PRIJEDLOG Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11), lanka 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske unije C 83/1, 30.3.2010.), te lanka 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja prorauna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L 306/12, 23.11.2011.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj ________________ 2015. godine donijela

ZAKLJUAK 1. Utvruje se Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. 2018., u tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo financija, KLASA: 910-01/15-01/110; URBROJ: 513-06-01-15-4, od dana 30. travnja 2015. godine. 2. Zaduuje se Ministarstvo financija da o utvrivanju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. 2018. iz toke 1. ovog Zakljuka, na odgovarajui nain, izvijesti sva tijela nadlena ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave. 3. Zaduuje se Ministarstvo financija da predmetni dokument iz toke 1. ovoga Zakljuka, na odgovarajui nain dostavi Glavnom tajnitvu Europske komisije.

PREDSJEDNIK Zoran Milanovi KLASA: URBROJ: Zagreb, _____________

OBRAZLOENJE ZAKLJUKA

Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava lanica s ekonomskom politikom Europske unije, usmjerenoj ka postizanju odrivog rasta i poticanja zaposlenosti. S istim ciljem drave lanice u okviru Europskog semestra usklauju svoje proraunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Europske unije te definiraju i provode niz reformi koje potiu rast. Europski semestar odvija se u godinjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake drave lanice Europske unije. Nastavno, Republika Hrvatska bila je duna izraditi dokument Program konvergencije koji se prihvaa od strane Vlade Republike Hrvatske te slubeno dostavlja Europskoj komisiji do kraja travnja 2015. godine, a definira osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike u srednjoronom razdoblju.

Tekst Programa konvergencije izradilo je Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom. Usvajanjem Zakljuka i pripadajueg Programa konvergencije ostvaruje se dio obveza koje proizlaze iz sudjelovanja Republike Hrvatske u ciklusu Europskog semestra sukladno lanku 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske unije C 83/1, 30.3.2010.), te lanku 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja prorauna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L 306/12, 23.11.2011.).

REPUBLIKA HRVATSKA

PROGRAM KONVERGENCIJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2015. 2018.

Travanj 2015.

I

Predgovor

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 30. travnja 2015. godine prihvatila Program konvergencije Republike Hrvatske za 2015. godinu. Ovo je drugi Program konvergencije koji je RH izradila kao drava lanica Europske unije. Dokument je rezultat procesa tijekom kojeg su sve drave lanice EU obvezne izvjetavati i usklaivati svoju ekonomsku politiku sa

zajednikim definiranim ciljevima i odredbama EU. Takvo usklaivanje i izvjetavanje

provodi se u sklopu godinjih ciklusa Europskog semestra, kada do kraja travnja svake godine drave lanice predaju svoje strateke dokumente Europskoj komisiji, nakon ega

slijedi ekonomski dijalog, izrada preporuka za pojedinane drave lanice te njihova

provedba u praksi. Program Konvergencije takoer je i dokument kojim se istovremeno izvjeuje o naporima koje poduzima RH u svrhu ispunjavanja preporuka Vijea EU u okviru

procedure prekomjernog proraunskog manjka. Dokument je izradilo Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

II

Sadraj

Predgovor ................................................................................................................................................. I

Sadraj ..................................................................................................................................................... II

Popis tablica ........................................................................................................................................... III

Popis grafikona ....................................................................................................................................... III

1. OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE ........................................................................................... 4

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA ..................................................................................................... 6

2.1. Tekua makroekonomska kretanja ......................................................................................... 6

2.2. Srednjoroni makroekonomski scenarij .................................................................................. 9

2.3. Rizici makroekonomskih projekcija ....................................................................................... 14

3. PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG ........................................................................................ 15

3.1. Fiskalna politika ..................................................................................................................... 15

3.2. Izvravanje prorauna u 2014. godini ................................................................................... 16

3.3. Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka .................................................... 18

3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini ................................................................................... 21

3.3.2. Strukturne mjere u 2016. godini ................................................................................... 27

3.4. Proraun ope drave u 2015. godini .................................................................................... 31

3.5. Srednjoroni proraunski okvir (2016. 2018.) .................................................................... 35

3.6. Procjena cikliki prilagoenog proraunskog salda ............................................................... 36

3.7. Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava ................................................. 37

4. ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PROGRAMOM ....................................... 41

4.1. Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga ....................................................... 41

4.2. Usporedba s prethodnim Programom .................................................................................. 42

5. ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA ..................................................................................................... 44

6. KVALITETA JAVNIH FINANCIJA ....................................................................................................... 51

7. INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA ......................................................................... 59

7.1. Izmjene i dopune Zakona o proraunu .................................................................................. 59

7.2. Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti ............................................................................ 63

7.3. Fiskalna statistika .................................................................................................................. 65

PRILOZI .................................................................................................................................................. 72

III

Popis tablica

Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka ............................... 19 Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka ........................................................ 20 Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne projekcije RH .......................................................................................................................................... 20 Tablica 3.3. Pregled dospijea obveznica RH u razdoblju 2015. 2018. ............................................... 39 Tablica 3.4. Projekcija kretanja javnog duga ........................................................................................ 39 Tablica 4.1. Usporedba prihoda, rashoda i neto pozajmljivanja/zaduivanja ope drave .................. 43 Tablica 5.1. Rashodi za mirovine i mirovinski doprinosi u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) .............. 49 Tablica 5.2. Rashodi I. mirovinskog stupa u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) ................................... 50 Tablica 7.1. Godinji financijski izvjetaji i rokovi predaje ..................................................................... 68

Popis grafikona

Grafikon 3.1. Kretanje i struktura javnog duga ..................................................................................... 38 Grafikon 4.1. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema odreenim scenarijima............................. 42 Grafikon 5.1. Udio starije populacije (65+) u ukupnoj populaciji .......................................................... 44 Grafikon 5.2. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (u godinama) ............................................. 44 Grafikon 5.3. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (u godinama) ...................................... 45 Grafikon 5.4. Usporedba dobne i spolne strukture stanovnitva .......................................................... 45 Grafikon 5.5. Projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u razdoblju 2013. 2060. ............................................................................................................................................................... 46 Grafikon 5.6. Potronja za zdravstvo (kao % BDP-a) ............................................................................. 47 Grafikon 5.7. Potronja za dugotrajnu skrb (kao % BDP-a) ................................................................... 48

4

1. OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE

Cilj ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske je pokretanje odrivog rasta nakon dugogodinje

recesije. Za razliku od rasta prije krize koji se temeljio na velikom zaduivanju radi poveanja osobne potronje i ulaganja u nekretnine, novi model dugorono odrivog rasta treba se temeljiti na izvozu i povezanim investicijama u proizvodnju. Glavna zadaa Vlade u tom cilju je provedba strukturnih reformi usmjerenih poboljanju poslovnog okruenja, a koje su opisane u Nacionalnom programu

reformi. Manevarski prostor makroekonomskih politika je ogranien. Monetarna politika ograniena je visokim stupnjem eurizacije i slabim kreditnim kanalom, dok je fiskalna politika uslijed dugotrajne recesije iscrpila prostor za protuciklino djelovanje. tovie, uslijed naraslog javnog duga, nuna je

brza fiskalna konsolidacija.

Oekuje se da e u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo izai iz estogodinje recesije tijekom koje je

realni domai bruto proizvod smanjen za preko 12%. Ekonomski oporavak temeljit e se na rastu izvoza te s njim povezanih investicija u proizvodnju. Osobna potronja, nakon inicijalnog pozitivnog impulsa poreznog rastereenja dohotka od rada, trebala bi nastaviti rasti na temelju rasta

proizvodnje i dohodaka u izvoznim djelatnostima. Dravna potronja e, zbog potrebe fiskalne konsolidacije, u srednjoronom razdoblju davati negativni doprinos rastu. To se djelomino odnosi i na investicije javnog sektora koje e takoer rasti sporije od prethodno planiranog i to prvenstveno kroz koritenje EU fondova.

Veliki problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju predstavlja deflacija. Vanjski okovi, uzrokovani posebice padom cijena nafte i drugih sirovina, kao i slaba domaa potranja utjecali su da

je krajem 2014. godine zabiljeen pad potroakih cijena na meugodinjoj razini. Unato poveanju

troarina na duhan i naftne derivate, oekuje se da e iduih nekoliko godina zbog slabijeg rasta

cijena u okruenju, ali i slabije domae agregatne potranje, nastaviti razdoblje razmjerno niske

inflacije. Reforma javne uprave takoer e negativno djelovati na deflator dravne potronje. Stoga se oekuje i slab rast deflatora BDP-a, to uz slab oporavak realnog rasta utjee na razmjerno spor rast nominalnog bruto domaeg proizvoda. Ovakve okolnosti ne pomau provedbu fiskalne konsolidacije i tereta financiranja poraslog javnog i vanjskog duga. Stoga fiskalna konsolidacija mora

biti usmjerena na smanjenje nominalnih iznosa rashoda.

Okvir fiskalne konsolidacije odreen je preporukama Vijea ministara EU za rjeavanje stanja prekomjernog proraunskog manjka usvojenim u sijenju 2014. godine. Prema donesenim

Preporukama, od Hrvatske je zatraeno donoenje mjera fiskalne konsolidacije od 2,3% u 2014. te po 1% u svakoj od idue dvije godine. Vlada RH tijekom prethodne godine ostvarila je strukturni napor koji premauje zahtjeve iz preporuka Vijea, a nastavak snane fiskalne konsolidacije i iznad traenih

mjera oekuje se u iduem razdoblju.

Mjere fiskalne konsolidacije u iduem razdoblju imaju naglasak na rashodnoj strani. Nominalno smanjenje potronje dravnog prorauna planirano je u Proraunu za razdoblje 2015. - 2017. na veini glavnih kategorija rashoda. Mjerama Vlade RH iz travnju 2015. godine dodatno su smanjeni proraunski rashodi. Velike utede oekuju se i kod javnih trgovakih drutava u sektoru drave kroz ubrzano restrukturiranje te smanjenje planiranih investicija.

5

Usprkos donesenim mjerama, manjak ope drave mjeren prema Europskom sustavu nacionalnih rauna (ESA 2010) u 2014. godini iznosio je 5,7%, to je znatno vie od prethodno oekivanog. Vie je razloga koji to objanjavaju. Prvi razlog se odnosi na materijalizaciju negativnih rizika te slabije

ostvarenje ekonomskog rasta, a time i manjih proraunskih prihoda od prethodno oekivanih. Drugi razlog je ukljuenje nekih infrastrukturnih javnih poduzea i projekata javno privatnog partnerstva u sektor drave, te preuzimanje jamenog duga poduzea H Cargo po treem pozivu. Konano, prema

ESA-i 2010 prihodi od prebacivanja sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup su iskljueni.

Opisane okolnosti objanjavaju razloge zbog kojih e oekivano zadovoljenje nominalnih uvjeta iz

Pakta o stabilnosti i rastu uslijediti godinu dana kasnije od planiranog. Usprkos tome, Vlada RH odluno provodi i provodit e niz mjera u svrhu rjeavanja prekomjernog proraunskog manjka detaljno opisane u nastavku dokumenta.

U tijeku je i provedba reforme procesa proraunskog planiranja i nadzora nad rashodima. Unaprijeen je proces makroekonomskog planiranja i predviene su mjere koje ograniavaju

znaajna odstupanja makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije.

Proveden je i potpuni prelazak na planiranje prema ESA 2010 sustavu. U svrhu uinkovitije kontrole

nad rashodima sva javna poduzea u sektoru drave bit e ukljuena u izvanproraunske korisnike od

2016. Radi pojaane transparentnosti od prorauna za 2016. godinu bit e razlueni rashodi za postojee projekte i politike od rashoda novih projekata i politika. Konano, prilikom donoenja

iduih prorauna, uz detaljni plan prema nacionalnoj metodologiji, bit e potrebno prikazati i

proraun ope drave prema metodologiji ESA 2010. To zahtijeva unaprjeenje procesa procjene uinka ekonomske politike na kategorije izvan nacionalne metodologije.

Uz unapreenje procesa planiranja, znatno se pojaava i funkcija nadzora nad rashodima. Prije svega se to odnosi na nova pravila o fiskalnoj odgovornosti. Takoer se osnauje funkcija Dravne revizije.

Konano, odobrenje daljnjih dravnih jamstava javnim trgovakim drutvima snano e se vezati uz

procese restrukturiranja.

6

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA

2.1. Tekua makroekonomska kretanja

Tijekom 2014. godine nastavljena su recesijska kretanja u domaem gospodarstvu estu godinu

zaredom. Bruto domai proizvod je ostvario realno smanjenje od 0,4% u 2014. godini, to je

usporavanje pada od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 20131. Domaa potranja nastavila je

smanjenje u 2014. godini, dok je neto inozemna potranja pozitivno djelovala na kretanje bruto

domaeg proizvoda. Najvei negativan doprinos smanjenju bruto domaeg proizvoda u 2014. godini

doao je od uvoza roba i usluga koji je zabiljeio meugodinji rast od 3,0%. Obzirom na pad domae

potranje, proizlazi kako je rast uvoza u 2014. godini bio vezan uz izvoz. Osim uvoza, negativno su na

kretanje gospodarske aktivnosti djelovale sve komponente domae potranje. Bruto investicije u

fiksni kapital zabiljeile su realni pad od 4,0%. Potronja kuanstava zabiljeila je realno smanjenje od

0,7% u 2014. godini, pod utjecajem nastavka nepovoljnih kretanja na tritu rada te razduivanja kuanstava. Ograniena mjerama fiskalne konsolidacije, potronja drave zabiljeila je realno

smanjenje od 1,9%, to je snaniji pad nego prethodnih godina. Izvoz roba i usluga zabiljeio je snaan rast u 2014. godini (+6,3%), pod utjecajem jaanja inozemne potranje, pozitivnih uinaka

pristupanja EU, ali dijelom i uinaka metodolokih izmjena u statistici robne razmjene.2 Rast izvoza u 2014. godini nadmaio je rast inozemne potranje, to je rezultiralo poveanjem udjela Hrvatske na

relevantnim izvoznim tritima. Rast izvoza u 2014. prvenstveno je posljedica poveanog izvoza roba

(realni rast od 11,1%), dok je izvoz usluga zabiljeio realni rast od 1,8%. Obraun bruto domaeg

proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je u 2014. godini realnom smanjenju bruto dodane vrijednosti najvie pridonijelo realno smanjenje bruto dodane vrijednosti u graevinarstvu, koje

biljei negativne stope promjene od poetka recesije. S druge strane, preraivaka industrija je,

nakon pet uzastopnih godina pada, zabiljeila realni rast bruto dodane vrijednosti u 2014. godini

(+3,3%), ime je dala najznaajniji pozitivan doprinos promjeni ukupne bruto dodane vrijednosti.

Osim toga, realni rast bruto dodane vrijednosti od 0,5% zabiljeen je i kod trgovine na veliko i na

malo, prijevoza i skladitenja, smjetaja, pripreme i usluivanja hrane.

Prologodinjim Programom konvergencije projicirana je stagnacija realne ekonomske aktivnosti u

2014. godini. Najvea odstupanja prologodinjih projekcija i ostvarenja zabiljeena su kod bruto

investicija u fiksni kapital i meunarodne razmjene. Prologodinjim Programom predvien je realni

rast bruto investicija u fiksni kapital od 1,9%, a ostvaren je njihov pad od 4,0%, to je posljedica neostvarivanja investicija ireg javnog sektora u planiranom obujmu, to se i navodilo kao negativan

rizik ostvarenju projekcija, ali i neto slabijeg ostvarenja privatnih investicija od oekivanog.

Odstupanja ostvarenja izvoza i uvoza roba i usluga od njihovih prologodinjih projekcija u najveoj su mjeri posljedica metodolokih promjena u statistici nacionalnih rauna budui da je nakon

zavretka Programa konvergencije, odnosno u rujnu 2014. godine, uvedena metodologija ESA 2010.

to je rezultiralo znatnim korekcijama kategorija meunarodne razmjene. Dravna potronja ostvarila

1 Podaci o bruto domaem proizvodu za 2013. i 2014. godinu su preliminarni. 2 Nova metodologija robne razmjene uvedena s pristupanjem Hrvatske EU, zbog meuodnosa izmeu Intrastat i Extrastat sustava prikupljanja podataka, dovodi do uveanja robne razmjene za uinak quasi tranzita te posljedino distorzije u seriji godinje promjene robne razmjene u prvoj i drugoj godini lanstva u EU.

7

je neto snaniji pad nego to je bilo predvieno, dok je potronja kuanstava ostvarena priblinoj

razini kao to je bilo projicirano.

Izostanak gospodarskog rasta nepovoljno se odrazio na kretanje zaposlenosti u 2014. godini. Prema administrativnim podacima, prosjean broj ukupno zaposlenih smanjen je 1,6% u 2014. godini te

1,3% u prva dva mjeseca 2015. godine na meugodinjoj razini. Prosjena stopa registrirane

nezaposlenosti smanjena je s 20,2% u 2013. na 19,6% u 2014. godini, kao posljedica snanijeg relativnog pada broja registriranih nezaposlenih3 od pada radne snage. Prosjene plae su tijekom 2014. zabiljeile tek blagi nominalni rast, a zbog negativne stope inflacije, zabiljeen je i blagi realni rast plaa. Tako je prosjena mjesena bruto plaa zaposlenih u pravnim osobama realno poveana

0,4% u usporedbi s 2013., a prosjena mjesena isplaena neto plaa 0,5%. Meutim, izmjene Zakona

o porezu na dohodak poetkom 2015. godine4 dovele su do znatnog ubrzanja realnog meugodinjeg rasta neto plaa u razdoblju od prosinca 2014. do veljae 2015. godine.

Prosjena godinja stopa inflacije potroakih cijena usporena je s 2,2% u 2013. na 0,2% u 2014. Takva kretanja odraavala su ponajvie prelijevanje smanjenja cijena sirovina na svjetskom tritu na domae potroake cijene, pri emu je osobito izraen bio pad cijena prehrambenih sirovina. Pritisak

na smanjenje ukupne godinje inflacije vrile su ponajvie cijene prehrambenih proizvoda, koje u

koarici za izraun indeksa potroakih cijena imaju znatan udio od 26,7%. U posljednjem tromjeseju

2014. taj je pritisak oslabio, a ojaao je deflatorni pritisak zbog smanjenja cijena naftnih derivata

uslijed snanog pada cijena sirove nafte na svjetskom tritu. Slaba inozemna i domaa gospodarska aktivnost i niska temeljna inflacija u europodruju takoer su, ali neto manje, pridonijele smanjenju

inflacije u 2014. Odsustvo domaih trokovnih pritisaka dodatni je initelj koji je pridonosio ostvarivanju niske inflacije. Poetkom 2015. godine nastavljeni su deflatorni priticsci u gospodarstvu.

Meugodinji pad potroakih cijena iznosio je 0,4% u prva tri mjeseca 2015., emu je najvie

pridonijelo smanjenje cijena energije.

Projekcije iz prologodinjeg Programa konvergencije ukazivale su na pozitivnu stopu inflacije od

0,6% u 2014. godini. Ostvarenje nie stope inflacije od projicirane prvenstveno je posljedica znatno

snanijeg pada cijena sirovina na svjetskom tritu od oekivanog.

Prema preliminarnim podacima, viak tekueg rauna platne bilance5 smanjen je s 0,8% BDP-a u 2013. na 0,7% BDP-a u 2014. godini. Na saldo tekueg rauna u 2014. nepovoljno je djelovalo pogoranje salda na raunima primarnog i, u neto manjoj mjeri, sekundarnog dohotka. Poveanje manjka na raunu primarnog dohotka poglavito je rezultat poveanja dobiti trgovakih drutava u

inozemnom vlasnitvu, a osim toga, poveali su se ukupni kamatni trokovi inozemnog financiranja.

Slabije koritenje sredstava iz EU fondova od uplata u EU proraun glavni je initelj smanjenja pozitivnog salda na raunu sekundarnog dohotka6. Za razliku od toga, pozitivno je na saldo tekueg

3 Ukupan broj registriranih nezaposlenih poeo je opadati na meugodinjoj razini od travnja 2014., a taj trend zadrao se do kraja godine. Meutim, spomenuto smanjenje nezaposlenosti popraeno je poveanjem broja osoba brisanih iz evidencije HZZ-a zbog nepridravanja zakonskih odredbi. 4 Detaljnije o izmjenama Zakona o porezu na dohodak vidjeti u poglavlju 3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini. 5 Platna bilanca temelji se na 6. izdanju Prirunika za sastavljanje platne bilance i stanja meunarodnih ulaganja te sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica u skladu sa standardom ESA 2010. 6 U platnobilannoj statistici sredstva iz EU fondova rasporeuju se na raun sekundarnog dohotka ili kapitalni raun tek kada se doznae krajnjim korisnicima. Sredstva koja su primljena ali nisu rasporeena krajnjim

8

rauna utjecao rast neto izvoza usluga, to se prije svega odnosi na poveanje prihoda od usluga pruenih u turizmu, te smanjenje manjka u robnoj razmjeni uslijed snanijeg rasta izvoza od uvoza.

Tokove kapitala s inozemstvom (iskljuujui promjenu meunarodnih priuva) u 2014. obiljeio je

neto rast sredstava, odnosno neto odljev kapitala u iznosu od 0,3 milijarde EUR. Rezultat je to ponajprije zamjetnog poboljanja neto dunike pozicije kreditnih institucija. Neto obveze drave su

se poveale, ali u manjoj mjeri nego prethodne godine. Kod inozemnih izravnih ulaganja zabiljeen je

vei neto priljev, odnosno rast neto obveza, nego u prethodnoj godini, emu su najvie pridonijele

zadrane zarade, posebno na strani obveza.

Meunarodne priuve su na kraju 2014. iznosile 12,7 milijardi EUR ili za 1,7% manje nego na kraju

prethodne godine. Smanjenje priuva posljedica je pada deviznog depozita drave kod sredinje

banke i neto prodaje deviza HNB-a. Nepovoljna kretanja dijelom su ublaena ostvarenim zaradama od njihovog ulaganja te pozitivnim teajnim razlikama, uslijed jaanja amerikog dolara prema euru.

U prva dva mjeseca 2015. godine bruto meunarodne priuve su se blago poveale i na kraju veljae

iznosile 12,8 milijardi EUR.

Pokazatelji cjenovne i trokovne konkurentnosti hrvatskog izvoza su se poboljali u 2014. u odnosu

na prethodnu godinu, zbog relativno povoljnijeg kretanja cijena odnosno trokova u usporedbi s glavnim trgovinskim partnerima. Pritom su realni efektivni teajevi kune uz potroake i proizvoake

cijene oslabili u 2014. u prosjeku za 1,1%, dok su realni efektivni teajevi kune uz jedinine trokove rada u ukupnom gospodarstvu i preraivakoj industriji deprecirali za 1,4% odnosno 4,2%. Teaj kune prema euru bio je stabilan u 2014. s povremenim kolebanjima koja su bila slabije izraena

nego u prethodnoj godini. Nominalni dnevni teaj kune prema euru kretao se tijekom 2014. godine u

uskom rasponu od 0,9% do 0,6% oko prosjenog godinjeg teaja koji je iznosio 7,63 EUR/HRK te je bio za 0,7% slabiji nego u 2013. Osnovni instrument monetarne i teajne politike i u 2014. godini bile su devizne transakcije sredinje banke, kojima je ostvarena neto prodaja deviza od 0,2 milijarde EUR,

ime je povueno 1,6 milijardi kuna primarnog novca. U strukturi deviznih transakcija u 2014. godini,

otkup deviza se odnosio na transakcije sa sredinjom dravom (devize pristigle temeljem inozemnog zaduivanja), dok se prodaja deviza odnosila na intervenciju na deviznom tritu u svrhu zaustavljanja

deprecijacijskih pritisaka u veljai 2014. te u veoj mjeri na transakcije s Europskom komisijom. Slini

su trendovi nastavljeni i poetkom 2015. U sijenju i veljai 2015. godine HNB je u dvije devizne

intervencije, s ciljem ublaavanja deprecijacijskih pritisaka, prodao poslovnim bankama ukupno 0,5

milijardi EUR. S druge strane, do sredine oujka HNB je od sredinje drave otkupio 0,8 milijardi EUR

deviza pristiglih od izdavanja deviznih trezorskih zapisa na domaem tritu te obveznice na

meunarodnom tritu.

Unato visokoj likvidnosti monetarnog sustava, kretanje monetarnih i kreditnih agregata u 2014. nastavilo je odraavati negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Neto inozemna aktiva

monetarnog sustava zamjetno se poveala uslijed poboljanja inozemne pozicije kreditnih institucija

kod kojih je razduivanje u inozemstvu bilo izraenije nego prethodne godine. Neto domaa aktiva

sustava zabiljeila je umjereno smanjenje, pri emu su se u njenoj strukturi poveali plasmani

sredinjoj dravi, dok su se plasmani ostalim sektorima (iskljuujui teajne promjene) smanjili za

korisnicima evidentiraju se samo na financijskome raunu. Uzmu li se u obzir ukupno primljena sredstva, a ne samo ona rasporeena krajnjim korisnicima, ukupan neto uinak transakcija s EU je u 2014. bio pozitivan.

9

3,0%. Nakon rasta u prethodnoj godini, kod poduzea je u 2014. zabiljeeno zamjetno smanjenje domaih plasmana (4,0%), dok se sektor stanovnitvo nastavio razduivati estu godinu u nizu (-1,6%). Ostvarene promjene neto domae i neto inozemne aktive rezultirale su porastom ukupnih

likvidnih sredstava (M4) za 2,8%, odnosno 2,0% iskljuujui utjecaj teaja. U prva dva mjeseca 2015.

ostvaren je znaajan rast neto potraivanja od sredinje drave i blagi prirast plasmana poduzeima,

dok se razduivanje stanovnitva nastavilo.

2.2. Srednjoroni makroekonomski scenarij

Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim statistikim pokazateljima objavljenim do

sredine travnja 2015. godine. Inozemne pretpostavke, poput kretanja inozemnih teajeva, kamatnih

stopa, cjenovnih kretanja te, openito, svjetskih ekonomskih kretanja, ali i domaa demografska kretanja u srednjem roku, preuzete su iz posljednjih dostupnih dokumenata Europske komisije7 i Meunarodnog monetarnog fonda8. Meunarodna okruenje e u srednjem roku karakterizirati

razmjerno povoljna makroekonomska kretanja. Usporeujui posljednje projekcije Europske komisije

iz veljae 2015. s prethodnim projekcijama, istie se neznatna pozitivna korekcija rasta bruto

domaeg proizvoda EU u svim godinama projekcijskog razdoblja te blaga korekcija nanie rasta hrvatskih izvoznih trita u 2015., pri emu u skupini najvanijih hrvatskih izvoznih odredita

prevladavaju pozitivne korekcije kako gospodarskog rasta tako i uvoza roba i usluga.

7 Europske ekonomske projekcije Zima 2015. iz veljae 2015. 8 World Economic Outlook iz travnja 2015.

10

Tablica 1: Makroekonomski okvir u razdoblju 2014. 2018.

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Eurostat, Ministarstvo financija

U 2015. godini se oekuje zaustavljanje estogodinjeg trenda realnog meugodinjeg smanjenja

bruto domaeg proizvoda uz blagi rast gospodarske aktivnosti od 0,4%. Rast bruto domaeg

proizvoda bit e rezultat pozitivnog doprinosa neto inozemne potranje (neto izvoza). S druge strane,

doprinos domae potranje rastu bruto domaeg proizvoda bit e blago negativan, a doprinos

kategorije promjena zaliha neutralan. Slian trend prisutan je posljednjih godina s time da treba

naglasiti kako se u 2015. godini radi o skromnim apsolutnim iznosima doprinosa rastu. Promatrajui

pojedinane sastavnice bruto domaeg proizvoda s rashodne strane, vidljivo je kako poveanje

gospodarske aktivnosti u 2015. poiva na rastu izvoza roba i usluga u uvjetima blagog ubrzanja rasta inozemne potranje. Blago pozitivan doprinos rastu doi e i od strane potronje kuanstava, koja e

biti izloena mnotvu raznosmjernih utjecaja koji e se u najveem dijelu ponititi, pri emu meu

povoljnim utjecajima valja izdvojiti zakonske izmjene u oporezivanju dohotka u sijenju ove godine.

Sve ostale sastavnice s rashodne strane zabiljeit e negativne doprinose rastu bruto domaeg

proizvoda, pri emu se istie negativan doprinos uvoza roba i usluga.

U 2016. projiciran je realni rast bruto domaeg proizvoda od 1,0% koji e u narednim godinama

ubrzati na 1,2% i 1,5%. Glavni pokreta gospodarskog rasta u razdoblju 2016. 2018. bit e izvoz roba i usluga, za razliku od projekcija iz prologodinjeg Programa konvergencije kada su to u veini godina bile bruto investicije u fiksni kapital, u skladu s oekivanim snanim rastom investicija javnih

poduzea. Meutim, izvor rasta u zadnje dvije godine promatranog razdoblja biti e opet domaa

potranja, unato tome to je ista ograniena visokom relativnom zaduenou domaih sektora,

snanim i produenim poremeajima na tritu rada te skromnim ugraenim oekivanjima u pogledu

dinamike gospodarskog oporavka. Naime, znatan negativan doprinos rastu kroz itavo promatrano razdoblje dolazit e od uvoza roba i usluga, kao rezultat ubrzanja gospodarskog rasta uz uveani

stupanj uvozne ovisnosti u odnosu na pred-krizno razdoblje. Doprinos potronje kuanstava

2014. Projekcija 2015. Projekcija

2016. Projekcija

2017. Projekcija

2018.

BDP, tekue cijene, mil. HRK 328.927 330.683 336.477 344.092 353.967

BDP, realni rast (%) -0,4 0,4 1,0 1,2 1,5Potronja kuanstava -0,7 0,5 0,3 0,5 1,1Dravna potronja -1,9 -1,2 -1,4 -1,0 -0,6Bruto investicije u fiksni kapital -4,0 -1,3 1,8 3,2 3,6Izvoz roba i usluga 6,3 3,7 4,6 4,8 4,8Uvoz roba i usluga 3,0 2,8 4,0 4,5 5,0

Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi)Potronja kuanstava -0,4 0,3 0,2 0,3 0,6Dravna potronja -0,4 -0,2 -0,3 -0,2 -0,1Bruto investicije u fiksni kapital -0,8 -0,2 0,3 0,6 0,7Promjena zaliha -0,2 0,0 0,2 0,2 0,1Izvoz roba i usluga 2,7 1,7 2,2 2,3 2,5Uvoz roba i usluga -1,3 -1,2 -1,8 -2,1 -2,4

Deflator BDP-a, rast (%) 0,0 0,2 0,8 1,1 1,4Indeks potroakih cijena, rast (%) -0,2 0,1 1,1 1,3 1,4

Zaposlenost, rast (%)* -0,7 -0,2 0,1 0,8 1,3Stopa nezaposlenosti (ILO) 17,3 17,1 16,8 15,9 14,3* Domai koncept definicije nacionalnih rauna

11

gospodarskom rastu ostat e potisnut do kraja srednjoronog razdoblja kada e blago ojaati.

Dravnu potronju karakterizirat e blagi negativni doprinosi rastu kroz cijelo projekcijsko razdoblje

kao rezultat nune fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proraunskog manjka. Znaajniji doprinos investicijske potronje oekuje se u posljednje dvije godine temeljen na rastu

privatnih investicija potaknutim transferima iz EU fondova, . dok e doprinos promjene zaliha imati

tek neznatan utjecaj na rast izuzev 2016. i 2017. godine kada se oekuje blago pozitivan doprinos.

U itavom srednjoronom razdoblju, izuzev 2018., rast bruto domaeg proizvoda bit e ogranien

slabom dinamikom potronje kuanstava. No, unato tomu, ve u 2015. godini predvia se kako e

promjena potronje kuanstava poprimiti pozitivan predznak, emu u prilog govore recentni visokofrekventni pokazatelji poput kretanje prometa od trgovine na malo u prva dva mjeseca. Na

ovakvu projekciju presudan utjecaj imale su izmjene u sustavu oporezivanja dohotka uz ukupni

procijenjeni utjecaj na raspoloivi dohodak kuanstava od 0,6% BDP-a, a to e dovesti do ubrzanja stope rasta neto plaa od preko 2 postotna boda. Meutim, povoljno djelovanje poreznih promjena

djelomino bi moglo biti poniteno zakonskim promjenama na lokalnoj razini, a ograniit e ga i

umanjena sklonost potronji sektora kuanstava. Ipak, ovdje valja napomenuti kako se u 2015. godini

oekuje da e intenzitet razduivanja kuanstava blago oslabiti, emu u prilog govore i rezultati

anketa o pouzdanju potroaa poetkom godine. Tako e i odobreni potroaki krediti sektoru kuanstava u 2015. godini ponovo zabiljeiti neznatan rast. Od mase plaa, kao i u manjoj mjeri od

transfera stanovnitvu i neto ostalih dohodaka, oekuje se pozitivan utjecaj na realno kretanje raspoloivog dohotka koji e zabiljeiti umjereni rast. Prvenstveno e to biti rezultat povoljnog

kretanja neto plaa unato tek neznatnom nominalnom rastu bruto plaa, dok e nepovoljan utjecaj

na raspoloivi dohodak ponovo doi od pada zaposlenosti, iji e intenzitet ipak biti smanjen u

odnosu na protekle godine. Osim toga, dodatno e negativno na potronju kuanstava djelovati

poremeaji s teajem vicarskog franka, ali i deprecijacija kune prema drugim valutama. S druge

strane, cjenovna e se kretanja vjerojatno ipak pozitivno odraziti na potronju kuanstava, a prvenstveno se ovo odnosi na pad cijena energenata. Tijekom 2016. godine oekuje se nastavak

postupnog oporavka potroakog povjerenja potaknut boljim gospodarskim uvjetima openito te

promjenom trenda na tritu rada, pa je u toj godini predvien i poetak dinamiziranja odobrenih

potroakih kredita kuanstvima. Meutim, razduivanje sektora kuanstava kao i spor oporavak na

tritu rada i dalje e ograniavati potronju kuanstava. Nestat e povoljni bazni uinak poreznih

promjena kao i pozitivan utjecaj od strane cjenovnih kretanja. Kao i u 2015. godini, negativan utjecaj

na potronju kuanstava imat e fiskalna konsolidacija, a socijalne naknade takoer e u 2016. blago negativno doprinijeti njenom realnom rastu. U zadnje dvije godine projekcijskog razdoblja potronja

kuanstava postupno e ubrzati. Meutim, tijekom cijelog promatranog razdoblja rast potronje

kuanstava pratit e dinamiku njihovog raspoloivog dohotka, pri emu e u prvoj i posljednjoj godini

razdoblja rast raspoloivog dohotka biti ak i umjereno bri.

Kretanje dravne potronje kroz iravo projekcijsko razdoblje bit e odreeno planiranom fiskalnom

konsolidacijom. Tako se u prve tri godine projekcijskog razdoblja oekuju smanjenja dravne

potronje od neto iznad 1% te neto slabije smanjenje u 2018. Pritom se u svim godinama

promatranog razdoblja realno smanjenje dravne potronje prvenstveno temelji na doprinosu

kategorije intermedijarne potronje, u skladu s nizom planiranih mjera usmjerenih ka racionalizaciji

poslovanja javne uprave. Zatim slijede naknade zaposlenima ije e blago realno smanjenje, u skladu

s projiciranim kretanjem zaposlenosti javnog sektora, biti najznaajnije u 2015. godini te postupno slabjeti prema kraju projekcijskog horizonta. S druge strane, to se tie socijalnih naknada u naravi,

12

njihovo blago realno smanjenje oekuje se samo u prvoj godini projekcijskog razdoblja temeljeno na

odreenim utedama u sustavu zdravstva dok bi zatim ova kategorija trebala biljeiti nominalnu

stagnaciju te neznatan doprinos realnoj promjeni dravne potronje. Neznatan doprinos u suprotnom

smjeru u svim godinama projekcijskog razdoblja, te neto znaajniji u posljednjoj mogao bi doi od

ostalih kategorija koje ine dravnu potronju.

Oporavak investicija privatnog sektora bit e i dalje ogranien potrebom razduivanja te

restrukturiranja kod brojnih subjekata, kao i niskim poslovnim optimizmom uslijed znatne razine

neizvjesnosti vezane uz budue kretanje agregatne potranje. Ovo se posebno odnosi i na neizvjesnost vezanu uz izbor mjera fiskalne politike, njihovu dinamiku te intenzitet. Osim toga, za

mnoga poduzea ostaju problematini izvori, ali i cijena zaduivanja, s obzirom na slabu sklonost ka preuzimanju rizika i posljedino stroge uvjete kreditiranja bankarskog sektora ija visoka likvidnost u

proteklom razdoblju nije u veoj mjeri doprinijela poboljanju likvidnosti u gospodarstvu niti

poticanju ekonomske aktivnosti. S druge strane, javne e investicije biti ograniene procesom

razduivanja kod mnogih javnih poduzea, za koje se oekuje iznimno slaba dinamika investicijske

aktivnosti tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, dok e bruto investicije u fiksni kapital od strane

ope drave koiti potreba fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog deficita. S druge

strane, znatan doprinos investicijskoj aktivnosti svih sektora kroz itavo razdoblje, a posebice snaan

zamah prema njegovom kraju, oekuje se od intenziviranja koritenja sredstava iz fondova EU. Temeljeno prvenstveno na investicijskoj aktivnosti ope drave, u 2015. i 2016. godini oekuje se

umjereno ubrzanje rasta investicija ireg javnog sektora, dok se za zadnje dvije godine predvia

njegovo usporavanje. U 2016. godini oekuje se poetak oporavka privatne investicijske potronje te njezin blagi rast, dok se njegovo intenziviranje oekuje tek u posljednje dvije godine projekcijskog

razdoblja. Predvieno jaanje investicijske aktivnosti privatnog sektora prema kraju promatranog razdoblju temelji se na izraenijem oporavku domae potranje te snaenju inozemne potranje, u

uvjetima poboljane poslovne klime, povoljnijih uvjeta financiranja te likvidnosti u gospodarstvu, kao

i boljim rezultatima zakona usmjerenih ka poticanju investicijskih projekata i konkurentnosti, uz, kao

to je spomenuto, znatan pozitivan doprinos EU fondova. Pri tome se poetak oporavka graevinske

djelatnosti oekuje tek u 2017.

Izvoz roba i usluga biljeit e pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015. 2018. te e, pojedinano gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Projekcija izvoza, osim na oekivanom

jaanju inozemne potranje za domaim robama i uslugama, temelji se na pozitivnoj strukturnoj

promjeni domaeg izvoznog sektora potaknutoj prije svega pristupanjem zajednikom tritu EU.

Naime, procjenjuje se kako je izvoz roba pristupanjem tritu EU zabiljeio povoljni uinak irenja

baze u smislu zastupljenosti na emitivnim tritima odnosno proirivanja kanala distribucije domaih

izvoznika. Osim toga, necjenovna konkurentnost domaeg izvoza trebala bi biti poboljana, mislei pritom prvenstveno na pozitivan uinak primjene deklaracija o porijeklu robe, a slabi pozitivan utjecaj

na cjenovnu konkurentnost doi e, poglavito na poetku promatranog razdoblja i od blage deprecijacije relativnih efektivnih teajeva. Najvei doprinos rastu inozemne potranje doi e od

jaanja uvoza Njemake, koja ima i najvei udio u hrvatskom izvozu roba i usluga, te, u neto manjoj

mjeri, Slovenije, BiH i Italije. Zbog iznimno povoljnog ostvarenja izvoza roba i usluga u prethodnoj

godini, od kojeg se velik dio odnosi na jednokratan efekt pristupanja EU, rast izvoza e znatno

usporiti tijekom 2015. godine, dok e se u narednim godinama biljeiti njegovo postupno ubrzanje. Za razliku od prethodne tri godine, kada je dolo do poveanja udjela Hrvatske na njenim izvoznim

tritima, u narednim godinama kretanja e ponovno biti suprotna. Naime, oekuje se da e u

13

itavom projekcijskom razdoblju rast domaeg izvoza biti slabiji od rasta inozemne potranje, pri

emu e posljedini pad trinog udjela biti najizraeniji u 2016., ali i tada e njegova razina biti

znatno ispod predkriznih. Napomenimo jo kako e rast izvoza roba kroz itavo razdoblje izuzev 2015.

znatno premaivati rast izvoza koji e ostvariti stabilna poveanja.

Kretanje uvoza roba i usluga u srednjoronom razdoblju bit e odreeno rastom finalne potranje. Pri

tome napomenimo kao je elastinost uvoza u odnosu na finalnu potranju zabiljeila trajne promjene ne vie tijekom krize to se prvenstveno odnosi na elastinost uvoza u odnosu na izvoznu

komponentu ija je razina znaajno jednokratno podignuta, ali isto tako i na investicijsku

komponentu uvoza. Unato tome, elastinost uvoza u odnosu na potranju zbit e nie nego

posljednje dvije godine kada su na nju znatno utjecali i jednokratni uinci pristupanja EU. Oekuje se

da e rast uvoza roba i usluga u svim godinama projekcijskog razdoblja osim posljednje biti sporiji od

rasta izvoza, pa e tako neto inozemna potranja pozitivno pridonositi rastu bruto domaeg

proizvoda, meutim, njena e apsolutna vrijednost krajem razdoblja biti neznatna.

Oekuje se da e tijekom 2015. godine doi do blagog rasta potroakih cijena od 0,1%. Kretanje

cijena bit e u najveoj mjeri odreeno znatnim smanjenjem cijena sirovina na svjetskom tritu, naroito sirove nafte, a manje pritiscima na cijene sa strane domae potranje. Uinak pada cijena

primarnih sirovina na svjetskom tritu na domai indeks potroakih cijena tijekom 2015. godine bit

e ublaen deprecijacijom teaja kune prema amerikom dolaru. to se tie domaih pritisaka na

potroake cijene, oni bi trebali biti slabi, uslijed blagog porasta potronje kuanstava te jedininog

troka rada. Na kretanje potroakih cijena utjecat e i administrativne odluke o smanjenju cijene prirodnog plina, poveanju troarina na cigarete te na motorni benzin, plinsko ulje i kerozin od

travnja ove godine9. Promatrano prema komponentama indeksa potroakih cijena, u 2015. godini oekuje se smanjenje cijena energije, prvenstveno uslijed pada cijena goriva i maziva za osobna vozila

povezano sa ve spomenutim snanim smanjenjem cijena sirove nafte. S druge strane, oekuje se

poveanje stope rasta cijena prehrane, kao i indeksa potroakih cijena bez prehrane i energije u

odnosu na prethodnu godinu. U preostalim godinama projekcijskog razdoblja oekuje se postepeno

ubrzavanje inflacije u uvjetima oporavka domae potranje kao i ponovnog rasta cijena primarnih

sirovina na svjetskom tritu.

Tijekom 2015. godine oekuje se nastavak nepovoljnih kretanja na tritu rada, a u skladu s

ubrzanjem gospodarskog rasta, zaustavljanje negativnog trenda predvia se od 2017. godine.

Projekcija zaposlenosti ukazuje na blago smanjenje u 2015. godini10 te neznatan rast u 2016. s tendencijom ubrzanja prema kraju projekcijskog razdoblja. Uslijed snanijeg realnog rasta bruto

domaeg proizvoda od rasta zaposlenosti prosjena produktivnost rada biljeit e blagi rast koji e u

posljednje dvije godine projekcijskog razdoblja usporiti. Jedinini troak rada zabiljeit e neznatan rast tijekom 2015. budui da e rast plaa biti neznatno iznad rasta produktivnosti. Meutim, tijekom dvije posljednje godine projekcijskog razdoblja oekuje se ubrzanje rasta jedininog troka rada kao

posljedica ubrzanja rasta plaa uz usporavanje rasta produktivnosti rada.

U 2015. oekuje se stagnacija plasmana ostalim domaim sektorima, a porast kreditiranja drave e

se vjerojatno nastaviti. Oekivani rast najireg monetarnog agregata ukupnih likvidnih sredstava u

9 Ukupni doprinos ovih kategorija promjeni indeksa potroakih cijena u 2015. procjenjuje se na 0,1 postotni bod. 10 Pri izraunu pokazatelja o tritu rada koriteni su podaci iz nacionalnih rauna.

14

2015. mogao bi biti slian ostvarenju u prethodnoj godini. Zaokret u pogledu monetarnih kretanja ne

moe se oekivati ni u srednjoronom razdoblju, za koje se predvia postupno i blago ubrzanje rasta

monetarnih i kreditnih agregata sukladno sporom oporavku hrvatskog gospodarstva.

Pozitivan saldo na tekuem i kapitalnom raunu platne bilance mogao bi se poboljati u 2015. i

dosegnuti 2,0% BDP-a, u usporedbi s 0,7% BDP-a koliko je iznosio u prethodnoj godini. Najveim dijelom bi takvim kretanjima trebao doprinijeti naglaeni rast neto izvoza roba i usluga uslijed

izraenijeg rasta izvoza u odnosu na rast uvoza. Takoer, povoljnija ostvarenja se oekuju na raunu

sekundarnog dohotka kao rezultat jaanja apsorpcijskih kapaciteta vezanih za koritenje sredstava iz

EU fondova, uz poveanje primitaka kapitalne prirode. U uvjetima razduivanja privatnog sektora,

niskih kamatnih stopa i slabijeg rasta dobiti poduzea i banaka u stranome vlasnitvu, pritisci na

pogoranje salda primarnog dohotka trebali bi biti znatno manje izraeni nego prethodne godine.

2.3. Rizici makroekonomskih projekcija

Makroekonomski scenarij opisan u tekstu izloen je prevladavajue negativnim rizicima. Najvea

neizvjesnost tie se dinamike izvoza roba i usluga. Naime, osim rizika koji proizlaze iz slabijeg

ostvarenja inozemne potranje relevantnih izvoznih trita, pozitivni uinci od pristupanja

zajednikom tritu EU koji se tiu ponajvie irenja izvozne baze (zastupljenost na tritima), ali i

poboljane konkurentnosti u openitom smislu, predstavljaju glavni rizik cjelokupnog scenarija. Procjenjuje se kako su rizici vezani za projekciju potronje kuanstava, unato obilju potencijalnih utjecaja od kojih su svakako najznaajniji vezani za kretanje na tritu rada, a isto tako i uvoza roba i usluga uravnoteeni. Kretanje investicija e u srednjem roku primarno ovisiti o iskoritavanju kapitalnih transfera EU fondova kao i intenzitet fiskalne konsolidacije vezan uz investicijsku potronju

ope drave. Osim toga, dinamika realnog BDP-a usko je povezana i s intenzitetom i strukturom fiskalne konsolidacije. Glavni rizici koji bi mogli uzrokovati drugaije ostvarenje stope inflacije od

prognozirane ukljuuju znaajnije promjene cijena nafte te izraenije slabljenje kune prema

amerikom dolaru od predvienog, kao i slabije ostvarenje na tritu od prognoziranog. Osim toga, u 2016. godini, odnosno nakon parlamentarnih izbora, mogue je podizanje administrativno reguliranih

cijena. Za kraj treba spomenuti i kako nepovoljnije srednjorono kretanje inozemnih kamatnih uslijed slabijeg monetarnog oputanja od oekivanog takoer ugrozilo rast kroz vie moguih kanala utjecaja.

15

3. PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG

3.1. Fiskalna politika

Fiskalna politika u narednom srednjoronom razdoblju bit e usmjerena na dva kljuna naela. S

jedne strane, nuna je brza fiskalna konsolidacija s obzirom na rastui javni dug i troak njegovog

financiranja i to u uvjetima negativne ekonomske aktivnosti. S druge strane, nuno je i pokretanje

odrivog ekonomskog rasta nakon estogodinje recesije.

Stoga e se srednjorone mjere fiskalne politike temeljiti na fiskalnoj konsolidaciji u svrhu rjeavanja

prekomjernog proraunskog manjka. Naime, Vijee EU je na prijedlog Europske komisije (EK), u sijenju 2014. godine donijelo preporuke kojima se od RH trai rjeavanje prekomjernog manjka i to tako da do 2016. godine smanji svoj proraunski manjak ispod 3% BDP-a te dug ope drave dovede na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije.

Krajem travnja 2014. RH je u okviru Europskog semestra dostavila Program konvergencije Republike

Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. te Nacionalni program reformi Republike Hrvatske. Program konvergencije ujedno predstavlja i prvo slubeno izvjee RH o provedbi mjera ekonomske politike u svrhu korekcije prekomjernog proraunskog manjka.

Temeljem razmatranja navedenog dokumenta te definiranih mjera i njihovog plana provedbe, 2. lipnja 2014. godine EK je utvrdila kako je RH poduzela odgovarajue mjere u svrhu korigiranja proraunskih neravnotea te je stoga postupak prekomjernog proraunskog manjka stavljen u

mirovanje. Zbog postojanja negativnih rizika RH je obvezna osigurati definiranje i provedbu

odgovarajuih mjera u svrhu potivanja dinamike i ciljeva fiskalne konsolidacije, definiranih

preporukama Vijea EU. RH je stoga duna svakih est mjeseci izvjetavati o provedbi odgovarajuih mjera fiskalne konsolidacije.

U tom smislu, 31. listopada 2014. RH je dostavila EK Drugo izvjee o provedbi mjera fiskalne politike s ciljem jaanja dugorone odrivosti javnih financija te potivanja odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.

Krajem studenog iste godine, temeljem analize dostavljenog dokumenta EK je Odboru za financijsku politiku dostavila Izvjetaj o napretku u implementaciji Preporuka Vijea za rjeavanje prekomjernog

proraunskog manjka za RH. Uzimajui u obzir bottom-up pristup, EK utvruje da je RH u 2014. godini neznatno premaila traeni fiskalni napor od 2,3% BDP-a. Meutim, sukladno podacima o izvrenju prorauna za 2014. godinu predviene utede ostvarene su iznad planiranih te je procijenjeni fiskalni napor na razini od 2,5% BDP-a.

Kako bi ispunila preporuke, mjere fiskalne politike RH bit e usmjerene na fiskalnu konsolidaciju kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani prorauna. Okvir fiskalnog upravljanja u EU kao i njemu

prilagoen okvir u RH pridonijet e jaanju fiskalne prilagodbe kroz vrijeme. Spomenuti okvir

ukljuuje jaanje numerikih fiskalnih pravila, jaanje neovisnosti Fiskalnog odbora i srednjoronog

proraunskog planiranja u RH, a bit e i ojaan multilateralnim dijalogom s EK i EU.

U narednom srednjoronom razdoblju, aktivnosti na prihodnoj strani prorauna bit e usmjerene na 1) proirenje porezne osnovice; 2) stvaranje preduvjeta za jaanje uinkovitosti poreznog nadzora; 3)

16

pravovremene dostupnosti informacija i 4) modernizaciju organizacijske strukture Porezne uprave (PU). Tako e se pristupiti izmjenama poreznih olakica, nastavit e se s procesom primjene fiskalizacije u prometu gotovinom te e se intenzivirati elektronska komunikacija s poreznim

obveznicima u svrhu transparentnijeg i uinkovitijeg evidentiranja te ispunjavanja poreznih obveza, a nastavlja se i s reorganizacijom PU. Od 2016. godine na snagu stupa oporezivanje kapitalnih dobitaka, a temeljem razvoja novog obrasca Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima

za obvezna osiguranja (JOPPD obrazac) jaa se razmjena podataka o dohotku i ostalim primicima graana s drugim institucija.

Na rashodnoj strani prorauna pozornost je usmjerena na smanjenje proraunskog manjka, no

koritenjem takvih mjera koje ne djeluju negativno na rast, uz istodobno zadravanje socijalne zatite

graana i sve naglaeniju usmjerenost na koritenje fondova EU. Proraunom za 2015. godinu predviene su strukturne utede na svim kategorijama rashoda. U cilju stvaranja dodatnih uteda, ali

i poveanja uinkovitosti javne potronje, pokrenuta je dubinska analiza rashoda dravnog prorauna, koja ima za cilj analizirati koji rashodi odstupaju od dogovorenih politika, a koji su u skladu

s njima, a na temelju ega bi se trebala donijeti odluka o smanjivanju/poveanju rashoda. Kako bi se ostavio prostor za fiskalnu konsolidaciju koja potie rast, meu prioritetima javne potronje bit e

ulaganja u vodnu i prometnu infrastrukturu. U uvjetima visoke nezaposlenosti, posebice mladih,

pozornost se posveuje provoenju aktivnih mjera na tritu rada. Nastavit e se i reforma sustava

zdravstva, pravosua, socijalne skrbi i obrazovanja, a u svrhu jaanja njihove uinkovitosti i

odrivosti.

Svi navedeni ciljevi i predviena kretanja fiskalne politike su odreeni i ovise o provedbi kljunih

strukturnih reformi u nadolazeem razdoblju, a koje su detaljno opisane u Nacionalnom programu reformi.

3.2. Izvravanje prorauna u 2014. godini

U uvjetima nepovoljnih gospodarskih kretanja te potrebe snanije fiskalne konsolidacije slijedom preporuka Vijea EU u okviru EDP procedure, u oujku 2014. godine donesene su izmjene i dopune dravnog prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Izmjenama se predloilo niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna, s procijenjenim strukturnim uinkom od 1,9% BDP-a. Meutim, da bi se dosegla razina potrebnih konsolidacijskih mjera od 2,3% BDP-a sukladno preporukama Vijea EU, RH je pripremila dodatne mjere od 0,4% BDP-a u 2014., a koje su bile obuhvaene Zakljukom Vlade RH te Odlukom o mjerama privremene obustave izvravanja dravnog prorauna RH za 2014. godinu. Uslijed nastavka nepovoljnih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proraunskih trokova zbog

poplava u istonoj Slavoniji, u studenom 2014. godine donesene su nove izmjene i dopune dravnog prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Tom prilikom u spomenute izmjene i dopune uvrtene su i prethodno navedene dodatne mjere iz oujka 2014. godine.

17

Prema konanim podacima za 2014. godinu ukupni prihodi prorauna ope drave izvreni su na

razini od 42,3% BDP-a. Unato nepovoljnim gospodarskim kretanjima izvrenje prihoda bilo je neto bolje od oekivanog. Tako su prihodi od poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, posebnih poreza i troarina te doprinosa zabiljeili vee ostvarenje od planiranog. U isto vrijeme, najznaajnije smanjenje imali su prihodi od pomoi prije svega zbog slabije dinamike povlaenja fondova EU.

Vezano uz strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna, u 2014. godini provedene su dvije zakonske izmjene u oporezivanju igara na sreu. Doprinosi za zdravstveno osiguranje poveani su s

13% na 15%, a osiguranicima ija su mirovinska prava bila ureena posebnim propisima omogueno je prebacivanje sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup. U oujku je uvedena i obveza uplate dijela dobiti trgovakih drutava od stratekog i posebnog interesa za RH u veinskom odnosno

manjinskom vlasnitvu RH, odnosno vika prihoda nad rashodima agencija, zavoda i drugih pravnih

osoba s javnim ovlastima kojima je osniva RH, a koje nemaju status proraunskog korisnika. Troarine na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon poveane su za 20 lipa/litra.

Poveana je i naknada za pravo na ekonomsko koritenje vrijednosti spektra za javne pokretne

mree. Sve navedene prihodne strukturne mjere rezultirale su fiskalnim uinkom od 0,8% BDP-a u 2014. godini.

Ukupni rashodi prorauna ope drave u 2014. godini izvreni su na razini od 48% BDP-a. Kod veine proraunskih kategorija ostvarene su znaajne strukturne utede izuzev naknada zaposlenima.

Naime, unato ostvarenim utedama temeljem ukidanja dodataka na plau zaposlenih u dravnim i javnim slubama od 4%, 8% i 10%, ukidanja pojedinih dodatka u sektoru obrane i pravosua te izmjena obrauna plaa u sustavu znanosti, izostali su oekivani uinci u ovoj kategoriji rashoda. Razlog tome je injenica da je za pojedine proraunske korisnike bilo potrebno osigurati dodatna sredstva (znanost, obrazovanje i sport, unutarnji poslovi, socijalna politika i mladi). Nadalje, znaajne strukturne utede ostvarene su u kategoriji intermedijarne potronje i to prvenstveno na naknadama za prijevoz zaposlenika, trokovima odravanja, intelektualnim i osobnim uslugama, reijskim

trokovima, informatikim uslugama te rashodima za materijal, sirovine i usluge. Najvea smanjenja subvencija zabiljeene su kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i brodogradnje kao i kod Hrvatskih eljeznica. U zdravstvenom sustavu nastavilo se s racionalizacijom trokova putem objedinjene nabave lijekova na recept, bolje kontrole bolovanja kao i racionalizacije poslovanja bolnica, a koja se provodi kroz program sanacije i informatizaciju zdravstvenog sustava. Ovdje treba istaknuti i trajnu mjeru desetpostotnog smanjenja povlatenih mirovina iznad 5.000 kuna koja je takoer donesena u ovoj godini. Znaajne utede ostvarili su i ostali tekui i kapitalni transferi,

posebice vezano uz projekte na podruju poljoprivrede, regionalnog razvoja, znanosti te poduzetnitva. Isto tako, kapitalni rashodi biljee utede slijedom sporije dinamike realizacije projekata u sektoru zdravstva, pravosua i znanosti. Sve navedene rashodne strukturne mjere rezultirale su fiskalnim uinkom od 1,3% BDP-a.

Strukturno smanjenje manjka izvanproraunskih korisnika iznosilo je 0,4% BDP-a, pri emu su najvee utede ostvarene u cestovnom i vodnom sektoru.

U odnosu na 2013. proraunski manjak ope drave poveao se s 5,4% BDP-a na 5,7% BDP-a u 2014. godini, pri emu je sredinja drava, koja ukljuuje izvanproraunske korisnike, javna poduzea i HBOR te ostale prilagodbe prema novoj statistikoj metodologiji ESA 2010, zabiljeila manjak od 6,1% BDP-a. U isto vrijeme, lokalna drava imala je viak od 0,1% BDP-a, a fondovi socijalnog osiguranja od

18

0,3% BDP-a. O uvoenju nove statistike metodologije ESA 2010, kojom se primjenjuje statistiki obuhvat drave, detaljnije je opisano u poglavlju 7. Institucionalna obiljeja javnih financija.

3.3. Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka

RH se od sijenja 2014. godine nalazi u proceduri prekomjernog proraunskog manjka s definiranim

obvezujuim preporukama za njegovo smanjenje usvojenim od Vijea EU. Prema tim preporukama

RH mora u 2015. godini provesti dodatne mjere fiskalne konsolidacije u iznosu 1% BDP-a. Na temelju Zimskih projekcija EK iz veljae, RH mora usvojiti dodatne mjere fiskalne konsolidacije u iznosu od 0,4% BDP-a u 2015. godini. Kako bi se ispunile preporuke Vijea EU i procedura prekomjernog proraunskog manjka zadrala u stanju mirovanja, uz mjere definirane proraunom za 2015. godinu bilo je potrebno poduzeti i dodatne mjere. Tako je Vlada RH na sjednici odranoj 16. travnja 2015. godine donijela Uredbu o visini troarina na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za puenje kao

i Uredbu o izmjeni Uredbe o visini troarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Na sjednici odranoj 23. travnja 2015. Vlada RH donijela je Odluku o mjerama privremene obustave izvravanja dravnog prorauna RH za 2015. godinu kao i Odluku o provedbi mjera trgovakih drutava od stratekog interesa za RH ukljuenih u sektorizaciju drave u okviru smanjenja

prekomjernog manjka. Takoer, donijela je i Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava

agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Temeljem navedene Odluke najkasnije do 1. listopada 2015. pripremit e se akcijski plan te utvrditi popis agencija, zavoda,

fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koje e se ukinuti tijekom 2016. godine. Uzimajui

u obzir strukturne mjere definirane proraunom za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017. kao i

prethodno spomenute dodatne mjere iz travnja ove godine, ukupno predloene strukturne mjere u 2015. iznose 1,5% BDP-a, a u 2016. godini 1,2% BDP-a.

19

Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka

Izvor: Ministarstvo financija

Osim obveznih kvantitativnih fiskalnih uteda definiranih Preporukama Vijea EU, usvojeni su i

prijedlozi unaprjeenja ireg okvira javnih financija. Tako RH poduzima dodatne mjere u podruju

analize strukture rashoda dravnog prorauna kroz dubinsku analizu rashoda, a kako bi se poveala fiskalna odrivost sustava. Nastavljaju se i aktivnosti suzbijanja sive ekonomije i poveanja borbe protiv poreznih utaja. Konano, nastavljaju se i reforme okvira za upravljanje javnim financijama ukljuujui izmjene i dopune Zakona o proraunu kao i novi prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Uvidom u Tablice 3.2. i 3.3. vidljivo je da RH ne ispunjava nominalno definirani manjak ope drave od strane EK u promatranim godinama. Razlog tomu jesu viegodinja negativna ekonomska kretanja te posljedino nii prihodi, dok su na rashodnoj strani poduzete znaajne strukturne aktivnosti u cilju fiskalne stabilizacije. K tome, od rujna 2014. godine uvedena je nova statistika metodologija ESA 2010 kojom se poveao statistiki obuhvat sektora ope drave na nain da su pojedina javna

poduzea (Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ)) ukljuena u navedeni sektor te su provedene i pojedine prilagodbe sukladno metodolokim zahtjevima sustava ESA 2010. Sve navedeno rezultiralo je nepovoljnijim pokazateljima nominalnih manjkova ope drave u odnosu na one zahtijevane od strane EK.

Unato opisanim potekoama, Vlada RH poduzela je niz strukturnih mjera iji je uinak u 2014. godini procijenjen na razini od 2,5% BDP-a. Ovakve napore prepoznala je i EK koja je u lipnju 2014. proceduru prekomjernog proraunskog manjka za RH stavila u mirovanje, a potom donijela miljenje

kojim utvruje da je RH u 2014. godini poduzela strukturni napor koji premauje definirani cilj od

milijuni HRK % BDP-a % BDP-a % BDP-aPRIHODNE STRUKTURNE MJERE 1. porez na dobitke od igara na sreu 90 0,03 200 0,062. izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem

beneficiranog radnog staa 400 0,12 250 0,083. poveanje koncesijskih naknada4. povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu 70 0,02 600 0,185. poveanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15% 1.600 0,49 800 0,246. reinvestirana dobit 500 0,157. uvoenje poreza na kamate na tednju 300 0,098. naknade na telekomunikacijske usluge 160 0,059. poveanje troarina na energente 350 0,11 430 0,13 140 0,0410. poveanje troarina na duhan 90 0,03 60 0,0211. smanjenje poreza na dohodak -1.800 -0,5412. unapreenje sustava komunalne naknade 300 0,09UKUPNO PRIHODNE MJERE 2.670 0,8 870 0,3 1.000 0,3

RASHODNE STRUKTURNE MJERE1. naknade zaposlenima 252 0,08 446 0,132. intermedijarna potronja 1.098 0,3 278 0,08 540 0,163. subvencije 1.211 0,4 347 0,10 569 0,174. socijalne naknade i socijalni transferi 936 0,3 71 0,02 200 0,065. ostali tekui transferi i kapitalni transferi 376 0,1 255 0,08 151 0,046. rashodi za bruto investicije u kapital 568 0,2 215 0,06 114 0,03

UKUPNO RASHODNE MJERE 4.188 1,3 1.417 0,4 2.020 0,6

IZVANPRORAUNSKI KORISNICI I TRGOVAKA DRUTVA U VLASNITVU RH 1.337 0,4 1.467 0,4 315 0,1

JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 1.044 0,3 200 0,06

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA 8.196 2,5 4.798 1,5 3.535 1,1

AGENCIJE, ZAVODI, FONDOVI I DRUGE PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA 150 0,05 350 0,1

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA 8.196 2,5 4.948 1,5 3.885 1,2

OSTVARENJE U 2014.

FISKALNI UINAKU 2015.

FISKALNI UINAKU 2016.

20

2,3% BDP-a. Slini trendovi vidljivi su i za 2015. godinu tijekom koje su zbog gore opisanih okolnosti i dalje prisutni nepovoljni pokazatelji nominalnih fiskalnih manjkova, no planirani strukturni napor od 1,5% BDP-a premauje zahtijevani cilj od 1% BDP-a sukladno bottom-up pristupu EK.

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog proraunskog manjka

I. Obvezujue preporuke

Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka

Izvor: Ministarstvo financija

Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne projekcije RH

II. Dodatne preporuke neobvezujue

1) Detaljna analiza rashoda s ciljem racionalizacije plaa, socijalne skrbi i potpora u svrhu oslobaanja fiskalnog prostora za rashode koji doprinose rastu, ukljuujui sufinanciranje EU projekata

Mjere za ispunjavanje preporuka:

provedena dubinska analiza rashoda dravnog prorauna unapreenje primjene sustava Centralnog obrauna plaa (COP) za cjelokupni javni sektor mjere za smanjenje i poboljanje uinkovitosti socijalnih transfera

- u okviru zajamene minimalne naknade objedinjen niz zasebnih socijalnih naknada - jedinstveno sredinje mjesto za isplatu i administriranje novanih naknada - izrada izvijea o socijalnoj zatiti u svrhu daljnjeg objedinjavanja naknada te ujednaavanja

kriterija za njihovo ostvarivanje uvoenjem provjere dohotka i imovine trajno ukidanje dijela dravnih potpora u skladu s usvojenim strukturnim mjerama.

2) Jaanje porezne discipline i poveanje uinkovitosti

Mjere za ispunjavanje preporuka:

reorganizacija Porezne uprave s ciljem poboljanja uinkovitosti i smanjenja poreznih utaja uvoenje Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara nastavak provedbe fiskalizacije prometa gotovinom uvoenje JOPPD (jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o isplaenim primicima) u svrhu

stjecanja potpune slike o prihodima i primicima pojedinca izraen Katalog poreznih rashoda na razini drave.

21

3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini

Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna

Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna ukljuuju: izmjene u oporezivanju dobitaka od igara

na sreu, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staa, povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu, cjelogodinji fiskalni uinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvoenje poreza na kamate na tednju, poveanje

troarina na energente te poveanje troarina na duhan.

Porez na dobitke od igara na sreu

Od 1. sijenja 2015. stupile su na snagu izmjene Zakona o igrama na sreu11, pri emu se oporezuju svi dobitci neovisno o njihovoj visini. Tako se porez na dobitke od igara na sreu plaa po stopi od 10% na dobitke do 10.000 kuna, po stopi od 15% na dobitke iznad 10.000 kuna do 30.000 kuna, po stopi od 20% na dobitke iznad 30.000 kuna do 500.000 kuna te po stopi od 30% na dobitke iznad 500.000 kuna. Oekivani fiskalni uinak ove mjere iznosi 0,06% BDP-a.

11 Narodne novine, broj 143/2014

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog proraunskog manjka

3) Unaprjeenje institucionalnog okvira javnih financija, ukljuujui jaanje viegodinjeg proraunskog planiranja, jaanje uloge i neovisnosti Odbora za fiskalnu politiku i osiguravanje

usklaenosti s fiskalnim pravilom

Mjere za ispunjavanje preporuka:

u tijeku izrada novog Prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti - nova fiskalna pravila u skladu sa zahtjevima EU - jaa se neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku

usvojene Izmjene i dopune Zakona o proraunu - ukljuivanje stratekih dokumenata Europskog semestra u proraunski proces - usklaivanje sa zahtjevima europske statistike - jaanje srednjoronog proraunskog okvira - uvoenje dodatne fleksibilnosti u izvravanju prorauna - upravljanje javnim dugom

kontinuirano unaprjeenje fiskalne statistike.

22

Izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staa

U 2015. predvia se nastavak mirovinske reforme zapoete u 2014. godini u podruju osiguranika s beneficiranim radnim staem i njihovo prebacivanje iz II. u I. mirovinski stup, budui da se mirovina za ove kategorije osiguranika (vatrogasci, vozai i sl.) obraunava i isplauje kao da nisu ukljueni u drugi mirovinski stup. Fiskalni uinak navedene trajne mjere iznosi 0,08% BDP-a. Tome treba pridodati i jednokratnu mjeru prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup koji se u 2015. godini procjenjuje u iznosu od 0,7% BDP-a.

Povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu

Odlukom Vlade RH u okviru procedure prekomjernog proraunskog manjka planira se povlaenje dijela ostvarene dobiti iz 2014. godine poduzea u dravnom vlasnitvu. Fiskalni uinak navedene

mjere procjenjuje se na 0,18% BDP-a u 2015. godini. Uplata dobiti odnosi se iskljuivo na dobit ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini pa nije podlona statistikom tretmanu superdividende.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje

Od 1. travnja 2014. godine doprinosi za zdravstveno osiguranje poveani su s 13% na 15%. Dodatni

fiskalni uinak podizanja navedene stope u 2015. godini iznosi 0,24% BDP-a.

Porez na kamate na tednju

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1. sijenja 2015. godine uvedeno je

oporezivanje kamata na tednju po stopi od 12%. Fiskalni uinak ove mjere iznosi 0,09% BDP-a.

Troarine na energente i elektrinu energiju

Poveanjem troarina na energente iz 2014. ostvaruje se dodatni fiskalni uinak od 0,04% BDP-a u 2015. godini. Prijedlogom Uredbe o izmjeni Uredbe o visini troarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon poveane su troarine za 20 lipa po litri na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon. Fiskalni uinak poveanja troarina iznosi 0,09% BDP-a u 2015. godini. Dakle, sveukupni fiskalni uinak na ovoj kategoriji prihoda u 2015. godini iznosi 0,13% BDP-a.

Troarine na duhan i duhanske preraevine

Troarine na duhan i duhanske preraevine mijenjaju se u cilju provedbe postupnog dostizanja minimalne troarine na cigarete koju zahtijevaju relevantni propisi EU, a uzimajui pri tome u obzir da

je RH odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za provoenje navedenog. Prema pravnoj steevini EU u podruju oporezivanja cigareta, ukupna troarina iznosi najmanje 60%

prosjene ponderirane maloprodajne cijene cigareta putenih u potronju, a minimalna troarina ne

smije biti nia od 90 eura za 1.000 komada cigareta bez obzira na prosjenu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta putenih u potronju. Poveanjem troarina na duhan postie se

poveanje prihoda prorauna za oko 0,03% BDP-a u 2015. godini.

23

Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna

Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna ukljuuju: naknade zaposlenima, intermedijarnu

potronju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, ostale tekue transfere i kapitalne transfere te rashode za bruto investicije u kapital. Mjere takoer ukljuuju i izvanproraunske

korisnike i javna poduzea te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Naknade zaposlenima

Mjere koje su se zapoele provoditi u 2014. nastavljaju se i u 2015. godini. Produljeno je ukinue

prava na poveanje plae po osnovi godina radnog staa u visini 4%, 8% i 10% za zaposlene u dravnim i javnim slubama do kraja 2015. godine. Naime, krajem oujka 2015. godine Sabor je donio izmjene Zakona o uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa12 koji ureuje spomenuto smanjenje kao i izmjene Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim slubama koji ureuje pravo na boinice i regres13. Nadalje, u 2014. godini smanjene su plae dravnih dunosnika te ukinuti dodaci u sustavima obrane i pravosua. Tako je u sustavu obrane izmjenama uredbe o dunostima djelatnih vojnih osoba koje imaju pravo na beneficirani radni sta, smanjen opseg vojnih dunosti s gore spomenutim pravima. Temeljem

fluktuacije djelatnih vojnih osoba kao i primjenom novog Pravilnika o dodacima na njihove plae i njegovih izmjena14, takoer se oekuju daljnje utede na plaama. U sustavu pravosua, daljnjom

provedbom postupaka reorganizacije te racionalnom preraspodjelom poslova oekuju se dodatne

utede na ovoj kategoriji rashoda.

U 2015. godini uvedena je i dodatna mjera daljnjeg sniavanja plaa dravnih dunosnika, ija je osnovica za obraun plae umanjena temeljem Odluke o visini osnovice za obraun plaa dravnih

dunosnika poevi s plaom za mjesec prosinac 2014. godine15. Ovim se navedena osnovica sniava za daljnjih 8%.

Uspostavom COP-a za sve institucije javnog sektora omogueni su izvrenje i nadzor nad isplatama i obraunom plaa te ujednaavanje koeficijenata radnih mjesta. Time se doprinosi osiguravanju

osnovnog naela sustava plaa, a to je jednaka plaa za jednaki rad, tako da ista radna mjesta s istim

opisom posla u javnom sektoru ne mogu imati viestruku razliku u plai. Takoer, ovaj sustav je u konanoj fazi izgradnje te e se tijekom 2015. godine nastojati ukljuiti i preostali, manji dio korisnika koji su jo van njega (Ured predsjednika RH, Ustavni sud, veina medicinskih fakulteta, CARNet te

manji broj kola, bolnica, agencija i javnih ustanova).

S druge strane, poveanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15% ima uinak i u prva etiri mjeseca 2015. godine. Uzimajui u obzir navedeno, planirane neto strukturne fiskalne

utede naknada zaposlenima iznose 0,08% BDP-a.

12 Narodne novine, broj 36/2015 13 Narodne novine, broj 36/2015 14 Narodne novine, broj 33, 41, 53, 114/2015 15 Narodne novine, broj 151/2014

24

Intermedijarna potronja

Planirano strukturno smanjenje intermedijarne potronje iznosi 0,08% BDP-a, a prvenstveno proizlazi iz procesa reorganizacije pravosudnog sustava te niih rashoda za usluge. Reorganizacija podrazumijeva teritorijalni i organizacijski preustroj pravosudnog sustava, reorganizaciju i racionalizaciju sudake i dravno-odvjetnike mree. Ovim e se ostvariti bolja organizacija rada sudova i bre rjeavanje predmeta, skraivanje trajanja sudskih postupaka te ravnomjernija radna

optereenost pravosudnih tijela i dunosnika. Navedeni proces takoer e rezultirati smanjenim

brojem opinskih i prekrajnih sudova te opinskih odvjetnitava. Osim navedenog, ovom mjerom

ubrzat e se sudski postupci, to e smanjiti pritisak na isplatu naknada za dugotrajno suenje.

Ovdje valja izdvojiti i mjeru smanjenja trokova za grafike i tiskarske usluge izrade tiskanica vezano uz smanjenje dinamike izrade osobnih dokumenta za graane, s obzirom da su isti zbog izmijenjenog

formata, najveim dijelom izraeni u prethodnim godinama.

Subvencije

Planirane strukturne utede na subvencijama u 2015. godini iznose 0,1% BDP-a. Najvee smanjenje odnosi se na ukidanje subvencija HBOR-u te smanjenje nacionalne komponente izravnih plaanja u poljoprivredi temeljem njene supstitucije EU sredstvima. Aktivnu politiku zapoljavanja u promatranom razdoblju takoer karakteriziraju napori u svrhu poveanja apsorpcije EU sredstava za

ovu namjenu ovim su ukupna sredstva za subvencije za zapoljavanja poveana, no pritom nije dolo do uveanja rashoda iz sredstava dravnog prorauna, a obuhvat nezaposlenih osoba korisnika ovih prava nije ugroen. Strukturno smanjenje rashoda planira se i u sektorima

gospodarstva i poduzetnitva. Ostale subvencije, koje se prvenstveno odnose na sustav znanosti i obrazovanja, kulturu, promet i turizam takoer e ostvariti manje utede.

Socijalne naknade i socijalni transferi

Socijalne naknade, ije strukturne utede iznose 0,02% BDP-a, obuhvaaju utede vezano uz subvencije i dravna jamstva za stambene kredite, jednokratne pomoi obiteljima branitelja kao i

smanjenje povlatenih mirovina veih od 5.000 kuna. Temeljem Zakona o subvencioniranju i dravnom jamstvu stambenih kredita16, Agencija za posredovanje nekretninama subvencionira dio

kamata u prve etiri godine koritenja stambenih kredita. Subvencije su odobravane u 2011. i 2012.

godini. U 2015. godini izvrit e se smanjene isplate preostalih obveza nakon ega vie nema obveza

za odobrene subvencije.

Takoer, oekuje se i smanjenje isplata jednokratne novane pomoi lanovima obitelji smrtno

stradalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata temeljem izmjena relevantne Uredbe17 iz 2014. godine, kojima su postroeni uvjeti za ostvarivanje prava na jednokratnu novanu pomo. Naime,

nova Uredba preciznije definira pravo na jednokratnu novanu pomo koje korisnici mogu ostvariti jedanput u jednoj kalendarskoj godini, a ukupni iznos jednokratnih novanih pomoi po svim

situacijama ne moe biti vei od iznosa jedne proraunske osnovice (3.326 kuna). Isto tako, ovdje je

16 Narodne novine, broj 31/2011 17 Narodne novine, broj 87/2014

25

ukljuen i dodatni fiskalni uinak desetpostotnog smanjenja povlatenih mirovina veih od 5.000

kuna provedenog u 2014. godini.

Ostali tekui transferi i kapitalni transferi

Unutar ostalih tekuih i kapitalnih transfera raspodijeljene su mjere s ukupnim strukturnim

smanjenjem u 2015. godini u iznosu od 0,08% BDP-a. Trajne utede ostvaruju se na rashodima jamstvenog fonda za industriju i inovacije koji se od ove godine ukida. U prosincu 2014. godine

uredbom Vlade RH izmijenjen je Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje.

Njime se mijenja formula izrauna poticajnih sredstava za stambene tedie, ime se znaajno

smanjuje godinja isplata poticajnih sredstava iz dravnog prorauna. Takoer, potrebno je

spomenuti i utede planirane u sektoru eljeznica, vezano uz smanjenje izdataka za modernizaciju

eljeznikih vozila, s obzirom da e se ovakvi transferi ubudue dodjeljivati samo H putnikom

prijevozu. Nadalje, predviaju se i utede na trokovima za stambeno zbrinjavanje temeljem

uinkovitije provedbe Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja. Utede se oekuju na projektu

poduzetnikog impulsa te potporama za inovacije. U sektoru turizma tj. turistike promidbe takoer

se planiraju smanjenja rashoda s obzirom na prihode koje Hrvatska turistika zajednica ostvaruje iz drugih namjenskih izvora (boravina pristojna i lanarina u turistikim zajednicama).

Rashodi za bruto investicije u kapital

Planirane strukturne utede na kapitalnim investicijama iznose 0,06% BDP-a. Oekuje se smanjivanje rashoda za projekte u zdravstvu i to daljnjim postupcima objedinjene javne nabave za vie

zdravstvenih ustanova te utede na obnovi zdravstvene infrastrukture kao i preusmjeravanje na

financiranje iz EU fondova. Naime, provedbom objedinjene javne nabave odnosno nabave istovrsne medicinske opreme za vie korisnika/zdravstvenih ustanova ostvarit e se racionalizacija kapitalnih

ulaganja vezano uz nabave medicinske opreme (zanavljanje opreme). Isto tako, provoenjem Okvirnog programa izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih graevina prema ugovornom obliku

javno-privatnog partnerstva, kojega je Vlada RH donijela u travnju 2012. godine omoguit e se racionalizacija kapitalnih ulaganja u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju graevina na podruju zdravstva. Istovremeno, najvei naglasak stavlja se na znaajno vee koritenje sredstava iz fondova EU.

Smanjenje rashoda vezano za projekte u sustavu pravosua i znanosti prvenstveno proizlazi iz smanjenja nacionalnog financiranja pojedinih projekata te preusmjeravanja na financiranje iz strukturnih fondova EU.

Izvanproraunski korisnici i trgovaka drutva u vlasnitvu RH

Strukturno smanjenje manjka izvanproraunskih korisnika i trgovakih drutava u vlasnitvu RH

iznosit e 0,4% BDP-a u 2015. godini. Utede e ostvariti Hrvatske ceste te Hrvatske vode i to ponajvie na investicijskim aktivnostima. Nadalje, budui da je Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje (HZZO) od 1. sijenja 2015. postao izvanproraunski korisnik, ovdje su iskazane i planirane

strukturne utede u zdravstvenom sektoru. Tako se u 2015. godini oekuje nastavak intenziviranja kontrola propisivanja lijekova na recept i smanjenja cijena lijekova. Nadalje, nastavlja se i s

provedbom kontinuirane kontrole privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), a planira se i

26

poboljanje kontrole rashoda bolnikog sustava. Takoer, oekuju se i utede temeljem novog

modela upravljanja bolnicama baziranog na uvoenju sustava medicinskog i financijskog kontrolinga

te provedbe zajednike javne nabave posebice lijekova, sanitetskog potronog materijala te

implantata. Mjere smanjenje rashoda obuhvaaju i Hrvatske autoceste i H Infrastrukturu i to na

kategorijama naknada za zaposlene, intermedijarne potronje i investicija.

Hrvatska Vlada je u travnju 2015. godine donijela odluku o dodatnim utedama ovih institucija u iznosu od 0,2% BDP-a. Utede mahom proizlaze iz procesa restrukturiranja, smanjenja transfera i investicija financiranih iskljuivo iz nacionalnih sredstava. Unutar procesa restrukturiranja pripremaju

se mjere koje e dovesti do smanjenja rashoda za zaposlene i materijalnih rashoda poveanjem

uinkovitosti i dijalogom sa socijalnim partnerima. Vezano uz transfere predvieno je smanjenje

transfera lokalnim jedinicama i privatnom sektoru za ulaganje u projekte vodoprivrede i zatite okolia. U pogledu investicija, jaa se orijentacija na pripremu EU projekata i financiranje iz EU

sredstava, a odustaje se od projekata predvienih za financiranje iz domaih sredstava. Konano,

oekuju se dodatne utede od unapreenja sustava upravljanja dugom i koritenjem povoljnijih

izvora financiranih od meunarodnih financijskih institucija.

Agencije, zavodi, fondovi i druge pravne osobe s javnim ovlastima

Strukturne utede agencija, zavoda i fondova u 2015. godini oekuju se u iznosu od 0,05% BDP-a. One e rezultirati mjerama smanjenja intermedijarne potronje (smanjenje najamnina, reijskih trokova, kontrola koritenja slubenih vozila, smanjivanje rashoda za intelektualne i osobne usluge, kontrola

slubenih putovanja i sl.).

Strukturne mjere jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u 2015. godini

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak18 koje su stupile na snagu u sijenju 2015. godine povean je osobni odbitak za pojedine kategorije obveznika te su promijenjeni porezni razredi za primjenu poreznih stopa od 25% i 40%. Osobni odbitak za zaposlene povean je s 2.200 kuna na 2.600 kuna, a za umirovljenike s 3.400 na 3.800 kuna. Takoer, povean je i osobni odbitak na potpomognutim podrujima kategoriziranima u tzv. I. skupinu po stupnju razvijenosti s 3.200 na 3.500 kuna te za II. skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Nadalje, propisano je da se porez na dohodak plaa po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice izmeu 2.200 kuna i 13.200 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200 kuna.

Kljuni cilj ovih izmjena bilo je rastereenje rada te poticanje osobne potronje. Meutim, one su

istovremeno smanjile prihode koje jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu lokalne jedinice) ostvaruju po osnovi oporezivanja dohotka. Stoga je Vlada RH donijela izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave19 kako bi djelomino kompenzirala spomenuto smanjenje prihoda. Ovim izmjenama poveava se udio lokalnih

18 Narodne novine, broj 143/2014. 19 Narodne novine, broj 147/2014

27

jedinica, ija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75% prosjeka RH odnosno onih jedinica koje nisu na potpomognutim podrujima, u prihodima od poreza na dohodak s 56,5% na 60%. Udio upanija se poveava sa 16% na 16,5%. Nadalje, izmjenama se poveava udio opina i gradova u porezu na promet nekretnina sa 60% na 80%, a udio drave se smanjuje sa 40% na 20%, ime drava gubi prihod po ovoj osnovi za oko 0,1% BDP-a dok se za isti iznos poveava prihod gradova i opina. Takoer, propisuje se da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na tednju prihod dravnog prorauna koji e drava, u obliku pomoi, tijekom godine uplatiti lokalnim jedinicama na potpomognutim podrujima za povrat poreza na dohodak po godinjoj prijavi graana s njihova

podruja. Smanjenjem udjela za decentralizirane funkcije s dosadanjih 12% na 6% umanjuje se namjenski prihod lokalnih jedinica za financiranje decentraliziranih funkcija, to e biti kompenzirano

kroz veu pomo s pozicije dravnog prorauna za pomoi izravnavanja za decentralizirane funkcije i to tako to se udio te pozicije poveava s dosadanjih 15,5% na 16%. Vano je spomenuti i da je u izmjenama i dopunama ovoga Zakona uveden udio od 1,5% poreza na dohodak koji se izdvaja iz

dravnog prorauna na poziciji pomoi za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i

investicijskih fondova iji su nositelji opine, gradovi i upanije odnosno pravne osobe u njihovom

veinskom vlasnitvu ili suvlasnitvu i ustanovama iji su osnivai.

Uz navedene mjere, lokalne jedinice takoer su unutar svog djelokruga nadlenosti poduzele niz strukturnih mjera u svrhu poveanja prihoda te smanjenja rashoda, a kako bi se izbjeglo daljnje produbljivanje fiskalnih neravnotea te ouvala fiskalna stabilnost. Naime, prema Zakonu o proraunu lokalne jedinice su ograniene u zaduivanju, ime se njihovi prorauni automatski

usklauju. U tom smislu na prihodnoj strani pojedine lokalne jedinice poveale su stopu prireza i cijenu komunalne naknade, a intenzivirat e se i aktivnosti prodaje nefinancijske imovine. Takoer, pojaani su napori u svrhu bolje naplate prihoda. K tome, naglasak se stavlja na pripremu i provedbu projekata financiranih sredstvima EU. Takvim mjerama postie se strukturni napor u iznosu od 0,1% BDP-a na prihodnoj strani prorauna lokalnih jedinica. S druge strane, na rashodnoj strani poduzimaju se mjere na svim kategorijama. Tako su na rashodima za zaposlene pojedine lokalne

jedinice donijele odluku o smanjenju osnovice plaa za svoje zaposlenike te smanjile dinamiku novog

zapoljavanja kao i poticale prirodni odljev postojeih zaposlenika dodjeljivanjem otpremnina. Kontinuirano se smanjuju naknade trokova zaposlenima, rashodi za tekue i investicijsko odravanje te ostali materijalni rashodi. Takoer, smanjuju se subvencije sektorima turizma, poljoprivrede i poduzetnitva, pomoi usmjerena na financiranje javnih potreba u kulturi i sportu. Na kraju, potrebno je spomenuti da je na lokalnoj razini, kao i na nacionalnoj, prisutan trend smanjenja

nacionalnog financiranja kapitalnih projekata te pojaana orijentacija na projekte financirane iz EU

prorauna. Ukupna strukturna uteda na rashodnoj strani iznosi 0,2% BDP-a. Svim navedenim mjerama na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna lokalnih jedinica postie se fiskalna prilagodba od 0,3% BDP-a te se time kompenzira gubitak prihoda od poreza na dohodak.

3.3.2. Strukturne mjere u 2016. godini

28

Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna

Izmjene u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit20, pootravaju se kriteriji za koritenje porezne olakice za reinvestiranu dobit. Pritom se porezna olak