klijenti zaštite svoju bilancu u skladu s budžetiranjem koje su donijeli na kraju prethodne go-dine i da u skladu s tim prora-čunskim planiranim vrijedno-stima usklađuju svoju bilancu.

M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

RIZICI IZVOZNICIU REKETU BANAKA, ZABORAVLJENI OD HNB-a DIREKTORI TVRTKI IZVOZNICA POZDRAVLJAJU POTEZE VLADE KOJI RASTEREĆUJU NJIHOVO POSLOVANJE, ALI OČEKUJU I VEĆI ANGAŽMAN SREDIŠNJE BANKE

Hrvatski izvoznici traže kontrolirano slabljenje kune

ZAGREBAČKA BANKA PREDSTAVILA INSTRUMENTE ZAŠTITE OD TRŽIŠNIH RIZIKA

Izbaciti kamatni i valutni rizik iz platne bilanceOvi instrumenti mogu pomoći klijenti-ma da izbace kamatni i valutni rizik iz bilance, računa dobiti i gubitka, kao i iz izvještaja o novčanom tijeku, tako da se mogu koncentrirati na svoj core biznis

LINIĆ JE NAGLASIO DA PROMJENE TEČAJA U 2013. GODINI NEĆE BITI,

JER VLADA NASTOJI PODUZETNIKE UČINITI KONKURENTNIJIM KROZ RASTEREĆENJE GOSPODARSTVA

NEMA NAM NAPRETKA DOK GOD U HRVATSKOJ VLADA TRIUMVIRAT KOJI ČINE UVOZNICI, POSLOVNE BANKE I

TROJANSKI KONJI U OBLIKU STRANIH TRGOVAČKIH CENTARA

M. A

NG

ELI

NI

Samo tako bi se povećavala konkurentnost izvoznika i pota-knuo rast hrvatskog BDP-a smatra predsjednik Uprave kutin-skog SELK-a Ivan Brkić • Izvoznici osim čvrstog tečaja kune kritiziraju i strane poslovne banke koje im uskraćuju kredite

Nema Vujčića, tu je Linić Izvoznici su ostali prikraćeni za odgovor na pitanje je li moguće utjecati na snižavanje kamata na kredite poslovnih banaka, jer guvernera Vujčića nije bilo. On se rijetko odaziva i na ostale javne skupove, a na početku mandata je najavio da će voditi računa o stabilnosti tečaja kune. Linić se, međutim, odazi-va na gotovo sve skupove poduzetnika, s njima se neprekidno suočava i javno brani stajališta Vlade. Izvoznicima je rekao da Vlada na komercijalne kre-dite privatnih banaka ne može utjecati.

Cota: Cijena rada morat će se smanjiti

Prema riječima Borisa Cote, Josipovićevog sa-vjetnika, i člana Savjeta HNB-a, izvoznici trebaju poraditi i na jačanju “kvalitativne konkurentno-sti”, a dodatni su problemi, kaže, tehnološko za-ostajanje i visoki troškovi rada. - U Hrvatskoj će definitivno morati doći do sma-njivanja cijene rada, procijenio je Cota. Upozorio je kako su plaće u Hrvatskoj u proteklom desetlje-ću rasle brzinom kao u Španjolskoj, znatno brže nego u Njemačkoj.

Končar nije dobio kredit jer je “projekt previše rizičan” Slavko Linić brani teško obranjivi tečaj kune

Krediti banaka hrvatskim tvrtkama u posljednjih godinu dana strmoglavo su pali

D. J

ELI

NE

K

D. L

.

Valter Šarić, direktor istarskog regionalnog centra Zabe

6 TREZOR ~ GLAS ISTREKONGRESINAJVEĆE BRITANSKO UDRUŽENJE PUTNIČKIH AGENCIJA - ABTA, KOJE OKUPLJA OKO 6.000 ČLANOVA,

ZA DOMAĆINA SVOG GODIŠNJEG SKUPA U 2013. GODINI ODABRALO JE DUBROVNIK

RE

UT

ER

S

Britanci promoviraju hrvatski turizam

ABTA Travel Convention od oso-bitog je značaja za daljnji razvoj uspješne suradnje s turističkim djelatnicima iz Velike Britanije, a Hrvatska je kao zemlja doma-ćin idućeg skupa predstavljena na ovogodišnjem skupu koji se upravo održava u Turskoj

Udruženje Britansko putničkih agencija i d u ć e ć e godine svoj središnji

skup održati u Dubrovniku, a tijekom sljedećih godinu dana intenzivno promovirati hrvatski turizam. Naime, kako priopćuju iz Hrvatske turističke zajednice najveće britansko udruženje putničkih agencija - ABTA, koje okuplja oko 6.000 članova, za domaćina svog godišnjeg skupa u 2013. godini odabralo je Du-brovnik. ABTA Travel Conventi-on okupit će oko 700 vrhunskih stručnjaka iz turističkog sektora Velike Britanije, najutjecajnije predstavnike putničkih agen-cija, a održat će se od 21. do 24. listopada 2013. u dubrovačkim

hotelima Valamar Lacroma i Dubrovnik Palace.

Veliko je to priznanje Hrvat-skoj i Dubrovniku, ali i potvrda uzlazne putanje popularnosti Hrvatske kao poželjnog turistič-kog odredišta u Velikoj Britaniji, tržišta s kojeg je ove godine za-bilježen porast broja gostiju od čak 23 posto, navode u HTZ-u. Ovaj skup po prvi će se put odr-žati u Hrvatskoj, a Hrvatska tu-ristička zajednica će se, zajedno s Turističkim zajednicama Du-brovačko - neretvanske župani-je i grada Dubrovnika, pobrinuti za njegovu organizaciju.

ABTA Travel Convention od osobitog je značaja za daljnji ra-zvoj uspješne suradnje s turistič-kim djelatnicima iz Velike Brita-nije, a Hrvatska je kao zemlja domaćin idućeg skupa predstav-ljena na ovogodišnjem skupu

koji se upravo održava u Turskoj. ABTA će tijekom idućih godinu dana kroz svoje distribucijske i promotivne kanale intenzivno promovirati Hrvatsku kao atrak-tivno turističko odredište. Uoči ljetne sezone 2013. britanski će novinari u okviru studijskog putovanja posjetiti Dubrovnik. Izvršni direktor ABTA-e Mark Tanzer tijekom najave godišnjeg skupa 2013., nije krio zadovolj-stvo odabranim odredištem.

- Hr vatska je oduvijek među omiljenim destinacija-ma britanskih turista, a njena popularnost raste iz godine u godinu. Dubrovnik s pravom nazivaju “biserom Jadrana” i nesumnjivo je da predstavlja idealnog domaćina prvom skupu koji će biti održan u Hr-vatskoj, kazao je Tanzer.

B. BANHrvatska je oduvijek među omiljenim destinacijama britanskih turista


Ugasit će se velik broj obrta?

U Hrvatskoj bi se, kao ranije u Bosni i Hercegovini te Srbiji, moglo dogoditi da će obveza uvođenja fiskalnih blagajni primorati mnoge poduzetnike da zatvo-re svoje obrte ili tvrtke te pređu raditi na crno. U susjednim zemljama veliki broj obrtnika nije mogao podnijeti taj trošak

i zatvorio je svoje obrte. Od početka kri-ze u tim je zemljama ugašena polovica obrta, a zasigurno su svoj doprinos tome dale i fiskalne blagajne.

BLAGAJNEDO KRAJA GODINE SVI KOJI POSLUJU S GOTOVINOM MORAJU IMATI INSTALITRANU FISKALNU BLAGAJNU

Tko �eka mogao bi ostati bez fiskalne blagajne

Sada je posljednji trenutak da podu-zetnici i obrtnici kontaktiraju informa-tičke tvrtke i dogovore instalaciju ili kupnju uređaja u ugrađenim fiskalnim blagajnama jer ukoliko čekaju po-sljednji trenutak, neće dobiti traže-nu robu, odnosno ako tada nađu slobodnog informatičara, platit će ga suhim zlatom

Piše Paulo GREGOROVIĆ

Desetke tisuća poduzetnika i obrtnika morat će 1. siječnja 2013. imati instali-rane fi skalne

blagajne. Od tada će svi oni koji posluju s gotovinom morati biti povezati blagajne s Poreznom upravom, koja će svakom računu dodijeliti poseban broj, odnosno jedinstven identifikator računa pa će Porezna uprava u realnom vremenu moći pratiti promet ob-veznika. Međutim, čini se da je i ovom slučaju na djelu poznata hrvatska krilatica “napravi sutra ono što možeš danas” ili “lako ćemo”. Do tog smo zaključka došli nakon razgovora s nekoli-ko direktora informatičkih tvrtki koje prodaju uređaje s fi skalnim blagajnama ili instaliraju takav program u postojeće uređaje, odnosno stolna računala, lapto-pe, notebooke, tablete, pametne mobitele… Oni vele da je sada posljednji trenutak da poduzetni-ci i obrtnici kontaktiraju informa-tičke tvrtke i dogovore instalaciju ili kupnju uređaja u ugrađenim fi skalnim blagajnama, jer ukoliko čekaju posljednji trenutak ne će dobiti traženu robu, odnosno ako tada nađu slobodnog informati-čara platit će ga suhim zlatom.

INTERES VELIK

Jedan od sugovornika koji je prihvatio da objavimo njegove podatke je Tomislav Copić, di-rektor tvrtke Tomislav 1994 iz Samobora koja ima ured i u So-linu, a čiji je partner u Istri po-rečka tvrtka 3M. Veli da je velik interes za fi skalne blagajne, ali da je realizacija spora.

- Desit će se da će velik broj poduzetnika ostati bez fi skalne blagajne u 2012. godini s ob-zirom da svi čekaju posljednji trenutak. Očekujući da će se

takvo što desiti mi smo nižim cijenama poticali poduzetni-ke da se što ranije opreme fi-skalnim blagajnama. U srpnju smo davali 50 posto popusta, u kolovozu 40 posto, u rujnu 30 posto, sada nudimo 20 posto, a u studenome ponudit ćemo 10 posto. Tko nam se javi u prosincu ne samo da neće do-

biti popust već je pitanje hoće li naći slobodnog infor-matičara koji će mu instalirati fi skalnu blagajnu, izjavio nam je Copić. Pojasnio je da će nje-gova tvrtka osigurati fiskalne blagajne za postojeće klijente, ali sumnja da će to uspjeti onim poduzetnici koji nemaju “svog” informatičara.

Dominik Murk, di-rektor tvrtke Milenij iz Čakovca istog je mišljenja te dodaje kako je stekao dojam da svi čekaju 25. prosinac da se pokrenu te da su do sada primili tek par upita.

- Slično nam se dogodilo i 1993. godine. Do kraja te godine sve mjenjačnice su trebale dobi-ti novi informatički sustav. No, iako se za to znalo mnogo ranije svi su se pokrenuli u drugoj po-lovici prosinca. Bila je to ludni-ca za informatičare, a ovog nas prosinca očekuje još veća lud-nica jer je broj onih koji trebaju instalirati fi skalnu blagajnu neu-sporedivo veći od mjenjačnica iz 1993., zaključio je Murk.

NIJE SKUPO

Upitani koliko će njihove klijente koštati fiskalna bla-gajna vele da cijena ovisi o mnogo faktora.

- Tko ima ugostiteljski objekt s tri blagajne trebat će mu tri fi skalne kase. Želi li novi uređaj s ekranom osjetljivim na dodir

i kvalite-tan printer

samo uređaje će platiti osam ti-

suća kuna plus dvi-je tisuća kuna program

za fi skalnu kasu. Dakle, za tri takva uređaja koja će biti

povezana s blagajnom trebat će platiti 30.000 kuna. Tko želi rabljeno računalo platit će ga zajedno s programom oko 2.500 kuna, odnosno ako ima računa-lo platit će program od 1.500 do 2.000 kuna, naveo je Murk.

Copić veli da se kod njih sada može kupiti program već od 1.000 kuna na više tko želi platiti jednokratno. Odnosno, tko želi na rate platit će ga 60 kuna mje-sečno naredne tri godine. Veli da u ponudi imaju i rabljena raču-nala s instaliranim programom koje nude od 2.200 kuna na više.

Naime, Zakonom o fi skali-zaciji u prometu gotovinom, kojim se predviđa uvođenje fiskalnih blagajna, država namjerava suzbiti sivu eko-nomiju i napuniti proračun za dodatnih milijardu kuna. Uz to, dodatni prihod će od tog posla ostvariti informa-tičke tvrtke koje proizvode softver za fiskalne blagajne. Uvođenjem strože kontrole nad prometom u gotovini za-pravo će poduzetnici trebati imati dobru internetsku vezu preko koje će svaki račun pri-

je izdavanja ići u sustav Porezne uprave i dobivati

jedinstveni broj.Procjenjuje se da će

za nabavu novijeg raču-nala i softvera, kao i za uspostavu digitalne veze

s Poreznom upravom te ishođenje jedinstvenog iden-

tifikatora u Fini, poduzetnici trebati izdvojiti minimalno 3.000 kuna. Softverske tvrtke zato su se povezale s distributerima rablje-nih računala jer se očekuje da će poduzetnici, posebno obrtnici, tražiti što jeftinija rješenja za pri-lagodbu novom zakonu. Podsje-ćamo da je predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Mario Paliska ljetos prozivao državu zbog tog novog nameta obrtni-cima. On je tada poručio da tro-šak od dvije, tri i više tisuća kuna zbog uvođenja fi skalnih blagajni ne smije pasti na teret obrtnika, koji su već bili primorani ulagati u informatičku opremu.

UMRTVLJENI OBRTNICI

- Taj trošak u vrijeme gos-podarske krize zasigurno ne bi mogao podnijeti dobar dio obrtnika koji ionako teško po-sluje te bi efekt zasigurno bio negativan, izjavio nam je svo-jedobno Paliska. Jučer nam je rekao da i dalje stoji iza svojih riječi da taj fi nancijski teret ne bi smio pasti na teret obrtnika.

- Mnogi se zakoni donose u kojima se navode mjere koje kao da žele umrtviti male podu-zetnike i obrtnike te omogućiti da opstanu samo veliki. Trebalo bi da svi oni saborski zastupnici koji dižu ruke za takve zakone da bar jedan dan budu obrtnici pa da uvide stvari puno isprav-nije. Konkretno, zašto se obrtni-cima nameću novi izdaci, a niti jedan zakon nije donesen koji će osigurati obrtnicima naplatu robe, upitao se Paliska.

Zašto se uvode?Ministarstvo financija je nedavno ustvrdilo razloge zbog čega uvode fiskalne blagajne. Objavili su kako su restorani, kafići, noćni barovi, slastičarnice i ostali ugostiteljski objekti u Hr-vatskoj, koji su registrirani kao obrti, za 2010. godinu prijavili prosječan mjesečni promet od 18.600 kuna. Te da su trgovci istodobno prijavili 22 tisuće kuna. Ti iznosi, po izračunu Mi-nistarstva, nisu dovoljni za podmirenje troškova njihovog po-slovanja pa stoga sumnjaju da troškove podmiruju novcem koji fakturiraju bez računa, na što ne plaćaju porez.Da bi Vlada saznala njihov stvarni promet i naplatila adekva-tan porez, najavila je uvođenje fiskalnih blagajni od 1. siječnja 2013. Kako bi potaknula poduzetnike da izdaju račune, drža-va će povećati iznos kazni građanima koji prilikom izlaska iz trgovine ne budu imali račun. Umjesto dosadašnjih 50 kuna, ubuduće će plaćati od 200 do 2.000 kuna.

Ugasvelik b

U Hrvatskoj bi seHercegovini te Srće obveza uvođeprimorati mnoge pre svoje obrte ili tvcrno. U susjednimobrtnika nije mog

i zatvorio je svoje ze u tim je zemljaobrta, a zasigurnodale i fiskalne bla

trenutak da podu-ontaktiraju informa-vore instalaciju ili

ugrađenim fiskalnim oliko čekaju po-neće dobiti traže-ako tada nađu atičara, zlatom

ća ka

a1.3.i-

neji ti

muoa

mb-e i

a ra oa i-kimave,o

takvo što desiti mi smo nižim cijenama poticali poduzetni-ke da se što ranije opreme fi-skalnim blagajnama. U srpnjusmo davali 50 posto popusta u

biti popust već je pitanjehoće li naći slobodnog infor-matičara koji će mu instalirati fi skalnu blagajnu, izjavio namje Copić Pojasnio je da će nje

Dominik Murk, di-rektor tvrtke Milenij iz Čakovca

i kvalite-tan printer

samo uređajeće platiti osam ti-

suća kuna plus dvi-je tisuća kuna program

za fi skalnu kasu. Dakle, za tri takva uređaja koja će biti

povezana s blagajnom trebat će platiti 30.000 kuna. Tko želirabljeno računalo platit će gazajedno s programom oko 2 500

jePo

sish

tifikatrebati kuna. Spovezanih račpoduztražiti šlagodbćamo dkomorPaliskazbog tocima. Ošak od zbog une smikoji su

Tko ima ugostitelj-ski objekt s tri blagajne trebat će mu tri fiskalne kase i svaku bi mogao platiti do 10.000 kuna

8 TREZOR ~ GLAS ISTREFINANCIJSKA TRŽIŠTAFINANCIJSKA TRŽIŠTATEČAJNICA HNB-a

U mjesec dana euro ojačao sa 7,39 na 7,52 kune

Inflacija skočila na pet posto

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Kamatna stopa stabilizirana na nižoj raziniIza nas je skraćeni radni tjedan u kojem su ponuda i potražnja novca bile

gotovo uravnotežene. Budući da je u ovome tjednu bila smjena razdo-

blja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, na početku tjedna

na Tržištu novca Zagreb dominirali su viškovi kratkoročne likvidnosti i vrlo

niska kamatna stopa, dok je kasnije promijenjen odnos ponude i potražnje

novca uz blagi porast kamatne stope. Kako je u ovome razdoblju Mini-

starstvo financija u sustav pustilo sredstva za isplatu redovitih mjesečnih

mirovina, porasla je i ponuda novca na novčanom tržištu, kamatna stopa

je vrlo brzo stabilizirana na nižoj razini.

Iako potražnja za kratkoročnim pozajmicama nadilazi prijavljenu

ponudu, potencijalni korisnici spremni su prihvatiti samo krajnje nisku

kamatnu zbog čega i dalje dio ponuđenih viškova likvidnosti ostaje ne-

raspoređen. Stoga je iznos deponiranih sredstava u središnjoj banci

na kraju dana ponovno u porastu. U ovom razdoblju prosječna dnevna

kamatna stopa iznosila je 2,36 posto na godišnjoj razini, a prosječna

prekonoćna kamatna stopa 1,27 posto.

Nakon aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija u prethod-

nom tjednu, na kojoj je državni proračun prikupio obilan iznos kunskih

sredstva, u ovome razdoblju aukcija nije održana, unatoč velikom po-

tencijalu ponude novca na novčanom tržištu. Stoga su sudionici s viš-

kom likvidnosti u iščekivanju sljedeće aukcije budući da su kamatne

stope, osobito na zapise s rokom dospijeća od 364 dana (3,40 posto),

prihvatljiv izbor u vrijeme kada potražnja za novcem može apsorbirati

samo manji dio raspoložive ponude.

Čini se da u posljednjem kvartalu godine neće biti napetosti u trgova-

nju sudionika novčanog tržišta. Dostatna ponuda novca podržavat će i

dalje nisku kamatnu stopu koja će potencijalnim korisnicima pozajmica

osigurati povoljno kratkoročno zaduživanje.

U proteklih mjesec dana vrijednost eura je porasla sa 7,39 na 7,52 kune

na domaćem međubankarskom tržištu. Analitičari Raiffeisen banke

vele da je to uobičajeno kretanje za ovo doba godine. Vrijednost od 7,5

kuna je euro preskočio u četvrtak, zahvaljujući potražnji za devizama koju

su istaknuli korporativni i financijski sektor. Analitičari zaključuju da su pri-

tisci na rast tečaja eura odraz i pogoršanih trendova u vanjsko trgovinskoj

razmjeni, smanjenja inozemnih obveza privatnog sektora, ali i očekivanja

tržišnih sudionika o slabljenju domaće valute prema kraju godine.

I Raiffeisen banka očekuje da će u naredna 2,5 mjeseca euro jačati.

Odnosno, aprecirati na 7,6 kuna te u 2013. slabiti prema 7,5 kuna kako se

bude približavalo ljeto i očekivani priljev turističkih deviza. No, u idućoj

godini tečaj eura ovisit će prije svega o priljevu stranog kapitala, osobito

u javnom sektoru. Ali i o trendovima u robnoj razmjeni s inozemstvom i

otplati duga u stranoj valuti. (P. G.)

U rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula pet posto, što je njezina naj-

viša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo,

pokazuju jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U rujnu

su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potro-

šačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok

su u odnosu na rujan prošle godine skočile za pet posto. To predstavlja

ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila četiri posto na go-

dišnjoj razini. Inflacija od pet posto nije zabilježena još od listopada 2008.

godine, kada je iznosila 5,9 posto, i viša je nego što se očekivalo. (H)

ZAGREBAČKA BURZA

Dioni�ki indeksi uglavnom u padu

Najveći pad među istarskim dionica-ma tijekom prošlog tjedna zabilježila je vrijednosnica Uljanika koja je izgu-bila gotovo 50 posto na vrijednosti te se zaključno prodavala po cijeni od 30,08 kuna, no vlasnika su promijenile svega 53 dionice

Dionički in-deksi Za-grebačke burze tije-kom proš-log tjedna su uglav-

nom padali, pa u odnosu na kraj prošlog tjedna Crobex bilježi pad za 0,38 posto, a još nešto veći pad, za 0,77 posto, bilježi specijalizira-ni Crobex10. Crobex tako tjedan završava na 1.748,15 bodova, a Crobex10 na razini od 971,63 boda. Redovan promet Burze tjedna iznosio je 40,7 milijuna kuna, a još je 5,3 milijuna kuna ostvareno u blok trgovanju dio-nicom varaždinskog MIV-a, pa je ukupni tjedni promet bio nešto veći od 46 milijuna kuna.

Najviše se trgovalo dionica-ma HT-a kojima je ostvareno 7,9 milijuna kuna prometa, a cijena im je u odnosu na prošli

petak porasla za 2,19 posto, na 210 kuna. Rast cijene za 2,42 posto, na 1.273,99 kuna, bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle, uz promet od 2,3 milijuna kuna. Podravkinoj je dionici cijena na tjednoj razini pala za 1,94 posto, na 245,15 kuna, a imala je pro-met od 1,9 milijuna kuna.

Povlaštenih dionica Adris gru-pe je, uz pad cijene od 2,08 posto,

na 235 kuna, protrgovano za go-tovo 1,7 milijuna kuna.

Više od 1,6 milijuna kuna ovaj su tjedna imale dionice Atlantske plovidbe i Valamar Adria Holdin-ga, a obje bilježe pad cijene, dio-nice Atlantske pad za 0,79 posto, a Valamara za 1,78 posto. Najveći pad među istarskim dionicama tijekom prošlog tjedna zabilježi-la je vrijednosnica Uljanika koja

je izgubila gotovo 50 posto na vrijednosti te se zaključno pro-davala po cijeni od 30,08 kuna, no vlasnika su promijenile svega 53 dionice. Najuspješnija istarska dionica proteklog tjedna bila je ona Arenaturista koja je zabilježi-la promet od 286 tisuće kuna po cijeni od 106 kuna odnosno 3,58 posto više nego tjedan ranije.

Dionici AD Plastika cijena je na tjednoj razini porasla za 0,19 posto, a imala je 1,3 milijun kuna prometa. Više od milijun kuna tjednog prometa imale su i dionice Ine, Belja i Ingre, a sve tri bilježe i pad cijene, Ine za 2,71 posto, Belja za 3,78 posto, a Ingre za 4,19 posto.

Cijena je među trgovanijim di-onicama pala i dionicama Diokija za 1,47 posto, Petrokemije za 4,04 posto, a izrazitiji pad, za 13,17 posto, imale su dionice Viadukta kojih je ovaj tjedan protrgovano za 610,8 tisuća kuna. Po rastu ci-jene prošli se tjedan izdvojila dio-nica šibenskog Solarisa, za 25,42 posto, no uz skromniji promet od 285,6 tisuća kuna. Dionički indeksi Zagrebačke burze ovaj su tjedan započeli s porastima, Crobex je u ponedjeljak povećan za 0,15 posto, dok je Crobex10 porastao za 0,29 posto. Dobitnica dana bila je dionica Đuro Đako-vić Holdinga sa rastom cijene od gotovo 11 posto. Dionicom HT-a u ponedjeljak se trgovalo za 1,5 milijuna kuna, uz nepromijenje-nu cijenu od 210 kuna.

Redovni promet Burze počet-kom tjedna iznosio je 10,6 mili-juna kuna, a samo su tri dionice imale promete veće od milijun kuna. (H/G. J.)

MIL

IVO

J M

IJO

ŠE

K

DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZIslužbeno tržište

dionica cijena/kn promjena % promet/kn

1. HT 210,00 2,19 7.916.963,27

2. Podravka 245,15 -1,94 1.906.916,04

3. AD Plastik 107,40 0,19 1.312.956,26

4. Ina 4.300,00 -2,71 1.232.950,29

5. Ingra 4,12 -4,19 1.010.685,44

redovno tržištedionica cijena/kn promjena % promet/kn

1. MIV blok - - 5.297.850,00

2. Ericsson N.T. 1.273,99 2,42 2.308.412,49

3. Adris grupa P 235,00 -2,08 1.681.530,54

4. Atlantska plov. 255,99 -0,79 1.640.608,62

5. Valamar Adria H. 104,60 -1,78 1.609.162,10

Ukupno prometa 46.045.297,11

S. D

.

crna kronika

**

OBDUKCIJA: TEA DRAKULIĆ (20) KONZUMIRALA ECSTASY

Sukob braće završio pucnjavom

ROGOZNICA - Dva pijana brata iz Rogozni-ce fizi�ki su se obra�u-nala jer je stariji zaštitio susjeda od svog mla�eg brata koji je na kraju, lju-tit zbog bratove izdaje, kraj njegove ku�e ispalio tri prijete�a hica. Sve je po�elo kad je pijani 49-godišnjak prije dva dana u poslijepodnevnim sa-tima u naselju Ze�evo ispred obiteljske ku�e svog tri godine starijeg brata verbalno napao 67-godišnjeg susjeda. U sukob se umiješao 52-godišnji brat, ali nije stao na bratovu ve� na susjedovu stranu, nakon �ega je došlo do fizi�kog obra�una pijane bra�e. Deblji kraj je izvukao sta-riji koji je lakše ozlije�en, no pri�u tu nije bio kraj jer je mla�i, ljutit zbog svega, otišao ku�i po va-treno oru�je, vratio se i u blizini obiteljske ku�e starijeg brata ispalio tri hica. U šibenskoj polici-ji ka�u da je tako doveo u opasnost bratov �ivot, pa je protiv 49-godišnja-ka podnio kaznenu pri-javu zbog dovo�enja u opasnost �ivota i imovine op�e opasnom radnjom ili sredstvom te mu je oduzeto oru�je za koje je imao dozvolu. (H)

Bjegunka uhićena u Njemačkoj

KARLOVAC - Gotovo devetnaest godina na-kon mu�kog ubojstva bra�nog para Šepac u Knez Gorici kod Karlov-ca, kona�no je pala u ruke policiji 64-godišnja Dragica Vidnjevi� iz Gor-njeg Sjeni�aka. Nju Kar-lov�ani iz prijeratnog vre-mena pamte po nadimku “Draga Pili�arka”, s ob-zirom da je godinama radila na gradskoj tr�nici gdje je prodavala pili�e. Osumnji�ena za uboj-stvo uhi�ena je u Fran-kfurtu na Majni. Njema�-ka policija privela ju je temeljem me�unarodne tjeralice koju je za njom još devedesetih godina raspisao �upanijski sud u Karlovcu.

Višestruko ubojstvo se dogodilo na Novu godinu, 1. sije�nja 1994. godine u Knez Gorici. Neslu�beno doznajemo da su Šepci ubijeni iz puške M-48, ta-kozvane “tand�are”. Mo-tivi ubojstva nisu pozna-ti, primjerice, je li “Draga Pili�arka” svoje susjede smaknula iz nacionalne mr�nje. Zlo�in se, naime, dogodio za Domovinskog rata i to na okupiranom podru�ju. D. K

CRES/KRK - Nesvakidašnja kra�a dogodila se u mjestu Martinš�ica na otoku Cresu. Ne-poznati je po�initelj, ni manje ni više iz jed-ne obiteljske ku�e ukrao bakreni kotao za pe�enje rakije zajedno sa svom prate�om opremom. Vlasnik ku�e, sedamdesetpeto-

godišnjak iz Zagreba, ošte�en je za nekoli-ko tisu�a kuna. Kra�a je tek sada otkrivena, no dogodila se u vremenu od 25. kolovoza. O�evid su obavila djelatnici PU primorsko-goranske, Policijske ispostave Cres, koji tra-gaju za kotlom i lopovom. F. V.

Ukraden kotao za rakiju

Arh

iva

Na tulum donijela drogu od koje je umrla

ZAGREB - Iza rešetaka će rasplet istrage čekati 28-go-dišnji Josip Nikić na čijim je rukama u petak navečer preminula 20-godišnja Tea Drakulić predoziravši se te-bletama ecstasyja tijekom rođendanskog slavlja u sta-nu na Jaruščici. Djevojci nije bilo spasa unatoč intervenci-ji ekipe hitne pomoći koja je pozvana na Jaruščicu nakon što se bez svijesti iznenada srušila na pod stana.

Josip Nikić i njegova su-pruga Matea, sestra bivše sportašice i manekenke Ste-fany Hohnjec, uhićeni su ne-dugo nakon policijskog oče-

vida. Naime, Tea Drakulić je preminula u stanu u ko-jem su njih dvoje organizi-rali rođendansku proslavu, a kako se ispostavilo u njiho-vom je društvu konzumirala drogu koja se na kraju poka-zala kobnom. Da se predo-zirala potvrđeno je obdukci-jom koja je naložena kako bi se utvrdio uzrok smrti. Nai-me, na tijelu 21-godišnjaki-nje nije bilo nikakvih trago-

va nasilne smrti zbog čega je bilo nužno da patolozi pro-vjere od čega je preminula.

Kako smo već pisali tije-kom rasplitanja ovog slu-čaja ispitana je i maloljet-na sestra 21-godišnjakinje i njezin prijatelj koji su tako-đer neko vrijeme bili na fe-šti kod Nikićevih.

Neslužbeno doznajemo kako je upravo Tea na slavlje donijela tablete ecstasyja, odnosno kobne MDMA droge. No, Nikić i njegova supruga Matea omogući-li su joj da ju u njihovom domu kozumira, a navod-no je i sama Matea s njom

uzela pokoju tableticu. Na-knadno je policija u stanu pronašla još jedan džoint i 0,9 grama marihuane zbog čega je Nikić prijavljen i za posjedovanje droge.

Osim toga na teret je i nje-mu i Matei stavljeno omogu-ćavanje drugome prostorije za trošenje opojne droge, za što zakon predviđa kaznu od

jedne do pet godina zatvora. U prijavi koja je podnijeta pro-tiv Matee Nikić dodano je još jedno kazneno djelo. Riječ je o davanju droge kojim su pro-uzročene osobito teške po-sljedice, a u ovom slučaju to je smrt 21-godišnje Tee. Za to za-kon popisuje kaznu od jedne do deset godina zatvora.

A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ

Policija je u stanu pronašla i jedan džoint i 0,9 grama marihuane zbog čega je Jo-sip Nikić prijavljen i za po-sjedovanje droge

KRŠAN - Labinski i pazin-ski policajci u nedjelju su imali pune ruke posla jure-ći za nezaustavljivim Rena-ultom kojim je upravljao 21-godišnjak s područja Buja. Scena nalik na one iz ame-ričkih akcijskih filmova odi-grala se oko 4 sata ujutro.

Vozio lijevo-desno da ga ne preteknu

Naime, 21-godišnjak s područja Buja punih je 25 kilometara, od Kršana do raskrižja Kičer iznad Pazina, za upravljačem automobi-la Renault bježao policiji. Zanimljivo je da zapravo, sudeći prema neslužbenim podacima, nije imao razlo-

ga za bijeg jer je više-manje bio u reguli.

Labinska policijska op-hodnja pokušala je 21-go-dišnjaka zaustaviti kod Krša-na, no on je nastavio vožnju prema Pazinu. Ophodnja je krenula za njim policijskim vozilom, a kada su ga u Gra-čišću pokušali preteći, mla-dić ih je spriječio prešavši Re-

naultom u lijevu prometnu traku. Budući da je postojala opasnost da izlete vozilom s kolnika i udare u kameni zid, labinski su policajci odustali od potjere, ali se u nju uklju-čila druga ophodnja, odno-sno policajci iz Pazina.

Dok su ga nastojali su-stići mladić je Renaultom stalno prelazio na suprotnu

stranu kolnika, krivudajući i ugrožavajući promet iz su-protnog smjera onemogu-ćavajući tako policajcima da odrade svoj posao.

Do sada bez mrlje u vozačkoj karijeri

Na koncu je vozilo pazin-ske policije kod raskrižja Ki-čer uspjelo obići Renault i pre-priječiti mu put zaustavivši se ispred njega. Da bi izbjegao suočavanje s policajcima, 21-godišnjak je desnom stranom automobila udario u policijsko vozilo, a onda su oba automo-bila sletjela s kolnika pri čemu je 21-godišnji bjegunac lakše ozlijeđen. Zbog svega je mladić uhićen i odveden u prostorije

policijske postaje gdje je utvr-đeno da je vozio pod utjeca-jem neznatne količine alkoho-la - samo 0,09 promila.

Do sad policiji nije bio po-znat ni po kaznenim djeli-ma ni po prekršajima pa nije baš sasvim jasno zašto je na ovaj način bježao od policije i priskrbio si kaznenu prijavu i optužni prijedlog. Policija je, naime, izvijestila da će Općin-skom državnom odvjetništvu u Puli podnijeti kaznenu pri-java protiv 21-godišnjaka zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, a zbog prometnih prekršaja sli-jedi mu optužni prijedlog nad-ležnom prekršajnom sudu.

M. KOŠTA

Supružnici Nikić odgovarat će i zato što su Tei omogućili konzumiranje droge u njihovu stanu

Mladić je uhićen i odveden u policij-sku postaju gdje je utvrđeno da je vozio pod utjecajem neznatne koli-čine alkohola od samo 0,09 promila pa nije jasno zašto je bježao

Noćna potjera za mladim vozačem okončana je tek u Pazinu

Mat

eo S

AR

DE

LIN

FILMSKA POTJERA: DVIJE POLICIJSKE OPHODNJE GANJALE 21-GODIŠNJAKA S PODRUČJA BUJA

NjemačkojKARLOVAC - Go

devetnaest godina kon mu�kog ubojsbra�nog para Šepa

g j

Knez Gorici kod Kaca, kona�no je palaruke policiji 64-godDragica Vidnjevi� iznjeg Sjeni�aka. Njulov�ani iz prijeratnomena pamte po na“Draga Pili�arka”, szirom da je godinaradila na gradskoj tgdje je prodavala pOsumnji�ena za ub

Mat

eo S

AR

D

U Renaultu bježao od Kršana do Pazina

Labinska polici-ja pokušala je mla-dića zaustaviti kod Kršana, no pobje-gao im je pa su vo-zili za njime do Gra-čišća, gdje su umalo udarili u zid. Nakon više od 25 kilometa-ra, kod raskrižja Ki-čer, pazinska policija uspjela mu je pre-priječiti put, doduše sudarivši se s njime


RE

UTE

RS

Švicarska blokirala milijardu dolaraŽENEVA - Švicarska je zamrznula gotovo milijar-

du švicarskih franaka, nešto više od milijarde dolara, ukradenih sredstava povezanih s diktatorima u �eti-ri zemlje koje se bile u središtu Arapskog prolje�a - Egiptu, Libiji, Siriji i Tunisu, priop�ilo je švicarsko mi-nistarstvo vanjskih poslova. Švicarske vlasti sura�uju s pravosu�em Tunisa i Egipta da bi ubrzale povrat tih sredstava, no o�ekuje se da bi to moglo potrajati go-dinama, rekao je Valentin Zellweger, voditelj odjela za me�unarodno pravo pri švicarskom ministarstvu. Glav-nina blokiranih sredstava, 700 milijuna franaka, pove-zana je s bivšim egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom i njegovim suradnicima. (H)

ECJ podržao Slovačku u sporu s Ma�arskom

BRUXELLES - Slova�ka nije prekršila zakone Eu-ropske unije o slobodi kretanja ljudi kada je prije tri godine zabranila bivšem ma�arskom predsjedniku posjet Slova�koj, odlu�io je ju�er Europski sud prav-de (ECJ). Ma�arski predsjednik Laszlo Solyom, koji je završio svoj petogodišnji mandat 2010., �elio je po-sjetiti ju�ni slova�ki grad Komarno 21. kolovoza 2009. i prisustvovati sve�anoj inauguraciji kipa sv. Stjepa-na, osniva�a i prvog kralja Ma�arske. No, 21. kolovo-za osjetljiv je datum za Slova�ku. Toga su dana 1968. vojnici pet sovjetskih dr�ava, uklju�ivo ma�arske, iz-vršili invaziju na tadašnju �ehoslova�ku. Slova�ka je ocijenila da je Solyom posjet planirao kao namjernu provokaciju i zabranila mu ulazak u zemlju. Ma�arska ju je zbog toga tu�ila ECJ-u, optu�ivši je da je time prekršila europske zakone. Pozicija šefa dr�ave ima poseban karakter po me�unarodnom pravu, ocijenio je Sud, što zna�i da pravo na slobodno kretanje teme-ljem europskih zakona mo�e biti ograni�eno. Sud je odbacio ma�arsku tu�bu u cijelosti. To je tek šesti put u povijesti EU-a da je jedna dr�ava �lanica izravno tu-�ila drugu dr�avu �lanicu ECJ-u. (H)

RIM - Velika je odgo-vornost pred Europom, no ona treba prona�i svoj puni identitet, re-kao je ju�er papa Be-nedikt XVI. i ocijenio da problem današnje Eu-rope nije više raznoli-kost njezinih nacija ve� racionalnost koja se �eli izdignuti iznad svih kultura. Papa, koji re-dovito inzistira na zabo-ravljenim krš�anskim korijenima Europe, o tome je ponovno govo-rio u intervjuu u vatikan-skom filmu o odnosu vjere i kulture u Europi, objavljenom pošto je ovogodišnja Nobelova nagrada za mir pripala Europskoj uniji. “�ini mi se da Europa teško pronalazi vlastiti iden-titet jer u Europi danas postoje dvije duše”, dr�i Papa. Jedna od tih dviju duša je “apstrak-tni, protupovijesni ra-

zum koji misli vlada-ti svime jer se osje�a iznad svih kultura”. Ra-zum koji te�i “emancipi-rati se od svih tradicija i kulturnih vrijednosti” ne mo�e “uspostaviti me�ukulturni dijalog” s ostatkom �ovje�an-stva, smatra Benedikt XVI. Druga je duša “kr-š�anska”, usa�ena u korijene Europe koja je iz njih potekla i izgra-dila se kao Europa s velikim vrijednostima, a stvorila je “smionost razuma i slobodu kri-ti�kog razuma”, ka�e Papa.

Benedikt XVI. dr�i da problem današnje Eu-rope nisu razlike me�u nacijama, jer one su bogatstvo u svim svo-jim raznolikostima i iz “njih se ra�a velika sim-fonija kultura”, one “te-meljno imaju zajedni�-ku kulturu”. (H)

Europa treba pronaći svoj puni identitet

*BERLIN - Pribli�no 1.400 osoba evaku-irano je od ponedjeljka nave�er u Bad Fallingbostelu, na sjeveru Njema�ke, na-kon industrijskog incidenta u poljoprivred-no-prehrambenoj tvornici Kraft Foods s toksi�nim oblakom. Incident se povezuje

s lošim rukovanjem kiselinom u tvornici, koja je iz nepa�nje prolivena u spremnik sode izazvavši opasnu kemijsku reakciju. Sigurnosne slu�be pokušavale su u uto-rak ujutro ohladiti rezervoar da bi sprije�ile eksploziju, re�eno je iz istog izvora. (H)

Evakuacija zbog incidenta u tvornici

IRAN NA SVAKI NAČIN ŽELI UKINUTI NAMETNUTE MU SANKCIJE

Teheran priprema ekološku katastrofu

Iranci bi u Hormuš-kom tjesnacu izazvali veliko zagađenje zbog kojeg bi sankcije pri-vremeno bile ukinute

Iranu sankcije sve teže pa-daju. Smanjenje izvoza nafte za više od 50 posto

smanjilo je i prihode u držav-nom proračunu za 50 posto, što bi trenutno ugrozilo život u zemlji, da Iran nije imao rezervi. No financijske rezer-ve su sve tanje pa su i ide-je o tome kako zaobići izni-mno oštre sankcije koje su Iranu nametnule Sjedinje-ne Države i Europska uni-ja, sve maštovitije. O jednoj od njih izvijestio je njemački Der Spiegel, a radi se navod-no o tajnom planu Iranske revolucionarne garde da u Hormuškom tjesnacu izazo-ve nezapamćeno zagađenje mora i okoliša koje bi, prema planu autora, moralo rezulti-rati barem privremenim uki-danjem sankcija.

General Muhamed Ali Ja-fari je komandant elitnog dijela iranske vojske i autor plana, koji se, prema izvoru

njemačkih novina trenutno nalazi na stolu ajatolaha Ha-mneija, pod nazivom “Za-mućene vode”. Arhitekt po obrazovanju, Ali Jafari je za vrijeme šaha bio utamničen i mučen zbog svojih religi-oznih i političkih uvjerenja. Nakon povratka ajatolaha Homeinija u Iran Ali Jafari postaje i ostaje čvrsti oslo-nac režimu i kao takav danas, osim s Revolucionarnom gardom, upravlja i s brojnim tvrtkama koje kontrolira Gar-da. Nije tajna da je ta elitna vojna skupina država u drža-vi, a Ali Jafari iznimno utjeca-jan pojedinac u iranskoj no-menklaturi. U grupi posebno oštrih jastreba njega se vidi kao lidera pa mu se tako pri-pisuje ideja izgovorena na-vodno 2009. godine, da bi ukoliko Izrael napadne iran-ske nuklearne pogone treba-lo uzvratiti napadom na izra-elski nuklearni istraživački

centar. Bez obzira što je mo-rao znati da bi takav napad rezultirao tisućama mrtvih na obje strane.

Naftni rezervoari u Iranu su prepuni jer je proizvod-nja iz tehnoloških razloga smanjena samo za trećinu, sve drugo bi bilo preskupo, a kroz Perzijski zaljev svakod-nevno prolazi najmanje 40 milijuna barela, u čemu Iran jedva da i sudjeluje. Frustra-cija je ogromna pa Ali Jafari predlaže da se inscenira na-sukavanje nekog od njihovih velikih tankera na stijene u Tjesnacu i tako izazove ogro-mna prirodna katastrofa.

Tijekom rata između Ira-

ka i Irana nešto slično je uči-nio Sadam Husein. Mjeseci-ma se u Zaljevu nije moglo ribariti, a štete su se još go-dinama zbrajale. Ali Jafari je uvjeren da bi nesreća u nji-hovoj režiji mogla biti i veća pa bi svatko tko je želi sani-rati u posao morao uključiti Iran. To znači da bi se sankci-je morale ukinuti, da bi neke od naftnih kompanija, po-sebno one koje posjeduju članovi Garde, mogle imati financijske koristi od čišće-nja okoliša, a vlast bi bar za neko vrijeme mogla smanji-ti sve otvorenije kritike na račun njene, pogrešne, eko-nomske politike.

Bez obzira što plan zvu-či suludo, treba se sjetiti da Iran ulazi u predizbornu go-dinu, a tada su zbog snažnog nagona za samoodržanjem političari na sve spremni. Po-sebno ako su u stupici.

Jagoda VUKUŠIĆ

Dali podnio ostavku zbog moguće korupcijeBRUXELLES - Europski po-

vjerenik za zdravlje zaštitu potrošača John Dali podnio je jučer ostavku, koja stupa na snagu odmah, nakon što je europski Ured za borbu pro-tiv prijevara (OLAF) istraži-vao njegovu moguću ulogu u korupciji u slučaju jedne malteške tvrtke, objavila je Europska komisija.

“Povjerenik Dali je obavi-jestio predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barro-sa o svojoj odluci nakon OLAF-ove istrage slijedom tužbe iz svibnja 2012. godine koju je podnio švedski proizvođač du-hana Swedish Match. Ta kom-panija tvrdi da je jedan mal-teški poduzetnik koristio svoje kontakte s Dalijem da bi po-

kušao ostvariti financijsku do-bit od nje u zamjenu za utjecaj na mogući budući zakonodav-ni prijedlog o duhanskim pro-izvodima, posebice o zabra-ni EU-a na izvoz snusa”, piše u priopćenju Komisije. Nije bilo transakcija između kompani-je i poduzetnika i nije bilo ni-kakvih plaćanja. OLAF-ovo iz-vješće nije došlo do dokaza o

izravnom sudjelovanju Johna Dalija, ali smatra da je on znao za te događaje. Švedski snus je vlažni duhan u prahu, koji se žvače, što je tradicija u nordij-skim zemljama. Barroso je od-lučio da će Dalijev resor privre-meno preuzeti potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič, do imenovanja novog malteškog povjernika. (H)

RE

UTE

RS

Katastrofa bi se mogla izazvati nasukavanjem tankera


*LONDON - Nakon što su neke tvrtke po-put H&M-a, Adidasa i Marks and Spence-ra bojkotirale pamuk iz Uzbekistana u znak prosvjeda zbog korištenja dje�jeg rada, ove godine je ve�ina uzbekistanske djece u ško-lama gdje im je i mjesto, ali su sada umje-

sto njih prisiljeni brati pamuk �inovnici, me-dicinske sestre pa �ak i kirurzi, javlja BBC. Niz poznatih tvrtki koje prodaju odje�u boj-kotirao je pamuk iz Uzbekistana zbog kori-štenja djece kao radne snage pa je premi-jer zabranio djeci raditi na poljima. (H)

Prisiljeni brati pamuk

pogled u svijet

SLATKA INDUSTRIJA: ODRŽIVOST KAKAA TRAŽI VELIKE NAPORE I ULAGANJA

DVOJICA AMERIČKIH EKONOMISTA NAGRAĐENA ZA TEORIJU STABILNE ALOKACIJE I PRAKSU STRUKTURIRANJA TRŽIŠTA

Rothu i Shapleyju Nobelova nagrada za ekonomiju Nobelovu nagradu za eko-

nomiju u 2012. dobi-la su dvojica američkih eko-nomista, Alvin Roth i Lloyd Shapley, za teoriju stabilne alokacije i praksu strukturi-ranja tržišta, objavio je ju-čer Odbor Švedske Kraljev-ske akademije. U priopćenju Akademije navodi se kako se ove godine nagrada usredo-točila na centralni ekonom-ski problem, a to je kako na najbolji mogući način spojiti različite agente, zainteresira-ne strane, tamo gdje zakoni

slobodnog tržišta ne funkci-oniraju kako treba. Područja kojih se to tiče su primjerice zdravstvo ili školstvo. Primje-rice, studenti se trebaju na najbolji mogući način pove-zati sa školama, donori orga-na s pacijentima koji trebaju transplantaciju, i slično. Roth i Shapley svojim su radom odgovorili na pitanja kako takvo povezivanje može biti najeefikasnije moguće, pri-hvatljivo za sve strane, te koje metode pritom odabrati. Na ta su pitanja odgovorili kre-

nuvši od apstraktne teorije stabilne alokacije, da bi došli do praktične strukture tržiš-nih institucija.

U širem obrazloženju po-jašnjava se kako tradicional-na ekonomska istraživanja analiziraju tržišta gdje se ci-jene prilagođavaju tako da ponuda odgovara potražnji. Teorija i praksa pokazuju da tržišta funkcioniraju u broj-nim slučajevima, međutim, u nekim situacijama stan-dardni tržišni mehanizam stvara probleme i to su slu-

čajevi u kojima cijene uopće ne mogu biti korištene u alo-kaciji resursa, odnosno mo-netarni aspekti prožimaju se s etičkim, no alokacija sve-jedno mora biti provedena. Rad ovogodišnjih nobelova-ca pokazuje kako taj proces djeluje i kada je pritom re-zultat efikasan, navodi se u obrazloženju na službenom webu Nobelove nagrade. Na-grada od 1,2 milijuna dola-ra bit će dvojici laureata u ekonomiji uručena 10. pro-sinca. A. D. M.

RE

UTE

RS

Lloyd Shapley i Alvin Roth

RE

UTE

RS

Milijarde dolara za kakao i čokoladu

Tvrtka Mars u odr-živost sektora ka-kaa u 2011. godini uložila je 30 mili-juna dolara, a isti iznos davat će i do 2020., no na ulaga-nja poziva i ostale tvrtke u industriji

PIŠE Helena FOGAS

Za razvoj održivog ka-kao sektora, koji može zadovoljiti dugoročnu

potražnju industrije čoko-lade za kakaom, osnovnim sastojkom čokolade, te isto-dobno poboljšati ekonom-ske mogućnosti uzgajivača potrebno je uložiti milijarde dolara u poljoprivredna istra-živanja, certificiranje od tre-ćih strana i prijenos tehnolo-gije uzgajivačima, izjavili su u tvrtki Mars Incorporated, jednom od vodećih svjetskih proizvođača čokolade.

Iako su mnoge korpora-cije i samostalne kompanije pojedinačno ulagale u odr-živiji sektor kakaa, od kojeg će imati koristi velika većina od pet do šest milijuna uz-gajivača diljem svijeta, Mars smatra kako je potrebna još uža suradnja cijele industri-je kako bi podigli standarde i pozitivno utjecali na uzga-jivače te povećali prinose, a da se pritom ne ugroze ogra-ničeni prirodni resursi.

Pokrenuti projektiTvrtka Mars je objavila

da je u 2011. godini uloži-la 30 milijuna dolara u na-pore usmjerene prema odr-živosti kakaa, nakon što je tijekom prethodne dvije go-dine uložila 20 milijuna do-lara godišnje. Mars očekuje da će tijekom ovog desetlje-ća svake godine ulagati kao i tijekom 2011. godine te cije-li sektor poziva na suradnju. Barry Parkin, glavni direktor nabave i održivosti za Mars Global Chocolate ističe kako potrebne investicije u mili-jardama dolara zahtijevaju

da veliki svjetski proizvođa-či surađuju kako bi ostvarili značajne ciljeve.

- Vidljivo je da industrija ovaj izazov shvaća vrlo ozbilj-

no, budući su pokrenuti ra-zni projekti, ali čvrsto vjeruje-mo da se sva nastojanja mogu udružiti u jedno zajedničko sektorsko nastojanje kako bi

se postigao naš zajednički cilj, ističe Parkin. Tvrtka je 2009. godine odlučila da će do 2020. godine 100 posto njihovih za-liha kakaa biti iz certificiranih izvora. Mars procjenjuje da će do tog datuma potražnja ka-kaa nadmašiti ponudu za mi-lijun tona, stoga su direktne investicije u istraživanje, prije-nos tehnologija uzgajivačima i certificiranje tijekom ovog de-setljeća nužne za suočavanje s ovom problematikom.

Centri za razvoj - Doprijeti do velikog broja

uzgajivača zahtijeva znatna financijska ulaganja, inova-

tivne programe i suradnju u cijeloj industriji. Na primjer, Marsova inicijativa nazvana “Vizija za promjenu”, pomo-ći će uzgajivačima u Obali Bjelokosti naučiti nove po-ljoprivredne metode kako bi razvili njihove zajednice i po-većali njihovu produktivnost, koja će naposljetku ojačati njihove ekonomske moguć-nosti. Taj program je također otvoren, što znači da cijela industrija može imati koristi od naših nastojanja, izjavio je Andrew Harner, potpred-sjednik Mars Global Cocoa.

Obala Bjelokosti je naj-veći svjetski proizvođač ka-

kaa, a uzgajivači u Soubre regiji uzgajaju najviše ka-kaa u toj zemlji. Mars je u procesu uspostavljanja Co-coa Developement Centers (CDCs) u Obali Bjelokosti, koji će pružiti uzgajivačima potrebne materijale i teh-nologije potrebne za unapr-jeđenje njihovih farmi. Do 2020. godine, nadaju se da će sagraditi 75 takvih centa-ra kojima će se koristiti više od 150.000 uzgajača. Osim u Obali Bjelokosti, CDC su u izgradnji u Indoneziji, Vi-jetnamu i Filipinima kako bi se i u tim zemljama po-moglo uzgajivačima.

Pomoć uzgajivačima Mars ula�e u znanost i istra�ivanja kakaa koja �e pomo-�i poljoprivrednicima uzgojiti više produktivnih stabala i farmi. Cilj je pomo�i uzgajiva�ima da utrostru�e svoje prinose. Kakao je dugo smatran kao usjev bez ve�ih po-tencijala, stoga dugo nije bilo nikakvih istra�ivanja koja bi unaprijedila produktivnost usjeva. U Mars centru za zna-nost o kakau u Brazilu, tvrtka razvija produktivnija stabla otpornija na bolesti i šteto�ine. U suradnji sa IBM-om i USDA-om, Mars je uspješno mapirao genom kakaa, te su rezultati mapiranja dostupna svim istra�iva�ima i osta-lim zainteresiranim na Cocoa Genome Database stranici.

Obala Bjelokosti je najveći svjetski proizvo�ač kakaa


Mandžukićokrunili silnu

Skupina B�eška - Bugarska 0:0Italija 3 2 1 0 7:3 7Bugarska 4 1 3 0 4:3 6Češka 3 1 2 0 3:1 5Armenija 3 1 0 2 2:4 3Danska 2 0 2 0 1:1 2Malta 3 0 0 3 1:6 0

Skupina CFarski otoci - Irska 1:4Strijelci: 0:1 Wilson (46’), 0:2 Walters (53’), 1:2 Hansen (68’), 1:3 Justinussen (73’ - ag.), 1:4 O’Dea (88’)Austrija - Kazahstan 3:0Strijelci: 1:0 Janko (24’), 2:0 Janko (63’), 3:0 Alaba (71’)Njemačka 3 3 0 0 11:2 9Švedska 2 2 0 0 4:1 6Irska 3 2 0 1 7:8 6Austrija 3 1 1 1 4:2 4Kazahstan 4 0 1 3 1:7 1Farski otoci 3 0 0 3 2:9 0

Skupina DAndora - Estonija 0:1Strijelac: 0:1 Oper (57’)Rumunjska - Nizozemska 1:4Strijelci: 0:1 Lens (9’), 0:2 Indi (29’), 1:2 Marica (40’), 1:3 Van der Vaart (45’ - 11m), 1:4 Van Persie (86’)Ma�arska - Turska 3:1Strijelci: 0:1 Erkin (22’), 1:1 Koman (31’), 2:1 Szalai (50’), 3:1 Gera (57’ - 11m)Nizozemska 4 4 0 0 13:2 12Ma�arska 4 3 0 1 10:5 9Rumunjska 4 3 0 1 8:4 9Turska 4 1 0 3 4:6 3Estonija 4 1 0 3 1:6 3Andora 4 0 0 4 0:13 0

Skupina ECipar - Norveška 1:3Strijelci: 1:0 Aloneftis (42’), 1:1 Hangeland (45’), 1:2 Elyou-noussi (81’ - 11m), 1:3 King (83’)Island - Švicarska 0:2Strijelci: 0:1 Barnetta (65’), 0:2 Gavranovi� (79’)Švicarska 4 3 1 0 7:1 10Norveška 4 2 1 1 6:5 7Island 4 2 0 2 4:4 6Albanija 3 1 0 2 4:5 3Slovenija 3 1 0 2 3:5 3Cipar 4 1 0 3 4:8 3

Skupina FRusija - Azerbejd�an 1:0Strijelac: 1:0 Širokov (84’ - 11m)Izrael - Luksemburg 3:0Strijelci: 1:0 Hemed (13’), 2:0 Ben Basat (36’), 3:0 Hemed (49’)Rusija 4 4 0 0 8:0 12Izrael 4 2 1 1 10:5 7Portugal 3 2 0 1 5:2 6Sj. Irska 2 0 1 1 1:3 1Azerbejdžan 3 0 1 2 1:5 1Luksemburg 4 0 1 3 2:12 1

Skupina GLatvija - Lihtenštajn 2:0Strijelci: 1:0 Kamess (29’), 2:0 Gauracs (77’)BiH - Litva 3:0Strijelci: 1:0 Ibiševi� (29’), 2:0 D�eko (35’), 3:0 Pjani� (41’)Slova�ka - Gr�ka 0:1Strijelac: 0:1 Salpingidis (63’)BiH 4 3 1 0 15:2 10Grčka 4 3 1 0 5:1 10Slovačka 4 2 1 1 5:3 7Litva 4 1 1 2 3:6 4Latvija 4 1 0 3 5:8 3Lihtenštajn 4 0 0 4 1:14 0

Skupina HUkrajina - Crna Gora 0:1Strijelac: 0:1 Damjanovi� (45’)San Marino - Moldavija 0:2Strijelci: 0:1 Dadu (72’ - 11m), 0:2 Epureanu (78’)Engleska 3 2 1 0 11:1 7Crna Gora 3 2 1 0 9:2 7Poljska 2 1 1 0 4:2 4Moldavija 4 1 1 2 2:7 4Ukrajina 3 0 2 1 1:2 2San Marino 3 0 0 3 0:13 0

Skupina IBjelorusija - Gruzija 2:0Strijelci: 1:0 Renan (6’), 2:0 Dragun (28’)Španjolska 2 2 0 0 5:0 6Francuska 2 2 0 0 4:1 6Gruzija 4 1 1 2 2:4 4Bjelorusija 4 1 0 3 3:8 3Finska 2 0 1 1 1:2 1

[email protected]

*Petorica navija�a reprezentacije Srbije ozlije�ena su ju�er u masovnoj tu�njavi u starom dijelu Skoplja nekoliko sati pri-je po�etka utakmice Makedonija - Srbija u kvalifikacijama za SP 2014. U prvom su-kobu ozlije�ena su dvojica, a u drugom

incidentu trojica srpskih navija�a koji su izbodeni no�evima. Utakmica je ozna�e-na visokog rizika, a tenzije uo�i utakmice dodatno su porasle nakon najave skupi-ne srpskih huligana da dolaze u Makedo-niju “razbiti skopske Albance”.

Navijači Srbije izbodeni

Teren izdržaoKiša nije bila saveznik organizatorima sino�-nje utakmice. Travnjak u Gradskom vrtu dobra-no je tijekom ponedjelj-ka i jutarnjih sati utorka bio natopljen vodom, pa su vrijedni radnici do sat vremena prije po�etka utakmice ulagali velike napore da ga dovedu u red. �ak su i bušili rupe tankim šipkama, sve kako bi travnjak bio do-veden u red. Na kraju je teren ipak izdr�ao.

Prodajem prasceU moru transpare-

nata na osje�kim tribi-nama jedan zaslu�uje posebno mjesto, bez obzira na �injenicu što nije imao puno veze sa sino�njom utakmicom. Netko je iskoristio pu-blicitet nogometne pri-redbe u Gradskom vrtu i objavio oglas: Pro-dajem prasce! Ako si-no� nije prodao, nikad i ne�e!

HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA KVALIFIKACIJE ZA SP

Predvođeni sjajnim Modrićem hrvatski su re-prezentativci odigrali “viktoriju” pred golom Pricea i samo je njihova nepreciznost u za-vršnici spriječila Velšane da se ponovno s go-stovanja vrate s pola tuceta lopti u mreži

OSIJEK - Trećom pobjedom uz remi u Belgiji zaključen je ciklus od prve četiri uta-kmice nogometne reprezen-tacije Hrvatske u kvalifika-cijama za odlazak na SP u Brazil. U četvrtom susre-tu skupine A “kockasti” su u ugodnoj atmosferi u Osi-jeku bez problema svlada-li nedoraslu reprezentaciju Walesa koja je na hrvatskoj polovici gostovala rjeđe nego hokejaši u Areni. Predvođe-ni sjajnim Modrićem hrvat-ski su reprezentativci odigrali “viktoriju” pred golom Pri-cea i samo je njihova nepre-ciznost u završnici spriječila Velšane da se ponovno s go-stovanja vrate s pola tuceta lopti u mreži. Tek su Man-džukić u prvom i Eduardo u drugom poluvremenu probili gostujući bunker, što, s obzi-rom na broj prilika, nije neka naročita efikasnost.

Gromoglasna podrškaKrenuli su “kockasti” s na-

padima od prve minute. No-šeni glasnom podrškom s ispunjenih tribina osječkog stadiona hrvatski su repre-zentativci odmah zagospo-darili sredinom terena pri-tisnuvši igrače Walesa pred gol Pricea. Sijevali su ubača-ji s lijeve i desne strane, ali se lopta na koncu uvijek odbi-jala od guste gostujuće obra-ne. Prvi udarac na gol uputio je Srna iz slobodnog udarca u 10. minuti prisilivši Pricea da odbije loptu u korner. Pet minuta kasnije Blake je ru-kama gurnuo Modrića koji je pao u kaznenom prostoru, ali se rumunjski sudac nije oglasio. Okušao se potom udarcem izvana i Rakitić, ali je Price bio na mjestu. Go-sti su prvi put zaprijetili pre-ko Balea u 20. minuti nakon što je pobjegao dvojici svojih čuvara na desnoj strani i pu-cao s 30 metara, pored gola. Uzvratio je sjajnim volejom izvana Badelj, ali je Price po-novno bio spreman.

Price na streljaniIpak, u 27. minuti Hrvat-

ska je povela. Williams je kratko vratio loptu Priceu, a ovaj je napucao upornog

V. K

OS

/CR

OP

IX

Sjajna atmosfera na ispunjenim tribinama Gradskog vrta

D. K

OVA

ČE

VI�


Stručni stožer odao počast svim žrtvama grada heroja

G. P

AN

I�

Nekoliko sati prije počet-ka utakmice s Walesom

stručni stožer nogometne reprezentacije Hrvatske posjetio je Vukovar. Pred-vođen izbornikom Igorom Štimcem, stručni stožer “kockastih” na Trpinjskoj cesti, u vukovarskoj četvr-ti Borovo naselje, položio je cvijeće podno spomen-bi-ste Blage Zadre, legendar-nog zapovjednika obrane tog dijela Vukovara koji je poginuo na jučerašnji dan 1991. godine.

- Iskoristili smo priliku, kad smo već ovdje i u ovo

vrijeme, došli smo u Vuko-var pokloniti se svim žrtva-ma, herojima i ovom gradu. Odajemo počast hrvatskim herojima, onima koji su prvi pružili otpor kad je sil-na agresija navalila na Hr-vatsku. Oni su i najzasluž-niji zato što danas možemo nositi hrvatski dres i brani-ti boje Hrvatske - kratko je komentirao Štimac.

Štimca je “vukovarska priča iz 1991.” duboko po-tresla, s puno emocija je dodao kako Hrvatska “na-večer na travnjaku u Osi-jeku mora dati više kako bi

svi zajedno proslavili ove dane kad je stvarana naša samostalna država”.

U Vukovar jučer nije do-šao ni jedan igrač reprezen-tacije.

- Igrači imaju obaveze pobijediti Wales i učiniti hrvatski narod radosnim, moramo sačuvati njiho-vu energiju za ono što im predstoji na utakmici - ka-zao je izbornik.

S Trpinjske ceste, struč-ni stožer hrvatske nogomet-ne reprezentacije uputio se u Spomen dom Ovčara. U tom su preuređenom poljo-privrednom hangaru pet ki-lometara od grada, gdje su ranjenici i civili odvedeni iz podruma vukovarske bolni-ce nakon sloma obrane gra-da 18. studenog 1991. godi-ne proveli zadnje sate života prije nego što su strijeljani, poslušali kratko izlaganje o stradanju Vukovara i u tiši-ni pogledali fotografije. Na odlasku Štimac se upisao u Knjigu sjećanja. “Neka Vaše duše plove nebeskim puči-nama u Gospodina našeg. Hvala Vam”, upisao je Šti-mac.

ć i Eduardo u dominaciju

sport

**Prema pisanju engleskih listova vratar Lei-cestera Danac Kasper Schmeichel (25) trebao bi na vratima Real Madrida naslije-diti Ikera Casillasa (31). Premda je Casillas i dalje jedan od najboljih vratara na svijetu, Mourinho je krenuo u potragu za njego-

vim nasljednikom. Zatra�io je od trenera golmana Silvina Loura da prona�e mla-du adekvatnu zamjenu za Ikera. Nakon du�e potrage jedino je Kasper Schmei-chel, sin legendarnog danskog vratara Pe-tera Schmeichela ispunio sve uvjete.

Schmeichel umjesto Casillasa

OSTVARILA JE U OSIJEKU PROTIV WALESA TREĆU POBJEDU (2:0) NA PUTU U BRAZIL

Hrvatska - Wales 2:0Susret 4. kola skupine A kvalifikacija za SP:

Hrvatska - Wales 2:0 (1:0). Stadion Gradski vrt. Gledatelja: 15.000. Sudac: Dan Tudor Rumunjska) - 6,5. Strijelci: 1:0 Mand�uki� (27’), 2:0 Eduardo (58’). �uti kartoni: Lovren (Hrvatska), Gunter (Wales).

HRVATSKA: Pletikosa 6,5, Srna7, Lovren 6,5 (od 46. Schildenfeld 6,5), Šimuni� 7, Strini� 6,5, Rakiti� 6,5, Ba-delj 7, Modri� 7, Periši� 6,5 (od 85. Vida -), Eduardo 7 (od 78. Kranj�ar -), Mand�uki� 7.

WALES: Price 6,5, Gunter 5, A. Williams 5, Blake 5, B. Davies 5, Allen 5, Ledley 5 (od 82. Robson-Kanu -), Bale 7, King 5 (od 73. Vokes 5), Vaughan 5, Morison 5 (od 62. Church 5).

SKUPINA AHrvatska - Wales 2:0

Strijelci: 1:0 Mand�uki� (27’), 2:0 Eduardo (58’)

Hrvatska 4 3 1 0 6:2 10Belgija 3 2 1 0 6:1 7Srbija 3 1 1 1 6:4 4Wales 4 1 0 3 3:11 3Škotska 3 0 2 1 2:3 2Makedonija 3 0 1 2 2:4 1

Sljede�i susreti (22. o�ujka 2013.): Hrvatska - Srbija, Makedonija - Belgija, Škotska - Wales; (26. o�ujka 2013.): Wales - Hrvatska, Srbija - Škotska, Belgija - Makedonija.

NAPLAĆENA UPORNOST - Mario Mandžukić dovodi Hrvatsku u vodstvo

POTVRDIO POBJEDU - Eduardo Da Silva

V. K

OS

/CR

OP

IX

Mandžukića koji se tako našao s loptom pred pra-znim golom i mirno po-entirao za 1:0. Mogao je Eduardo povisiti vodstvo u 32. minuti kad je glavom trebao s pet metara uba-citi loptu u mrežu nakon ubačaja Strinića, ali je ne-očekivano promašio loptu. “Skuhali” su potom akciju Rakitić, Mandžukić i Peri-šić, ali je potonji pucao po-red gola. Nastavili su tako hrvatski reprezentativci i nakon gola pritiskati pre-ma golu Pricea, budući da Wales nije nikako uspije-vao prevesti loptu preko centra. Potom je i Eduardo iz gužve pokušao svladati golmana Walesa, ali je ovaj refleksno obranio.

Strijelac jedinog pogotka u prvom dijelu, Mandžu-kić, mogao je odmah zatre-sti mrežu u nastavku, ali je

ovoga puta bio neprecizan. Stopostotnu priliku imao je Mandžukić u 57. minuti na-kon što ga je Srna proigrao samog pred golmanom, ali je ovaj pucao u Pricea. Mi-nutu kasnije Eduardo je po-visio na 2:0. Nakon kornera Srne najviši je u skoku bio Schildenfeld, Price je kratko odbio, a Eduardo iz blizine

poentirao. Prvu priliku Wa-lesa imao je King u 68. mi-nuti, ali je Pletikosa obra-nio njegov pokušaj glavom iz blizine. Strijelci, Eduar-do i Mandžukić, mogli su, i trebali, poentirati u 75. mi-nuti, ali su prvo greda, po-tom obrana i na koncu Pri-ce spriječili novu radost u Osijeku. Roberto CAR


PULA - Polako se bude istarski klubovi u Trećoj HNL - zapad. Već u najavi sezone većina trenera istaknula je da početak prvenstva ne do-čekuju u optimalnoj formi, a razlog su bile radne obve-ze igrača zbog kojih su bili primorani preskočiti pone-ki trening. Stara priča, špi-ca turističke sezone prekla-pa se s ljetnim pripremama i teško je uskladiti i jedno i drugo. S druge strane, reor-ganizacijom sustava natjeca-nja na trećeligaškom zapadu nalaze se uglavnom momča-di iz sredina u kojima je tu-rizam glavna djelatnost, pa se tako i svi klubovi nalaze u manje-više istoj situaciji, čime ta opravdanja ne drže previše vodu.

Prije bismo mogli reći da su istarski klubovi uglavnom “dizelaši” kojima treba malo više vremena da uđu u for-mu. Kako drugačije objasni-ti da su u prvom kolu, koje nije donijelo niti jedan župa-nijski derbi, istarski klubovi upisali pet poraza uza samo jednu pobjedu, onu Novi-grada, dok su u osmom kolu, koje je imalo isti scenarij, sti-gli do tri pobjede i jednog re-mija. Deset bodova u ovoj sezoni istarske su momčadi zajedničkim snagama osvo-jile samo jednom, u petom kolu, no tad su na rasporedu bila dva lokalna derbija u ko-jima pobjede imaju veći gušt, no definitivno manju teži-nu od trijumfa ostvarenih u ogledima protiv klubova s onu stranu Učke. Potvrdit će

to i pogled na ljestvicu, gdje se najbolji istarski klub, Buje, nalazi tek na šestoj poziciji.

Novigradska krizaMožda ovo buđenje istar-

skih klubova u pozadini ima i nešto drugo, činjenicu da su neki treneri i igrači shvatili da im je voda došla do grla i da ih samo rezultati mogu održati u “sedlu”. Tako je Ivan Kukučka na najbolji način odradio svo-ju “kvalifikacijsku” utakmicu i odveo Jadran do prve gostu-juće pobjede u sezoni. Opet je čovjek odluke bio Toni Be-lušić koji je za domaći trobod protiv Jedinstva Omladinca zabio prvi i četvrti, pobjed-

nički gol, da bi sad na Krime-ji pogodio mrežu Orijenta za minimalno slavlje Porečana. Usprkos tri nova boda, Jadran se još uvijek nalazi na neza-vidnoj 14. poziciji i nužan im je nastavak pobjedničke se-rije, no trener Kukučka mo-rat će naći “jokera”, jer mu je Belušić na utakmici pro-tiv Orijenta dobio treći žuti karton zbog kojeg ga neće biti ove subote u sastavu kad u Poreč stiže momčad Na-prijeda koja je svoj posljed-nji izlet na istarski poluo-tok okončala s “petardom” u mreži Novigrada.

Upravo je Novigrad, uz Je-dinstvo Omladinac koji su

mnogi već proglasili sigur-nim putnikom u niži rang, istarski klub koji se u ovom trenutku nalazi u najvećoj krizi, igračkoj i rezultatskoj. Momčad koja je nakon tri kola imala isto toliko pobje-da i predvodila trećeligaš-ku kolonu, u narednih je pet susreta osvojila samo jedan bod, a treći uzastopni po-raz koji su proteklog vikenda upisali na Krku doveo ih je u nimalo bezazlenu situaciju.

Pobjeda u sljedećem nastu-pu je imperativ, no problem leži u činjenici što u subotu na Laco stiže lider Grobničan koji bi lako Novigrađane mo-gao gurnuti još niže od dese-te pozicije na kojoj se trenu-tačno nalaze.

Uzlet “rudara”Proteklog vikenda od

istarskih su klubova do po-bjede još stigli Rovinj i Ru-dar. “Kanarinci” su sve na-

kupljene frustracije zbog sudačkih pogrešaka iskali-li na gostima iz Crikvenice, dok su Labinjani nastavi-li uzlet prema gornjem di-jelu ljestvice upisavši se-dam bodova u posljednja tri kola i tako donekle popravi-li “mršav” ulazak u sezonu. Za razliku od njih, istarska perjanica Buje morala se zadovoljiti domaćim remi-jem u srazu s Novaljom, je-dinom neporaženom mom-čadi u ligi. Klub s Paga u osam kola ima dvije pobje-de i šest remija, uz gol-razli-ku 5:3, što ih čini najneefi-kasnijom momčadi lige, ali s najtvrđom obranom koju nisu uspjeli probiti niti Bu-ježi. No, s druge strane, s ovih 0:0 nogometaši Buja su niz utakmica u kojima nisu osjetili gorčinu poraza podigli do brojke pet i u ta-kvom raspoloženju odlaze ove subote na noge Crikve-nici, jedinom klubu, uz Je-dinstvo Omladinac, koji ove sezone nije upisao trobod.

Ivica CEROVAC

sport ZA ISTARSKIM KLUBOVIMA NAJUSPJEŠNIJE JE KOLO TEKUĆE SEZONE

STRIJELCI

7 golovaDeni Rubčić (Nehaj)

6 golovaIvan Sertić, Admir Malkić (oba Grobničan)

4 golaSaša Kapular (Buje), Stjepan Mikulić (Orijent), Kristian Cianci (Grobničan)

VRATIO OSMIJEH NA LICE - Ivan Kukučka

Novigrad je, uz Jedinstvo Omladi-nac koji su mnogi već proglasili sigurnim putnikom u niži rang, istarski klub koji se u ovom trenutku nalazi u najvećoj krizi, igračkoj i rezultatskoj

ODIGRANO DRUGO KOLO U PULSKIM MALONOGOMETNIM LIGAMA

STRIJELCI

5 golova Alen Peršić (Premantura)

4 gola Darko Šumanovac (MNK Veruda Garti Sails)

3 gola Goran Urošević (MNK Šijana)

INICIRAO PREOKRET - Alen Peršić, Premantura

Deset bodova istarskih “dizelaša”U prvom kolu, koje nije donijelo niti je-dan županijski der-bi, istarski klubovi upisali su pet pora-za, dok su u osmom kolu, koje je ima-lo isti scenarij, sti-gli do tri pobje-de i jednog remija

Šijanci jedini stopostotnoPULA - Hakleri Šijane, osva-

jači Prve pulske malonogo-metne lige prije dvije godine, jedina su momčad sa stopo-stotnim učinkom poslije dva odigrana kola tekuće sezone. Nakon Starog grada, kapitula-ciju pred Šijancima primorana je bila potpisati momčad Meti-sa kojoj je dvije lopte u mrežu pospremio Urošević, jednom su precizni bili Jadreško, Peršić i Fiorido, dok je za “fenjeraša” utješni gol postigao Klapčić. Na “nuli” su još uvijek i bra-nitelji naslova, hakleri Socijal-nog problema koje su porazili Verudeži. Kao i u prvom kolu, opet je Šumanovac bio dvo-struki strijelac, dok je jednom poentirao Pauletić za konač-nih 3:0. Na krilima raspuca-nog Peršića, koji je nakon dva gola u prvom kolu ovoga puta zabio jedan više, Premantura je stigla do pobjede nad Sta-rim gradom. Bio je to i najve-ći preokret ovog kola, jer je na poluvremenu Stari grad golo-

vima Kostića i Nurišija vodio 2:0, da bi ih u nastavku Peršić, uz pomoć Vitasovića, “poto-pio”. U ogledu Jašija i Limpre-ss Vinkurana, dviju momčadi

koje su u prvom kolu upisa-le minimalne pobjede, mreže se nisu tresle, dok je Vodopia “poništio” Radulovića za remi No namea i Zanzibara.

U konkurenciji drugoliga-ša s uvjerljivim predstavama nastavili su Mali petak, Histria sport i Flamengo Vidikovac, a krenula je i liga veterana. Ona će brojati šest momčadi koje će se ogledati dvokružno, a u prvom kolu najuvjerljivija je bila Konoba kod Koste, koja je haklerima Fine osam puta pronašla “rupu u poslovanju”.

Prva liga, rezultati 2. kola: Premantura - Stari grad 4:2, Limpress Vinkuran - MNK Jaši 0:0, MNK Šijana - Metis 5:1, No name - Zanzibar 1:1, MNK Ve-ruda Garti Sails - Socijalni pro-blem 3:0. Poredak: MNK Šija-na 6, MNK Veruda 4, Zanzibar 4, MNK Jaši 4, Limpress Vinku-ran 4, Premantura 3, No name 2, Stari grad 0, Socijalni pro-blem 0, Metis 0 bodova.

Druga liga, rezultati 2. kola: Valdebek - Duran 2:1, Mali pe-tak Pietas Julia - Green 3:0, Hi-stria sport - Puležanka 4:1, Za-uder Film - Konoba Danijela Betiga 3:1, MNK Punta - El Stil 1:1, MNK Flamengo Vidikovac - Zračna luka 2:0, Stoja - Neko iz mase 4:1, Geo slobodan. Po-redak: Mali petak Pietas Julia 6, Histria sport 6, MNK Flam-engo Vidikovac 6, MNK Punta 4, Valdebek 4, Egzit 3, Stoja 3, Green 3, Zauder Film 3, El Stil 1, Neko iz mase 1, Geo 0, Ko-noba Danijela Betiga 0, Zrač-na luka 0, Romi Pula 0, Duran 0, Puležanka 0 bodova.

Liga veterana, rezultati 1. kola: Stari sajam - Ulja-nik Orfej 5:1, Tubus - El Stil 3:1, Konoba kod Koste - Fina 8:1. I. CEROVAC

U KRIZI - Igrači Novigrada i Jedinstva Omladinca

M. M

IJO

ŠE

KD

. ŠTI

FAN

I�

TREĆA HNL - ZAPAD


ROVINJ - Igralište Valbru-na III. Gledatelja 100. Sudac: Zoran Mijatović (Pula). Po-moćnici: Živolić (Rovinj) i Mandić (Pula). Strijelci: 0:1 Aganović (1’), 0:2 Bačelić Gr-gić (31’), 0:3 Križman (45’), 0:4 Badrov (47’), 0:5 Dadić (80’), 0:6 Sivonjić (83’).

ROVINJ: Orbanić, Krijan, L. Budicin, Pavić, Berišić, Batelić, A. Barlecaj, Baša, Puh, Tanković, Škiljan; 2. poluvrijeme: Starčić, Nači-nović, Qosa, Mravunac, Čo-sić, Romić, Sošić.

ISTRA 1961: Prskalo, Sušić, Čagalj, F. Budicin, Milić, Bla-gojević, Pamić, Aganović, Ba-čelić-Grgić, Roce, Križman; 2. poluvrijeme: Radošević, Dadić, Jereb, Badrov, Antolić, Ivanović, Sivonjić, Jerković, Prgomet, Magić, Hadžić.

Već u prvoj minuti gosti iz Pule izveli su brzu akciju koju je započeo Roce, a na-bačenu loptu u mrežu vra-tara Orbanića s 5-6 meta-ra pospremio je Aganović. Svoju priliku imao je i Agron Barlecaj u sedmoj minuti, ali se u povoljnoj prilici nije najbolje snašao i Prskalo je otklonio opasnost. Igrači prvoligaša iz Pule preuzeli su igru i u 21. minuti izve-li lijepu akciju preko Rocea koji je dugom loptom pro-našao Križmana na rubu ka-znenog prostora, ali je ovaj potom loptu poslao preko gola. Deset minuta kasnije Križman pronalazi Bačelić Grgića koji s 20 metara po-stiže drugi gol, kaznivši ne-

sigurnu obranu domaćina. U posljednjim trenucima prvog dijela lopte se doko-pao Aganović i uposlio Kri-žmana koji majstorski trese mrežu vratara Orbanića za 0:3. U drugom dijelu trene-ri Krizmanić i Pamić u igru su ubacili sve ostale igrače s klupe, a počelo je slično prvom dijelu. Već u 47. mi-nuti u gužvi pred domaćim vratima najbolje se snala-

zi Badrov i povisuje rezul-tat. U 56. minuti solo akci-jom pokušava Barlecaj, ali je samo iznudio slobodan udarac na rubu šesnaester-ca koji je dosta slabo izveo Puh, pa je lopta završila pre-ko gola. Gosti su imali više od igre, skupili su do kraja susreta još dosta povoljnih prilika, da bi u posljednjih deset minuta lijepe pogotke postigli Dadić i Sivonjić. Na žalost Puljana, nesreća se u ovim pripremnim utakmi-cama zalijepila za njih jer se, nakon dobre igre, u 86. minuti u gužvi pred svojim vratima ozlijedio Jerković koji je uz liječničku pomoć morao napustiti teren. To je već osmi igrač koji se ozli-jedio “zeleno-žutima” u tri prijateljske utakmice igra-ne u ovoj dvotjednoj prven-stvenoj stanci.

Trener Istre 1961 Igor Pa-mić bio je zadovoljan nastu-pom svojih igrača i igrom, ali se ponovno osvrnuo na pegule s ozljedama.

- Ova nam je utakmi-ca poslužila da se igrači do-bro istrče i usto podese ni-šanske sprave. Stvorili smo dosta prilika za gol od kojih smo šest i realizirali. Pristup mojih igrača u ovom susre-tu bio je na zavidnoj visini, što potvrđuje i rezultat pro-tiv solidnog rovinjskog tre-ćeligaša. Igrači su dosta tr-čali, stvorili dosta prilika i zato sam ovom utakmicom u potpunosti zadovoljan. Ti-jekom cijelog susreta imali smo koncentraciju i pregled igre, što je svakako veliko ohrabrenje. Jedino nas i da-lje prati pegula s ozljedama u ovoj prvenstvenoj pauzi, jer nam se sad i Jerković ozlije-dio u samom finišu susreta. Sama utakmica bila je i više nego fer, ali bila je dovoljna jedna neopreznost da nas zadesi nova ozljeda - zaklju-čio je Pamić. Ivica RADETIĆ

sport

U OSIJEKU ODRŽANA SJEDNICA UDRUGE PRVOLIGAŠA

Sljedeće sezone izravni prijenosi svih utakmica Prve HNL

OSIJEK - Gostovanje hrvatske reprezentaci-je u Osijeku predstavnici hrvatskih prvoligaša iskoristili su za odr�avanje sastanka Udruge klubova Prve HNL. Na meniju su bile uobi�a-jene teme, a najviše se pri�alo o TV pravima i prihodima koje klubovi preko Udruge ostvaru-ju od njih. Analiziralo se i su�enje, a zaklju�ke nam je prenio predsjednik NK Osijek i dopred-sjednik Udruge prvoligaša Zdravko Josi�.

- Dosta je bilo povika na suce, ali na sjed-nici nijedan predstavnik kluba nije imao po-sebnih prigovora na arbitra�e. Najviše vreme-na smo potrošili na diskusiju o TV pravima. Zaklju�ili smo da �e se tra�iti ve�i iznos od TV prava, posebno jer �e se od sljede�e se-zone izravno prenositi svih pet utakmica u kolu. Ostalo su bile tehni�ke teme koje javno-sti nisu zanimljive - rekao je Josi�.

Podsje�amo, od sljede�e sezone u Prvoj HNL igrat �e samo deset klubova, a svakako treba pozdraviti vijest da �e sve utakmice u kolu biti izravno prenošene. Jasno, bilo bi idealno da te TV prijenose mo�e vidjeti i šire gledateljstvo nego li je to slu�aj u ovom trenutku. (D. K.)

NOGOMETAŠI PULSKOG PRVOLIGAŠA U PRIJATELJSKOM OGLEDU UVJERLJIVO SVLADALI ROVINJSKOG TREĆELIGAŠA

Proradili “zeleno-žuti” strijelciRovinj - Istra 1961 0:6 (0:3). Na žalost Pu-ljana, u 86. minuti u gužvi pred svojim vratima ozlijedio se Jerković koji je uz li-ječničku pomoć mo-rao napustiti teren

Budicin: Nadamo se dobroj igri u SplituKapetan pulskog prvoligaša, Rovi-njac Fausto Budicin okrenuo se ve� nedjeljnom gostovanju kod Hajduka.

- Na dobrom smo putu da nam se, nekoliko dana prije susreta s Hajdukom, mom�ad kompletira. Ovaj prijateljski ogled s mojim biv-šim klubom nam je dobro poslu-�io da isprobamo više takti�kih varijanti u našoj igri i u tome smo uspjeli, pokazavši usto dobru igru i efikasnost. Nadamo se dobroj igri i protiv Hajduka koji ima, po-gotovo kod ku�e, veliku podršku svojih navija�a. O�ekujemo zani-mljivu prvenstvenu utakmicu koja uvijek mami pozornost, svejedno da li s Hajdukom igramo u Splitu ili u Puli. Došlo je vrijeme da i nas pomazi sre�a, da ostvarimo povo-ljan rezultat na Poljudu.

IVAN VUKOVIĆ UVJEREN JE DA ĆE HAJDUK U NEDJELJU SVLADATI ISTRU 1961

Pobjeda dar navijačimaSPLIT - U pobjedi nad Ci-

balijom (4:0) pred svojim na-vijačima napadač Ivan Vu-ković “Giga” bio je dvostruki strijelac. Zanimljivo, oba gola i to prva dva, postigao je s bijele točke.

- Svaki gol mi je posebno drag i važan. To vrijedi i za oba gola koje sam postigao s bijele točke u srazu s Cibalijom. Odi-grali smo dobru utakmicu i za-služeno slavili - kaže Vuković.

Trener Krstičević za vrije-me reprezentativne pauze nije mogao računati na dvo-jicu reprezentativaca, Rado-ševića (Hrvatska) i Vršajevića ( Bosna i Hercegovina ).

- Reprezentativnu pauzu smo iskoristili da se dobro odmorimo, trener Krstičević nam je dao čak tri dana od-mora, što za njega nije baš uobičajeno. Momčad je go-

tovo cijela bila na okupu, osim Radoševića i Vršajevića, dobro smo radili i zaželje-li smo se prvenstvenih uta-kmica - dodaje Vuković.

U nedjelju na Poljud stiže Istra 1961. Na otvaranju se-zone na stadionu “Aldo Dro-sina” susret je završio bez pobjednika i bez golova.

- Vjerujem da će nedjeljni sraz na našem stadionu biti za Hajduk puno lakši nego što je bio onaj u Puli. Gosti su dobra momčad koja se posebno dobro, organizira-no brani na gostovanju. Vje-rujem da ćemo odigrati još jednu dobru utakmicu pred svojim navijačima i da ćemo osvojiti sva tri boda.

Još riječ, dvije o Puljanima.- U svojim redovima ima-

ju nekoliko kvalitetnih igra-ča, Križmana, Bačelić Grgića,

Pamića, Anđelkovića, Blago-jevića… Tu je Ahmad Shar-bini koji će, ako bude dobio priliku, zasigurno s poseb-nim motivom zaigrati. Pulja-ne cijenimo, respektiramo, no mi smo bolja i kvalitetnija momčad, i sve osim naše po-bjede bilo bi iznenađenje.

Vuković se posebno želio zahvaliti navijačima.

- Pobjedu nad Istrom 1961 poklonit ćemo našim vjer-nim navijačima koji su klub spasili od stečaja. Da oni nisu “digli glas” nakon što Grad-sko vijeće nije u petak izgla-salo davanje jamstva klu-bu za podizanje kredita od 30 milijuna kuna, Hajduk bi najvjerojatnije otišao u ste-čaj. Oni su stalno uz klub, uz igrače, mnogo nam znači nji-hova podrška s tribina - za-ključio je Vuković. Toni BILIĆ

V. D

UG

AN

DŽI

�/C

RO

PIX

DOBRA NAJAVA GOSTOVANJA U SPLITU - Hrvoje Milić, Istra 1961

M. M

IJO

ŠE

K

8igrača ozlijedilo se u tri prijateljske utakmice

M. M

IJO

ŠE

K

BOLJI SMO OD PULJANA - Ivan Vuković, Hajduk

Fausto Budicin


sport RUKOMETAŠICE UMAGA DOČEKUJU ZAMEĆANKE U 7. KOLU PRVE LIGE

OTVORENO JEDRILIČARSKO PRVENSTVO HRVATSKE ZA PRIJELAZNE KLASE

STOLNOTENISAČE PULE DANAS OČEKUJU DVA DOMAĆA SUSRETA

Tri brata u tri klubaPULA - Stolnotenisa�i Pule danas �e u maloj dvorani

Doma sportova “Mate Parlov” odigrati dva ogleda Superli-ge. Najprije �e u deset sati odmjeriti snage sa Zagrebom, da bi potom u 16 sati na red došao susret protiv zagre-ba�kog Trans Agrama. Kuriozitet ovih ogleda je da �e na njima nastupiti tri brata Zeljko, svaki u jednom klubu. Tako �e Ivan braniti boje Pule te se nakon tri gostuju�a susreta prvi put predstaviti doma�oj publici, Filip �e nastupiti za Zagreb, a tre�i brat Dominik za Trans Agram. Poveznica izme�u ovih klubova le�i i u �injenici da je Trans Agram prakti�ki druga mom�ad Zagreba, kao i u svojevrsnoj igra�koj “trampi” koju su tijekom ljeta obavili Pula i Za-greb, pa je tako u Istru stigao Ivan Zeljko, dok je put me-tropole otišao Tomislav Pucar koji je ve� ranije preselio u Zagreb, ali se prošle sezone “kalio” u pulskim redovima.

Što se ti�e prognoza pred današnji dvostruki program, u pulskim redovima o�ekuju pobjedu nad Trans Agramom, mom�adi koju su u prošloj sezoni svladali u oba susreta. Što se ti�e Zagreba, viceprvaka Hrvatske, oni su ove go-dine oslabljeni odlaskom Koji�a u Njema�ku i ako Puljani ponove nedjeljno izdanje, kad su u jednom danu upisali dvije gostuju�e pobjede u Zadru i Splitu, lako bi mogli uz-vratiti Zagrep�anima za dva prošlogodišnja poraza. (I. C.)

PRVA HRVAČKA LIGA

Prva pobjeda PuljanaPULA - Hrva�i Istarskog borca, �lanovi Prve hrvatske

lige, stigli su do svoje prve pobjede u doigravanju od pe-tog do osmog mjesta. Nakon što su na otvaranju play-offa minimalno pora�eni na strunja�ama Doma sportova “Mate Parlov” od Hrvatskog dragovoljca, Puljani su, opet u svo-joj dvorani, s 4:3 svladali hrva�e Vrbovca. Pulske perjanice i ovoga su puta bili Dra�en Selimovi� i Nebojša Ðombi�, koji su upisali druge pobjede u doigravanju, Ivan Vrban se iskupio za poraz u prvom kolu pobjedom nad Damirom Badeni�em, dok je �etvrti bod osvojio Ivan Iveši� bez bor-be, jer gosti iz Vrbovca nisu imali predstavnika u kategoriji od 66 kg. Nakon pobjede tušem u prvom kolu u ogledu sa Zagrep�anima, Mario Petrak je u najlakšoj kategoriji pora-�en po istom receptu, dok Eugen Jakovljevi� i Matija Zori� još uvijek �ekaju na svoju prvu pobjedu u doigravanju.

Istarski borac - Vrbovec 4:3 (15:13), do 55 kg: Petrak - Pa-jur 0:1 (0:5), do 60 kg: Selimovi� - Te�ak 1:0 (3:1), do 66 kg: Iveši� 1:0 - b.b. (5:0), do 74 kg: Vrban - Badeni� 1:0 (3:1), do 84 kg: Jankovljevi� - Mi�uda 0:1 (1:3), do 96 kg: Zori� - Vran-ko 0:1 (0:3), do 120 kg: Ðombi� - Bregovi� 1:0 (3:0). (I. C.)

STOLNI TENIS

Iz Poreča do uspjeha na EP-uPOREČ - Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija,

predvo�ena izbornikom Zoranom Koreni�em, u �ijem su sa-stavu i naša najistaknutija imena Zoran Primorac, Andrej Ga-�ina i Tan Ruiwu, obavila je u Pore�u jednotjedne završne pri-preme uo�i nastupa na Europskom prvenstvu što �e se od danas do nedjelje odr�ati u danskom Herningu. Reprezenta-tivci su trenirali u dvorani hotela Valamar Diamant u kojem su bili i smješteni, a zajedno s njima u Pore�u su završno “tesa-nje” za europsku smotru imali i reprezentativci Slovenije, Srbi-je, Poljske i Austrije. Naše reprezentativce su tijekom priprema u Dimanatu posjetili i najmla�i stolnotenisa�i i stolnotenisa�ice Višnjana, predvo�eni trenerom Stjepanom Luka�i�em. (K. K.)

HANDBIKE

Mirjana Ružnjak druga u ItalijiPULA - Pulska sportašica s invaliditetom Mirjana Ru-

�njak osvojila je drugo mjesto na 25. maratonu odr�anom u Carpiju. �lanica BK Pula stazu koja prolazi potresom pogo�enim podru�jima oko Modene prošla je za 1:47.13 sati, dok je pobjedu odnijela Talijanka Rita Cuccuru. Uku-pno je nastupio 31 handbiker iz Italije i Hrvatske. (R. C.)

SPORT SRIJEDOM

RUKOMETPRVA LIGA (Ž)UMAG (Stella maris, 18): Umag - ZametČETVRTFINALE KUPA ISTRE (M)PORE� (�atika, 16.30): Pore� II - Mladi rudar II

STOLNI TENISSUPERLIGA (M)PULA (Dom sportova, 10): Pula - ZagrebPULA (Dom sportova, 16): Pula - Trans Agram

Mali Višnjanci sa Zoranom Primorcem

STEPENICU VIŠE OD LANI - Rene Starić (lijevo), viceprvakinja Hrvatske u klasi laser 4.7

Rene Starić viceprvakinja u laseru 4.7KRK - Rene Starić, nada-

rena jedriličarka Horizont Poreča, bila je najistaknuti-ja istarska predstavnica na otvorenom prvenstvu Hrvat-ske za prijelazne klase održa-nom na Krku, koje je okupi-lo 97 jedriličarki i jedriličara (56 u klasi laser 4.7 i 41 u kla-si laser radial) iz Mađaske, Slovenije, Crne Gore, Italije, Rusije i Hrvatske. Starić je u klasi laser 4.7, nakon svega četiri održana plova (od ko-jih se najlošiji rezultat odba-civao), s obzirom da se zbog nedostatka vjetra od predvi-đena tri jedrilo svega jedan dan, osvojila naslov vicepr-vakinje Hrvatske iza “zlatne” Ane Zelić (Labud, Split). U apsolutnoj kategoriji Sta-rić je također bila najbolja Istranka, izvrsna sedma, a u konkurenciji samo hrvat-skih jedriličara peta. S ovim rezultatom Starić je popra-vila svoj plasman s prošlo-godišnjeg državnog prven-

stva u istoj klasi kad je bila “brončana”.

U klasi laser radial istarski jedriličari nisu uspjeli osvo-jiti medalju, s obzirom da je najbolji u apsolutnoj katego-riji Antonio Poretti iz rovinj-skog Maestrala bio sedmi, a u konkurenciji samo hrvatskih jedriličara je zauzeo najne-zahvalnije četvrto mjesto. Je-dina istarska predstavnica u

ovoj klasi, Ana Sandrić iz pul-ske Uljanik Plovidbe je do-duše bila najbolja djevojka, no za juniorke je u ovoj klasi prvenstvo Hrvatske održano još u ožujku u sklopu prven-stva za olimpijske klase, tako da ovom prigodom medalje samo za djevojke nisu dodje-ljivane. Sandrić je, naime, pri-je osam mjeseci u Splitu na državnom prvenstvu u ovoj

klasi osvojila zlatnu medalju u konkurenciji juniorki i sre-brnu u konkurenciji seniorki.

Apsolutni poredak laser ra-dial: 1. Dino Sindik 5 (Split), 7. Antonio Poretti 26 (Maestral, Rovinj), 12. Andrej Hinić 35 (Vega), 14. Ana Sandrić 43, 21. Alen Draščić 51 (oboje Uljanik Plovidba), 26. Mati-ja Glušić 66 (Vega), 29. Lukas Lovreković 80, 31. Endi Starić 83 (oba Horizont Poreč).

Apsolutni poredak la-ser 4.7: 1. Jonatan Vadnai 3 (Mađ), 7. Rene Starić 21 (Ho-rizont Poreč), 18. Paolo Gr-gorinić 50 (Vega), 22. Luka Makovec 61 (Horizont Po-reč), 23. Marc Jr. Borghigiani 65 (Maestral), 25. Matija Pr-pić 67 (Uljanik Plovidba), 27. Damir Krajinović 71 (Vega), 40. Antonela Pereša 103 (Uljanik Pl.), 52. Matej Ra-pić 155, 54. Marko Žužić 159 (oba Horizont Poreč); djevoj-ke: 1. Ana Zelić 21 (Labud, Split), 2. Starić. K. KLARIĆ

M. G

AV

RA

N

Vrijeme za bu�enjeZnamo da se Riječanke ne odriču moguć-nosti da nastave pobjednički niz, no nama su bodovi još važniji. Daleko od toga da će to proći bez, ako bude trebalo, krvavih lakata i koljena, kaže Andrea Pavić

UMAG - Za razliku od umaških rukometašica, Za-mećanke su odlično startale u prvenstvu i uz bok su vo-dećem dvojcu, Sesvetama i Samoboru. Upravo su to su-parnice koje su “žuto-pla-vima” uzele bodove u dva posljednja kola. Za povje-rovati je da su Umažanke iz tih iskušenja izvukle pouke. Mlada i poletna zametska ekipa je uvijek bila i ostala neugodan suparnik ne samo umaškoj, nego i svim dru-gim družinama u prvoligaš-koj konkurenciji. Ovog ljeta su pojačale redove, uz osta-le prinove i s ponajboljom igračicom Arene Tinom Ga-vranić. I stoga će biti zani-mljivo današnje odmjera-vanje snaga tradicionalnih suparnica, zna li se da je baš Tina Gavranić u rani-jim predstavljanjima u dre-

su Puljanki bila prevagom za uspjehe protiv svog ma-tičnog kluba. Neće ona biti jedina na suprotnoj strani koja je potekla iz umaških redova, tu je i Tea Bunić koja će zaigrati u sastavu Zameta. Ne treba sumnjati da će da-našnji ispit biti teška zada-ća za igračice trenera Draga-na Rajića, kojima je krajnje vrijeme za buđenje. S dva domaća poraza već podosta toga su prokockale i dovele se u poziciju ponovne borbe za ostanak, iako im po igrač-koj i ekipnoj kvaliteti u toj zoni nije mjesto. No, to tre-

ba potvrditi na parketu i bo-dovnim ostvarenjima.

- Sve o snazi naših današ-njih suparnica kazuju do-sadašnja postignuća - kaže Andrea Pavić, kapetanica Umažanki. - Nema dvojbi da je riječ o ekipi koja je spremna iznenaditi, no mislim da ih u toj nakani moramo onemo-gućiti na viteški način, kraj-njom požrtvovnošću i razbo-ritošću. Znamo da se one ne odriču mogućnosti da nasta-ve pobjednički niz, no nama su bodovi još važniji. Svjesne smo da zajedništvom, ali i pametnom igrom moramo

tražiti put do uspjeha. Da-leko od toga da će to proći bez, ako bude trebalo, i krva-vih lakata i koljena. Previše se poznajemo da bi jedne dru-gima mogle prirediti neku za-mku. Odlučivat će nadahnu-će, žar i razum sa što manje pogrešaka, a još manje “cr-nih rupa”. Nije isključeno da jedan od detalja koji će nam pomoći da upišemo premi-jernu domaću pobjedu bude i naša vjerna publika, kao što je to bilo za posljednjeg ogle-da protiv Zameta.

Činjenica koja raduje tre-nera Rajića je da su sve igra-čice zdrave i da će uz pouz-danu vratarku u ovoj kušnji reagirati na pravi način i potvrditi da im nije mjesto pri dnu ljestvice.

Umag i Zamet igraju da-nas u 18 sati u Stella marisu.

Mijat GAVRAN

SUSJEDSKI DERBI

ODLUČIVAT ĆE NADAHNUĆE, ŽAR I RAZUM - Andrea Pavić


POREČ - Hrvatska odboj-kaška udruga, koja se i dalje tako predstavlja i vodi u re-gistru udruga, premda je na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine održanoj u srpnju u Zagrebu promijenila naziv u Hrvatski odbojkaški savez, poslala je svojim članovima na potpis jamstveno pismo. Predsjednici klubova bi svo-jim potpisom trebali jamčiti da će klubovi kojima su na čelu ligu u kojoj se natječu u tekućoj sezoni odigrati do kraja i sve svoje obveze koje proizlaze ili mogu proizaći iz sudjelovanja u ligi ured-no podmiriti prema nacio-nalnom savezu.

Naizgled, zahtjev HOU-a nije neuobičajen u profesio-nalnom svijetu sporta u ko-jem klubovi da bi se uopće natjecali u određenoj profe-sionalnoj ligi moraju i prije njenog početka dobiti odre-đena bankovna jamstva ko-jima jamče da imaju osigu-rana financijska sredstva za odigravanje pojedine lige. Ni zahtjev HOU-a ne bi bio neu-običajen da većina hrvatskih klubova ne djeluje na ama-terskim principima, uglav-nom igračice i igrače, većina kojih se ne bavi profesional-no odbojkom, ne plaća ili im daje simboličnu mjesečnu naknadu, a često je isti slučaj i s trenerima. Klubovi uglav-nom “kubure” s financijama, u doba teške gospodarske krize sponzora imaju na ka-paljku i u velikoj mjeri ovise o gradskim i općinskim pro-računima te o dobroj volji lokalnih političkih moćnika. Dobar dio klubova živi dan za danom “proseći” novac od sitnih sponzora iz tjedna u tjedan kako bi svakog vi-kenda sakupili dovoljno za odigravanje službenih uta-kmica svojih brojnih selek-cija, isplate sucima, delega-tima, medicinskom osoblju, redarima ili pak organizira-nju prijevoza na gostovanje, kupnji kakvog panina i soka igračicama i igračima.

Podigli glasStoga navedeni zahtjev

HOU-a, prema kojem mo-raju jamčiti odigravanje se-zone i podmirenje financij-skih obveza prema savezu, nije naišao na odobravanje kod dijela klubova, a među pojedinima, kao što su muš-ki klubovi Karlovac i Zagreb, koji su i javno podigli glas protiv takvog jamstva, je i je-dan ženski kolektiv - Poreč.

“Poštovani, obavještava-mo vas da Odbojkaški klub Poreč nije u mogućnosti pot-pisati i ovjeriti dostavljeno Jamstveno pismo. Na nave-denu odluku prisilila nas je teška gospodarska situaci-ja u društvu koja se reflektira na sport, u kojoj je vrlo teš-ko doći do sredstava za re-dovno funkcioniranje našeg pogona koji se sastoji od 130 djevojčica, odnosno sedam ekipa u redovnom natjeca-nju”, stoji između ostalog u

pismenom odgovoru Poreča HOU-u, koji potpisuje njegov predsjednik Jadran Tintor.

Nadalje, Porečani navode da su prema Propisniku na-tjecanja za sezonu 2012/13 uplatili traženu kotizaciju i članarinu u kompletnom iznosu i da redovno pod-miruju obaveze prema Sa-vezu, te da temeljem svo-jih uplata, kao i ažurnosti u plaćanju, nikakva jamstva od HOU-a da će osigura-ti redovno odvijanje natje-canja do kraja sezone nisu tražili. U porečkom klubu navode i da im nije jasno na što se odnosi citat iz pi-sma HOU-a koji glasi “da će sve svoje obaveze koje pro-izlaze ili mogu proizaći iz

sudjelovanja u navedenoj ligi uredno podmiriti pre-ma HOL i prema Nacional-nom savezu”.

Podmirene obaveze- Prije početka službene

sezone podmirili smo sve svoje obveze prema HOU-u iz prošle sezone, kao i sve ovosezonske obveze koje se tiču kotizacije, klupske čla-narine i licenci igračica prve ekipe koja se natječe u Prvoj A ligi - kaže predsjednik Po-reča Jadran Tintor. - Samo za ovu sezonu uplatili smo ne-što više od deset tisuća kuna i sve svoje tekuće obveze koje proizlaze iz svake odigrane utakmice bilo koje naše eki-pe redovno podmirujemo, te

u ovom trenutku prema sa-vezu ili službenim osobama nemamo ni lipe duga. Zaista ne vidimo nikakvog razloga da ja kao predsjednik, naj-odgovornija osoba u našem klubu, svojim potpisom jam-čim da će klub odigrati se-zonu do kraja i uredno pod-miriti sve obveze koje iz toga proizlaze i niti znamo ima li takvo traženje HOU-a upo-rište u bilo kakvom propisu. Jer niti to hoćemo li odigra-ti sezonu do kraja ovisi samo o meni, niti je jasno kakve to financijske obveze proizlaze ako odustanemo od natjeca-nja. Valjda se ne radi o obvezi plaćanja sudaca i delegata za utakmice koje ne odigramo? Također, nije nam jasno kako bi to predsjednik kluba mo-rao jamčiti odigravanje cije-le sezone, da li klupskom ili osobnom imovinom. Mislim da je zavr-zlama proizašla iz nekvalitetne ko-munikacije save-za ne samo prema našem, već prema mnogim klubovi-ma. Kad bi čelnici

saveza konačno shvatili da su oni samo predstavnici klu-bova i da bi trebali biti ono za što se i nalaze na svojim dužnostima, servis klubovi-ma, mislim da bi cjelokupan odbojkaški život u Hrvatskoj bio uređeniji i kvalitetniji.

Ispravni stavoviPrijepor oko jamstvenog pi-

sma nije i jedini Poreča s HOU-om u posljednje vrijeme.

- HOU nam još nije podmi-rio troškove u iznosu od goto-vo 17 tisuća kuna za tehničku organizaciju predolimpijskog kvalifikacijskog turnira za od-bojkašice, koji je u Žatiki odi-gran prije godine dana, a koji je naš klub tehnički organizi-rao i neizvjesno je kad će to učiniti. Stoga smo troškove koji su nastali za organizaci-

ju tog turnira morali plati-ti iz klupskih sredsta-

va. Ljetos smo stoga u pisanom obliku predložili HOU-u da naša među-sobna potraživa-nje kompenzira-mo, odnosno da

se temeljem po-

traživanja prema savezu naš klub oslobodi plaćanja koti-zacije i članarine, za dio proš-le i za tekuću sezonu u uku-pnom iznosu od oko 15 tisuća kuna. To je oko dvije tisuće kuna manje od naših potra-živanja. No, nakon upornog traženja dobili smo tek šturi odgovor da naš prijedlog za kompenzaciju nema osnove i morali smo platiti sve naše obveze prema HOU-u.

Tintor, međutim, niti ne razmišlja o tome da bi Poreč, nakon nepotpisivanja jam-stvenog pisma HOU mogao sankcionirati.

- Vjerujemo u pravno funk-cioniranje odbojkaškog susta-va kroz koji ćemo dokazati da su naši stavovi ispravni. Mno-gi su klubovi nezadovoljni, ali su pognuli glavne i potpisali to jamstveno pismo, ali neki su poput nas dignuli glas u znak protesta. Odlučili smo da ne-ćemo šutjeti, jer smo klub koji “živi” i natječe se čiste savjesti. Nikome ništa nismo dužni, niti iz povijesti imamo ikakvu obvezu uzvraćanja nekakvih usluga - zaključio je Tintor.

Kristijan KLARIĆ

HOU nam još nije podmirio troškove od 17 tisuća kuna za tehničku organizaciju predolimpijskog turnira za odbojkašice, niti je pristao da se temeljem tih po-traživanja naš klub oslobodi plaćanja kotizacije i članarine za dio prošle i tekuću sezonu. Kažu da naš prijed-log nema osnove Jadran Tintor

sport

DIO ODBOJKAŠKIH KLUBOVA, MEĐU KOJIMA I POREČ, DIGAO GLAS PROTIV HOU-a KOJI OD NJIH TRAŽI JAMSTVA ZA ODIGRAVANJE SEZONE

Tintor: Ništa neću potpisatiJAMSTVENO

PISMOSavez svoje financijske probleme rješava kažnjavanjem klubovaKarlov�ani se u svom dopisu �ude kako to sa-vez nije ovjerio i svim klubovima proslijedio dokument kojim jam-�i da �e HOU podmiriti sve svoje obveze pre-ma reprezentativcima, stru�nim sto�erima, ho-telijerima, dobavlja�ima i agencijama, te da ne�e ra�un saveza dovesti u blokadu i na koncu udrugu u ste�aj, aludi-raju�i o�ito da dio lju-di koji su bivši Hrvatski odbojkaški savez doveli u ste�aj i danas “vedre i obla�e” u HOU-u. Za-grep�ani pak u svom dopisu savezu tvrde da je HOU u velikim finan-cijskim problemima koje o�ito �eli riješiti ka�nja-vanjem klubova.

Žufić, Krelja i Račić potpisaliPredsjednici tri preo-stala istarska prvoliga-ša potpisali su jam-stvena pisma pristigla iz HOU-a. Davor �ufi�, predsjednik odbojka-ša Rovinja, Dunja Ra-�i�, predsjednica OTP banke i Aldo Krelja, predsjednik rovinjskih odbojkašica koji se, doduše malo ne�kao, svojim su potpisima zajam�ili da �e njihovi klubovi završiti sezonu. Što �e biti ukoliko se to ne ostvari, vjerojatno ne znaju ni oni sami.

M. A

NG

ELI

NI

prvoj Po-

o za ne-una koje ane eki-o, te

, posobnom imovinom. Mislim da je zavr-zlama proizašla iznekvalitetne ko-munikacije save-za ne samo prema našem, već prema mnogim klubovi-ma. Kad bi čelnici

j g pti iz klupskih sredsta-

va. Ljetos smo stoga u pisanom obliku predložili HOU-u da naša među-sobna potraživa-nje kompenzira-mo, odnosno da

se temeljem po-

gkomi moobve

Tirazmnakostvensank

- Vcioniva krsu nagi susu pojamspopuprotećemo“živi”Nikoniti izobveuslug

ve odzacijuj

ašice, po-nja j

e i d-r

Ne vidimo nikakvog razloga da ja kao pred-sjednik svojim potpisom jamčim da će klub odigrati sezonu do kraja i uredno podmiriti sve obveze. Nije nam jasno kako bi to pred-sjednik kluba morao jamčiti odigravanje ci-jele sezone, klupskom ili osobnom imovi-nom, veli Jadran Tintor, predsjednik Poreča koji od HOU-a potražuje 17 tisuća kuna

ČISTA SAVJEST - Jadran Tintor, predsjednik Poreča

K. K

LAR

I�

HOĆE LI SEZONU ODIGRATI DO KRAJA? - Odbojkašice Poreča i OTP banke na nedavnom istarskom derbiju u Puli


*

Nastupaju danske violončelistice, trio Šaltin i folkloraši

POREČ - Violon�elisti�ki kvartet Four Funen Fema-les iz Danske odr�at �e koncert danas u podne u po-re�kom kazalištu. Nave�er u 19 sati na Trgu slobo-de ili u slu�aju kiše u kazalištu, nastupit �e gunjci trio Šaltin iz Maruši�i i KUD Matka Laginje iz Svetog Lo-vre�a. Koncerti se odr�avaju u sklopu 40. me�unarod-ne konferencije Europske udruge guda�kih pedagoga koja se prvi put odr�ava u Hrvatskoj. V. H.

ZAGREB - U zagreba�koj galeriji Hrvatskog dizajner-skog društva ve�eras se u 19 sati otvara Du�an me-tafora umjetni�ke radioni-ce Petikat koju sa�injavaju Stanislav Habjan i Danijel �e�elj. Du�an metafora nije konvencionalna izlo�ba i ne da se jednozna�no odrediti, ali nije pogrešno prepoznati ga i kao umjetni�ku instala-ciju, ostvarenu fikciju iz izlo-�ene slikovnice, dizajnerski du�an, nakladni�ku knji�a-ru, kabinet �uda, muzejsku kolekciju, putuju�u sceno-grafiju, dnevni boravak ili prostor za igru.

Predmeti koji �e biti izlo-�eni u Du�anu metafora predstavljaju presjek recen-tne produkcije Petikata, no zajedno istodobno �ine i poeti�no okru�enje u kojem se doga�a interakcija izme-�u autora i publike, te u ko-jem se predmeti sami, kroz

komunikaciju i razmjenu, zna�enjski transformiraju novim pri�ama. Projekt Du-�an metafora u ovom obliku izrastao je izravno iz surad-nje Petikata s pulskim Saj-mom knjige u Istri, po�evši od dizajniranja specifi�nih proizvoda tematski vezanih uz knjige i �itanje.

Me�u artiklima ovog du�ana sada su slikovni-ce, grafi�ke mape, plakati i dizajnerski proizvodi koje autori ostvaruju zajedno, potom strip albumi i slike Danijela �e�elja, te niz edi-cija i objekata u oblikova-nju Stanislava Habjana. Du�an metafora u raznim je oblicima dosad pred-stavljen u Rovinju, Puli, Lju-bljani, zagreba�koj Laubi te prošlog mjeseca u pore�-koj Galeriji Zuccato. Du�an metafora u HDD galeri-ji mogu�e razgledati do 6. studenog. B. V.

Du�an metafora u Zagrebu

[email protected]

kultura PULA - U povodu Mjeseca hrvatske knji-ge u �etvrtak u 19 sati u pulskoj Grad-skoj knji�nici i �itaonici bit �e predstav-ljena knjiga Ankice Tomi� “Naro�ito ljeti” (pobjednice VBZ natje�aja za najbolji neo-bjavljeni roman 2011. godine). Moderator

je Davor Šišovi�, a o knjizi �e govoriti i au-torica. “’Naro�ito ljeti’” je roman u kojem se �itatelj mo�e odmoriti od velikih pri�a i ozbiljnih sukoba. U njemu nema poslje-dica rata i surove tranzicijske zbilje”, zapi-sao je Zoran Feri� za ovo djelo. V. B.

“Naročito ljeti” Ankice Tomić u Puli

U RIJEČKOM MALOM SALONU OTVORENA IZLOŽBA TALIJANSKOG DIZAJNA “DISEGNO ITALIA”

Predavanje o Fulviju Tomizzi u Umagu

UMAG - U povodu ovogodišnjeg objavljivanja hrvat-skog prijevoda tre�eg romana istarske trilogije “Bagre-mova šuma/Il bosco di acacie” poznatog knji�evnika Fulvija Tomizze u nakladi Gradske knji�nice Umag, u �etvrtak u 20 sati predavanje �e odr�ati ugledna zagre-ba�ka talijanistica, profesorica Sanja Roi�.

Ona �e govoriti o cijeloj trilogiji, a s njom �e biti prevoditeljica Tomizzinih romana Lorena Monica Kmet iz Buja. Podsjetimo da je ovu trilogiju Tomizza zapo�eo još 1960. s prvijencem, romanom “Matera-da” (hrvatski prijevod Mate Maras iz 1986.). Uslijedio je roman “Djevojka iz Petrovije/La ragazza di Petro-via”, objavljen 1963. godine (hrvatski prijevod Lore-ne Monice Kmet 2010.), dok je “Bagremova šuma” objavljena 1966. Rije� je o romanima koji svojom su-vremenoš�u, višezna�noš�u i nostalgi�nom zavi�aj-noš�u još uvijek privla�e �itatelje. T. K.

Dućan metafora gostovao je i u porečkoj galeriji Zuccato

I U PULI POČEO MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Izložba posvećena Krleži

Jabuke podaju s neba - dio publike na otvorenju izložbe

Šarm predmeta iz svakodnevne uporabeO izložbi koja pred-stavlja nekonvenci-onalni dizajn u inte-rakciji s publikom i o predmetima koji nas prate kroz našu sva-kodnevicu govorila je Lucia Krasovec, koja je istakla i vrijednost riječi “ljepota” budući da ljepota može otvo-riti nove vidike života. Arhitekt Saša Randić, govorio je o produkt dizajnu te utjecaju bli-zine Italije i talijanskog dizajna na naš dizajn

RIJEKA - Velik broj posje-titelja okupio se preksinoć u riječkom Malom salonu na otvorenju izložbe talijanskog dizajna “Disegno Italia”, u sklopu Dana talijanske kul-ture i talijanskoga jezika. Dru-gi dio te izložbe postavljen je u prostoru riječkog Konzerva-torskog odjela, a može se ra-zgledati do 20. listopada.

Na otvorenju izložbe mo-glo se uživati u pogledu na drveni stol prepun crvenih ja-buka, “salsicciu” iliti kobasicu, zatim u zanimljivim svjetlo-snim rješenjima i jabukama koje “padaju sa stropa”, crnim i bijelim stolicama postavlje-nim na zid, šarenom servi-su za espresso u kompletu sa svjetlozelenom “caffetierom”, odnosno kuhalom za espre-sso, u staklenim posudama... A što sve nudi talijanski dizajn koji je prepoznatljiv u cijelo-me svijetu moglo se pogledati

i u priči što ju nudi video ura-dak postavljen u izložbenom prostoru Malog salona.

Izložbu “Disegno Italia” or-ganizirao je Generalni konzu-lat Italije u Rijeci u suradnji s Gradom Rijekom, a najbolje ju definira rečenica “Predmeti moraju biti društvo”.

O izložbi koja predstavlja nekonvencionalni dizajn u in-

terakciji s publikom i o pred-metima koji nas prate kroz našu svakodnevicu govorila je Lucia Krasovec, koja je ista-kla i vrijednost riječi “ljepota” budući da ljepota može otvo-riti nove vidike života. Arhitekt Saša Randić, govorio je o pro-dukt dizajnu te utjecaju blizi-ne Italije i talijanskog dizajna na naš dizajn.

Generalni konzul Italije Re-nato Cianfarani zahvalio se gradonačelniku Vojku Ober-snelu, pročelniku Odjela za kulturu Ivanu Šararu, sabor-skom zastupniku Fulviju Ra-dinu i arhitektu Saši Randi-ću na pomoći pri realizaciji izložbe talijanskog dizajna “u gradu s velikom prošlošću i velikom budućnošću”, a gra-donačelniku Obersnelu uru-čio je prigodan dar.

- Izložbu valja razgledati da bi se uživalo u ljepoti pred-meta za svakodnevnu upora-bu - kazao je Bruno Monari, definiravši vrijednosti dizajna predmeta svakodnevne upo-rabe u tome što nam život čine ugodnijim i ljepšim. Prethod-no je arhitekt Marco Marzini u Vijećnici grada Rijeke održao predavanje na temu “Disegno Italia” naslovljeno “Obruč i ko-tač”. Sandi URAN BRNČIĆ

U Gradskoj knjižnici “30 godina s Krležom bez Krleže”

PULA - Ovogodišnji pro-gram u povodu obilježava-nja Mjeseca hrvatske knjige u pulskoj Gradskoj knjižni-ci i čitaonici počeo je prek-jučer izložbom “30 godina s Krležom bez Krleže” u znak sjećanja na velikana hrvat-ske književnosti, po mnogi-ma najvećeg hrvatskog pis-ca 20. stoljeća.

Izložba, koja je nastala kra-jem prošle godine u povodu 30. obljetnice Krležine smr-ti, je u Pulu stigla iz Knjižnica grada Zagreba, a pripremili su je Ivan Glušac, Sanja Repanić-Blažičko i Zdenka Sviben.

Putem fotografija, plakata, komentara i drugog materija-

la sažet je dio bogatog stvara-laštva ovog velikana hrvatske književnosti. Izložbu čine pla-kati o životu i djelu Mirosla-va Krleže te građa iz fondova Gradske knjižnice Zagreb.

U sklopu programa obi-lježavanja Mjeseca hrvatske knjige u ponedjeljak nave-čer u pulskoj Čitaonici Kluba umirovljenika održan je poet-sko-glazbeni susret “Istra nan je mati”. Sudjelovali su pjesni-ci Denis Kožljan, Đermano Vi-tasović, Damir Koroman Ple-tikos, Katica Petreković, Ida Marković te glazbenici Alen Vitasović, Petar Brgić, Slavko Celija, Dario Grgorović i KUD Rakalj iz Raklja. V. B.

V. B

.

Dio izloženih predmeta u Malom salonu

R. B

RM

ALJ

R. B

RM

ALJ

Obilježena 60. godišnjica izdavačke kuće Edit

RIJEKA - Prigodnom sve�anoš�u u Gradskoj vije�nici u Rijeci ju�er je obilje�ena 60. godišnjica djelovanja rije�ke izdava�ke ku�e za izdanja na talijanskom Edit te �asopisa Panorama, koji izlazi dvaput mjese�no u okrilju Edita. Di-rektor Edita Silvio Forza istaknuo je da ova izdava�ka ku�a ispunjava jedno od temeljnih prava talijanske nacionalne manjine, a to je pravo na informiranje na vlastitom jeziku. “Edit djeluje na podru�ju Hrvatske u Rijeci, na Kvarneru i u Istri te u slovenskom dijelu Istre, odnosno na podru�jima gdje su Talijani autohtoni narod”, kazao je Forza. (Hina)

Jele

na P

RE

KA

LJ


* * kultura

UMAG - Izlo�ba suvremenog umjetnika Ðanina Bo�i�a bit �e otvorena ve�eras u 19 sati u umaškoj galeriji “Marino Cettina”. Izlo�ba je naslovljena “Paralelni prostori”, a radi se o prostorima nastalima unutar “ma-lih galerija”, odnosno drvenih pravokut-

nih konstrukcija otvorenog krovišta u koji-ma su postavljeni minijaturni radovi. Te su “male galerije” smještene unutar galerija u kojoj su izlo�eni pojedini radovi iz umjetni-kove zbirke, kao i iz kolekcije suvremene umjetnosti “Marino Cettina”. (T. K.)

“Paralelni prostori” �anina Božića

NOVE KNJIGE: UMBERTO ECO “PRAŠKO GROBLJE” (MOZAIK KNJIGA, 2012.)

Počinje glasovanje za KiklopaDESETI PULSKI DANI ESEJA ODRŽAT ĆE SE 19. I 20. LISTOPADA

Arh

iva

G. I

./A. T

.

Nagrada Kiklop bit će dodijeljena na 18. sajmu knjige u Istri

Kuharica Sionskih mudracaNajzanimljivija odlika romana jest da u njemu gotovo i nema izmišljenih likova - ljudi koji kroz njega prolaze su točno te stvari govorili, mislili ili činili - samo je Simonini izmišljen i samo on nije mogao postojati, ili ne? To je ono što se Eco pita - postoji li jedna nit, jedna poveznica iza svih tih falsifikatorskih radnji koje su krenuvši od “Tajni naroda” Eugenea Suea i “Dijaloga u paklu izme�u Machiavellija i Montesquieua” Mauri-cea Jolya dovele do “Protokola Sionskih mudraca” Sergeja Nilusa?

Praško groblje mjesto je susreta najmoćnijih ra-bina na svijetu tijekom

kojeg su potonji donijeli pro-tokole o osvajanju svijeta i totalnoj kontroli nad čovje-čanstvom. Debela laž i falsi-fikat koja je u Rusiji objavlje-na pod nazivom “Protokoli Sionskih mudraca” upravo je ono što glavni lik novog romana Umberta Eca - Si-mone Simonini - pokušava prodati tajnim službama čak tri država. Antisemit, mizan-trop, seksofob, ubojica, fal-sifikator, lažov, špijun, prož-drljivac, pa čak i podvojena ličnost - Simone Simonini ili opat Dalla Piccola - anti-junak “Praškog groblja”, po samim riječima autora, tre-bao bi biti najodvratniji knji-ževni lik svih vremena. Eco se u novom romanu smje-štenom u Italiji i Parizu tije-kom 19. stoljeća odlučio na riskantan odabir glavnog ju-naka - jedinog izmišljenog lika u romanu kojim defilira-ju Garibaldi, Dumas, Nievo, Joly, Freud, Dreyfus, Boullan, Taxil i mnogi drugi - i u tome je najveća slabost njegove posljednje povijesno-feljto-nističke ekstravagancije.

Ono što je uspjelo Jona-thanu Kennedyju Tooleu (“Urota tupana”) ili Patricku Süskindu (“Parfem”) kod Eca nije profunkcioniralo kako treba. Simone Simonini i nje-gov alter ego opat Dalla Pi-ccola, čak ni u onim potre-snim stranicama dnevnika u kojima pokušavaju dokučiti jesu li oni zaista dvije lično-sti jedne osobe, ne bude sim-

patije čitatelja. Oni nemaju taj etički pomak ili čak malu ljudsku slabost koja bi ih mo-gla rehabilitirati ili samo po-buditi mrvicu empatije u či-

tatelju. Roman u kojem je nemoguće navijati za glav-nog lika, pa čak ni za njegovu smrt (jer ona ne bi ništa rije-šila) ostaje nedorečen, kao i

njegov sam kraj (koji je ostao otvoren, no čiji je ishod više nego natuknut).

Što se same strukture knji-ge tiče, ona je klasična ecoov-

ska postmodernistička igrač-ka - dakle, roman pisan kao dvojni dnevnički zapis pod-vojene ličnosti koji u “dosad-nijim” dijelovima prepriča-va sveznajući narator. Teme koje se provlače kroz “Praško groblje” su one klasične eco-ovske - tko priča priču i mo-žemo li mu vjerovati, antise-mitizam, masonerija, teorija i praksa zavjere, tajne službe, ukradeni dokumenti, leševi sakriveni u kanalizaciji i re-cept za receptom.

Najzanimljivija odlika ro-mana jest da u njemu goto-vo i nema izmišljenih likova - ljudi koji kroz njega prola-ze su točno te stvari govori-li, mislili ili činili - samo je Simonini izmišljen i samo on nije mogao postojati, ili

ne? To je ono što se Eco pita - postoji li jedna nit, jedna poveznica iza svih tih fal-sifikatorskih radnji koje su krenuvši od “Tajni naroda” Eugenea Suea i “Dijaloga u paklu između Machiave-llija i Montesquieua” Mau-ricea Jolya dovele do “Pro-tokola Sionskih mudraca” Sergeja Nilusa? Njegov je odgovor pozitivan - ono što je do toga dovelo je duboko usađena mržnja koju je on za potrebe romana smje-stio u jedan lik, no koja se u nečistoj savjesti Europe bu-dila svaki put kad je bilo po-trebno pronaći unutarnjeg neprijatelja - bio on Židov, slobodni zidar ili Isusovac, apsolutno je svejedno…

Boris VINCEK

ska postmodernistička igrač- ne? To je ono što se Eco pita

Umberto Eco “Praško groblje”

Umberto Eco na pulskom sajmu knjige

PULA - Od 15. do 22. listopa-da traje glasovanje za prvi krug knjižne nagrade Kiklop, javljaju iz Udruge Sa(n)jam knjige u Istri. Za Kiklopa se glasuje u dva kruga, a u prvom krugu glasovanja sudjelu-ju svi prijavljeni, koje imaju odo-brenje Upravnog odbora Kiklopa. Prema Pravilniku nagrade, nakon prvog kruga glasovanja objavlju-

je se troje kandidata s najvećim brojem glasova. U drugom krugu nemaju pravo glasa autori, izda-vači i urednici knjiga nominira-nih u tim kategorijama.

U kategoriji Leksikografsko dje-lo godine ove su godine prijavlje-na dva kandidata te se sukladno Pravilniku održava se glasovanje samo u drugom krugu i rezultati

drugog kruga određuju dobitnika u toj kategoriji.

Kiklop se dodjeljuje u 13 kate-gorija: urednik/ica godine, pro-zno djelo godine, debitantska knjiga godine, pjesnička zbirka godine, knjiga eseja godine, pu-blicistička knjiga godine, znan-stvena knjiga godine, slikovnica godine, knjiga godine za djecu i mladež, knjiga inozemnog auto-ra/ice godine, prijevod godine, leksikografsko djelo godine te na-grada za životno djelo.

Stručno biračko tijelo čine čla-novi Društva hrvatskih književ-nika, Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatskoga knjižni-čarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog PEN centra, profesori hrvatskih visokih učilišta, direktori i ured-nici nakladničkih kuća u Republi-ci Hrvatskoj, novinari u kulturi te književni kritičari. Nagrada će biti dodijeljena na 18. Sajmu knjige u Istri, koji će biti održan od 30. stu-denog do 9. prosinca. B. VINCEK

U fokusu politika i političariPULA - Istarski ogranak Društva

hrvatskih književnika i časopis Nova Istra 19. i 20. listopada organizira-ju 10. Pulske dane eseja s temom “Politika i političari”.

Program počinje u petak u pod-ne u prostorijama Kluba hrvat-skih književnika, u staroj tiskari, proglašenjem dobitnika Nagrade “Zvane Črnja” za najbolju hrvat-sku knjigu eseja 2012.

Potom, od 13 sati nadalje, sli-jede izlaganja na temu politike i političara, o čemu će govoriti: Bo-žica Jelušića “Govor politike ili va-ranje metaforom”, Sandi Blagonić “Tko ždere u hrvatskoj politici?: O suvremenoj političkoj povijesti janjetine”, Antun Pavešković “Po-litika kao loša književna priča” te Igor Šipić “Odgovornost, ili zašto upravo danas intelektualci?”. Jele-na Lužina govorit će o “Fragmen-tima političkog diskursa - posve slučajan izbor”, Fahrudin Novalić na temu “Politika kao manipulaci-ja”, a tema Slavena Letice je “Nega-tivni Pigmalionov učinak, ili doba slinavaca”.

U 19 sati u svečanoj dvorani Tone Peruška Sveučilišta Jurja Dobrile bit će predstavljena knjiga “Odbljes-ci pamćenja” dr. Ljubice Ivezić. O knjizi će govoriti Albino Crnobori, Valnea Delbianco, Goran Filipi, Je-lena Lužina i Daniel Načinović.

U subotu od 10 sati u Klubu hr-vatskih književnika svoje će eseje predstaviti Janko Rožič “Političa-ri i politika bez polisa”, Ivana Šo-jat “Varijacije ironije”, Stjepan Čuić “Politika bez ideologije” i Dragutin Lučić Luce “Briga”.

Poseban otisak časopisa Nova Istra naslovljen “Dokolica” predsta-vit će Jelena Lužina i Boris Doma-goj Biletić.

U nastavku će Sibila Petlevski go-voriti na temu “Sfera javnosti i po-litička arena: Prostori borbe i pro-stori odustajanja”, a Nino Raspudić “Gleda te u oči i...: Percepcija politi-čara u Hrvatskoj”. Naslov izlaganja Gorana Starčevića je “Kako misliti politiku bez političara?”. Potom će uslijediti rasprava.

Autor i voditelj programa je dr. Boris Domagoj Biletić. V. B.


PULA - Nakon što je po-�etkom mjeseca objavio novi studijski album “Opet si pobijedila”, popularni hrvatski pjeva� Tony Cetin-ski odlu�io se na turneju u �ijoj �e mu organizaciji po-mo�i Karlova�ko Live, što je zajedni�ki naziv glazbe-nih projekata vezanih uz Karlova�ko pivo. Tony �e s njima obi�i sedam grado-va, a najbli�e Istri bit �e 16. prosinca kada �e nastupiti u Rijeci. Turneja ina�e po-�inje 7. prosinca u Splitu, nastavlja se 9. prosinca u Osijeku, a u glavnom gra-

du Hrvatske nastupa 14. prosinca. Nakon Rijeke ostali su još Zadar u koji dolazi 21. prosinca, u Kar-lovcu je 23. prosinca, a za-dnja stanica turneje je Va-ra�din i to 26. prosinca.

- Ne moram vam re�i koliko sam uzbu�en što nakon više od tri godine idem ponovo na turneju. Posljednji album i turne-ja bili su fenomenalni, po-stavili smo visoke stan-darde, pa nas �eka puno posla da ponovimo takav uspjeh, izjavio je Tony na-javljuju�i turneju. M. Ra.

Tony Cetinski u prosincu ide na hrvatsku turneju

[email protected]

*ROVINJ - U sklopu rovinjskog Glazbenog pou�ka kojeg organizira Istarski podod-bor Hrvatskog društva glazbenih umjetni-ka, ve�eras u 18 sati u Multimedijalnom centru odr�at �e se koncert Komornog zbora Rubino iz Rovinja, kojim dirigira Tat-

kana Merkl. Doma�oj publici predstavit �e se temom Male tajne polifonije i njenih velikih majstora, a skladatelji �ija �e djela izvoditi su Orlando di Lasso, Giovanni Pi-erluigi da Palestrina, Michael Praetorius i Johann Sebastian Bach. (N. O. R.)

Male tajne polifonije

Vipnet je prvi i jedini operater koji je kom-pletnu 5-play uslugu koja uključuje Vip TV, mobilnu i fiksnu telefoniju te mobilni i fik-sni Internet, učinio dostupnom u svih kra-jevima Hrvatske. I sve na jednom računu. S više od 100 najatraktivnijih televizijskih programa te preko 80 radijskih programa kao i s uslugama Videokluba, Vip TV za van, Mrežne snimalice te Digitalne televizije, Vip TV može se koristiti kao samostalna IPTV usluga ili u okviru Kombi paketa s dvije, tri, četiri ili pet usluga. U sklopu posebne promotivne akcije koja traje do 31.10.2012.,

Vipnet svim korisnicima koji odaberu Os-novni PLUS paket i potpišu ugovor na 24 mjeseca, nudi posebnu pogodnost kupnje LG TV uređaja za samo jednu kunu, čime se postiže ušteda od 2698 kuna. U sklopu promotivne akcije za sve korisnike koji odaberu duo ili trio paket, dostupan je i po-pust na mjesečnu naknadu koja za Osnovni PLUS paket prvih 6 mjeseci korištenja umjesto 199 iznosi 129 kuna, kolika je i mjesečna naknada za Osnovni paket.

Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

Vip TV dostupan u cijeloj Hrvatskoj

Vip 5-play: Najbolja vrijednost za novac

PROMO

PRISAVSKA SAPUNICA - UREDNICA “POLA URE KULTURE” OTVORENO PISALA HND-u I ODBORU ZA INFORMIRANJE

Tony Cetinski i predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher

D. K

OVA

ČE

VI�

Kamenski: Niste se ponijeli muški nego - mučki

Vukšić kaže da je pro-tiv cenzure, kao i Duka, koji dodaje da od Novak Srzić ne tre-ba stvarati heroinu

veli da ne radi gluposti. Šoša poručuje kako će obje pri-javiti Etičkom povjerenstvu HRT-a, a u tisku sve komenti-raju Duka i Vukšić koji su pro-tiv svake cenzure, ali i sum-njaju kako je u svemu bilo i Hloverkine kuhinje.

“Zaprepastila me nevje-rojatna lakoća kojom ste ignorirali činjenice i prista-li sudjelovati u cirkusu koji je inicirao gospodin Šoša, a koji nažalost nema nika-kve veze s novinarskom stru-kom”, poručuje Duki i Vuk-šiću pismom Kamenski. U pismu kazuje kako je Šoša zabranio prilog o HAVC-u a da ga nije ni vidio, te da ga je cenzurirao a da nije znao da u njemu postoji druga stra-na. Kaže i kako je Šoša po-bjesnio što se u prilogu po-javljuje Denis Kuljiš, za kojeg nije znala da “je povezan sa Sašom Runjićem koji je kan-didat za glavnog ravnatelja HRT-a” nit to da Kuljiš svo-

jim izjavama o HAVC-u, “ruši ni više ni manje nego Deana Šošu”. Sve su to, smatra, či-njenice koje Vukšić i Duka ne žele čuti. “Mislila sam da su vaše dvije adrese nepristra-ne, poštene i spremne bra-niti profesiju. Nažalost, bila sam u krivu. Dečki, niste se ponijeli muški. Prije mučki”, zaključuje Kamenski.

Branko Vukšić nam je ka-zao kako, kao političar, nema pravo i ne pada mu na pamet miješati se u uređivačku poli-tiku HRT-a, a ne pada mu na pamet ni biti Etičko povje-renstvo HRT-a.

- Osuđujem svaki oblik cenzure, pa i kad se cenzuri-ra gospođa Novak Srzić koja je 15 godina cenzurirala čitav HRT služeći politici, zajedno s onima koji su je podržava-li i također služili cenzuri i politici. Ako je to mučki stav onda sam čovjek koji se zala-že za mučke stavove, poru-čuje Vukšić.

Protiv svake cenzure je i Zdenko Duka, koji se pita zbog čega bi bilo mučki to što je iskazao svoj stav. Duka smatra da je prilog treba-lo pustiti, jer o Novak Srzić i njenom dosadašnjem radu svatko ima svoje mišljenje. Novak Srzić svakako nije ona od koje bi trebalo raditi no-vinarsku heroinu, smatra Duka. Dean Šoša kratko nam je kazao kako se svaka daljnja rasprava na ovu temu može voditi samo unutar kuće. No, teško je očekivati da će tako i biti i da se slučaj “Pola ure kulture” neće potegnuti već sutra za saborskog rešeta-nja kandidata za ravnatelja HRT-a. Dojam je kako su ku-loari u pravu - Dean Šoša na-ivno je zagucao udicu koju mu je bacila Hloverka Novak Srzić, koja kako saznajemo, nema namjeru dolaziti pred Etičko povjerenstvo. Za čiji je, pak, interes udica bačena, ostaje vidjeti. S. PAVIĆ

ZAGREB - Najnovija pri-savska sapunica začeta kra-jem prošlog tjedna kada je v.d. glavnog urednika HTV-a Dean Šoša naložio da se u emisiji “Pola ure kulture” ne emitira prilog Hloverke No-vak Srzić na temu Hrvatskog audio vizualnog centra, prek-jučer se nastavila otvorenim pismom što ga je urednica emisije Branka Kamenski uputila predsjedniku HND-a Zdenku Duki i predsjedni-ku saborskog Odbora za in-formiranje, informatizaciju i medije Branku Vukšiću.

Podsjetiti valja na kronolo-giju. Dean Šoša stopira prilog uz obrazloženje da je nepro-fesionalno napravljen. Hlo-verka Novak Srzić i Branka Kamenski tvrde kako se radi o cenzuri. Večernji list objavlju-je video materijal snimljen za neuspješna pokušaja Novak Srzić da uzme izjavu od rav-natelja HAVC-a Hrvoja Hri-bara a na snimci i Šoša koji joj

Cirkus na HTV-u režirao Šoša, kaže Branka Kamenski


osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati

��

Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima žalosnu vijest da nas je 16.10.2012. u 89. godini života napustila naša voljena

�� rođ. Mendica

Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice bit će u srijedu, 17.10.2012. u 15 sati iz kapele na mjesno groblje Krnica.

Ožalošćeni: kćerke FRANKA, VILMA i sin MATE, zeti NIN-IO, STJEPAN i nevista SLAVICA, unuk IVICA s familijom, unu-ci, praunuci i prapraunuci, ses-tra PINA s familijom i ostala tugujuća rodbina

S tugom u srcima jvaljamo rodbini, prijateljima i znan-cima žalosnu vijest da nas je 16.10.2012. u 76. godini života napustila naša voljena

�� rođ. Pereša

Posljednji ispraćaj voljene nam pokojnice obavit će se u srijedu, 17.10.2012. na groblju u Vodn-janu.

Pogrebna povorka kreće iz kape-le u 16 sati.

Ožalošćeni: suprug JOSIP, kćerka MIRELA, sin ALDO, zet MILAN, nevjesta PATRIZIA, unuci SON-JA, NATAŠA, IVAN, LUANA i EN-TONY, praunuci EMA i MAURO te ostala tugujuća rodbina

S tugom u srcu javljamo žalosnu vijest svoj rodbini, prijateljima i znancima da nas je 16.10.2012., u 80. godini života napustio naš voljeni

�� Posljednji ispraćaj našeg drag-og pokojnika bit će u srijedu, 17.10.2012., u 16 sati na mjes-nom groblju u Žminju.

Ožalošćeni: supruga IVA, sin MARIO s familijom, kćerke MARIJA, SILVANA i VANDA s fa-milijama, unuci SANDRA, MIR-JANA i NEVEN s familijama, IGOR, ÐANI, DARIJAN, ROBI, ROMINA, TEDI i TINA, praunuci STELA, SIMON, LUKAS, ARON i DEAN, sestra MARIJA s famil-ijom i ostala tugujuća rodbina

Tužnim srcem javljamo svoj rod-bini, prijateljima i znancima da nas je u ponedjeljak, 15.10.2012., u 71. godini života napustila naša voljena mama, svekrva i nona

� �� iz Labina

Posljednji tužni ispraćaj drage nam pokojnice bit će u srijedu, 17.10.2012., u 12 sati u krugu obitelji i prijatelja iz Komemora-tivnog centra u Labinu na grad-sko groblje.

Ožalošćeni: sinovi ROBERTO i KORADO, nevjeste LUANA i DANIELA, unuci KARLO i VALE-RIA te ostala tugujuća rodbina

U dubokoj boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima žalosnu vijest da nas je 16.10.2012. u 57. godini života zauvijek napustio naš dragi

�� Posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika obavit će se u srijedu, 17.10.2012. u 16 sati na mjesnom groblju Sovinjak.

Ožalošćeni: otac STIJEPAN, majka MARIJA, sinovi IVAN i KLAUDIJO s obitelji, brat MARIO s obitelji te ostala tugujuća rod-bina

Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima žalosnu vijest da nas je 15.10.2012. u 89. godini života napustila naša voljena

�� Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice bit će u srijedu, 17.10.2012. godine u 16 sati iz crkve na mjesno groblje Mutvo-ran.

Ožalošćeni: sin MILO, nev-iste LJILJANA i MARICA, unuci ALEN, ELIS i PETRA s obiteljima i ostala tugujuća rodbina

S tugom u srcu javljamo rodbini, prijateljima i znancima da nas je dana 15.10.2012., u 72. godini života napustio naš dragi

�� Lučano

Pokop našeg voljenog obavit će se u četvrtak, 18.10.2012., u 14,30 sati na Gradskom groblju u Puli.

Ožalošćeni: supruga LJUBINKA, kćerka SANJA, zet NENAD, unuci ANA i VIKTOR te ostala tugujuća rodbina

S tugom u srcu javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je dana 15.10.2012., u 66. godini života zauvijek na-pustio naš voljeni

�� Posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika biti će u srijedu, 17.10.2012., u 15 sati na grad-skom groblju u Rovinju.

Ožalošćeni: majka JELENA, su-pruga ZDENKA, kćerka BRAN-KA, zet SINIŠA, unuci ANTO-NIO i MARKO te ostala tugujuća rodbina

��

Posljednji pozdrav dragoj mami

��

Sin MATE, nevista SLAVICA, unuci MORENO sa suprugom DENIZOM i MARKO sa su-prugom DOLORES te praunuka BARBARA

Posljednji pozdrav voljenoj ma-jci, punici, babi i prababi

��

Kćerka VILMA, zet STJEPAN, unuci IVICA, BISERKA i BRAN-KA, praunuci MATEJA, MARTI-NA, NIKOLINA, PETAR i FILIP

Posljednje zbogom našoj drag-oj susjedi

��Ostat ćete nam zauvijek u li-jepom sjećanju.Vaši Krasari

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

�� Tvoj unuk IVICA sa suprugom DANIJELOM, praunuci PETAR, FILIP, DAJANA i DORIS

Posljednji pozdrav voljenoj ma-jci i punici

�� Kćerka FRANKA i zet NINO

Posljednji pozdrav dragoj babi, prababi i praprababi

�� Unuka ANTICA s VLADOM, praunuci VEDRANA, MATEO, TONI s MARIJANOM, praprau-nuci EVA i JAKOV te baba ZORA

Posljednji pozdrav voljenoj babi i prababi

�� Unuk NINO sa suprugom ALE-KSANDROM, praunuci ANTO-NIO, NIKOLINA i mali BRUNO

Posljednji pozdrav najdražoj ses-tri, kunjadi i teti

�� Sestra PINA, kunjado JURE, nećaci VESNA i DAMIR s familijama

��Spavaj lipi moj tich

MWA

Tvoj ROMINICH

Posljednji pozdrav dragom sinu

��Po dobroti ću te pamtiti, u srcu nositi i nikada zaboraviti.

Tvoja mama ANICA

Dragi naš bratac

��Bio si naša beba i naš mali brat. Do suza smo se smijali dogodovštinama iz djetinjstva, a sada se u suzama opraštamo od tebe i tvojih pjesama.

Do ponovnog susreta, pozvonite Milorde i počivajte u miru.

Tvoje sestrice DRAGICA i ANKI-CA s obiteljima

Tatko, tatak, tatkana

Volimo te i uvijek ćemo.

Tvoja djeca JANA, MAJA i IVAN

Biba bam za tebe

Kad sunce opet zađe i ptičice zašute sve

Ja ipak ću te čekat’ dragi

��do kasno u noć...

ŠAJETA i THE SHAIONES

Posljednji pozdrav poštovanom kolegi

�� Tusti

Sindikat Istre i Kvarnera SP “Ul-janik”

Posljednji pozdrav bratu naše pr-ijateljice Dragice

�� HELENA, STANKA, ANITA, JADRANKA, LJUBICA, KRIS-TINA, MIRJANA, KOVILJKA, RUŽICA, BILJANA, DIANA i RE-FIJA

Zbogom Ðiđo

�� Tusta

FRIC i PTICA

Posljednji pozdrav dragom

�� Tusti

...sjaj je samo jedan jedini...

Od tvojih Buzećana:

NJOX, ZICO, SLAVEN, VRBI, MIKA, TOMO, DRAGAN i BORO

�� Tusta

Zbogom druže!

Tvoja posebnost i djelo, zauvijek ostaju u sjećanju.

Ekipa Kluba Uljanik: ŽELJKO, PATRICIA, MILOŠ, ZLAJO, MI-HAELA, DAVOR, MAURO, SOSA, KEÐO, HRKI, NIKOLA i osoblje

��”MI te volimo, ti si naš”

Si ju lejtr aligejtr!

DENISA, DARJAN, NEVENA i VANESA��

��

��

� ��


osmrtnice


Posljednji pozdrav

��

CBS - Pula

Posljednji pozdrav

��Uspomene ostaju zauvijek: tvo-je “ejla” umjesto pozdrava, tvo-ja luda, vatrena kosa, luckaste poruke, smijeh, neozbiljnosti, čavrljanje na tvojoj terasi...

Nećakinja JASMINA sa su-prugom MARINOM i djecom ANDREOM i LUKOM

Posljednji pozdrav dragom zetu i kunjadu

��

RAJKO, ALIDA, IRENE, ELENA i MARTINA s familijom

Zadnje tužno zbogom našem kolegi i prijatelju

�� Tusti

Zaposlenici Uljanik Tesu d.d.

��

I u smrti i u smrti mi smo par-tizani.

F.O.B.

Posljednji pozdrav dragom pr-ijatelju

��

UDRUGA FORT PUNTA CHRIS-TO I UDRUGA SEASPLASH


�� Tusti

GUSTAFI


��UDRUGA MONTEPARADISO

Napustio nas je naš voljeni

��

Ožalošćeni: bratići ALDO, BRANKO s MERI, teta ANA i JOSIP ZLATIĆ

��

...time to say goodbye...

SAŠKA


��

ENI, DACA i DOKI

Posljednji pozdrav tati naše pr-ijateljice

�� Tusti

SARA, MAJA, MARKO, MIHO, BUS, KOŠARA, MAJA, ADO, BEBA, BANE, IRENA, GOGO, AMILA, LARISA, JELENA, ČIČO, ALBINA, DIDI, GOGO, SALE i TINA

Posljednji pozdrav

�� Tusti

BORO


��BRADA, MIRJANA i IVAN

Posljednji pozdrav dragoj su-pruzi

��Život nestaje u trenu a ostaju samo uspomene i sjećanje na tebe.

Tvoj suprug JOSIP


��Ostaješ zauvijek u mojem srcu jer nema ničeg vrijednijeg od spoznaje da sam te imala.

Kćerka MIRELA s familijom


��Teško je prihvatiti da te više nema s nama. Ostat ćeš vječno u našim msilima.

Tvoj sin ALDO s familijom

Posljednji pozdrav mami naše kunjade Mirele

�� od DINA, NIVES i KRISTINE s familijom

Draga nona

��Otišla si zauvijek, ostaju samo uspomene, a one su vječne, uvi-jek ćemo te se sjećati.

Tvoji unuki: SONJA s ANTOM, NATAŠA s TOMICOM, IVAN, LU-ANA i ENTONY i praunuki EMA i MAURO

Posljednji pozdrav ocu naše tete Marije, gospodinu

�� Djeca, roditelji i djelatnici Dječjeg vrtića Tići Vrsar

Posljednji pozdrav voljenom su-prugu i tati

�� Počivao u miru Božjem.

Supruga IVA i kćer VANDA s fa-milijom

Posljednji pozdrav voljenom tati


Kćerka MARIJA s familijom

Posljednji pozdrav voljenom tati


Sin MARIO s familijom

Posljednji pozdrav dragom tati

�� Mnogo je suza palo kad je tvoje srce stalo, još će suza više poteći jer ni zbogom nisi mogao reći. Iako si tamo gdje je tama, u mis-lima našim stalno si s nama.

Uvijek tvoji: kći SILVA, zet NINO, ÐANI s BOŽENOM, MIRJANA s DALIBOROM, praunuci LARA i DEAN

Posljednje adio dragoj sestrični

��

LUČANO, MARICA i MIRO s fa-milijama

Posljednji pozdrav dragoj kun-jadi

�� Kunjado MARIO i NADA

�� Draga naša Jole,

teškim srcem opraštamo se od Tebe.

Falit ćeš nam.

Veliko hvala za se.

Strnići: MARIZA, FRANKO i SIL-VA s obiteljima

Posljednji pozdrav dragoj kun-jadi i ciji

�� S ljubavlju i poštovanjem.

Kunjada JOLANDA, nećaci LINO i BORIS s familijom

Dragi tata

�� Falit ćeš mi puno.

Voli te tvoj MARKO

Posljednji pozdrav REA i IVA


�� MK Templars Istra

Posljednji pozdrav našem pri-jatelju

�� Klausu

MK Highlanders

Posljednji pozdrav našem

��

MK STAAARI ROKERI UMAG


osmrtnice


Posljednji pozdrav dragom tati, nonetu i svekru

��

Sin IVAN s HELENOM, sin KLAUDIO s obitelji

Posljednji pozdrav kumu

��

GOJKO JURČIĆ s familijom

Posljednji pozdrav dragoj teti

��Tremalova

Nevodi LJILJANA i LOREDANA s obiteljima

Posljednji pozdrav dragoj mami i svekrvi

��

Sin MILO i nevista LJILJANA

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

��

Unuke ELIS s MARINOM i PET-RA s OLIVEROM, praunuke AN-TONIA, MARINA, EMA i ANA

Posljednji pozdrav dragoj svekrvi i noni

��

Nevista MARICA i unuk ALEN s familijom

Posljednji pozdrav

��

Familije: JOVANOVIĆ, ŽUDETIĆ, GAĆINA i MODERC

Posljednji pozdrav voljenom su-prugu

��Tvoja ZDENKA

Tužni pozdrav djedu, ocu i tastu

��

Unuci MARKO i ANTONIO, kćerka BRANKA i zet SINIŠA VLADETIĆ

Posljednji pozdrav dragom sinu

��

Tvoja majka JELENA

Posljednji pozdrav

��

Djelatnici Istarskog vodovoda P.J. Rovinj

Posljednji tužni pozdrav dragom prijatelju

��

Uspomena na tvoj dragi lik, ple-menitost i dobrotu te zajednička druženja, zauvijek će ostati u našim sjećanjima i srcima.

Obitelj VUJIČIĆ DILVA, TOMO i VANESA


��

Prijatelji ČABO i CLAUDIA s obitelji

Posljednji pozdrav

��

Stric ANTON, sestrične LORET-TA, NEVENKA i SMILJANA s fa-milijama

Posljednji pozdrav dragom nevodu i zrmanu

��

Teta ANA i ELVIS

Posljednji pozdrav dragom zr-manu

��

DAVID, INES, SILVIO ALBER-TO i FRAN

��

Tužno sjećanje na našeg

��

17.10.2009. - 17.10.2012.

Ponekad zaboravimo što si nam sve rekao i što si za nas učinio, ali nikad ne zaboravimo kako si dobar prema nama bio i kako si samo lijepe osjaćje u nama budio.

Fališ nam!

BOŽICA, MLADEN i MIRNA s fa-milijama

Sjećanje na voljenu mamu, nonu i svekrvu

�� 17.10.2006. - 17.10.2012.

U srcu i mislima uvijek te nose tvoji sinovi:

TONI, FRANKO i ÐULIJANO s obiteljima

Tužno sjećanje na voljenog su-pruga i tatu

�� 17.10.2002. - 17.10.2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

Supruga RUŽA i sin SILVANO

Tužno sjećanje na našeg dragog

��

17.10.2010. - 17.10.2012.

Prošle su dvije godine, tuga i bol ne prolaze.

Uvijek si u našim mislima i sr-cima.

Tvoja supruga ANITA, sinovi ELVINO i NEVIO s obiteljima

��

Dirnuti iskrenim suosjećanjem u trenucima bolnog rastanka od našeg voljenog

��najtoplije se zahvaljujemo Sindikatu Istre i Kvarnera SP Ul-janik, Brodogradilištu Uljan-ik d.d., njegovim radnim kole-gama, svim prijateljima i znan-cima, svoj rodbini, a najviše hva-la mještanima sela Krmed.

Još jedanput, veliko hvala svima!

Supruga ŽAKLINA i djeca ANA i NIKA

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u trenucima bolnog rastanka od voljene mame, punice i none

�� ovim se putem zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima koji su nam izrazili sućut te voljenu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćena obitelj

U našim uspomenama

�� 1918. - 2010.

�� 1920. - 2011.

Lijepo je biti zajedno.

GRACIJELA i BRANKO

��

��

�� !"#!$%&!�'(�)� !"#'**&�+%

��

�� !�" #�$�%��&,��-��+#+.��#(�)�//'&'% ��'�" &��0��.,��(��

��(�� '�" &��0��.,��"

��) ��"� ��*) + ��+�!�.123��%.��#(�)�*!/&!%/ ��4� ��,-� (&.3��*%. ��*!"& %!. $%#"% &/� '

��"�$�*! %� ��'�" &��5��.6��. ��2+!*&/$'.(�)2+!$&/$!

��. ��"�� +)�* &�2�2�2724��"".��/%$& ' .(�)�/"�&$$* ��'�" &��."!2��%+. ��2/%$&'%%.(�)/%$&'"+

��.�!�/� ��+)�* �.�!�/&.1��%.��#(�)�"*&�� +�""0�1 0&625��%.��2�!"& "%.��#(�)�'%&"$! ��'�" &��2��.325��".��2�"$&%! .(�)2�'%&!!

��.�) �� *) + ��+�!��. ��!$%&!�'.(�)�'**&�+%

��!�$�"(� ,��" � )�&8��9,��:. ��#(�)�*%'&'/! �'�" &��;��.,�� 2,��+

�� *� �.��2 �&��2��<��$. ��2#(�)��/'&'% ��'�" &��= ��.>2��%


Glas Istre 45 vodič kroz istru Srijeda, 17. listopada 2012.

Pula �

DANAS - KINO VALLI - u 17 sati projekcija drame Sestra, glume Lea Seydoux, Kacey Mottet Klein, Martin Compston, uz sudjelovanje Gillian Anderson, režija Ursula Meier • u 19 sati projekcija komedije Biti Flynn, glume Paul Dano, Robert De Niro, Julianne Moore, režija Paul Weitz • u 21 sat projekcija drame Samoća primarnih brojeva, glume Alba Ro-hrwacher, Luca Marinelli, Isabella Rossellini, režija Saverio CostanzoGALERIJA DRUŠTVA (Hermana Dalmatina 4) - Dani slovenske kulture - u 19 sati otvorenje izložbe Martina Bizjaka

IZLOŽBE - MUZEJ SUVREME-NE UMJETNOSTI - Dani slovenske kulture - izložba Miljenko Licul: “Vizualni identitet Slovenije”, sva-kodnevno osim ponedjeljka od 11 do 19 sati, do 28. listopadaGALERIJA KINA VALLI - retrospek-tivna izložba fotografija “50 godina rock glazbe u Puli”, do 2. studenogČITAONICA KLUBA UMIROVLJE-NIKA - izložba slika “Mirisi i boje Istre/Profumi e colori dell’Istria”, autorica: Marinela Butković, do 16. studenogGALERIJA LUKA/GALERIJA ANEX - skupna izložba Vrijeme je stalo/Time Stood Still, do 31. listopadaMUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR SVETA SRCA - multimedijalna izložba “Ki sit ki lačan”, do 23. studenogGALERIJA VINCENT IZ KASTVA - izložba fotografija Duška MarušićaPROSTORIJA LIKOVNOG DRUŠ-TVA (Mletačka ulica, roza zgrada 2. kat) - druga samostalna izložba Jelene Cvetkovi� Puca iznova, puca stalno (snaga ljubavi)GALERIJA TENI �URAN (Mak-simijanova 4) - Stalni postav slika istarskih umjetnika, po najavi na 098/9315 - 866GRADSKA GALERIJA (Kandlerova 8) - izložba A. Motika - Izbor iz dona-cije 9, Motika i istarski crtači i grafičari I, radnima danima od 10 do 13 i od 18 do 21 sat, subotom od 10 do 13 sati • Antun Motika izbor X, Motika i istarski crtači i grafičari II, Paliska, Mocenni, Monas, Juriči�. Radnim danom od 10 do 13 i 17 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati. Izbor za stalni postav 2012.SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-REGLIE - radnim danom od 11 do 12 sati i ponedjeljkom i petkom od 20 do 21 sat, subotom od 11 do 12 satiGALERIJA ANTUN MOTIKA (INK, II kat) - izložba Izbor za stalni po-stav, radno vrijeme svakodnevno uz prethodnu najavu na tel. 222-662, četvrtkom bez najave od 10.30 do 13.30 sati

OSTALO - SAVJETOVALIŠTE CENTRA POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE DEMENCIJE I DEMENCIJA (Ma-žuranićeva 10) - stručna pomo� oboljelima, članovima obitelji, zbrinjavateljima, srijedom od 17 do 19 sati uz prethodnu najavu i dogovor, tel./fax: 211 - 695NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel. 525-882AQUARIUM PULA - svaki dan od 10 do 16 sati; tel. 091/568 - 2986, 091/1381 - 415, 381 - 402 ili na e-mail [email protected] - TELEFON U NEVOLJI, radnim danom od 16 do 20 sati mogu�e je obratiti se na SOS telefon Istarske županije 0800- 84 84

U svim slučajevima kada vam je po-trebna podrška i prijateljska pomo�

LJEKARNE - CENTAR, Giardini 14, Dežura svakodnevno od 20 do 7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544

BENZINSKE - Šijana Punta, tel. 091/497 1128; OMV servis, tel. 216 - 427

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽ-NICA I ČITAONICA (Kandlerova 39) - od ponedjeljka do petka od 7.30 do 19.30 sati, subotom od 7.30 do 13 sati, tel. 300 - 404DJEČJA KNJIŽNICA (Radi�eva 22/II) - ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrt-kom od 7.30 do 15 sati, svaka prva i tre�a subota u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel. 213 - 882KNJIŽNICA VERUDA (Banovčeva 6) - ponedjeljkom od 12.30 do 20 sati, utorkom, srijedom, četvrtkom i pet-kom od 7.30 do 14 sati, subotama (1., 3. i 5. u mjesecu) od 7.30 do 13 sati, tel. 211 - 611ČITAONICA KLUBA UMIROVLJE-NIKA (Giardini 14) - od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 13 sati, tel. 219 - 000ZAVIČAJNA KNJIŽARA PETIT (Kandlerova 24, kod Katedrale) - najbogatija zavičajna zbirka knjiga istarskih nakladnika i autora, otvore-na svakodnevno od 9.30 do 23 sata, tel.: 544-111, 098/1790-200KNJIŽNICA VODNJAN (Narodni trg 1) - ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i če-tvrtkom od 7.30 do 15 sati, subotom (prva i tre�a u mjesecu su radne) od 7.30 do 13 sati; tel. 512 - 572KNJIŽNICA DOMA HRVATSKIH BRANITELJA - otvorena ponedjelj-kom od 11 do 19 sati, od utorka do petka od 7.30 do 15.30 satiSVEUČILIŠNA KNJIŽNICA - otvo-rena radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati • SPOMEN SOBA A. SMAREGLIE - radno vrije-me od 11 do 12 satiMORNARIČKA KNJIŽNICA (spo-menik kulture) - otvorena radnim danima od 12 do 16 sati

SUDOVI - Kranjčevi�eva 8, tel. 377 - 600 - uredovno vrijeme ZK Pisarnice soba 6, zaprimanje podnesaka za uknjižbu u zemljišne knjige i izdavanje gotovih ZK izvada-ka od ponedjeljka do petka od 08.30 do 11 sati; uredovno vrijeme ZK odsjeka, soba broj 8, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 11 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 9.30 sati; za odvjetnike i javne bilježnike ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 13.30 sati, utorkom i četvrtkom od 9.30 do 10.30 sati; sve ostale pisarnice, osim kaznene, ponedjelj-kom, srijedom i petkom od 08.30 do 11 sati

Poreč �

DANAS - KAZALIŠNA DVORANA - u 12 sati koncert Violončelistički kvar-tet Four Funen Females (Danska)TRG SLOBODE - u 19 sati nastupaju gunjci Šaltin (Maruši�i) i KUD Matko Laginja (Sv. Lovreč), izvorna narodna glazba - u slučaju kiše nastup �e se održati u Kazalištu

IZLOŽBE - ZAVIČAJNI MUZEJ POREŠTINE - izložba: Dr. Franjo Krsnik - izme�u umijeća i umjetnosti, do 22. studenog

KLUB UMIROVLJENIKA GALIJA - Filatelistička izložba: EUFRAZIJANA POREČ i svjetska kulturna baština na listi UNESCO, od ponedjeljka do subote od 9 do 13 sati, do 31. listo-pada • izložba slika umjetnice Tanje Ostojić, do 26. listopada

LJEKARNE - GRADSKA LJEKAR-NA, Trg slobode 13, radno vrijeme od 7.30 do 20 sati; CENTRALNA LJEKARNA, Dom zdravlja, radno vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od 7 do 14 sati

VETERINARI - Mate Vlašića 45, radnim danima od 8 do 20

sati, subotom od 8 do 13 sati i 17 do 20 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 432 - 128, dežurni veteri-nar 091/521 - 6783; Veterinarska ambulanta Vet-Centar, Stancija Portun 2, radnim danima i subo-tom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do 9 sati, dežurni veterinar 091/433 - 2214

Rovinj �

DANAS - KINO - u 20 sati pro-jekcija akcijskog trilera Resident evil: Osveta, glume: Milla Jovovich, Michelle Rodriguez, Sienna Guillory, Kevin Durand, režija: Paul W. S. Anderson

IZLOŽBE - MULTIMEDIJALNI CENTAR - izložba Krajolici hrvatske moderne iz zbirke Hanžeković, svakodnevno osim ponedjeljka od 10 do 12 i od 18 do 20 sati, do 2. studenogGALERIJA BATANA - izložba foto-grafija Stanka Abadži�a “Praške pri-če”, radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 10 do 12 i od 18.30 do 20.30 sati, subotom od 10 do 13 sati, do 17. listopadaGALERIJA ADRIS - izložba Vilko Gecan: “Zamršeni puti svijetom i

nutrinom”, svakodnevno od 18 do 22 sata, do 28. listopada

MUZEJI - KUĆA O BATANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradi-cionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana), broj tele-fona 812 - 593 i 091/1546 - 598PRIVATNI MUZEJ TRANI - svakod-nevno u večernjim satima

OSTALO - AKVARIJ - svakodnevno od 9 do 20 sati (rujan i listopad), tel. 804 - 712

KNJIŽNICE - GRADSKA KNJIŽ-

NICA MATIJA VLAČIĆ ILIRIK - rad-no vrijeme ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 11 do 19 sati, subotom od 8 do 13 sati

VETERINARI - Laste 4, radnim danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 i nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 813 - 214, dežurni veterinar 098/33 40 92; Veterinarska ambulanta za male životinje Rex, Laco Sercio 5, radnim danima od 9 do 13 i od 17 do 19 sati, tel. 813 - 368, hitne intervencije od 0 do 24 na 099 876 4004

SUDOVI - P. Budicina 4, tel. 813 - 374 - ponedjeljkom, srijedom i pet-kom od 8.30 do 11 i od 12 do 14 sati

Pazin �

DANAS - DRŽAVNI ARHIV - u 18 sati javno predavanje doc. dr. sc. Andree Matoševi�a Etnografija Kove - Od crne svakodnevnice do radničke aristokracije

IZLOŽBE - DRŽAVNI ARHIV (velika dvorana) - izložba Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj 1849. - 2009., do 9. studenog

OSTALO - POUČNO - PJEŠAČKA STAZA PAZINSKA JAMA, svaki dan od 10 do 18 sati

MUZEJI - ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE PAZIN i MUZEJ GRADA PAZINA - radno vrijeme: utorak, srijeda, četvrtak, petak, subota i ne-djelja od 10 do 18 sati, ponedjeljkom zatvorenoETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE - izložba Calutta 1945.- dnevnik jednog vojnika, do 19. listopada

VETERINARI - Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te subotom od 7 do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 624 - 410; Veterinar-ska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627

Umag �

DANAS - GALERIJA MARINO CETTINA - u 19 sati otvorenje izložbe Paralelni prostori Đanina Boži�a

IZLOŽBE - HOTEL KEMPINSKI ADRIATIC - stalni postav samostalne izložbe fotografija Nerija Belića i me-�unarodne izložbe povijesnih vozila

VETERINARI - Ambulanta za male životinje (6. svibnja 7.), tel. 753 - 454

Otrovna zavodnica, listopad 2011., autorica: Jelica Šetić

Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti radnim danom od 10 do 13 sati na tel. 591-511, fax. 591-555

e-mail: [email protected]

7,48 kn/6,19

7,50/ kn6,21

7,53/ kn6,23

POREČ, 18.00

Edukacijom do zdravljaHrvatski liječnički zbor - podružnica Istra organizira ciklus predavanja pod motom “Edukacijom do zdravlja” u sklopu kojeg će istarski liječnici-preda-vači održati prvo predavanje danas u Poreču. U suradnji Zdravog grada i Klu-ba umirovljenika Galija danas u Klubu Galija s početkom u 18 sati predavanje pod nazivom “Karcinom vrata materni-ce - bolest koju je moguće lako otkriti i liječiti!” vodi mr. sc. Dragan Belci, specijalist ginekologije i porodništva.

ROVINJ, 18.00

Ciklus edukativnih koncerataČetvrti koncert ovogodišnjeg rovinjskog Glazbenog poučka održat će danas u 18 sati u Multimedijalnom centru Rovinj, a predstavit će se Komorni zbor Rubino iz Rovinja s dirigenticom Tatjanom Merkl. Male tajne polifonije i njenih velikih majstora - tema je koju su odabrali, a skladatelji čija će djela izvesti su Orlando di Lasso, Giovanni Pierluigi da Palestrina, Michael Praeto-rius i Johann Sebastian Bach. Polifonija kao glazbena vještina dominirala je u glazbi od 12. do kraja 16. stoljeća. Što je polifonija i kako je utjecala na razvoj drugih glazbenih stilova saznat ćemo na koncertu. Ulaz je slobodan.

PULA

Izložba o pulskom rocku u kinu ValliU galeriji kina Valli otvorena je retrospektivna izložba o povijesti pulske subkul-turne glazbene scene, koja obu-hvaća razdoblje od 1962. pa sve do 2012. godine. Izložba predstavlja 50 fotografija glazbenih sastava, aktera, mjesta za izlaske te najvažnijih doga�aja koji su obilježili to vrijeme te prenosi poruku i priča priču najjužnijeg grada istarskog poluotoka, Pule, koji punim plućima živi rock’n’roll već punih 50 godina. Izložba ostaje otvorena do 2. studenog.Stradali u prometu �

Stradali u prometu - besplatni telefon za pomo� obiteljima žrtava u prometu te psihološka, pravna, duhovna pomo� i savjeti - 0800/444-449

Halo, niste sami �Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemo�ne “Al-fredo Štigli�” 223-233, 222-956 i 099/675-2386.

Sigurna kuća Istra �Sigurna kuća Istra - pomo� že-nama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati.

OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE

Poštovani čitatelji, stranica Vodiča krozIstru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-na, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obaveznoistaknuti: sadržaj/motiv s fotografije,datum kada je snimljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre nagra�uje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na [email protected](s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).

Kretanje brodova �Uljanik PlovidbeLEVAN: Paranagua (Brazil), od 11. do 27. listopadaMARLERA: Haifa (Israel), od 4 do 25. listopadaVOLME: Pisco (Peru), 24. listopadaVERUDA: Rio Grande (Brazil), 4. studeniSTOJA: Donaldsonville (USA), 21. listopadaEBONY: Suez (Egypt), 27. listopadaPULA: Freeport (Bahamas), od 4. do 19. listopadaKASTAV: New York (USA), 23. listopadVERIGE: Santana (Brazil), od 11. do 17. listopadaPOMER: New Orleans (USA), 16. i 17. listopadaISTRA: Yanbu (Saudi Arabia), od 12 do 17. listopada do

ga�a

ji

Naomi neprestano muče sjećanja u vezi sa silovanjem pa

počinje uzimati tablete kako bi mogla normalno spavati. G.

Cannon (Hal Ozsan u gostujućoj ulozi, "Kalifornikacija") po-

ziva Silver u svoj stan da

pogledaju njegov novi do-

kumentarac te joj kradomi-

ce nešto ubaci u piće. Ted-

dy se probudi nakon što je

cijelu noć pio i shvati da je

s nekime završio u krevetu.

Dixon doznaje da je Ivy dje-

vica, a to uopće nije očeki-

vao. Annie razgovara sa

svojom šeficom (Lisa Waltz u gostujućoj ulozi, "General Ho-

spital") o njezinu čudnom ponašanju; šokirana je kada joj

ona ponudi nešto što možda neće moći odbiti. Adrianna ot-

pjeva novu ukradenu pjesmu na zadušnici, ali se ubrzo po-

kaje zbog toga nakon što snimka postane hit na internetu.

Split je početkom 90-ih godina odbacio Smoju. Za

Miljenka Smoju je nastupilo vrijeme izolacije, poni-

ženja, vrijeđanja i zaborava. U četvrtoj epizodi vidjet će-

mo kako je Smoje postao nepoželjan, kako se nosio sa

samoćom i bolesti, što mu je značilo pisanje u tjedniku "Feral Tribune", u kojem mu je zadnji tekst

objavljen nekoliko dana nakon smrti, u listopadu 1995. godine. U posljednjoj epizodi serije saznat

ćemo zašto je Smoje pokopan u tajnosti, zašto je prešućivan i cenzuriran i nakon smrti, kako je

"uskrsnuo" nakon osam godina, zašto je "čovik beštija koja piše", je li ispunio zadnje obećanje, te

kako ga danas Split i Hrvatska slave kao velikog novinara i zaslužnoga hrvatskog književnika.

��Ć� ��

06.16 Tema dana R

06.35 TV kalendar

06.49 100% poduzetnik,

emisija pod

pokroviteljstvom R

07.00 Dobro jutro, Hrvatska

09.50 ZABA – 90 sekundi,

emisija pod

pokroviteljstvom R

10.00 Vijesti

10.09 Vrijeme danas

10.16 Gradovi na obali 1.

Helsinki, dokumentarna

serija 2/13

11.05 Preuredi pa prodaj! 5,

dokumentarna serija

11.29 Preuredi pa prodaj! 5,

dokumentarna serija

12.00 Dnevnik

12.15 Sport

12.17 Vrijeme

12.21 TV kalendar R

12.41 Prkosna ljubav,

telenovela 6/150

13.37 Dr. Oz 2, talk show

14.20 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik

14.29 Vrijeme sutra

14.32 Jelovnici izgubljenog

vremena. Paštete iz

kuhinje, postelje i lova

14.54 Riječ i život.

Siromaštvo u zemlji

bogatstva?, religijska

emisija

15.32 Indeks, emisija o

školstvu

16.03 Luda kuća,

humoristična serija

16.39 TV kalendar R

16.58 Hrvatska uživo

17.00 Vijesti

17.10 Hrvatska uživo

17.54 HAK – Promet info

18.00 Kontakt. Druga strana

medalje

18.23 8. kat. Preživjeti poraz,

talk-show

19.10 Tema dana

19.30 Dnevnik

19.58 Sport

20.05 Vrijeme

20.08 ZABA – 90 sekundi,

emisija pod

pokroviteljstvom

20.10 Loto 7/39

20.15 Globalno sijelo

20.46 Libar Miljenka Smoje

oli ča je život vengo

fantažija. Od poniženja

do posvećenja,

dokumentarna serija

21.49 Horizonti,

vanjskopolitička emisija

22.45 Dnevnik 3

23.05 Vijesti iz kulture

23.13 Sport

23.16 Vrijeme sutra

23.25 Drugi format. Kultura

otpora/Punk u MSU

00.18 Seks i grad 5,

humoristična serija 18

00.47 Regionalni dnevnik R

01.07

FILM

McBride. Ubojstvo

poslije ponoći, američki

film R

02.32 Dr. Oz 2, talk show

03.12 Top Gear 12,

dokumentarna serija

04.04 Skica za portret R

04.18 Dnevnik 3 R

04.38 Vijesti iz kulture R

04.46 Sport R

04.49 Vrijeme sutra R

04.51 Gradovi na obali 1.

Helsinki, dokumentarna

serija 2/13

05.37 Horizonti,

vanjskopolitička emisija

07.37 Batman i hrabri

superjunaci, serija

07.59 Teletubbies, serija

08.24 Connor na tajnom

zadatku 3, serija

08.45 Olujni svijet, serija

09.10 Školski sat:

10.00 Prijenos sjednice

Hrvatskog sabora

13.30 Fotografija u Hrvatskoj

13.44

FILM

McBride: Ubojstvo

poslije ponoći, film

15.11 Školski sat

16.00 Regionalni dnevnik

16.20 Županijska panorama

16.41 Mala TV

17.11 Cocco Bill 2, crtani film

17.24 Ritam džungle 2, crtani

17.31 Sinovi Tucsona 1,


17.55 Novi klinci s Beverly

Hillsa 3, serija 3/22

18.38 Eko zona R

19.04 Teletubbies, serija

19.30 Kriške sira 1,

dokumentarna serija

20.00

FILM

Brzina 2, američki film

22.10 Top Gear 12,

dokumentarna serija

23.11 Zalagaonica, serija

23.39 Sinovi anarhije 2, serija

09.00

FILM

Ciklus filmova Akire

Kurosawe: Krvavo

prijestolje R

10.45 Skica za portret: Vlasta

Žanić R

11.00 Iz jezične riznice:

Životinje

11.31 Velikani hrvatske

znanosti: Spiridion

Brusina 5/9

12.00 Ja sam pjesma,

glazbena emisija

12.30 Emisija: Do posljednjeg

zalogaja R

13.15 Documenta 12: Je li

modernitet naš

antikvitet?

14.00 Umjetnost prostora:

Feng šui za bolji život –

Uređenje prostora na

kineski način,

dokumentarna serija

14.55 Odabrani trenutak:

Mazurka F.Chopin – M:

Bašić R

15.00 Imam pjesmu za tebe –

R: Šerbedžija, M: Tadić

i Livio Morosin Band,

snimka koncerta

15.58 Zlatni rat R

16.00 Iz jezične riznice:

Životinje R

16.31 Velikani hrvatske

znanosti: Spiridion

Brusina 5/9 R

16.58 Botanički vrt R

17.00 Direkt: Slobodno

poslijepodne

17.28 Osnivači crkvenih

redova: Ignacije Loyola,

dokumentarna serija

18.00 Od Lark Risea do

Candleforda 2, serija

18.51 Fotografija u Hrvatskoj:

Andrijana Škunca R

18.59

FILM

Ciklus filmova Franka

Capre: U grob ništa ne

nosiš, američki film

21.00 Emisija: Povratak

Winnetoua

21.45 Ubojstvo 1, serija 12

22.45

FILM

Večernja matineja:

Štićenik, film

6.15 RTL Danas,

informativna emisija R

6.50 Moji džepni ljubimci,

crtani film

7.05 Yugioh, serija

7.30 Ben 10: Ultimate

Alien, animirana serija

7.50 Galileo, zabavna/

obrazovna emisija

9.00 MacGyver,serija 19/22

11.20 Exkluziv Tabloid,

magazin R

11.40 Krv nije voda, serija

12.50 Ruža vjetrova, serija

27/160 R

13.50 Sulejman Veličanstveni,

povijesna serija 9/78 R

15.00 MacGyver, serija 21/22

16.55 RTL 5 do 5,

Informativna emisija

17.10 Galileo, zabavna/

obrazovna emisija

18.05 Exkluziv Tabloid,

magazin

18.30 RTL Danas,

informativna emisija

19.05 Krv nije voda, serija

19.58 RTL Vrijeme,

infromativna emisija

20.00 Ruža vjetrova, serija

21.00 Sulejman Veličanstveni,

22.05 RTL Vijesti,


22.20 Mentalist,

kriminalistička dramska

serija 4E11/24

23.15 Mentalist,

kriminalistička serija

0.10

FILM

Slomljena krila, igrani

film, triler R

1.50 Astro show, show,

emisija uživo 18

2.50

FILM

Lažna igra, igrani film,

komedija

4.40 RTL Danas,

informativna emisija R

5.50 Studio 45, talk show

6.30 Aurora, telenovela

7.10 Punom parom,

kulinarski izazov 48/95

7.35 Punom parom,


8.05 Braća koala, animirani

film

8.30 Učilica, kviz za djecu

9.35 Zabranjena ljubav

10.50 Ne daj se, Nina!,

humorna drama

11.45 Divlji boravak, zabavni

12.55 Veseli mladunci,

zabavni

14.00 Punom parom,


15.00 Aurora, telenovela

15.40 Zabranjena ljubav

16.40 Ne daj se, Nina!,

humorna drama


18.20 Malcolm u sredini,


19.05 Teorija velikog praska,


19.55 Dva i pol muškarca,




21.35 Teorija velikog praska,


22.25 Dva i pol muškarca,






06.40 Speed Racer, crtana

serija 20/26

07.05 Monsuno, crtana serija

8/52

07.30 Polja nade, serija R

08.30 TV izlog

08.45 Moja majka, serija

17/110

09.45 TV izlog

10.00 Izgubljena čast, serija

R

11.00 Walker, teksaški

rendžer, serija R

12.00 Zauvijek susjedi, serija

R

12.35 IN magazin R

13.20 Masterchef, reality

show R

14.25 Walker, teksaški

rendžer, serija 105-

106/199

16.25 Zauvijek susjedi, serija

133/180

17.00 Vijesti Nove TV

17.25 IN magazin

18.05 Larin izbor, serija R

19.15 Dnevnik Nove TV

20.05 Larin izbor, serija

20/165

21.00 Izgubljena čast, serija

39/68

22.00 Masterchef, reality

show 18/65

23.10 Večernje vijesti

23.30

FILM

Sakupljač kostiju,

igrani film (12)

01.35

FILM

Klopka za milijunaša,

igrani film R

03.20 Flash Gordon, serija

9/22

04.05 Frikovi, serija 2/16

04.50 Ezo TV, tarot show

(18)

05.50 Dnevnik Nove TV R

05.45 Plamen ljubavi, serija R

06.30 Magična privlačnost,

serija R

07.10 Ljubav na kocki, serija

R

08.45 Puna kuća, serija R

09.00 Flash vijesti

09.01 Puna kuća, serija R -

nastavak

09.40 Naša mala klinika,

serija R

10.30 TV izlog

10.45 Oprezno s anđelom,

serija R

12.30 TV izlog

12.45 Asi, serija R


serija 48/90

14.00 Flash vijesti


serija - NASTAVAK

14.35 TV izlog

14.50 Plamen ljubavi, serija

53/141

15.40 TV izlog

15.55 Ljubav na kocki, serija

23-24/130

17.25 Oprezno s anđelom,

serija 87-88/194

19.05 Asi, serija 111/120

20.00 Naša mala klinika,

serija 2/15

20.55 Puna kuća, serija 13-

14/26

21.55 Prijatelji, serija 10-

11/24

22.45 Seinfeld, serija

23.40 Frikovi, serija 2/16

00.35 Prijatelji, serija R

01.20 Seinfeld, serija R

02.05 Rosario, serija (12)

��

06:00 Dobro jutro

06:30 112

07:00 Jutarnja kronika HR

07:30 112

07:50 Is you like it ili Kako vam

drago

08:00 Najava događaja

08:15 Puntapet

08:30 Kamo danas

08:45 Vrijeme za vrijeme

09:00 Vijesti

09:20 Tris

10:00 Vijesti

10:30 Notiziario

11:00 Vijesti

11:20 Dnevne aktualnosti:

kratka javljanja: najave:

razgovori…

12:00 Vijesti

12:30 Notiziario

12:30 Iz primorske kuharice

13:00 Vijesti

13:15 Valovi na valovima…

(emisija o moru i oko

mora)

14:00 Vijesti

14:30 Notiziario

14:45 Vrijeme za vrijeme

15:00 Danas aktualno

16:00 Giornale radio

16:30 Kamo danas 2

17:00 Vijesti

17:10 Leksikon

18:00 Zdravljak (emisija o

zdravlju)

18:30 najave s raznoraznih

događaja u kulturi i

astronomiji

18:45 Izabrani prijatelj (emisija

o kućnim ljubimcima)

19:15 112

19:30 Jazz/Blues croque

20:00 Vijesti

20:15 Box in

21:30 Intermezzo za glazbu/Bez

titlova

22:00 Kronika dana HR

22:30 Srcolomka (glazbena

kontakt emisija)

00:05 Radio Sova

03:00 – 06:00 Glazba Radio

Sove

�� č� �� ž��ž�� Dečki raspravljaju o Howardovoj momačkoj večeri.

Howard odbija striptizete, jer je obećao Bernardette da

ih na proslavi neće biti, pa će se momci zabavljati svako

na svoj način. Sheldon priča loše viceve, no nitko mu ne

zamjera, Leonard svima govori da se poseksao u oceanu

i radio svakakve čudne stvari, Stuart se žali da ne voli živjeti iza svoje stripoteke, a Barryju Kripkeu

ipak nedostaju striptizete. Howard dobiva poruku od NASA-e da je njegova misija u internacionalnu

svemirsku stanicu odgođena jer Soyuzova raketa nije prošla na testovima. Unatoč podršci društva i

Bernadette, Howardu je laknulo jer, zapravo, nije niti htio ići u svemir. Na kraju mu iz NASA-e ja-

vljaju da je njegov let ipak potvrđen i to za dan prije vjenčanja. Bernadette je sretna zbog njega, ali

Howardu nije drago pa pokušava izmisliti razloge zašto ne bi išao. Prva želja je da posjeti punca.

��

Kad se Robby prijavi za

plesno natjecanje, Gary ga

forsira kako bi preko njega os-

tvario svoje propale plesne

snove, a Ron postaje tipičan

roditelj koji djecu vodi na nat-

jecanja. Brandon se zaposli u

Ronovoj trgovini i mora se no-

siti sa svim lažima koje je

Ron rekao kolegama.

�� !�

Postariji bogataš Harriman Wil-

liam McNamara nađen je u svom

krevetu bez svijesti. Smješten je u

bolnicu i nalazi se u komi. Istragom

je utvrđeno da je u čaši mlijeka koju

je dobio pred spavanje bila velika

doza fenobarbiturata. Sobarica vje-

ruje da je vidjela kako mu mlijeko

nosi njegova mlada supruga Claire (P. Trickey). Iako u kući

Harrimanovih žive njegovi sin, kći i tajnica, Claire ostaje je-

dina osumnjičena. Uhapšena je i izvedena pred sud. Slučaj

je htio da u poroti bude Mike McBride (J. Larroquette). Je-

dino on uviđa kako su dokazi protiv Claire Harriman preočiti

i po njegovom mišljenju namješteni i on je jedini član poro-

te koji daje glas da mlada žena nije kriva za što je se tereti.

�� "�#$��ć�

��

tv program 46 Glas Istre Srijeda, 17. listopada 2012.

tv program

”Glas Istre” je počeo izlaziti u narodno-oslobodilačkom pokretu

kolovoza 1943. godine kao antifašističko glasilo naroda Istre.

Kao dnevnik izlazi neprekidno od 1. studenog 1969.

Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.Pula, Riva 10

Albert FAGGIANDražen ŽMAKSlaven ŽMAK

Savjetnik Uprave: Željko ŽMAK

REDAKCIJA

DOPISNIŠTVA

MARKETING

Glavni urednikRanko BOROVEČKI

Zamjenik glavnog urednikaDražen DOBRILA

Izvršni urednici:Vesna ČAMDŽIĆ

Tanja ŠTAMBUK (Zoom)Leonid SLIJEPČEVIĆ

Kristian STEPČIĆ REISMAN (Novosti)Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula)

Tea TIDIĆ, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)Marina VUKŠIĆ (Portal)

Srećko PERŠIĆ (Crna kronika)Bojana ĆUSTIĆ JURAGA

(Kultura i Mozaik)Nenad JANKOVIĆ (Sport)

Gordana JEZDIĆ (Svijet, zadnja, Trezor)Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)

Nataša KRESO (grafi ka)Milivoj MIJOŠEK (fotografi ja)

centrala (052) 591-500direktor i tajništvo 300-630

glavni urednik 591-504urednici:

591-505, 591-583 (Novosti) 591-515 (Pula)591-518 (Istra)

591-529 (Kultura, Mozaik)591-521 (Crna)591-513 (Sport)

uredništvo faks 591-555dopisna služba 591-509

e-mail: [email protected]

BUZET: tel./faks 662-522694-140, 694-141

LABIN: tel. 885-057, 885-058

faks 885-059PAZIN:

tel. 625-036, 616-270faks 621-738

POREČ: tel. 431-924, 427-246, 427-247,

427-248, 427-249 faks 452-863

ROVINJ: tel. 840-694, 840-695

faks 811-143TRST:

faks 0039/040/9381245ZAGREB:

mob. 099/2167977

Trg I. istarske brigade 10/III, Pulatel. 591-539, faks 591-544 e-mail: [email protected]

Oglasni odjel(mali oglasi, osmrtnice,

posljednji pozdravi,sjećanja i zahvale)

tel. 388-470 i 591-543 faks 388-471

Trg I. istarske brigade 10/III, Pula, tel. 300-639

faks 501-949e-mail: [email protected]

mjesečna 168 kntromjesečna 480 knpolugodišnja 960 kngodišnja 1.920 kn

Mjesečna pretplata za inozemstvo40 USD, avionom 75 USD

Maloprodaja tel. 451-287Računovodstvo tel. 300-636

Žiro račun 2360000-1102157321 Devizni račun HR

5523600001102157321kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

OIB 89054078461

PRETPLATA

UREDNIŠTVO

UPRAVA

List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.

Rukopisi i fotografi je se ne vraćaju

��

��

��

��

�� godine proveo je prikovan za krevet, nepokretan nakon tragičnog

incidenta. Rhymeove depresivne misli prekida posjet bivših kole-

ga, koji ga upoznaju s novim, zagonetnim slučajem ubojstva. Na-

kon pregleda fotografija koje je snimila policajka Amelia Donaghy

(Angelina Jolie), Rhyme shvati kako Amelia ima urođeni talent za

forenziku. Isprve neodlučna, Amelia kamerom nadomješta

Rhymeov vid i sluh, te kreće u istragu koja će je odvesti na mno-

ga mračna i prijeteća mjesta, i suočiti s inteligentnim i opasnim

ubojicom. Sakupljač kostiju koristi poznati motiv nepokretnog is-

tražitelja suočenog sa zločinom, kojeg se sjećamo još od Hitch-

cockova »Prozora u dvorište«. Australski redatelj Phillip Noyce

uvjerljivo je dočarao turobnu atmosferu neprestane prijetnje, a pri

tome je najviše pomogao uzoran snimateljski rad Deana Semlera.

06.00 RI2 Classic & TV prodaja



16.05 TV prodaja

16.20 Kradljivac srca, serija

17.10 Dom & Stil, lifestyle emisija

18.00 Okrutna ljubav, serija

18.50 Dnevnik RITV-a

19.05 U zdrav mozak

19.20 Atomska Betty, crtana serija

19.40 Metajets, crtana serija

20.00 Vijesti U 20

20.05 Kradljivac srca, serija

21.00 Vijesti u 21

21.05 FILM

22.00 Večernji Dnevnik

22.15 FILM

23.10 Okrutna ljubav, serija

00.00 Dnevnik RITV-a

00.15 RI2 Classic

Videostranice Kanala RI

10.50 TV prodaja

11.10 Crtana serija (r)

11.40 Putomania, dokumentarna serija (r)

12.15 TV prodaja

12.30 Pun pogodak, glazbena emisija (r)

13.00 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)

13.30 Putomania, dokumentarna serija

14.00 Vijesti u 14

14.05 HNK Rijeka, magazin (r)

14.25 TV prodaja

15.00 IKB Ča skalica, čakavska glazbena

emisija (r)

15.45 TV prodaja

16.00 Vijesti u 16

16.05 Zajedno, emisija (r)

16.40 TV prodaja

16.55 Uključi s(v)e, emisija o osobama s

invaliditetom (r)

17.25 U zdrav mozak, zabavna emisija (r)

18.00 DNEVNIK KANALA RI

... Sport

... Vremenska prognoza za Kvarner

... Servisne informacije

18.30 Pun pogodak, glazbena emisija

18.55 PLANET RI

19.20 Vijesti na talijanskom

19.30 Crtana serija

19.55 Vijesti na čakavskom

20.00 U zdrav mozak, zabavna emisija

20.30 Guštiona, emisija o kulinarstvu

21.00 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju

22.00 Vijesti dana


22.10 Kanal Ri Classic, glazbena emisija

23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show

(18)

00.30 DNEVNIK KANALA RI

... Sport

... Vremenska prognoza za Kvarner


01.00 Videostranice Kanala Ri

12.00 Tv prodaja

13.00 Butižin

14.00 Tv prodaja

15.55 Banak (r)

17.00 Tv prodaja

18.00 Putujmo regijom, mozaik

19.30 Info Istra

20.05 Vijesti

... sport

... vrijeme

20.30 Zoom, informativno-politička emisija

21.30 Vijesti

... sport

... vrijeme

22.00 Putujmo regijom (r)

22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom

jeziku

00.00 Odjavna špica

10.05 TV Prodaja

10.50 Večernje vijesti Istre i Kvarnera(R)

11.15 Istra Nekad i Danas (R)

11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi

12.15 Kratke Vijesti

12.20 TV Prodaja

13.20 Hrana i vino (R)

13.50 TV Prodaja


14.30 Get Report (R)

15.00 2 u 9,emisija R.Bolkovića (R)

15.50 Hrana i vino


16.15 Zapadna strana (R)

17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)

18.00 Vijesti TVN

18.30 TV Prodaja

19.00 Pošalji SMS,tamburaši i

dame,glazbena emisija

20.00 Vijesti Istre i Kvarnera

20.25 Istra Nekad i Danas

20.30 Zapadna strana, mozaična emisija

uživo

21.30 Privredni HR

22.00 Rovinjska kronika (R)

22.30 Večernje vijesti Istre i Kvarnera

23.00 Bioenergija - Đuro Bajić

00.00 TV Telop

11.30 Kad bi svi, emisija za djecu i mlade

(R)

12.15 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu

života (R)

13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)

13.30 Izlog

13.45 Veto, talk show (R)

15.15 Izlog

15.30 Čovjek i zdravstvena kultura,

kontakt emisija

16.30 Grički top, info show

17.00 Panorama Zagrebačke županije,


17.30 Hrana i vino, kulinarski show

17.55 Serbus Zagreb,


18.15 Svakodnevica,

mozaična emisija

19.05 Zagrebancija, info show

19.30 Dječja TV , dječja emisija

20.05 OTVorena TV, talk show

21.25 Na kraju dana,


21.30 Crossfire, talk show

22.00 Moj kvart, tv magazin

22.30 Povećalo, emisija o ravnopravnosti

spolova

23.30 Glazbeni trenutak, glazbena emisija

00.15 Dolls4you (18), erotski program

10.00 Tribina.hr, Max tv Prva liga (R)

11.00 1 x 2, emisija o klađenju

12.00 Tv prodaja

12.15 Zg info, informativni program

12.20 Glazbena zona


12.45 Tv prodaja


13.05 Ok kids, crtani film

14.10 Tv prodaja

14.25 Gledaj dalje s Mladenkom Šarić,talk

show(R)

15.25 Europski dnevnik,politički

magazin(R)

16.00 Zoom,mozaična emisija

19.00 Vijesti,informativni program

19.25 Tv prodaja

19.40 Glazbena zona

20.00 Slika Zagreba,informativni program

20.30 Putomania, putopisna reportaža

21.00 Eurobox, europski magazin

21.30 U dobroj formi, magazin o zdravom

životu

22.00 Vera Čudina i vi, sve je moguće!

00.00 Tv prodaja

00.15 Zona zodijaka, astro show (18)

01.15 Metal eye, emisija heavy metal

glazbe(R)

12.00 Start, glazbena emisija

12.55 Vijesti za gluhe, repriza

13.20 Mojih 5minuta

13.40 Reketarenje, teniski pregled

14.05 Nogomet. 1. HNL- juniori. Inter

Zaprešić - Varaždin

14.55 Vijesti

15.10 Nogomet. 1. HNL- juniori. Inter

Zaprešić - Varaždin

16.20 Time out Split i Dalmacija, emisija

16.55 Vijesti

17.10 Plivanje, SK Moskva

18.55 Vijesti

19.15 Mojih 5minuta

19.30 Svijet gimnastike, magazin

20.00 Red Bull Stratos - skok iz svemira,

snimka

21.50 G.E.T. Report, emisija

22.20 Privredni.hr, emisija

22.55 Sport danas

23.20 Ponedjeljkom. nogomet, emisija

00.10 Start, glazbena emisija

��

06.00 Nanny McPhee. Povratak čudesne dadilje

07.50 Klikni za upoznavanje 08.45 Bijeg iz Gulaga

10.55 Ljubav i druge nemoguće potrage 12.40 Po

jutru se dan poznaje 14.25 Super 8 16.15 Epizode II,

ep. 6 16.45 Konferencija životinja 18.20 Prava ljubav

20.05 Put rata 22.30 Okus krvi V, ep. 5 23.15

Posrednici 01.05 Strašilo 02.55 Djeca kukuruza

04.20 Crvenkapica

��

10.00 Odgoj za početnike II, ep. 17 10.25 Miranda II,

ep. 2 10.55 Inkognito 12.25 Jack 14.15 Sredina III,

ep. 19 14.35 Miranda II, ep. 2 15.10 Preskakanje

metle 17.00 Netko poput tebe 18.40 Odgoj za

početnike II, ep. 17 19.05 Dva metra pod zemljom II,

ep. 7 20.00 Sredina III, ep. 20 20.25 Gangsterska

petorka 22.05 Ekspresna pljačka 23.25 Dva metra

pod zemljom II, ep. 7 00.20 Victor 01.55 Jackass 3D

��

06.00 Putujem sam 07.35 Gospodinu s ljubavlju 2

09.05 Od knjige do filma, ep. 34 09.30 Solist 11.30

Prebrzi i prežestoki 13.20 Patagonija 15.20

Budućnost 16.50 Gospodinu s ljubavlju 2 18.25

Planovi za sutra 20.00 Tihi dodir 21.40 Ljubavne

pjesme 23.15 Siročad 00.55 Hladni plijen 3 02.30

Zločin oca Amara 04.30 Reče. Vozi!

��

08.00 CSI: Ja osobno: Ovisnik o adrenalinu

08.55 Poznati svemir: Do ekstrema 09.50

Najteži popravci: Zatvaranje naftovoda 10.45

Povijesne tajne: Pokusi CIA-e 11.40 Istraživanje

planeta Zemlja: Navala potresa Poslijepodne

12.35 Sekunde do katastrofe: Bismarck 13.30

Šaptač psima: Vojna derišta 14.25 Najteži

popravci: Gigantska vjetroturbina 15.20 Tajne

križa: Tko je ubio Isusa? 16.15 Megagrađevine:

Vojni zračni transport 17.10 Istrage zrakoplovnih

nesreća: Panika nad Tihim oceanom 18.05

Šaptač psima: Bella Navečer 19.00 Poveznica:

Od mača do špijunskih planova 19.55 Poznati

svemir: Preživjeti svemir 21.00 Poveznica: Od

vatrometa do forenzike 21.55 Poznati svemir:

Lov na blago 22.50 Granica: Autocesta

krijumčara

��

09.00 Jeste li za tenis 11.00 Savršena susjeda 13.00

Devet života 15.15 Osveta ljubavnika 17.15 Brothers

Three 19.15 Misija 21.30 U dubokom grlu 23.15

Kralj slonova 01.00 Željezni grad

��

08.00 Tunel smrti 10.00 Taoc 12.00 McBain 14.00

Raj na zemlji 16.00 Pokvarenjak 18.00 Usijanje u

Moskvi 20.00 Zakon pravde 2 22.00 Crna kutija

00.00 Pljačka na granici 02.00 Blue jean cop

��

6.00 Radio vihor zove Anđeliju, komedija 8.00 Rani

radovi, drama 9.30 Dječja TV, glazbeno-animirani

program 10.15 Crveni udar, ratni 12.00 Podne, drama

14.00 Sumnjivo lice, komedija 15.30 Dječja TV (R),

glazbeno-animirani program 16.15 Paja i Jare,

komedija 18.00 Pavle Pavlović, drama 20.05

Specijalno vaspitanje, drama 22.00 Vreme čuda,

drama 0.00 Poezija i revolucija, dokumentarni 2.00

Pavle Pavlović, drama (R) 4.00 Vreme čuda, drama (R)

�!��

09.00 FIA 09.30 Tenis 11.00 Tenis 14.45 Nogomet

15.00 Nogomet 15.45 Nogomet 16.30 Nogomet

18.30 Tenis 20.30 Svi sportovi 20.35 Konjički

skokovi 21.35 Jahački klub 21.40 Golf 23.20 Jedrenje

23.50 Svi sportovi 23.55 Jedrenje

�� "

6.10 Unomattina caffé 6.30 Tg1 6.45 Unomattina

12.00 La prova del cuoco, rubrica 13.30

Telegiornale 14.00 Ekonomia 14.10 Verdetto finale

15.15 La vita in diretta 18.50 L' ereditá, gioco

20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.10 Sposami,

serie 23.05 Porta a porta 0.45 TG1

��

6.40 Cartoon Flakes 8.10 Il nostro amico Charly,

telefilm 9.40 Sabrina, vita da strega, telefilm 10.00

TG2 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 Costume e

societá, rubrica 13.50 Medicina 33 14.00 Pecchino

espresso, reality 14.05 Parliamone in famiglia

16.15 La signora del West, telefilm 17.45 TG2

17.50 Rai sport 18.15 TG2 18.45 Delitti irrisolti,

telefilm 19.35 Cobra 11, telefilm 20.30 TG2 21.05

C' era una volta, telefilm 22.40 Pechino Espresso

23.30 TG2 23.45 Dopo la vita, film 1.15 Rai

parlamento

��

6.00 Rai notizie 8.00 Agora 10.00 Spaziolibero

10.10 Rai 150 anni 11.00 Codice a barre, rubrica

12.00 Tg3 12.45 Diario italiano 13.10 La strada per

la felicitá, serie 14.00 TG regione 14.50 TGR

Leonardo 14.55 TG3 15.05 Piazza affari, rubrica

15.10 La casa nella prateria 16.00 Cose dell' altro

Geo 17.40 Geo & Geo 19.00 Tg3 20.00 Blob 20.10

Comiche all' italiana 20.35 Un posto al sole, serie tv

21.05 Chi l' ha visto?, inchieste 23.10 Volo in

diretta 0.00 TG3 linea notte 1.05 Rai educational

�� #

6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 La telefonata

di Belpietro 8.50 Mattino cinque 11.00 Forum

13.00 TG5 13.40 Beautiful, serie tv 14.10

Centovetrine, serie 14.45 Uomini e donne, talk

show 16.20 Pomeriggio cinque 18.50 Avanti

un' altro!, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la

notizia 21.20 Delitti imperfetti, serie tv 23.40 I

cerchi nell' acqua, miniserie 1.30 TG5

�� "

6.40 Cartoni animati 8.45 Trasformat, gioco 9.30 ER

-Medici in prima linea, serie 10.35 Grey's anatomy,

telefilm 12.25 Studio aperto 13.00 Sport mediaset

13.40 Futurama 14.10 I Simpson 14.35 Dragon ball,

film an. 15.00 Fringe, telefilm 16.00 Smalville,

telefilm 16.50 Merlin, telefilm 17.45 La scimmia,

reality show 18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I.,

telefilm 21.10 Iron man 2, film 23.30 X - Men, film

1.25 Nip/Tuck, telefilm

�� $

6.50 Magnum P.I., telefilm 7.45 Pacific Blue,

telefilm 8.40 Hunter, telefilm 9.50 Carabinieri,

telefilm 10.50 Ricette di famiglia, rubrica 11.30 Tg4

12.00 Detective in corsia, telefilm 12.55 La signora

in giallo, telefilm 14.05 TG4 14.45 Lo sportello di

Forum 15.30 Hamburg distretto 21, telefilm 16.35

Segreti e passioni, serie 16.50 Aquile d' acciaio, film

18.55 Tg4 19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30

Walker texas ranger, telefilm 21.10 Continuavano a

chiamarlo Trinitá, film 23.45 Pronti a morire, film

1.35 TG4

��

��

��č�� BONE COLLECTOR, SAD,1999.,

� Redatelj: Phillip Noyce

� Glume: Denzel Washington, Angeli-

na Jolie, Queen Latifah, Michael

Rooker, Mike McGlone

��

Nekoć prisutan pri gotovo svakoj istrazi

umorstva, genijalni forenzičar Lincoln

Rhyme (Denzel Washington) zadnje četiri


PIŠE Igor DUVNJAK

BBC ili British Broadca-sting Corporation jedna je od prvih asocijacija,

naravno uz neizbježnu kralji-cu, pri spomenu Velike Brita-nije. Taj sinonim britanske ek-speditivnosti i moći sutra slavi 90. rođendan.

S narodom svoje zemlje prošao je sve ugodne i neu-godne faze tog dugog razdo-blja: bio je radio Imperija “ko-jem sunce ne zalazi”, pomogao je Ujedinjenom Kraljevstvu u žilavoj borbi da bi odolio naci-stičkim težnjama za okupaciju Engleske, a na kraju je svojim TV-programima postao uzor diljem svijeta.

Uvučen pod kožuSlavna “tetkica”, kako mu

od milja tepaju na Otoku, se već odavno uvukao pod kožu Britancima, prva je to njihova nacionalna radijska postaja, koja je nakon osnivanja 18. li-stopada 1922. godine s emiti-ranjem započela idućeg mje-seca, točnije 14. studenoga. Upamćeno je da je prvi di-rektor tog radija bio John Rei-th, njegov je moto bio “infor-mirati, odgajati, zadržati” te nije jurio popularnost, inzi-stirao je na kulturi, na literar-nim djelima, važnim temama i, naravno, glazbi. Pet godina

od osnivanja to je bila privat-na postaja da bi tek 1927. po-stala javno poduzeće. Uzela je moto “Nation shall speak peace unto nation” (nacija će pričati naciji o miru). Deset godina nakon početka emi-tiranja promijenjeno je i sje-dište: iz studija u Savoy Hi-llu seli u Portland Place. Mic po mic tekao je njezin razvoj: 1932. počeli su prvi TV-ekspe-

rimenti, a kralj Edward VII. je 1936. upravo na TV-u objavio svoju abdikaciju.

Upamćena je i teška era Drugog svjetskog rata. Zemlji je prijetila njemačka invazija. Vlada se obraćala narodu koji je itekako slušao njezine po-ruke, poznate govore Winsto-na Churchilla i ostalo, stoga je starijim Britancima BBC ju-nak iz Drugog svjetskog rata.

Odmah nakon rata počinju programi za žene i djecu, a 2. lipnja 1953. prenosi se krunje-nje Elizabete II. Dvije godi-ne potom na BBC-u su počeli prvi testovi za emitiranje emi-sija u boji.. U poratnim godi-nama TV je sve izraženiji, da bi konačno 1967. počelo emi-tiranje programa u boji. Bilo je to u eri buntovnih šezdesetih, a BBC se suočava s konkuren-cijom komercijalnih postaja. Reagiralo se uvođenjem kana-la: BBC 2, BBC 3, BBC 4, i tako redom. Isto tako su nastajali novi radijski programi: Radio 3, Radio 4. U tim godinama se pamti izravni prijenos spušta-nja čovjeka na mjesec 1969., a koncem sedamdesetih projekt “Televizijski Shakespeare”.

Diana glavna temaPočetkom osamdesetih

BBC se morao baviti s dva do-gađaja koja su izazvala zani-manje diljem svijeta: 1981. vjenčanje princa Charlesa i princeze Diane (prijenos su preuzele 74 zemlje) te iduće godine ratu na Falklandima. Spomenuta Lady Di je ostala tema, a njezin sprovod 1997. pratilo je 19 milijuna gledate-lja. BBC je postaja sa stilom za široku populaciju, ali i za eli-tu, pritom mu je novinarski stil ocijenjen uglavnom objek-tivnim.

Nagradna

Ime i prezime:

Adresa:

Jesenska igra

Pula, Dukićeva 2tel: +385 (0)52 500 450

www.autowill.hr

5. - 31.10.2012.

25kupona

1. nagradaOPEL CORSA+ polica obveznog osiguranja

:

12kupon

Propuštene brojeve Glasa Istre možete kupiti u Oglasnoj službi Glasa Istre

u Puli, Portarata 4, tel. 052/591-543, 052/388-470

BBC slavi 90. ro�endanS narodom svoje zemlje prošao je sve ugod-ne i neugodne faze tog dugog razdoblja: bio je radio Imperija “ko-jem sunce ne zalazi”, pomogao je Ujedinje-nom Kraljevstvu u ži-lavoj borbi da bi odolio nacističkim težnjama za okupaciju Engleske, a na kraju je svojim TV-programima postao uzor diljem svijeta

Savile mrlja na jubilejuLijepa slika velikog jubileja, na�alost, ima crnu mrlju. Ri-je� je o pedofilskom skandalu s Jimmyjem Savileom koji je desetlje�ima vodio program “Top of the Pops”. Prije par tjedana jedna konkurentska TV je objavila pri�e �ena koje je Savile natjeravao na seks. Scotland Yard je otvorio istragu, premijer David Cameron je i od BBC-a zatra�io in-ternu istragu. Pri�a se i o maltretiranim djevoj�icama bez roditelja ili invalidima. Tabloidi spominju 30 �ena i sto slu-�ajeva pod istragom.

RE

UTE

RS

Prodana nevjesta se predomislila

Ukradene vrijedne slike DEN HAAG - Vrijedne slike ukradene su iz Kun-

sthala u Rotterdamu, muzeja koji me�u ostalima izla�e djela Picassa, Van Gogha, Duchampsa i Mondriana, objavila je u utorak nizozemska policija.

“Tijekom no�i je provaljeno i nekoliko slika velike vrijednosti je odneseno”, rekla je glasnogovornica policije Patricia Wessels. Objasnila je da traje istra-ga te da za sada ne mo�e re�i o kojim djelima se radi, no nizozemska agencija ANP tvrdi da je jedno od ukradenih platna Matissovo. (H)

SOFIJA - Jedan 45-godišnjak iz pokrajine Pravca u sjeverozapad-noj Bugarskoj proda-vao je pok�erku kao udava�u, i to više puta, pri �emu je od tobo-�njih vjen�anja razvio pravi posao, objavio je jedan bugarski internet-ski portal. Maloljetna pok�erka prodavana je za odre�enu svotu kao nevjesta, ali bi nepo-sredno nakon vjen�a-nja pobjegla ku�i, na-kon �ega je tra�en novi ‘kupac’. Prijevara je ot-

krivena kad se nevjesti svidio mu� i kad je od-bila vratiti se ku�i. Na-kon nekoliko dana po-o�im je slu�aj prijavio policiji, tvrde�i da mu je pok�erka oteta. Policija ju je pronašla nakon ne-koliko sati i, umjesto da se pristane vratiti, sve je otkrila policiji. Prijašnji ostavljeni �enici sramili su priznati da im je ne-vjesta pobjegla. Unato� iznenadnoj ljubavi, “ne-vjesta” je vra�ena ku�i, a policija pokušava pro-na�i prevarene. (H)

B. F

. T.

VELIKI JUBILEJ: 18. LISTOPADA 1922. OSNOVANA LEGENDARNA BRITANSKA RTV POSTAJA

Vjenčanje princeze Diane i princa Charlesa

Krunjenje Elizabete II. prenošeno je 2. lipnja 1953.


Documents

GlasIstre 17 10 2012