GLASNIK PKCG / jul 2013 - · PDF file... Hotels Group Montenegro Stars i Hotel ... do 2016. godine planirano je ... valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako

GLASNIK PKCG / jul 2013


[email protected]

3


www.privrednakomora.me

4 GLASNIK PKCG / jul 2013

Na svečanosti u Sarajevu nagrađeni su i Dragan Bo-kan (Voli), Dragan Laketić (Crnogorski elektropreno-sni sistem), Jovan Lekić, (Nall International), Branka Pavlović (Societe Generale Banka Montenegro), Žar-ko Radulović, Hotels Group Montenegro Stars i Hotel Splendid.

Priznanje Privrednoj komori Crne Gore

Najkomora jugoistočne i srednje Evrope za 2013. godinu

Privredna komora Crne Gore je proglašena za najkomoru jugo-

istočne i srednje Evrope za 2013. godinu, na svečanosti u organizaci-ji Regionalne nezavisne agencije za izbor i promociju najmenadžera i najkompanija regiona Jugoistočne Evrope, održanoj 4. jula u hotelu Holiday Inn u Sarajevu.

Dodjeli nagrada je prisustvovalo nekoliko stotina najuspješnijih me-nadžera iz desetak zemalja Evrope i većeg broja privrednih, političkih i javnih ličnosti iz regiona.

Nagrade se dodjeljuju već 28. put, što je respektabilna tradici-ja, a svakako i potvrda da je riječ o vrijednim i cijenjenim prizna-njima. Do sada su ova priznanja za najličnosti godine dodijeljena predsjedniku Crne Gore Filipu Vu-janoviću, predsjedniku Republike Hrvatske Ivu Josipoviću, te brojnim

žavaju kao najefikasniji promoteri nacionalnih ekonomija. Privredna komora Crne Gore, kroz unaprije-đeno angažovanje članstva u radu organa i tijela ove institucije, uz ostale potencijale, uspjela je da bude prepoznata u regionu po napretku. Za to su svakako zaslu-žni i svi koji su vodili Komoru prije mene, jer su je postavili na jasne i dobro osmišljene osnove. Uvjeren sam da će ova nagrada biti dodatni podsticaj radu Privredne komore Crne Gore na brojnim poslovima koji se nalaze pred njom, a poseb-no u složenim ekonomskim prilika-ma u kojima živimo svi u regionu i šire posljednjih godina – rekao je predsjednik Komore Mijušković.

Istakao je da ima razloga da bude ponosan i na uspjehe pojedi-naca i kompanija iz Crne Gore, koji su po svom uspjehu prepoznati u regionu, zbog čega su i nagrađe-ni: Dragan Bokan, izvršni direktor kompanije Voli - najmenadžer re-giona, Dragan Laketić, predsjednik Odbora direktora kompanije Crno-gorski elektroprenosni sistem i Jo-van Lekić, generalni direktor kom-panije Nall International - najbolje evropske kompanije, i najmenadže-ri Branka Pavlović, generalna izvr-šna direktorica Societe Generale Banka Montenegro - najmenadžer u bankarstvu i najbanka u region Žarko Radulović je dobitnik prizna-nja najmenadžer decenije. Kompa-nija kojom rukovodi Hotels Group Montenegro Stars je proglašena najkompanijom, a Hotel Splendid, koji posluje u okviru ove kompani-je proglašen je najhotelom u regi-onu.

- Societe Generale Montene-gro je još jednom potvrdila da je uspjeh koji smo ostvarili u Crnoj Gori vidljiv i u cijelom regionu. Ja

kompanijama i menadžerima nosi-ocima privrednog razvoja u svojim zemljama i regionu.

Dodijeljene su ukupno 22 me-nadžerske nagrade najuspješnijim menadžerima, institucijama i kom-panijama i 14 nagrada najuspje-šnijim pojedincima, koji su svojim aktivnostima doprinijeli stvaranju povoljnijeg ambijenta za biznis i ekonomiju.

Privredna komora Crne Gore je dobila nagradu za kontinuirani ra-zvoj i kvalitet rada i usluga. Nagra-du je primio predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Miju-šković.

- Ovako vrijedno priznanje prepoznajem u prvom redu kao činjenicu da su poslovi, koje rade veoma predano komore našeg re-giona, cijenjeni u širim razmjerama i na taj način se ove institucije uva-

Sarajevo 4. jul 2013, dodjela nagrada

GLASNIK PKCG / jul 2013 GLASNIK PKCG / jul 2013

[email protected]

5

sam jako srećna i zadovoljna zbog toga – izjavila je generalna izvršna direktorica pomenute banke Bran-ka Pavlović brojnim novinarima koji su pratili ceremoniju dodjele nagrada.

Izvršni direktor kompanije Voli Dragan Bokan je kazao da je nagra-da čast i podsticaj za dalji razvoj, te da mala veličina crnogorskog trži-šta postaje barijera za kompaniju koja je dostigla promet od preko 200 miliona eura.

- Ili ćemo se širiti van granica Crne Gore ili ćemo u komunikaciji sa našim partnerima, tj. kolegama iz regiona umrežavanjem doći do nekih drugih cifara, koje će biti zna-čajnije za regionalnu proizvodnju i kompanije - istakao je Bokan, pre-nio je Portal analitika.

Žarko Radulović suvlasnik Mon-tenegro stars hotela kazao je da prestižna nagrada “Najmenadžer decenije” za njega predstavlja ve-liku čast.

- Ovo je nagrada koja pripada svim mojim kolegama, svim ljudi-ma koji rade sa mnom i može da služi njima na čast jednako koliko i meni - kazao je Radulović.

Svečanoj ceremoniji dodjele nagrada prethodila je poslovna konferencija, pod nazivom „Regio-nalna privredna saradnja i razvoj”, na kojoj je o značaju Komora regi-ona u procesima poslovnog pove-zivanja i razvoja, govorio predsje-dnik Privredne komore Crne Gore Mijušković.

On je tom prilikom istakao da ćemo se, ukoliko se osvrnemo na dio istorije čiji smo svjedoci, sjetiti izuzetnog značaja koji su dale pri-vredne komore sa prostora bivše Jugoslavije, kako bi se uspostavili zamrli ekonomski odnosi.

Upravo od Privredne komore Crne Gore, a u partnerstvu sa Ko-morom Srbije i uz podršku Komore Makedonije formirana je Asocija-cija komora Balkana, kojoj su se respektujući opravdanost motiva udruživanja priključile ostale ko-more ex YU, Turske, Kipra, Grčke, Bugarske i Rumunije. Taj, za to vri-jeme hrabar i napredan poduhvat,

prepoznala je Privredna komora Savezne Republike Njemačke i po-državala ga finansijski i savjeto-davno, upravo cijeneći tu svijetlu viziju u tada nestabilnom području visokog rizika, gledano sa političke strane.

Takođe, komore su veoma ak-tivno učestvovale u pregovaranju i pripremi CEFTA sporazuma, koji u ekonomskom smislu predstavlja sigurno najznačajniji dokument za regionalnu trgovinu. Ove insti-tucije su i osnivači CEFTA foruma privrednih komora, koji CEFTA se-kretarijat iz Brisela prepoznaje kao važno savjetodavno tijelo.

Komore regiona, uključujući naravno tu Privrednu komoru Crne Gore, nastavljaju da djeluju u smjeru povezivanja privreda, te pružanju pomoći u uspostavljanju prekogranične saradnje i poveziva-nja. Svoje odlično izgrađene veze, pored ostalog temelje i na Spora-zumima o saradnji kojima se jasno definišu pravci djelovanja. Upravo na osnovu toga i zajednički osmi-šljavamo tematske poslovne susre-te, razmatranje određenih tema na poslovnim okupljanjima, identifi-kujemo probleme u prometu roba preko granica i slično. Komora Crne Gore ima potpisane takve sporazu-me sa svim nacionalnim komorama regiona, kao i sa značajnim brojem lokalnih komora.

Tim povodom Predsjednik cr-nogorske Komore je kao o posebno važnom vidu saradnje komora re-giona govorio o izazovu korišćenja evropskih fondova za unapređenje prekogranične saradnje. Činjenica je da su strukturni fondovi Evrop-ske unije i programi podrške nami-jenjeni zemljama u predpristupnoj fazi veoma naklonjeni projektima bilateralne i prekogranične poslov-ne saradnje između preduzeća, posebno kada je riječ o ulaganjima u proizvodne procese. Preduzeća, posebno mala i srednja, nemaju dovoljno kvalifikovanog kadra koji bi, između ostalog, mogao da se bavi i uistinu komplikovanim pro-cedurama koje su nametnute od strane evropske administracije. S toga, sve više privrednih komora regiona razvija svoju konsultantsku funkciju i pomaže da se savladaju mentalitetske i stvarne barijere od balkanskog privrednika do brisel-skih fondova. Sam proces prego-varanja i otvaranja poglavlja treba shvatiti kao mogućnost da se od-ređeni principi na kojima EU poči-va bolje razumiju te da se ta znanja dalje prenose i na regionalna pre-duzeća. Kada se govori o prednosti kvaliteta pregovaranja i integracija nad brzinom pristupa misli se baš na to – optimalno korišćenje svih mogućnosti koje predpristupna faza pruža.

Mijušković: Odlična saradnja privrednih komora




Biznis zone pružaju mogućnosti za poslovanje pod po-voljnijim uslovima, što treba da doprinese povećanju izvoza, zapošljavanja, balansu između sektora proi-zvodnje.

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore

Podsticajnim mjerama privući investitore

Atraktivan poslovni ambijent osnova je za privlačenje izvozno orijentisanih

stranih direktnih investicija i ekonomski rast države. Istrajnost u obezbjeđivanju doda-tnih povoljnosti za sve investitore spremne da izgrade prerađivačke ili turističke kapaci-tete, povećala bi izvoznu ponudu i učinila je konkurentnijom. Na taj način unaprijedile bi se mogućnosti za širenje znanja, vještina i resursa, što je osnova za održivost i uku-pni razvoj zemlje, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, održanoj 11. jula 2013. godine.

Odbor je razmotrio informacije o mo-gućnostima i podsticajnim mjerama za investiranje, kao i o realizovanim aktivno-stima Komore od 1. januara do 30. juna 2013.

Informacija o mogućnostima i podsti-cajnim mjerama za investiranje pripremlje-na je sa ciljem objedinjavanja svih relevan-tnih informacija u funkciji stvaranja poslov-nog ambijenta atraktivnog za investitore. Dat je pregled povoljnosti definisanih Vladi-nim „Programom podsticaja razvoja bizni-sa“, programima koje odobravaju lokalne samouprave, kao i podsticajne mjere koje treba da doprinesu povećanju proizvodnje, te izvoznu ponudu učine konkurentnijom.

Mjere na državnom nivou usmjerene su na razvoj manje razvijenih područja, a obuhvataju oslobađanja i umanjenja plaćanja poreza (na dobit i dohodak fizičkih lica), kao i subvencije za zapošljavanje teže zapošljivih lica.

Lokalne samouprave odobravaju ola-kšice u dijelu plaćanja komunalnih i drugih naknada, povoljne cijene zakupa/kupo-vine, smanjenje ili oslobađanje plaćanja prireza poreza na dohodak fizičkih lica, smanjenje stope poreza na nepokretnosti, mogućnost definisanja povoljnog modela privatno-javnog partnerstva, infrastruktur-no opremanje.

Industrija, turizam, poljoprivreda i pre-hrambena industrija su prioritetni sektori za ulaganja. Pojedine opštine su opredije-lile prostor i infrastrukturno ga opremile za planirane investicije, dok je kod dijela lo-kalnih samouprava ovaj posao u postupku definisanja.

Biznis zone kao poseban oblik organi-zovanja privredne aktivnosti pružaju mo-gućnosti za poslovanje pod povoljnijim uslovima, što treba da doprinese poveća-nju izvoza, zapošljavanja, balansu između sektora proizvodnje. Opštine Berane i Ko-

lašin proglasile su biznis zone otvorenim za ulaganje, do 2016. godine planirano je otvaranje biznis zona u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru, dok su i ostale opštine opre-dijelile lokacije na kojima će investitori ima-ti određene povoljnosti.

U okviru biznis zona planirano je ulaga-nje u sektore:

• poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - proizvodnja prehrambenih proizvoda,

• prerađivačka industrija - laka indu-strija i proizvodnja,

• saobraćaj i skladištenje – trasport i logistika,

• stručne, naučne i tehničke djelatno-sti – naučno istraživačke djelatnosti,

• informisanje i komunikacije – ICT.Planom privatizacije za 2013. godinu

definisana su privredna društva i proce-nat kapitala za privatizaciju, što pruža mo-gućnosti za ulaganja i razvoj.

Turizam kao strateška privredna grana predstavlja dodatni potencijal za ulaganje, gdje je definisano tridesetak lokaliteta čija valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako se može očekivati da masovni turizam u doglednoj budućnosti i dalje ima svoje mjesto, razvoj je usmjeren ka sofisticira-nom turizmu, uz izgradnju marina za mega jahte, golf terena, hotela sa 4 i 5 zvjezdica. Turizam ima potencijal za diverzifikaciju ja-čanjem veza sa poljoprivredom, saobraća-jem i logistikom.

Zaključeno je da je potrebno istrajati u naporima da se realizuju kupoprodajni ugovori na atraktivnim lokacijama, odno-sno, preduzeti mjere u cilju oslobađanja ovih lokacija za nova investiranja ukoliko obaveze iz ugovora nijesu ispunjene. Ta-kođe je konstatovano da poreskom poli-tikom treba djelovati u pravcu definisanja stimulativnih poreza za objekte koji su u funkciji i namjenski se koriste, odnosno, destimulativnih poreza za objekte koji su van funkcije.

Privredna komora je od 1. januara do 30. juna 2013. godine realizovala brojne aktivnosti u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i investicione klime u Crnoj Gori, jačanja međunarodne ekonomske sara-dnje, dajući snažan doprinos i evroatlant-skim integracionim procesima.

Atraktivan poslovni ambijent osnova za privlačenje stranih direktnih investicija


[email protected]

7

Planirane biznis zone su Glavni grad Podgorica, Prije-stonica Cetinje, opštine Nikšić i Bar.

Predstavljamo biznis zone

„Rudeš“ i „Bakovići“ spremni, ostale u pripremi

Opština Berane daje olakšice za poslovanje u biznis zoni

„Rudeš“, što uključuje osim indu-strijske zone i zelene površine i sa-obraćajnice. Biznis zona obuhvata površinu od 548.355,398 m² od ko-jih je jedan dio u privatnoj svojini. Zonom upravlja Opština.

U okviru biznis zone nalazi se izgrađeni kompleks „Celuloza” sa pomoćnim objektima.

Biznis zona ima svu neophodnu infrastrukturu koja je u funkciji (saobraćajna, telekomunikaciona, elektrotehnička i hidrotehnička in-frastruktura).

U cilju revitalizacije industrijske aktivnosti i privlačenja investitora, Opština Kolašin je proglasila loka-litet „Bakovići” biznis zonom, koja se nalazi na površini od 57,2ha. Na dvije parcele, ukupne površine 131.648 kvadrata, obezbijeđena je neophodna infrastruktura (voda, struja, pristupni put) i 70% je ko-munalno opremljena, a namjera opštine, u čijem je vlasništvu lo-kacija, je da je 100% komunalno opremi. U zoni postoje izgrađeni objekti, čije je ponovno aktivira-nje moguće uz relativno mala ula-ganja, i u kojima postoje uslovi za razvoj malih i srednjih industrijskih pogona, izgradnju skladišta i sl.

Korisnici zone biće mikro, mala i srednja preduzeća koja se bave lakom industrijom, a koja ne za-gađuje životnu okolinu (prehram-bena, tekstilna, industrija duvana, industrija namještaja, elektronska industrija i sl.)

Investitori koji otpočnu djela-tnost izvan prostora biznis zone, imaće sljedeće olakšice:

oslobađanje od plaćanja nakna-

de za komunalno opremanje ze-mljišta u 100% iznosu, za proizvo-dno-prerađivačke kapacitete,

svakom novoosnovanom prav-nom licu koje obavlja proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dobit se u prvih osam godina uma-njuje u iznosu od 100%,

poreskom obvezniku koji otpoč-ne proizvodnu djelatnost, obraču-nati porez na dohodak fizičkih lica, za prvih osam godina se umanjuje u iznosu od 100%,

investitori koji grade hotel sa četiri ili više zvjezdica, oslobođeni su plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta.

Olakšice za poslovanje u biznis zoni u Beranama:

Zemljište se daje na korišćenje za •period do 10 godina bez nakna-de; Obavezuju se potencijalni investi-•tori da na ime korišćenja zemljišta uposle određeni broj radnika, i to: Za korišćenje zemljišta površine

do 2.500m2 uposli 3-5 radnika, Za korišćenje zemljišta površine

do 5.000m2 uposli 6-10 radnika, Za korišćenje zemljišta površine

do 10.000m2 uposli 11-20 radnika. Uklanjanje administrativnih bari-•jera; Jačanje institucionalne i finansi-•jske podrške razvoju malih i sre-dnjih preduzeća; Mogućnost privatno-javnog par-•tnerstva; Mogućnost oslobađanja zakupa •zemljišta; Mogućnost ustupanja poslovnog •prostora i Parcelacija-prilagođavanje površi-•ne potencijalnim investitorima. Opština Berane je donijela odluku

za olakšice kod plaćanja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i to:

za industrijske i objekte društvenog •standarda, za komunalne objekte, naknada se plaća u iznosu od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata, za izgradnju i postavljanje privre-•menih objekata radi obavljanja poslovne djelatnosti, plaća se na-knada u visini od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata, za pomoćne objekte trajnog karak-•tera (garaže, magacine, skladišta), naknada se plaća u iznosu od 50% od naknade za izgradnju poslovnih objekata.

Olakšice koje se odnose na bi-znis zonu u Kolašinu:

investitori industrijskih pre-•duzeća moći će pod veoma povoljnim uslovima doći do prostora za obavljanje određe-ne privredne djeatnosti, što će smanjiti troškove poslovanja, oslobađanje od plaćanja na-•knade za komunalno opremanje zemljišta u iznosu od 100%, oslobađanje od plaćanja poreza •na nepokretnosti na period od 8 godina, oslobađanje od plaćanja prireza •porezu na dohodak, na period od 8 godina, svako novoosnovano pravno lice •koje obavlja proizvodnu djelat-nost, obračunati porez na dobit se u prvih osam godina uman-juje u iznosu od 100%, poreskom obvezniku koji •otpočne proizvodnu djela-tnost, obračunati porez na dohodak fizičkih lica, za prvih osam godina se umanjuje u iz-nosu 100%.




Neophodno je podsticati njemačke kompanije da dođu u Crnu Goru, da osnivaju mješovita preduzeća, kroz razne oblike saradnje, i posebnu pažnju posvetiti povratku njemačkih turista na crnogorsko primorje.

Intervju: Velimir Mijušković za Alliance international media (AIM)

Intenzivirati ekonomskeveze sa Njemačkom

AIM: Kako biste ocijenili global-nu ekonomsku saradnju Nemač-ke i Crne Gore i kakve projekcije i projekte imate u vidu kada je u pitanju razvoj ove saradnje?

V. Mijušković: Crna Gora i Njemač-ka nijesu po veličini ekonomije koje se mogu uporediti, ali sam uvjeren da možemo imati bolju ekonomsku sa-radnju u smislu prepoznavanja Crne Gore i njenih proizvoda i usluga koji zavređuju pažnju njemačke privrede ili, pak, krajnjih potrošača. Smatram da naša država treba da značajno usmjeri svoju pažnju na zadobijanje povjerenja njemačkih turista, kao i da podstakne njemačke kompanije da dođu u Crnu Goru, osnivajući mješo-vita preduzeća kroz razne oblike sara-dnje.

Obim robne razmjene realizovan tokom prethodnih godina je ispod realnih mogućnosti, te je potrebno u najskorijoj budućnosti iskoristiti pro-

stor za njeno povećanje.Podsjetiću da je turistička ponuda

Crne Gore prije raspada bivše Jugo-slavije bila izuzetno izuzetno prepo-znatljiva kod njemačkih turista. Gosti iz Njemačke bili su veoma cijenjeni i postojala je odlična saradnja sa veli-kim njemačkim turoperatorima. Neke veze se obnavljaju, zahvaljujući i na-stupu crnogorskih privrednika i Naci-onalne turističke organizacije, poseb-no na Berzi turizma u Berlinu, uz rad na ponovnom zadobijanju poverenja njemačkih turista koji se mora inten-zivirati. Vjerujem da će i činjenica da je prethodne godine održan godišnji kongres njemačkih turoperatora u Cr-noj Gori imati po crnogorski turizam pozitivan ishod već u sezoni koja je u toku.

Smatram da izuzetan prostor za saradnju postoji kroz mogućnost koju nude crnogorski potencijali za proi-zvodnju energije iz obnovljivih izvora. To je polje gdje je Njemačka daleko

ispred mnogih razvijenih evropskih zemalja, kako u pogledu znanja, tako i realizacije. Činjenica da je Crna Gora normativno potpuno uredila ovu oblast, olakšava nama, u Komori, promovisanje tog potencijala, a i mo-gućim investitorima da se opredijele za ulaganja.

Osim toga, razvoj metalske indu-strije na nivou malih i srednjih pre-duzeća koji bi mogao biti razvijen u Crnoj Gori u saradnji sa njemačkim kompanijama, apsolutno bi mogao biti obostrano opravdan. Stimulativan poslovni ambijent, kvalitetna radna snaga, te druge prednosti, očekujem da u budućnosti opredijele brojne inostrane partnere na saradnju sa Cr-nom Gorom.

AIM: Koji je obim njemačkih in-vesticija u CG i na kom mjestu se Njemačka, među ostalim zemlja-ma, nalazi po visini investicija?

V. Mijušković: U prethodnih deset godina njemački investitori su uložili 179,2 miliona eura. Do sada je to bila kupovina Telekoma Crne Gore, preko mađarskog Matáva, od strane Doj-če Telekoma. Dalje, Siemens svjetski konglomerat i globalni lider u oblasti elektronike i elektrotehnike je otvorio predstavništvo u Crnoj Gori i time po-većao svoje učešće na crnogorskom tržištu, isto kao i Messer.

Njemačka kompanija WTE iz Ese-na i opština Budva zaključili 2009. ugovor o izgradnji postrojenja za tret-man otpadnih voda na području Bud-vanske rivijere, čija je vrijednost 58 miliona eura, što predstavlja najveći ekološki projekat na crnogorskom pri-

Velimir Mijušković


[email protected]

9

morju. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Budvu, Bečiće i Pe-trovac trebalo bi da sredinom jula na-redne godine bude pušteno u pogon.

Takođe, kompanija Zahsen Vaser od septembra 2009. zvanično posluje u Tivtu, nakon što je izabrana na ten-deru da pruža usluge razvoja kapaci-teta Vodakoma i lokalnih javnih pre-duzeća Vodovod i kanalizacija koje su članice Vodakoma.

Do sada realizovane investicije su značajne za Crnu Goru i posmatrano po zemljama na jedanaestom su mje-stu.

AIM: Koje su najznačajnije ne-mačke investicije u Crnoj Gori i u čemu se ogleda njihov značaj?

V. Mijušković: Najveća njemačka investicija je kupovina Crnogorskog Telekoma od strane Deutsche Tele-koma. To je višestruko značajna inve-sticija za Crnu Goru, značajno je una-prijeđena i osavremenjena ponuda, unijeta je nova dimenzija u odnose sa potrošačima.

Privredna komora Crne Gore je u godini kada obilježava 85 godina postojanja i rada ovoj kompaniji do-dijelila Nagradu za društvenu odgo-vornost. To svakako potvrđuje da je menadžment ove kompanije veoma posvećen brizi o zajednici u kojoj po-sluje, te da su nosioci brojnih aktivno-sti kojima doprinose njenom razvoju, bilo da je riječ o školama, bolnicama, sportu i sl.

AIM: Koji je segment privredne saradnje Nemačke i Crne Gore najrazvijeniji?

V. Mijušković: Prioritetne oblasti ekonomske saradnje naše dvije ze-mlje su: energetika i energetska efi-kasnost, komunalna infrastruktura i turizam.

U 2012. godini Crnu Goru je posje-tilo 32.648 turista iz Njemačke koji su ostvarili 184.984 noćenja. Poređenja radi, 1987. godine je Crnu Goru pos-jetilo oko 145.000 turista s njemačkog tržišta, pa privlačenje turista sa ovog emitivnog tržišta u što većem broju imamo kao prioritet. Prema informa-cijama koje posjedujemo, buking za sljedeću sezonu turoperatora Rewe

Group u ovom trenutku je bolji 30%. Za sljedeću godinu aranžmane za Crnu Goru u svojim katalozima nude i dva nova turoperatora i to “Olimar” i “Berge und Meer”. Njemačko emitiv-no tržište je jedno od najznačajnijih u svijetu sa 60 miliona putovanja na godišnjem nivou.

Saradnja sa aviokompanijom Air Berlin započeta 2011. godine za uvođenje čarter linije daje dobre re-zultate. Ugovorom o nastavku sara-dnje za 2013. godinu definisano je da će se letovi obavljati iz Minhena, uključujući otvaranje linija iz Berlina, Hamburga, Dizeldorfa i Hanovera.

AIM: Na koje sve načine Privre-dna komora Crne Gore povezuje nemačke i crnogorske privredni-ke?

V. Mijušković: Privredna komora Crne Gore, objedinjavajući interese crnogorske privrede, most je u ko-munikaciji sa Vladom, ambasadama, međunarodnim organizacijama. Ve-oma kvalitetne bilateralne odnose i dobru saradnju imamo sa Privrednom komorom Njemačke i zajednički uče-stvujemo u radu evropske komorske asocijacije EUROCHAMBRES.

U saradnji sa pokrajinskim komo-rama Njemačke, koje su dio velikog DIHK sistema, organizujemo poslovne susreta. Komunikacije koju su privre-dnici ostvarili, pronalaženje poje-dinačnih partnera, koristeći upravo dobre međukomorske odnose, dopri-nose unapređenju i razvoju privredne saradnje. Zahvaljujući podršci koju primamo od DIHK-a realizovani su brojni projekti, koji su značajna po-moć Komorama, a i privredi zemalja Balkana.

Organizovali smo, pored osta-log, posjete sajmovima u Njemačkoj. Dvije godine za redom na poznatoj berlinskoj Zelenoj nedjelji, gdje je izloženo najbolje iz cijelog svijeta iz oblasti industrije hrane, poljoprivre-de, šumarstva, hortikulture i sl., uz učešće 100.000 trgovaca, to je prilika za razgovar sa izlagačima i ugovoranje poslova.

Saradnja koju Komora ima sa Is-točnim odborom njemačke privrede pruža značajne mogućnosti, jer se posredstvom ove značajne asocijacije

privrednika usmjerenih na tržište JI Evrope, njene članice mogu pravovre-meno informisati o Crnoj Gori, potom organizovati velika poslovna okuplja-nja, kakav je bio prošlogodišnji skup u Crnoj Gori, na kojem je učestvovalo 200 crnogorskih i njemačkih privre-dnika, kao i učešće naših zaintereso-vanih na pojedinim konferencijama u Njemačkoj.

AIM: Za koje su sektore poslova-nja nemački investitori najzainte-resovaniji?

V. Mijušković: Njemačka banka za rekonstrukciju i razvoj (KfW) je u Cr-noj Gori aktivna od 2001. i partner je Vladi Crne Gore u finansiranju i imple-mentiranju velikog broja projekata, posebno u oblasti komunalne infra-strukture i energetike, kao i u bankar-skom sektoru.

KfW je obezbijedila donaciju za iz-radu Master plana vodosnabdijevanja opština crnogorskog primorja i opšti-ne Cetinje. Stvorene su pretpostavke za saradnju u okviru finansiranja pro-jekata vodosnadbijevanja i odvođe-nja otpadnih voda na crnogorskom primorju, kao i saradnju na realizaciji niza projekata u oblasti energetike i energetske efikasnosti, među kojima su: rehabilitacija i modernizacija Hi-droelektrane Piva, projekat zamjene filtera u Termoelektrani Pljevlja i pro-širenje trafostanica Ribarevine i Pod-gorica, izrada studija uticaja hidroe-lektrana na Morači na životnu sredi-nu. Trenutno je aktuelna realizacija projekta Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Nacrta strategije ra-zvoja energetike Crne Gore do 2030.

Potpisan je Ugovor o kreditnom aranžmanu sa KfW-om, za postavlja-nje 150km dugačkog, visokonapon-skog 400 KW kabla između Tivta i Pljevalja, kao i za izgradnju trafostani-ce u Lastvi Grbaljskoj i rekonstrukciju trafostanice u Pljevljima.

U saradnji sa KfW realizuje se Pro-gram energetske efikasnosti u javnim zgradama, u periodu 2011-2014. Za potrebe realizacije projekta angažo-vana je konsultantska firma Fichtner GmbH & Co. KG iz Štutgarta. Rok za završetak projekta je jun 2014. U okvi-ru projekta biće izvršena rekonstruk-cija 30 obrazovnih ustanova, u cilju




primjene mjera energetske efikasno-sti.

U okviru saradnje sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju – GIZ pokrenut je projekat Savjeto-davna služba za energetsku efikasnost (ASE) i niz drugih projekata.

AIM: Šta nemački investitori oče-kuju od poslovnog ambijenta i kako se tim očekivanjima izlazi u susret?

V. Mijušković: Crna Gora je veo-ma posvećena radu na unapređivanju poslovnog ambijenta. Činjenica je da to daje rezultate. Predstavnici stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori učestvuju, u radu različitih tijela Pri-vredne komore. Naravno, to je prilika, koju oni i koriste, da prijedlozima i su-gestijama utiču na kreiranje različitih propisa. Sugestije stranih investitora ukazuju da, ukoliko želimo privući kompanije da dođu u Crnu Goru, mo-ramo uspostaviti, kako kažu, ‘’lijepo igralište’’.

Strani investitori ukazuju da je fle-ksibilnost na tržištu rada vrlo važna za privlačenje stranih investitora. Tržište rada i dalje je vrlo složeno, sa mnogo prepreka u realizaciji poslovnih proje-kata. Takođe, kao problem navode i pitanja vlasništva. Ukazuju da ukoliko ne znaju da li je neka zgrada ili druga investicija stvarno njihova imovina, teško je napraviti održivu analizu is-plativosti.

Kod oporezivanja je dobro to što su porezi koje plaćaju kompanije rela-tivno niski i preporučuju da se zadrže na tom nivou, kao i da se obezbijedi predvidljivost.

AIM: Koji su najznačajniji spora-zumi koji omogućavaju trgovin-sku saradnju dve zemlje?

V. Mijušković: Marta 2011, raz-mjenom nota omogućen je produže-tak trajanja 31 bilateralnog sporazu-ma koji je bio na snazi između bivše Jugoslavije i Njemačke, među kojima i Ugovor o privrednoj saradnji (potpi-san 1956.) i Sporazum o uzajamnoj zaštiti i podsticanju ulaganja (potpi-san 1989).

Na snazi je Sporazum o tehničkoj saradnji i pomoći, potpisan 2004. go-

dine između Vlade SR Njemačke i Sav-jeta ministara Srbije i Crne Gore.

AIM: U kojoj mjeri crnogorski privrednici uspijevaju da razviju svoje poslovanje na njemačkom tržištu?

V. Mijušković: Biti prisutan na nje-mačkom tržištu, pored ostalog, znači biti pouzdan partner u zahtjevnim poslovima. Primjer takve saradnje je

remont brodova iz Njemačke u Bro-dogradilištu „Bijela“ koji tradicional-no premašuje broj brodova sa ostalih tržišta. Tokom prethodnih pet godina remontovano je 78 brodova njemač-kih kompanija koje zauzimaju respek-tabilnu poziciju u svijetu pomorstva, u ukupnoj vrijednosti od oko 20 miliona eura.

Potencijal za saradnju postoji, vri-jedi se potruditi da i mogoći efekti budu postignuti.

Crna Gora i Njemačka - robna razmjena od 2009. do 2012.

Obim robne razmjene Crne Gore i SR Njemačke u posljednje četiri godi-ne bio je oko šest odsto ukupne crnogorske robne razmjene.

u mil.eura - -

Naziv 2009. % 2010. % 2011. % 2012 %

Ukupna rob.razmj. sa Nje-mačkom

113,7 5,9 120,2 6,0 131,3 5,8 130,0 5,9

Izvoz u Njemačku 2,6 0,9 3,1 0,9 20,5 4,5 14,4 3,9

Uvoz iz Njemačke 111,1 6,7 117,1 7,1 110,8 6,1 115,6 6,3

Deficit/Suficit -108,5 -114,0 -90,3 - 101,2

Izvor: MONSTAT

U 2012. godini Crna Gora je ostvarila robnu razmjenu sa Njemačkom 130,0 miliona eura, što je za 0,1% manje u odnosu na 2011. godinu. Izvoz je iznoso 14,4 miliona eura, i čini 3,9% ukupnog crnogorkog izvoza, dok uvoz od 115,6 miliona eura čini 6,3% ukupnog crnogorskog uvoza, i veći je za 4,3% u odnosu na 2011. godinu.

Tokom 2012.godine u Njemačku su se najviše izvozili: gvožđe i čelik (6,9 mil. eura), prirodni ili kultivisani biseri, drago ili poludrago kamenje (2,0 mil. eura), bakar i proizvodi od bakra (1,4 mil. eura). U uvozu njemačkih proi-zvoda najviše su zastupljeni: vozila, njihovi djelovi i pribor (40,8 mil. eura), mašine i mehanički uređaji (13,4 mil. eura), meso i drugi klanični proizvodi za jelo (10,0 mil. eura).

Direktne strane investicije iz NjemačkeOd 2002. do 2012. godine iz Njemačke je investirano 179,3 miliona eura.

Najviše je uloženo tokom 2007. godine i to 40 miliona eura. SDI iz Njemačke od 2002 – 2012. godine

mil.eura -

Godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Investicije 20,9 5,5 7,8 5,1 26,9 40,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno

21,5 17,7 11,2 8,1 14,6 179,3

Izvor: CBCG


[email protected]

11

Investicija vrijedna oko 20 miliona eura. Ponude se dostavljaju do 18. novembra 2013. godine, kada je za-kazano njihovo otvaranje.

Koncesije za korišćenje i gradnju na osam vodotoka

Raspisan tender za male hidroelektrane

Ministarstvo ekonomije raspisalo je 12. jula 2013. godine tender

za davanje koncesija za korišćenje vo-dotoka i izgradnju osam malih hidroe-lektrana ukupne energetske vrijednosti od oko 12,5 megavata.

- Riječ je o investiciji od oko 20 mi-liona eura. Očekujemo na bazi tendera dobijanje ponuda i da sa tog aspekta imamo nastavak onoga što je proces ulaganja u energetski sektor – rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Zainteresovani za dobijanje konce-sija za korišćenje vodotoka i za izgra-dnju malih hidroelektrana na osam vodotoka prijave mogu dostavljati do 18. novembra.

Predmet koncesije je, kako se na-vodi u oglasu, projektovanje, izgra-dnja, korišćenje i održavanje malih hi-droelektrana na vodotocima Bukovica, Bijela, Bistrica - pritoka Ljuboviđe, Kra-štica, Velička rijeka, Đurička sa pritoka-ma, Kaludarska i Vrbnica u opštinama Šavnik, Bijelo Polje, Andrijevica, Plav, Berane i Plužine, prenosi agencija MI-NA-business.

Ponuđač se samostalno ili kao član konzorcijuma može prijaviti najviše

za tri vodotoka i dostaviti samo jednu ponudu za isti vodotok. Ponude će biti otvorene 18. novembra u 14 sati.

Pravo učešća na javnom nadmeta-nju ima domaća ili strana kompanija, preduzetnik ili pojedinac, konzorcijum kao i neki drugi oblik poslovnog pove-zivanja.

Iskustvo u upravljanju hidroener-getskim objektima i finansijska sposob-nost će se bodovati sa 30 poena, teh-ničko rješenje sa 20, godišnja proizvo-dnja električne energije na pragu malih hidroelektrana i iskustvo na domaćem tržištu sa 12, dok će se instalisana sna-ga mHE i višenamjenska rješenja bodo-vati sa osam poena.

Podsjetimo da je Odbor Udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Pri-vredne komore Crne Gore na sjednici 12. juna 2013. godine ocijenio da je izgradnja malih hidroelektrana na sje-veru Crne Gore je razvojna šansa za crnogorsko građevinarstvo. Konstato-vano je da je riječ o investiciji u sjever Crne Gore, prilikom koje mogu da budu uposleni crnogorski resursi.

Izvor Mina Business

Male, korisne i ne štete okolini

Dvadeset dva odsto svjetske proizvodnje električne energije do-lazi iz malih i velikih hidroelektra-na. Za male hidroelektrane se sma-tra da nemaju nikakav štetan uticaj na okolinu, dok velike prouzrokuju promjene ekosistema.

Male hidroelektrane su postro-jenja u kojima se energija vode naj-prije pretvara u kinetičku (u statoru turbine), potom u mehaničku (u rotoru) te, konačno, u električnu energiju u generatoru.

Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instalira-noj snazi. Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelek-trane razlikuje se od zemlje do ze-mlje. Neke države poput Portugala, Španije, Irske, Grčke i Belgije su prihvatile 10 MW kao gornju gra-nicu instalirane snage za male hi-droelektrane. U Italiji je granica tri MW, Švedskoj 1,5 MW, Francuskoj osam MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. U EU se sve više prihvata ka-pacitet od 10 MW instalirane sna-ge kao gornja granica i tu granicu je podržala Evropska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.

U susjednoj Hrvatskoj trenutno je u pogonu oko 20 malih hidroe-lektrana. Srbija je takođe objavila poziv za izgradnju 317 malih hidro-elektrana po kojem se prijavilo više od 1.380 zainteresovanih investito-ra. Nadležni u toj zemlji očekuju da će do 2016. godine biti izgrađene hidroelektane na 17 lokacija. Ina-če, prva mala hidroelektrana u Sr-biji “Sveta Petka” koja je izgrađena 1906. godine na reci Nišavi radi i danas. Slični objekti postoje na još oko 60 lokacija.

Za gradnju malih elektrana 20 miliona eura




Upućen poziv predstavnicima Privredne komore Crne Gore da dođu u Rumuniju sa delegacijom privredni-ka.

Međunarodna saradnja

Rumuni zainteresovaniza ulaganja u Crnu Goru

Ekonomske odnose između Crne Gore i Rumunije potrebno je dodatno

unaprijediti potpisivanjem ugovora o saradnji u konkretnim sektorima intere-santnim za obje strane, organizovanjem investicionih i trgovinskih misija, te biznis foruma, ocijenjeno je prilikom posjete delegacije Rumunije Privrednoj komori Crne Gore, 4. jula 2013. godine.

Državni sekretar Ministarstva eko-nomije Manuel Donescu , ekonomska savjetnica u Ambasadi Rumunije u Be-ogradu Patricia Radut, te zamjenik šefa misije pri Ambasadi te zemlje u Crnoj Gori Tudor Dimitru sastali su se sa po-tpredsjednikom Privredne komore Crne Gore Ivanom Saveljićem, rukovodiocem sektora za analize i istraživanja Komore Ninom Drakić, pomoćnikom ministra ekonomije za transformaciju i privatiza-ciju Markom Vujovićem, te sa predstav-nicom Sekretarijata za razvojne projekte Mašom Vukotić.

Tokom sastanka, predstavljeni su po-kazatelji crnogorske ekonomije, potenci-jali u turizmu, energetici, poljoprivredi, kao i konkretni projekti kandidovani za strane investicije u tim sektorima. Pred-

očena je, između ostalog, mogućnost da zemlje regiona, preko Crne Gore i budućeg podvodnog kabla izvoze struju Italiji koja, kako je rečeno, nije bogata ob-novljivim izvorima energije.

Gosti iz Rumunije su kazali da postoji interesovanje investitora iz te zemlje za potencijalna ulaganja u Crnu Goru, kao buduću članicu EU. Oni su pozvali pred-stavnike crnogorske Komore da dođu u tu zemlju sa delegacijom privrednika, u okviru zvanične posjete predsjedni-ka Vlade Mila Đukanovića, i predstave rumunskim kolegama konkretne mo-gućnosti za ulaganja.

Turizam je jedan od sektora njihovog interesovanja i smatraju da bi, zarad bo-

lje turističke posjete Crnoj Gori, bilo do-bro da se uspostave direktne avio linije između dvije zemlje.

- Energetika je jako važan sektor za nas. Rumunske kompanije su zaintere-sovane da ulažu u male hidroelektrane i mi imamo dugu tradiciju u ovoj oblasti. Takođe, pošto je Rumunija već prebacila cilj da 20 odsto njene energije potiče iz obnovljivih izvora, smatram da bi brojni investitori iz ove oblasti bili zaintereso-vani da ulažu u inostranstvu. Mislim da ćete se iznenaditi koliko bi kompanija moglo da dođe u Crnu Goru, ako im se obezbijede uslovi – rekao je državni se-kretar rumunskog Ministarstva ekonomi-je Donescu.

Priliku za crnogorske proizvođače vidi na rumunskom poljoprivrednom tržištu.

- Svake godine uvozimo svježe i obrađene hrane u vrijednosti od oko pet milijardi eura. Imamo veliko tržište od 20 miliona ljudi, pa mislim da bi vaše kom-panije tu imale dobre šanse. Sa druge stane, i naše kompanije su zainteresova-ne da ulažu u drugim zemljama – dodao je Donescu.

On je ocijenio da su tokom sastanka dobili važne informacije o ekonomiji Crne Gore koje će proslijediti našoj Privrednoj komori i privrednicima.

- Bitno je da izgradimo okvire sara-dnje i pokušamo da više promovišemo naše zemlje. Zato, korak po korak, mora-mo da razvijamo naše odnose - zaključio je Donescu.

Sa njegovom ocjenom saglasio se potpredsjednik Komore Saveljić.

- Nadam se da ćemo nastaviti da uspješno sarađujemo. Kao što znate, sa Privrednom komorom Rumunije imamo potpisan sporazum o saradnji, a ona se ostvaruje i okviru Asocijacije balkanskih komora. Pozdravljamo vašu inicijativu da formiramo delegaciju i posjetimo Rumu-niju, jer smatramo da bi to dalo podsticaj unapređenju budućih odnosa – kazao je Saveljić.

Robna razmjena Crne Gore i Rumunije

Naziv 2010. % 2011. % 2012. % I-V 2013. %

Ukupna razmjena Crne Gore

1.987,7 100,0 2.277,7 100,0 2.187,8 100,0 841,8 100,0

Ukupna razmjena sa Rumunijom

23,7 1,2 33,4 1,5 28,5 1,3 6,6 0,8

Izvoz u Rumuniju 2,4 0,7 0,5 0,1 2,2 0,6 0,1 0,1

Uvoz iz Rumunije 21,3 1,3 32,9 1,8 26,3 1,4 6,5 1,0

Suficit/deficit -18,9 -32,4 -24,1 -6,4Izvor: MONSTAT

Energetika i poljoprivreda glavne oblasti saradnje


[email protected]

13

U sastavu poljske delegacije bili su i predstavnici bi-znis klastera koji su u ovom projektu prepoznali vali-dan okvir za saradnju sa crnogorskim preduzećima.

Posjeta predstavnika poljskih univerziteta

Predstavljen projekat „Sniffer-Dog – Animator Innovation“

U Privrednoj komori Crne Gore 4. jula 2013 godine održana je pre-

zentacija projekta „Sniffer-Dog – Ani-mator Innovation“ u okviru studijske posjete predstavnika Univerziteta iz Varšave i drugih poljskih gradova Crnoj Gori. Projekat je kofinansiran sredstvima iz fondova Evropske Unije i implementiran od strane Rzeszow Re-gionalne agencije za razvoj.

O ciljevima projekta je govorila Katarzyna Kowalska sa Tehnološkog fakulteta iz Varšave, dajući idejnu raz-radu podizanja kapaciteta naučno-is-traživačkih institucija i kvaliteta rada na razvoju i upravljanju projektima iz ove oblasti. Sadržinsko jezgro projekta čini uspostavljanje saradnje poljskih i crnogorskih naučnih i obrazovnih in-stitucija i poslovnog sektora, kako bi se osposobili da kandidujemo zajedničke projekte s osloncem na politiku Evrop-ske Unije definisanu za 2014-2020 go-dinu i budžetom procijenjenim na 80 milijardi eura. Osim predstavnika Uni-verziteta, u sastavu poljske delegacije bili su i predstavnici biznis klastera koji su u ovom projektu prepoznali vali-dan okvir za saradnju sa crnogorskim preduzećima kroz mogućnosti koje im otvara planirano uspostavljanje kapi-

larne mreže naučnih, obrazovnih insti-tucija i poslovne zajednice.

O ulozi Privredne komore u pro-mociji novog modela naprednog angažovanja obrazovnih institucija u pravcu zahtjeva koje pred njih po-stavlja biznis, govorio je dr Mladen Perazić, šef Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore. Perazić je kroz sumarno izlaganje o organiza-cionoj strukturi i dosadašnjem radu Komore na projektima iz oblasti obra-zovanja predstavio način na koji se i sama Komora prilagođava zadatom ritmu društvenih promjena koje zahti-jevaju da naučna dostignuća saglasno novim, moćnim obrazovnim tehno-logijama 21. vijeka budu ugrađena u cjelokupni novo uspostavljeni sistem obučavanja i obrazovanja. Uspješna praksa je odavno odgovorila na ne-doumicu o najprikladnijem načinu za privlačenje stranih investicija. Onaj ko obrazuje radnu snagu za poslove sada-šnjosti i budućnosti može biti zapažen na radarskom ekranu stranih ulagača. Transfer znanja od naučno-stručnih institucija do preduzeća je još uvijek spor i neadekvatan, te Privredna ko-mora kao reprezent poslovne zajedni-ce koji ujedno ima rezvijenu saradnju

s obrazovnim institucijama nastoji da uspostavi sistemski pristup koji će dovesti do optimalnog iskorišćavanja znanja u razvoju privrede i do sadej-stva sadejstva istraživanja i poveziva-nja nauke i prakse. Naš cilj je da cio sistem saznanja u privredi funkcioniše kao jedna jedinica sa visokim stepe-nom interne efikasnosti. Budući da je jedan od glavnih problema kod siste-ma prenosa tehnologija od vrha na dolje odsustvo povratnih informacija, Komora ulaže napore da postupcima koji treba da ojačaju sakupljanje po-vratnih informacija doprinese iskustvu korisnika znanja u adaptaciji tehnika lokalnim uslovima. I najbolji sistem stvaranja znanja u privredi je beskori-stan ako inovacije ne dođu do službi za vezu između nauke i prakse od kojih se očekuje da prilagode inovacije spe-cifičnim potrebama korisnika znanja, što podrazumijeva integralni pogled na stvaranje, razmjenu i korišćenje znanja u privredi kao na jedan tijesno povezan sistem. Perazić je govorio i o ključnim karakreristikama obrazovnog sistema u Crnoj Gori, kao i saradnji koju Komora ima sa državnim, ali i dva privatna Univerziteta i modelima kroz koje se ta saradnja ostvaruje imajući u svojoj krajnjoj rezultanti koristi za pri-vredu i poslovni ambijent.

U završnom dijelu skupa, pred-stavnici biznis klastera iz Poljske su postavljali pitanja u vezi sa težišnim razvojnim projektima u Crnoj Gori, strateškim privrednim sektorima, sta-nju infrasrtukture, pravnu regulativu vezanu za svojinska prava stranaca na zemlju i nekretnine, iskorišćenost hidro-potencijala i gradnju elektrana. Širok spektar interesovanja poljskih naučnih i privrednih poslenika za po-vezivanje sa crnogorskim partnerima je vrlo ohrabrujući signal u pogledu očekivanih rezultata od na ovaj način uspostavljene saradnje.

Predstavnici poljskih univerziteta na sastanku u Komori




Podići svijest i podsticati privatni sektor da prijavi sve nepravilnosti u postupanjima carinskih službenika.

Okrugli sto

Korupcija nije opcija

Donošenje i primjena etičkih normi u poslovnom sektoru je od izuzet-

ne važnosti za suzbijanje i smanjenje korupcije, rečeno je na okruglom sto-lu „Korupcija nije opcija“, organizova-nom 8. jula 2013. godine u Privrednoj komori Crne Gore, u okviru istoimene kampanje Uprave carina.

Cilj okruglog stola je podizanje svijesti i podsticanje privatnog sekto-ra da prijavi sve uočene nepravilnosti u postupanjima carinskih službenika. Uprava carina je prezentovala proak-tivni pristup u borbi protiv ove po-jave, te s tim u vezi uspostavljeni sistem mehanizama za prijavu, koji će obezbijediti efikasnost u realizaciji postavljenog cilja. Prezentovani su i standardi integriteta, etike i antiko-ruptivnih mehanizama u Upravi cari-na, kao i praktična iskustva primjene Kodeksa profesionalne etike carinskih službenika i namještenika.

Javnu kampanju pod nazivom „Korupcija nije opcija” Uprava carina pokrenula je 1. jula 2013. godine, distribucijom flajera sa svim potreb-nim informacijama putem dnevne štampe, na graničnim prelazima, web portalima kao i emitovanjem spota na televizijama.

Etički kodeks

Obraćajući se učesnicima okruglog stola, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je saopštio da su ova asocijacija privrednika i Uprava carina proteklih nekoliko godina značajno unaprijedili saradnju, realizacijom niza zajedničkih aktivnosti, seminara i obuka, te kroz nekoliko međunarodnih projekata kao što je Regionalna trgov-inska logistika, koji finansira Evropska komisija, a realizuje Međunarodna fi-nansijska korporacija (IFC), i OECD-ov projekat eliminacije netarifnih barijera u CEFTA regionu.

On je ocijenio je da je Carina danas daleko otvorenija nego u proteklom pe-riodu, te da kontinuirano unapređuje rad kako bi servisirala privredu na najbrži i najjeftiniji način.

Privredna komora Crne Gore, ka-zao je, pored ostalog, obavlja poslove i aktivnosti na planu podsticanja i raz-voja poslovnog ambijenta, pružajući doprinos da se kroz dijalog, razmjenu informacija i iskustava unaprijedi pov-ezanost i saradnja između institucija i na taj način funkcionalnost sistema u cjelini. To predstavlja osnov za st-varanje ekonomskog ambijenta koji

će omogućiti privredni rast i razvoj, odnosno prosperitet društva.

- U tom smislu doživljavam i Etički kodeks carinskih službenika i namještenika, kao nešto što će unapri-jediti rad carinskih organa, ali i poboljšati saradnju sa drugim državnim organima i privrednim subjektima. Etički kodeks je izraz principa i temeljnih vrijednosti. Njime se osiguravaju smjernice za djelo-vanje u praksi, što predstavlja obavezu poštovanja principa i odredbi zapisanih u Kodeksu. To je sistem standarda, pravila, zasnovan na opšteprihvaćenim vrijednostima i moralnim principima koji treba da je osnova svakodnevnog rada – kazao je Mijušković.

Podsjetio je da je i Privredna komo-ra Crne Gore, na Skupštini, aprila 2011. godine, usvojila Kodeks poslovne etike. Time su članice Komore prihvatile obav-ezu djelovanja u skladu sa načelima odgovornosti, istinitosti, transparent-nosti, kvaliteta i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju kao i svojim zaposlenima.

- Poštovanjem Kodeksa štite se in-teresi poslovnih subjekata i zaposlenih, a unapređuje se konkurentnost privred-nih društava. Kodeks obuhvata opšta načela poslovnog morala i temelji se na primjerima najbolje poslovne prakse. Stoga je donošenje i primjena etičkih normi u poslovnom sektoru od izuzet-ne važnosti za suzbijanje i smanjenje korupcije – rekao je Mijušković.

Dodao je da u cilju zaštite dobrih poslovnih običaja pri Privrednoj ko-mori Crne Gore djeluje i Sud časti koji utvrđuje pravila dobrog, poštenog, pravičnog ponašanja i izriče sankcije u slučaju ponašanja koje se od strane samih privrednih subjekata ocjenjuje kao nepošteno, neprihvatljivo, nemor-alno i štetno.

Podizanje nivoa integriteta

Direktor Uprave carina Vladan Joković je kazao da je prioritetna ak-tivnost svih u toj instituciji rad na podizanju nivoa integriteta i etičnosti. Pažljivo planiran pristup, snažna opredi-jeljenost i predanost menadžmenta Uprave kretali su se u prethodnom pe-riodu u pravcu definisanja osnovnih uz-

Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta prioritetan zadatak


[email protected]

15

roka korupcije, detekcije njene raspros-tranjenosti i definisanja načina djelo-vanja službenika sklonih nelegalnim radnjama. Ta saznanja, kaže, bila su neophodna za sistemski pristup probl-emu, za implementaciju skupa pravila i program akcije za suzbijanje ove nega-tivne pojave.

- Korupcija u Carini nije izolovan fenomen, te su stoga naše antikorup-tivne aktivnosti integrisane u opštu borbu protiv korupcije, jer jedino sinhronizovan i opšti napor svih insti-tucija i poslovnog okruženja može dati rezultat – rekao je Joković.

Aktivnosti Uprave na jačanju integ-riteta, prema njegovim riječima, nijesu jednokratne ili kampanjske, već perma-nentne, sveobuhvatne i u saglasnosti sa najvišim evropskim standardima u ovoj oblasti. To je, kaže, prepoznala i krovna institucija u ovoj oblasti, Svjetska carin-ska organizacija, koja u svojim najnovi-jim publikacijama antikoruptivni model crnogorske Uprave carina navodi kao primjer dobre prakse.

- Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta jeste prioritetan zadatak javnog mnjenja, ali je proaktivnost poslovnog okruženja ključna za posti-zanje neophodnog sinergetskog efek-ta. Snažno partnerstvo na toj relaciji smanjiće mogućnost za zloupotrebe i pogodovaće ekonomskom napretku Crne Gore. Dakle, snažno partnerstvo – snažan uticaj. Mislim da to može i mora biti novi obrazac ponašanja u borbi protiv korupcije – naglasio je Joković.

Predsjednik Etičkog odbora Uprave carina Radivoje Pejović kazao je da je ta institucija u potpunosti spremna da identifikuje strukture i područja izložena riziku zloupotrebe ovlašćenja, te da uspostavlja procedure i standarde koji pospješuju integritet carinske službe i smanjuju rizik od korupcije.

- Na taj način gradimo mehanizam koji će spriječiti i otkloniti okolnosti za nastanak korupcije, neetičkih postupa-ka, u svim područjima funkcionisanja Uprave carina – istakao je Pejović.

On je podsjetio da Uprava carina od 1. januara 2013. godine primjenjuje novi Etički kodeks, dokument koji sadrži okvire ponašanja njenih službenika. Po-tencira se, između ostalog, zakonitost i profesionalnost u radu, standardi odgo-vornosti carinskih službenika, čuvanje službene tajne, odnos prema radnoj

sredini, kolegama i bivšim zaposlenima, odgovornost pretpostavljenih.

- Prvi put je formiran Etički odbor u našoj službi. To je preventivni or-gan sa zadatkom objektivne procjene sprovođenja Etičkog kodeksa. Čine ga predsjednik i četiri člana, među kojima je i predstavnik NVO sektora – objasnio je Pejović, dodajući da je Uprava, u cilju implementacije Kodeksa, imenovala i četiri povjerenika za etiku.

Pejović je objasnio da postoje četiri načina za prijavu korupcije - pored ranije uspostavljenih: dostavljanjem prijave putem pošte, e-maila, telefona 080081333, novi je popunjavanjem online obrasca na sajtu Uprave carina, o čemu je detaljno informisao pred-stavnik Uprave Danilo Minić.

- Značaj prijave saznanja o korup-tivnim radnjama i podrške u zajedničkoj borbi protiv korupcije, dostupnost načina za prijavu korupcije, garanto-vanu anonimnost i povjerljivost, svaka-ko želimo da istaknemo kroz kampanju „Korupcija nije opcija”, kojom nastojimo da animiramo javnost da da aktivan do-prinos tome. Broj prijava do sada nije bio veliki. To je i bio alarm da pokren-emo ovu kampanju, jer građani moraju da shvate da u ovoj borbi ne mogu da budu samo posmatrači, već su i aktivni učesnici – rekao je Pejović.

Korupcija - diskriminacija

Član Etičkog odbora Uprave carina iz NVO sektora Siniša Bjeković je oci-jenio da je korupcija „najgori oblik dis-kriminacije koji potresa same temelje države, odnosno Uprave carina i svih drugih društvenih struktura“.

- Bezbroj primjera dobre prakse malo je da anulira jedan primjer lošeg ponašanja carinika – rekao je Bjeković.

Dodao je da je privredni ambijent zahtijevao potpuno inovirani pristup koji bi, uspostavljanjem, između os-talog, i standarda Etičkog kodeksa, omogućio da se carinski postupci spro-vode profesionalno, efikasno, nepris-trasno i objektivno, čime će se na na-jbolji način ustanoviti sistem koji pred-stavlja vladavinu prava.

O primjerima dobre i loše prakse u ovoj oblasti govorio je povjerenik za etiku Branko Pavićević. Etičke norme

su bitan instrument u suzbijanju koru-pcije, smatra on. Ljudski potencijal je najbitniji resurs Uprave carina, pa je neophodno da njeni pripadnici budu visoko profesionalni.

- Stalna edukacija je najvažnije sredstvo za izgradnju integriteta službenika institucija, i mora se nastavi-ti sa njenim sistemskim sprovođenjem i prilagođavati je posebnostima Službe koja je u procesu unapređivanja – ka-zao je Pavićević.

Predsjednik Odbora Udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore Radovan Radulović kazao je da špediteri podržavaju kampanju „Korup-cija nije opcija“, naglašavajući da su ot-voreni za saradnju sa Upravom carina kao i do sada. Podršku kampanji uputio je i Darko Globarević, Zetatrans, koji se založio za skraćivanje carinskih postu-paka, jer, prema njegovim riječima, neefikasnost i zadržavanje robe na ter-minalu je stvaraju tlo podložno za koru-pciju. Za skraćenje carinjenja se založio Dragan Čavor, Niksen Trade, koji sma-tra da zbog duge procedure proizvod-nja trpi štetu. Vesko Popović, Sagar, predložio je dodjeljivanje nagrade za one koji prijave slučajeve korupcije, što bi moglo biti jedan od elemenata za doprinos borbi protiv ove pojave, dok je Bjeković prokomentarisao da bi to bilo nagrađivanje za nešto što je zakon-ska obaveza svakog građanina.




Okrugli sto

Iskustva Hrvatske u pregovaračkom procesu sa EUPoljoprivreda je jedno od najzahtjevnijih područja u pristupnim pregovorima sa EU. Važno je da drža-va kandidatkinja prepozna svoje specifičnosti i in-terese i ugradi ih u pregovaračku poziciju.

Privredna komora Crne Gore je or-ganizovala 19. jula 2013. godine

okrugli sto „Iskustva Hrvatske u pre-govaračkom procesu sa EU“.

Izlaganja o pregovaračkom pro-cesu u oblasti poljoprivrede, korišće-nju pretpristupnih fondova SAPARD i IPARD, te o nacionalnom progra-mu pomoći u sektoru vina za period 2011-2013, imale su predstavnice Hrvatske gospodarske komore Božica Marković i Jasminka Dukić.

Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Ljiljane Filipović, cilj organizovanja ovog skupa bilo je razmatranje izazova na putu EU inte-gracija sa partnerima koji su taj put već prošli i ostvarili članstvo u EU po-četkom jula.

- Ovaj okrugli sto smatramo zna-čajnom aktivnošću u funkciji kvalite-tne pripreme za izazove koje nam kao državi i društvu predstoje na putu EU integracija. Ovo je prilika da uz učešće

proizvođača, akademske zajednice i donosilaca odluka analiziramo aktiv-nosti i faze pregovaračkog postupka, sa ciljem jačanja konkurentnosti ovog sektora da bi se suočio sa pritiscima, odnosno obavezama koje predstoje u procesu EU integracija i članstvom u Uniji, te efikasno koristio pretpristu-pne instrumente – rekla je Filipović.

Dodala je da, nakon završenog skrininga, Crna Gora očekuje izvještaj Evropske komisije u oblasti poljopri-vrede, bezbjednosti hrane i ribarstva, koji će predstavljati osnov za izradu pregovoračkih pozicija u ovim obla-stima.

- Izvjesno je da nam predstoji jako puno posla, odnosno veoma zahtjev-na procedura do rezultata kakvog danas Hrvatska ima – ocijenila je po-tpredsjednica Komore.

Hrvatska gospodarska komora je bila aktivni učesnik na zahtjevnom putu te zemlje prema EU. Direktorica

Sektora za poljoprivredu, prehram-benu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Mar-ković kazala je da je Hrvatska dosta rano prepoznala važnost uključenosti pojedinih sektora u evropska udruže-nja, jer je to, objasnila je, kanal preko kojeg se može lobirati za nacionalnu ekonomiju pri donošenju EU propisa.

Istakla je da je poljoprivreda jedno od najzahtjevnijih područja u pristu-pnim pregovorima sa EU, jer se toj grani u Uniji daje veliki značaj.

- To je budžetski gledano najzna-čajnije područje, jer je EU odredila za poljoprivredu preko 50 milijardi eura - rekla je Marković.

Kada se država odluči za ulazak EU, kao što je to učinila Crna Gora, to znači prihvatanje jasnih pravila, doda-la je ona.

- Ali, važno je prepoznati i svo-je specifičnosti, interese, ugraditi ih u pregovaračku poziciju, te zadrža-ti neke nacionalne propise, kao što smo mi one koji se odnose na hranu – rekla je Marković, objasnivši da je EU udovoljila zahtjevima da Hrvat-ska zadrži pravilnike o konditorskim i proizvodima od mesa, iako su strožiji nego važeći u Uniji, ali da istovremeno mora odobravati uvoz tih proizvoda iz zemalja članica, koji su proizvedeni u skladu sa pravilnicima Evropske unije.

Prema njenim riječima, Hrvat-skazbog resursa kojima raspolaže, ne može biti veliki proizvođač hrane, ali se može orijentisati na kvalitetne proizvode, sa dodatom vrijednošću, brendirati ih i povezati sa turizmom.

Dodala je da su za odobravanje fi-nansijskih sredstava EU veoma važni statistički podaci koliko zemlja ima hektara poljoprivrednih površina, grla stoke i slično, ali i koliko je izdvajala za poljoprivredu iz budžeta.

- Prvi stup Zajedničke poljoprivre-dne politike koji se odnosi na izravna plaćanja, po meni je izravno rezultat

Privrednici i predstavnici komora Crne Gore i Hrvatske o evropskim integracijama


[email protected]

17

onoga što je zemlja izdvajala iz pro-računa i što je proizvodila – rekla je Marković.

Dodala je da je u Hrvatskoj bio pro-blem što farme nijesu imale dovoljno hektara da zadovolje uslove EU. To-kom procesa prilagođavanja otvorilo se i pitanje legalizacije objekata.

- Svi poljoprivredni objekti moraju biti legalizovani i upisani u registre da bi poljoprivredni proizvođači mogli da dobiju podršku EU – rekla je gošća iz Hrvatske gospodarske komore.

Tokom skupa je istaknuta važnost pripreme zemlje kandidata za povla-čenje sredstava iz pretpristupnih fon-dova EU.

- Ako ne znate koje su potrebe ekonomije lako ćete pogriješiti – rekla je Marković, dodajući da je neopho-dno definisati prioritete i projekte koji mogu da dobiju više sredstava , jer ako se pokaže da zemlja nije sposobna da privuče sredstva iz omotnica koje su joj namijenjene, ona će biti umanjena prilikom kreiranja sljedeće finansijske perspektive.

Krajem 2004. godine, uporedo s početkom pregovora, EU je opredije-lila 25 miliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske, kroz pretpri-stupni fond SAPARD.

- Međutim, od 2004. do 2006. go-dine te novce je trebalo povući na na-čin koji je EU propisala, po programu sa strogo definisanim kriterijumima. Mi smo odabrali mjere za koje smo bili sigurni da ćemo za njih najviše novaca povući: ulaganje u poljoprivredna go-spodarstva, u unapređenje, preradu i držanje poljoprivrednih proizvoda i u ruralnu infrastrukturu. U tom pe-riodu smo i akreditovali Agenciju za plaćanje. Ugovoreno je 49 projekata, i isplaćeno je njih 37, vrijednih 20,5 mi-liona eura – rekla je Jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore.

Prema njenim riječima, razlog re-lativno slabe iskorišćenosti pretpri-stupnog SAPARD programa je to što je EU, nakon loših iskustava sa Bugar-skom i Rumunijom, Hrvatskoj znatno postrožila kriterijume za pristup sred-stvima. Posebno se procedura za pri-stup sredstvima pokazala kompliko-vanom za male korisnike. No, Hrvat-ska je osim investicija iz fondova EU, imala i nacionalne, prilikom kojih je procedura za dobijanje sredstava bila

znatno lakša.- Probajte da sebi ne namećete

ograničenja koja nećete moći da ispu-nite. Pojednostavite proceduru, jer je ona, propisana EU uredbama, suviše komplikovana. Maksimalno proširite okvire da biste mogli da se uklopite u njih – posavjetovala je Dukić.

Od 2010. godine Hrvatska je pri-mjenjivala program IPARD. Sam pro-gram je startovao 2007. godine, ali ga je Hrvatska propustila u prve tri godi-ne, pa je u tom periodu novac nami-jenjen za tu zemlju vraćen u budžet Unije.

Učesnike okruglog stola intere-sovalo je kako su hrvatske poslovne banke, u smislu investicija gledale, na projekte koji su kandidovani za pre-tpristupne fondove.

- Kada neko zadovolji kriterijume IPARD i SAPARD programa, to je dobar znak bankama da je tamo plasman kredita siguran. Zato su banke sklone da finansiraju projekte koji su prošli kriterijume Unije – objasnile su gošće iz Hrvatske.

Marković je kazala da bi za Crnu Goru bilo važno da se pregovarači iz-bore za tzv. „vinsku omotnicu” – sred-stva iz EU fondova za vinograde i pro-izvođače vina.

Evropska unija će godišnje aloci-rati u hrvatsku vinsku omotnicu 11,7 miliona eura u 2014, 2015. i 2016. go-dini, dok će od 2017. godine taj iznos biti 10,7 miliona eura.

Ministarstvo poljoprivrede i pred-stavnici Hrvatske gospodarske komo-re – Udruženja vinarstva, proizvođača grožđa i vina, pripremili su predlog

Nacionalnog programa podrške sek-toru vina za razdoblje 2014. – 2018. godine.

- Mi smo izabrali mjere za restruk-turiranje i konverziju vinograda, za ulaganja u vinarije, kao i za nastup na trećim tržištima. Osiguranje usjeva, za što takođe je moguće odabrati mjere, nijesmo stavljali su Program vina, već smo to ostavili za Program ruralnog razvoja – objasnila je Marković.

U Hrvatskoj je naglašen značaj brendiranja i zauzimanja pozicije na svjetskoj vinskoj karti, pa je kreiran vi-zuelni identitet brenda Vina Croatia.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da na svjetskoj tržišnoj sce-ni njihovi proizvođači neće moći da konkuririšu količinom vina, već prije svega izuzetnim kvalitetom, te da ono mora biti i standardni dio turističke ponude.

- Za vinograde ako nijeste u regi-stru ne možete imati nikakvu podršku iz nacionalnog programa vina. To ne znači da vi sebi privatno ne možete posaditi vinograd, ali vino ili grožđe koje ćete prerađivati iz tog vinograda ne smijete stavljati na tržište - rekla je Marković.

Gošće iz Hrvatske poručile su uče-snicima Okruglog stola da je bitno da u Crnoj Gori postoji volja i misija ula-ska u Evropsku uniju. One su kazale da je, pred početak hrvatskih pregovora sa EU, u Komori te zemlje organizovan sličan okrugli sto o iskustvima integra-cija Slovenije, nakon kojeg su učesni-ci bili zbunjeni i uvjereni da Hrvatska neće postati članica Unije. Demanto-vani su 1. jula 2013. godine.

Značajna uloga privrednih komora u pregovaračkom procesu




Božica Marković, šefica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva Hrvatske gospodarske komore

Pripremiti privreduza evropsko tržišteBitno je što prije dostići evropske standarde i pripre-miti privredu za ulazak u EU.

Glasnik: Hrvatska je od 1. jula čla-nica EU. Šta joj donosi članstvo u zajednici?

B. Marković: Sretni smo i veoma ponosni jer smo uradili značajan po-sao. Vidim veliku priliku koju članstvo u EU donosi građanima, privredi i svima. Hrvatska je postigla značajan napre-dak, prihvativši vrijednosti i standarde Europske unije, da bi osigurala bolju budućnost svojim građanima i da bi doprinijela cjelokupnom društvenom razvoju. Stvorili smo osnovu za našu demokratsku i evropsku budućnost.

Glasnik: Ocijenili ste da je pregova-rački proces Hrvatske bio dug, zah-tjevan i težak. Šta, shodno Vašim iskustvima, poručujete Crnoj Gori na putu evropskih integracija?

B Marković: Treba što prije krenu-ti u uskađivanje, odrediti prioritete po pitanju proizvodnje, prije svega pol-joprivredne, budući da je ona važan sektor u EU. Uostalom, na zajedničkoj

poljoprivrednoj politici počiva Unija, odnosno ona je jedan od temelja zaje-dnice. Treba odrediti i svoje posebnosti i izabrati ono što je najbolje iz paketa mjera koje EU nudi. Prije svega zavisi od države koliko je spremna da prihva-ti standarde EU i uspostavi sisteme za ono što Unija daje. Funkcionisanje na evropskom tržištu pruža puno predno-sti, međutim, da bi mogli izaći sa ne-kim proizvodom na zajedničko tržište i ostvarivati prava, treba puno raditi na sistemskim rješenjima. Tu prije svega mislim na zajednički rad administracije, odnosno pregovarača, koji su uključeni u proces integracija, naravno i privrede, i svih ljudi, na koje se sva ta pravila pri-mjenjuju.

Glasnik: Kako vidite ulogu privre-dnih komora u prosesu pristupa-nja EU?

B. Marković: Privredne komore moraju puno raditi na edukaciji, na objedinjavanju I zastupanju interesa proizvođača. Takođe je neophodno prepoznati specifičnosti koje su bitne za pojedine sektore i djelatnosti i po-krenuti promotivne aktivnosti koji će doprinijeti porastu dodatne vrijednosti pojedinih proizvoda. Potom, raditi sa nadležnim tijelima i sa proizvođačima na zaštiti proizvoda, što evropsko zako-nodavstvo omogućava, tu prije svega mislim na izvornost geografskog porije-kla. Evropska unija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača hrane, a Evropa se posebno diči odgovornom proizvo-dnjom i proizvodnjom kvalitetnih i za-štićenih proizvoda. Po tome je Evropa prepoznatljiva.

Glasnik: Insistirate na izuzetno ve-likom značaju poljoprivrede u svim zemjama. Zašto?

B Marković: Koliko je poljoprivreda važna govori činjenica da proračunski transfer, koji ide za poljoprivredu, na nivou EU iznosi više od 40 odsto svih sredstava. Na poljoprivredu se ne gle-da samo kroz proizvodnju hrane već i kroz regionalni razvoj ruralnog pro-stora koji je za Evropu jako bitan. Va-žne su i sve one oblasti koje dolaze iz poljoprivrede, a to je očuvanje životne okoline i gazdovanje tim prostorom, kao i zadržavanje stanovništva u ru-ralnom prostoru. Ciljevi koji proizilaze iz zajedničke poljoprivredne politike, a to nije samo osiguranje hrane kao što je bilo prije, već osiguranje sigurne i kvaltetne hrane, zahtijevaju odgovor-nost svih u lancu prehrane. Takođe je bitno odgovorno gazdovanje resursima po pitanju zaštite okoline i po pitanju korišćenja alterntivnih izvora energije. Poljoprivreda je važna s obzirom da je EU jedan od vodećih svjetskih izvoznika hrane, a isto je važan svjetski uvoznik hrane. S tim u vezi, ako pogledamo iz-vozno – uvozne bilanse poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda EU, sasvim je sigurno da je suficit na strani EU.

Glasnik: Što možete reći o zako-nodavstvu Evropske unije koje se odnosi na poljoprivredu?

B. Marković: Na poljoprivredu se odnosi čak 40 odsto ukupnog zakono-davstva EU što takođe ukazuje na va-žnost ovog sektora. To je niz propisa koji se, u procesu usklađivanja, donose za područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane i ribarstva. Ogroman je set uredbi koje su 1. jula 2013. u Hrvatskoj direktno primjenljive na sektor prozvodnje, a važno je i da su aktom pristupanja proizišle određene specifičnosti za Hrvatsku koji su prije svega rezultat uspješnih pregovora.

Tokom pregovora veoma je važan

Božica Marković


[email protected]

19

zajednički rad administracije, proi-zvođača i institucija, bitno je da se pre-poznaju specifičnosti, da se to ugradi u pregovaračke pozicije. Takođe je bitno naglasiti da proces pregovaranja, osim preuzimanja pravne tekovine, nudi mogućnost da se izbore prelazna raz-doblja, u prvom redu, po pitanju izbora mjera koje su najbolje za državu.

Glasnik: Koje uslove treba da is-pune proizvođači da bi dobili sub-vencije?

B. Marković: Da bi proizvođači ste-kli neko pravo po pitanju ostvarivanja subvencija, bilo da se radi o direktnim plaćanjima ili o mjerama koje dolaze iz uređenja tržišta, bilo o mjerama koje su fokusirane na ruralni razvoj, oni za sve to moraju ispuniti određene uslo-ve. Prije svega, moraju biti registrova-ni, a neophodno je i da država uspo-staviti agenciju za plaćanje. Npr. bitno je u proizvodnji grožđa i vina da prava mogu ostavariti samo proizvođači upi-sani u vinogradarski registar, što znači da su poznate površine kojima raspola-žu, koliko je tog zemljišta pod vinogra-dima, kao i koliki su promet, proizvo-dnja po vrstama, zalihe I sl.

Glasnik: Proces prilagođavanja evropskim standardima je prilično skup. Kako obezbijediti novac za te namjene?

B. Marković: Važno je da država napravi sektorske analize, a na osnovu njih treba vidjeti koje su stvarne potre-be sektora ili djelatnosti. Na bazi toga treba odabrati mjere iz palete onog što vam EU nudi. U ponudi Evropske uni-je je širok spektar mjera, a na vama je izbor. Bira se ono što je za državu naj-bolje, što će dati najveći učinak za pri-vredne sektore i samo se zajedničkim radom taj posao može dobro završiti. Velika je prednost kad su proizvođači i institucije, poput privrednih komora,

od početka uključene u taj proces. Pri-lagođavanje u oblasti sigurnosti hrane, ili u dijelu zaštite životne sredine je veoma skup proces. Proizvođači, da bi zadovoljili taj standard, moraju ulagati u proces proizvodnje i treba im pomoći da kroz pretpristupne fondove, ili na drugi način, to isfinansiraju. Bitno je da se što prije dostigne standard zajedni-ce, usaglase propisi i uspostave institu-cija, kao i da se pripremi privreda kako ne bi osjetila veliku promjenu nakon izlaska na to tržište.

Glasnik: Do kakvih promjena do-lazi u oblasti trgovine?

B. Marković: Promjene su, svakako, neminovne u trgovini. Hrvatska je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju imala visoku zaštitu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prema dr-žavama EU i zato se očekuje povećan pritisak na domaće tržište, s obirom da Hrvatska uvozi 70 odsto prehrambenih proizvoda iz EU. Pri tome se hrvatski proizvođači, na zajedničkom tržištu, susreću sa jednim od najkonkurentnijih svjetskih proizvodača, pa je jako važno

koliko se uradilo na pripremi privre-de po pitanju stvaranja konkurentnog okruženja za svoje kompanije i naravno smanjivanje troškova proizvodnje.

Glasnik: Koliko će Hrvatsku koštati gubitak tržišta CEFTA zemalja?

B. Marković: Ulaskom u Europ-sku uniju, Hrvatska je istupila iz CEFTA 2006 Sporazuma te više nije autono-mna u vođenju vanjsko-trgovinske po-litike. Naime, ova je politika zajednička na razini cijele EU.

Većina našeg poljoprivredno-pre-hrambenog izvoza, gotovo 45 odsto je na tržištu zemalja CEFTA. Ukupan izvoz je milijardu i po dolara i očekujemo da će od tih 45 odsto oko 30 odsto izvo-za biti pogođeno ovim promjenama. Međutim, sigurno, će daleko veći pri-tisak biti na uvoznoj strani, zbog pada carina, a Hrvatska je na nekim proizvo-dima imala dosta visoku zaštitu.

Veoma je važno da se čim prije kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživa-nju redefinišu međusobni odnosi kako bi se u obzir uzeo do sada postignut stepen liberalizacije.

Uvoz poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda u Hrvatskoj je

2012. godine iznosio 2,5 milijardi američkih dolara, a u ukupnom uvo-zu učestvovao je 12%. U odnosu na prethodnu godinu vrijednosno je uvoz smanjen za dva odsto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih pro-izvoda ostvareno je 1,6 milijardi do-lara te izvoz hrane u ukupnom izvozu Hrvatske učestvuje 13 procenata. U odnosu na 2011. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda povećana je za dva odsto. Značajni su izvozni proizvodi: pića, duvan, šećer, cigarete, vegeta, pivo, proizvodi za dječju hranu, solje-ni inćuni i drugo, a najviše se uvoze uljane pogače, cigarete, šećer, mi-

neralne vode, zamrznuta svinjetina i drugo. Najvažnija izvozna odredišta za poljoprivredne i prehrambene pro-izvode su tržišta susjednih zemalja: Bosna i Hercegovina, Italija, Sloveni-ja i Srbija, dok se najviše uvoze pro-izvodi iz Njemačke, Italije, Holandije, Brazila i Mađarske. Hrvatska može svjetskom tržištu ponuditi prepozna-tljive proizvode visokog kvaliteta i iz-vornosti. Trenutno je u Hrvatskoj šest prehrambenih proizvoda koji nose oznaku izvornosti ili geografskog po-rijekla: istarski i drniški pršut, cetinski i paški sir, slavonski kulen i paška so. Hrvatska gospodarska komora većinu je prava korištenja znakova kvaliteta i izvornosti dodijelila upravo prehram-benim proizvodima.

Poljoprivreda

Povećan izvoz proizvoda




More je ogroman resur koje moramo bolje ‘’zaorati i požnjeti’’ ali na pravi, odgovoran način koji je baziran na nauci. Crna Gora je pokazala dozu zrelosti i ozbilj-nosti u dijelu shvatanja Zajedničke evropske politike ribarstva (CFP), ocijenili iz Brisela.

Aleksandar Joksimović, šef Radne grupe za poglavlje 13 Ribarstvo

Plavu njivu zaorati i požnjeti na održiv i odgovoran način

Glasnik: Vi ste šef Radne grupe za Poglavlje 13 Ribarstvo. Evropa ovoj oblasti, s razlogom, posvećuje ve-liku pažnju. Kako se mi odnosimo prema ribarstvu i marikulturi?

A. Joksimović: Radna grupa za Po-glavlje 13 Ribarstvo je formirana 14. februara 2013. Tog datuma se slavi Dan ljubavi, možda to ima neku simboliku, jer smo mi sa ljubavlju i velikom odgo-vornošću krenuli u ovo poglavlje koje je za nas jako bitno. Ima i onih koji misle da ovo i nije neka važna privredna dje-latnost, ja smatram suprotno, jer tome u prilog govori postojanje posebne za-jedničke politike za ribarstvo na nivou EU. EU i Generalna komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) čija je članica Crna Gora od 31. januara 2008. godine, mno-go pažnje posvećuje ribarstvu Medite-

rana odnosno resursima koje u Jadranu dijeli pet zemalja. Zato imamo veliku odgovornost da učestvujemo u svim programima i projektima i da zajednički donosimo odluke koje se najviše odnose na očuvanje tih resursa.

Glasnik: Održani su eksplanatorni i bilaterarni skrining u Briselu. Kakvi su Vaši utisci I, naravno, kako nas vide u Briselu?

A. Joksimović: Prvi eksplanatorni skrining održan je u Briselu 14. i 15 marta 2013. Eksperti EU odnosno Generalnog direktorata za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) su predstavili zakonodavni okvir EU za: upravljanje resursima i flotom, inspekciju i kontrolu, strukturnu poli-tiku i državnu pomoć, tržišnu politiku i međunarodne sporazume. Prezentovali

su nam novi evropski fond za pomorstvo i ribarstvo 2013-2020. Veliku pažnju su posvetili resursima flote i njenom mena-džmentu, baždarenju brodova i čamaca, mjerenju njihove veličine i snage moto-ra što je jako bitno jer, jednog dana kad uđemo u EU, ono što oni prepoznaju kao našu flotu, je broj bruto registarskih tona i snaga motora u kilovatima. Pre-thodno navedeno se prije ulasaka u EU mora urediti domaćim zakonodavstvom koje mora biti harmonizovano sa EU. Takođe, upravljanju i očuvanju živih re-sursa mora posvećena je posebna pa-žnja odnosno šta propisuje i kako treba implementirati Mediteransku direktivu. Ova direktiva je usvojena 2006. godine i ona opisuje ribarske alate i opremu koja se smije upotrebljavati u ribolo-vu, dopuštene minimalne veličine riba koje se smiju loviti i stavljati u promet, propisuje i obavezu donošenja akcionih planova, planova upravljanja za poseb-ne načine ribolova odnosno vrste koje su ekonomski važne. Posebna pažnja je posvećena nelegalnom, neprijavljenom i neregulisanom ribolovu tzv. IUU ribolo-vu za koju je EU poslednjih godina usvo-jila set uredbi kojima se reguliše i kon-troliše ova vrsta ribolova, a u cilju da se na trpezama nađe samo riba izlovljena registrovanim brodovima i sa dozvolje-nim ribolovnim alatima i opremom.

Glasnik: Imali ste priliku da se upo-znate kako je ova oblast uređena u EU. Koliko smo daleko od evropskih standarda i u tom smislu šta su nam prioriteti?

A.Joksimović: EU ne dozvoljava povećanje i izgradnju novih brodova u svojim državama. Međutim, u budućem periodu Crna Gora se mora fokusirati na povećanje flote u cilju da se dovede na neki relevantan nivo, koji ne može biti kao npr. italijanski ili hrvatski. Ove zemlje imaju velike flote i mi jednostavno mora-mo povećati svoju flotu da bi mogli rav-nomjerno da učestvujemo u raspodjeli

Aleksandar Joksimović


[email protected]

21

tih resursa koji će možda, u narednom periodu, biti određeni putem kvota. To-kom bilateralnog skrininga u Briselu ja sam naglasio da zemlje Jadranskog mora ne snose istu odgovornost za resurse u njemu, jer je naša flota zaista mala, bro-dovi su stari i malih snaga motora. Mi ne možemo da učestvujemo u ribolovu u međunarodnim vodama, tamo su više operativni brodovi, brodovi većih kapa-citeta Italije, Španije, Francuske.

Glasnik: Tokom bilateralnog skri-ninga predstavili ste kako ova oblast funkcioniše u Crnoj Gori i čuli ste predloge EK šta nam valja činiti?

A.Joksimović: Bilateralni skrining je održan 5. i 6. juna u Briselu. Imali smo priliku da kroz 10 prezentacija pred-stavimo sektor ribarstva u Crnoj Gori odnosno da prikažemo sve ono što je Crna Gora uradila za svaku oblast po-litke ribarstva pojedinačno. Prvo smo ovaj sektor predstavili generalno odno-sno njegovo mjesto u ekonomiji Crne Gore kao i administrativne kapacitete u državnoj upravi i u naučno istraži-vačkom dijelu. Zatim smo kroz ono što smo uradili dali odgovor na sve ono što zahtijeva politika EU, a što je Crna Gora usvojila, djelimično harmonizovala i im-plementirala. G-đa Marta Fidalgo, koja vodi pregovore, je navela da je Crna Gora pokazala dozu zrelosti i ozbiljnosti u dijelu shvatanja zajedničke evropske politike ribarstva. Naglasila je da su bitni neophodnost postojanja odgovarajućih administrativnih kaapciteta, dalje har-monizovanje zakondavnog okvira sa EU kao i, uzimajući u obzir potencijal ovog sektora, veće učešće ribarstva u BDP. Kako bi ribarstvo ostvarilo potencijal koji ima neophodno je unaprijediti sve prateće elemente: formiranje ribarskih luka, određivanje mjesta prvog iskrca-ja, kompletna kontrola izlova i prometa ribe, odgovarajuće mjere podrške i dr-žavne pomoći, ratifikovanje međuna-rodnih sporazuma koji će pomoći da se naše ribarstvo uklopi u evropsko. To su stvari o kojima odlučuju političari, a ono što će učiniti članovi radne grupe i jedi-nica za ribarstvo u Ministarstvu poljopri-vrede i ruralnog razvoja, je sprovođenje politike kroz tehničke mjere i u praksi. Naglašavam da se posebna pažnja treba posvetiti kontroli i inspekciji, moraju se

povećati i administrativni i tehnički ka-paciteti inspekcije. Sada su tri ribarska inspektora zadužena za morski akvatori-jum. Inspekcija nema sopstveno plovilo za kontrolu ribolova već koriste plovilo plovne jedinice MUP-a. Ove kontrole počinju da bivaju aktivnije, tako da već imamo rezultate, a to je Evropa prepo-ručila.

Glasnik: Kada možemo očekivati izvještaj EK i otvaranje ovog pogla-vlja?

A.Joksimović: Nadam se da će izvje-štaj EK stići do početka jeseni. U izvješta-ju će biti dat njihov osvrt na ono što ima-mo i biće naglašeno šta se mora uraditi u narednom periodu kako bi se otvorili pregovori u ovom poglavlju. Određiva-nje datuma sada je vrlo neizvjesno, ali moramo započeti rad na izmjenama Za-kona o morskom ribarstvu i marikulturi, u skladu sa njim donijeti određene pra-vilnike koji će, u mjeri u kojoj je u ovom periodu moguće implementirati, biti usklađeni sa zakonodavstvom EU. Sma-tram da će 2013. i dio naredne godine proteći na izmjenama Zakona i donoše-nju pravilnika.

Glasnik: Koji su najveći izazovi kad je riječ o pregovaračkom procesu?

A.Joksimović: Naša grupa ima 42 člana, tu su ljudi od struke i nauke, tu su naravno i predsjednici ribarskih udru-ženja i nadležnih državnih institucija. Izazovi su veliki. Podsjećam da ribarstvo

predstavlja veliku i stratešku djelatnost EU. Imamo veliku odgovornost da zašti-timo resurse i da ih odgovorno koristi-mo, na procjenama koje daje nauka, da napravimo sistem koji će pratiti ribu od ulova do tanjira. Neophodno je da drža-va pomogne ribarima, čiji je posao jedan od najtežih. Država ovo mora prepozna-ti i pružiti im ruku pomoći. Ministarstvo poljoprivrede opredjeljuje određeni iznos podrške za ovu djelatnost ali je to nedovoljno. Ribari u Ministarstvu mora-ju imati strateškog partnera s aspekta finansija, a u Institutu za biologiju mora, u naučnom dijelu. Veliki izazov će biti i uspostavljanje efikasnijeg sistema kon-trole ribolova i tržišta ribe i ribljih proi-zvoda. Bitno je da pratimo ono što nam Evropa kaže, mi ćemo tražiti određene derogacije, zaštitu kroz proces pregovo-ra. Biće to zahtjevan put, ali smo mi od-govorni i timskim radom svih, Ministar-stva, Instituta i ribara, ako prepoznamo cilj i odaberemo pravac, brzo ćemo od ovoga imati veliku korist.

Ako se poredimo sa Hrvatskom, čiji su pregovori trajali osam godina, a pro-šli su kroz mukotrpan rad usaglašava-nja u ribarstvu, procjenjujem da ćemo ovaj veliki posao završiti za četiri – pet godina. Mi smo od kolega iz Hrvastske dobili prevedeno zakonodavstvo EU, što nam je mnogo olakšalo posao, u svako-dnevnoj smo komunikaciji sa kolegama iz splitskog Instituta to nam je od velike koristi, I zato im zahvaljujemo.

Određene administrativne kapacite-te imamo, ali su oni nedovoljni, moraju se povećati, ne znam kako, kad i na koji

Pozitivne ocjene Brisela




način. Planirana je drugačija organizacija sektora za ribarstvo u Ministarstvu pol-joprivrede i ruralnog razvoja. Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi je još ranije bilo utvrđeno formiranje Uprave za ribarstvo. U toj Upravi bi moralo da se zaposli minimum još pet – šest ljudi, da bi se pokrilo sprovođenje osnovnih dje-lova ribarske politike: upravljnje resur-sima i flotom, strukturne mjere, tržišna politika. Trenutno u jedinici za ribarstvo u Ministarstvu rade četiri osobe, to je malo, a ja ih moram pohvaliti za dano-noćni rad na pripremi eksplanatornog i bilateralnog skrininga. Mi smo sa tako malim kapacitetima uspjeli da predsta-vimo naše ribarstvo u Briselu.

Glasnik: Morski resursi su veliko blago Crne Gore. Kako ih na održiv način koristiti?

A.Joksimović: More je veliki resurs, 50 odsto površine Crne Gore imamo u moru. Ako budemo iskoristili naše teri-torijalne vode i kontinentalni pojas, koji po Zakonu o moru možemo da progla-simo, imamo šest hiljada kvadratnih kilometara. To je ogromna plava njiva koju treba da “zaoremo” dublje, i treba na pravi i odgovoran način, baziran na nauci, ‘’požnjeti’’ tu njivu bolje i te proi-zvode staviti na naše tržište. Ovo bi do-prinijelo smanjenju cijene ribe čime bi ona postala dostupna širem broju ljudi i više prisutna u našim jelovnicima. Pros-ječna potrošnja ribe u Crnoj Gori je 3,5 do 4 kg ribe po stanovniku dok je u Italiji,

Španiji, Francuskoj troši 30-60 kg po sta-novniku. Navike našeg stanovništva tre-ba mijenjati i bar tri puta sedmično ova kvailtetna proteinska hrana treba da se nađe na našim trpezama.

Glasnik: Šta možete kazati o Strate-giji razvoja ribarstva u Crnoj Gori?

A.Joksimović: Od 2005. godine uz podršku Evropske unije, Ministrstvo po-ljoporivrede je uz Institut za biologiju mora, realizovalo dva projekta: CARDS i IPA 2009. Cilj ovih projekta je jačanje ad-ministrativnih kapaciteta uprave i nauke za odgovorno upravljanje resursima kao i poboljašanje zadravstvene bezbije-dnosti ribe i ribljih proizvoda. U okviru CARDS projekta urađena je Strategija razvoja ribarstva koju je Vlada usvoji-la 2006. godine. Ovim dokumentom je precizirano šta bi trebalo uraditi. Na osnovu Strategije donešen je Nacional-ni program razvoja ribarstva 2009-2013 koji ističe krajem ove godine i mi mo-ramo ubrzano donijeti novi, koji će biti operativan od 2013. do 2018. godine. Imamo draft verziju tog dokumenta koji je urađen u okviru projekta IPA. U tome nam je dosta pomogao kordinatior pro-jekta Ian Skot, kao i evropski eksperti.

Glasnik: Molim Vas predstavite In-stitut kojim rukovodite.

A.Joksimović: Institut za biologiju mora je dio Univerziteta Crne Gore i jedini je naučno istraživački institut koji

se bavi problematikom zaštite mora i valorizacijom njegovih resursa. Postoji od 1961. godine, zapošljava 36 ljudi, 80 odsto radnika su mladi naučnici, dokto-ratanti iz oblasti koje su bitne za razvoj ekologije mora, ribarstva, nauke o moru, marikulture. Sada imamo mogućnosti da pokrijemo sve oblasti o naukama o moru: to su fitoplankton, flora i fauna, sanitarni aspekt mora, morsko bogat-stvo, marikultura, zaštita mora. Kroz ne-koliko projekata kakvi su IPA i Kats, kao i jačanje institucija za kontrolu hrane u Crnoj Gori, projekat Svjetske banke, do-bili smo dređena sredstva i revitalizovli Institut. Aktivni smo u međunarodnoj saradnji učestvujemo u 10 –tak među-narodnih projekata, to su IPA, FAO pro-jekti FC7, i realizujemo tri nacionalna projekta vezana za zaštitu i valorizaciju naših resursa, radimo monitoring za po-trebe Ministarstva u ribarstvu i marikul-turi, za Agenciju zaštite životne sredine i Ministrastvo održivog razvoja i turizma, uključeni smo i u edukativni proces jer skoro svi studenti biologije sa univrzi-teta u regionu dolaze svakog maja kod nas i mi im kroz ubrzane kurseve daje-mo informacije o živom svijetu u moru. Institut će se razvijati još brže i bolje, sa mladim ljudima koji će donositi još projekata Institutu i Univerzitetu Crne Gore. Nedavno nas je posjetio Princ Ni-kola Petrović, potpredsjednik Fondacije Albert II od Monaka, koji vidi Institut kao strateškog partnera i mi smo upravo na pragu potpisivanja sporazuma između te dvije fondacije, a u dijelu očuvanja biodiverziteta Boke Kotorske. Moguće je da otvorimo akvarijum u Institutu, da taj živi svijet približimo običnim ljudima. Institut je dragulj na crnogorskom pri-morju, svijetla je tačka države koja želi da razvija nauku o moru. Moramo da koristimo, čuvamo i štitimo more, sma-tram da smo postojanje opravdali i da će tako biti i ubuduće.

Glasnik: Kako sarađujete sa Privre-dnom komorom Crne Gore?

A.Joksimović: Mi u Privrednoj ko-mori vidimo velikog prijatelja i respekta-bilnog partnera, a na isti način Komora se odnosi prema Institutu. Imamo dugo-godišnju uspješnu saradnju koju razvija-mo i unapređujemo. Mi smo dobitnici prestižne Nagrade Komore koja za nas ima posebnu simboliku i značaj.


[email protected]

23

Partnerstvo privrednih komora Crne Gore i regije Fri-uli Venecija Đulija.

Predstavnici šumarstva i drvne industrije posjetili regiju Friuli

Naši drvoprerađivači na italijanskom tržištu?

Crna Gora bi mogla da plasira u Italiju velike količine elemenata

od bukovog i čamovog drveta koje su potrebne tom tržištu, ocijenio je sekretar Odbora Udruženja šu-marstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore Goran Popović, nakon posjete italijanskoj regiji Fri-uli Venecija Đulija.

Predstavnici crnogorskog šumar-stva i drvne industrije boravili su od 7. do 12. jula 2013. godine u pome-nutoj regiji poznatoj po drvoprera-di. Posjetu delegacije, u kojoj su bili direktori kompanija, predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore Crne Gore i eksperti, orga-nizovao je FODEMO projekat razvo-ja šumarstva u Crnoj Gori, u okviru projekta „Podrška razvoju marketin-ške strategije za drvnu biomasu“.

Cilj ovih aktivnosti je pružanje podrške sektoru drvne industrije u širenju poslovanja i povećanje profi-tabilnosti, investiranjem u transfor-misanje drvnih proizvoda uz pomoć dodate vrijednosti i njihova prodaja na novim tržištima. U tom smislu, u Italiji su traženi partneri za koje bi kompanije iz Crne Gore proizvodile elemente od drveta i imale sigurnog

kupca i tržište. Delegacija je posjetila Vladu re-

gije Friuli Venecija Đulija, Privrednu komoru Udina, Distrikt namještaja, fabrike Primultini, Vicenza, Fantoni, Santarosa, Erbesi snc, Calligaris, te akreditovanu laboratoriju za ispiti-vanje proizvoda od drveta, materi-jala i sertifikaciju Vicenza.

Mogućnosti

- Proizvođači su bili u prilici da posjete naznačajnije kompanije ovog sektora u Italiji. Htjeli smo da vidimo koje proizvode iz Crne Gore možemo plasirati na to tržište. Pro-izvodi od bukovog drveta, i u ma-njem dijelu od čamovog, mogu se plasirati kroz elemente, i to u ne-ograničenim količinama – kazao je sekretar Odbora Udruženja šumar-stva, drvne industrije, grafičke i iz-davačke djelatnosti Goran Popović.

Dodao je da su pojedini proi-zvođači poput Polimlja, Fagus ele-manata i Mirai grupe već ostvarili poslovnu saradnju sa kompanijama ove regije, ali je ona pojedinačna i malog obima, što za posljedicu ima visoke troškove i niže cijene, te ne-mogućnost obezbjeđenja kontinui-

teta ni u proizvodnji ni u prodaji.On je posebno istakao posjetu

preduzećima Primultini i Fantoni. Primultini je najveći proizvođač opreme za primarnu preradu drveta i neki od crnogorskih proizvođača je imaju u svojim pogonima, ali 20 i više godina staru.

- Razgovarano je i o mogućno-stima saradnje sa kreditnim insti-tucijama da se uđe u nabavku nove opreme i kod nas – rekao je sekre-tar, dodajući da je delegacija u Slo-veniji posjetila pilanu „Marušić” koja ima tračnu testeru tip 200 i sa 20 radnika u jednoj smjeni godišnje reže 25.000 kubika.

Crnogorskog delegaciji je pred-stavljen klaster proizvođača stolica koji okuplja 600 kompanija, koje iz-voze i na tržište Sjedinjenih država.

U kompaniji Fantoni su crno-gorsku delegaciju upoznali da je na sirovini od 200.000 kubika drveta moguće izgraditi kapacitet za pro-izvodnju iverice i ploča, za što je opravdano investiranje i u Crnoj Gori. Sada Crna Gora tu sirovinu di-jelom izvozi, a dio propada ili se ne koristi.

Dalja saradnja

U Privrednoj komori Udina odr-žan je sastanak kojim su predsjeda-vali potpredsednik te asocijacije dr Marco Bruseschi i generalni sekre-tar dr Maria Lucia Pilutti, a tokom kojeg su razmijenjene informacije i prezentovani podaci o radu i organi-zaciji dvije komore.

Predloženo je da se između pri-vrednih komora potpiše sporazum o saradnji, a na sastanku predstavni-ka Vlade Regije Friuli i Ministarstva ekonomije Crne Gore dogovorena saradnja i potpisivanje sporazuma na nivou vlada.




Odgovorno obezbijediti adekvatne mjere preventiv-nog i operativnog djelovanja kad su u pitanju šumski požari.

Adem Fetić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja

Šume zaštiti od vatrene stihije

Glasnik: Tokom 2012. godine požari su uništili velike šumske komplekse u Crnoj Gori, pa je za sanacju devastiranih površina potrebno oko milion i sedamsto hiljada eura. Da li smo ove go-dine spremniji da preventivno djelujemo, odnosno da, ukoliko se dese požari, efikasnije rea-gujemo?

A. Fetić: Šumski požari su ne samo za Crnu Goru već i za druge države iz okruženja i dalje ozbiljna prijetnja i u uslovima sve jačeg dej-stva posledica klimatskih promjena odnosno globalnog zagrijavanja te prijetnje su sve izraženije. Zato je potrebno da se preduzmu adekva-tne preventivne mjere na spreča-vanju pojave, kao i mjere na obez-beđenju što efikasnijeg suzbijanja i gašenja šumskih požara.

Šumski požari u Crnoj Gori su u 2012. godini, na površini od 6.600 hektara, uništili ili oštetili preko 600.000 m3 drvne mase čija vri-jednost se cijeni na četiri miliona eura, a od te količine je moguće ko-

ristiti oko 400.000 m3 u vrijednosti oko 2,5 miliona eura, što znači da bi očekivani prihod od te opožarene drvne mase pokrio troškove sanaci-je od oko 1,7 milina eura.

Prethodni podaci upozoravaju da se mora odgovornije pristupiti obezbjeđenju adekvatnijih mjera preventivnog i operativnog djelova-nja kad su u pitanju šumski požari.

Ministarstvo poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, odnosno Uprava za šume je izradila Plan sanacije šuma od posljedica požara iz 2012. godine i radi se na njegovoj ubrzanoj imple-mentaciji.

Glasnik: Požari su uzrokova-li velike direktne štete, ali još veće indirektne kroz remećenje biodiverziteta, što će, kazali ste nedavno, ostaviti trajne trago-ve. Zato ste potencirali značaj preventive požara. Šta to pre-tpostavlja?

A. Fetić: Požar neminovno osta-

vlja trajne tragove na cijeli ekosi-stem ili njegov segment, kako sa aspekta dugotralnosti obnavljanja vegetacije i proizvodnog potencija-la sastojine, tako i sa aspekta uspo-stavljanja biološke ravnoteže flore i faune tog staništa.

Ministarstvo poljoprivrede i ru-ralnog razvoja je u saradnji sa Mini-starstvom unutrašnjih poslova pre-duzelo aktivnosti na obezbeđenju zajedničkog koncipiranja mjera pre-ventivnog djelovanja na sprečava-nju pojave i suzbijanja eventualnih šumskih požara.

Uprava za šume je kao nadležna organizaciona jedinica ovog mini-starstva preuzela obavezu obezbi-jeđenja pojačanog nadzora u smislu osmatranja i blagovremenog javlja-nja u slučaju pojave požara, kao i obezbijeđenje prohodnosti šumskih puteva za prolaz vozila protivpožar-ne zaštite do mjesta požara. Uprava za šume je u okviru tih mjera pi-smenim putem upozorila privatne vlasnike šuma i koncesionare na obavezu sprovođenja preventivnih mjera i obavezu gašenja u slučaju pojave požara na koncesionom po-dručju u smislu obaveza iz člana 46 Zakona o šumama.

Adem Fetić


[email protected]

25

Očekujemo da ove mjere daju svoje pozitivne efekte.

Glasnik: Smatrate li da preven-tivnim mjerama treba dati Za-konsku formu i na taj način po-jačati zaštitu od požara?

A. Fetić: Mišljenja sam da bu-dućim izmjenama i dopunama Zako-na o šumama, kao i Zakona o zaštiti imovine treba preciznije regulisati obaveze pojedinih institucija i or-ganizacija u dijelu planiranja i spro-vođenja preventivnih mjera, te uka-zati i na pojačane obaveze inspekci-je protivpožarne zaštite.

Glasnik: Radi prevencije poža-ra, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, i ove godine organizuje kampanju čiji je cilj bolja organizacija institucija i organa u čijoj su nadležnosti šume i podizanje svijesti sta-novništva o značaju čuvanja šuma. Molim Vas saopštite de-taljnjije o čemu se radi.

A. Fetić: Šume su dobro od op-šteg interesa, kako državne tako i privatne. Obaveza je svih punoletnih i sposobnih građana, kao i pravnih lica, da u skladu sa posebnim zakon-skim obavezama i mogućnostima učestvuju u preventivi kao i na ga-šenju eventualnih šumskih požara.

Mišljenja smo da kampanja koja bi upozoravanjem i obezbjeđenjem važnih informacija o posljedicama šumskih požara, o preventivnim mjerama, o mjestu i načinu slanja dojava o požaru uticala na podiza-nje svijesti o značaju šuma kao eko-sistema, i podstakla osjećaj potrebe učestvovanja šire javnosti u ovim aktivnostima.

Glasnik: Na ovim poslovima trebalo bi da bude angažovano više subjekata - od lokalnog do državnog nivoa. Zato je bitna njihova međusobna saradnja, kao i da budu očišćeni šumski putevi i djelovi šuma, odnosno uklonjanjeni gorivi materijali. Možemo li očekivati da će kam-panja zaštite šuma dati očeki-vane rezultate?

A. Fetić: Ovo je po meni jedno od najvažnijih pitanja koje treba unaprijediti i pokriti adekvatnom regulativom. Naime, od Ministar-stva poljoprivrede, odnosno Uprave za šume i odgovornih lica za ove ak-tivnosti pa do angažovanja vatroga-snih jedinica i vatrogasne avijacije ili helikopterskih jedinica potrebna je vrlo službena i korektna saradnja, kako u blagovremenom javljanju eventualne pojave požara tako i na zajedničkim aktivnostima na gaše-nju požara. Ovdje moraju važnu ulo-gu imati opštinski štabovi zaduženi za realizaciju planova protivpožarne zaštite na suzbijanju i gašenju šum-ski požara.

Glasnik: Da li imamo adekva-tnu kaznenu politiku u ovoj oblasti?

A. Fetić: Mislim da postoji ka-znena regulativa, ali je potrebno da unaprijedimo evidenciju kretanja prijava i dobijanje povratne infor-macije, kako o kvalitetu ponešenih prijava tako i o ishodu istih u smislu sudskih oduka.

Glasnik: Da li je Uprava za šume adekvatno osposobljena da preventivno djeluje?

A. Fetić: Nije mi u potpunosti po-znato kako je došlo do toga da Upra-va za šume nema nikakva budžetska sredstva za ove aktivnosti, jer je potrebno da raspolaže sredstvima za prijem sezonske radne snage za osmatranje i javljanje makar u naj-

rizičnijim zonama gdje to ne mogu adekvatno pokriti reonski lugari kao i za nabavku opreme za brzo reago-vanje na prvu pojavu požara, kao i za opremu za održavanje šumskih puteva u stanju prohodnosti.

Očekujem da će se Budžetom za 2014. godinu ovo pitanje adekvatni-je riješiti.

Glasnik: Šta bi sve trebalo ura-diti da očuvamo naše šume, koje su izuzetno značajan re-surs?

A. Fetić: Ovo pitanje zahtijeva opširan odgovor, ali ono što mogu ukratko reći jeste da šume, kao je-dan od najvažnijih prirodnih resur-sa, treba prije svega fizički zaštiti. To znači zaštitu od svih biotičkih i abiotičkih uticaja koji atakuju na fi-zičko postojanje šuma. Zatim je va-žno obezbijediti zdravstvenu zaštitu i unapređenje stabilnosti postojećih šuma, a potom unapređenje i valo-rizaciju brojnih funkcija šume.

U prilog poboljšanju preventive, pa i djelovanja na gašenju požara, važno je da napomenem da je Mi-nistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja apliciralo kao partner u re-gionalnom IPA projektu FEARLESS-ADRIA za korišćenje sredstava u iznosu cca 550.000 eura. Ovaj pro-jekat treba da obezbijedi zajedničku osnovu za djelovanje na prostoru i sa prostora zemalja u regiona u slu-čaju pojave šumskih požara, kao i opremu za rano otkrivanje požara i za jedinice za brzo djelovanje na ga-šenju šumskih požara.




Energetika

EU regulativa za benzin - velika ulaganja, ali i uštedeNa okruglom stolu u Privrednoj komori predsta-vljen Nacrt pravilnika o tehničkim standardima za-štite vazduha od emisija isparljivih jedinjenja koje nastaju skladištenjem, pretakanjem i distribucijom motornih benzina.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom odr-

živog razvoja i turizma, organizova-la je 18. jula 2013. godine okrugli sto „Propisi iz oblasti emisija koje potiču iz skladištenja i distribucije tečnih goriva”, da bi privredne su-bjekte koji se bave ovom djelatno-šću upoznala sa evropskom regula-tivom u ovoj oblasti.

Predstavljen je Nacrt pravilnika o tehničkim standardima zaštite vazduha od emisija isparljivih jedi-njenja koje nastaju skladištenjem, pretakanjem i distribucijom mo-tornih benzina, koji se donosi na osnovu Zakona o zaštiti vazduha. Ovim propisom se prenose dvije evropske direktive u domaće zako-nodavstvo, koje se tiču distribucije i skladištenja benzina, te pokriva tehničke mjere koje se tiču rezer-voara, cistijerni i aparature za pre-takanje benzina na terminalima u mobilne rezervoare i utakanja mo-

tornih benzina u vozila na benzin-skim stanicama.

U radu okruglog stola učestvo-vale su i predstavnice Ministarstva održivog razvoja i turizma Olivera Kujundžić i Milena Spičanović-Bu-latović.

Prilagođavanje EU

U evropsko zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine od 1994. godine uvedeni su ekološki standardi skladištenja i distribucije goriva. Ovim propisima obuhvaće-no je: skladištenje u rezervoarima koji moraju biti obojeni radijantnim bojama koje odbijaju svjetlost sa plutajućim krovovima ili krovovima sa zaptivanjem koje obezbjeđuje eliminaciju isparenja; pretakanje goriva na terminalima koje se mora obavljati posebnim instrumenti-ma; pretakanje goriva iz cistijerni

u podzemne rezervoare primjenom postupka tzv. „donjeg punjenja”, kako bi se spriječila emisija ispare-nja u vazduh; obezbjeđivanje kon-denzacije ili spaljivanjem nastalih isparenja i utakanje goriva u vozila na pumpnim stanicama na kojima je takođe neophodno obezbijediti sisteme za kondenzaciju isparenja.

- Proces evropskih integracija i faza u kojoj se Crna Gora nalazi, nameće obavezu donošenja propi-sa kojim će se regulisati smanjenje isparljivih organskih jedinjenja iz skladištenja i distribucije goriva, do kraja 2013. godine. Rok primje-ne propisa biće usklađen sa mo-gućnostima privrednih subjekata iz ove oblasti, što bi trebalo da pod-razumijeva njihovu, tj. vašu punu uključenost i aktivnost po ovim pitanjima. Baš zbog toga smo i or-ganizovali ovaj okrugli sto, kako bi pružili informacije relevantne za ovu temu. Treba imati na umu da se radi o značajnim investicijama koje ćete morati da realizujete. Tim prije i očekujemo kako Komora kao vaša asocijacija, tako i Ministrastvo kao zakonopisac da svojim aktivnim učešćem u svim daljim koracima date puni doprinos na opštu dob-robit – rekla je savjetnica predsje-dnika Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović.

Prema riječima predstavnice Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma Olivere Kujundžić, statistički podaci pokazuju da se na oko sto-tinu hiljada benzinskih stanica u Evropskoj uniji godišnje proda oko dvije stotine milijardi litara benzina i da se ista tolika količina (dvije sto-tine milijardi litara) benzinskih is-parenja emituje u vazduh. U skladu sa ovim podacima, zaštita životne sredine i zdravlja ljudi ne predsta-vlja jedini motiv za usvajanje ova-kve regulative – u pitanju su i vrlo

Detalj sa okruglog stola u Komori


[email protected]

27

značajne uštede.- Iako se radi o značajnim inve-

sticijama u dodatnu opremu, po-boljšanje kvaliteta vazduha, zaštita životne sredine i zdravlja ljudi, kao i značajne uštede goriva dovoljni su razlozi za uvođenje ovih novina u sistem skladištenja i distribucije goriva u Crnoj Gori – kazala je Ku-jundžić.

Naglasila je da je potrebno da Crna Gora bude spremna za pre-govore sa EU u ovoj oblasti, te da izdejstvuje eventualnu derogaciju (fleksibilnije primjenjivanje evrop-skih propisa u određenim okolno-stima), i odgovarajuće tranzicione rokove.

- Moraćemo da kalkulišemo šta je moguće i ostvarljivo, te koji su to tranzicioni rokovi koje ćemo morati da zatražimo. U pregovo-rima moramo da budemo realni. Ako zatražimo previše duge rokove malo je vjerovatno da će nam ih EU odobriti, ukoliko nijesu dobro obra-zloženi – naglasila je predstavnica Ministarstva.

Diskusija

Glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica je ocijenila da pro-pisom sve treba da bude precizno definisano da bi ova inspekcija mo-gla pravilno i lako da kontroliše nje-govu primjenu. Predstavnik Jugo-petrola Kotor Dragan Nikolić kazao je da u Crnoj Gori svega pet odsto cistijerni ima tzv. bottom loading (punjenje odozdo) što je u skladu sa zahtjevima EU.

- To znači da će 95% cistijerni postati neupotrebljivo, pa predsto-je velika ulaganja – kazao je Niko-lić.

Dodao je da tu postoji pitanje kako će trošak ovih investicija kom-panije prenijeti na kupce benzina, te ocijenio da ekonomska ispla-tivost prilagođavanja poslovanja evropskim direktivama ne postoji, jer su ulaganja u opremu, po njego-vom mišljenju, veća od prihoda od benzina vraćenog iz isparenja.

On smatra da implementacija ovih direktiva zahtijeva koordinaci-ju između države i privrede (između ostalog uključivanje i prevoznika te

Izreal, buduća naftna sila?

Izvor nafte 6,5 kilometra ispod moraDomaća nafta bi značila prekretnicu za Izrael, po-što troši 10 milijardi dolara za njen uvoz.

U Izraelu će bušiti do 6,5 kilo-metra dubine mediteranskog

podmorja da bi, kako se očekuje, došli do 1,5 milijardi barela naf-te, što odgovora 15-godišnjim potrebama te zemlje. Riječ je o najdubljoj bušotini u toj državi, a istraživanjem će se baviti teksaška kompanija Noble Energy.

Kako prenosi Bloomberg, iako je pronalazak prirodnog gasa po-sljednjih par godina Izrael pretvo-rilo u izvoznika energije, domaća nafta bi značila prekretnicu za tu zemlju, pošto trenutno troši 10 milijardi dolara za njen uvoz.

- Ekonomski uticaj bi bio veo-

ma veliki. Pronalazak nafte značio bi veliki novac za izraelske kompa-nije i vladu – kazao je analitičar Da-vid Wurmser.

Noble Energy, međutim, nije je-dina kompanija koja istražuje naftu u Izrealu – Shemen Oil & Gas oče-kuje da će do kraja avgusta pronaći naftno polje sa 120 miliona barela.

- Ako uspijemo, biće to sna-žan podstrek ekonomiji i ostvare-nje strateškog cilja da postanemo energetski nezavisni – kazao je Gabi Ashkenazi, predsjednik She-mena, nekadašnji general izraelske vojske.

skladištera u problematiku), sa čim se saglasio i predstavnik INA Crna Gora Igor Bakalbašić.

- Crna Gora će morati da se prilagodi evropskim direktivama. U državnim tijelima mora da sjedi „predstavnik nafte” da bi poma-gao prilikom donošenja propisa oko tehničkih pojmova i praktičnih rješenja – rekao je Bakalbašić, do-

dajući da bi svi bili u problemima ukoliko bi se usvojili propisi koji su teško primjenjivi u praksi.

Zaključeno je da je pravo vrije-me da se djeluje na predstavljeni nacrt propisa. Privredna komora je pozvala privrednike da u pisa-noj formi dostave predloge za una-pređenje pravilnika koje bi objedi-nila i proslijedila Ministarstvu.




Saobraćaj

Korišćenje remorkera da ostane stvar izboraOdbora udruženja saobraćaja Privredne komore podržao inicijativu Luke Bar, Jadroagenta i Kontej-nerskog terminala da se amandmanski djeluje na Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.

Sjednica Odbora udruženja sao-braćaja Privredne komore Crne

Gore održana je 9. jula 2013. go-dine. Prezentovani su: Informacija o poslovanju preduzeća za period januar-maj 2013. godine, projekat Evropska mreža preduzeća i mo-gućnosti saradnje privrednih subje-kata sa Centrom za stručno obrazo-vanje.

Odbor je podržao inicijativu Luke Bar, Jadroagenta i Kontejner-skog terminala da se amandmanski djeluje na Predlog zakona o sigur-nosti pomorske plovidbe i omogući da korišćenje remorkera prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luka ostane izbor zapovjednika broda, a ne zakonska obaveza.

Član 44 predloženog zakona propisuje obavezu korišćenja re-morkera, što prema riječima Voja Banovića, Jadroagent Bar, značajno poskupljuje ulazak broda u luku i time je čini manje konkurentnom u odsnosu na one u okruženju.

- Tražimo da se član 44 promi-

jeni i da glasi: Tegljenje, odnosno potiskivanje u luci, obavlja se samo na zahtjev zapovjednika plovnog objekta, i sa brojem tegljača, od-nosno potiskivača koji on zatraži. Izuzetno od odredbe iz stava 1 ovog člana, u slučaju nevremena, prena-trpanosti luke, istovremenog ma-nevrisanja više plovnih objekata, ili ako plovni objekat prevozi opasne terete, Kapetanija može odrediti broj tegljača, odnosno potiskivača koji se moraju koristiti za određeni manevar sa plovnim objektom. Za-povednik broda, iz stava 1 ovog čla-na, dužan je blagovremeno zatražiti asistenciju tegljača, odnosno po-tiskivača za namjeravani manevar plovnog objekta, kada više plovnih objekata istovremeno traži asisten-ciju tegljača odnosno potiskivača, a nema dovoljno tegljača odnosno potiskivača ili kada je ugrožena si-gurnost plovidbe, ljudskih života ili može doći do zagađivanja mora, kad Lučka kapetanija određuje redosled

tegljenja odnosno potiskivanja, vo-deći računa da linijski brodovi imaju prednost priveza – rekao je Bano-vić.

On je kazao da je u okruženju, Hrvatskoj, Italiji, Malti itd, upotreba remorkera stvar izbora zapovjedni-ka broda, ali da su Italijani (konzor-cijum Ocean iz Trsta) koji su kupili Pomorski servis, dio Luke Bar gdje su piloti i remorkeri, insistirali da se to u Crnoj Gori ubuduće nametne kao zakonska obaveza.

- Remorkeri za 40 odsto poveća-ju cijenu uplovljavanja – objasnio je Banović, i ocijenio da je predloženi član zakona u suprotnosti sa intere-sima privrede.

Podršku amandmanskom djelo-vanju na ovaj predlog zakona, jasno je iskazala i Barska plovidba.

- Mi smo kompanija koja u vla-sništvu ima brod „Sveti Stefan“. Godišnje imamo oko 200 uplovlje-nja i isplovljenja iz Luke Bar i nama bi to drastično povećalo troškove poslovanja i maltene ugrozilo op-stanak. Napravili smo kalkulaciju koja pokazuje da bi obaveza plaća-nja remorkera nas koštala 250.000 eura godišnje i to bi bilo neizdrživo u ovom finansijskom momentu po našu kompaniju, tako da podržava-mo predlog gospodina Banovića – rekao je Tihomir Mirković, Barska plovidba.

Jedan od predlagača izmjene pomenutog člana, Milan Čelebić, Kontejnerski terminal, kazao je da je amandmansko djelovanje poslje-dnja mogućnost da korišćenje re-morkera ostane liberalnije, pošto je zakon prošao javnu raspravu i nijesu uvažene primjedbe u tom pravcu.

Odbor je ocijenio biznis barije-rom to što pri svakoj trgovini u slo-bodnoj zoni Luke Bar prodavac mora da ima potpisan korisnički ugovor, a to znači plaćanje visoke naknade.

- Prodavao on dvije tone ili hi-

Sjednica Odbora saobraćaja


[email protected]

29

ljade tona mora biti korisik Zone, a iza toga „korisnik“ stoji naknada od 10.000 eura koju mora da plati. Zna-či to važi i za najsitniju trgovinu na tom prostoru i najveći zonski pro-jekat koji se može realizovati . Ne-što što se prije Zakona o slobodnim zonama radilo bez ikakve naknade i ugovora osim onih o skladištenju i pretovaru, sada je potrebno da bude ispraćeno korisničkim ugovo-rom u zoni i plaćanjem naknade od 10.000 eura. Većina partnera nego-duje, plaćaju jer moraju, a dobar dio njih je, vjerujem, otišao negdje drugo – rekao je Čelebić.

Vojo Banović je kazao da u da-našnjem poslovanju nema emoci-ja, te da svako ide tamo gdje mu je jeftinije.

- Ovo je ogromna biznis barijera, naročito imajući u vidu da susjedna Albanija u svojim lukama daje sve gratis – rekao je Banović.

Komora će pripremiti analizu po-menutog problema i iniciraće da se riješi u koordinaciji sa nadležnima, rekao je Aleksandar Mitrović, ruko-vodilac Sektora za pravne finansij-ske i opšte poslove.

Odbor je razmotrio Informaciju o poslovanju u oblasti saobraćaja u periodu januar – maj 2013. godine.

Predstavnik Centra za stručno obrazovanje Vlado Koprivica go-vorio je o mogućnostima saradnje privrede i sistema obrazovanja, in-teresu privrede za primanje učenika srednjih škola na obaveznu praksu. On je kao veliki problem istakao nedostatak interesovanja učenika za školovanje za zanimanja trećeg stepena, među kojima i vozačko, dok je previše tehničara drumskog saobraćaja.

Rukovodilac Službe za projekte Slavica Pavlović predstavila je Od-boru projekat Evropske mreže pre-duzeća.

Prevoznik Boro Glušica založio se za izmjenu kategorizacije mo-tornih vozila prilikom prolaza kroz tunel „Sozina”, jer kao i većina pre-voznika smatra nepravednim da se, kako je kazao, za kombi sa 12 sjedi-šta plaća ista putarina kao i za veliki autobus.

Posao vijeka

Kineska kompanija gradi autoputPonuda kompanije CCCC je vrijedna 809,5 miliona eura, za dionicu Podgorica-Mateševo dugu 42 ki-lometra. Rok završetka radova 48 mjeseci.

Vlada Crne Gore izabrala je ki-nesku kompaniju za teleko-

munikaciju i infrastrukturu „CCCC International” kao prvorangiranu za izgradnju deonice autoputa od Podgorice do Mateševa. Kineska kompanija CCCC, odnosno njena ćerka firma CRBC koju podržava Eksim banka, gradiće 42 kilometra autoputa Bar–Boljare, trasu Pod-gorica–Mateševo, za 800 miliona evra.

Autoput od Bara do Boljara biće dug 165 kilometara, a ministar sa-obraćaja i pomorstva Ivan Brajović je rekao da Vlada neće odustati od zahtjeva da kompletna domaća operativa bude angažovana tokom izgradnje autoputa.

- Kineska ponuda je vrijedna 809,5 miliona eura. Nastavak raz-govora podrazumeva da se definiše konačni tekst ugovora sa kompani-jom i Eksim bankom oko utvrđi-vanja kreditnog aranžmana. Ne mogu da preciziram kada će početi gradnja dionice, ali očekujemo da

će se to desiti do kraja godine. Vri-jeme gradnje te dionice autoputa je 48 mjeseci od početka radova - rekao je Brajović.

Posao vijeka – autoput Bar–Boljari, imaće od kineske Eksim banke, kako je rekao Brajović, „po-vlašćeni, a ne komercijalni kredit i podrazumijeva rok otplate od 20 godina, petogodišnji grejs perioda i dva odsto fiksne kamate”.

- Eksim banka treba da dâ kre-dit od 85 odsto, odnosno 688,16 miliona eura, dok bi doprinos drža-ve bilo 121,44 miliona eura. Drugi ponuđač, turski „Dogus Gulsana”, ponudio je iznos od 770,29 milio-na eura, ali bi u slučaju njegovog izbora trebalo da se formira poseb-no preduzeće za finansiranje čiji bi vlasnik bila vlada. Jedan od uslova je da se obezbijedi imovina koja je duplo veća od ponuđene cije-ne projekta. Turci bi u tom slučaju imali ulogu menadžera - dodao je ministar.

Izvor Politika




Poljoprivreda

Naplata potraživanja glavni problem Neophodno je povezivanje i ukrupnjavanje domaćih proizvođača zarad bolje tržišne pozicije, na što kao na uspješan put ukazuju i iskustva drugih zemalja.

Prehrambeni sektor u Crnoj Gori karakterišu tendencije rasta priho-

da, ali i problemi naplate potraživanja, nedovoljna konkurentnost, uvozna zavisnost od inputa, i strukturna ne-usklađenost sa primarnom proizvo-dnjom, navodi se u analizi ovog sek-tora koja je predstavljena na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede, pre-hrambene i duvanske industrije Pri-vredne komore Crne Gore održane 10. jula 2013. godine.

Odbor je razmotrio i implikacije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na poslovanje crnogorske privrede, in-formaciju o privrednim kretanjima u agraru od januara do maja 2013. go-dine. Odlučeno je da se u okviru ovog odbora formira Grupacija za ribarstvo.

Konstatovano je da rješavanje problema u sektoru agrara zahtijeva donošenje uredbe koja bi regulisala pitanje rokova za naplatu potraživa-nja, uvođenje akceptnog naloga kao sigurnijeg sredstva naplate, olakšanje pristupa kreditnim sredstvima, obez-

bjeđivanje većeg obima finansijskih sredstava iz Budžeta za podsticanje razvoja poljoprivrede u cilju podr-ške poljoprivrednim proizvođačima da osavremene proizvodnju i uvedu odgovarajuće standarde u skladu sa strogim zahtjevima EU, uspostavlja-nje Agencije za plaćanje, te donošenje Strategije razvoja poljoprivrede u skla-du sa smjernicama nove zajedničke poljoprivredene politike.

Analiza

Veliki trgovinski deficit Crne Gore u robnim tokovima sa inostranstvom, gdje značajan udio ima grupa poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda, je značajan problem sa kojim se susreće crnogorska ekonomija, tako da je to bio jedan od razloga za pokretanje inicijative za izradu Analize prehram-benog sektora. S druge strane, nastu-pajući procesi prilagođavanja evrop-skom zakonodavstvu i evropskim stan-dardima tokom procesa pridruživanja

EU iziskuju izradu Strategije, čiji osnov može da predstavlja Analiza stanja, uz evidentiranje problema sa kojima se susreće ovaj sektor.

U cilju obezbjeđivanja informacija neophodnih za sagledavanje strukture i trendova u oblasti domaće prehram-bene industrije, Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Biotehnič-kim fakultetom pokrenula inicijativu za izradu analize stanja u prehrambe-nom sektoru i realizovala istraživanje kojim su prikupljeni podaci o poslova-nju. Upitnik se sastojao od 33 pitanja, podijeljenih u tri dijela, i to: a) Osnov-ne informacije o preduzeću, b) Finan-sijski podaci o preduzeću i c) Vođenje biznisa u preduzeću. Uzorak su činila privredna društva iz prehrambenog sektora sa cijele teritorije Crne Gore. Odabir je izvršen po stratificiranom uzorku i činio je 75 privrednih dru-štava. Istraživanje je sprovedeno uz učešće 40 privrednih društava iz Crne Gore. Nakon sagledavanja rezultata is-traživanja i razmatranja predstoje da-lje aktivnosti na izradi analize.

- Agroindustrija je generator razvo-ja primarne poljoprivredne proizvo-dnje. Ovaj sektor karakteriše struktur-na neusklađenost primarne proizvo-dnje i prehrambenog sektora – kazao je prof. dr Miomir Jovanović, sa Bio-tehničkog fakulteta, koji je predstavio rezultate analize.

On je naveo da istraživanje poka-zuje da u sektoru postoji tendencija rasta prihoda od 20 odsto, među koji-ma su i izvozni.

- Polovina ispitanika je odgovorila da je nedovoljna konkurentnost glav-na prepreka za plasman na inostrano tržište, slijedi nedostatak obrtnih sred-stava i proizvodnih kapaciteta – kazao je Jovanović, dodajući da je neopho-dno raditi na stvaranju kvalitetnije si-rovine, edukaciji proizvođača, uvođe-nju standarda, te da je „pitanje svih pitanja” rješavanje problema naplate potraživanja.

Predsjednik Odbora Milutin Đura-nović kazao je da u Crnoj Gori nije do-voljno urađeno na afirmaciji domaćeg proizvoda. On se založio za intenzivira-nje kampanje „Kupujmo domaće”.

- Potrebno je stalno potencirati ideju potrošnje domaćeg proizvoda i ekonomske efekte toga – rekao je Đu-ranović.

Neophodno povezivanje domaćih proizvođača radi bolje tržišne pozicije


[email protected]

31

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović ocijenila je da kva-litetni domaći proizvodi zaslužuju da budu bolje pozicionirani na tržištu, te da ih kao takve prepoznaju potrošači, pa je podsjetila na značajnu ulogu koju u tom smislu ima projekat Komore „Dobro iz Crne Gore”.

Ona je naglasila da je neophodno povezivanje i ukrupnjavanje domaćih proizvođača zarad bolje tržišne pozici-je, što kao na uspješan put ukazuju i iskustva drugih zemalja.

- Država može da da ton kampanji za veću kupovinu domaćih proizvoda, ali ne treba očekivati da je finansira. Treba iznaći način kako voditi i finan-sirati kampanju koja je dosta skupa – rekla je Filipović.

U sličnom tonu govorili su Rade Rajković, Nacionalno udruženje vino-gradara i vinara istakavši da je „u Cr-noj Gori jako teško prodati crnogorsko vino”, zatim Tomislav Žižić, Nika, Go-ran Rakočević, Lipovo, te Mijuško Jau-ković, Pivara „Trebjesa”.

Implikacije ulaska Hrvatske u EU

Potpredsjednica Filipović pred-stavila je informaciju o implikacijama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na poslovanje crnogorske privrede.

Sa članstvom Hrvatske u Evropskoj uniji od 1.jula 2013. godine, trgovinski odnosi Hrvatske sa Crnom Gorom će se odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Zbog promjene režima trgovine koji će se negativno odraziti na trgovinu Hrvat-ske, Evropska komisija je pokrenula pregovore o dodatnoj liberalizaciji, što je nakon kojih je potpisan i Pro-tokol kojim su definisane kvote sa ni-žim carinskim stopama (koje su važile prije ulaska Hrvatske u EU.) da bi se zadržala tradicionalna robna razmjena između Hrvatske i Crne Gore. Visina kvote je utvrđena na bazi prosječne količine uvoza određenih proizvoda u posljednje tri godine u trgovini između dvije države. Pregovorima su bili su obuhvaćeni sljedeći proizvodi: svježe pileće meso, sušeno svinjsko meso, sir, prerađevine od mesa, riba i prerađe-vine od ribe kao što su konzervirana sardina, tunjevina i skuša, mineralna

i obična voda i gazirana bezalkoholna pića. Smanjena je kvota za flaširsnu vodu za 70.000 litara, dok je kvota za bezalkoholna pića povećana za istu ko-ličinu. Iz kvote za sir su isključeni proi-zvodi čiji je uvoz iz Hrvatske neznatan, dok proizvodi čija kvota ne prelazi 20 tona nijesu razmatrani.

Trgovina poljoprivredno-prehram-benim proizvodima Crne Gore i Hrvat-ske posljednjih godina bilježi tenden-ciju rasta, raste i uvoz i izvoz, s tim da izvoz ima veći rast, čime je i pokrive-nost uvoz izvozom povoljnija. U izvozu je u 2012. godini bilo najzastupljenije voće (povećanje za preko 3 puta u od-nosu na 2011. godinu) i pivo. U uvozu je evidentiran porast kod pšenice i kod slada. Pored toga uvoz iz Hrvatske su činili mljeko i mlječne prerađevine u viijednosti od 3, 0 mil € (ulaskom u EU Hrvatska će imati nepovoljnije uslove za uvoz, tako da je to šansa za domaće proizvođače da preuzmu dio tržišta, naročito kod jogurta). Situacija je slična i kod suhomesnatih proizvoda, koji su u toku prošle godine uvezeni u vrijednosti od 2,3 mil €. Prateći trend rasta izvoza voća može se konstatovati da postoje i realne šanse za povećanje izvoza na hrvatsko tržište, zbog blizi-ne tržišta i naročito zbog činjenice da ulaskom Hrvatske u EU uslovi za uvoz voća ostaju skoro nepromijenjeni. Što se tiče namirnica animalnog porijekla, dolazi do potpune zabrane uvoz ovih proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku (osim za ribu, kožu i vunu), jer naši objekti još uvijek nemaju izvozni broj.

- Za Crnu Goru, kada je u pitanju trgovina, otvara se mogućnost pla-

smana na ona tržišta gdje je Hrvatska plasirala svoje proizvode pod povolj-nim uslovima. U trgovini sa Kosovom, budući da nema zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Hr-vatska će plasirati svoje proizvode uz plaćanje propisanih carina (MFN), pa to pruža dodatni prostor za plasman crnogorskih proizvoda po povoljnijim uslovima (bez plaćanja carina) – navela je potpredsjednica Komore Filipović.

Privredna kretanja

Razmatrajući tekuća privredna kretanja u agraru konstatovano je da primarna proizvodnja učestvuje u BDP sa oko 8,7%, što je čini jednom od najvažnijh sektora u Crnoj Gori, a pored turizma predstavlja stratešku granu razvoja. Pored toga, ono što je zajedničko za ove dvije grane, a isto-vremeno ih i razlikuje od drugih, jeste izražen sezonski karakter koji u značaj-noj mjeri utiče na ostvarene rezultate kao i na i cjenovnu konkurentnost. Sekretarka Odbora Lidija Rmuš je ka-zala da je u ovoj godini poljoprivreda je bila izložena ne samo vremenskim neprilikama (poplavama, gradu i oluj-nom vjetru) već je početkom godine pojavom aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku ovaj sektor pretrpio značaj-ne gubitke, što je uzrokovalo i stalne zahtjeve kooperanata da se poveća ci-jena mlijeka, kao i premije za mlijeko. Pored toga, poljoprivreda se suočava i sa mnogim drugim problemima koji su prvenstveno rezultat nedovoljnog investicionog ulaganja, koje je uslovilo relativno nisku konkurentnost. Jačanje




konkurentnosti je jedan od glavnih ci-ljeva naše države koja ima dobre uslo-ve za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje,

Za 2013. godinu za Agrobudžet je opredijeljeno 20,3 mil € što je, prema ocjeni privrednika, nedovoljno za bu-dući razvoj poljoprivrede. Imajući u vidu nastupajući proces pridruživanja Evropskoj uniji, neophodno je u nare-dnom periodu u značajnoj mjeri po-većati izdvajanje sredstava iz budžeta za poljoprivredu.

Predstavnica Ministarstva poljo-privrede Kristina Lapčević prenijela je poziv koji je ministar Petar Ivano-vić uputio poljoprivrednicima da do 30. septembra dostave predloge koji će pomoći definisanju agrobudžeta za narednu godinu.

Prehrambenu industriju, od janu-ara do maja 2013. godine, karakteriše pad od 5,7%, proizvodnja pića je sma-njena za 6,1%, dok je proizvodnja du-vanskih proizvoda višestruko porasla

i bila uglavnom orijentisana na izvoz koji je iznosio oko 3,04 mil. €. I pored evidentnog razvoja prehrambene in-dustrije u proteklom desetogodišnjem periodu, ovaj sektor još uvijek karakte-riše nedovoljna iskorišćenost raspolo-živih kapaciteta, u pojedinim pogoni-ma zastarjela oprema i tehnologija, ne-dovoljan nivo investicija u proizvodne kapacitete, kao i nedostatak domaćih sirovina, što proizvođače čini zavisnim od uvoznih sirovina. Uz sve probleme koji prate ovu proizvodnju, od kojih je osnovni nedostatak povoljnih kreditnih sredstava, proizvođače hrane sve više opterećuju narušeni dužničko-povje-rilački odnosi koji se manifestuju kroz odnosno neredovno i neblagovreme-no izmirivanje međusobnih obaveza, neefikasnost pokrenutih postupaka za naplatu potraživanja, nemogućnost naplate potraživanja od subjekata koji su prestali da rade. Takođe, nedovolj-na zastupljenost domaćih proizvoda na tržištu zbog velike konkurencije uvoznih proizvoda čija je proizvodnja u većini slučajeva subvencionisana u državama iz kojih dolazi, kao i vrlo često neracionalan uvoz roba, iako se te robe proizvode u Crnoj Gori a sa aspekta cijena i kvaliteta su veoma konkurentne–primjer uvoza vode, jo-gurta, piva, vina i dr; predstavlja jedan od najvećih prpereka u poslovanju.

Prema podacima MONSTAT-a, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za pet mjeseci 2013. godi-ne iznosio je 159,86 mil. €, i veći je u odnosu na isti period za 2,7%, dok je izvoz iznosio 16,10 mil. € i veći je za 14,9%,tako da je tendencija rasta sma-njenja deficita u ovom sektoru nasta-vljena. Suficit ostvarujemo samo kod

Formirana Grupacija za ribarstvo

Odbor je donio odluku o formi-ranju Grupacije za ribarstvo.

Inicijativa za njegovo formira-nje pokrenuta je polazeći od veli-kog potencijala sektora ribarstva, posebno kada se uzmu u obzir pro-cijenjene količine ribljih resursa u moru, kao i čisti i bogati vodotoko-vi povoljni za uzgoj ribe, kao i radi kontiniranog praćenja stanja i ra-zvoja ribarstva i marikulture i pru-žanja stručne pomoći u postupku donošenja odluka i pripremi propi-sa u oblasti ribarstva.

Prema riječima rukovodioca Službe za projekte Privredne ko-more Slavice Pavlović potreba for-miranja ove grupacije može se sa-gledati i u svijetlu harmonizovanja zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu sa zahtjevima Za-jedničke ribarske politike EU (CFP). Naime, novom reformom evropske tržišne politike u ovoj oblasti ključ-na uloga biće povjerena organizaci-jama proizvođaa kao i podršci nji-hovom formiranju na regionalnom nivou.

vina i dimljenih i sušenih proizvoda. U izvozu najviše učestvuje piće sa 4,72 mil € (vino, pivo i rakija), cigarete sa 3,04 mil €, dimljeni i sušeni proizvodi sa 1,55 mil €, zatim suhomesnati proi-zvodi sa 1, 0 mil €, čokolada i proizvodi od kakaa , 1,3 mil i brašnosa oko 764 hilj.€ Po prvi put je registrovan izvoz mlijeka u vrijednosti od 763,6 hilj. €. Takođe došlo je do značajnog poveća-nja izvoza cigareta i lozove rakije. U uvozu najviše učestvuje meso sa 23.94 mil.€ (od čega svinjsko 72%), mlijeko i mlječni proizvodi sa oko 15,94 mil €, zatim voće i povrće sa 11,9 mil. €, su-homesnati proizvodi, tjestenine, razni proizvodi za ishranu-supe, sosovi, ke-čap, kao i piće.

Konstatovano je da rješavanje problema u sektoru agrara zahtijeva donošenje Uredbe koja bi regulisala pitanje rokova za naplatu potraživa-nja, uvođenje akceptnog naloga kao sigurnijeg sredstva naplate, olakšanje pristupa kreditnim sredstvima, obez-bjeđivanje većeg obima finansijskih sredstava iz Budžeta za podsticanje razvoja poljoprivrede u cilju podrške poljoprivrednim proizvođačima da osavremene proizvodnju i uvedu od-govarajuće standarde u proizvodnji u skladu sa strogim zahtjevima EU, uspostavljanje Agencije za plaćanje, te donošenje Strategije razvoja poljopri-vrede u skladu sa smjernicama nove zajedničke poljoprivredene politike.

Milan Nikčević, Uniprom, predlo-žio je inicijativu prema Ministarstvu fi-nansija da se privrednicima koji imaju dospjela potraživanja prema državnim organima ona kompenzuju njihovim poreskim obavezama.


[email protected]

33

Časopis Decanter proglasio vino mjeseca u kategoriji cijena-kvalitet

„Crnogorski vranac“ vino mjeseca Najpoznatiji svjetski vinski časopis Decanter, svake godine bira i preporučuje najbolja vina na svijetu, a „crnogorski vranac“ 2010. izabran je za vino mjeseca – saopšteno je iz kompanije Plantaže.

U julskom izdanju renomiranog časopisa, „crnogorski vranac“

ponosno stoji sa oznakom Best Value kao ubjedljivo najjači u kategoriji od-nosa cijena-kvalitet.

- ‘Vranac’, proizvod najvećeg cr-nogorskog proizvođača, predstavlja izvanredan kvalitet po cijeni od svega 6,95 funti – navodi se u preporuci.

Tu vijest je prenio i onlajn maga-zin Vino.rs koji objašnjava da speci-jalna ekipa Decanterovih stručnjaka traga tokom sedmice po policama prodavnica, posebno nezavisnih tr-govaca, u potrazi za prosječno naj-boljim i najisplativijim vinom. Jedini je uslov da vina u konkurenciji košta-ju između pet i 15 britanskih funti.

„Vranac“ je sa cijenom od 6,95 GBP ostavio iza sebe španski Bode-gas Carballal od 8,95 blend palomi-

na i godella, italijanski pino griđo Tiefenbrunner, Alto Adige od 14,95 bugarski pino noar italijanskog auto-ra Miroglio, Thracian Valley od 9,95 funti, francuski E.Guigal, Cotes du Rhone, blend sa 55 odsto muskatnog viognera od 11 funti, zatim australij-ski roze Roger&Rufus, Grenaće Rose, Baroša Valey od 12,95 funti i druge. U preporuci časopisa navodi se da vino nosi svu punoću crvenog voća lokalne sorte vranac, koje absorbuje i isijava onih 290 sunčanih dana što ih uživa Crna Gora kraj Jadranskog mora.

- Preporučuju ga uz ćufte, ro-štilj, ali i juneći kari, pa prelaze na ozbiljnu analizu u kojoj se ističe da taj proizvod najvećeg crnogorskog proizvođača sa cijenom od 6,95 funti predstavlja gotovo poklon kad je od-

Zanimljivosti o vinu

Za jednu bocu 600 zrnaVećina ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepo-znaju brend, ili ih privuče pakovanje, znatno manji broj njih kupuje vino zato što se u njega razumije.

Prosječan broj zrna grožđa koji je potreban da se dobije boca vina

je 600. Vino ima toliko hemijskih jedinje-

nja da se smatra složenijim i od seru-ma krvi.

Vino ima skoro isto onoliko kalo-rija koliko i jednaka količina soka od grožđa.

Istraživanja pokazuju da većina

ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pako-vanje, znatno manji broj njih kupuje vino zato što se u njega razumije.

Kaluđer Dom Perignon nije „pro-nalazač“ šampanjca, niti je ikada re-kao „ja pijem zvijezde”. Pjenušava vina su pravljena u regionu Šampanje mnogo prije njegovog rođenja. Ovaj popularni mit je bio samo marketin-

ška prevara. Rashlađivanjem se smanjuje slat-

kost vina. Ako crveno vino postane previše toplo može da izgubi nešto od voćnih ukusa.

U poznatoj aukcijskoj kući Kristi, u Londonu, 1985. godine prodata je flaša Chateau Lafitte iz 1787. godine za 105.000 funti: Vino je iz podruma Tomasa Džefersona, predsjednika SAD i autora Deklaracije o nezavisnosti. Svega 11 mjeseci poslije prodaje pam-pur se osušio i propao u flašu, a vino je ubrzo postalo najskuplje plaćeno - sirće!

Natpis sa jedne grčke amfore za vino: Napuni praznu čašu, isprazni punu, ne ostavljaj je nikad ni punu ni praznu.

Izvor: Crnogorskavina.com

nos cijena-kvalitet u pitanju – naveli su iz časopisa.

Magazin Vino.rs prenosi i da je preporuka Decantera samo jedno od priznanja koje to vino dobija u poslje-dnje vrijeme na britanskom tržištu. „Crnogorski vranac“ je, kako podsje-ćaju iz Plantaža, na ovogodišnjim naj-značajnijim svjetskim takmičenjima osvojio najveće nagrade i priznanja, a posebno treba izdvojiti medalje sa Decanter Word Wine Awards, Con-cours Mondial de Bruxelles, Interna-tional wine contest Bućarest i Balkan International Wine Competition and Festivala.




Turizam

Uspješniji turizam uz niže porezeInicirano sniženje stope PDV-a na turističke usluge.

Teme sjednice Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva, održane

17. jula 2013. godine, bile su rezul-tati u crnogorskom turizmu za januar – maj 2013. godine, rezultati zimske turističke sezone 2012/2013, novine u obavezama plaćanja PDV-a koje se odnose na turizam, kao i predstavlja-nje projekta Enterprise Europe Net-work (EEN) – Evropski centar za infor-macije i inovacije.

Sjednicom je predsjedavao preds-jednik Odbora Dragan Purko Ivanče-vić. U radu su učestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turiz-ma i Poreske uprave.

Rezultati

Prema podacima MONSTAT-a, u periodu januar - maj 2013. godine ostvareno je 175.438 dolazaka turi-sta, što je za 7,31% više u odnosu na prošlu godinu. Ostvareno je 740.121 noćenja, odnosno rast od 3,83% u odnosu na 2012.godinu. Evidentna je tendencija blagog smanjenja dužine boravka turista koji se sa prošlogodi-šnjih 4,37 smanjio na 4,22 prosječna dana. Regionalno gledano u periodu januar – maj 2013. godine, najviše

noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (86,98%), planinskim mjesti-ma (5,38%), Glavnom gradu (5,81%), ostalim turističkim mjestima (1,83%). U strukturi noćenja stranih turista, u periodu januar – maj 2013. turisti iz 10 zemalja učestvuju sa 74,14%. U strukturi noćenja stranih turista, najviše su zastupljeni gosti iz Rusije 21,31%, Srbije 14,72%, Bosne i Herce-govine 9,64%, Francuske 8,41%, Ko-sova 4,11%, Njemačke 3,37%, Albani-je 3,90%,Austrije 3,22%, Makedonije 2,80%, Velike Britanije 2,66%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 25,86% noćenja.

U sektoru usluga smještaja i ishra-ne, za pet mjeseci 2013. godine, pros-ječna bruto zarada iznosila je 568 eura (728 eura u CG) i bilježi pad od 1,49% u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u sektoru usluga smješta-ja i ishrane za pet mjeseci 2013. go-dine iznosi 378,20 eura (482 eura u CG) i bilježi pad od 2,27% u odnosu na posmatrani period u 2012. godini. Prema podacima MONSTAT-a za prvih pet mjeseci 2013. godine, u sektoru usluga smještaja i ishrane prosječan broj zaposlenih je 13.018 (169.432

zaposlenih u CG), što je porast broja zaposlenih od 12,5% u poređenju sa uporednim periodom prethodne go-dine.

Podaci o rezultatima zimske tu-rističke sezone 2012/2013 pokazuju da je ostvareni prihod od turizma, za period decembar-mart, iznosio oko 17,6 mil. €. Kvantitativno posmatra-no, Crnu Goru je posjetilo oko 4,6% više turista, dok je ostvareno 1% ma-nje noćenja u odnosu na isti period predhodne godine. Tokom perioda januar–april 2013. godine Crnu Goru je posjetilo 86.299 turista ili 5,8% vise u odnosu na 2012, dok su realizova-na noćenja bila na prošlogodišnjem nivou i iznosila su 318.432. Kada je ri-ječ o broju turista, opštine na sjeveru Crne Gore bilježe bolju posjetu tokom ovogodišnje zimske sezone u odnosu na prethodnu, i to za 2,46%. Najbolju posjećenost realizovali su najveći zim-ski centri, Kolašin i Žabljak, za 13,47%, odnosno za 12,09%. Značajno po-većanje prometa tokom ove zime, ostvareno je i u pojedinim opštinama na primorskom i u centralnom dijelu Crne Gore, i to u Kotoru za 43,19%, u Baru za 16,08% i u Podgorici za 13,9%. Ovogodišnja zimska turistička sezona, shodno podacima koji se odnose na njene kvantitativne i kvalitativne efek-te, i pored problema koji su je pratili, bila je na prošlogodišnjem nivou.

Porezi

Novina u poslovanju je poveća-nje opšte stope PDV sa 17 na 19% i ukidanje oslobađanja plaćanja PDV-a za pružanja usluga od igara na sreću shodno Izmjenama i dopunama Zako-na o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list CG” br 29/13).

Ovim se dovode u pitanje bilo kakve primjene pomenutih izmjena zakona kod priređivača posebnih iga-ra na sreću. Istovremeno, priređivači posebnih igara na sreću nisu u mo-gućnosti (zbog prirode djelatnosti) da

Odbor turizma: Podaci ohrabruju


[email protected]

35

mogućnost uvođenja snižene stope PDV-a od 7% na turističke usluge, koja bi se odnosila na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane, kao i na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima. Dosadašnja iskustva govore da sma-njena stopa PDV-a na usluge smješta-ja nije imala negativni uticaj na pri-hode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a. Takođe, prednost istovje-tnih stopa PDV-a u okviru turističke djelatnosti je jednostavniji i sa manje grešaka obračun, a nadzor koji vrši po-reski organ je jednostavniji i efikasniji. Sniženom stopom PDV-a od 7%, na ukupnu turističku djelatnost (smještaj i usluge ugostiteljstva), fiskalnom po-litikom bi se uticalo na konkurentnost crnogorskog turizma i uslove poslova-nja crnogorskog turizma i ugostitelj-stva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim

zoni, koje dodatno opterećuje poslo-vanje privrednih subjekata koji dje-latnost obavljaju shodno propisima, usvojen je Zakon o sprečavanju ne-legalnog poslovanja („Sl. list CG“, br. 29/13) koji je stupio na snagu 23.juna 2013.godine. Ovim Zakonom je pro-pisan niz mjera koje se preduzimaju radi sprečavanja nelegalnog poslova-nja, koje je definisano kao „obavljanje djelatnosti bez prethodno izvršene registracije u skladu sa zakonom ili bez odobrenja propisanog zakonom, odnosno protivno uslovima pod koji-ma je odobrenje dato”.

Privredna komora Crne Gore od 2008.godine učestvuje u implemen-taciiji projekta Enterprise Europe Net-work (EEN) – Evropski centar za infor-macije i inovacije čiji je cilj pružanje praktičnih informacija i pomoći malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori lakše pronalaženje poslovnih partne-ra, uspostavljanje poslovne saradnje i

zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od 5 do 10 posto. Mediteranske zemlje, sa izuzetkom Malte, primje-njuju sniženu stopu PDV-a, a Portugal i Grčka su u 2012. povećali stopu na standardnu. Od primjene snižene sto-pe PDV-a za ugostiteljstvo, realno bi bilo očekivati, povećanje investicija i rast zapošljavanja.

Narušeni dužničko-povjerilački odnosi, poslovanje u sivoj zoni, ne-lojalna konkurencija, te nedostatak finansijskih sredstava otežavaju po-slovanje privrednih društava u svim sektorima, pa i u sektoru turizma. S ciljem suzbijanja poslovanja u sivoj

joint ventura, učestvovanje na tende-rima, pristup informacijama o prav-nim aspektima i poslovnim regulati-vama u EU, informacije o programima podrške, zakonodavstvu i rezultatima istraživanja koji se odnose na inova-cije, posredničke usluge u transferu tehnologije i znanja, stimulisanje cr-nogorskih malih i srednjih preduzeća da inoviraju, kao i informacije i pomoć o Okvirnim programima EU za istraži-vanje i tehnološki razvoj. Od janura ove godine krenulo se u realizaciju nove faze projekta za 2013-2014 go-dinu.

Analizirajući ukidanje oslo-bađanje plaćanja PDV-a na igre na sreću saopšteno je:

Usluge pružanja igra na sreću, se razlikuju od svih drugih vrsta usluga po svom aleatornom karak-teru (rezultat igre zavisi od slučaj-nog događaja). Sa druge strane, dodata vrijednost je po definiciji »doprinos koji se ostvaruje kao rezultat neke konkretne poslovne aktivnosti preduzeća«. Iz ovoga proizilazi da igre na sreću ne karak-teriše dodata vrijednost.

Postojeća podzakonska akta u vezi zakona o PDV-u ne uređuju način utvrđivanja osnovice, obra-čuna i cjelokupne evidencije PDV-a kod pružanja usluga igara na sreću, a analogna primjena ovih postoje-ćih podzakonskih akata apsolutno je nemoguća. O tome govori činje-nica da je apsolutno nemoguće na-praviti obračun PDV-a u poreskom periodu kada je iznos isplaćenih dobitaka igračima veći od prihoda organizatora.

Postoje očigledne kontradik-tornosti u pogledu poreske osno-vice i neophodnosti upotrebe re-gistar kasa prilikom evidentiranja PDV-a koje su sadržane u citiranim dokumentima Poreske uprave kao nadležnog državnog organa.

navedeni novi porez na dodatu vrije-dnost prenesu na kupca, što znači da ga moraju iskazati kao trošak u svom bilansu uspjeha. Imajući navedeno u vidu, potrebno je hitno preispita-ti navedena zakonska rješenja i (ne)mogućnost njihove primjene u cilju ne samo elimisanja posledice ovih nelogičnih, neekonomskih i kontra-produktivnih zakonskih izmjena koje znače veliki korak unazad za crnogor-ski turizam i cjelokupnu privredu, već i u cilju harmonizacije crnogorskog pravnog i poreskog sistema sa odgo-varajućim sistemima Evropske unije. Ovakvo zakonsko rješenje ukazuje na nepouzdanost pravnog ambijenta za bavljenje turizmom, ugrožava predvi-divost i remeti poslovanje priređivača igara na sreću koji obavljaju aktivnosti izvan okvira za kakve ima konkurenci-ja u svijetu.

Inicirano je da se kroz narednu izmjenu Zakona o PDV-u razmotri




Svaki dug koji prelazi 50 odsto BDP akumulira rizike, upozorila predstavnica Centralne banke Crne Gore.

Bankarstvo i osiguranje

Javni dug zabrinjava

Odbor Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osigu-

ranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 2. jula 2013. godine, razmotrio je informaciju Centralne banke o makroekonomskim kretanji-ma za period april-maj.

Predstavnici Invest banke Monte-negro održali su prezentaciju na temu „Kreditni rizik i faktor solventnosti“, Nacionalni biro osiguravača predsta-vio je istraživanje „Kultura osiguranja i nivo edukacije građana Crne Gore o osiguranju”, dok su predstavnici Lo-vćen osiguranja govorili o osiguranju od profesionalne odgovornosti dava-oca zdrastvenih usluga.

Makroekonomska kretanja

- Inflacija je u blagom porastu (0,4% u odnosu na mart). Rast aktiv-nosti je registrovan u šumarstvu, in-dustriji i gradjevinarstvu. U porastu su bilansna suma banaka, kapital i kredi-ti, a opali su depoziti u odnosu na kraj prethodne godine. Strane direktne

investicije su visoke, ali su niže u od-nosu na prethodnu godinu. Budžetski deficit je visok (za prva četiri mjese-ca iznosi 71,9 miliona eura, odnosno 2,1% procijenjenog BDP) – navodi se u rezimeu informacije o Makroekonom-skim kretanjima u Crnoj Gori za period april-maj, koju je predstavila Marijana Mitrović Mijatović iz Centralne banke Crne Gore.

Na kraju marta 2013. godine javni dug je iznosio 1,755 milijardi eura ili 50,3% BDP.

- Ovo je visok javni dug. Svaki dug koji prelazi preko 50 odsto akumulira rizike – rekla je Mitrović Mijatović, do-dajući da u javni dug nijesu uključene garancije.

Industrijska proizvodnja je, u apri-lu, zabilježila rast od 10,6% u odnosu na prethodni mjesec, zbog rasta pro-izvodnje u sektoru prerađivačke in-dustrije od 19,6% i sektoru snabdije-vanja električnom energijom, gasom i parom 8,4%. Pad proizvodnje od 40,5% zabilježen je u sektoru vađenje ruda i kamena.

Bilansna suma banaka je, na kraju

aprila 2013. godine, iznosila 2.852,3 miliona eura i manja je za 1,3% u od-nosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kraj decembra 2012. godi-ne veća za 1,6%. Ukupan kapital ba-naka je iznosio 402,1 milion eura, na kraju aprila, i bilježi rast od 1,4% na mjesečnom nivou, dok u odnosu na decembar 2012. godine bilježi rast od 39,3%.

Krediti i ostala potraživanja ba-naka su iznosili 2.466,7 miliona eura na kraju aprila 2013. godine, što je za 1,0% manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 5,3% više u odno-su na decembar 2012. godine, navodi se u informaciji.

Prema preliminarnim podacima, u periodu januar-april 2013. godine neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 82,6 miliona eura, što je za 11,1% manje nego u 2012. godini.

Kreditni rizik

Govoreći na temu „Kreditni rizik i faktor solventnosti“, predstavnica IBM Ana Brailo kazala je da je izmjenama upravljanja kreditnim rizikom, kon-tnog okvira i izvještavanja poslovnih banaka prema Centralnoj banci, došlo do značajnog usložnjavanja upravlja-nja kreditnim rizikom.

Ona je navela da je uvođenje raču-novodstvenog standarda MRS 39 tre-balo je da ima za posljedicu ukidanje rezervi za potencijalne kreditne gubit-ke, koje je do 1. januara 2013. utvrđi-vala Centralna banka. U bilansima i knjigama banaka rezerve za kreditne gubitke zamjenjuju ispravke vrijedno-sti koje se utvrđuju diskontovanjem novčanih tokova i/ili praćenjem poje-dinih kredita i grupa kredita sa sličnim karakteristikama.

- Samo uvođenje MRS 39 ne bi iza-zavlo toliko problema da je primjena MRS 39 bila dosljedna. Osim izraču-navanja ispravki vrijednosti, koje sada utiču na smanjenje profita banaka ukoliko se povećavaju, odnosno na povećanje profita ukoliko se smanjuju u odnosu na prethodni period, banke u skladu sa regulativom CBCG i dalje vrše obračun rezervi za potencijalne kreditne gubitke kao u prethodnim godinama. Za razliku od prethodnih perioda, od 01. januara 2013. ove rezerve (sada nazvane „regulatorne

Odbor bankarstva: Brojke upozoravaju


[email protected]

37

rezerve“) se ne knjiže, ne prikazuju u bilansima banaka i ne utiču direktno na profit banaka – rekla je Brailo.

On je pitala da li je zaista crnogor-skom bankarstvu potrebna ova dvo-struka klasifikacija potraživanja i zbog čega, te na koji način će nova regulati-va uticati na bilanse banaka, s obzirom na to da, kako je kazala, nema preci-znog tumačenja i preciznih uputstava njenog uticaja na kapital.

Marijana Mitrović Mijatović je kazala da se ne radi o dvostrukoj kla-sifikaciji potraživanja već o implemen-taciji MRS 39 računovodstvenih stan-darda sa prudencionim faktorom, što je poznata praksa u centralnom ban-karstvu. Prudencioni faktor je uveden, objasnila je, jer je ocijenjeno da je izražen rizik u poslovanju bankarskog sektora, prije svega kreditni rizik, te da se rastom kapitala jača stabilnost sektora. Razlog za njegovo uvođenje je i „vrlo neaktivno međubankarsko tržište“, dodala je ona.

Predsjednik Odbora Goran Kne-žević ocijenio je kao najveći problem neformalno tumačenje donijete regu-lative po ovom pitanju.

- Regulativa mora biti jasna i ne-dvosmislena za bankarski sektor, a ne da se naknadno objašnjava neformal-nim tumačenjima – smatra on.

Osiguranje

Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban predstavio je istraživanje javnog mnjena „Kultura osiguranja i nivo edukacije građana Crne Gore o osiguranju“. Istraživanje je obuhvatilo 1.200 ispitanika.

- Osnovni zaključci koje izdvajamo iz ovog istraživanja su da čak 23% od-sto građana Crne Gore „priznaje” da neuredno registruje vozila, 78% ih ne osigurava kasko, skoro 2/3 ispitanika ne zna tačan odgovor na pitanje „šta je to osiguranje od autodgovornosti” – rekao je Šaban.

Tokom ove tačke, rezultate ispiti-vanja javnog mnjenja koje je sproveo Atlas Life prezentovao je Slobodan Manojlović, predstavnik te kompani-je.

Osiguranje od profesionalne od-govornosti davaoca zdrastvenih uslu-ga je od 1. maja 2013. godine nova usluga Lovćen osiguranja. Predstavni-

ca te kompanije Jovana Milošević ob-jasnila je da su uveli ovu uslugu zbog sve brojnijih sudskih postupaka u ko-jima se postavlja pitanje krivične od-govornosti ljekara zbog grešaka i ne-savjesnosti u radu, te izlazeći u susret zahtjevima tržišta osiguranja. Prema njenim riječima, ovo osiguranje mogu ugovoriti sami davaoci zdravstvenih usluga - pojedinci (ljekari, drugi zdra-vstveni radnici ili saradnici, koji oba-vljaju jednu od profesija sa spiska za-nimanja u zdravstvenoj djelatnosti), ili zdravstvene ustanove (javne ili priva-

tne, koje pružaju usluge zdravstvene zaštite) za svoje zaposlene – ljekare i ostalo medicinsko osoblje.

- Zaključenjem ove vrste osigura-nja, naše Društvo pruža osiguraniku zaštitu za štete proistekle iz odštetnih zahtjeva pacijenata ili njihove rodbine, te u okviru dogovorene sume osigu-ranja, isplaćuje i potrebne i razumne troškove sporova i pravnih radnji, kao i troškove istraživanja osiguranog slu-čaja zbog odbrane od neosnovanih i previsoko postavljenih odštetnih zah-tjeva – navela je Milošević.

Prosječna ponderisana nominal-na kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite je u maju 2013. go-dine iznosila 8,81%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 9,44%. Prosječna ponderisana niminalna kamatna stopa porasla je u odnosu na prethodni mjesec za 0,01 p.p., dok su u odnosu na decembar 2012. godine opala za 0,02 p.p.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je bila na istom nivou kao i prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na decembar 2012. godine opala za 0,03 p.p, navodi se u Biltenu CBCG.

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na novoodo-brene kredite, u maju 2013. godine iznosila je 9,59%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 10,60%. Na mjesečnom nivou i nominalna i efektivna kamatna stopa su zabilježile pad i to: 0,38 p.p i 0,44 p.p., respektivno.

Pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPPEKS) iz-nosila je 3,06% u maju 2013. godine i u odnosu na prethodni mjesec opala je za 0,06 p.p., dok je u odnosu na de-cembar 2012. godine, niža za 0,17 pro-centnih poena.

PPEKS na depozite fizičkih lica izno-sila je 3,64%, i u odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,04 p.p., a 0,11 p.p. je niža u odnosu na kraj 2012. godine. Is-tovremeno, PPEKS na depozite pravnih lica iznosila je 2,23% i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,05 procentnih poena, dok u odnosu na decembar pre-thodne godine bilježi pad od 0,29 p.p.

Razlika između aktivnih (na ukupno odobrene kredite) i pasivnih kamatnih stopa u maju 2013. godine je iznosila 6,38 p.p. i na višem je nivou, kako u od-nosu na prethodni mjesec (6,32 p.p.), tako i u odnosu na decembar 2012. go-dine (6,24 p.p.).

Bankar.me

Niže kamatne stope na novoodobrene kredite




Narušeni dužničko-povjerilački odnosi, poslovanje u sivoj zoni, nelojalna konkurencija, te nedostatak finansijskih sredstava otežavaju poslovanje privrednih društava.

Trgovina

Petomjesečni izvoz s pozitivnim predznakom

Teme sjednice Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne

Gore, održane 5. jula 2013. godine, bile su poslovanje u oblasti trgovine u periodu januar maj 2013. godine, obaveze ekonomskih operatera prili-kom proizvodnje, uvoza i distribucije proizvoda na tržište Crne Gore, kao i prezentacija projekta Enterprise Euro-pe Network (EEN) – Evropski centar za informacije.

U periodu januar-maj 2013. godine u sektoru trgovine ostvaren je promet u iznosu od 419,4 mil.eura, što pred-stavlja povećanje od 8,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći promet ostvaren je u maju i iznosio je 93,8 mil.eura, dok je prosječan mje-sečni promet za pet mjeseci iznosio 83,9 mil. eura. Robna razmjena sa ino-stranstvom je 841,8 miliona eura, 2,9% manja u odnosu na uporedni period. - Izvoz je iznosio 165,5 miliona eura i porastao 9,9%, što smatramo jako

pozitivnim, a uvoz je smanjen 5,6% i iznosio je 676,3 miliona eura. Deficit je 510,8 miliona eura, pokrivenost uvoza izvozom za pet mjeseci iznosila je 24,5% - rekla je sekretarka Odbora Nina Drakić.

Prosječna neto zarada u sektoru trgovine tokom pet mjeseci 2013.go-dine iznosila je 320 eura, što predsta-vlja pad od 4,8% u odnosu na posma-trani period u 2012. godini.

U sektoru trgovine u periodu ja-nuar-maj 2013. godine, zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima privredne djela-tnosti. Naime, u ovom sektoru je za pet mjeseci bilo zaposleno 36.995, što je 1,9% manje u odnosu na isti period prethodne godine, u kojoj je zaposle-nost bila 37.695.

Narušeni dužničko-povjerilački od-nosi, poslovanje u sivoj zoni, nelojalna konkurencija, te nedostatak finansi-jskih sredstava otežavaju poslovanje

privrednih društava u svim sektorima, pa i u sektoru trgovine.

Novina u poslovanju je i primjena Zakona o izmjenama i dopunama za-kona o porezu na dodatu vrijednost, kojim je visina opšte stope poreza na dodatu vrijednost povećana sa dosa-dašnjih 17% na 19%.

S ciljem suzbijanja poslovanja u sivoj zoni, usvojen je Zakon o sprje-čavanju nelegalnog poslovanja koji je stupio na snagu 23. juna 2013.go-dine. Zakon propisuje niz mjera koje se preduzimaju radi sprječavanja ne-legalnog poslovanja. Između ostalog, tu su zabrana obavljanja neregistrova-ne djelatnosti; obaveza pravnog lica i preduzetnika da otvori račun kod ban-ke, da vodi novčana sredstva na tom računu i vrše transfer sredstava preko tog računa, uključujući i plaćanje po-reza, prireza i doprinosa na obračuna-tu bruto zaradu i naknadu zarada, kao i isplatu neto zarada i naknada zarada zaposlenima; da pravno lice i predu-zetnik mogu, izuzetno u toku dana, da koriste gotov novac za plaćanje roba i usluga, s tim da, na kraju radnog dana, u blagajni mogu držati gotov novac do iznosa blagajničkog maksimuma.

Sagledavanje poslovanja u oblasti unutrašnje trgovine ukazuje da aktiv-nosti u narednom period treba usmje-riti na:

• dosljedno sprovođenje mjera za suzbijanje sive ekonomije kako bi se eliminisali nelegalni oblici trgovine;

• prevazilaženje poteškoća prou-zrokovanih narušenim dužničko-pov-jerilačkim odnosima;

• smanjenje ili ukidanje lokalnih taksi i naknada koje predstavljaju bari-jeru poslovanju privrednih subjekata;

• obezbjeđenje povoljnije kredi-tne podrške, jačanje kreditne aktivno-sti i omogućavanje reprograma posto-jećih kreditnih aranžmana.

Budući da je Crna Gora otpočela pregovore za članstvo u EU potrebno

Detalj sa sjednice Odbora trgovine


[email protected]

39

je ukloniti sve barijere koje mogu da onemoguće njenu punu integraciju u unutrašnje tržište EU odnosno har-monizovati zakonodavstvo, i obezbije-diti njegovu punu primjenu u oblasti tržišnog nadzora i opšte bezbijednosti proizvoda. Saopšteno je da je usklađi-vanje zakonodavstva sa evropskim potrebno: da bi se izbjegle tehničke prepreke u trgovini, da bi se osigurao javni interes (zdravlje, sigurnost ljudi i životinja, okolina, vlasništvo), kao i za definisanje prava i odgovorosti proi-zvođača, uvoznika, distributera; prava korisnika proizvoda; uloge ovlašćenog tijela i nadzora nad tržištem.

Predstavnik Merkatora Crna Gora Milovan Bodiroga istakao je potrebu dodatne aktivnosti poreske i inspek-cije rada na čitavoj teritoriji države, kako bi bilo jasnije „ko radi prema za-konu, a ko ne“.

- „Dara je prevršila mjeru“, kada je riječ o radu na crno. Svaki dan se bom-bardujemo podacima koliki je deficit u budžetu, a onda vidimo koliko su neka preduzeća dužna i koliko rade mimo legalnih tokova – rekao je Bodiroga.

On je rekao da svako preduzeće treba da bude ravnopravno kontroli-sano i da je „zaludu objavljivati crnu listu dužnika milionskih iznosa, ako nema kontrole“.

- Ako ćemo da radimo legalno i država će imati koristi. Zakonom je sve regulisano, ali kad dođe do im-plementacije nastaju problemi. Da li je problem neaktivnost inspekcije ili nedostatak kadrovskih kapaciteta, ali država mora početi da kontroliše pre-duzeća.

Ekspert na projektu Zaštita potro-šača i nadzora na tržištu Borut Matko-

vić informisao je privredne subjekte iz sektora trgovine o obavezama prili-kom proizvodnje, uvoza i distribucije proizvoda na tržište Crne Gore. Slobo-da kretanja robe na tržištu EU podra-zumijeva da proizvod koji je pušten u promet u jednoj od zemalja Evropske unije, može se staviti na tržišta ostalih zemalja EU.

- Slobodan protok roba, međutim, ne znači da Crna Gora treba da posta-ne „otpad“ za proizvode koji se nigdje drugo ne mogu prodati – naglasio je Matković.

Privredni subjekti odgovorni su za usaglašenost proizvoda prema njiho-

voj ulozi u nabavnom lancu i distri-buciji. Proizvođač dizajnira i izrađuje proizvod u skladu sa zahtjevima, uvo-znik stavlja na tržište samo proizvode koji su usaglašeni, distributer postupa adekvatno u vezi suštinskih zahtjeva, a ovlašćeni zastupnik izvodi zadat-ke definisane u ovlašćenju od strane proizvođača. Stepen odgovornosti se kreće od ovlašćenog zastupnika pre-ma poizvođaču.

Član Odbora Stevan Karadaglić, Kastex, ocijenio je da javne nabavke, zbog potenciranja niske cijene kao glavnog kriterijuma za dobijanje po-sla, „otvaraju vrata” crnogorskog tr-žišta za nekvalitetne proizvode, pa je upitao eksperta Matkovića kako su zemlje EU riješile taj problem. Mat-ković je odgovorio da je cijena i tamo dominantan kriterijum tokom javnih nabavki, ali da odgovornost za kvalitet leži prije svega kod onih što sastavljaju tender, a koji treba jasno da navedu šta se traži od proizvoda – predmeta nabavke, te da od ponuđača traže re-zultate tehničkih proba proizvoda. On je naglasio da ne treba izjednačavati kvalitet i sigurnost, te da i kvalitetan proizvod može biti neusaglašen sa EU standardima.

Monstat: Minimalna potrošačka korpa 800,9 eura

Vrijednost mi-nimalne potrošač-ke korpe za jun iznosila je 800,9 eura, od čega se na hranu i bezalko-holna pića odno-si 261,6 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 347,8 eura, dok je vrijednost imputi-rane rente 191,5 eura, pokazuju podaci Monstata.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u odnosu na maj zabilježila je pad od 0,8 odsto. Vrije-dnost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića je na mjesečnom nivou zabilježila pad od 1,2 odsto, a potrošačke korpe za ne-prehrambene proizvode i usluge od 0,4 odsto, dok je vrijednost imputi-

rane rente u odnosu na maj zabilje-žila pad od 1,3 odsto.

-Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u odnosu na jun 2012. godine povećana je za 1,3 od-sto, dok je u odnosu na decembar 2012. godine povećana za 0,2 pro-centa- precizirano je u saopštenju.

Izvor: portalanalitika.me




„Jelakomerc“ d.o.o. Rožaje izvozi u Evropu „Montenegro brvnare“, a građevinsku stolariju i plažni mobilijar plasiraju u Crnoj Gori i zemaljama okruženja. Poslovni rezultat kom-panije uvijek je pozitivan, žiro račun ni jednog momenta nije bio blokiran, a sve obaveze prema povjeriocima i drža-vi pravovremeno izvršavaju.

„Jelakomerc“ d.o.o. Rožaje

Montenegro brvnare za Evropu

Porodica Dedeić iz Rožaja u drvo-preradi je gradila biznis preko pet

decenija. Godinama su se bavili su se i trgovinom, ali je proizvodnja uvijek bila primarna. Dedeići su, poput preduzetni-ka u zemljama razvijenog svijeta, dobro znali da posao, koji se bazira na dugom razvoju, daje dobre rezultate. Porodični posao počeli su sopstvenim sredstvima u samostalnoj stolarskoj radnji „Jela“, koja je prerasla u privatno preduzeće 1991. Kompanija, potom, razvija mre-žu trgovinskih poslovnih objekata na području opštine. Od osnivanja je kom-panija poslovala pozitivno, obim poslo-va se povećavao, kao i broj zaposlenih, a privređivanje firme imalo je uzalazni karakter.

Počeli su sa jednim radnikom, danas imaju dvadesetak zapošljenih u stalnom radnom odnosu, a desetak radnika an-gažuju po potrebi. Poslovni rezultat kompanije uvijek je bio za respekt, sve

obaveze prema povjeriocima i državi su pravovremeno izvršavali, a žiro račun kompanije ni jednog momenta nije bio blokiran, što je prava rijetkost, i na šta su Dedeići posebno ponosni.

Rezultat osmišljene poslovne po-litike je značajan rast i razvoj firme, a uspjesi su garancija da će kompanija i u narednom periodu doprinositi pozitiv-nom poslovnom imidžu Crne Gore i biti prepoznatljiva u Evropi, ističe Muamer Dedeić, vlasnik i izvršni direktor „Jelako-merc“ d.o.o. Rožaje.

Muamer Dedeić je profesor jezika, ali je profesionalnu afirmaciju tražio u porodičnom biznisu, gdje je prosto pri-padao, bio posvećen ovoj djelatnosti, usavršavao i uspješno gradio firmu re-spektabilnog poslovnog imidža kod nas, ali i u Evropi.

Od 2000. godine počela je realizacija programa izgradnje montažnih drvenih kuća i do 2008. godine kompanija je, uz

ovu proizvodnju, obavljala i trgovinsku djelatnost. Vlasnik kompanije je iz sop-stvenih sredstava finansirao oko šest stotina hiljada eura u izgradnju objekata i potrebnu opremu za izradu montažnih drvenih kuća, pa su stvorene tehničko tehnološke pretpostavke za kvalitetnu realizaciju ovog projekta. Kompanija je 2008. godine dobila sertifikat ISO 9001:2008 za primarnu i finalnu obradu drveta i izradu eko kuća od drveta.

Kompanija postaje prepoznatljiva po izradi montažnih drvenih kuća, a od 2008. „Jelakomerc“ se ne bavi trgo-vinom robe široke potrošnje, već se u cjelosti orijentiše na proizvodnju rezane građe, izradu drvenih montažnih kuća, građevinske stolarije, plažnog mobilija-ra.

Proizvode prodaju u cijeloj Evropi. Drvene kuće, uglavnom, izvoze na trži-šte zapadne Evrope, najviše ih kupuju Italijani, Francuzi, Englezi, i Grci. Obrađe-nu rezanu građu, građevinsku stolariju i plažni mobilijar plasiraju u Crnoj Gori i zemaljama okruženja. Montenegro brv-nare su brend po kojem je „Jelakomerc“ poznata u zemljama Zapadne Evrope, ocjenjuju u kompaniji.

- Na prostoru bivših jugoslovenskih republika najviše smo se dokazali u Hrvatskoj, gdje smo izgradili eko park Kraš na prostoru od oko 100 hektara, a urađeno je oko 6.000 m2 objekata za ra-zne turističke namjene - kaže Dedeić.

Prodaja gotovih proizvoda nakon 2005. godine u kontinuitetu se uvećava, kako po fizičkim tako i po finansijskim pokazateljima. Poslovanje kompanije je uspješno u vremenu globalne rece-sije i dužničke krize, kada ne mali broj kompanija objavljuje bankrot, a 2011. i 2012. ostvarili su godišnju dobit od oko osamdeset hiljada eura.

Proizvodni kapaciteti ove kompanije koriste se na visokom nivou, odnosno ne postoje mogućnosti značajnijeg po-većanja proizvodnje gotovih proizvoda na bazi postojećih tehničko tehnoloških kapaciteta. U fokusu uprave kompanije je razvoj, tako da sada grade objekat za

Muamer Dedeić


[email protected]

41

obavljanje administrativnih poslova, iz-ložbeni salon i prodajni prostor.

Muarem Dedeić budućnost kompa-nije vidi i u izradi proizvoda na bazi se-kundarnih sirovina, poput iverice i panel ploča.

- U planu je i realizacija programa lameliranja elemenata. Cilj realizacije ovih programa je da se novi propizvodi u značajnom dijelu baziraju na korisćenju sekundarnih sirovina, jer se tako ostva-ruju višestruki efekti – zaštitiće se živo-tna sredina, povećaće se stepen iskori-šćenosti sirovina (oble građe), smanjiće se troškovi proizvodnje, odnosno cijena koštanja gotovih proizovda po jedinici proizvoda, a otpad u preradi drveta će biti sveden na minimum - saopštavaju iz firme „Jelakomerc“.

Oni naglašavaju da je recept su za uspjeh pravilno odabrana poslovna stra-tegija i tržišno atraktivni proizvodni pro-grami, sa vodećom ulogom menadžera u kreiranju i realizaciji poslovne politike.

Smatraju da su opšti uslovi za rad relativno dobri te da je za privrednu ak-tivnost neophodno obezbijediti pravnu sigurnost, regularne uslove na tržištu, izdašnost sirovinske baze i tržište za pla-sman proizovda i usluga. Dodaju da bi za bolji rad kompanija iz ove oblasti ne-ophodno obezbijediti sigurnu sirovinsku bazu – drvo.

-Donedavno su drvoprerađivačke kompanije sa ovog područja mogle da planiraju biznis na godinu, jer su dobile pravo na godišnje korišćenje šuma. Ako kompanija nije sigurna da može obez-bijediti potrebne sirovine za obavljanje proizvodnih aktivnosti onda nije u mo-gućnosti ni da organizuje ozbiljan biznis – nema sigurnog biznisa u nesigurnim uslovima. Od prošle godine Uprava za šume Crne Gore je odobrila korišćenje šuma na višegodišnje periode, ali to je opet kratak rok da bi se uprave kom-panija odlučile za ozbiljnije investije u objekte i opremu, kao i povećanje ste-pena finalizacije - smatraju u „Jelako-mercu“.

Ističu da je izuzetno važno što Kom-panija ima obezbijeđeno tržiste za pla-sman proizvoda i smatraju da ako u vri-jeme krize kompanija nema problema sa plasmanom proizvoda, realno je oče-kivati da ih ne bude ni u vremenu nakon što poremećaji na tržištu prođu.

Takođe naglašavaju da se kompanija uspješno nosi sa problemima iz poslov-

nog ambijenta, ali insistiraju na njiho-vom sistemskom rješavanju. Naime, suočavaju se sa neregularnim radom konkurencije – jer ima dosta radionica koje se bave ovom djelatnošću, a koje ne ispunjavaju obaveze prema društve-noj zajednici, odnosno nijesu poslova-nje u potpunosti usalgasile sa važećim propisima i standardima.

-Prirodni resursi su ograničenog obi-ma i zato ih treba racionalno koristiti, zato bi drvoprerađivači trebalo da budu posebno stimulisani za racionalnije kori-šćenje sirovina, jer su šume naš najzna-čajniji prirodni resurs - ističe Dedeić.

Menadžment kompanije smatra da bi drvopreradi trebalo odobriti posebne stimulacije (novčane pomoći, oslobađa-nje plaćanja poreza) ako osvoje proizvo-dni program koji se bazira na najmanje 10% sirovina sekundarnog karaktera, te ako ostvare stepen prerade, odnosno

stepen iskorišćenosti oble građe iznad 85%. Kompanije iz ove oblasti bi trebalo da dobiju dodatne stimulacije – granto-ve, ako osvoje proizvodni program final-nih proizvoda za namjensku upotrebu u domaćinstvima i poslovnim prostorija-ma.

Dedeić potencira i održivo gazdova-nje šumama, odnosno zaštititu od de-gradiranja na način što će se poštovati šumsko privredna osnova, iz šume se uklanjati oštećena stabla, što će se po-šumljavati, a šume lošijeg kvaliteta re-konstrukcijom prevesti u kvalitetne.

Pohvalno govore i o saradnji sa Pri-vrednom komorom Crne Gore, kažu da uvijek u Komori imaju pouzdanog partnera. Podsjećaju da im je Komora omogućila učešće na Jadranskom sajmu u Budvi i 2010. godine kada je dobijena zajednička nagrada - bronzana plaketa za izuzetan sajamski nastup.

Jelakomerc, proizvodni objekti

Montenegro brvnara




U tom periodu Podgorica je dobila zgrade Trgovačko-in-dustrijske i zanatske komore, carinarnice, filijale Poštan-ske štedionice Kraljevine Jugoslavije, klanicu, te tridese-tak privatnih birtijica, kafanica, čajdžinica i aščinica.

U Podgorici između dva svjetska rata izgrađeno nekoliko hotela

„Imperijal” bio najljepši

U Podgorici je između dva svjetska rata izgrađeno nekoliko hotela, otvorene

su brojne kafane i gostionice. Hoteli su bili zvučnih imena: „Imperijal”, „Evropa”, „Moskva”, „Beograd”, „Jadran”, „Pošta”... Od svih je najraskošniji i najljepši bio „Im-perijal” braće Pejanović, izgrađen 1925.godine u Njegoševoj ulici. Imao je 40 kre-veta i 200 stolica, muziku i pjevače.

Kako je napisao Miodrag Tripković u knjizi „Kapija Podgorice”, hotel „Imperijal“ bio je jedno od onih rijetkih mjesta u koji-ma se u Podgorici mogao osjetiti i doživje-ti duh i dah Evrope.

„Već svojom fasadom, urađenom po-

malo u baroknom stilu, skretao je pogled prolaznika. Nalazio se u Njegoševoj, kako se i tada zvala najljepša ulica u gradu. Oku-pljao je pretežno imućnije građane, trgov-ce, profesore i oficire, koji su mogli da biraju između dviju njegovih sala: salu za kafanu ili salu za restauraciju. Mogli su, ta-kođe, i da uživaju u hladovini njegove ba-šte, koja se nalazila tik iza hotela. Bio je to najveći i najljepši hotel u gradu, sa trideset mebliranih soba i dva kupatila, što je u ono vrijeme, kada se čitav grad kupao i umivao u kopanjama i lavorima, predstavljalo i te kakav luksuz. Hotel je često priređivao ofi-cirske večeri, kao i večeri vezane za ženska

dobrovoljačka društva. Organizovani su i maskenbali, kao i gostovanje poznatih zabavljača. U njemu je gostovao i čuveni iluzionista Svengali, koji je podgoričkoj pu-blici prikazivao svoje mađioničarske maj-storije i vj eš tine. Naveče je u hotelu svi rala hotelska muzika, i plesali hotelski igrači, tako da se igralo, plesalo i pjevalo često do kasno u noć”, piše Tripković.

„Imperijal“ je bio domaćin i drugih kulturnih događanja. Tako je, kako izvje-štava podgorički nedjeljnik „Zeta“, u ovom hotelu održano i prvo „veče mladih crno-gorskih književnika“ (u decembru 1930).

Inače, Podgorica je u vrijeme Kralje-vine Jugoslavije, odnosno između dva sv-jetska rata, bila centar ustanova tadašnje Zetske banovine (poput Zetske finansijske direkcije, Velikog suda, Pošte, Javnog pra-vobranilaštva, Uprave monopola duvana), ali se to nije pozitivno odrazilo na njen razvoj.

U tadašnjem Srezu podgoričkom (teritorija današnje Podgorice) živjelo je 37.000 stanovnika, taj se broj uoči Drugog svetskog rata popeo i na 50.000, dok je u samom gradu živjelo oko 14.000. Seosko stanovništvo bavilo se uglavnom poljopri-vredom, u gradu su primat držali zanatstvo i trgovina, dok je u industriji najznačajnije mjesto imao Duvanski kombinat.

Pored pomenutog, za ukupan život grada toga vremena značajna je bila i iz-gradnja klanice. Naime, opština Podgorica je, da bi izbjegla prodaju mesa na otvore-nom (kako se tada praktikovalo), odlučila da 1937. godine izgradi klanicu sa 21 pro-dajnom kabinom.

Vrijedna je pomena i izgradnja doma Trgovačko-industrijske i zanatske komore. Izgradnja tog objekta počela je 1936. godi-ne, a svečano je otvoren 1939. Ovaj obje-kat i danas služi istoj namjeni, po čemu je jedinstven, jer se u njemu i nakon 85 godi-na okupljaju privrednici, odnosno, sjedište je Privredne komore Crne Gore. Zgrada je u osnovi zadržala isti izgled kao i kada je sagrađena, s neznatnom dogradnjom.

Uoči Drugog svetskog rata izgrađena je i zgrada carinarnice u Podgorici (1938. godine), a nakon nekoliko zahtjeva privre-dnika otvorena je i Filijala poštanske štedi-onice Kraljevine Jugoslavije (1937).

B.Pejović


[email protected]

43

Na ovogodišnjoj listi Svjetske organizacije za intelek-tualnu svojinu najinovativnijih nacija dvije prvoplasira-ne zemlje su Švajcarska i Švedska.

Rangiranje

Najinovativnija zemlja Ove dvije države su ubjedljivo odnije-

le pobjedu na osnovu vrijednovanja u 84 kategorije, prenio je švajcarski list 24 sata.

Na trećem mjestu našla se Velika Bri-tanija, četvrta je Holandija, a pete SAD. Na šestom mjestu se nalazi Finska ispred Hong Konga, Singapura, Danske i Irske.

Uprkos ekonomskoj krizi, inovativ-nost nije ugrožena. Troškovi u pogledu razvoja prelaze nivo iz 2008. u gotovo svim zemljama, a sektor za nove tehnolo-gije i inovacije razvija se na svim lokalnim nivoima.

Inovativne tehnologije razvijaju se u svijetu uprkos krhkosti svjetske ekono-mije i to zahvaljujući njihovom razvoju na lokalnom nivou koji je, međutim, u skladu sa globalnom vizijom tržišta i kon-kurentnosti.

Iako su na listi najinovativnijih nacija uglavnom nalaze zemlje sa visokim pri-manjima, sve više su zastupljene i zemlje sa niskim i srednjim dohotkom, kao što su Kina koja se našla na 35 mjestu, zatim Kostarika na 35. mjestu, Indija i Senagal dijele 66. poziciju.

B92

Žang Ksin je najbogatija Kineskinja i sedma najbogatija žena svijeta.

Preduzetnice

Od fabričke radnicedo svjetskog vrha

Kineska siromašna radnica Žang Ksin danas je najbogatija žena u

Kini i jedna od najbogatijih osoba u svijetu. O promjenama u Kini najbolje svjedoči upravo slučaj Žang Ksin, koja je sa 14 godina radila u fabrici, a da-nas je, prema "Forbsu", "teška" 3,6 milijardi dolara!

Ova kineska poslovna žena, koja novac zarađuje u poslu nekretninama, sedma je najbogatija žena svijeta, ako se u obzir uzmu bogatstva stvorena vlastitim radom.

Žang Ksin posjeduje 18 zgrada u Pekingu, a nedavno se njena firma proširila i na Šangaj, gdje je kupila ili izgradila 11 nekretnina.

Dva njena projekta u Pekingu -

jedan završen prošle godine, a drugi još u izgradnji - dizajnirao je dobitnik velike nagrade za arhitekturu čuveni Zaha Hadid.

Priča o usponu Žang Ksin počela je prije 47 godina. Nakon pobjede komu-

nista njeni obrazovani roditelji poslati su u polje na "preškolovanje".

Nakon povratka u Peking sa majkom, Ksin je doživjela pakao siromaštva.

Kada je imala 14 godina sa majkom je preselila u Hong Kong, gdje je došla bez obrazovanja, bez ičije podrške, te je provela pet godina radeći mizerno plaćene poslove u fabrikama jeft-inih igračaka, odjeće i elektronike u pokušaju da uštedi novac za obrazo-vanje u Engleskoj.

Pet godina teškog rada bilo je potrebno Ksin da skupi novac za avi-onsku kartu do Londona i za kurs en-gleskog jezika.

Uspjela je da dobije stipendiju pomoću koje je magistrirala ekonom-iju na Kembridžu, što joj je omogućilo da se zaposli u Njujorku.

Žang Ksin




Velika plaža tradicionalno okuplja ljude različitih navika i životnih načela.

Welcome

Ulcinj je mjesto za sve

Na udaljenosti od samo nekoliko kilo-metara može se naći plaža za nudiste,

klasično kupalište, kao i plaže koje najviše posjećuju pokrivene žene, a to je zapravo ono što je specifično za ovaj dio crnogor-skog primorja, što ga čini jedinistvenim u svijetu. Ovako dopisnik agencije Anadolija opisuje ulcinjsku Veliku plažu.

U neposrednoj blizini nalaze se klasič-na kupališta i plaže koje najviše koristi is-lamsko stanovništvo, odnosno pokrivene žene sa svojim porodicama.

Kako kažu posetioci, ljudi različitih na-vika i životnih načela nimalo ne smetaju jedni drugima.

- Ja nisam zagovornik odvajanja pokri-venih žena od onih koje to nijesu, nema potrebe, ovdje niko nikoga mrko ne gleda, i jako mi je drago što ovakvo stanje vidim u Ulcinju. Bitno je da postoji pomiješano stanovništvo, jer ako je višenacionalna sredina, mnogo je manje i problema - pri-

ča sa oduševljenjem Nedžad Šabotić, koji je sa svojom porodicom iz Slovenije prvi put došao na ljetovanje u Ulcinj.

Ovakva plaža od cijelog crnogorskog primorja postoji samo u Ulcinju, i jedino je mjesto gdje se ustvari pokrivene žene mogu vidjeti na plaži.

Vlasnik jednog od ugostiteljskih obje-kata na obali ulcinjske Velike plaže, Albert Kastrati, takođe tvrdi da je ulcinjska plaža jedinstven prostor na crnogorskom pri-morju, te da je ovo mjesto već postalo tradicionalno na koje dolaze pokrivene žene.

Semir Škrijelj, koji živi u Nemačkoj a porijeklom je iz Crne Gore, kao i mnogi turisti zaljubljen je u ulcinjsku obalu.

- Ja na obali obavljam namaz, i niko-me ko ne obavlja namaze ne smeta takva pojava, jer znaju da je u Ulcinju tako, ima prostora za sve - kaže Škrijelj u izjavi za agenciju Anadolija.

Na udaljenosti od nekoliko kilometara od ovakvih mješovitih plaža, u produžet-ku Velike plaže, nalazi se i prostor za nudi-stičko kupalište. Ovaj prostor smješten je na Adi Bojani, koju sa dvije strane zaplju-skuje rijeka Bojana, a sa treće more, pa tako istovremeno nudi kupanje i u slanoj i u slatkoj vodi.

Na ostrvu Ada Bojana, koje dijeli Crnu Goru od Albanije, plaža je rezervisana is-ključivo za nudiste još od 1973. godine. Ova nudistička plaža ucrtana je i u turi-stičke karte svijeta.

Interesantna je takođe i Ženska plaža u Ulcinju, koju odlikuje sumprona ljeko-vita voda, a posjećuje je veliki broj žena iz zemlje i inostranstva. Plaža je takođe striktno nudistička, za žene.

Zbog svih ovih karakteristika, Ulcinj je mjesto za sve, kažu sagovornici agencije Anadolija.

MINA business


[email protected]

45



46

Documents

GLASNIK PKCG / jul 2013 - · PDF file... Hotels Group Montenegro Stars i Hotel ... do 2016. godine planirano je ... valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako