Embed Size (px)
Citation preview
jac.
Za vas donosimo prevod pripovjetke Pola dana, te izvod iz književne kritike. (3.str.)
Povodom 100. godišnjice od rođenja Nedžiba Mahfuza, Ambasada BiH u Egiptu je organizovala književno veče. Pored
NJ.E. ambasadora Slobo-dana Šoje, prisutnima su se obratili mr. Medina Džan-begović, prof. Svjetlana Milić i prof. Kerima Gusin-
Tema broja: 100 godina od rođenja Nedžiba Mahfuza
Intervju
Business Name
Sadržaj:
Riječ urednika 2
Tema broja 3
Galerija 7
Intervju 8
Kairske džamije 9
Iz arhiva 11
Sport: Kung-fu 14
Glasnik Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u
Egiptu
Kung-Fu Novi rektor
Zadovoljstvo nam je predstaviti kolegu Amira Uzunovića, majstora kung-fua. On će u nastavcima predstaviti historijat ove borilačke vještine i ispraviti mnoga stereotipna shvatanja (14. str)
U ovom broju donosimo biografiju novog rektora Univerziteta Al-Azhar. Dr. Abdullah el-Husejni je ove godine imenovan na ovu izuzetno važnu funkciju.
(2.str)
1.1.2011. Broj 2
Sponzorirani sadržaj TELEFONIRAJTE
PUTEM INTERNETA!
Kao što smo obećali u prošlom broju, donosimo vam intervju sa prof. Ahmedom Bukvićem, prevodiocem Žrtvovanja vuku na arapski jezik.
(8. str) Više na 12 i 13 str.
Dragi čitaoci,
Pred vama je drugi broj Glasnika. Prvi broj je pobrao izuzetno pozitivne kritike. Naravno, primili smo i jedan broj sugestija, koje su, istini za volju, bile više usmjerene na tehničku stranu oličenu u p r e l o m u t e k s t a i štamparskim greškama.
Stogodišnjica rođenja Nedžiba Mahfuza je tema broja i shodno tome ovome v e l i k a n u a r a p s k e književnosti posvetili smo najviše prostora.
Imali smo sreću da među
malobrojnom b-h dijasporom možemo pronaći čak tri eksperta koji su itekako pozvani da govore o Mahfuzu, ali i o arapskoj književnosti uopšte.
Riječ je o tri profesorice, koje su, svaka iz svoga ugla, ponudile itekako sadržajne uvide u život i djelo Nedžiba Mahfuza.
Sam Glasnik koncepcijski sazrijeva, mada će za f o r m i r a n j e s t a b i l n i j e uređivačke politike ipak trebati još dosta vremena.
Ostanite uz nas,
Ahmed Serdarević
Izdavač: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu
Urednik: Ahmed Serdarević
Redakcija: Samir Haskić, Kenan Ćosić, Naila Duraković, Ajla Keserović
List izlazi mjesečno
Kontakt:
Za dostavu prošlih izdanja obratite se na e-mail adresu.
Ukoliko želite da vaša pisma budu objavljena u rubrici Pisma čitalaca molimo vas da stavite napomenu: za pisma čitalaca.
©Asocijacija studenata BiH u Egiptu, 2010, 2011.
odbranio je svoj magistarski rad na istom fakultetu također s ocjenom vrlodobar, a 1978. godine sa svojom doktorskom disertacijom koju je odbranio na Fakultetu arapskog jezika stiče visoke ocjene od strane izabrane komisije. Prije imenovanja za rektora od strane predsjednika Muhammeda Husnija Mubaraka radio je kao asistent na Fakultetu arapskog jezika na lingvističkom odsjeku,
Doktor Abdullah el-Husejni rođen je 15. avgusta 1946. godine u pokrajini „Ed-Dakhilijjeh“ . Stekao je diplomu 1971. godine na Fakultetu arapskog jezika u Kairu s općim uspjehom vrlodobar. Nakon toga, dvije godine poslije, 1973.
godine 1971., zatim kao asistent ali na općem odsjeku 1973., a od 1978. je radio na mjestu mudderisa. U periodu od 1995. do 2003. godine imenovan je za sekretara Fakulteta arapskog jezika, zatim nakon godine dana postaje dekan na spomenutom fakultetu, dok 2008. postaje prorektor za posdiplomske studije Univerziteta Al-Azhar. Učestvovao je u mnogobrojnim komisijama, poput komisije zadužene za
Riječ urednika
Novi rektor: Abdullah el-Husejni
Izbori u Asocijaciji
će obnašati Hasib Hadžić, a za njegovog zamjenika izabran je Muhamed Makić.
Za sekretara i blagajnika izabrani su dosadašnji vršioci tih dužnosti, Dino M a k s u m i ć i A d i s Mahalbašić.
Pored pomenutih funkcija, č lanove odbora č ine: Abdulah Kapo, Enes Hujdur, Ahmed Serdarević, Mirnes
Musić, Kutejbah Al-ismail, Fadila Dizdarević i Amra Bilajac.
Koristimo priliku da čestitamo novoizabranom rukovodstvu asocijacije i da im poželimo mnogo sreće u daljem radu.
Naila Duraković
Budući da se prema statutu Asocijacije izbori održavaju svake druge godine i da su neki od članova već okončali svoje studije i vratili se u Bosnu i Hercegovinu, tokom prošlog mjeseca na jednom od druženja održali su se izbori za novo rukovodstvo asocijacije.
Slijedeće dvije godine mjesto predsjednika i dalje
2 Glasnik
funkcionisanje nastave na Azharu, također učestvuje na mnogim konferencijama, poput konferencije održane prošle godine u Kairu u čast svršenika Azhara. Odlukom egipatskog predsjednika Husnija Mubareka koja je donešena u petak, 9. aprila 2010., postaje rektor univerziteta Al- Azhar, tri sedmice nakon imenovanja doktora Ahmeda Tajjiba na poziciju šejha Al-Azhara.
Aldin Starčević
• 1939. postaje vladin službenik i taj posao obavlja 35 godina
• 1940.-1980. radio na oko 25 filmskih scenarija
• 1988. Nobelova nagrada za roman Kairska
Trilogija
• 1994. preživio atentat
• 30.8.2006. preminuo u Kairu
• 11.12.1911. rođen u Kairu, kao najmlađe od sedmero djece
• 1919. Egipatska revolucija imala snažan utjecaj na Mahfuza
• 1930. upisao filozofiju na Univerzitetu kralja Fuada I
• 1938. Mahfuzova prva kolekcija priča
Tema broja: književno veče povodom stogodišnjice od rođenja N. Mahfuza
Retrospektiva Kerima Gusinjac je prisut-nima iznjela svoja sjećanja na studiranje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sa-rajevu. Posebno se osvrnula na završni ispit koji je pred-stavljao prevod jednog od-lomka iz Mahfuzovog djela Pansion Miramar. Težak Mahfuzov stil koji se odli-kuje dugim i složenim reče-nicama predstavljao je iza-zov za studente njene gen-eracije. Njeno višesatno prevodilačko pregalaštvo, ali i dobro poznavanje Mahfu-zovog opusa dostojno je na-građeno. Samo ona je položila završni ispit. Trenutno priprema magistar-ski na Kairskom uni-verzitetu.
3 Broj 2
Svetlana Milić Kerima Gusinjac-Hussein Medina Džanbegović
Hronologija
O vremenu Završno izlaganje na temu transpozicija tradicije u djelu Nedžiba Mahfuza imala je mr. Medina Džanbegović, književnica i profesorica bosanskog jezika i književnosti. Mr. Džanbegović je magistrirala na temu Nedžiba Mahfuza tako da je njena izuzetno s a d r ž a j n a b e s j e d a problematizirala pitanje vremena u Mahfuzovom stvaralaštvu. Izabrane djelove iz magistarskog rada o b j a v l j i v a ć e m o u nastavcima na stranicama Glasnika. Nakon izlaganja mr. Džanbegović, slušaoci su imali priliku da postave pitanja u vezi Mahfuzovog života i djela.
NJ.E. Slobodan Šoja
Prevod Uvodno izlaganje U svome uvodno m izlaganjum, Slobodan Šoja, ambasador BiH u Egiptu, pozdravio je prisutne i naglasio kako je namjera Ambasade da redovno druženje dijaspore bude propraćeno obilježavanjem stogodišnjice od rođenja Nedžiba Mahfuza.
Poslije književne večeri, zvanicama su se obratili predstavnici Asocijacije studenata i lista Glasnik te ih upoznali sa dosadašnjim radom. Svi prisutni su pozvani da se učlane u Asocijaciju i da svojim radom doprinesu boljem uvezivanju b-h dijaspore u Egiptu.
S v e t l a n a M i l i ć , dugogodišnja uposlenica A m b a s a d e i d o b a r poznavalac arapskog jezika i književnosti kratko se osvrnula na život i djelo arapskog nobelovca, a zatim je prisutnima pročitala vlastiti prevod jednog odlomka iz zaostavštine Nedžiba Mahfuza u kome pisac sažima korjenite promjene u vizualnom identitetu njegovog rodnog kvarta. Maestralan prevod i sama izvedba bili su izvanredan uvod u diskusiju koja je uslijedila. Na stranicama koje slijede našim čitaocima donosimo ovaj uspjeli prevod.
U metodološkome smislu b a v l j e n j e p r o b l e mo m modernoga društva i njegovim dilemama i sumnjama, egzistencijalnim temama o Apsolutnome i A p s u r d u , n a d a h n u t o egipa tsko m narodno m sredinom, a sve to prožeto prošlošću - obilježeno izvjesnom borbom za poštovanje, čuvanje starih i neprevaziđenih kulturnih vrijednosti, dato je u brojnoj svjetskoj literaturi, ali parcijalno i uzgredno. Postanak određenih tipova ličnosti, koji traže smisao ljudskoga postojanja, kao sudbina izgubljenih iluzija i uzaludnosti traženja sreće, što se na kraju svodi na nemogućnost odupiranju destrukciji, te za sve kao da sinonimi postaju Besmisao i Ništa , nije svestrano proučena tema. Mahfouzu, koji se takoreći uvijek lomio između filozofije, koja je trebala „da mu otkrije tajnu
bitka“, i književnosti, kojom je meditativno, nerijetko strujom svijesti, otkrivao esencijalnu tajnu društva, čovjekovu prirodu i dušu, ova pitanja nisu bila strana. Naguib Mahfouz je izjavio jedne prilike da je Vrijeme
glavni junak njegovih djela. U tome smislu relacija sa historijom dobija svoj
sv e ko l i k i u n i ve r z a l n i karakter. Pored prostora i imena ličnosti, autohtono u njegovom djelu jeste upravo akcentuiranje tradicije i egipatske prošlosti.
Čovjeka u stanju najveće napetosti, u groznici ili grču, u obamrlosti što se pretvara u mahnitost, napuštene likove u trenucima svođenja r a č u n a , e m o c i j u neispunjenosti smisla koja se promeće u samotnu ljudsku prazninu, l ičnosti sa izlomljenom stvarnosti, figure u obesmišljenom svijetu sa mnoštvom krzotina, u haosu koji nema demijurga da im podari red, duše bez istinske Drugosti ili u podijeljenosti jastva, diskretnu erotsku senzaciju, intelektualce koji propituju vlastiti identitet i umjetnike zaokupljene posebnošću svoje vizije, vidjelo je Mahfouzovo oko, okrenuto ne prema vanjskome koliko prema unutarnjem odrazu. Kako je pisanje androgino, on prikazuje junake iz svih slojeva i hijerarhijskih ljestvica arapskoga društva. Up o zna j e mo : p o r t i r e , prosjake, neprimjećene i pregažene obične ljude, skromne i umorne činovnike, uboge seoske čuvare, poslušne žene koje žude za osmijehom (potiskujući ga ažurnim udovoljavanjem mužu i djeci blagovremenom hranom), imućne trgovce, osione veleposjednike, profesore, advokate, visoke d ržavn ike , po l i t iča re , kraljeve i stranačke vođe, a onda i dno socijalne skale – prostitutke, kriminalce, prevarante, licemjere, futuve, bjegunce, suicidne tipove, ubojice... Dakle, čitav društveni dijapazon uzduž i poprijeko u Mahfouzovoj viziji transponira se u
potpuni oblik i on svoje misli vizionarski stavlja na umjetničku matricu, kojom ih čitaocu izlaže u zreloj formi romaneskne naracije.
Prvi i do sada jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost u arapskome svijetu (1988), Naguib Mahfouz, u nas je još uvijek nedovoljno prezentirana ličnost. S pravom reče Sibila Petlevski: “Uvijek mi se
činilo da je bitnije kako je
istina pročitana nego kako je
zapisana.” Očigledno je da sam u svome radu željela odbaciti vulgarnu prašinu vremena sa kompetentnih a univerzalnih tema živopisne egipatske tradicije, čije porijeklo nastanka je Mahfouz izvrsno poznavao. Egipat je raskršće svjetova, zemlja mistične ljepote, enigma slaganih simbola prošlosti, slika višeslojne arhitekture socijalnoga i d u h o v n o g a ž i v o t a muslimanske, hrišćanske i j evrej ske c ivi l izac i j e , u r o n j e n a u b e s p uć a
O transpoziciji tradicije u djelu Nedžiba Mahfuza
4 Glasnik
nataloženih stoljeća iz kojih izranjaju boje drevne kulture, piramida, legendi i tragova otjelotvorenih tajni.
Nakon ove Uvodne riječi, u Liku, životu i djelu
N a g u i b a M a h f o u z a nastojala sam sustavno osvijetliti središnju ličnost i njegov literarni put, dajući biografskim podacima uvid u život nobelovca. U p o g lav l j u Eg ip a t ska
t r a d i c i j a i n j e n a
t r a n s p o z i c i j a u
književnosti. Kulturno-
identi tarna vert ikala
Egipta opisala sam ono što uobličava i sadrži pojam „ e g i p a t s k i d u h “ . Mahfouzovo traganje za zavičajnim identitetom prolazi kroz razne faze. On precizno povezuje prošlost i budućnost, umjetničko stvaranje i socijalnu akciju, lično sa nacionalnim i općeljudskim, tako da sam ovdje u potpoglavljima podsjetila i na historiju Egipta, kako bi situacije u
Medina Džanbegović
v e z i s a e g i p a t s k o m t r ad i c i j o m i n j e n i m t r a n s p o n i r a n j e m u književnosti i u ostalim poglavljima bile kristalno jasne. Ono što sačinjava k u l t u r n o - i d e n t i t a r n u vertikalu Egipta, kao prvo je stari, faraonski Egipat; drugo, strani utjecaji („susreti“ Egipta sa Istokom i Zap ad o m, n j i ho vo djelovanje - u antičko doba: grčki, rimski, jevrejski i feničanski; u srednjem vijeku: arapski, euro-križarski i turski a u novije doba: euro-kolonijalni i latinoamerički) i treće, što čini „egipatski duh“, jesu Arapi i islam. Roman u
arapskome svijetu. Mahfouz
kao začetnik arapskoga
modernog romana nije poglavlje strogo ograničeno samo na arapski roman. Izlaganje pruža i povijesnu poetiku europskoga romana, koja se zatim bazira na područje arapske književne kulture. Namjera mi je bila prikazati Mahfouza kao z a č e t n i k a mo d e r n o g a arapskog romana. Iscrpnost u davanju obavijesti bila je intendirana na sva ona djela koja su na južnoslavenskim
5 Broj 2
prostorima prevedena, a ti romani (“Kvart Han al-
Halili”, “Novi Kairo”,
“Tijesna ulica”, “Put
između dva dvorca”,
“Lopovi i psi”, “Razgovori
na Nilu”, “Pansion
Miramar”, “Ogledala”,
“ L j u b a v n a
k i š i “ , ” K a r n a k ” ,
“ P o š t o v a n i
g o s p o d i n “ , “ S a g a o
bednicima”, “Kao u
hiljadu i jednoj”) obrađeni su u potpoglavljima. Zaključak u vidu rezimea ukazuje da se u ovome radu govori o izvjesnim problemima proučavanja arapske književnosti, o p o l o ž a j u N a g u i b a Mahfo uza u našem vremenu, o osobitosti njegovoga savremenog knji ževnog izraza i r azvo j n i m to ko vi ma n j e g o v e l i t e r a r n e proizvodnje, tako da se može shvatiti i kao priručnik namijenjen svima onim koje zbog bilo kojih razloga zanimaju neka osnovna znanja o modernoj arapskoj književnosti i n j e n o m e n a j v e ć e m predstavniku. Bibliografija daje popis Mahfouzovih
djela od strane The American University in Cairo Press, jer je ovaj Univerzitet prvi koji je prije tri godine objavio sva njegova djela na engleski jezik. Slijede iscrpni Izvori i
literatura, te Lista referenci
nastala pretraživanjem po
Internetu, što zahtijeva rad ove vrste a jasno pokazuju footnote, Hronologija i Index.
Nastojala sam pisati što jednostavnije, pa ipak tako da svakoga potencijal-nog čitaoca više mogu navesti na razmišljanje nego na isključivo usvajanje građe. Nije potrebno upozoravati na probleme koje sam, pišući ovaj rad, morala rješavati i na jedva savladive teškoće sa kojima se svaki pokušaj ove vrste nužno susreće. Načelni problemi znanstvenoga prou-čavanja Mahfouzovoga djela još uvijek se odnose na pri-jevode njegovoga djela ne samo u našoj, već uopće u svjetskoj književnosti, mada je prevođen na pedesetak jezika. Stoga se nadam da ću ovim radom doprinijeti u njegovome tumačenju i ob-jašnjavanju. (Nastaviće se)
Sarajevu, 2001. godine, a 2009. godine stekla je i z v a n j e ma g i s t r a i z književnohistorijskih nauka, također na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme je radila kao profesor bosanskog jezika i književnosti u Maglaju, Tešnju i Sarajevu, a danas je poslom i životom vezana za Kairo. Knjiga "Pepeljara i sedam opušaka" je njena prva zbirka poezije. Ovo je, kako je i sama kazala, bio "čin svojevrsne hrabrosti u upuštanje neizvjesnosti
Med ina Džanbego vić , b o s a n s k o h e r c e g o v a čk a književnica, rođena je 13. septembra 1968. godine u Zenici. Osnovnu školu je pohađala u Maglaju a s r e d n j u , j e z i č k o -prevodilačku gimnaziju, u Do b o j u . Za vr š i l a j e komparativnu književnost i b i b l i o t e k a r s t v o n a Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1991. godine, zatim književnosti naroda BiH i b o s a n s k i j e z i k n a Filozofskom fakultetu u
Medina Džanbegović
evokativno i patetično oživljavala prošlost, nego upravo ironizirajući uređeni bajkoliki sistemi punjeni sadržajem aktuelnoga haosa i entropije. Ova lijepa pisana r i j e č u l a z i u p o s t s t r u k t u r a l i s t i č k i metodološki obrat, takozvano "žensko pismo". Uskoro bi se trebala pojaviti njena naučna knjiga "Transpozicija tradicije u djelu Naguiba Mahfouza", kao i nova stihozbirka "Bajka o krugu".
(Izvor: Wikipedia)
štampanja i okušavanje vrijedi li se takvim načinom razumijevanja svijeta, života i sebe uopće baviti". Pjesme iz " P e p e l j a r e i s e d a m opušaka" ("Simboli", "Pred prvu kišu", "Sizif", "Kad veselica puca", "Ja ne vjerujem u magistrale" i dr.) p r e d s t a v l j a j u p o e z i j u d i s p a r a t n i h s l i k a , paraleliziranih, takvih da ne proizlaze jedna iz druge niti su objašnjene trećem. Svaka ima svoju opstojnost. Nije to, međutim, asemantička poezija ili antipoezija što bi
6 Glasnik
Pripovjetka “Pola dana” u prevodu Svetlane Milić
Iz zbirke “Lažljiva
zora” (Al Fajr Al Kadib)
objavljene 1988g., iste
godine kada je dobio
Nobelovu nagradu. Inače
posljednja zbirka kratkih
priča koju je napisao.
Ponovo je objavljena 2006.)
Pola dana (Nisf Yaum)
Grčevito sam stiskao očevu desnu ruku trudeći se da pratim njegove velike korake. Sve na meni bilo je novo: crne cipele, zelena školska uniforma i crveni fes. Ipak, nisam bio baš oduševljen, jer ovo nije bio praznik nego dan kada ću po prvi put biti bačen u školu.
Mama je stajala na prozoru i pratila nas, a ja sam se s vremena na vrijeme okretao i upućivao joj bespomoćne poglede. Išli smo niz ulicu omeđenu baštama, sa obje strane bili su usjevi i između njih kaktusi sa svojim sočnim plodovima, cvjetovi kane i poneka palma puna datula.
“Zašto baš moram u školu?” pitao sam tatu, “biću dobar, neću te vise nikada naljutiti”.
“Ne kažnjavam te sine,” rekao je otac kroz smijeh. “Škola nije kazna. To je fabrika koja od dječaka stvara korisne muškarce.”
Nisam baš bio siguran. Mislio sam: kakva je korist
izvući me iz toplog doma i baciti me u ovu zgradu koja je stajala na kraju ulice kao neka ogromna tvrđava, siva i sumorna.
Kad smo stigli do kapije vidio sam ogromno dvorište prepuno dječaka i djevojčica. “Uđi sam”, rekao mi je tata, “nasmiješi se i budi dobar primjer ostalima.”
Oklijevao sam i čvrsto ga držao za ruku, ali on me je lagano odgurnuo: “Budi muškarac”, rekao je “danas uistinu započinješ život. Čekaću te kad budeš izlazio.”
Napravio sam nekoliko koraka a onda zastao i osvrnuo se, ali ništa nisam vidio. Onda sam se našao okružen dječacima i djevojčicama. Nikoga nisam poznavao, a ni oni mene. Osjećao sam se izgubljeno. Ali radoznali pogledi su bili uprti u mene i jedan dječak mi je prišao i upitao: “Ko te je doveo?”
“Tata,”prošaputao sam.
“Moj tata je umro,” rekao je on.
Nisam znao šta da mu odgovorim. Kapija se zatvorila tužno škripeći. Neka djeca su zaplakala. Zvono je zazvonilo. Došla je jedna gospođa a za njom grupa muškaraca koji su počeli da nas postavljaju u vrste. Poredali su nas u redove u velikom dvorištu sa tri strane okruženom visokim zgradama sa dugačkim drvenim balkonima.
“Ovo je vaš novi dom” rekla je ta gospođa. I ovdje postoje mame i tate, dobićete ovdje sve što će koristiti vašem znanju i vašoj religiji. Obrišite suze i sa osmjehom se suočite sa
životom.”
Prihvatili smo stvarnost i to je donijelo smirenje i zadovoljstvo. Ljudska bića su okrenuta jedna prema drugima. Od tog trenutka moje srce se okrenulo dječacima koji će postati moji prijatelji i djevojčicama u koje ću se kasnije zaljubljivati, i izgleda da moj početni strah nije imao osnova. Nikada nisam mislio da će škola biti tako lijepa. Igrali smo razne igre: trula kobila, fudbal, košarka. Na časovima muzičkog otpjevali smo svoje prve pjesme. Prvi put smo se susreli sa stranim jezikom. Vidjeli zemljinu kuglu koja se okreće i pokazuje nam razne kontinente i zemlje. Počeli smo učiti brojeve. Čitali su nam priče o Stvarocu svijeta, pričali nam o svijetu koji je stvorio i onome koji dolazi nakon toga i citirali nam Njegove riječi. Jeli smo ukusnu hranu, spavali, budili se da nastavimo prijateljstvo i ljubav, da se igramo i učimo.
Kad smo otkrili svoje puteve, nisu bili baš tako slatki i čisti kako smo ih zamišljali. Pješčani vjetrovi i neočekivani događaji bi iznenada sve pomutili i morali smo biti pažljivi, na oprezu, i veoma strpljivi. Nije
baš bila igrarija i zezancija. Rivalstvo je izazivalo bol i mržnju i ponekad dovodilo do tuče. A gospođa koja bi se ponekad nasmiješila, mnogo češće se mrštila i kritikovala nas. I vrlo često nas je i fizički kažnjavala.
A što je još gore, vrijeme da se promijeni stav je odavno prošlo i nije bilo govora o povratku kući. Ispred nas je bila samo borba za opstanak. Oni spretni iskoristili su priliku za napredak i sreću koja se ukazivala usred raznih nevolja.
Zazvonilo je zvono, označavajuci kraj dana i kraj rada. Gomila djece pohrlila je prema kapiji koja je ponovo bila otvorena. Pozdravio sam se sa prijateljima i djevojkama i krenuo kroz kapiju. Gledao sam okolo, ali nigdje nisam vidio oca koji je obećao da će me čekati. Stao sam po strani da ga sačekam. Čekao sam dugo, ali on nije došao. I odlučio sam da sam krenem prema kući. Čim sam krenuo prišao mi je sredovječni čovjek koji mi je odnekud bio poznat. Nasmijao se, stegao mi ruku i rekao “Odavno se nismo vidjeli, kako si?”
Klimnuvši glavom upitao sam ga “A kako si ti?”
Svetlana Milić
Književno veče je bilo idealna prilika da se na jednom mjestu okupe Bosanci i Her-cegovci koji žive i rade ili studiraju u Egiptu.
Poslije završetka zvaničnog dijela ve-čeri, u ugodnom ambi-jentu ambasade upruli-čeno je druženje b-h dijaspore tokom kojeg su uspostavljeni novi kontakti i predloženi novi oblici djelovanja.
Galerija: B-H dijaspora u Egiptu
7 Broj 2
“Pa, kao sto vidiš, ne baš dobro, ali hvala Bogu.”
Ponovo se rukovao sa mnom i otišao. Ja sam napravio nekoliko koraka i onda zapanjeno zastao. Dragi Bože, gdje je ulica omeđena baštama? Gdje je nestala? Kad su se pojavili svi ovi automobili? I sve ove horde ljudi? Otkud ove gomile smeća niz ulicu? Gdje su bašte? Ulica je puna visokih zgrada, djeca trče okolo i sve je užasno bučno. Na nekoliko mjesta niz ulicu stoje samozvani mađioničari koji zabavljaju ljude svojim trikovima i izvlače zmije iz korpe. Pa neki muzičari,
klovnovi i dizači tegova koji reklamiraju dolazak cirkusa. Kamioni puni policajaca mile kroz gužvu. Kroz vazduh se oštro probija sirena vatrogasnih kola koja pokušavaju da nađu put do vatre. Vozač taksija se žestoko svađa sa mušterijom, a mušterijina žena zove u pomoć, ali niko ne reaguje. Dragi Bože! Muti mi se u glavi. Gotovo sam poludio. Zar je moguće da se sve ovo desilo za pola dana, između svitanja i sumraka? Porazgovaraću o tome kući sa ocem. Ali gdje mi je dom? Vidim samo visoke zgrade i masu ljudi. Pokušao sam
zakoračiti na pješački prelaz koji sam morao preći da bih stigao do kuće, ali rijeka automobila nije prestajala, a vatrogasna sirena je bila sve glasnija i nervoznija dok se kretala puževim korakom. Pomislio sam “Eto, neka vatra uživa u svom zalogaju!”
Krajnje nervozan, pomislio sam da li ću ikada uspjeti da pređem tu ulicu. Dugo sam stajao, a onda se pojavio mladić iz peglarske radnje na ćosku. Ispružio je ruku i rekao “Dedo, daj da ti pomognem da pređeš ulicu!”
Prevod: Svetlana Milić
Uvaženi profesore Bukviću prije svega želim vam u ime redakcije lista Glasnik i u svoje lično ime odati priznanje i čestitke za vaš zaista kvalitetan rad i trud na prijevodu knjige Žrtvovanje Vuku p i sca Mir sada Sinanovića. Kako je bilo raditi na ovakvom projektu, koji su bili problemi s kojima ste se susretali i koliko je trajao sam prijevod? Č i n i m i i z u z e t n u zadovoljstvo što mogu putem ovog Glasnika da g o v o r i m o o v o m višemjesečnom projektu značajnom za našu d o m o v i n u B o s n u I Hrecegovinu u promoviranju njene kulture, historije, ujedno i njene sudbine na p r o s t o r i m a a r a p s k o g govornog područja. Teorija koja se primjenjuje pri prevođenju obično se n a z i v a d i n a m i č k o m ekvivalencijom. To znači da tekst bude preveden na jezik lahak za čitanje, tako da ga dobro razumije prosječan čitatelj bilo u arapskom ili nekom drugom svijetu, što nije nimalo lahak posao. Kvaliteta prevođenja leži u
tome da prevodioc prenese iste osjećaje, značenja, misli, sa jednog jezika na drugi jezik u ovom slučaju sa bosanskog na arapski u duhu tog jezika. To je ujedno emanet kojeg je prevodioc natovario na svoja pleća da doslijedno (u duhu drugog jezika bez umanjivanja ili dodavanja) prenese određeno štivo. Ako to ne uspije onda je to samo mehaničko prevođenje koje nerađa plodom. Upravo to mi je zadavalo u samom početku mnogo poteškoća, dok sebi nisam postavio određena p ravi la kako da to ukonponujem, od iščitavanja drugih štiva na arapskom jeziku koja obrađuju istu temu do korištenja svih arapsko-arapskih rječnika kao što je Lisanu-l-Arab, Bahru- l- muhit i drugi, jer naši rječnici koje imamo nisu ni približno dovoljni da bi se nešto kvalitetno prevelo na arapski jezik, imajući u vidu ogromno bogastvo fonda riječi koje arapski jezik nudi. Prevod ovog romana je trajao dva puna mjeseca. Šta nam možete reći o samom romanu? Kakve su vaše lične impresije? Nezgodna je pozicija u kojoj sam prevodilac ili autor aplaudira sebi i svom djelu. Lično sam zadivljen samim stilom Sinanovićevog pisanja. Dah svježine koji unosi u književnost zaista mu donose titulu hrabrog inovatora i najvećeg bosansko-hercegovačkog živog romanopisca. Nažalost m i n a š e d r a g u l j e prepoznajemo tek onda kada ih izgub imo. Knj iga "Žrtvovanje vuku" otvara čitaocu vrata i izvodi ga na put istkan čežnjom da se
priča nastavi, da se sazna sta će biti dalje. Kada u jednom dahu proživite taj uragan zla koji je pogodio nas Bošnjake, sklopićete korice i dugo razmišljati u tišini. Jedna takva knjiga mora biti u vašoj kućnoj biblioteci i u svakoj drugoj biblioteci u svijetu, kako bi istina o stradanju Bošnjaka bila iznešena čitavom svijetu. S ciljem da se genocid nad Bošnjacima podigne na nivo da svako ko ga poriče mora biti sankcionisan. Jer svaka druga retorika kojom se želi minimiziranje genocida dovest će do slijedećeg genocida nad budućim generacijama . Kako nam je poznato vaš prijevod sa bosanskog na arapski je jedan od rijetkih ako ne i jedini u zadnjih desetak godina. Koji su razlozi zbog kojih je trebalo tako dugo vremena d a n a p o ko n j e d a n bosansko-arapski prijevod ugleda svjetlo dana? Ne bih vam znao tačno odgovoriti, ali mislim da je razlog u tome što u poslijednjem periodu naši intelektualci preferiraju s a v r e m e n u e v r o p s k u književnost a zapostavljaju istočnjačku. A samim time i prevod na te jezike. Možda su u pitanju i politički razlozi gdje jači dominira, a slabiji mu se žele dodvoriti. Kakvi su vam budući planovi?Da li već imate neki projekat u realizaciji? Trenutno prevodim drugi Sinanovićev roman pod nazivom "Roman o Ajvazu". Naš hercegovački pisac Enes Ratkušić je također izrazio želju za prevođenjem njegovih dijela na arapski jezik. Tu su još neke ponude
Intervju: Ahmed Bukvić
8 Glasnik
za prevođenje od strane n a š i h b o s a n s k o -hercegovačkih pisaca. Koje savjete bi dali kolegama studentima koji bi se okušali u prevođenju? Moji savjeti onima koji žele da se uhvate u koštac s tim izazovom su slijedeći: Razumjevanje Kurana i njegovo pamćenje. Zato što je to prije svega Božiji govor koji je objavljen na izvornom, čistom arapskom jeziku. Svi l i n g v i s t i č a r i v a g a j u ispravnost svog jezika prema njemu. Obogaćivanje vlastitog fonda riječi iz različitih oblasti nauke, vjere i kulture. Korištenje arapsko-arapskih riječnika, naravno i naših koje već imamo. Uz napomenu da oni nisu dovoljni za kvalitetan prevod. P r e v o d i o c m o r a izkristalizirati svoje nijete i namjere prevođenja, što je po meni možda i najbitniji preduslov za prevođenje. Na kraju ću napomenuti da j e p r i j e v o d r o m a n a “ Ž r t v o v a n j e v u k u " no mini ran od s t rane izdavačke kuće Darusselam za nagradu najboljeg prijevoda stranog djela na arapski jezik, koja će se dodijeliti tokom predstojećeg svjetskog sajma knjiga. Te da je ovaj roman doživio svoje šesto izdanje na bosanskom jeziku i drugo izdanje na engleskom. Hvala vam prof. Bukviću na izdvojenom vremenu za ovaj intervju. Glasnik će i dalje pomno pratiti vaš rad i naravno želimo vam puno sreće i uspjeha u daljem naučnom radu. Samir Haskić
Ahmed Bukvić
Ova džamija je sagrađena 263. h.g. i jedna je od rijetkih islamskih građevina čiji je osnovni oblik sačuvan do danas. Džamija je više puta obnavljana, međutim, njen osnovni izgled nije bitno izmijenjen. Sagradio ju je namjesnik abbasija u Egiptu, osnivač dinastije Tulunida, Ahmed ibn Tulun (254.-270. h.g.) za oko 120 hiljada zlatnika u roku od 3 god..
Ibn Tulun je odabrao brežuljak po imenu "Džebelu ješkur" (brdo zahvale), koji se nalazio između tadašnjeg Fustata i brda Mukattam, da bude mjesto njegovog dvorca pored kojeg je sagradio džamiju. Danas je to oblast s kojom sa istoka g r a n i č i " T v r đ a v a " Muhammed Alija, a sa zapada kvart Sejjida Zejneb.
Posao oko izgradnje i ukrašavanja džamije preuzeo je Se'id ibn Katib Fergani, arhitekt porijeklom iz Iraka koji je džamiju sagradio po
uzoru na građevine grada Samare.
Građevinski poduhvat kakvog je u početku zamišljao ibn Tulun je po odluci arhitekata zahtjevao oko 300 stubova koje su trebali preuzeti iz crkvi, ali to ipak nije učinjeno, jer se ibn Tulun sustezao da narušava svetišta štićenika islamske države, kršćana. Zbog toga mu je Se'id Fergani ponudio da napravi džamiju za koju će mu trebati samo dva takva stuba koja će ugraditi na mjestu minbera.
Treba spomenuti još jednu činjenicu vezanu za ovu džamiju. Naime, to je prva građevina u povijesti islamske arhitekture za čiju gradnju su korištene opeke/cigle, što je možda glavni faktor njenog opstanka do dan danas.
Kenan Ćosić
označava samo cijele riječi nego može upučivati i na foneme.
Ipak, tek je Francuz Žan Fransoa Šampolion uspio detaljnije objasniti značenje ovog drevnog pisma.
Hijeroglifima su se uglav-nom služili članovi staroegi-patske elite.
Riječima napisanim hijero-glifima pripisivana je magična moć. Naime, vjerovali su da će samo
Godinama su se egiptolozi mučili da odgonetnu stvarno značenje hijeroglifa. Posto-jale su različite teorije, ali je smisao drevnih spisa i dalje bio nepoznat.
Prvi pomak na putu odgonetanja hijeroglifa napravljen je otkričem Ploče iz Rosette na kojoj je jedan te isti tekst objavljen na staroegipatskom i grčkom jeziku. Upoređivanjem dvaju tekstova došlo se do zaključka da hijeroglif ne
izgovaranje pokojnikova imena dotičnu osobu oživjeti. Također, brisanje ugraviranih imena značilo je prestanak postojanja za te osobe i osudu na vječni zaborav.
Pored funkcionalne, hijero-glifi imaju i dekorativnu ulogu te ukrašavaju unu-trašnjost grobnica i hramova.
Ahmed Serdarević
Kairske džamije: Ahmed ibn Tulunova džamija
Stari Egipat: kako su dešifrovane hijeroglife?
9 Broj 2
Ploča iz Rosette, iz 196. godine stare ere
Vjerovatno ste čuli za izjavu da hartija trpi sve. To, međutim, više neće biti slu-čaj.
Već nekoliko godina spravice pod nazivom elek-tronski čitači polahko ali sigurno preuzimaju ulogu koju je knjiga imala mileni-jumima.
Prednosti č i tača su mnogobrojne. Od sada sa sobom nosite vlastitu biblio-teku gdjegod se zaputili. Nema više dilema oko toga koju knjigu ponjeti na godišnji odmor.
Vaše omiljenje novine sada vam dolaze direktno na
čitač putem bežične konek-cije. Nema više problema sa odlaganjem ili arhiviranjem starih brojeva.
Cijena knjiga i novina je također umnogome manja, budući da nema potrebe za papirom niti distribucijom miliona primjeraka. O eko-loškim benificijama da i ne govorimo.
Tekst je čitljiv čak i na plaži jer čitači koriste posebnu tintu tako da nema odblijeska niti zatamnjenja ekrana kao što se dešava kod LCD ekrana.
Jedina mana čitača jeste monohroni monitor, odnosno
prikaz sadržaja u crno-bijelom izdanju. No, već je počela distribucija novijih verzija koje omogućavaju pregled sadržaja u koloru, a što će vjerovatno postati i standard u ovoj rastućoj in-dustriji.
U proizvodnju su se već uključile najpoznatije svjet-ske kompanije koje proiz-vode elektronsku opremu, ali i neki izdavači.
Početna verzija košta oko 130$.
Tehnologija: elektronski čitači
Kako do knjige na internetu? broj stranica namjenjenih preuzimanju knjiga.
Preporučićemo vam dvije:
Kad smo već kod elektron-skih čitača, postavlja se pi-tanje kako doći do knjige u elektronskom formatu.
Na internetu postoji veliki
10 Glasnik
U moru islamofobičnih novinskih napisa, pozitivan osvrt na muslimane dođe kao pravo osvježenje i barem za trenutak olakšava pritisak negativnog publiciteta.
Ovom prilikom bismo vam preporučili članak Nikolasa Kristofa, dugogodišnjeg kolumniste Nju Jork Tajmsa. U svojoj kolumni objavljenoj 15. decembra, ovaj uvaženi novinar osvrće se na nesva-kidašnju ženu, dr. Havu Abdi, koju s punim pravom naziva heroinom.
Ova hrabra žena pokušava da pomogne unesrećenom stanovništvu Somalije, a posebno ženama koje su najranjiviji dio svakog društva.
Njen humanitarni an-gažman je impresivan. Sagradila je bolnicu koja prima 400 pacijenata. U pro-teklom periodu ova bolnica sa svojim okruženjem postala je prihvatilište za nekoliko hiljada raseljenih osoba. Budući da je dopre-manje međunarodne pomoći otežano, ona nastoji da ospo-sobi izbjeglice da obrađuju zemlju i love ribu. U okviru izbjegličkog kampa djeluje i škola koju pohađa preko 800 djece. Osnovala je i zatvor za muškarce koji zlostavljaju svoje žene.
Njena akt ivnost je privukla pažnju Islamske partije koja je donjela odluku da žena ne može biti na čelu
bilo kakve svrsishodne aktiv-nosti. Kamp je zaposjelo 750 vojnika. Dr. Abdi je odbila da se povinuje ovoj odluci i pitala je strašne zavojevače: šta ste vi uradili za ovu zem-lju? Somalijska dijaspora je podržala dr. Abdi koja je istrajala u svome zahtjevu da svi vojnici napuste kamp. Naposljetku, vojska se povukla i za sobom ostavila bolnicu u ruševnom stanju.
Sada je dr. Abdi u Americi gdje prikuplja sredstva za obnovu devastiranih ob-jekata.
Femininum: Heroina a muslimanka
Dr. Hava Abdi
www.4shared.com
(svi jezici)
www.waqfeya.com
(arapski jezik)
Iako je svrha posjete preds-jedavajućeg predsjedništva BiH, dr. Harisa Silajdžića, bila uspostavljanje kulturnih veza sa arapskim svjetom i to povodom obilježavanja godišnjice smrti dva velikana moderne arapske poezije, grupa studenata je iskoristila priliku da se, barem nakratko, sastane sa preds-jedavajućim i da ga upozna sa aktivnostima naše Asoci-jacije. Prisutan je bio i šeik El-Babtin, poznati kuvajtski biznismen i, kao zaljubljenik u arapsku književnost, pok-rovitelj kulturnih mani-festacija i filantrop.
Ovom prilikom šeik El-Babtin je odlučio da će nje-gova fondacija donirati sred-stva za opremanje prostorija Asocijacije.
Na prijedlog dr. Silajdžića prije nekoliko mjeseci održan je sličan među-narodni simpozij o Maku Dizdaru u Sarajevu.
Ne smijemo ni u kojem slučaju zaboraviti ni ulogu NJ.E. ambasadora Slobodana Šoje koji je i upriličio sasta-nak predsjedavajućeg sa b-h dijasporom.
Posebna pažnja biće posve-ćena uspješnim Egipćanima koji su svoju karijeru gradili u inostranstvu poput Faruka Al-Baza, naučnika koji je radio na projektima Amer-ičke svemirske agencije (NASA); Hanija Azira, koji je u Berlinu projektovao najveću željezničku stanicu u Evropi i Ahmeda Zuvejla, nobelovca iz oblasti hemije. Biće upriličeno ukupno de-vetnaest okruglih stolova
Ovogodišnji Sajam knjige će biti— prema riječima Faruka Husnija, egipatskog m i n i s t r a k u l t u r e —prekretnica u njegovoj dece-niskoj historiji. Umjesto na već ustaljenoj lokaciji, sajam će biti održan u Međunarod-nom konferencijskom centru u Medinet Nasru.
Za vrijeme sajma održaće se bogat kulturno-umjetnički program za sve uzraste.
koji će se baviti problemima izdavaštva u arapskom svi-jetu, novinarstvom u kulturi i intelektualnom svojinom .
Naravno, centralna sveča-nost će biti upriličena po-vodom stogodišnjice od smrti Nedžiba Mahfuza.
Ovogodišnji počasni gost sajma biće NR Kina.
Sajam će trajati od 26. januara do 6. februara.
Iz arhiva Asocijacije: kako smo se snalazili
Najave: 43. sajam knjige
11 Broj 2
Alumni: Mirfat Filjuljanin
Trenutno je uposlen u me-dresi Gazi Isa-beg u Novom P a z a r u . Z a h v a l j u j u ć i izuzetno snažnoj memoriji, za relativno kratko vrijeme je uspio savladiti hifz. Radio je i kao imam u Čikagu.
U ime Asocijacije stude-nata BiH u Egiptu mladen-cima upućujemo najiskrenije čestitke i želje za još puno uspjeha na privatnom i pro-fesionalnom planu.
Naš prijatelj hfz. Mirfat Filjuljanin zaplovio je u bračne vode sa svojom izabranicom Ramizom Džananović.
Mirfat Filjuljanin je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Nakon srednje škole upisuje Fa-kultet usuli din na Al-Azharu. Po završetku studija vraća se u Sandžak gdje po-činje raditi kao imam.
Sponzorirana strana
12 Glasnik
Telefoniranje preko interneta
Pošto svi koji žive u dijaspori imaju potrebu da održavaju veze sa rodbinom i prijateljima u ovom broju vam predstavljamo najkvalitetniju i najjeftiniju
uslugu telefoniranja i slanja sms poruka preko interneta. Radi se o programima luksemburške kompanije Dellmond Sarl, koje smo za vas izabrali i usporedili i
koja nude vrlo povoljne, čak i besplatne razgovore za mnoge zemlje širom svijeta.
Za 100 (stotinu) egipatskih funti, koliko košta kartica kredita od 10 Eura, možete sa destinacijama, koje smo naveli samo kao primjer, razgovarati sljedeći broj minuta:
KOLIKO
KOŠTA ?
www.nonoh.net* www.intervoip.com www.powervoip.com *
Država Fiksni Mobilni Fiksni Mobilni Fiksni Mobilni
BiH 153 66 142 66 238 52
Srbija 166 66 133 83 163 72
Crna gora 142 62 142 62 144 52
Hrvatska besplatno 100 500 111 1250 101
Njemačka besplatno 133 1428 333 2500 188
Austija besplatno 153 666 181 909 131
Norveška besplatno 125 1000 125 2500 161
USA besplatno besplatno 2000 2000 2500 2500
Engleska besplatno 142 2000 125 2500 188
Turska besplatno 125 666 181 666 434
NAPOMENA *Nakon dopune kredita korisnik ima na raspolaganju 120 dana besplatnih razgovora na destinacije koje su označene kao FREE (besplatno). Kompanija zadržava pravo da nakon određenog broja poziva naplaćauje minimalnu cijenu poziva.
*Svaki poziv preko Powervoipa , bez obzira na trajanje, podliježe naknadi uspostavljanja veze koja iznosi 3 euro centa.
Sponzorirana strana
13 Broj 2
Za cijene poziva za sve zemlje svijeta i download programa potrebnog za telefoniranje posjetite navedenu stranicu programa koji vam odgovara.
KAKO TELEFONIRATI ?
1. Izaberite program koji vam odgovara.
2. Otiđite na stranicu programa.
3. Kliknite na DOWNLOAD.
4. Skinite i instalirajte program na vaš računar.
5. Napravite sebi korisnički račun (user account) preko samog programa.
6. Uđite u program sa vašim podatcima korisničkog računa. (username i password)
7. Kliknite na: Click here to go to your account page.
8. Na stranici koja vam se otvori izaberite zemlju i popunite vaše podatke.
9. Idite na BUY CREDIT zatim na REDEEM VOUCHER i ukucajte
broj koji možete kupiti na dole navedeni broj telefona.
ZA KUPOVINU KARTICE ILI VIŠE INFORMACIJA POZOVITE BROJ
012 298 94 94 Za zainteresirane iz Bosne i Hercegovine
porukom na broj
061 250 381
ili na email: [email protected]
Amir Uzunović je počeo da se bavi
borilačkim vještinama trenirajući sa
ocem koji je inače trener karatea.
Boravak u Kairu iskoristio je da
usavrši kung-fu i to pred majstorima
Seidom Mehdijem i Velidom Tahom. U
ovoj rubrici upoznaće vas sa ovom
itekako popularnom borilačkom
vještinom . Nakon završenog studija
na Al-Azharu, ove godine planira
upisati i postdiplomske studije,
najvjerovatni je na Otvorenom
američkom univerzitetu.
Sport: Amir Uzunović, majstor Kung-Fua
Historijat kung-fua
Zanimanje za borilačke vještine zabilježeno je u predaji koja datira iz petog milenija prije nove ere. U njoj je zabilježeno kako je neki vladar žrtvovao živote tri hiljade robova kako bi eksperimentalno ustanovio imaju li udarci pesnicom u određena mjesta na tijelu smrtonosni učinak.
U savremenoj pop kulturi filmovi i internet prezentacije čine glavne izvore informacija o ovoj borilačkoj vješini koja se, nažalost, u ovoj formi svodi na puku tučnjavu, otuđenu u potpunosti od njene duhovne baze. Od komercijalizacije najviše koristi su imali upravo glumci koji otjelovljuju kung-fu borce.
Kung-fu je plemenita vještina koja služi isključivo samoodbrani, a ni u kojem slučaju ugrožavanju drugih ljudi i remećenju javnog reda i mira.
Dvije hiljade godina kasnije, Lee Zing Arng govori o kung-fu vještini kao obliku slobodnog hrvanja, borbe pesnicama i oružjem, te kao metodom da se očuva zdravlje.
Bitan momenat u historiji kung-fua predstavljao je dolazak Monk Ta Moa, budističkog svećenika koji je 520. g. n.e. iz Indije doputovao u Kinu i sa sobom donjeo učenje o zen budizmu, filozofsko-religijskom naučavanju utemeljenom na meditaciji. Radeći sa učenicima, primjetio je da ga vrlo teško prate u meditacijskim vježbama i da je to posljedica njihove slabe fizičke pripremljenosti. Zato je sa njima počeo vježbati stari sistem borenja, tzv. Chi Chi, kojem je pridodao svojih osamnaest vježbi i tako zasnovao poseban stil koji je nazvao Shaolin kung-fu.
Opširnije ću vas upoznati u narednim brojevima sa stilovima i podjelom kung- fua, astralnoj projekciji, vrstama meditacija, akupunkturi, raznim vrstama masaža itd.
Amir Uzunović Amir Uzunović u tradicionalnom kimonu
Kao i u svakom drugom sportu, istezanje je itekako bitno Jedan od kung-fu kikova
