GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom_-63.pdf · spoljnotrgovinsko poslovanje i primje-na određenih EU direktiva od značaja

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 63 • GODINA VIII • SEPTEMBAR/RUJAN 2015.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • EDUKACIJA • BH PRIVREDA • 100 NAJVEĆIHTRŽIŠTA • KONFERENCIJE • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • STANDARDI • IZ KOMORE

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Konferencija: Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja

2 INFOKOM – broj 63 – septembar/rujan 2015.

INFOKOM

Broj 63septembar/rujan 2015.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Bruno Bojić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićNihad BajramovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićOgnjenka LalovićZdravko MarinkovićBoris MarkovićIvan MandićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 KONFERENCIJA Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja

9 PROJEKTI Povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta

10 DODJELA PRIZNANJA 100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

14 INTERVJU Nihad Bajramović, generalni sekretar VTK BiH

16 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH u periodu I-VI mjesec 2015. godine

19 BH PRIVREDA Turizam u Hercegovini

20 Pozitivan trend razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

22 BH PIVARSKA INDUSTRIJA Nužna provedba i izmjena zakonske regulative

23 IZ KOMORE Osnovan Odbor rashladne, klima tehnike i dizalica toplote

24 Okrugli sto o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine

26 Osnovan Odbor za proizvodnju baznih metala i reciklažu

27 PROJEKAT Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bh. kompanije

28 Blokirani računi privrednih subjekata i visoke kamatne stope banaka

30 Bosna i Hercegovina i euro

32 INO SAJMOVI Učešće kompanija iz BiH na sajmu Hannover Messe 2015

33 Intenziviranje saradnje sa NR Kinom

34 TRŽIŠTA Saradnja: Bosna i Hercegovina - Turska - Srbija

36 Republika Bugarska

38 Ekonomski rast Tajvana

41 CEFTA Sastanci radnih grupa Foruma privrednih komora članica CEFTA 2006

44 Proizvodni menadžment - primjena Kaizen filozofije

46 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM Sigurnosni zahtjevi za stavljanje na tržište motornih makaza za živicu

50 PREDSTAVLJAMO Institut “Genom “ Travnik

52 CIS VTK BiH u službi privrede BiH

54 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE Customs 2020

55 Fiscalis 2020

58 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja

Sadržaj

INFOKOM – broj 63 – septembar/rujan 2015. 3

Uvodnik

Cijenjeni čitatelji,

u ovom broju Infokoma, za vas smo pripremili brojne zanimljive i

nadasve aktualne gospodarske teme i događanja koja su obilježila

proteklo razdoblje.

Posebnu pozornost smo posvetili pozitivnim ekonomskim

kretanjima.

Cijeneći glas gospodarstvenika, u cijelosti smo prenijeli smjernice

za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini,

kao i mjere usvojene na konferenciji koju smo organizirali pod

nazivom „Unapređenje poslovnog ambijenta i vanjskotrgovinskog

poslovanja“.

Analiza vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u prvih šest mjeseci 2015. godine, trendovi u

prehrambenoj industriji, uključujući i mljekarsku, suradnja Bosne i Hercegovine sa Republikom

Srbijom i Republikom Hrvatskom, te analiza tržišta Republike Bugarske i Tajvana, samo su neke od tema koje donosimo na stranicama koje slijede.

Želim vam ugodno čitanje kao i nastavak uspješne suradnje.


S tim u vezi, Komora je 2. 6. 2015. godine organizovala konferenciju pod nazivom „Unapređenje po-

slovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja“, osmišljenu da predstavlja tzv. Parlament privrednika. Tu su pri-vrednici, u neposrednom kontaktu, imali priliku za otvoreni, direktni dija-log sa najvišim predstavnicima nadlež-nih ministarstava, institucija i agencija, a sve s ciljem definisanja prioritetnih mjera koje Bosna i Hercegovina treba da sprovede u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, spoljnotrgovinsko poslovanje i primje-na određenih EU direktiva od značaja za privredu.

Tokom konferencije su predstav-nici udruženja i grupacija, po pojedi-nim granama privrede, iznijeli setove preporuka za unapređenje poslovanja, kako uopšteno tako i specifično za po-jedine privredne grane. Konferencija je okupila preko 100 najeminentnijih privrednika koji su nadležnim mini-strima (Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo inostranih poslova BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH) i pred-stavnicima institucija i agencija predo-čili mjere koje je potrebno sprovesti i u kratkoročnom i u srednjoročnom peri-odu s ciljem podizanja konkurentnosti privrede Bosne i Hercegovine.

Konferencija je za rezultat imala Zaključke koje vam u cjelini predočava-mo u nastavku teksta.

Preporuke za unapređenje poslovanja

Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u teškom stanju. Ključni problemi i

dalje su nizak nivo proizvodnje, po-sebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda.

Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palija-tivnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistem-ski i sveobuhvatan pristup. Prije svega, nužno je nastaviti sa dosljednim provo-đenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem propisa sa propisima Evropske unije te stalno jačati institu-cionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup tržištu Evropske unije uz pri-mjenu donesenih zakona i podzakon-skih akata.

Nekoliko godina zaredom smanju-je se priliv stranih investicija u BiH. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korup-cije u javnom sektoru i nivoa ekonom-skih sloboda. Međunarodni imidž ze-mlje nalazi se na nezavidnom nivou.

U Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) iz 2013. godine Bosna i Hercegovina je na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu kada je u pitanju konkurentnost, a pre-ma izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja „Doing Business 2015“ na 107. mjestu od 189 zemalja, te je najloši-je rangirana zemlja u regionu.

Bosna i Hercegovina u spoljnoj tr-govini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na global-nom (Svjetska trgovinska organizacija

– WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju – SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično).

Pristupanje Bosne i Hercegovine WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA-u, dio su procesa pristupa-nja Evropskoj uniji, što je temeljni du-goročni strateški cilj BiH. Svi ovi proce-si, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta.

U ovom segmentu značajno bi bilo da BiH potpiše Konvenciju iz Kyota, jer od svih CEFTA zemalja, Konvenciju nisu potpisale jedino Moldavija, UNMIK Kosovo i BiH. Kyoto konvencija obe-zbjeđuje temelje za moderne i efikasne carinske procedure i zbog toga je cen-tralni faktor za carinsku modernizaciju i reforme.

Revidirana Konvencija iz Kyota pro-moviše olakšavanje trgovine i efikasne kontrole kroz svoje zakonske odredbe koje detaljno opisuju primjenu jedno-stavnih ali ipak efikasnih procedura. Revidirana Konvencija takođe sadrži nova i obavezujuća pravila za njenu pri-mjenu koje sve Ugovorne strane moraju prihvatiti bez rezerve.

Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kon-tekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvod-nje putem osnivanja novih i restruk-turisanja i privatizacije naslijeđenih preduzeća.

S jedne strane, liberalizacija trgo-vine je vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je s druge strane otvarala nova tržišta za obnovlje-ne proizvodne kapacitete i doprinosila

KONFERENCIJA

Unapređenje poslovnog ambijenta i spoljnotrgovinskog poslovanja

U skladu sa svojom misijom i vizijom, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je sačinila „Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta“ koji sadrži smjernice za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u BiH te smjernice za unapređenje spoljnotrgovinskog poslovanja.


povećanom interesu za direktna strana ulaganja.

Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkurentnosti njezinog privatnog sek-tora, kao i nivo ostvarene dodatne vri-jednosti u proizvodnji, jeste spoljnotr-govinski bilans. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj indikator konstantno pokazuje deficit, koji je u 2014. godi-ni iznosio 6,85 milijardi KM. Podaci o izvozu robe Bosne i Hercegovine po-kazuju da je uzročnik ovako visokog deficita u spoljnotrgovinskom bilansu upravo struktura proizvoda kojima se trguje, obzirom da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da se uvozi roba više dodatne vrijednosti. Stoga je, više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvo-da u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, uz neizostavnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini.

U posljednje tri godine primjetno je da su glavni izvozni proizvodi BiH pro-izvodi metalne industrije s nižim stepe-nom obrade, dijelovi za mašinsku indu-striju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi he-mijske industrije.

Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, primjećuje se da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti (poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla – nafta i naftni de-rivati, najznačajniji proizvodi u uvozu Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna i Hercegovina uvozi i veliki broj najra-zličitijih proizvoda za široku potrošnju (posebno prehrambenih, hemijskih i dr.) za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima. Usprkos toj činjenici, spoljnotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci.

Ukoliko se spoljnotrgovinska raz-mjena BiH posmatra prema ostvarenom izvozu na tržištima pojedinih zemalja, primjetna je orijentisanost domaćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA 2006, jer od 10 najznačajnijih izvoznih tržišta BiH šest zemalja čine članice EU, dok su dvije zemlje u okviru CEFTA 2006. Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je 23,95 % ukupnog izvoza BiH.

Navedeno jasno pokazuje da je slo-bodan izvoz ili izvoz roba po preferen-cijalnom tretmanu, kakvi postoje prema SSP-u, CEFTA 2006 i EFTA-i, najzna-

čajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i Hercegovine. S obzirom da je domaće tržište malo i da je kupovna moć na istom vrlo niska, bh. privrednici moraju svoju šansu za plasman roba tražiti na inostranom tržištu, što je ključni faktor razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine.

Ključni kriterij za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sposob-nost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. U tom smislu, ključni zadatak svih in-stitucija koje pružaju podršku privredi je jačanje njene konkurentske pozici-je. Izgrađena i u potpunosti opera-tivna infrastruktura kvaliteta je jedan od instrumenata podrške privredi i jačanju njene konkurentnosti, sa jedne strane, i zaštite domaćih potrošača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda, sa druge strane. Infrastruktura kvaliteta obuhvata nekoliko ključnih elemenata, odnosno standardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditaciju, metrologiju i nadzor nad tržištem koji omogućavaju slobodno kretanje roba na tržištu. Ovaj sistem je neophodno dodatno unaprijediti, najprije organe za ocjenjivanje usklađenosti kako bismo dobili odgovarajući broj akreditovanih i održivih organa (ispitne i kalibracione

KONFERENCIJA


laboratorije, sertifikacione i inspekci-jske organe).

Zastarjelost tehnologije u bh. pre-duzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utiču na nivo produktivnosti i cjenovne konkuren-tnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a si-stem nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek malo zastupljen i nerazvijen. Potrebno je iznaći mode-le kako doći do povoljnih finansijskih sredstava za inovacije i razvoj u predu-zećima. Pored mogućnosti eventualnih EU fondova za ovu namjenu, vrijeme je i da državni organi, na svim nivoima, u svojim budžetima uvrste i ovu stavku.

Spoljnotrgovinska komora BiH na-stoji da svojim kontinuiranom radom bude što efikasniji i efektivniji zastupnik interesa poslovne zajednice te je stoga u prethodnom periodu organizovala zna-tan broj konferencija, okruglih stolova, stručnih radionica, kao i sjednica asoci-jacija i grupacija s ciljem identifikovanja mjera za unapređenje konkurentnosti bh. privrede.

Ove mjere su date u posebnom do-kumentu, a navešćemo samo one koje se mogu okarakterisati kao opšte mjere:1. Usklađivanje propisa i harmoniza-

cija propisa sa EU zakonodavstvom;2. Izrada strategija razvoja za ključne

sektore privrede;3. Neadekvatna primjena entitetskih

zakona o stečaju;4. Usvajanje zakona o rokovima pla-

ćanja, odnosno izmirenju novčanih obaveza;

5. Rasterećenje privrede od fiskalnih i parafiskalnih davanja;

6. Zakonski obezbijediti brži i efikasni-ji mehanizam naplate potraživanja po sudskoj presudi;

7. Izmjena Zakona o administrativnim taksama BiH (smanjenje taksi, ba-rem na nivo iz 2012. godine);

8. Usvajanje Zakona o carinskoj politici;

9. Nedovoljne grant šeme za podršku razvoja i promociji izvoza;

10. Unapređenje i pojačana primjena propisa kontinuiranim intenziv-nim radom poreskih i inspekcijskih organa;

11. Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba - proširivanje liste;

12. Uputstvo o pojednostavljenom ca-rinskom postupku po fakturi koje je

donijela Uprava za indirektno opo-rezivanje BiH - proširivanje liste, naročito u pogledu proizvoda drvne industrije;

13. Usklađivanje potreba tržišta sa obra-zovnim sistemom;

14. Neodgovarajuća dinamika usva-janja i nizak nivo implementacije tehničkih propisa - nastaviti proces preuzimanja EU direktiva u oblasti industrijskih proizvoda;

15. Uspostaviti/osposobiti odgovaraju-će ispitne laboratorije/sertifikacione organe;

16. Nastaviti pokrenute aktivnosti na približavanju i implementaciji EU standarda i obezbjeđenje dozvole za izvoz proizvoda animalnog porije-kla na tržište EU.

Pored sistemskih i strukturalnih re-formi te kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, po-trebno je sprovesti i tzv. unutrašnje re-forme (restrukturisanje preduzeća itd.).

Svim ovim mjerama neophodno je da se poveća broj konkurentnih i uspješnih preduzeća u BiH, kao i da se unaprijedi struktura izvoza i izvoznih tržišta s ci-ljem smanjivanja ovisnosti domaće pri-vrede o pojedinim tržištima.

ZaKljUčcI PO IZvOZNO OrIjeNTIsaNIM graNaMa PrIvreDe

Drvna industrija

– Drvna industrija je grana privrede koja ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni jer je izvoz tri puta veći od uvoza;

– U 2014. godini izvoz je premašio 1 milijardu KM i činio je 11,3% ukupnog izvoza privrede Bosne i Hercegovine, a uvoz 1,8% ukupnog uvoza privrede Bosne i Hercegovine;

– Proizvodni i izvozni rezultati drvne industrije su dobri i to je veliki uspjeh kompanija, ali uslovi poslovanja nisu stimulativni;

– Veliki problem predstavljaju po-teškoće u obezbjeđenju sirovine za kompanije iz oblasti finalne prerade drveta, a posebno namještaja, jer oblast šumarstva nije adekvatno uređena, ve-like količine šumskih sortimenata se izvoze, a finalna prerada nema prioritet u snabdijevanju;

– Iako suficitarna grana privrede,

drvna industrija nema podsticaja za izvoz, kao ni povoljnih kreditnih sred-stava za izvoz i pripremu izvoza;

– Kompanije su izuzetno optereće-ne porezima i doprinosima koji pred-stavljaju značajan udio u ukupnim rashodima.

U cilju stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje i izvoz firmi drvne industrije bilo bi neophodno da:1. Ministarstvo spoljne trgovine i eko-

nomskih odnosa BiH, zajedno sa ostalim nadležnim ministarstvima u Bosni i Hercegovini, donese eko-nomske mjere koje će destimulisati izvoz trupaca;

2. se drvna industrija proglasi stra-teškom granom privrede Bosne i Hercegovine, tako da po tom osnovu kompanije koje se bave proizvod-njom viših faza prerade drveta do-biju adekvatne podsticaje, posebno za stimulisanje izvoza i zapošljavanje radne snage;

3. Savjet ministara BiH usvo-ji Izvozne strategije privrede BiH, u okviru čega je i Izvozna strategija drvne industrije Bosne i Hercegovine (urađena prije 3 godine);

4. se proširi lista roba iz oblasti drvne industrije koje su bile obuhva-ćene ranijim Uputstvom o pojedno-stavljenom carinskom postupku po fakturi koje je donijela Uprava za indirektno oporezivanje BiH, jer no-vim Uputstvom (donesenim u martu 2015.) stimuliše se i olakšava izvoz sirovine, a otežava i poskupljuje izvoz proizvoda višeg stepena prerade (STK BiH dobio veliki broj prigovora od strane kompanija i upućivao do-pise Upravi za indirektno oporeziva-nje BiH - rezultat samo produžen rok važenja ranijeg Uputstva do 31.7.);

5. se subvencioniše zajednički nastup kompanija na specijalizova-nim ino sajmovima od strane nad-ležnih ministarstava, a prije svega Ministarstva spoljne trgovine i eko-nomskih odnosa BiH.

Metalna industrija

Analizirajući industriju Bosne i Hercegovine vidimo da je njen najvaž-niji, tradicionalno najjači sektor me-taloprerađivački sektor koji u dugogo-dišnjem prosjeku generiše 1/3 ukupne proizvodnje i skoro 1/4 ukupnog izvoza BiH.

Metalski sektor bilježi konstantan


rast u skoro svim svojim segmentima.Ukupan izvoz ovog sektora je u 2014.

godini iznosio 37,2% ukupnog bh. izvo-za, čime ovaj sektor predstavlja najveći izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Izvoz baznih metala i metalnih proizvo-da u 2014. u odnosu na 2013. godinu bilježi pad od -1,9%, dok izvoz u obla-sti metaloprerađivačke industrije bilježi rast od 14,88%.

Pored svih problema sa kojim se susreće cjelokupna privreda Bosne i Hercegovine, Asocijacija metalske i elektroindustrije BiH je izdvojila 5 krat-koročnih mjera koje će imati pozitivne implikacije na rješavanje ovih dugoroč-nih problema:1. Neophodno je uspostaviti infrastruk-

turu kvaliteta.2. Odluka o privremenoj suspenziji i

privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12. 2015. godine ne obuhvata sve potrebne tarifne brojeve:

Neophodno je podržati bh. privre-du putem smanjenja i ujednačavanja carina za repromaterijale koji dolaze van tržišta EU i CEFTA-e. Kao i pret-hodnih godina, Spoljnotrgovinska komora BiH je na inicijativu privred-nika dostavila Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH listu proizvoda koje je neophodno osloboditi od plaćanja carine.

3. Nedovoljno pripremljena sproved-ba Sporazuma o slobodnoj trgo-vini Bosne i Hercegovine sa EFTA zemljama. Zbog nerazmijenjenih Protokola o kumulaciji između BiH i zemalja EFTA-e nemoguće je primi-jeniti kumulaciju porijekla pa uprkos Sporazumu koji je stupio na snagu 1. 1. 2015. naši privrednici i dalje plaća-ju carine na uvoz repromaterijala.

4. Nedovoljna obučenost radnika, kao i nepostojanje određenih zanimanja poput inžinjera, projektanata zavari-vača, kovača, CNC operatora. S tim u vezi, neophodno je obezbijediti mogućnost prekvalifikacije (nadležni zavodi za zapošljavanje i obrazovne institucije).

5. Sistemsko uređenje podrške bh. pri-vrednicima zastupanjem ekonom-skih interesa putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu. Ekonomsko savjetovanje u DKP-ima treba da bude unaprijeđe-no u smislu boljeg kvaliteta i kon-zistentnosti u cilju pružanja usluga istraživanja potencijalnih izvoznih tržišta.

Metaloprerađivački sektor nije do-stigao svoje rezultate iz prijeratnog pe-rioda pa potencijala za rast i povećanje proizvodnje, izvoza i novih radnih mje-sta zasigurno ima. Da bi se to postiglo neophodno je izvršiti reindustrijaliza-ciju ovog sektora, odnosno strateški organizovati nacionalne resurse u svrhu ponovnog uspostavljanja industrije.

Prehrambena industrija

1. Nastaviti pokrenute aktivnosti na približavanju i implementaciji EU standarda i obezbjeđenje dozvole za izvoz proizvoda animalnog porijekla na tržište EU;

2. Iznalaženje sistemskih i trajnih rješe-nja za rješavanje problema pri poja-vama tržišnih viškova mlijeka;

3. Izrada jasne i koncizne strategije razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje sa akcentom razvoja proizvodnje mlijeka i mesa, kao i ra-zvoj sistemskih mjera i aktivnosti na pomoći razvoju mljekarske i mesne industrije u Bosni i Hercegovini;

4. Pokrenuti aktivnosti obezbjeđenja novih tržišta poput Ruske Federacije i tržišta Bliskog istoka za vodeće izvozne bh. proizvode: voće, povrće, njihove prerađevine, mlijeko i mli-ječne proizvode te prerađevine od mesa, kao i vodu i bezalkoholna pića;

5. Ispitati mogućnosti za sprovođenje prijedloga za dvogodišnjim zamrza-vanjem rasta akciza na duvanske pro-izvode, odnosno slanje amandmana na Zakon o akcizama o dvogodiš-njem moratoriju u parlamentarnu proceduru;

6. Ispitati mogućnost pokretanja inici-jative za povećanje nacionalne akci-zne stope na pivo sa 0,25 KM/litri na 0,35 KM/litri.

Tekstilna industrija

Tekstilna i kožarsko-prerađivačka in-dustrija Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalifikovanu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljeg proširenja proizvod-nih kapaciteta sa dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalifikovana radna snaga, bli-zina tržištima zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i „know-how” su potencijali koji mogu privući i privlače međunarodne kom-panije i investitore. Proizvodnja tekstila i obuće u BiH je otvorena za saradnju

kako sa zemljama u okruženju tako i sa zemljama Evrope i svijeta.

Industrija tekstila, odjeće, kože i obu-će, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, spada u radno intenzivne i nisko akumulativne grane industri-je. Iako dominantno mjesto zauzimaju “lohn” poslovi (usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inostrane partne-re) sa vrlo malim vlastitim učešćem u finalnom proizvodu, u zadnjih pet go-dina u kontinuitetu ova grana privrede bilježi veoma dobre izvozne rezultate, a pokrivenost uvoza izvozom je u stal-nom porastu.

Kad je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, u 2014. godini ova grana je treća po vrijednosti ostvarenog izvoza i šesta po ostvarenom uvozu u BiH. U okviru ukupno ostvarene spoljnotrgo-vinske robne razmjene ove industrijske grane u 2014. godini, postotak pokrive-nosti uvoza izvozom iznosio je 70,65%.

U okviru ukupno ostvarene spolj-notrgovinske robne razmjene BiH, ova industrijska grana je u 2013. godini uče-stvovala sa 10,6%, dok se u 2014. godini taj omjer povećao na 12,3%.

U cilju stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje i izvoz firmi iz industri-je tekstila, odjeće, kože i obuće bilo bi neophodno:1. Preispitati donesenu Odluku o pri-

vremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba te proši-riti dejstvo suspenzivnih mjera i na SVE repromaterijale koji se koriste u procesu unutrašnje obrade, a koji se moraju uvoziti u BiH, te produžiti njeno dejstvo i na 2016. godinu;

2. Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa ino kompanijama;

3. Regulisati uvoz robe “na kilogram” koja se poslije prodaje po komadu;

4. Riješiti problem poreza i zapošljava-nja osoba sa invaliditetom (na svakih 16 zaposlenih firma treba zaposliti jednu osobu sa invaliditetom);

5. Omogućiti refundaciju bolovanja u neto iznosu (preko 85% je ženska radna snaga i veliki procenat bolova-nja otpada na trudničko i porodiljsko odsustvovanje);

6. Hitno pokrenuti aktivnosti na izmje-nama i dopunama sistema obrazova-nja te ga prilagoditi potrebama firmi i opredjeljenjima iz Strategije razvoja industrije tekstila i kože 2013.-2023. u Federaciji BiH;

7. Pomoći firmama da usvoje potrebne standarde bez kojih neće moći raditi


za strane kupce (lohn poslovi), niti izvoziti vlastite gotove proizvode;

8. Smanjiti takse na uvoz-izvoz i pro-mjeniti načina uplate taksi;

9. Pojednostaviti carinske procedure (posebno kod postupka unutrašnje obrade).Strategija daljeg razvoja ove indu-

strijske grane je u prelasku sa poslova dorade, odnosno „lohn“ poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, pokretanje bazne i industrije pratećih materijala te ostva-renje što veće konkurentnosti kako na domaćem tako i na zahtjevnom ino-stranom tržištu. Najnoviji trendovi u razvoju industrija u Evropskoj uniji, pa tako i u ovoj branši, kreću se prema razvoju proizvodnih procesa, poboljša-nju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša u različitim procesima, ali i u finalnim proizvodima.

građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH

U građevinarstvu i industriji građevin-skih materijala u BiH situacija je slože-nija i teža nego u većini drugih grana realnog sektora bh. privrede. Posljedica je to niske investicione aktivnosti u strateškim granama privrede zbog ne-dovoljnih domaćih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infrastrukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na niskom nivou. Međutim, završavanjem skoro svih ra-nije započetih dionica u 2014. godini izražena je potreba za intenziviranjem započetih i novim investicionim aktiv-nostima u 2015. godini, kroz obezbjeđe-nje povoljnijih finansijskih sredstava iz domaćih izvora, ali prevashodno iz fon-dova i bankarskih sredstava EU i drugih zemalja.

U postupcima javnih nabavki, a radi ravnopravnog pristupa tenderima u ze-mlji, izbjegavanja korupcije i formalnog pristupa tenderskim procedurama, ne-ophodno je:

– da ugovorni organi na „doma-ćim“ tenderima prikladnije definišu Kvalifikacijske kriterijume po princi-pu: „najbolja usluga ili roba za najnižu cijenu“ i da te kriterijume utvrđuju u koordinaciji ili bar uz stav asocijacija ili udruženja u Spoljnotrgovinskoj komori i entitetskim komorama;

– obezbijediti da ugovorni organi

kvalifikacione kriterijume prilagođava-ju domaćim firmama, prema prirodi i veličini projekta;

– da na međunarodnim tenderima ugovorni organi, kao korisnici među-narodnih kredita i implementatori ugo-vora, moraju insistirati da kriterijumi za tendere budu što prikladniji domaćim firmama.

Stambena izgradnja, kao značajan faktor upošljavanja kapaciteta na do-maćem tržištu, posljednjih godina po-stepeno opada. Opada broj nezavršenih stanova i sve su češća odlaganje izgrad-nje novih stambenih objekata. U cilju povećanja obima stambene izgradnje neophodno je obezbijediti veće iznose i povoljnije kredite banaka namijenjene stambenoj izgradnji.

Angažman bh. građevinskih kompa-nija u inostranstvu za sada nije adekva-tan potencijalima. Izraženo je to nakon prekida aktivnosti u Libiji, ali i osjetnim pogoršanjem situacije na arapskom trži-štu i šire. Pokušaji da se gubitak ovih tr-žišta nadomjesti prodorom i osvajanjem novih tržišta za sada ima ograničene efekte i jedino je evidentno preusmjera-vanje na stabilnije evropsko tržište.

Za ozbiljniji prodor bh. građevinskih kompanija na inostrano tržište neop-hodno je da se:

– pomogne da Izvozna-garancijska agencija (IGA), ili neka slična institu-cija, vrši primarnu ulogu obezbjeđenja većeg finansijskog portfolija za poslove ili izvoz isključivo na strano tržište (iz-davanje avansnih i platežnih te garan-cija za dobro izvršenje posla i sl.) po uslovima koji bi bili povoljniji od uslova komercijalnih banaka;

– obezbijedi učlanjenje BiH u me-đunarodne finansijske institucije;

– obezbijede uslovi za efikasnije pri-bavljanje ulaznih viza i radnih dozvola u zemljama rada;

– obezbijedi potpisivanje sporazu-ma o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja sa pojedinim zemljama sa kojima nemamo sporazume.

Problemi u izvozu industrije gra-đevinskih materijala BiH proizilaze iz činjenice da BiH raspolaže prirodnim resursima, istina nedovoljno istraženim i verifikovanim, ali da, s druge strane, firme iz ove oblasti ne raspolažu vla-stitim sredstvima niti su u mogućnosti obezbjediti značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda. Ostaje činjenica da i danas uglavnom uvozimo gotove savremene građevinske

materijale, čiju proizvodnju nemamo i teško razvijamo, a izvozimo uglavnom bazne proizvode namijenjene daljoj preradi u zemljama izvoza.

Neophodno je: – inicirati i obezbijediti finansiranje,

kao i poticati masovne preliminarne istražne radove cijelog prostora zemlje i izrade karata resursa;

– obezbijediti da se, na osnovu ja-snih i definisanih prirodnih potencijala, putem javnih ponuda omogući sticanje prava korištenja i eksploatacije resursa;

– hitno raditi na stvaranju uslova za organizovan sistem kontrole kvaliteta proizvoda i materijala koji se ugrađuju u BiH;

– za prodaju proizvoda stranog po-rijekla na našem tržištu uvesti obavezu pribavljanja potvrda o njihovoj usklađe-nosti sa domaćim standardima.

Poseban problem ove proizvodnje u izvozu predstavlja sertifikovanje njiho-vih proizvoda, koje je dosta zahtjevno i skupo, kao i nepostojanje dovoljnog broja akreditovanih sertifikacionih kuća za sertifikovanje njihovih proizvoda u BiH.

Za djelatnost građevinarstva i indu-strije građevinskih materijala nužno je da:

– se hitno pristupi ujednačavanju zakonskih propisa vezanih za građenje i prostorno planiranje na nivou BiH;

– se na nivou entiteta obezbijedi jedinstven sistem dobivanja ovlašće-nja za građenje, projektovanje i revi-ziju koja izdaju ovlašćena entitetska ministarstava;

– institucije sistema koje kreiraju i provode politiku obezbijede kontinui-ranu edukaciju kadrova za građevinar-stvo, koja mora ići u korak sa novim tehničkim rješenjima;

– se problem sive ekonomije i rada na crno rješava ukidanjem neoporezi-vih isplata, uz istodobno smanjenje sto-pa poreza i doprinosa na te isplate, a ta sredstva usmjere u nove investicije.

Napomena: Detaljnije mjere sadrža-ne su u dokumentu Spoljnotrgovinske komore BiH pod nazivom „Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta“.

Ognjenka Lalović n


U fokusu panel-diskusija našla su se pitanja i preporuke za unap-ređenje tržišta rada i ukupnog

poslovnog okruženja, kao i pitanja una-pređenja pristupa tržištima, što pred-stavlja ključni izazov kompanijama u većini privrednih sektora.

Direktor Misije USAID-a u BiH David Barth izjavio je ovom prilikom da bh. poduzetnici, stvaraoci i industri-jalci posjeduju sposobnost za inovacije i stvaranje vrlo kvalitetnih proizvoda, ali da ih sputavaju određene stvari, koje je moguće popraviti.

„Biznismeni iz BiH su mi među pro-blemima koje imaju naveli pronalazak obučene radne snage, nemogućnost pristupa kreditima te još nekoliko stvari koje se odnose na pravno-regulatorni okvir“, rekao je Barth.

Šefica Odjela za razvoj i sarad-nju Ambasade Švedske u BiH Marie Bergstrom izjavila je da je Vlada Švedske opredijeljena da Bosni i Hercegovini pruži svu moguću podršku za ostva-rivanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i sve ostalo što po-drazumijeva unapređenje privrednih djelatnosti.

„Švedska je nedavno s BiH potpi-sala novu strategiju saradnje do 2020. godine, pri čemu smo ponovili svoju opredijeljenost da pomognemo BiH, s naglaskom na aktivnosti usmjerene ka pristupanju EU“, dodala je Bergstrom.

Panel-diskusijama prisustvovao je i Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, koji je također istakao da je za BiH ključno ostvarivanje ekonomskog rasta i veće zaposlenosti, te da je Vlada FBiH spremna odlučno provoditi reforme značajnim smanjenjem javne potrošnje

i poboljšanjem poslovnog ambijenta. Na panel-diskusijama prisutni su se

upoznali i sa inicijativom USAID-Sida FIRMA projekta i VTK BiH vezanom za osnivanje fonda za međunarodne sajmove - „Trade Fair Fund Initiative“. Ideja osnivanja fonda je nastala s ciljem kreiranja instrumenta potpore kompa-nijama u procesu pripreme zajedničkog učešća na sajmovima ili drugim promo-tivnim događajima na ciljnim tržištima.

svečani prijem povodom završetka UsaID-sida FIrMa projekta

Nakon panel-diskusija, završetak svojih aktivnosti USAID-Sida FIRMA proje-kat obilježio je u muzejskom prostoru Brusa Bezistan u Sarajevu u prisustvu

zvanica, donatora projekta, partnera, korisnika, predstavnika privatnog sek-tora i vlasti, kao i predstavnika medija.

Na svečanom događaju predstavljeni su najznačajniji projektni rezultati i po-stignuća, a date su i korisne smjernice i sugestije vezane za buduće aktivnosti i intervencije u fokusnim sektorima ovog projekta: drvna, metaloprerađivačka i industrija turizma.

Završni događaj bio je i prilika da se predstavnici projekta posebno zahvale svojim domaćim partnerima u imple-mentaciji, a posebno Vanjskotrgovinskoj komori BiH na partnerstvu, zajednič-kim rezultatima i uspješnoj saradnji, kao i donatorima projekta USAID-u i Vladi Švedske bez čije pomoći i podrš-ke preko 400 projektnih aktivnosti ne bi moglo biti realizovano.

Povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta

Panel-diskusije i predstavljanje fonda za međunarodne sajmove

Povodom završetka USAID-Sida FIRMA projekta u Bosni i Hercegovini, u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, polovinom juna 2015. godine su održane panel-diskusije na kojima su predstavnici domaćih kompanija, institucija vlasti i međunarodnih organizacija diskutovali o temama Poslovnog okruženja i Pristupa tržištima.

Šest godina USAID-Sida FIRMA projekta

Tokom proteklih šest godina realizovano je preko 400 projektnih aktivnosti, zahvaljujući kojima je, između ostalog, otvoreno i 2.425 novih radnih mjesta, promovisani su i uvedeni različiti međunarodnih standardi u 225 bh. kompa-nija, realizovane posjete i izlaganja bh. industrije i sklopljeni poslovni ugovori na 45 regionalnih i svjetskih sajmova, osvojeno 15 prestižnih nagrada za inovativan dizajn, certifikovano šest autentičnih zanatskih vještina u BiH, po-krenut zimski bazar Sarajevo Holiday Market, te osnovana Asocijacija avantu-rističkog turizma u BiH. Nakon poplava koje su u 2014. pogodile BiH, projekat je svoju djelatnost usmjerio na oporavak kompanija i očuvanje radnih mjesta u osam poplavama ugroženih opština u BiH: Maglaj, Doboj, Doboj Jug, Doboj Istok, Šamac, Gračanica, Domaljevac i Bijeljina. U tom periodu je, zahvaljujući aktivnostima FIRMA projekta, sačuvano preko 1.500 radnih mjesta.

USAID-Sida FIRMA projekat u Bosni i Hercegovini je podržavao održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanje prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Projekat, koji su zajednički finansirali Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Vlada Švedske, fokusirao se na tri sektora bh. privrede – drvnu preradu, turizam i metaloprerađivačku industriju.


Panelisti su bili: Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, Nemanja

Vasić, predsjednik VTK BiH, Jelica Grujić, direktorica Agencije za promo-ciju stranih investicija u BiH, Snježana Köpruner, direktorica kompanije GS - Tvornica mašina Travnik, i Kasim Kotorić, izvršni direktor proizvodnje kompanije Pobjeda iz Tešnja.

„Naša zemlja je dobila dozvolu za izvoz mlijeka na tržište EU, prili-ku za izvoz 15.000 tona mesa na trži-šte Turske, Bimal je sa svojim uljem ostvario značajne izvozne rezultate, a načinjeni su i pomaci u stvaranju pret-postavki za ispunjavanje uslova koji se odnose na izvoz proizvoda animalnog

porijekla, mesa, jaja i peradi“, istaknuto je na panelu.

Povećanje izvoznih rezultata

- Dobivanjem dozvole za izvoz posao nije završen. Misija Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije (FVO) naredne godine dolazi da provjeri da li smo ispunili sve uslove. Potrebno je da usaglasimo zakonodavstvo i usposta-vimo kontrolni komandni lanac u ko-jem bi jedna institucija, Kancelarija za veterinarstvo BiH, garantovala kvalitet proizvoda koji se izvoze u EU - kazao je ministar Šarović.

Podsjetio je i na značaj izvoza 40.000 tona ulja na tursko tržište, sa šansama

da se on značajno poveća u narednom periodu.

U okviru podrške BiH koja je prošle godine pretrpjela posljedice poplava i klizišta, Vlada Republike Turske donije-la je odluku o odobravanju uvoza 15.000 tona govedine iz Bosne i Hercegovine po povoljnijim uslovima, odnosno uz primjenu nulte carinske stope.

U toku je priprema izmjena i dopu-na Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom čime će se obezbijediti pro-duženje ovog aranžmana na pet ili više godina.

- Ukoliko ova kvota bude odobrena na barem šest godina, sa mogućnošću produženja, zagarantovan nam je rast stočnog fonda. Produženje ovog aran-

PANEl-DISKUSIJA I DODJElA PRIzNANJA

„100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju BiH Evropskoj zajednici“Ovogodišnji, 28. po redu, izbor 100 najvećih kompanija u BiH Poslovne novine realizirale su, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, početkom jula 2015. godine. Dodjeli priznanja kompanijama koje su u prošloj godini ostvarile najbolje rezultate poslovanja prethodila je panel-diskusija „100 najvećih u BiH u svjetlu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj zajednici“.


žmana očekujemo tokom septembra ili oktobra - naglasio je ministar Šarović.

Važnim je ocijenio i rješavanje pi-tanja između BiH i Hrvatske, odnosno EU koje se odnosi na adaptaciju SSP-a.

- Adaptacija SSP-a je obaveza obiju strana, još od ulaska Hrvatske u EU. Riječ je o potpisivanju Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgo-vinskim pitanjima nakon pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Naš interes je da zaštitimo 15 važnih proizvoda za BiH. Mi ne pregovara-mo sa Hrvatskom nego sa EU, a ona u ime Hrvatske traži adaptaciju SSP-a. Vodimo računa o prijateljskim odnosi-ma sa EU i Hrvatskom i nadam se da ćemo naći određeni kompromis u tom smislu - rekao je Šarović.

Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH provodi aktivno-sti na ispunjavanju uslova koji se odno-se na sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda, pogotovo onih animalnog porijekla.

- U tom pravcu čine se veliki napori i nadamo se da ćemo imati rezultate do kraja ove godine - poruka je ministra Šarovića.

Promotivni film o potencijalima bh. privrede

Među ključnim aktivnostima koje rea-lizira Vanjskotrgovinska komora BiH je unapređenje poslovnog ambijenta i povećanje značaja i uloge ekonomske diplomatije. O do sada ostvarenim re-zultatima promocije mogućnosti doma-ćih izvoznika govorio je Nemanja Vasić, predsjednik VTK BiH.

- Novim pristupom Vanjskotrgo-vinska komora probleme rješava gran-ski, odnosno preko asocijacija. Već smo dali podršku svim granama pri-vrede. Proizvođači namještaja i vinari ostvaruju pozitivan trgovinski bilans sa

svijetom i svoje proizvode izvoze na pet kontinenata. Također, već nekoliko godina podržavamo njihovo učešće na sajmovima. Rješavali smo probleme u radu pivarske industrije i proizvodnje mlijeka. Proizvođače, prerađivače i pro-metnike tekstila, odjeće, kože i obuće uspjeli smo osloboditi od carina na uvo-zne sirovine. Nakon što je Uprava za in-direktno oporezivanje BiH uvažila naš zahtjev, oni sada određene proizvode uvoze bez carine. Uputili smo i novi za-htjev za proširenje ove liste. Metalci su imali problem da se carinjenje iste vrste robe vrši na jednoj fakturi, što je sada ri-ješeno. Prevoznici putničkog drumskog saobraćaja deset godina nisu usklađivali redove vožnje, a sada su svi usklađeni. U toku je rješavanje problema detašmana za građevinare. Održali smo nekoliko sastanaka sa predstavnicima Privredne komore Srbije kako bismo uvezali nji-hove i naše građevinare ukoliko dođe do realizacije projekta „Beograd na vodi“ - precizirao je predsjednik Vasić.

Osvrnuo se i na unapređenje saradnje i otklanjanje barijera za izvoz u Tursku kroz potpisivanje Sporazuma o saradnji između VTK BiH i Unije privrednih ko-mora Republike Turske. Obnavljanjem ovog Sporazuma formirano je Vijeće koje čini osam članova, po četiri iz BiH i Turske, predsjednici komora i privred-nici. Oni će rješavati pojedinačne pro-bleme koji se budu pojavljivali prilikom trgovinske razmjene.

Domaće izvozne potencijale VTK BiH promovira kroz učešće na renomi-ranim sajamskim manifestacijama.

- Nastupe na sajmovima namjerava-mo unaprijediti preko promotivnih fil-mova. To je dobar metod predstavljanja mogućnosti domaće privrede. Za kom-pletnu bh. proizvodnju ćemo uraditi promotivni film koji ćemo prezentirati na sajmovima - rekao je predsjednik Vasić.

Najavio je i poslovne susrete izme-đu domaćih i tajvanskih privrednika i trgovaca u oktobru, te još jednom pod-sjetio na važnost i ulogu ekonomske diplomatije.

- Pri konzularnim predstavništvi-ma ili ambasadama država sa kojima imamo jače trgovinske odnose trebali bismo otvoriti predstavništva Komore - zaključio je predsjednik Vasić.

strateški pristup prema stranim investitorima

Generalna je ocjena da loš imidž i nepo-voljan poslovni ambijent sprječavaju in-vestitore da više ulažu u BiH. O tome šta je potrebno uraditi kako bi se povećao iznos direktnih stranih ulaganja govori-la je Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju direktnih stranih investi-cija (FIPA) u BiH.

- Percepcija BiH nije dobra i najve-ćim dijelom se veže za nesiguran po-slovni ambijent. Potrebno je dosta toga uraditi da se takvo stanje promijeni. To je proces koji je neophodno da koordi-nirano rade institucije na svim nivoima vlasti - pojasnila je Grujić.

U okviru svojih nadležnosti, FIPA doprinosi promociji uspješnih priča stranih kompanija koje imaju dobra iskustva i rezultate u BiH i čiji su pro-izvodi konkurentni na zahtjevnim za-padnim tržištima.

- Redovno posjećujemo strane kom-panije. Lani smo posjetili 70 kompanija koje iz godine u godinu povećavaju svoja ulaganja. Neke od njih su najavile nova ulaganja. Najčešća pitanja koja otežava-ju rad kompanija u stranom vlasništvu odnose se na neophodnost skraćenja procedura, smanjenje troškova, smanje-nje opterećenja na privredu, smanjenje parafiskalnih nameta, transparentnost u radu, administracija koja je usmjerena privredi, smanjenje korupcije. Ukoliko

PANEl-DISKUSIJA I DODJElA PRIzNANJA


mislimo privući značajnije investicije u BiH nužan je određeni strateški pri-stup prema stranim investitorima. Uz to, neophodno je stabilno i predvidivo poslovno okruženje koje stranom inve-stitoru daje sigurnost - riječi su direkto-rice Grujić.

Neadekvatan obrazovni sistem

Snježana Köpruner na čelu je GS - Tvornice mašina Travnik, koja upo-šljava 250 radnika i uglavnom radi za evropsko tržište. U Njemačku i Austriju izvoze 92 posto proizvedenih količina. Sva dobit koja je ostvarena u ovoj kom-paniji u proteklih deset godina je rein-vestirana. Riječ je o iznosu većem od deset miliona konvertibilnih maraka. Prema njenim riječima, probleme sa ko-jima se susreću strani investitori u BiH nije lako riješiti.

- U BiH ne funkcionira pravna drža-va. Svaki službenik ovdje zakon tumači na svoj način. Iako nam je bilo obećano da smo oslobođeni plaćanja carina na direktna strana ulaganja, do sada nismo dobili povrat carine koju smo platili za uvoz opreme. Uvezete opremu na kojoj trebaju raditi novi uposlenici, platite uvozni PDV i onda čekate da vam se to vrati. Budući sa smo izvoznik, svakog mjeseca imamo pravo na povrat PDV-a kojeg, također, ne dobijamo. Takvo za-državanje novca je veliki udar na likvid-nost kompanija kao što je naša - riječi su

direktorice Köpruner.Mišljenja je da je obrazovni sistem

za radnička zanimanja u BiH izuzetno loš, te da školstvo ne funkcionira u onoj mjeri u kojoj bi trebalo.

- Dobijete certificirane zavarivače koji se prestraše paljenja aparata za za-varivanje. Trebalo bi više povezati pri-vredu s obrazovnim sistemom i mladim ljudima pružiti mogućnost da dođu u kontakt direktno sa proizvodnjom - po-jasnila je Köpruner.

Njena preporuka za poboljšanje po-slovnog ambijenta u BiH je sniženje op-terećenja na lične dohotke.

- Privrednicima je teško ispunjavati sve obaveze. Da bi privreda bila konku-rentna na tržištu mora joj se dati šan-sa da opstane - poruka je direktorice Köpruner.

Sličnog mišljenja je i Kasim Kotorić, izvršni direktor proizvodnje kompanije Pobjeda iz Tešnja, koji je naglasio da je obrazovanje prioritet, a promocija do-maćih investicija nužnost.

- Naše ljude treba uvjeriti da u BiH nije tako loše raditi. Potrebno je ukinuti sve poticaje direktnoj proizvodnji i uve-sti ih u potrošnju - poruka je direktora Kotorića.

Ukupan prihod najvećih veći nego lani

Nakon panel-diskusije uslijedila je sve-čana dodjela priznanja najboljima sa

rang-lista velikih, srednjih i malih kom-panija rangiranih po ukupnom priho-du, izvozu i neto dobiti u 2014. godini.

Na rang-listama našle su se kom-panije koje su predale završne račune Agenciji za finansijske, informatičke i posredničke usluge u FBiH (AFIP) i Agenciji za posredničke, informacij-ske i finansijske usluge u RS (APIF). Podaci su obrađeni u saradnji sa LRC Kreditnim biroom za sva pravna lica iz FBiH i RS.

Rangiranje je rađeno na bazi katego-rizacije malih, srednjih i velikih predu-zeća definisanih Zakonom o računovod-stvu i reviziji, za koje su ključni kriteriji bili visina prihoda, prosječna vrijednost imovine i prosječan broj uposlenika. Za kategorizaciju po veličini, kompanije su morale zadovoljiti najmanje dva od tri navedena uslova.

- Nakon socijalnih nemira lani, po-tom poplava, pa općih izbora, nefor-miranja vladajućih struktura i godina ekonomske krize, 100 najvećih kompa-nija u BiH ipak je ostvarilo veće uku-pne prihode nego godinu prije, i to oko 20,4 milijarde KM. Sveukupni izvoz je također veći u 2014. godini i iznosio je oko 4,2 milijarde KM, a sveukupna neto dobit prešla je jednu milijardu KM. Kao i proteklih godina, najveću neto dobit ostvaruju javna preduzeća. Prva tri uku-pno su u 2014. godini ostvarila 233 mili-ona KM, što je ipak manje nego godinu prije kada su ostvarila 394,9 miliona


neto dobiti. Slijede ih četiri kompanije u privatnom vlasništvu, koje ukupno ostvaruju 132,3 miliona neto dobiti - izjavila je Alena Ahmetspahić-Fočo, urednica Poslovnih novina.

Nagrađene kompanije

Među velikim kompanijama najveći ukupni prihod u 2014. godini ostvarila je Optima GRUPA d.o.o. Banja Luka sa 1.072.365.925 KM, najveću neto dobit vrijednu 106.496.171 KM ostvarile su Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Banja Luka, dok je najveći izvoznik bio ArcelorMittal d.o.o. Zenica s ostvarenih 408.220.440 KM izvoza.

Novak Damjanović, komercijalni di-rektor Optima GRUPE, vodeće naftne kompanije u BiH, podsjetio je na značaj zaštite i pomoći domaćim proizvođači-ma nafte i naftnih derivata.

- Države u okruženju su zaštitile svo-je proizvođače nizom zakonskih propi-sa i pooštrenom kontrolom uvoza. Kod nas kontrola uvoza praktično ne postoji. Jedina kontrola je u Rafineriji Brod i kod benzinskih pumpi kao krajnjih potroša-ča - pojasnio je direktor Damjanović.

Najvećem izvozniku iz BiH, ze-ničkom ArcelorMittalu, priznanje Poslovnih novina stiglo je u vrijeme

kada kompanija obilježava deset godina svog prisustva u našoj zemlji.

- To je dokaz da smo u proteklom pe-riodu vrijedno radili i morali donositi teške odluke. I dalje planiramo poveća-vati proizvodnju i investicije te ulagati u lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša. Time pokušavamo pokazati da se investiranje u ovu zemlju isplati i pomoći lokalnim vlastima u privlačenju novih investicija. Tokom deset godina u projekte zaštite okoliša investirali smo oko 90 milio-na KM. Trenutno radimo na projektu otprašivanja u čeličani vrijednom 11 miliona maraka. U toku su pregovori o velikom projektu na pogonima aglome-racije i koksare - izjavila je Dijana Božić- Srdanović, menadžer za komunikacije i društvenu odgovornost ArcelorMittala d.o.o. Zenica.

Najbolje rezultate poslovanja među srednjim kompanijama ostvarili su Prevent Components d.o.o. Goražde, sa ukupnim prihodom od 8.686.910 KM, Budo export d.o.o Žepče, sa neto dobiti od 3.367.134 KM, i SIM Technik d.o.o. Kotor-Varoš, sa 6.972.428 KM izvoza.

Aida Salkić, portparol Prevent gru-pacije, podsjetila je na rekordne izvozne rezultate ove firme ostvarene u prošloj godini. Riječ je o izvozu vrijednom oko 540 miliona KM.

Prvoplasirana kompanija po neto dobiti ostva-renoj u prošloj godini, Budo export iz Žepča, proizvodi ploče za masivni namještaj i upošljava 60-70 stalnih i 20-30 po-vremenih radnika.

- Firma je na-stala 80-ih godi-na iz obiteljskog obrta. Izvozimo oko 90 posto pro-izvedenih količi-na, prvenstveno u Francusku i Njemačku. Vršimo transportni prevoz trupaca i gotovih proizvoda. Od nusproizvoda pra-vimo briket koji, također, izvozi-mo - izjavio je Ivo Budimir, tehnič-ki direktor Budo exporta.

Prema riječima Ivice Marića, direk-tora SIM Technika iz Kotor-Varoši, ova porodična kompanija bavi se mašin-skom obradom metala i upošljava 170 radnika.

- Starosna dob naših radnika je iz-među 27 i 28 godina. Namjeravamo re-alizovati nove investicije i otvarati nova radna mjesta - kazao je direktor Marić.

Na prvom mjestu po ostvarenom ukupnom prihodu među malim kom-panijama je STARline d.o.o. Sarajevo, s ostvarenih 9.268.534 KM prihoda, a najveću neto dobit od 1.467.065 KM imala je Cordia d.o.o. Banja Luka. Među izvoznicima na prvom mjestu je S.A.I.L.A. Wood d.o.o. Žepče, s ostvare-nih 3.231.804 KM izvoza.

S.A.I.L.A. Wood iz Žepča je kom-panija u stoprocentnom vlasništvu stranog ulagača. Bavi se proizvodnjom parene bukve i lijepljenih elemenata, a sve proizvedene količine izvozi u Italiju, Kinu i Švicarsku.

- Pripremljen je projekat za prošire-nje proizvodnje u okviru kojeg bi treba-lo biti uposleno oko 40 novih radnika - najavio je Asim Šabić, predstavnik ove kompanije.

Sarajevska kompanija STARline u prošloj godini je poslovala kao direktni ugovorni partner Daimlera AG za BiH. Osim Daimlerovog programa putničkih automobila, kao novi direktni trgovac za BiH, preuzeli su i sve poslove veza-ne za prodaju i servisiranje privrednog programa Mercedes-Benz vozila, uklju-čujući i autobuse Mercedes-Benza.

- Upošljavamo 20 radnika u čiju edu-kaciju kontinuirano ulažemo - rekao je Haris Guso, direktor STARlinea.

RMU Banovići dobitnik „Srebrenog pečata“

„Srebreni pečat“, specijalno prizna-nje Poslovnih novina za ukupne re-zultate poslovanja u 2014. godini, koji podrazumijevaju doprinos razvoju bh. privrede i doprinos lokalnoj zajedni-ci, dodijeljen je Rudniku mrkog uglja Banovići d.d. Banovići. Po ukupnom prihodu i ostvarenom izvozu u 2014. godini na rang-listama Poslovnih novi-na, ovaj rudnik je među prvih 50 kom-panija, dok je prema neto dobiti na 73. poziciji.

Selma Džinić n (Poslovne novine)

Poslovne novine su odlučile da, od ove godine,omoguće najuspješnijim bh. kompanijama da koristePečat 100 NAJVEĆIH U BiH na svojim proizvodima,dokumentima i promotivnim materijalima.

Na ovaj način Poslovne novine žele doprinijeti raz-voju i jačanju pozitivne poslovne klime i omogućitikompanijama da Pečatom 100 NAJVEĆIH U BiH ga-rantuju kupcima kvalitet, a poslovnim partnerima idruštvenoj zajednici potvrde dugoročnu opredijelje-nost razvojnim strategijama.

Pravo na korištenje Pečata 100 NAJVEĆIHU BiH imaju samo kompanije sa rang-liste 100 najvećih u BiH uz godišnju naknadu

u iznosu od 500 KM.

Pečat 100 NAJVEĆIH U BiH – Simbol uspješnih i vjerodostojnih


Nešto više od godinu dana je prošlo od izbornog proce-sa i konstituiranja organa

Vanjskotrgovinske komore BiH za mandatni period 2014.-2018. Šta je to što je obilježilo rad ove institucije u tom periodu?

‘’U godini koju su obilježili razni ekonomski problemi, mi smo se tru-dili našim članicama pomoći u skladu sa svojim nadležnostima. Razorna ele-mentarna nepogoda koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. go-dine bila je udarac za ionako oslabljenu bh. ekonomiju. Od prvih dana, Komora je formirala Krizni štab i pokrenula niz aktivnosti kako bi se sagledale štete u privrede i, u skladu s tim, pokrenule određene inicijative i prijedlozi mjera za sanaciju šteta od strane nadležnih dr-žavnih organa. U tom smislu, VTK BiH je pripremila i uputila desetine pisama - apela za pomoć i podršku ugroženima na adrese domaćih i međunarodnih in-stitucija i organizacija, te i sama kao ko-lektiv, a u skladu svojih mogućnostima, donirala određena sredstva za pomoć najugroženijim.

Vanjskotrgovinska komora BiH je aktivno radila na pripremi svojih člani-ca za evropsko tržište, poslovnom pove-zivanju bh. firmi sa kompanijama iz EU putem Evropske poduzetničke mreže, kreiranju boljeg poslovnog ambijenta,

stabilizaciji i jačanju jedinstvenog eko-nomskog prostora. S tim u vezi, organi-zirali smo i finansijski podržali izlaganje naših članica na značajnim međuna-rodnim sajmovima u inostranstvu, više sarađivali sa svim relevantnim institu-cijama, lobirali za interese privrednih subjekata te, u skladu sa iskazanim za-htjevima i potrebama privrednika, or-ganizirali niz seminara, konferencija i radionica. Koliki je interes privrede za edukacijama koje Komora organizira govori podatak da je u prvih šest mjese-ci ove godine na seminarima i radioni-cama učestvovalo oko 1.800 predstavni-ka kompanija i institucija.’’

Odnedavno su privrednicima dostu-pne i nove usluge Komore.

‘’Pored standardnih usluga Komore, prije svega izdavanja različitih dokume-nata, organizacije edukacija, pripreme analiza tržišta, promocije bh. privrede u inostranstvu, te nakon prošlogodiš-njeg uvođenja izdavanja ChamberTrust - pečata povjerenja, Komori je povjere-no da provodi postupak usklađivanja međunarodnih i međuentitetskih au-tobuskih redova vožnje po ovlaštenju zasnovanom na odredbama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, prenesenom Pravilnikom o usklađivanju i registraciji međunarodnih i međuentitetskih au-

tobuskih redova vožnje, te u skladu sa Odlukom o načinu obavljanja poslova usklađivanja međunarodnih i međuen-titetskih autobuskih redova vožnje. U cilju kvalitetnog i transparentnog obav-ljanja ovog postupka Komora je donijela akte kojima je reguliran cijeli postupak. Uvažavajući činjenicu da smo preuzeli na rješavanje zahtjeve iz 2013. godine, poštujući osnovna načela zakonitosti, transparentnosti, zaštite prava podnosi-oca i javnog interesa, pri tome uzima-jući u obzir složenost postupka, manj-kavosti pravne regulative, u saradnji sa resornim ministarstvom, očekujemo da ćemo u 2015. godini broj neriješenih za-htjeva svesti na minimum.››

Komora je nedavno i certificirana?‘’Vanjskotrgovinska komora BiH je

2009. godine u svoj rad uvela primje-nu standarda ISO 9001, a 2011. i ISO 14001. Sve ove godine uspješno ispunja-vamo sve njihove zahtjeve, a dokaz tome je i činjenica da smo ove godine prvi put uspješno certificirali ova dva sistema u jedan kao Integrirani sistem upravljanja kvalitetom i zaštitom okoline. Na ovaj način smo potvrdili da je kvalitet uslu-ga koje pružamo našim članicama prvi i osnovni cilj kojem svakodnevno teži-mo. S obzirom da je nedavno objavljeno najnovije peto izdanje ISO 9001, najpo-pularnijeg standarda iz oblasti sistema

INtERVJU >>> Nihad Bajramović, generalni sekretar VtK BiH

Komora će uvijek biti privredi na usluzi

Šta je obilježilo prvu godinu od izbornog procesa i konstituiranja organa Vanjskotrgovinske komore BiH za mandatni period 2014.-2018., koje nove usluge Komora pruža privrednicima i koji su prioriteti u njenom radu do kraja 2015. godine, pitanja su koja su bila povod za intervju sa Nihadom Bajramovićem, generalnim sekretarom Vanjskotrgovinske komore BiH.


upravljanja kvalitetom, Komora će u narednom periodu, a u skladu sa predviđenom dinamikom i rokom od tri godine, uvesti ISO 9001:2015”.

Unutrašnjost zgrade, odnosno njene sale, imaju novi izgled. O čemu se radi?

‘’Naša institucija je decenijama u ovoj zgradi i neophodno je bilo renovirati sale. Rekonstrukcijom sala izvršene su funkcional-ne i estetike promjene, te neophodni sanacioni radovi. Koliko je bila važna rekonstrukcija sala, a prije svega njihova funkcionalna prilagodba, govori podatak da je samo u prvih mjesec dana njihovog korištenja kroz iste prošlo oko 500 predstavnika privrede i institucija, učesnika ra-zličitih edukacija i konferencija koje je Komora organizirala. U narednom periodu, a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima, planirali smo dalja ulaganja u rekonstrukciju zgrade.’’

Pored renoviranja sala, od jula ove godine je na snazi i unutrašnja reorganizacija. Šta je novo?

‘’Već neko vrijeme rukovodstvo Komore pokušava napraviti reorganizaciju, odnosno uspostaviti funkcionalnu podjelu posla i efi-kasnije zastupati interese cjelokupne privre-de. Sada je to, nadam se, uspješno realizirano. Reorganizacijom ćemo podići efikasnost po-slovanja, uspostavi funkcionalniju organizaci-ju, izvršiti racionalizaciju troškova poslovanja i naše usluge približiti članicama Komore, tj. privrednicima.’’

Koji su prioriteti u radu Komore do kraja 2015. godine?

‘’Sagledavajući prepreke sa kojima se susre-ću privrednici, velika pažnja u budućem radu će biti posvećena sistemskim mjerama. Prije svega, Komora će se, pored redovnih aktivno-sti u okviru svojih nadležnosti i mjera, putem asocijativnih oblika udruživanja proaktivno angažirati na rješavanju specifičnih zahtjeva privrede, npr. donošenju podzakonskih akata kojim se olakšava poslovanje određenih grana privrede. U narednom periodu plan je da kroz različite specijalističke edukacije pripremimo privrednike prvenstveno za primjenu EU stan-darda i podignemo izvozne performanse naših poduzeća i konkurentnost kako na inostranom tako i na domaćem tržištu. U našem planu rada je i organizacija nastupa bh. privrednika na zna-čajnim međunarodnim sajmovima, organizacija poslovnih susreta i poslovnih misija. Značajnu finansijku podršku u realizaciji ovih aktivnosti pružilo je Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, sa kojim smo u 2015. godini uspostavili tješnju saradnju na realizaci-ji aktivnosti od interesa za poslovnu zajednicu Bosne i Hercegovine.”

INtERVJU >>> Nihad Bajramović, generalni sekretar VtK BiH


U prvom polugodištu 2015. godine je ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijed-

nosti od 4.494.595.497 KM, što je za 174.721.963 KM, odnosno 4,04 %, više u odnosu na prvo polugodište prethod-ne godine. Vrijednost uvoza iznosila je 7.406.999.463 KM, što je za samo 29.185.130 KM, odnosno neznatnih 0,39 %, manje u odnosu na prethodnu godi-nu. Ove promjene rezultirale su pove-ćanjem nivoa pokrivenosti uvoza izvo-zom za 4,45 %, čime je dostigao 60,68 %. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je umanjen i iznosio je 2.912.403.966 KM, što je za 6,54 % manje u odnosu na isti period 2014. godine.

Razmatrajući mjesečne pokazate-lje, uočavamo još povoljnija kretanja u junu, posljednjem mjesecu razmatranog perioda, odnosno povećanje izvoza za 5,15 % u odnosu na prethodni mjesec,

uz istovremeno smanjenje uvoza za 2,98 %. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, izvoz je povećan za 2,04 %, a uvoz smanjen za 1,01 %, što potvrđuje pozitivan kontinuitet.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2015. godine ostala je Evropska unija (71,62 % izvoza i 67,97 % uvoza), učešće CEFTA 2006 je znatno manje (16,12 % izvoza i 15,00 % uvoza), dok se na sve ostale države ukupno od-nosi oko 12,26 % izvoza i 17,03 % uvoza. Pojedinačno se, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM, izdva-jaju Hrvatska (10,26 % izvoza i 15,27 % uvoza), Njemačka (15,79 % izvoza i 10,52 % uvoza), Srbija (9,34 % izvoza i 13,36 % uvoza), Italija (13,56 % izvoza i 10,04 % uvoza) i Slovenija (8,02 % izvo-za i 9,55 % uvoza).

Najveće povećanje izvoza u ovom

periodu ostvareno je na tržištima Turske (59,82 %), Rumunjske (50,26 %), Španjolske (28,25 %), Makedonije (18,85 %), UNMIK/Kosova (12,80 %), Ruske Federacije (12,61 %), Srbije (11,17 %) i Holandije (11,15 %), dok se najveće smanjenje izvoza odnosi na tržišta Švicarske (22,14 %), Francuske (16,60 %), Poljske (8,40 %), Češke (8,19 %) i Hrvatske (4,71 %). Istodobno je najviše povećan uvoz iz Crne Gore (40,91 %), Holandije (23,67 %), Ruske Federacije (21,58 %), Makedonije (11,85 %), Slovenije (10,33 %), Srbije (8,85 %) i Turske (8,83 %), a značajnije smanjen iz Švicarske (37,13 %) i Kine (21,76 %). Procentualne promjene u trgovini s ne-kim drugim partnerima bile su i veće, ali uglavnom zanemarive apsolutne vrijednosti.

Mnogi se proizvodi u Bosnu i Hercegovinu uvoze posredno, preko tzv.

ANAlIzA

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u periodu I-VI mjesec 2015. godineIako su pozitivni efekti kontinuiranog povećanja izvoza, započetog još u drugoj polovini 2012. godine, bili bitno narušeni povećanjem uvoza i deficita u 2014. godini, u prvom polugodištu 2015. godine je i uvoz smanjen, te opća slika vanjskotrgovinske razmjene značajno poboljšana. Smanjenje uvoza i deficita je još uvijek neznatno u odnosu na njihove enormne apsolutne vrijednosti, ali je ohrabrujući pomak u pozitivnom smjeru.

Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH prema vodećim državama trgovine

DRŽAVA I-VI 2014. UČEŠĆE I-VI 2015. UČEŠĆE

Hrvatska 1.696.367.536 KM 14,43 % 1.592.307.604 KM 13,38 %Njemačka 1.447.290.453 KM 12,31 % 1.488.819.692 KM 12,51 %Srbija 1.286.737.916 KM 10,95 % 1.409.427.068 KM 11,84 %Italija 1.315.098.590 KM 11,19 % 1.353.228.269 KM 11,37 %Slovenija 994.346.446 KM 8,46 % 1.067.922.508 KM 8,97 %Austrija 734.141.001 KM 6,24 % 758.929.726 KM 6,38 %Švicarska 699.193.261 KM 5,95 % 452.307.946 KM 3,80 %Ostale zemlje 3.582.883.926 KM 30,48 % 3.778.652.147 KM 31,75 %UKUPNO 11.756.059.127 KM 100,00% 11.901.594.960 KM 100,00 %

Podaci se odnose na vanjsku trgovinu alociranu prema području trgovine, odnosno neposrednog uvoza, ne uzimajući u obzir porijeklo robe (npr. roba porijeklom iz Njemačke a uvezena iz Hrvatske je evidentirana kao uvoz iz Hrvatske).


trećih zemalja, te razmatranje podataka o trgovini „prema porijeklu1“ u znatnoj mjeri mijenja sliku stvarne strukture vanjske trgovine i ukazuje na ogroman prostor za unapređenje tzv. direktne trgovine (bez troškova posredovanja i tzv. transfernih cijena). Npr. pokrive-nost uvoza izvozom prema ovom kri-teriju u trgovini sa Evropskom unijom iznosi 72,23 %, sa CEFTA 2006 je 79,56 %, a sa EFTA čak 196,80 %, dok su od-govarajući pokazatelji prema kriteriju direktne trgovine mnogo nepovoljniji. Zanimljiv je slučaj trgovine sa Turskom, preko koje je do prije nekoliko godina uvožen velik dio robe drugog porijekla, dok sada sve veći dio turske robe stiže u Bosnu i Hercegovinu preko posrednika.

Npr. iz Hrvatske smo uvezli proi-zvode drugog porijekla u vrijednosti oko 360 miliona KM, iz Slovenije oko 346 miliona KM, iz Švicarske oko 353 miliona KM, iz Srbije oko 194 miliona KM, iz Austrije oko 119 miliona KM, a iz Mađarske oko 102 miliona KM, što je dijelom i posljedica tržišnog učešća trgovačkih lanaca i uvoznika u Bosni i Hercegovini u vlasništvu kompani-ja iz ovih država. Nasuprot tome, uvoz proizvoda porijeklom iz nekih drugih zemalja je znatno veći od direktnog, što oslikava stvarnu, proizvodnu snagu njihovih ekonomija. U tome prednjači posredni uvoz proizvoda porijeklom iz Kine (oko 340 miliona KM), Ruske Federacije (oko 328 miliona KM) i Italije (oko 103 miliona KM). U prethodnom je periodu najuočljiviji bio primjer uvo-za sirove nafte ruskog porijekla za pre-radu u Rafineriji nafte Bosanski Brod posredstvom Švicarske, koji je kreirao razliku veću od milijardu KM godišnje u podacima o uvozu iz ovih država pre-

1 Odnosi se na podatke o vanjskoj trgo-vini prema porijeklu robe, neovisno iz kojeg je područja neposredno uvezena.

ma kriterijima trgovine i porijekla.U strukturi vanjskotrgovinske raz-

mjene ostvarene u prvih šest mjeseci 2015. godine, analiziranoj prema sek-torima privrede, u većini sektora je ostvareno povećanje i izvoza i uvoza, bez promjena u njihovom redoslije-du po značaju, odnosno vrijednosti. Najveće poboljšanje ostvareno je u Agroindustrijskom sektoru, ali uzrok nije samo u stvarnom napretku, već i u niskoj usporednoj osnovici iz istog perioda prethodne godine, kada su i proizvodnja i izvoz bili umanjeni po-sljedicama poplava i klizišta. Najveća negativna promjena bilo je drastično smanjenje uvoza sirove nafte, uz isto-dobno povećanje uvoza naftnih derivata i smanjenje njihovog izvoza, što govori o manjem obimu prerade i proizvodnje u jedinoj domaćoj rafineriji nafte.

Izvoz je povećan u sektorima: „Agroindustrijski sektor“ (24,66 %),

„Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma i dr.“ (15,44 %), „Koža, krzno, tekstil i proi-zvodi“ (5,37 %), „Mašine, aparati, me-hanički uređaji, kotlovi i dr.“ (3,80 %), „Drvo, papir i namještaj“ (2,11 %) i „Rude, metali i proizvodi…“ (1,73 %), a smanjen je u sektorima: „Mineralna goriva i električna energija“ (14,33 %) i „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (4,37 %).

Najveća vrijednost izvoza tradi-cionalno je ostvarena u sektorima: „Drvo, papir i namještaj“ (915.702.462 KM), „Rude, metali i proizvodi…“ (912.017.634 KM), „Mašine, apara-ti, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (758.633.814 KM) i „Koža, krzno, tek-stil i proizvodi“ (659.596.714 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (53.996.238 KM).

Uvoz je povećan u većini sektora, i to:

ANAlIzA

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i država EFTA-eOčekivani pozitivni efekti Sporazuma o slobodnoj trgovini iz-među Bosne i Hercegovine i država Evropske asocijacije slobodne trgo-vine (EFTA) nisu ostvareni ni u prvih šest mjeseci njegove primjene, izu-zev određenih poboljšanja u trgo-vini sa Norveškom i Islandom. Iako za potpunu ocjenu treba sagledati cijelu godinu, jer je obim trgovine određenim značajnim izvoznim proizvo-dima sezonski uvjetovan, bitno je napomenuti da se najveći dio negativnih pokazatelja odnosi na trgovinu onim proizvodima čiji carinski tretman nije iz-mijenjen Sporazumom. Realni potencijal tržišta EFTA-e, posebno uz njegovo otvaranje za mlijeko i mliječne proizvode, a u perspektivi i ostale proizvode animalnog porijekla, osnova je za optimistična očekivanja u narednom peri-odu, usprkos početnom razočarenju.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH (I-VI 2015.) po sektorima privrede (u KM)

seKTOr OBIM IZvOZ UvOZ salDO

Agroindustrijski sektor 1.673.061.998 349.375.319 1.323.686.679 -974.311.360 Mineralna goriva i električna energija 1.323.115.304 333.082.225 990.033.079 -656.950.854 Hemijski i farmaceutski proizvodi i dr. 1.620.589.835 467.818.954 1.152.770.881 -684.951.927 Kamen, kreč, cement, beton... 251.313.103 53.996.238 197.316.865 -143.320.627 Koža, krzno, tekstil i proizvodi 1.557.032.967 659.596.714 897.436.253 -237.839.539 Drvo, papir i namještaj 1.297.253.035 915.702.462 381.550.573 534.151.889 Rude, metali i proizvodi 1.647.376.301 912.017.634 735.358.667 176.658.967 Mašine, aparati, mehanički uređaji... 2.378.419.635 758.633.814 1.619.785.821 -861.152.007 Ostali razni proizvodi 153.432.782 44.372.137 109.060.645 -64.688.508 UKUPNO 11.901.594.960 4.494.595.497 7.406.999.463 -2.912.403.966


„Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (9,39 %), „Hemijski i far-maceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“ (6,54 %), „Agroindustrijski sektor“ (5,85 %), „Rude, metali i proi-zvodi…“ (5,10 %), „Drvo, papir i na-mještaj“ (4,63 %) i „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (4,04 %), a smanjen u sektorima: „Mineralna goriva i električna energija“ (23,84 %) i „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (1,47 %).

Najveća vrijednost uvoza ostva-rena je u sektorima: „Mašine, apara-ti, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (1.619.785.821 KM), „Agroindustrijski sektor“ (1.323.686.679 KM) i „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, pla-stika, guma…“ (1.152.770.881 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (197.316.865 KM).

Konstantan problem u većini sekto-ra je nepovoljan odnos izvoza i uvoza, odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima „Drvo, papir i namje-štaj“ (240,00 %) i „Rude, metali i pro-izvodi…“ (124,02 %), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 73,50 % u sektoru „Koža, krzno, tekstil i proizvodi…“ do iznimno nepovoljnih 26,39 % u Agroindustrijskom sektoru.

Ostvarena poboljšanja u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, posebno održanje višegodišnjeg konti-nuiteta povećanja izvoza, ohrabrujuća je činjenica koja ukazuje na nastavak uspješnog poslovanja vodećih izvozni-ka i njihovu dokazanu konkurentnost. Međutim, ovakva kretanja nisu dovolj-na za dugotrajno i održivo poboljša-nje vanjskotrgovinske pozicije Bosne i Hercegovine, niti dovoljan poticaj ekonomskom oporavku i razvoju koji bi generirao neophodno znatnije po-većanje ukupne ekonomske aktivnosti. Respektabilan je napredak u izvozu određenih prehrambenih proizvoda na pojedinim tržištima gdje smo ih ranije izvozili u simboličnim količinama, pri-je svega u Turskoj, Ruskoj Federaciji i CEFTA 2006, ali još je mnogo napora potrebno učiniti da bi se dostigao ne-ophodan nivo diversifikacije trgovine. Kursne razlike i „slabljenje“ eura, koji su u prethodnom periodu uglavnom bili povoljni za domaće izvoznike, u posljednje vrijeme bilježe drugačije trendove i mogli bi umanjiti cjenovnu konkurentnost bh. izvoza.

Iako su vremenske prilike u prvom dijelu godine bile znatno povoljnije nego u istom periodu 2014., što je vid-ljivo i povećanjem prinosa, proizvodnje i izvoza u Agroindustrijskom sektoru, previsoke ljetne temperature i suša na-govještavaju narušavanje takvog trenda i umanjenje proizvodnih i izvoznih re-zultata u ovoj oblasti u drugoj polovini godine. Manje količine raspoloživog domaćeg voća i povrća, pa i drugih pre-hrambenih proizvoda, izvjesno će do-vesti i do većeg uvoza i deficita. Najviše optimizma za naredni period, posebno u ovom sektoru, temelji se na ispunjava-nju uvjeta za izvoz krompira, mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Evropske unije, kao i za njihov prijevoz do tur-skog, ruskog i drugih perspektivnih tržišta. Ukoliko ne bude većih poreme-ćaja, kako vremenskih tako i tržišnih, realno je očekivati održanje kontinu-iteta povećanja izvoza i do kraja 2015. godine, ali ipak ne i izvoznu ekspanziju.

Kako bi se u nekom daljem nared-nom periodu moglo računati na zna-čajniji izvozni uzlet, pored sistemskih i strukturalnih ekonomskih reformi i kreiranja povoljnijeg poslovnog okru-ženja za domaća i strana ulaganja, proi-zvodnju, zapošljavanje i izvoz, nužne su i „unutarnje reforme“ u samoj privre-di, odnosno temeljito restrukturiranje brojnih subjekata preopterećenih viš-kom zaposlenih, prevaziđenim tehno-logijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim upravljanjem, manj-kom kapaciteta i kapitala. Stvaranje šire „baze“, odnosno povećanje broja kon-kurentnih i uspješnih poslovnih subje-kata u Bosni i Hercegovini, kao i struk-ture izvoza i izvoznih tržišta, omogućili bi disperziju rizika i smanjenje ovisnosti domaće privrede i društva o pojedinim subjektima i tržištima.

Važan faktor mora biti i (često ne-opravdano zanemarena) supstitucija uvoza, jer raspolaganje vlastitim sirovi-nama i repromaterijala za preradu je če-sto presudan elemenat konkurentnosti, posebno cjenovne. Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizvesti istog ili boljeg kva-liteta, je najsigurniji put u devastiranje i nestanak vlastite privrede. Činjenica da su većina vodećih izvoznika istovre-meno i vodeći uvoznici, potvrđuje ne-iskorištenost domaćih potencijala čak i za osiguravanje odgovarajućih sirovina i repromaterijala. Poseban značaj ima i tzv. ekonomski patriotizam, odnosno

svijest o značaju preferiranja domaćih proizvoda, jer je njegovo odsustvo jedan od najvećih generatora prekomjernog uvoza i deficita u brojnim kategorijama proizvoda.

Jedino dugoročno održivo rješenje za značajnije poboljšanje vanjskotrgovin-ske razmjene Bosne i Hercegovine, kako u drugoj polovini 2015. godine tako i u narednom periodu, jesu ekonomske reforme i unapređenje konkurentnosti domaće privrede. Obzirom na limitira-nost domaćeg tržišta i tražnje, jasno je da bez izvozne ekspanzije i diversifika-cije ne može biti ni privrednog oporav-ka i ukupnog ekonomskog razvoja.

Igor Gavran n

Tržište Irana prilika za BiH Značajna prilika za razvoj trgovine i ukupne ekonomske saradnje u narednom periodu svakako je i tržište Irana koje ponovno postaje dostupno ukidanjem međunarod-nih sankcija. Neophodno je što pri-je strateški i sistematično pristupiti revidiranju i unapređenju među-sobnog sporazuma o preferenci-jalnoj trgovini i potaći ekonomsku saradnju u svim njenim oblicima. Kao što je neophodno u mnogo većoj mjeri iskoristiti ukazanu pred-nost vanjskotrgovinske pozicije Bosne i Hercegovine u kontekstu uzajamnih sankcija Evropske unije i Ruske Federacije, tako bi je trebalo iskoristiti i dalje poboljšati u odnosu na Iran nakon ukidanja sankcijama nametnutog ograničenja trgovine i ekonomske saradnje.


Gledajući turističke pokazatelje, stanje u Bosni i Hercegovini nije daleko od svjetskog pro-

sjeka. Štoviše, većina pokazatelja za 2014. godinu prema UNWTO-u bilježi pozitivan trend rasta. Ova industrija u Bosni i Hercegovini, isključujući vrije-me globalne recesije 2008.-2010., evi-dentira kontinuiran rast, sa prosjekom od 6,04% na godišnjoj razini zadnjih petnaest godina. Ovakav rast predstav-lja viši postotak rasta u odnosu na eu-ropski prosjek, ali i na globalno tržište.

Utjecaj pozitivnog trenda rasta se reflektira na privatni sektor u turizmu u Hercegovini. Predstavnici ovog sek-tora, uviđajući potencijale ali i izazove s kojima se susreću, prepoznali su zna-čaj udruživanja u klaster te su uz pot-poru Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) u srpnju 2014. godine osnovali Udruženje Turistički klaster Hercegovina (TKH).

Misija TKH-a je stvaranje strateš-

kog partnerstva između svojih članica i Udruženja za turizam Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kao i osta-lih relevantnih institucija u cilju razvoja prepoznatljivog brenda turističke regije Hercegovina, kao dijela brenda Bosne i Hercegovine, destinacije na koju se do-maći i strani gosti rado vraćaju. Misija je i pružanje kontinuirane potpore svo-jim članicama u povećanju kvalitete postojećih te razvoju novih autohtonih proizvoda i usluga kroz primjenu novih znanja i tehnologija te međunarodnih standarda kvalitete.

Jedna od značajnih članica TKH-a je i Zračna luka Mostar, čija zračna povezanost uvelike utječe na rast broja turista u Hercegovini. S ciljem potpore razvoju turizma u Hercegovini, tijekom prve polovice 2015. urađena je Studija izvodljivosti i ekonomskog utjecaja uvo-đenja niskotarifnog avioprijevoznika pri Međunarodnoj zračnoj luci-Aerodrom Mostar. Studija je razvijena u sklopu

aktivnosti Projekta MarketMakers, koji je podržala Vlada Švicarske u BiH kao dio portfolia projekata usmjerenih na stvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih u BiH, a koji provodi konzor-cij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o. (Posao.ba).

TKH, vodeći se dosadašnjim rastom turističkih pokazatelja, predviđanjima te ishodima Studije i definiranim tr-žištima, u narednom periodu planira usmjeriti razvoj suradnje i potenci-jalnu promociju poslovnih subjekata regije Hercegovina na tržište Poljske. Turistički klaster Hercegovina na-stojat će približiti značaj promocije Hercegovine, a time i BiH na tržištu Poljske svim relevantnim akterima kako bi se zajedničkim djelovanjem potakao dolazak turista sa navedenog tržišta i razvoj turizma u Hercegovini.

Mirko Bošković n

BH. PRIVREDA

Prema istraživanjima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWtO), 9% ukupnog svjetskog BDP-a dolazi od strane turističke industrije, koja je također odgovorna za 1 od 11 radnih mjesta u svijetu. značajno je navesti da se skoro trećina globalnog izvoza usluga odnosi na turizam, odnosno 6% ukupnog globalnog izvoza čini ova industrija (UNWtO, 2014).

Turizam u HercegoviniDestinacija na koju se domaći i strani gosti rado vraćaju

Sažetak StudijeSama regija Hercegovina ima velike potencijale što se turističke industrije tiče. Trenutno dostupni kapaciteti su uglavnom djelomično popunjeni, ali i sama popunjenost zavisi od sezonali-teta industrije. Točan broj turista koji dolaze u ciljana područja nije definitiv-no poznat, a realna slika je čak i za 50% veća nego službeno prikazana. U Bosni i Hercegovini je službeno u 2014. godi-ni prijavljeno cca 850.000 turista, s ten-dencijom rasta, te bi taj broj do 2025. mogao iznositi i do 2,2 milijuna, dok ne-službeni, ali jasno procijenjeni podatci prikazuju čak i za 60% više turista.Mostarska Zračna luka - Aerodrom Mostar (MZLAM) je savršeno pozici-

oniran između Mostara, Međugorja, Trebinja, te drugih za turizam potenci-jalnih destinacija. Broj operacija putni-ka je u očitom porastu posljednjih go-dina, dok je kao najuspješnija godina u povijesti zabilježena 2012. sa 79.000 putnika. Većina prometa evidentiranog posljed-njih godina ostvareni su charter letovi-ma, odnosno trenutno MZLAM nema izravnu redovnu liniju ni sa jednom de-stinacijom. Većina ostvarenog prometa se odnosi na Mistral Air, charter avio-kompaniju koja dovodi hodočasnike iz Italije prvenstveno u Međugorje, te je na tu aviokompaniju otpadalo čak 80% ukupnog prometa putnika u MZLAM-u. Također je važno napomenuti da su operacije MZLAM-a, jednako kao i

sama industrija u ovoj regiji, sezonske, te traju od polovice ožujka do polovice listopada, s minimalnim brojem opera-cija u ostatku godine. Postoje dva potencijalna prioritet-na pravca koja bi bila privlačna LCC kompanijama, odnosno za koje bi u budućnosti postojao potencijal ostva-rivanja izravne avionske linije, a to su Italija, Irska i Poljska, kao prvi prioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni pravac otpada više zemalja u Europi, a prednost se daje zemljama s jako razvijenim HUB-ovima, poput Kopenhagena, Dortmunda, Kelna, Beča, Istanbula, Barcelone i drugih.


Pozitivan trend razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Pozitivan trend razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Međutim, i izvoz je za prvih 6 mjeseci 2015. godine pove-ćan za 20% u odnosu na 2014.

godinu i iznosio je oko 350 miliona KM, dok je u 2014. godini iznosio 280 mili-ona. Ovdje imamo najveći porast izvoza mesa i jestivih klaoničnih proizvoda za 81%, zatim ostalih proizvoda životinj-skog porijekla za 60%, živog drveća i biljaka za 50%, žitarica za 48% i voća za 35%.

I dok je izvoz određenih proizvoda u porastu, izvoz vode u odnosu na uvoz još uvijek je 4 do 5 puta manji. Samo u prvih 6 mjeseci ove godine uvezeno je vode u vrijednosti od 63 miliona KM, dok je izvoz iznosio 14 miliona KM. 85% ukupne vanjskotrgovinske raz-mjene vode je sa zemljama regiona, kao što su Hrvatska, Srbija i Slovenija. Međutim, bez obzira na to što su doma-će kompanije dobitnice brojnih prizna-nja kako u zemlji tako i u inozemstvu, to nije dovoljno da bi bile konkurentne na tržištu. Negativan odnos izvoza i uvo-za vode rezultat je i izostanka potpore države, s obzirom da ne postoje poticaji za proizvodnju vode, ali i svijesti gra-đana, jer unatoč činjenici da je Bosna i Hercegovina izuzetno bogata vodom,

stanovništvo uglavnom kupuje uvoznu vodu. Stoga je i savjet svim građanima da, ukoliko već kupuju flaširanu vodu, onda neka ona bude domaća.

Povećanje izvoza voća najprimjetnije je u povećanju izvoza jabuka (izvoz je utrostručen) i borovnica (izvoz je udvo-stručen). U narednom periodu svakako je za očekivati i daljnji porast izvoza bobičastog voća, kao što su maline, s obzirom da proizvodnja i izvoz malina raste iz godine u godinu. Malina, koja se najviše izvozi na tržište Švedske, Srbije, Njemačke, Austrije i Belgije u godišnjoj vrijednosti od 35 miliona KM, će ove godine zasigurno postaviti novi rekord, kako u proizvodnji tako i u izvozu.

Povrtlarsko-ratarska kultura koja ima veliki potencijal za izvoz u narednom periodu je i krompir. Objavljivanjem odluke Evropske komisije kojom je Bosna i Hercegovina proglašena za ze-mlju u kojoj nema prstenaste truleži krompira od 22. 7. 2015. krompir iz BiH može se izvoziti u EU, čime se otvaraju i mogućnosti povećanja proizvodnje, na-ročito u Semberiji, a posebno u regija-ma Glamoča i Livna, što je značajno za uzgoj i izvoz mladog krompira. Ovakva mjera ide u prilog proizvođačima, jer

indirektno potiče proizvodnju, čime se stvara i mogućnost otvaranja novih rad-nih mjesta i zapošljavanja stanovništva u ruralnim krajevima. Izvozom na tr-žište EU, krompir koji je trenutno peta povrtna kultura koja se najviše izvozi, može postati broj 1.

Povećan izvoz mesa i mesnih prerađevina

U prvom polugodištu 2015. godine došlo je do povećanja izvoza mesa i mesnih prerađevina od preko 100% u odnosu na isti period 2014. godine. Prema podacima vanjskotrgovinske razmjene, možemo potvrditi da je do povećanja došlo zbog izvoza goveđeg mesa u Tursku. Uvoz mesa i mesnih prerađevina u ovom periodu povećan je za 25%. Dugogodišnji problemi sa kojima se bori mesna industrija Bosne i Hercegovine potakli su proizvođače da se udruže i zajedničkim snagama utječu na institucije koje su nadležne za poboljšanje njihovog položaja u državi. Osnovni problemi ogledaju se u nemogućnosti izvoza mesa i mesnih proizvoda na EU tržište, povremenog javljanja necarinskih barijera pri izvozu

trgovinski deficit i dalje je prisutan i posmatrajući ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu svih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za prvih 6 mjeseci ove godine u odnosu na 2014. vidimo da je uvoz povećan za 6%. On je u 2014. godini iznosio milijardu i 250 miliona KM, dok je za prvih 6 mjeseci ove godine iznosio milijardu i 323 miliona.


na tržište CEFTA zemalja te nedostatka domaće sirovinske baze za preradu, od-nosno siromašnog domaćeg stočnog fonda. Kompanije iz oblasti mesne indu-strije su prepoznale Vanjskotrgovinsku komoru BiH kao instituciju koja će im pružiti podršku pri komunikaciji sa nadležnim institucijama te poboljšanju poslovanja na domaćem i stranom trži-štu. S tim ciljem, u maju 2015. godine osnovan je Odbor prerađivača mesa i mesnih proizvoda BiH VTK BiH. Odbor čine predstavnici devet vodećih mesoprerađivača u BiH, i to: Menprom d.o.o. Tuzla (predsjednik), ZP-Komerc d.o.o. Bijeljina (potpredsjednik), Pavić d.o.o. Livno (potpredsjednik), Akova Impex d.o.o. Hadžići, MI Trivas d.o.o. Prnjavor, Madi d.o.o. Tešanj, Vizion d.o.o. Rogatica, Argeta d.o.o. Sarajevo i Vimar Groupe d.o.o. Visoko. Na pr-vom sastanku je, osim problematike mesne industrije, bilo riječi i o potenci-jalima domaćih proizvođača sa osvrtom na mogućnost izvoza na nova tržišta. Pozitivni efekti odobrenja izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku, od-nosno odobrenja bescarinskog izvoza u količini od 15.000 T od strane turske vlade već su vidljivi. Ohrabrujuće su i najave nadležnih državnih organa o već započetim pregovorima kako bi se vi-jek trajanja ovog odobrenja i produžio. Također, očekuje se da će državne in-stitucije ubrzati donošenje neophodne legislative za izvoz pilećeg mesa i jaja na tržište EU.

Izvoz mlijeka iz BiH u eU

Kada je riječ o mljekarskoj industriji, u proteklih 6 mjeseci 2015. godine izve-zeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 30 miliona KM, što je u odnosu na isti period 2014. godine blagi porast od 1 milion KM. Uvoz ovih proizvoda je u blagom porastu ali je i dalje duplo veći od izvoza. Sublimirajući podatke o otkupu mlijeka na području Bosne i Hercegovine u toku 2014. godi-ne, Grupacija prerađivača mlijeka i mli-ječnih proizvoda BiH procjenjuje da su domaće mljekare od domaćih proizvo-đača mlijeka otkupile nešto manje od 225 miliona litara mlijeka, što predstav-lja povećanje za oko 9,2 % u odnosu na 2013. godinu, odnosno povećanje od 20 miliona litara mlijeka. Za približno jed-nak procenat u toku 2014. godine rasla je i količina prerade u domaćim mljeka-rama u odnosu na prerađenu količinu mlijeka u 2013. godini. Nažalost, doma-

će mljekare nisu bile u mogućnosti izna-ći i tržište za proizvode nastale iz pove-ćanog obima proizvodnje. Procjenjuje se da je trenutno u bh. mljekarama na stanju oko 10 miliona litara mlijeka koje predstavlja višak u zalihama mljekara, a za koje iste nemaju rješenje i nisu u mogućnosti riješiti zalihe koje optere-ćuju njihovo poslovanje. Ako svemu dodamo činjenicu da od jula 2013. go-dine bh. mljekare ne mogu izvoziti svoje proizvode na tržište Republike Hrvatske na koje su plasirale godišnje više od 40 miliona litara mlijeka, zaključak je da su mljekare u toku 2014. godine bile pri-morane iznaći rješenje plasmana 50-60 miliona litara mlijeka na tržištu Bosne i Hercegovine i regije CEFTA-e. Rezultat ovakvog stanja je da su domaće mlje-kare ušle u 2015. godinu sa povećanim zalihama mlijeka za koje nisu u moguć-nosti iznaći adekvatno tržište. Pozitivna vijest je da je u skorom periodu počela sa radom jedina mljekara u BiH za suše-nje mlijeka - DTD Šnjegotina iz Teslića - koja, između ostalog, radi uslužnu proizvodnju mlijeka u prahu za mlje-kare koje imaju viškove. Osim toga, na službenoj stranici Evropske komisije 13. 8. 2015. godine je objavljena lista mljekara iz BiH koje svoje proizvode mogu izvoziti u EU, a to su : “Milkos” d.d. Sarajevo, “MLJEKARA LIVNO” d.o.o Livno, “MEGGLE MLJEKARA” d.o.o. Bihać i “Mlijekoprodukt” d.o.o. Kozarska Dubica, a izvoz je omogućen od 26. 8. 2015. godine.

Veliki napori bh. mljekara, kao i nadležnih državnih organa da ispune sve uslove koje je od njih zahtijevala Evropska komisija, urodili su plodom.

Iako su četiri mljekare iz BiH zvanič-no dospjele na listu izvoznica u EU, 26. 8. 2015. godine Republika Hrvatska je podnijela žalbu i stopirala izvoz mlije-ka i mliječnih proizvoda iz BiH. Nakon što je Evropska komisija odbacila ovu žalbu, 10. septembra 2015. godine su i zvanično izvezene prve količine mliječ-nih proizvoda na tržište Evropske unije. Koliko je bitan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU govori podatak da je 60 % ukupnog izvoza mlijeka i mli-ječnih proizvoda prije ulaska Republike Hrvatske u EU izvezeno upravo na to tržište.

Veoma je značajno naglasiti da se ovim rješava i pitanje izvoza domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda na trži-šte Republike Turske i Ruske Federacije koji je bio upitan i otežan zbog nemo-gućnosti kopnenog prevoza ovih roba

preko teritorije Evropske unije. Izvoz u EU predstavlja vrlo značajan korak za ekonomski prosperitet bh. privrede, te se nadamo da će se broj mljekara izvo-znica na ovo tržište povećati u skoroj budućnosti.

Iskreno se nadamo da će mljekare uspjeti plasirati viškove mlijeka na-kon što se otvore granice još jednog od najznačajnijih tržišta za mljekarsku industriju. Također, odobrenjem izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU rje-šava se i pitanje izvoza u Tursku preko teritorije EU, kao najisplativijeg načina transporta za domaće proizvođače.

Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, situacija za prvih 6 mjeseci 2015. godine nije se znatnije mijenjala u odnosu na isti pe-riod 2014. Izvoz duhana i duhanskih prerađevina kreće se oko 8 miliona KM, dok je uvoz i dalje 4,5 puta veći i za ovaj period iznosi 36 miliona KM. Trenutno iznimno visoko akcizno opte-rećenje na duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini uzrokovalo je potražnju supstituta na ilegalnom tržištu. S tim u vezi, kompanije duhanske industrije uputile su inicijativu Upravnom odboru UINO-a te su tražile moratorij (zamrza-vanje) rasta akciza naredne dvije godine (2016. i 2017.) kako bi se stabiliziralo tržište. Komora je podržala inicijativu duhanskih kompanija da se zamrzne rast akciza na dvije godine, uz prijedlog da se taj period iskoristi da sve državne agencije za provedbu zakona efikasnije pristupe rješavanju problema ilegalnog tržišta duhana. Na taj način sačuvat će se i državni budžet i radna mjesta onih koji rade legalne poslove povezane sa duhanskom industrijom.

Nadalje, uvoz kafe povećan je za 22%, ali također i izvoz za 37%, dok je vanjskotrgovinska razmjena vina, kao i ljekovitog bilja i šumskih plodova pri-bližno jednaka za posmatrani period.

Mr.sc. Sergej PapočiMr. Tijana Muhamedagić


Pivarska industrija u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina posluje u izuzetno nepovoljnim

uvjetima. Iako bh. pivovare posjeduju dovoljne kapacitete za opskrbu tržišta, tijekom godina pivarska industrija u BiH postala je veoma neuravnotežena, u smislu izuzetno visoke stope uvoza piva. Međutim, zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unaprjeđenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivova-re su bolje pripremljene za borbu s kon-kurencijom i reizgradnju industrije.

Općenito gledajući, uvoz piva u Europi obično se kreće ispod 10% uku-pne potrošnje, u veoma rijetkim sluča-jevima prelazi preko 20%, dok u Bosni i Hercegovini uvoz čini i do 70% potroš-nje. Osim toga, ono što je izuzetno ne-obično jeste i činjenica da znatan udio

u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zema-lja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva.

Grupacija proizvođača piva u BiH Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je utemeljena s ciljem zastupanja in-teresa pivarske industrije u Bosni i Hercegovini, identificirala je ključna područja u kojima se za mnoge uvezene proizvode ne prati primjena BiH zako-nodavstva i gdje vlasti nisu sustavno re-agirale i dovele do primjene postojećeg zakonodavstva.

Između ostalog, praksa je pojedinih velikih kompanija da koriste “transferne cijene” kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Tu su i neredovito uzimanje uzoraka za potrebe ispitiva-

nja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi, neprikazivanje stvarnog uvozni-ka svakog proizvoda, odnosno nemo-gućnosti praćenja na koji je način proi-zvod stigao na tržište, kao i nepoštivanje skupa standarda vezanih za deklariranje hrane.

Sukladno tomu, Grupacija proizvo-đača piva u BiH uputila je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jasne prijedloge pivarske industrije za provedbu i izmjenu zakonske regula-tive. Njihovi prijedlozi su: da se postave minimalne carinske cijene za uvozna piva, koje postavljaju realnije transferne cijene za međukompanijsku prodaju, da se poduzmu koraci kako bi se značajno povećala analiza uvoznih piva tako da sva piva koja dođu na tržište budu sigur-na i dobra za potrošnju te da proizvod

BH. PIVARSKA INDUStRIJA

Nužna provedba i izmjena zakonske regulative

PREGlED VANJSKOtRGOVINSKE RAzMJENE PIVA

GODINAIZVOZ UVOZ

Kg KM Kg KM2010. 7.706.399 4.831.142 132.239.481 130.221.4592011. 7.102.487 4.511.921 137.843.505 136.016.1282012. 5.498.012 3.457.013 137.610.504 137.730.8322013. 2.610.540 1.702.620 136.101.529 140.346.1582014. 2.156.655 1.478.558 138.527.249 145.150.386

6 mjeseci 2015. 913.957 728.686 63.586.884 65.326.853

Grupacija proizvođača piva u BiH uputila je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jasne prijedloge pivarske industrije za provedbu i izmjenu zakonske regulative.


BH. PIVARSKA INDUStRIJA

odgovora onom što je na deklara-ciji, naročito po pitanju sadržaja alkohola i ekstrakta, da nadležna tijela poduzmu korake i osiguraju primjenu zakona prilikom uvoza, kao i da poduzmu korake da se sva nepravilno deklarirana piva povuku s tržišta i spriječi ulazak na tržište bilo kojeg drugog proi-zvoda koji ne poštuje Pravilnik o pružanju obavijesti potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13). Također, obzirom da izmjene Zakona o trošarinama nisu dale potrebne učinke, pred-loženo je da se u narednom raz-doblju izvrši izmjena Zakona o trošarinama prema prvobitnom prijedlogu od 0,35 KM/l, koje je Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, u surad-nji s Vanjskotrgovinskom komo-rom BiH, definiralo u postupku donošenja izmjene Zakona 2013. godine.

Sve proizvodne kompanije, pa tako i bh. pivovare, imaju veliki značaj kako izravno kroz zapo-šljavanje i uplate visokih poreznih obveza tako i neizravno kroz an-gažiranje više stotina domaćih do-bavljača koji se koriste za osigura-nje rada ovih tvrtki.

Međutim, potrebna je aktivna potpora i pomoć državnih struktu-ra u BiH u eliminiranju neregular-nosti u praksi prilikom uvoza piva koje na nekorektan način uvoznim pivima osiguravaju prednost.

Potpora BiH vlasti treba ići u smjeru toga da se u punoj mje-ri provedu postojeće zakonske odredbe, da se inzistira da uvo-zna piva podliježu istim pravilima kao i ona domaćih pivovara, da se prate postojeći bilateralni trgovin-ski propisi, porezni propisi, kao i propisi vezani za sigurnost hrane i da se naročito prati uspostavljena praksa na drugim tržištima. Sve ovo do sada nije bio slučaj, a re-zultiralo je time da uvoznici ima-ju “slobodan prolaz” i daleko niže troškove na bh. tržištu, na štetu domaćih proizvođača i sigurnosti samih potrošača.

Mr. sc. Sergej Papoči n

Na sjednici, kojoj je prisustvovalo pre-ko 40 privrednika iz oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote, iza-bran je Odbor koji čine predstavnici kompanija: EKO FRIGO d.o.o. Banja Luka, ORDAGIĆ d.o.o., HLAĐENJE – MONT d.o.o. Novi Travnik, ALFA THERM d.o.o., COOL MASTER d.o.o., ICE NET d.o.o., MASTERFRIGO d.o.o., MB FRIGO d.o.o. i SES d.o.o. Za pridru-žene članove predloženi su Mašinski fakultet Univerziteta Sarajevo i Mašinski fakultet Univerziteta Banja Luka.

Za predsjednike Odbora su pred-loženi i jednoglasno prihvaćeni Bugarski Zoran (EKO FRIGO d.o.o.), Muhamed Ordagić (ORDAGIĆ d.o.o.) i Miro Jurić (HLAĐENJE – MONT d.o.o.).

Rad novoformiranog Odbora će biti fokusiran na rješavanje problema vezanih za: ilegalnu konkurenciju i

rad „na crno“, neophodnu strožiju kontrolu uvoza polovnih i rabljenih, ali i novih rashladnih uređaja i klima-tizacijske opreme, garantne rokove na uvezenu robu, komplikovane administrativne procedure pri izvozu gotovih proizvoda u EU, javne nabav-ke, certifikate i licence za klimatizacij-sku opremu prema rashladnoj snazi opreme a ne prema proizvođaču itd.Nakon polusatne rasprave, zaklju-čeno je da će se o aktuelnom stanju i problemima u oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote de-taljnije raspravljati na prvoj sjednici Odbora, te da će se tom prilikom napisati i usvojiti program rada za 2015./2016. koji će biti distribuiran svim kompanijama.

Slijedom inicijative Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine za formiranje oblika udruživanja iz oblasti rashladnih i klima tehnika, u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održana je Osnivačka sjednica Odbora privrednika iz oblasti rashladne, klima tehnike i dizalica toplote.

Osnovan Odbor rashladne, klima tehnike

i dizalica toplote

Iz KOMORE


Okrugli sto je organiziran sa ci-ljem da se na osnovu uvida u ostvarene rezultate poslova-

nja i prezentirane aktivnosti nadležnih ministarstava i institucija otvori dijalog između kompanija i predstavnika vlasti, kako bi se definirale prioritetne aktiv-nosti koje nadležna ministarstva i in-stitucije treba da poduzmu u cilju una-pređenja uvjeta poslovanja i ostvarenja boljih rezultata poslovanja.

Okrugli sto je otvorio dr. sc. Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, nakon čega je uvodno obraćanje imao Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH, dok je Selma Bašagić, sekre-tar Asocijacije drvne industrije i šumar-stva VTK BiH, prezentirala rezultate poslovanja drvne industrije i šumarstva u posljednjih pet godina.

Neki od pokazatelja iz prezentacije dati su u tabelarnom prikazu.

Okrugli sto okupio je više od 70 učesnika, i to: predstavnika kompanija drvne industrije i javnih preduzeća šu-marstva, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva energetike, rudarstva i industrije na nivou Federacije BiH i RS, Razvojne banke Federacije BiH, Razvojne banke RS, fakulteta, općina, klastera i udruženja drvne industrije, privrednih komora entiteta i kantona, agencija, certifikacijskih kuća...

U skladu sa programom, učesnici-ma Okruglog stola obratili su se: Savo Krunić, savjetnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa BiH, koji je govorio o aktivnostima Ministarstva u pravcu podrške izvoza i promocije drvne industrije; Goran Zubić, pomoćnik ministra Ministarstva

Okrugli sto o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska komora BiH bila je organizator Okruglog stola o drvnoj industriji Bosne i Hercegovine koji je održan na inicijativu članica Asocijacije drvne industrije i šumarstva VtK BiH.

Izvoz drvne industrije i šumarstva Bosne i Hercegovine (2010.- 2014.)

grupe proizvoda vrijednost ostvarenog izvoza (u KM)

2014. 2013. 2012. 2011. 2010.Proizvodi šumarstva 186.481.249 180.766.410 132.814.325 134.484.288 110.793.963Rezana građa 291.633.155 252.360.046 242.034.592 249.532.807 210.036.136Ploče, furnir 44.725.955 34.738.237 31.577.038 30.145.339 27.377.948Parket i ostalo profilirano drvo

34.175.812 29.898.574 26.821.124 20.959.110 18.813.387

Građevinska stolarija 59.043.257 53.696.624 49.534.062 48.619.298 40.790.999Ukupno drvo i proizvodi od drveta

640.681.227 574.550.959 502.963.950 500.429.422 420.773.460

Namještaj 357.510.803 339.982 622 312.234.975 299.111.643 281.010.619Montažna drvena gradnja

11.296.816 9.373.799 11.400.838 7.555.487 6.960.032

Ukupan izvoz 1.009,488.845 923.907.380 826.599.763 807.096.553 708.744.110


poljoprivrede, šumarstva i vodopri-vrede RS i Kemal Kadrić, šef odsjeka Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji su govo-rili o realizaciji aktivnosti na suzbijanju nezakonitih radnji u šumarstvu RS i Federacije BiH; Marinko Bošnjak, po-moćnik ministra Federalnog ministar-stva energetike, rudarstva i industrije, i Jovo Pilipović, šef odsjeka Ministarstva industrije, energije i rudarstva RS, koji su govorili o aktivnostima ministar-stava na unapređenju saradnje drvne industrije i šumarstva Federacije BiH i RS. Prezentacije o mogućnosti do-bivanja povoljnih kreditnih sredstava za izvoznike održali su Borislav Trlin, dopredsjednik Uprave Razvojne banke Federacije BiH, i Snežana Vujnić, di-

rektorica Investiciono razvojne banke RS. Na kraju je prof. dr. Izet Horman, šef Odsjeka za tehnologiju drveta Mašinskog fakulteta u Sarajevu učesnike Okruglog stola upoznao sa stanjem u obrazovnom sistemu i potrebi usklađi-vanja nastavnog procesa iz oblasti drv-ne industrije sa potrebama privrede. Svi predstavnici navedenih institucija u svojim prezentacijama ili izlaganjima su iznijeli osnovne aktivnosti koje obavlja-ju iz svog domena rada za sektor drvne industrije i šumarstva, kao i planirane aktivnosti koje bi trebale da imaju po-zivne efekte na poslovanje drvne indu-strije i šumarstva.

Drugi dio Okruglog stola bio je po-svećen diskusiji u kojoj je istaknuto da je drvna industrija grana privrede koja

ostvaruje dobre proizvodne i izvozne rezultate ali da je bez adekvatne po-drške od strane nadležnih institucija. Naglašeno je i to da se kompanije drv-ne industrije, posebno iz oblasti finalne prerade drveta, suočavaju sa velikim po-teškoćama u obezbjeđenju sirovine, jer oblast šumarstva nije adekvatno uređe-na u oba entiteta, a posebno u Federaciji BiH. Veliki problem predstavlja nepo-stojanje Zakona o šumama Federacije BiH. U šumama su prisutne bespravne aktivnosti i nelegalne sječe, a tužilaštva i sudovi sporo rješavaju prekršajne pri-jave; velike količine šumskih sortime-nata se izvoze, a finalna prerada nema prioritet u snabdijevanju. Evidentna je neusaglašenost bioloških mogućnosti šuma i potreba drvne industrije, a za-lihe se smanjuju. Također, istaknuto je da veliki problem predstavlja nedosta-tak stručnih kadrova drvarske struke na svim nivoima i nepostojanje podsticaja za izvoz.

Selma Bašagić n

Pokrivenost uvoza izvozom (2010.- 2014.)

Godina Drvo i proizvodi od drveta %

Namještaj % Ukupno drvna industrija %

2014. 337,5 391.5 358,6

2013. 350,6 443.8 384,1

2012. 321,5 353,6 337,6

2011. 300,6 336,4 316,5

2010. 275,6 282,7 280,2

� Parlament Federacije BiH treba što prije donijeti Zakon o šumama Federacije BiH, a onda i ostalu po-trebnu legislativu i zaštititi šume u oba entiteta;

� Napraviti kriterije za raspodjelu drvnih sortimenata krajnjim kup-cima prema stepenu dovršenosti proizvoda u Federaciji BiH, usagla-siti ih sa kriterijima u RS i usvojiti ih od strane nadležnih ministarstava;

� Unaprijediti odnose između pre-duzeća šumarstva i drvne indu-strije racionalnom raspodjelom drvnih sortimenata, uz prioritet snabdijevanja finalnih kapaciteta sirovinom i destimuliranje izvoza sirovine;

� Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH preko nadležnih entitetskih ministarsta-va treba koordinirati aktivnosti u pravcu uređenja odnosa između preduzeća šumarstva i drvne indu-strije, u skladu sa zaključcima pod tačkom 2. i 3.;

� Vijeće ministara BiH treba drv-nu industriju proglasiti strateš-kom granom privrede Bosne i Hercegovine, tako da po tom osnovu kompanije koje se bave proizvodnjom viših faza prerade drveta dobiju adekvatne poticaje, posebno za stimuliranje izvoza i zapošljavanje radne snage;

� Nacrt Izvozne strategije drvne in-dustrije Bosne i Hercegovine (koji je urađen prije 3 godine) korigirati u skladu sa nastalim promjenama i usvojiti od strane Vijeća ministara BiH;

� Smanjiti poreze i doprinose za 50% kompanijama drvne industri-je koje se bave finalnom preradom drveta;

� Subvencionirati zajednički nastup kompanija na specijaliziranim ino sajmovima iz oblasti drvne indu-strije od strane nadležnih ministar-stava, a prije svega Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa Bosne i Hercegovine;

� Kompanije trebaju koristiti po-voljna kreditna sredstava koja nude Razvojna banke Federacije BiH i Investiciono razvojna banka Republike Srpske;

� Nastavne programe srednjih škola i fakulteta drvarske struke usagla-siti sa potrebama privrede, s obzi-rom da je velika nestašica majstora svih profila, kao i inžinjera;

� Unaprediti infrastrukturu kvaliteta uspostavljanjem tijela za certifika-ciju na nivou Bosne i Hercegovine, što je u nadležnosti Vijeće minista-ra BiH;

� Entitetska ministarstva šumarstva i industrije trebaju još više svoje ak-tivnosti usmjeriti na ostvarivanje bolje saradnje između preduzeća šumarstva i drvne industrije;

� Samo zajedničkim aktivnostima kompanija, ministarstava, komora, fakulteta, banaka i drugih institu-cija mogu se prevazići postojeći problemi i unaprijediti poslovanje šumarstva i drvne industrije.

Zaključci Okruglog stola


Za predsjednika Odbora izabran je Vedad Karamehmedović iz kom-panije CIBOS d.o.o. Ilijaš, dok

su potpredsjednici Milomir Kusmuk iz kompanije MILKUS d.o.o. Pale i Daniela Bušić iz kompanije GRIOSS d.o.o. Grude.

Na sjednici Odbora je predstavljen rad Vanjskotrgovinske komore BiH, inicijative pokrenute u protekloj godi-ni te plan aktivnosti u narednoj. Tom prilikom je istaknuta važnost asocija-tivnog udruživanja i neophodnost re-akcije i razmjene informacija od strane privrednika.

Nakon konkretne i konstruktivne ra-sprave svih prisutnih članova, ustanovlje-no je da će fokus rada u tekućoj godini biti usmjeren na sljedeće oblasti:

1. Unapređenje zakonske regulative a) Problematika dobijanja i realizacije:

– Okolinske dozvole – Dozvole za aktivnosti tretmana

otpada – Vodnih dozvola – Ravnopravnog tretmana pri otku-

pu i preradi sekundarnih sirovina – Inspekcijske kontrole u smislu po-

štivanja zakonske regulativeb) Učešće predstavnika Odbora za re-

ciklažu u proceduri izrade zakon-ske regulative i pravilnika entitet-skih i državnih ministarstava (npr. Pravilnika o upravljanju opasnim ot-padom, Pravilnika o reciklaži vozila, rabljenih ulja, baterija i akumulatora, autoguma i gumenog otpada i sl.)

c) Saradnja sa komunalnim preduzeći-ma – definisanje nadležnosti u cilju izbjegavanja preklapanja aktivnosti i

rasipanja kapaciteta 2. Obezbjeđivanje finansijske podrške

i tehničke pomoći proizvođačima u oblasti reciklaže - pisanje projekata na osnovu javnih poziva međuna-rodnih fondova za ekologiju i okoliš i pristup fondovima nadležnih bh. institucija

a) Prikupljanje informacija o tekućim fondovima za podršku preduzeća iz oblasti reciklaže

b) Nominovanje ključnih projektnih ideja za podršku rada Odbora za reciklažu

c) Uspostavljanje međuentitetskog ko-ordinirajućeg tijela za implemen-taciju projekata u ovoj oblasti - u saradnji sa entitetskim komorama/udruženjima za reciklažu

3. Edukacija u oblasti reciklaže metala

a) Seminari o infrastrukturi kvaliteta BiH – Standardi u oblasti reciklaže metala; ISO 14 000 i ISO 9001

b) Organizovanje radionica i savje-todavnih kontakata u oblasti ade-kvatnog zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada i zbrinjavanja ambalaže i ambalažnog otpada

4. Izrada strategije (ili koncepta) ra-zvoja proizvođača baznih metala i kompanija iz oblasti reciklaže

a) Unapređenje lanca vrijednosti u ci-lju proizvodnje sa višim stepenom obrade, što podrazumijeva strateško razvijanje domaćih bh. prerađivačkih kapaciteta za preradu sekundarnih sirovina i izgradnju novih kapaciteta u cilju izvoza veće faze prerade

b) Izrada situacione analize industrije reciklaže – potrebno je ustanoviti ko-ličine otpada i prerađivačke kapacite-te bh. privrednika

Adela Vukotić- Terek n

Iz KOMORE

Osnovan Odbor za proizvodnju baznih metala i reciklažu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je 26. 2. 2015. godine u sklopu Asocijacije metalske i elektroindustrije organizovala prvi sastanak Odbora za proizvodnju baznih metala i reciklažu na kojem je usvojen Poslovnik o radu i izabran predsjednik i dva potpredsjednika Odbora.


Iz KOMORE

Projekat je namijenjen bh. kom-panijama metalske i elektroin-dustrije koje obavljaju tehnološ-

ki proces zavarivanja, te imaju veliku motivaciju i kapacitete za otpočinjanje ili širenje svog izvoza na postojećim ili ulaskom na nova tržišta. Zahtjevi kvali-teta pri zavarivanju topljenjem metalnih materijala BAS EN ISO 3834 garantuju poboljšani kvalitet zavarivanja i smanje-nje defekata na samom proizvodu, što utječe na opću sigurnost i veću dodanu vrijednost za bh. kompanije i privredu u cjelini.

Ciljevi projekta su povećanje obima prodaje i prihoda sa dobivanjem novih ugovora, povećanje obima izvoza na po-stojećim i novim tržištima i poboljšanje kompetitivnosti bh. kompanija u me-talskom sektoru kroz razvoj i edukaciju radne snage.

Projekat, koji je započet na inicijativu i prijedlog Asocijacije metalske i elek-troindustrije VTK BiH, će se provesti u četiri faze:- I faza: početak i pripremne aktivnosti

koje trebaju rezultirati odabranom konsultantskom kućom i do 10 oda-branih kompanija za korištenje grant sredstava

- II faza: priprema kompanije za cer-tifikaciju koja ima za cilj prilagođa-vanje proizvodnog pogona, tehno-loškog postupka i dokumentacije, te IIW diplome za dva uposlenika (tehnologa zavarivanja i inžinjera zavarivanja)

- III faza: certifikacija (dobijanje zva-ničnog certifikata)

- IV faza: finalno izvještavanje i završe-tak projekta (prezentacija rezultata)Projektne aktivnosti (priprema kom-

panije od strane eksperta, edukacija IIW inžinjera i IIW tehnologa te certi-fikacija), koje podrazumijevaju angažo-vanje finansijskih sredstava, kompanije finansiraju po „cost-share“ principu, odnosno udjelu u troškovima u iznosu od 50%.

VTK BiH će odabranim kompanija-ma pomoći u pripremi za certifikaciju i dobivanje certifikata. Kompanije koje žele izvršiti recertifikaciju također se mogu prijaviti na učešće u ovom projek-tu, s tim da kompanije koje certifikaciju vrše prvi put imaju prednost.

Projekat će biti realiziran u periodu od septembra 2015. do kraja augusta 2016. godine.

Sve informacije o ovom projektu, kao i svi pozivi, bit će blagovremeno objav-ljeni na web stranici Vanjskotrgovinske komore BiH (www.komorabih.ba).

Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bh. kompanije

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku USAID/Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOlD), implementira grant pod nazivom „Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bosanskohercegovačke kompanije“.

PROJEKAt


Razloga za ovakvu situaciju je mnogo, ali je jedan od najvaž-nijih svakako trgovinski deficit

Bosne i Hercegovine, pri čemu pretjera-nim uvozom novac odlazi iz BiH i služi za razvoj ekonomija drugih zemlja. Pri tome domaće firme račune “prebijaju” kompenzacijama, stimulirajući tako sivu ekonomiju. Međutim, istovreme-no striktno poštivanje svih zakonskih odredbi dovelo bi do zatvaranja velikog broja firmi. U osnovi, trenutna situaci-

ja predstavlja balansiranje u kojem se istovremeno nastoji održati stabilnost privrede, ali i riješiti problem neli-kvidnosti, odnosno blokiranih računa. Ovaj se problem ne može rješavati bez sveobuhvatnijih reformi u privrednom sektoru i za to je jedan od glavnih pre-duslova ostvarivanje ekonomske i poli-tičke stabilnosti. Bosna i Hercegovina u trgovinskoj razmjeni bilježi konstantan deficit koji na godišnjem nivou iznosi blizu 7 milijardi KM. U 2014. godini tr-

govinski deficit je iznosio 7,5 milijardi KM. Najveći trgovinski deficit (u iznosu od 1,2 milijardi KM) se bilježi u razmje-ni proizvoda mineralnog porijekla, što se uglavnom odnosi na naftu i naftne derivate. U trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehram-bene industrije deficit iznosi 2,1 mili-jardi KM. Pokrivenost izvoza uvozom oscilira oko 50% u svim prethodnim godinama.

Kad je riječ o razlozima blokade ra-

Blokirani računi privrednih subjekata i visoke kamatne stope banaka

Hronični nedostatak novca u privredi i nemogućnost plaćanja obaveza dovode do blokade računa. Domaće firme, koje uglavnom posluju na bh. tržištu, osim sa stranom konkurencijom, moraju se boriti i s nelikvidnošću privrede. Nedostatak novca u privredi rezultira time da su firme prisiljene naplatu vršiti različitim kompenzacijama. Ukoliko to ne uspije, problem se rješava tužbama, sporovima itd. Konačna posljedica toga je niz blokiranih računa, što firmama onemogućava izvršavanje finansijskih transakcija i zaustavlja tok novca.

Ključni problem u realnom sektoru u BiH


čuna privatnim kompanijama, može se reći da postoje tri kategorije na osnovu kojih se vrši blokiranje računa. Najveći broj odnosi se na blokade po osnovu neplaćanja direktnih i indirektnih pore-za, što bi u relativnom odnosu iznosilo otprilike 50 posto. Dio blokada odnosi se na bilateralne pravne sporove između pravnih subjekata ili pravnih subjekata i fizičkih lica, dok treću grupu čine blo-kade po osnovu mjenica koje su, opet, posljedica nepoštivanja ugovorenih od-nosa između pravnih subjekata. Svaki klijent blokiran iz bilo kojeg od ovih ra-zloga dovodi do usporavanja toka novca kompanije, odnosno, za vrijeme trajanja blokade obustavljene su sve transakcije tog klijenta, pa samim tim i daljnji tok novca.

Kamatne stope

Drugi ključni problem za realni sektor u Bosni i Hercegovini predstavljaju vi-soke kamatne stope. Kamatne stope ko-mercijalnih banaka u BiH se slobodno formiraju i nisu instrument monetar-no-kreditne politike Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH). Nivo kamatnih stopa je veoma različit za sve kategorije plasmana i mobilisanih sred-stava. Prosječna kamatna stopa u Bosni i Hercegovini u zadnjih sedam godina kod kratkoročnih sredstava komercijal-nih banaka iznosila je 7,87%. Naravno, bankarski sistem visok iznos kamatnih stopa opravdava velikim rizikom ula-ganja na tržište BiH. Bankarska super-vizija po entitetima nije uspostavila kontrolu nivoa kamatnih stopa. Sistem monetarnog odbora nije u dovoljnoj mjeri doprinosio obezbjeđenju likvidnosti privre-de i ograničavao je obime obrt-nog kapitala u privredi. Rijetkost novca ga svakako čini skupljim.

Naravno da su kratkoročna sredstva skuplja i da se ka-mate kreću u intervalu od desetak do petnaest-dva-deset procenata na godiš-njem nivou uzimajući u obzir pored komerci-jalnih banaka i mikro-kreditne organizacije. Rasponi kamatnih stopa u posljednjih deset godina su i dalje visoki za stan-darde Evropske monetarne unije.

Kamate na dugoročne kredite za-dnjih deset godina su se najčešće kretale u intervalu od 7 do 15%. Kada je riječ o kamatnim stopama, također posma-trajući isti period, one se kreću od 0 do 0,3% na depozite po viđenju te od 3 do 5-6% na oročene i štedne depozite. Naravno, radi sveobuhvatnosti riječ je i o kamatnim stopama koje su aktivne ne samo u bankama nego i u mikrokre-ditnim organizacijama u BiH. Razlika između aktivnih kamata koje se napla-ćuju po osnovu bankarskih plasmana i pasivnih kamatnih stopa po kojima se obračunavaju kamate za prikupljene depozite kod kratkoročnih sredstava se kreće od 10 do 30%. Na pitanje zašto su kamatne stope na ovom nivou i zašto postoji toliko veliki raspon među njima nameće se zaključak da bankama kao finansijskim institucijama nisu potreb-na finansijska sredstva stanovništva kao najvećeg izvora, jer je očigledno da one imaju potreban novac koji je u vlasniš-tvu stranih banaka i zato su tako niske pasivne kamatne stope.

S druge strane, visok nivo aktivnih kamatnih stopa navodi se kao poslje-dica visokog finansijskog rizika i rizika zemlje. Neopravdano je da finansijska institucija poput CB BiH ne može da utječe na ovakvo stanje. Visoke kamat-ne stope su i posljedica zatvorenosti kreditnih tržišta ne samo u okviru en-titeta već i u okviru područja na koji-ma djeluju pojedine banke. Tražnja za kreditima je znatno veća od njihove po-n u d e , a opći okvir

djelova-n j a

komercijalnih banaka još nije u dovolj-noj mjeri uređen, pa se, sve dok do toga ne dođe, ne može očekivati da krediti imaju jedinstvenu tržišnu cijenu i da politika kamatnih stopa po pojedinim bankama bude ujednačena.

Jedan od važnih razloga visokih ka-matnih stopa je rizik neosiguranog kre-ditiranja. U BiH još ne postoji pravna regulativa za kreditiranje na bazi kola-terala. Pored neophodne pravne regula-tive, nužno je i uspostavljanje institucija za registraciju zaloga, kao i razvoj trži-šta za realnu imovinu koje bi omogućilo bankama da brzo i djelotvorno prodaju založena dobra.

Formiranje kamatnih stopa u BiH je pitanje poslovne politike banaka. Prostor za snižavanje kamatnih stopa postoji u mjeri u kojoj banke u BiH mogu da smanje pasivne kamatne sto-pe, kao cijenu pribavljanja svojih izvora, sa jedne strane, kao i u mjeri u kojoj one mogu revidirati procjenu rizika svojih plasmana, uključujući i rizik. Dodatna obaveza banke trebala bi biti da na najjednostavniji način pojasni klijentu ugovor te precizno navede efektivnu ka-matnu stopu i uslove njene eventualne korekcije kako bi klijent znao u kakav aranžman ulazi.

Ključni uslov budućeg ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini mora biti jačanje domaćeg bankarskog sektora i povećanje kreditnog plasmana prema gospodarstvu. Za tako nešto postoje realne pretpostavke. Domaće državne banke poput Union banke, uz određenu dokapitalizaciju, mogu biti dobra os-nova za kreditiranje i finansiranje zna-čajnih projekata u Bosni i Hercegovini. Nažalost, vlasti u Federaciji, bez ika-kvog ekonomskog rezona, pokušavaju dokapitalizirati banke koje su u dubio-

zi, koje je nemoguće oporaviti i staviti u funkciju razvoja ekonomije.

Prof. dr. Duljko Hasić n


U slučaju monetarne unije i kori-štenja zajedničke valute u više država, kao npr. u eurozoni,

isto se odnosi i na takvu ekonomsku in-tegraciju, kao i na druge države koje su iz različitih razloga prihvatile korištenje te valute ili za njenu vrijednost „fiksi-rale“ kurs vlastite. Aktuelne promje-ne i očekivanja vezana za kurs eura su poticaj za sagledavanje pozicije Bosne i Hercegovine u tom kontekstu i procje-nu mogućih prilika ili prijetnji za njenu vanjsku trgovinu.

Promjena vrijednosti neke valute može biti odraz realnog „jačanja“ ili „slabljenja“ ekonomije koja je koristi, kada govorimo o „spontanoj“ ili „au-tomatskoj“ promjenljivosti, odnosno volatilnosti. Ovakve promjene su dugo-ročno nepredvidljive, pa tako i njihove posljedice, te otežavaju prilagođavanje i iskorištavanje eventualnih predno-sti koje donose. Ukoliko je, međutim, promjena uzrokovana planskom imple-mentacijom mjera monetarne politike, odnosno intervencijom na tržištu novca dužeg trajanja i jasno definiranih cilje-va, tada se i utjecaj na vanjsku trgovinu može mnogo uspješnije planirati, a po-slovanje njemu prilagoditi.

Ukoliko nema djelovanja drugih

faktora suprotnog dejstva, aprecijacija, odnosno povećanje vrijednosti valute, neke ekonomije otežava njenoj privredi izvoz na tržišta u odnosu na čije valute aprecira, čineći ga cjenovno nepovoljni-jim, a olakšava uvoz sa istog područja, što doprinosi stvaranju ili povećanju vanjskotrgovinskog deficita. Naravno, ovisno o strukturi privrede i vanjske tr-govine, povoljniji uvoz sirovina i repro-materijala kojima sama ne raspolaže, radi prerade i izvoza gotovih proizvoda na tržišta u odnosu na čije valute doma-ća nije aprecirala, može biti pozitivan aspekt ovakvog povećanja uvoza. Ipak, češći je slučaj pretežno negativnog dje-lovanja na ekonomiju te je aprecijacija valute u većini slučajeva nepoželjna.

U istim okolnostima, deprecijacija, odnosno smanjenje vrijednosti valute neke ekonomije, olakšava njenoj privre-di izvoz na tržišta u odnosu na čije valu-te deprecira, čineći ga cjenovno povolj-nijim, a otežava uvoz sa istog područja, što doprinosi smanjenju vanjskotrgo-vinskog deficita ili stvaranju ili poveća-nju suficita. Naravno, ovisno o strukturi privrede i vanjske trgovine, nepovoljniji uvoz sirovina i repromaterijala kojima sama ne raspolaže može biti negativan aspekt ovakvog smanjenja uvoza. Ipak,

češći je slučaj pretežno pozitivnog dje-lovanja na ekonomiju te je deprecijacija valute u većini slučajeva poželjna.

Primjer uspješnog poticanja izvoza, pored ostalih mjera, i održavanjem kur-sa valute na niskom nivou, svakako je NR Kina, čija je izvozna ekspanzija go-dinama bila dodatno olakšana ovakvom monetarnom politikom. Svakako da to nije bio ključni faktor, ali jeste jedan važan dio mozaika ekonomske i izvo-zne revolucije koja je ostvarila globalni uspjeh. Uspješne su bile i doskorašnje mjere Federalnih rezervi SAD-a koje su potakle „buđenje“ cijele ekonomije i značajan rast izvoza.

Primjera negativnih efekata apreci-jacije ima mnogo više, a dugoročno se ističe Japan, čiji je vrhunski privredni i izvozni potencijal godinama bio izložen negativnim posljedicama previsoke vri-jednosti nacionalne valute koja je činila izvoz manje konkurentnim. Aktuelni su primjeri Švicarske i Velike Britanije čiji je izvoz bitno otežan rastom vrijednosti njihovih valuta, posebno u kontekstu očekivanja dalje deprecijacije eura. I vrijednost bh. nacionalne valute, kon-vertibilne marke, mnogi ekonomski stručnjaci i izvoznici smatraju preci-jenjenom, a njen kurs nepovoljnim za

Utjecaj promjene vrijednosti valute na vanjsku trgovinu

BOSNA I HERCEGOVINA I EUROVrijednost nacionalne valute, odnosno promjenljivost njenog kursa u odnosu na druge valute, jedna je od značajnih determinanti vanjskotrgovinske pozicije svake ekonomije.


izvoznike, sugerirajući deprecijaciju u odnosu na euro. Čak i ako ovakav stav teorijski jeste osnovan, negativni efek-ti nevezani za vanjsku trgovinu bi u Bosni i Hercegovini uveliko nadmašili pozitivne.

Utjecaj promjene vrijednosti eura na vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine

Značajne promjene vrijednosti vo-dećih svjetskih valuta u prethodnoj i tekućoj godini, kao i očekivani trendovi kretanja njihovih kurseva u narednom periodu, među najaktuelnijim su glo-balnim ekonomskim temama. U fokusu interesa Bosne i Hercegovine svakako je kurs eura, za čiju je vrijednost fiksno vezana i domaća valuta - konvertibilna marka (KM).

Kontinuirani trend „jačanja“ u od-nosu na euro, već duže vremena, imaju američki dolar (USD), britanska funta (GBP) i japanski jen (JPY), dok je vri-jednost švicarskog franka (CHF) dra-stično povećana krajem prošle godine, ali se u posljednje vrijeme nešto smanji-la i stabilizirala. Obzirom na planirane trogodišnje mjere Evropske centralne banke (tzv. kvantitativno popuštanje), čija je implementacija već počela, sa-svim je izvjesno dalje „slabljenje“ eura, odnosno njegova deprecijacija u odno-su na ostale vodeće svjetske valute. Sve navedeno se, posljedično, odnosi i na promjenu vrijednosti KM u odnosu na iste valute.

S obzirom da je Bosna i Hercegovina vanjskotrgovinski dominantno veza-na za tržište eurozone i za nju čvrsto vezanih članica Evropske unije, čak i ovisna o njemu, najveći dio privrede neće osjetiti direktne posljedice kursnih promjena. Međutim, i tržište izvan ovog područja je veoma značajno za Bosnu i Hercegovinu i u 2014. godini se na nje-ga odnosilo oko jedne trećine ukupne vanjskotrgovinske razmjene, odnosno oko osam milijardi KM. One kompanije koje izvoze na tržišta izvan eurozone, u odnosu na čije valute vrijednost KM de-precira, postat će cjenovno konkuren-tnije i imaju priliku povećati svoj izvoz.

I sve ostale bh. kompanije kojima je izvoz na ova tržišta ranije bio neisplativ trebale bi ponovno razmotriti kalkula-cije troškova i cijena, jer bi se situacija mogla uskoro promijeniti u njihovu korist. Nepovoljno može djelovati jedi-no povećanje cijena onih „neizbježnih“ uvoznih sirovina, repromaterijala i go-tovih proizvoda čije su cijene izvorno izražene u valutama „rastuće vrijedno-sti“, poput nafte i naftnih derivata.

Važno je naglasiti da i na tržištu eu-rozone aktuelna deprecijacija eura može povoljno djelovati na izvoz pojedinih bh. kompanija. Naime, uvoz velikog broja repromaterijala i sirovina izvan eurozone će za tamošnje kompanije po-stati nepovoljniji i potražit će partnere i dobavljače u području vezanom za euro. To je velika prilika za sve aktuelne i po-tencijalne izvoznike takvih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, jer čak i minimal-na razlika u cijeni u pojedinim slučaje-vima može biti presudna za promjenu dobavljača. Također, i na domaćem trži-štu je moguće preusmjeravanje nabavki na domaće ili dobavljače iz eurozone.

Iako potencijalna konkurentnost na pojedinim vanjskim tržištima ovisi i o njihovim specifičnostima, te mnogim drugim faktorima, povećanu bi pažnju aktuelni i potencijalni bh. izvoznici trebali u narednom periodu posvetiti prilikama na tržištima SAD-a, Velike Britanije, Japana, Kine i svih drugih područja na kojima će njihove izvozne cijene vremenom postajati povoljnije, kao i onim potencijalnim kupcima u eurozoni čije su nabavke dominantno cjenovno uvjetovane. Najveća prilika za napredak svakako je na tržištu Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA), prije svega Švicarske, gdje na bh. izvoz kumulativno pozitivno djeluju kursne promjene i nedavno uspostavljeni režim slobodne trgovine.

Realno je očekivati i pozitivan utje-caj na bh. turizam, jer će potencijalnim posjetiocima iz cijelog svijeta Bosna i Hercegovina postati mnogo povoljni-ja destinacija: onima izvan eurozone zbog relativnog „pojeftinjenja“ u odno-su na raniji period, a onima iz eurozo-ne u odnosu na neke druge destinacije

čije će im cijene postati relativno više. Naravno, uz odgovarajuće promotivne aktivnosti na ovim tržištima i ukaziva-nje na navedene prednosti.

Značajan negativan efekat na eko-nomiju je povećanje vrijednosti dijela međunarodnih obaveza, odnosno vanj-skog duga Bosne i Hercegovine, izra-ženih u USD ili drugim valutama čija vrijednost se povećava. To se najvećim dijelom odnosi na državu, odnosno tzv. vladin sektor, ali i na one privredne subjekte i građane u sličnom položaju. Dugoročno gledano (npr. u slučajevima dugoročnih kredita čija je otplata počela prije više godina), ukupni efekti ne mo-raju biti negativni, jer se i u periodima pada vrijednosti USD u odnosu na euro i KM vrijednost ovih obaveza umanji-vala, ali bitno je ovu kalkulaciju uzeti u obzir prilikom aktuelnog i budućeg ugovaranja svih drugih zaduženja. U suprotnom bi se prividno povoljni uvje-ti i niska kamatna stopa, zbog različite valute, mogli pretvoriti u nepodnošljivo opterećenje.

Dakle, iako to djeluje nelogično, „slabljenje“ domaće valute trebalo bi re-zultirati „jačanjem“ domaće ekonomije, uz izuzetak samo ranije navedenih pri-mjera dužnika čije su obaveze vezane za pojedine strane valute. Optimizam ipak ne smije biti apsolutan, jer u neuređenoj ekonomiji i nepovoljnom poslovnom okruženju, kakvim se odlikuje Bosna i Hercegovina, unutarnje prepreke i op-terećenja često ponište i najpozitivnije vanjske utjecaje, a maksimiziraju jedino one negativne.

Igor Gavran n


Hanoverski sajam je tokom više od šezdeset godina izrastao u vodeći svjetski sajam industrij-

skih tehnologija, materijala, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti tehnološka rješenja, materi-jale ili proizvode, ali i one koji tragaju za kvalitetnim kontaktima i partnerima. Ove godine 6.500 izlagača iz 70 zemalja privuklo je 220.000 posjetilaca iz više od 100 zemalja. Zemlja partner sajma bila je Indija.

Privreda BiH je učestvovala na saj-mu Hannover na odvojenom štan-du koji se nalazio pored kolektivnog štanda SIPPO-a u Hali 4 (namijenjena za podugovaranje). Firme koje su na-stupile na navedenom štandu su: TTO Sarajevo, Inox Ajanović Tešanj, MDG International Sarajevo, Novi Jelšingrad Banja Luka, Saraj-Komerc Gornji Vakuf- Uskoplje i Interkomerc Mostar.

Za bh. kompanije nastup na ovom sajmu predstavlja dugoročnu investici-ju. Kompanije koje su izlagale svoje pro-izvode više od dva puta navele su da im

je sajam pomogao da ostvare pozitivne pomake u poslovanju i povećanju pro-daje. Ove godine na sajmu je ostvareno preko 150 kontakata sa potencijalnim kupcima i iznos narudžbi u vrijednosti koja se procjenjuje na preko 1,8 miliona EUR, što govori dovoljno o važnosti na-stupa naših kompanija na ovom sajmu.

Kompanije koje su nastupile na za-jedničkom bh. štandu zahvalile su se Vanjskotrgovinskoj komori BiH na angažmanu i uspješnoj organizaciji, te izrazile želju za učešćem na sajmu Hannover i naredne godine.

Metaloprerađivačka industrija bilježi stalan porast izvoza

Ukupna razmjena sa Republikom Njemačkom u metaloprerađivač-kom sektoru u 2014. godini iznosila je 1.283.247.188 KM, čime se bilježi rast u odnosu na 2013. godinu kada je uku-pna razmjena u ovoj oblasti iznosila 1.205.251.498 KM.

Uvoz u 2014. godini u ovom sekto-

ru iznosio je 770.879.867 KM i bilježi rast u odnosu na 2013. godinu u izno-su od 7,9%. Najznačajnije robe koje su se uvozile su: osobni automobili ( 160.957.922 KM), dijelovi i pribor mo-tornih vozila (78.463.044 KM), motor-na vozila (38.188.072 KM), vučna vozila (27.386.365 KM), okov, pribor i slični proizvodi od prostih metala (22.431.104 KM).

Izvoz u 2014. godini u Njemačku u metaloprerađivačkom sektoru iznosio je 512.367.321 KM i bilježi rast u odno-su na 2013. godinu u iznosu od 4,2%. Najznačajnije robe koje su se izvozi-le su: dijelovi i pribor motornih vozila (68.041.402 KM), ostale letjelice - npr. helikopteri, avioni - (53.920.551 KM), centrifuge (38.357.922 KM), katanci i brave (36.603.303 KM), šipke i profili od aluminija (33.388.344 KM).

Aida Klemenčić n

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Njemačkom u metaloprerađivačkom sektoru (KM)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Izvoz 417.545.057 460.754.243 509.311.498 491.323.213 512.367.321

Uvoz 538.177.654 636.164.317 704.151.429 713.928.285 770.879.867

Obim 955.722.711 1.096.918.560 1.213.462.927 1.205.251.498 1.283.247.188

Saldo -120.632.597 -175.410.074 -194.839.931 -222.605.072 -258.512.546

Pokrivenost I/U % 77,6% 72,4% 72,3% 68,8% 66,5%

INO SAJMOVI

Učešće kompanija iz BiH na sajmu Hannover Messe 2015

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO), već je sedmi put organizovala zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Fair – najvećem međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu koji je održan od 13. do 17. 4. 2015. godine u Hannoveru, Njemačka


INO SAJMOVI

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović

predvodio je bh. delegaciju čiji su člano-vi bili i predstavnici Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

U okviru višednevnih aktivnosti, prvog dana održana je Konferencija na nivou ministara trgovine i ekonomi-je Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, te je posebno organizovan sa-stanak sa ministrom trgovine NR Kine. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim ekonomskim pitanjima, mogućnostima pokretanja novih projekata, a prisutni su imali priliku predstaviti raspoložive potencijale svojih zemalja. Narednog dana organizovana je posjeta sajmu koji, napominjemo, predstavlja va-žan dio Smjernica za saradnju zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine za-ključenih na 3. sastanku premijera dr-žava održanog krajem 2014. godine u Beogradu.

Komora je aktivno učestvovala u or-ganizaciji posjete bh. privrednika saj-

mu na kojem su izlagale bh. kompanije HALILOVIĆ d.o.o. Ilijaš i VITA-LIFE d.o.o. Visoko koje se bave proizvod-njom ljekobilja i esencijalnih ulja, te različitih prehrambenih proizvoda. Za svakog izlagača/kompaniju iz zema-lja Centralne i Istočne Evrope, pa tako i Bosne i Hercegovine, organizator je, između ostalog, obezbijedio besplatan standardno uređen štand površine 9 m². Pored posjete štandovima bh. kom-panija, delegacija je posjetila i štand na kom je jedna kineska kompanija izlaga-la bh. vina za koja je konstatovano da su veoma tražena i imaju izuzetno dobru perspektivu za izvoz na kinesko tržište. Sajmom je bilo obuhvaćeno nekoliko aktivnosti, uključujući trgovinski sajam generalnog tipa, simpozijume o inve-sticijama, poslovne forume i različite konferencije, a sve na temu „Promocije saradnje na izgradnji ekonomskog poja-sa Puta svile“.

Predstavnici Komore prisustvo-vali su Drugom trgovinskom i inve-sticijskom simpozijumu privrednih

komora Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Tom prilikom je upri-ličeno potpisivanje Sporazuma o sarad-nji Spoljnotrgovinske komore BiH sa Kineskim savjetom za promociju među-narodne trgovine - Ningbo i Kineskim savjetom za promociju međunarodne trgovine - Zhejiang. Simpozijumu je prisustvovalo 200 gostiju, uključujući i preduzetnike provincije Zhejiang, kao i predstavnici lokalnih vlasti i članovi CCPIT ogranaka iz različitih dijelo-va Kine. Nakon Simpozijuma, održan je sastanak sa zamjenikom direktora Stalnog odbora Nacionalnog kongresa Ningboa Shi Xiao Guom na kojem je potpredsjednik Spoljnotrgovinske ko-more BiH Ahmet Egrlić predstavio po-tencijale Bosne i Hercegovine, te ukazao na mogućnosti jačanja postojeće i uspo-stavljanja nove saradnje.

Danijela Kovač n

Intenziviranje saradnje BiH sa NR Kinom

U periodu od 8. do 12. juna 2015. godine u gradu Ningbo, Narodna Republika Kina, održan je Prvi trgovinski i investicioni sajam Kina-Centralna i Istočna Evropa (1st China-CEEC Investment and trade Expo). U okviru sajma održan je niz pratećih događaja poput seminara, simpozijuma, konferencija, poslovnih foruma, te organizovan značajan broj sastanaka na različitim nivoima.


Turska je regionalna sila i s njom sve balkanske zemlje jačaju eko-nomsku i trgovinsku saradnju.

Turska je zemlja ogromnih mogućnosti i interesa, Srbija ima sređeniju legisla-tivu, jedinstveno tržište i jednu vladu, dok je situacija u Bosni i Hercegovini nešto drugačija. Strani kapital nema povjerenja u BiH jer zemlja još nije sta-bilna. Istinski započeti reformski proce-si i usvajanje Agende ključ su uspjeha Bosne i Hercegovine za njenu budu-

ću ekonomsku saradnju sa Srbijom i Turskom.

Tri zemlje bi u većem obimu treba-le koristiti prednosti Sporazuma o slo-bodnoj trgovini i intenzivirati kontak-te privrednika organizovanjem biznis foruma i bilateralnih susreta. Bosna i Hercegovina i Srbija vide Tursku kao veoma značajnog ekonomskog partne-ra, kako na bilateralnom tako i na mul-tilateralnom, a posebno na regionalnom planu. Preferencijalni status Srbije u tr-

govini sa Ruskom Federacijom vrlo je privlačan za potencijalne investitore iz Turske u proizvodnom sektoru radi pla-smana gotove robe u te zemlje.

Turska snažno podržava put Bosne i Hercegovine i Srbije ka članstvu u EU kao pregovarački proces. Tri zemlje na regionalnom planu imaju svijetlu bu-dućnost i dobro razumiju gdje mogu profitirati. Turska je od centralnog zna-čaja i ključni budući strateški partner za obje zemlje.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa turskom po sektorima

2013. 2014. porast u %

uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz

Agroindustrijski sektor 55.996.589 42.242.908 56.455.031 114.365.095 0,82 137,06

Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i el. energija

1.404.689 3.863.013 1.542.877 647.056. 9,84 -83,25

Hem. farm. proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk

68.619.760 15.205.943 85.607.134 11.477.223 24,76 -24,52

Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi

13.207.518 105.867 15.333.743 11.197 16,10 -89,42

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 122.459.717 27.194.733 164.328.696 21.852.167 34,19 -19,65

Drvo, papir i namještaj 18.812.459 17.654.895 20.647.549 27.018.888 9,75 53,04

Rude, metali i proizvodi 49.643.030 55.594.899 59.518.942 45.838.371 19,89 -17,55

Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila

95.978.177 6.795.125 97.743.002 13.228.098 1,84 94,67

Ostali razni proizvodi 4.871.449 8.922 6690.532 283 37,34 -96,83

UKUPNO 430.993.387 174.666.306 507.867.506 234.438.377 17,84 34,22

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama

Saradnja: Bosna i Hercegovina - Turska - SrbijaEkonomija je ključ stabilnosti i ekonomskog prosperiteta

Postoje velike mogućnosti za efikasniju ekonomsku saradnju Bosne i Hercegovine, Srbije i turske u gotovo svim sektorima privrede, počev od tekstilne i prehrambene industrije, preko automobilske i elektronske do energetike i turizma.

tRŽIŠtA


Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska su do sada potpisale više međudržavnih sporazuma, najavljene su nove kreditne linije te je ukazano na potrebu jačanja saradnje između triju zemalja, posebno na ekonomskom planu. Svakako, eko-nomija predstavlja „motornu snagu“ buduće saradnje.

Turska snažno podržava Bosnu i Hercegovinu kroz finansijsku pomoć za unapređenje ekonomskih aktivnosti. Prvih 50 bh. korisnika sredstava iz nove kreditne linije već je potpisalo ugovore sa turskom Ziraat bankom. Riječ je o sredstvima namijenjenim malim i sred-njim bh. preduzećima ukupne vrijed-nosti od 50 miliona eura. Na ovaj način Turska želi da Bosna i Hercegovina po-veća proizvodnju i zaposlenost po uzo-ru na Tursku proteklih dvanaest godina,

te tako poveća obim trgovine koji ostva-ruje sa ovom zemljom.

Turska je do sada finansirala oko 700 projekata obnove u vrijednosti od oko 300 miliona KM, uključujući i dosta projekata koji se odnose na podizanje džamija, mostova i obnovu osmanske historijske ostavštine. U novoj vladi Srbije se na odnose s Turskom gleda mnogo pragmatičnije, sasvim drugačije nego prije nekoliko godina. Također, u Republici Srpskoj prevladavaju politi-čari koji na Tursku gledaju drugačije od aktuelnih vlasti.

Politički odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske su prijateljski, bez otvorenih pitanja, ekonomska saradnja je dobra i dalje će se razvijati poveća-njem trgovinske razmjene, ali i rastom obima turskih investicija.

Trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Turske na zavidnom je nivou, a obim trgovinske razmjene može biti mnogo bolji. Robna razmje-na Srbije i Turske prošle godine izno-sila je oko 830 miliona dolara. Izvoz iz Srbije dostigao je 231,87 miliona, a uvoz 603,83 miliona dolara.

Turska je u srpsku privredu investi-rala oko 110 miliona dolara, što je da-leko ispod mogućnosti turske privrede, imajući u vidu obim turskih ulaganja u drugim zemljama regiona - Rumuniji 9,5 milijardi dolara i Bugarskoj 4,5 mi-lijarde dolara.

Turska je zemlja sa blizu pet miliona državljana bošnjačkog porekla. S druge strane, Turska aktivno radi na izgradnji konkurentnih ekonomija dviju prija-teljskih zemalja - Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove dvije zemlje mogu do-sta naučiti i preuzeti od Turske, poput vrijednosti i standarda EU koji su već implementirani u ovoj zemlji, pitanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, tržišne ekonomije. Stav je zva-ničnika Turske da je ova zemlja i dalje posvećena ulasku u EU i vjeruje da je spremna postati članicom kada Evropa za to bude spremna. Srbija je učinila značajan napredak na putu evropskih integracija i predstavlja prirodni dio Evropske unije.

Prof. dr. Duljko Hasić n

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom po sektorima

2013. 2014. porast u %

uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz

Agroindustrijski sektor 661.715.348 111.746.509 728.598.741 125.559.878 10,11 12,36

Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i el. energija

123.823.674 283.852.073 191.932.736 277.910.963 55,00 -2,09

Hem. farm. proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk

286,874.867 65,200.593 308.664.199 64.907.383 7,60 •0,45

Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi

34.915.056 13.100.313 39.946.798 16.565.080 14,41 26,45

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 111.218.039 11.867.715 117.900.034 15.818.529 6,01 33,29

Drvo, papir i namještaj 129.331.960 102.086.116 144.071.398 96.069.548 11,40 -5,89

Rude, metali i proizvodi 181.261.703 146.683.574 175.102.650 171.816.291 •3,40 15,56

Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila

262.751.325 67.283.829 291.479.980 68.813.359 10,93 2.27

Ostali razni proizvodi 7.922.602 10.651.270 9.334.860 12.385.222 18,46 16,26

UKUPNO 1.799.614.573 814.471.991 2.007.101.395 849.846.253 11,52 4,34

tRŽIŠtA


Bugarska je tradicionalno poljo-privredna zemlja. Glavni poljo-privredni proizvodi su: povr-

će, voće, duhan, vino, pšenica, ječam, suncokret i šećerna repa. Skoro trećina stanovništva radi u industrijskom sek-toru. Bugarske glavne mineralne si-rovine uključuju boksit, bakar, olovo, cink, ugalj, lignit, rude željeza, naftu i prirodni gas. Industrija i dalje zavisi od proizvodnih sektora (metalurgija, hemijska industrija, mašinogradnja). Najdinamičniji sektori su tekstilna in-dustrija, farmacija, kozmetički proizvo-di i, u novije vrijeme, proizvodnja mo-bilnih telefona i softvera.

Izvozni proizvodi

Izvoz je u 2014. godini, prema procjena-ma, iznosio 29,25 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih mine-rala, izuzev sirovih; bakar, prerađen i legure bakra, sirovi; bakar, neprerađeni, bakarne anode za elektrolitičku prera-du; pšenica i napolica; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu itd.

Glavni izvozni partneri su Njemačka (12,3%), Turska (9,0%), Italija (8,7%), Rumunija (7,7%) i Grčka (6.9%).

Bugarska najviše uvozi naftuPrema raspoloživim podacima i procje-nama, vrijednost uvoza u Bugarsku u 2014. godini iznosila je 33,56 milijardi USD. Vodeći proizvodi u strukturi uvoza bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitu-menoznih minerala, sirova; rude i kon-centrati bakra; naftni gas i ostali gasoviti ugljovodonici; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terape-utsku ili profilaktičku upotrebu itd.

Glavni uvozni partneri su: Rusija (18,6%), Njemačka (10,9%), Italija (7,5%), Rumunija (6,7%) i Turska (5,9%).

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPDV se primjenjuje na prodaju doba-ra i pružanje usluga. Standardna stopa PDV-a je 20%, dok se snižena stopa od 9% primjenjuje na usluge hotelskog smještaja. Izvoz i snabdijevanje zajed-nica imaju nultu stopu. Dodatne infor-macije dostupne su na linku https://dits.deloitte.com/#TaxGuides.

Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za 2014. godinu):

– Prosječna tarifa vezana za sve pro-izvode: 3,7%

– Prosječna tarifa vezana za poljo-

U FOKUSU

REPUBLIKA BUGARSKA

Republika Bugarska - Aktuelni ekonomski pokazatelji (2010.-2014.)

aktuelni ekonomski pokazatelji: 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

GDP (USD mld) - tekuće cijene 47,84 53,58 51,02* 53,70* 54,96GDP po glavi stanovnika (USD) 6.374 7.312 7.006 7.411* 7.623Rast realnog GDP-a (% promjene) 0,4 1,8 0,.8 0,5 1,.6Balans tekućeg računa (USDmld) -0,71 0,05 -0,68 0,62 0,15Balans tekućeg računa (% GDP) -1,5 0,1 -1,3* 1,2* 0,3Izvoz (% GDP) 57,4 66,5 66,7 70,2Inflacija (% promjene) 3,0 3,4 2,4 1,4e 1,5

*procijenjena vrijednost

Izvoz je u 2014. godini, prema procjenama, iznosio 29,25 milijardi USD, dok je vrijednost uvoza u Bugarsku u 2014. godini bio 33,56 milijardi USD. Glavni partneri su: Rusija, Njemačka, Italija, Rumunija, Grčka i turska


privredne proizvode: 18,3% – Prosječna tarifa vezana za indu-

strijske proizvode: 2,68%Dokumenti potrebni za izvoz su:

komercijalna faktura, lista pakovanja, uvjerenje o porijeklu, polisa osigura-nja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veterinarsko, sanitarno i fito-patološko uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl., za-visno od proizvoda i tržišta.

Za detaljne informacije o doku-mentaciji potrebnoj za određeni pro-izvod: Taxation and Customs Union - European commission ec.europa.eu/taxation_customs.

vanjskotrgovinska razmjena Bugarske sa BiH

Bosna i Hercegovina je potpisa-la Sporazum o slobodnoj trgovini (Sporazum o stabilizaciji i pridruži-vanju EU) sa Republikom Bugarskom. Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-nju: Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima Evropske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na snagu 1. jula 2008. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom korak je članstvu u EU, ali dok proces ratifikacije bude završen trgo-vinske odredbe SSP-a primjenjuju se kroz Privremeni trgovinski sporazum s Europskom unijom (IA).

Vodeći izvozni proizvodi BiH u Bugarsku su: rude olova i koncentrata, rude cinka i koncentrata, toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika, šipke od željeza ili nelegiranog čelika, naftni kokos, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte.

Vodeći uvozni proizvodi iz Bugarske u BiH su: lijekovi, kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, float-staklo i površinski brušeno ili polirano staklo, amonijak bezvodni ili u vodenoj otopini, ulje od sjemena suncokreta i šafranike.

Aida Klemenčić n

Ekonomski forum Jugoistočne Evrope (SEEF) održan je 18. i 19. juna 2015. godine u Sofiji. U okviru Foruma, 19. juna 2015. godine održa-ni su i poslovni susreti kompanija pod nazivom Balkan Trade Bridge.

Ovogodišnji SEEF okupio je pred-stavnike poslovne zajednice, vlada, međunarodnih finansijkih i drugih institucija i organizacija. Forum je obuhvatio 10 okruglih stolova i dvije konferencije na kojima se raspravljalo o mogućim poslovnim prilikama, te su se razmijenila iskustva o najaktu-elnijim pitanjima u regiji. Također, u okviru Foruma organizovala su se dva događaja povezivanja kompanija (Povezivanje kompanija iz oblasti IT sektora i poljoprivrede i Balkan Trade Bridge).

Na Forumu je prisustvovalo 598 učesnika iz 43 zemlje. U ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na Forumu su sudjelovali Mato Franjičević, zamjenik ministra vanj-

ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Saša Dalipagić, zamjenik mi-nistra komunikacija i prometa BiH. Na zvaničnom otvaranju Foruma se, u ime Bosne i Hercegovine, obratio zamjenik ministra Dalipagić. Od dru-gih institucija, na Forumu su sudje-lovali predstavnik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Enes Ališkovič, direktor BHEPE-a, koji je sudjelovao kao govornik na okru-glom stolu „Promocija vanjske trgovine u Jugoistočnoj Evropi“ i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH.

Bilateralne susreti održani u okvi-ru Balkan Trade Bridgea su bili organi-

zovani na način da su se „kupci“ mogli sastati sa „dobavljačima“. “Kupce“ su predstavljali menadžeri nabavke iz kompanija širom svijeta, dok su „do-bavljače“ predstavljali proizvođači roba i usluga iz Bugarske. Na susreti-ma je sudjelovalo ukupno 68 kompa-nija iz 12 zemalja, a među njima i dvije kompanije iz Bosne i Hercegovine, i to Junior Eko Termik iz Tešnja i Pullcom iz Gradačca. Unaprijed je bilo organi-zovano 150 poslovnih susreta, a njih 30 na licu mjesta. Kompanije iz Bosne i Hercegovine koju su učestvovale na poslovnim susretima su razgovore ocijenile uspješnim.

Vanjskotrgovinska razmjena Bugarske i BiH (2010.-2014.) u KM

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Izvoz 11.173.842 18.507.592 37.977.774 80.605.177 78.515.838Uvoz 51.191.661 74.478.765 56.596.576 69.331.931 78.753.316Obim 62.365.504 92.986.358 94.574.351 149.937.109 157.269.154Saldo -40.017.818 -55.971.172 -18.618.803 11.273.245 -237.477Pokrivenost %(I / U) 21,83% 24,85% 67,10% 116,26% 99,6%

Ekonomski forum Jugoistočne Evrope i poslovni susreti

Balkan Trade Bridge okupio 598 učesnika iz 43 zemlje

U FOKUSU


Tajvan je arhipelag od 86 ostrva s najvećim otokom Tajvanom koji čini gotovo 98% ukupne ze-

mljišne površine zemlje od oko 36.000 km2. Zajedno sa Južnom Korejom, Singapurom i Hong Kongom, ova zemlja je jedna od poznata četiri „azijska tigra“ koja se kroz nekoliko desetljeća napor-nog rada uspješno transformirala u in-dustrijaliziranu i jaku ekonomije. Danas je Tajvan izuzetno važan ekonomski i trgovački centar sa jednom od najpro-metnijih svjetskih luka u Kaošingu. Od nerazvijenog, agrarnog ostrva, Tajvan u nekoliko decenija rapidnog ekonom-skog rasta postaje svjetski lider u teh-nologiji. Kao bivši primatelj američke pomoći u ‘50-im i ‘60-im, Tajvan je danas jedan od najvećih stranih inve-stitora i donator pomoći koji drži šesto mjesto u svijetu po obimu deviznih re-zervi (oko 420 milijardi USD), odmah iza Kine, Japana, Saudijske Arabije, Rusije i Švicarske. Ali rast i uspjeh nisu bili nimalo jednostavni. Uprkos tome što je po površini skoro duplo manji od Bosne i Hercegovine, Tajvan je muko-trpnim radom prevazišao teritorijalna ograničenja i izazove i postao jedan od ekonomskih centara Azije.

Tajvan je kapitalistička zemlja koja je postepeno smanjila ulogu države na

ekonomiju uopće, a posebno na investi-cije i vanjsku trgovinu. Izvoz uglavnom elektronike, mašina i petrohemijskih proizvoda dao je primarni poticaj za ekonomski razvoj, što je pak privredu stavilo u poziciju ovisnosti i izložilo je prevelikom utjecaju od promjena u svjetskoj potražnji. Iako trguje skoro sa svim zemljama, Tajvan je donedavno imao potpisane ugovore o slobodnoj tr-govini samo sa Panamom, Gvatemalom Nikaragvom, El Salvadorom i Hondurasom, da bi u junu 2010. godine potpisao historijski sporazum (Okvirni sporazum o ekonomskoj saradnji) sa NR Kinom sa kojom se inače na među-narodnom planu spori u vezi sa vlasti-tim suverenitetom. Nakon toga, Tajvan u 2013. godini potpisuje i sporazum o slobodnoj trgovini sa Novim Zelandom - prvi sporazum sa jednom zemljom sa kojom nema diplomatske odnose, a Tajvan se u ovom sporazumu potpisuje kao „Posebna carinska teritorija Tajvan“. Pod istim nazivom Tajvan nedugo po-tom potpisuje i sličan sporazum o slo-bodnoj trgovini i sa Singapurom. Bez obzira na političke nesuglasice i ospora-vanja, Kina je najznačajnija destinacija tajvanskih direktnih stranih ulaganja. Tajvan je 2009. godine postupno libe-ralizirao pristup tržištu za kineske in-

vesticije na ostrvu i tako osigurao bolji pristup tržištu Kine za svoje investitore. Još jedan značajan događaj u jačanju ekonomskih veza Kine i Tajvana bio je potpisivanje Memoranduma o razumi-jevanju između centralnih banaka ove dvije zemlje u avgustu 2012. godine. Sporazum je omogućio direktno porav-nanje kineske rupije i tajvanskog dolara, što bi moglo pomoći da se Tajvan ra-zvije i u regionalni centar tržišta rupije. Jače ekonomske veze s NR Kinom će neosporno pružiti veće mogućnosti za tajvansku privredu ali će postaviti i nove izazove u smislu ekonomske ovisnosti o Kini, posebno u uvjetima neriješenih važnih političkih odnosa.

Međunarodna trgovina

Međunarodna trgovina je bila i ostala pokretačka snaga brzog razvoja Tajvana posljednjih 40 godina. Tajvanska privre-da je izvozno orijentirana tako da zavisi od međunarodnih trgovinskih odnosa i osjetljiva je na padove globalne ekono-mije. Ukupna vrijednost međunarodne trgovine Tajvana porasla je pet puta u 1960-im, gotovo deset puta u ‘70-im godinama i ponovo se udvostručila u ‘80-im kao i u ‘90-tim. Struktura izvo-za se značajno promijenila od pretežno

tRŽIŠtA

Ekonomski rast Tajvana - od primatelja strane pomoći do jednog od najvećih investitora

Izuzetno dinamičan i raznolik, tajvan, inače poznat i kao „taipei, Kina“, je 24. najveća ekonomija na svijetu, 16. najveći izvoznik u robnoj razmjeni, a na istom mjestu je i po uvozu.


tRŽIŠtA

poljoprivrednih proizvoda do domina-cije industrijske robe koja sada čini 98% tajvanskog izvoza. Sektor elektronike je najvažniji industrijski i izvozni sektor Tajvana i najveća ulaganja iz SAD-a su u ovom sektoru.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Tajvana sa svijetom je u 2014. godini dostigla iznos od 586 milijardi USD a ostvaren je vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 40 milijardi USD. Ukupan izvoz u toj godini iznosio je oko 313 milijardi USD, što je bio porast od 3% u odnosu na 2013. godinu, dok je ukupan uvoz iznosio oko 273 milijarde USD, odnosno 2% više u odnosu na pret-hodnu godinu. Skoro polovinu izvoza Tajvana čine elektronika, električni apa-rati i automatske mašine, a potom slije-de plastične mase i proizvodi od plastike (7%), mjerni instrumenti i instrumenti za ispitivanje (6,5%) te mineralna goriva i ulja (6%). U strukturi tajvanskog uvo-za dominiraju nafta i ulja od bitumen-skih minerala (17%), elektronički inte-grirani krugovi (12,5%), naftni plinovi (4%), mašine i aparati (3,7%) i kameni ugalj (2,2%). Najveći vanjskotrgovinski partner Tajvana je NR Kina tako da je u 2014. godini 26% tajvanskog izvoza za-vršilo u Kini, a skoro 18% uvoznih roba dolazi iz Kine. Značaj Kine kao trgovin-skog partnera iz godine u godinu raste kako i ekonomije dviju zemalja postaju sve više međusobno povezane i ovisne. Uvoz iz Kine sastoji se uglavnom od poljoprivrednih i industrijskih sirovi-na. Među drugim najznačajnijim trgo-vinskim partnerima Tajvana su SAD sa udjelom od 11% ukupnog tajvanskog izvoza i 10% uvoza, Hong Kong sa 13% udjela u tajvanskom izvozu, Japan sa 6,3% udjela u izvozu i 15,2% u uvozu,

Singapur sa 6,5% udjela u izvozu i 3% u uvozu te Južna Koreja sa 4% udjela u izvozu i 5,4% u uvozu.

Tajvan je najveći svjetski proizvođač kompjuterskih čipova i vodeći je pro-izvođač LCD panela, zatim RAM me-morije, mrežne opreme i potrošačkih elektronskih proizvoda. Najveći svjetski proizvođači hardvera, uključujući Acer, Asus, HTC, Foxconn i Pegatron, imaju proizvodne pogone na Tajvanu. Drugi najznačajniji izvozni sektor Tajvana je tekstilni sektor iako je posljednjih go-dina u stalnom padu zbog nedostatka radne snage, povećanje proizvodnih troškovi, cijene zemljišta i okolišnih dozvola.

Uprkos protivljenju NR Kine i nje-nog osporavanja statusa Tajvana, Tajvan je kao nezavisna ekonomija postao čla-nicom Svjetske trgovinske organizaci-je (WTO) u januaru 2002. godine pod nazivom „Posebno carinsko područje Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua“ (često skraćeno kao “Kineski Taipei“ ili samo „Tajvan”).

Čini se da nedostatak formalnih di-plomatskih odnosa Tajvana sa ostalim zemljama ne predstavlja prepreku sve većem obimu međunarodne trgovine. Tajvan odnose sa drugim zemljama uglavnom održava preko mreže kultur-no-trgovinskih ureda u preko 60 zemlja sa kojima nema službene diplomatske odnose. Pored članstva u Svjetskoj trgo-vinskoj organizaciji, Tajvan je također član Azijske razvojne banke pod na-zivom “Taipei, Kina” i Organizacije za azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju (APEC) kao “Kineski Taipei”. Sve ovo ukazuje na ekonomski značaj Tajvana i njegova nastojanja da se što više integri-ra u globalnu ekonomiju.

globalna finansijska kriza Tajvan se brzo oporavio od posljedica posljednje globalne finansijske krize, a tajvanska ekonomija je ponovo u pora-stu. Doživjela je pad od 8% u 2009. godi-ni zbog velike ovisnosti o izvozu i neza-poslenosti koja je dostigla najveći nivo od 2003. godine. Kao odgovor, vlada je pokrenula stimulativni paket oporavka vrijedan 5,6 milijardi USD što je osigu-ralo finansijski poticaj za poslovne su-bjekte. Paket je bio fokusiran na razvoj infrastrukture, pomoć malim i srednjim preduzećima, poreske olakšice za nove investicije i pomoć domaćinstvima s niskim primanjima. Povećanje izvoza na nova tržišta poput Rusije, Brazila i tržišta na Bliskom Istoku bio je jedan od ciljeva ovih ekonomskih mjera. Od tada se ekonomija polako oporavlja pa je do kraja 2010. godine stopa nezapo-slenosti pala na dvogodišnji minimum od 4,73%, a do kraja 2011. se spustila na 4,18%. Prosječna plaća je u 2010. godi-ni porasla za 1,92% u odnosu na 2009. godinu, a industrijska proizvodnja za 19.37% u odnosu na prethodnu godinu, što je ukazivalo na rast izvoza i jačanje ekonomije. Nakon ekonomskog rasta od 10,5% u 2010. godini, i u narednim godinama uslijedio je rast privrede od preko 3% u prosjeku.

Prospekti tajvanske ekonomije

Tajvan se trenutno suočava sa sličnim ekonomskim problemima kao i ostale razvijene zemlje. Uz nastavak preselje-nja radno-intenzivne industrije u zemlje sa jeftinijom radnom snagom kao što su Kina i Vijetnam, budući razvoj Tajvana će se oslanjati na razvijanje usluga i vi-sokih tehnologija. Posljednjih godina Tajvan je uspješno izbalansirao svoje trgovinske partnere smanjenjem udjela svog izvoza u SAD sa 49% u 1984. godi-ni na 20% u 2002. godini. Kako se udio tajvanskog izvoza u jugoistočnu Aziju i Kinu bude povećavao, njegova ovi-snost o SAD-u će se smanjivati. U tom smislu se mogu posmatrati i nastojanja Tajvana da razvije što jače privredne i trgovinske veze sa evropskim zemljama. Pristupanja Tajvana Svjetskoj trgovin-skoj organizaciji i njegov cilj da postane azijsko-pacifički “regionalni operativni centar” su dodatni podsticaji za libera-lizaciju privrede.

Opći ekonomski podaci o tajvanu

2013. 2014.Površina (km²) 36,193 36,193Stanovništvo (miliona) 23,37 23,43BDP (milijardi USD) 511,3 529,6Rast BDP-a 2,23% 3,77%BDP po glavi stanovnika (USD) 21,902 22,635Inflacija 0,79% 1,20%Stopa nezaposlenosti 4,18% 3,96%Izvoz (milijardi USD) 305,4 313,7Uvoz (milijardi USD) 269,9 274,0Trgovinski bilans (milijardi USD) 35,5 39,7Direktna strana ulaganja (milijardi USD) 4,9 5,7Devizne rezerve (milijardi USD) 416,8 419,0


Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić je od 22. do 27. juna 2015. godi-

ne, na poziv Predstavništva Tajvana u Budimpešti i Kineske asocijacije za međunarodnu ekonomsku saradnju (CIECA), sa svojim saradnicima bora-vio u službenoj posjeti Tajvanu. Ovo je prva posjeta privredne delegacije i prvo direktno predstavljanje naše privrede na ovom tržištu.

Predsjednik Vasić je sa saradnicima održao značajne sastanke sa čelnici-ma CIECA-e i visokim zvaničnicima Tajvana kako bi se intenzivirala do-sadašnja poslovna saradnja i stvorile pretpostavke za potpisivanje sporazuma u oblasti vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa. Pored navedenih sastana-ka, predsjednik Vasić je prisustvovao i seminaru u organizaciji CIECA-e na temu „Mogućnosti poslovne saradnje sa Bosnom i Hercegovinom“, te je pred brojnim predstavnicima tajvanskih

kompanija održao prezentaciju i pred-stavio bh. privredu, njene najznačajnije sektore i mogućnosti koje naše tržište pruža tajvanskim kompanijama. Osim navedenog, predsjednik Vasić se sastao i sa predstavnicima Udruženja proizvo-đača mesnih proizvoda i 10-ak kompa-

nija iz mesne industrije, a sa saradnici-ma je posjetio i Naučni park „Hsinchu“.

S obzirom da se u to vrijeme odr-žavao 25. međunarodni sajam hrane „Food Taipei“, ova posjeta je ujedno bila i prilika da se bh. privreda prvi put pred-stavi na jednom međunarodnom sajmu na Tajvanu. Tako je na promotivnom štandu od 9 m² koji je besplatno dodi-jeljen VTK BiH kataloški predstavljena poljoprivredna i prehrambena industri-ja Bosne i Hercegovine. Inače, sajam je trajao od 24. do 27. juna a održavao se u sajamskoj hali Svjetskog trgovinskog centra u Taipeiu.

U okviru navedenog sajma, istodob-no je održano i još nekoliko podsajam-skih manifestacija: Sajam prehrambene tehnologije, Sajam tehnologije za paki-ranje hrane, Sajam hotelijerstva i kuli-narstva i Sajam halal proizvoda.

Na štandu su bili izloženi svi štampa-ni kataloški materijali (katalozi proizvo-đača voća i povrća, katalozi proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja i meda, katalozi proizvođača vina, brošure o uslugama VTK BiH, brošure o privredi BiH, CD direktorij izvoznika), a puštani su i promotivni videospotovi.

Najviše interesovanja tajvanske firme su pokazale za uvoz vina, sireva, kondi-torskih proizvoda, meda, ljekovitog bi-lja, eteričnih ulja i voća i povrća.

Tarik Kovač n

Pregled vanjskotrgovinske razmjene između BiH i tajvana u periodu 2010.-2014.

Godina Uvoz Izvoz Pokrivenost U/I

2010. 3.848.133 105.334 2,74%

2011. 5.012.465 97.934 1,95%

2012. 4.261.430 470.495 11,04%

2013. 4.837.233 325.415 6,73%

2014. 6.394.128 332.511 5,20%

Ukupno 24.353.391 1.331.690 5,47%

Prvo predstavljanje privrede Bosne i Hercegovine na Tajvanu


CEFtA

Nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda predstavlja ozbiljnu barijeru trgovini

U Privrednoj komori Republike Moldavije su sredinom juna održani sastanci radnih grupa Foruma privrednih komora članica CEFtA 2006 (Radna grupa za carine i pravila o porijeklu, Radna grupa za trgovinu uslugama, Radna grupa za poljoprivredu i SPS Foruma CEFtA komora i Radna grupa za tehničke barijere trgovini i necarinske barijere). Na sastanku su doneseni i usvojeni zaključci koje u ovom broju “Infokoma” prenosimo u cijelosti.

Radna grupa za trgovinu uslugamaNa sastanku Radne grupe za trgovi-nu uslugama, na kojem je pozdrav-ljeno potpisivanje sporazuma o vi-znoj liberalizaciji između Moldavije, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, usaglašeni su sljedeći zaključci:1. Reaktivirati rad pojedinih pod-

grupa, među kojima i podgrupe za osiguranje;

2. Daje se podrška aktivnostima koje se odnose na liberalizaciju transporta u CEFTA regionu;

3. Daje se podrška Sporazumu iz-među Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u oblasti građevinarstva i traži na-stavak aktivnosti u višestranom priznavanju licenci u ovoj oblasti;

4. Formirati CEFTA mrže trgovine uslugama i CEFTA sektorsku gru-pa za razvoj zajedničkog okvira stručnih kvalifikacija na osno-vu Evropskog okvira stručnih kvalifikacija.

Zaključci ove radne grupe prezen-tovani su na zajedničkoj sesiji svih radnih grupa i bit će proslijeđeni svim komorama radi eventualnih dopuna.

Zijad Sinanović, član Radne grupe za

trgovinu uslugama

Radna grupa za poljoprivredu i SPS Foruma CEFTA komoraPredstavnici komora Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, okupljeni na sastan-ku Radne grupe za poljoprivredu i SPS Foruma CEFTA komora, razgovarali su sa predstavnicima Moldavije o pronalaženju načina kako da se ona što prije prilago-di radu u Radnoj grupi i funkcionisanju trgovine u okviru CEFTA-e. Iz Privredne komore Moldavije istakli su problem u komunikaciji sa kompanijama, nastup na CEFTA tržištima, kao i slabu komunikaciju sa drugim CEFTA državama te postojanje viznog režima. Moldavija je istakla da posjeduju potencijal u proizvodnji ži-tarica, uljanog sjemena, kukuruza, voća i povrća. Kao deficit su naveli nedo-statak organskih đubriva, organskih sjemena, kao i slab nivo obrazovanja u smislu preuzimanja novih tehnologija iz oblasti organske proizvodnje. Osim toga, međusobno su razmijenjeni podaci o međusobnoj trgovini poljopri-vredno-prehrambenih proizvoda na tržištu CEFTA-e, kao i o mogućnostima poboljšanja iste.Na sastanku su doneseni i usvojeni sljedeći zaključci:1. Od posljednjeg sastanka Radne grupe za poljoprivredu SPS u Makedoniji

(juni 2014. godine) došlo je do ekonomskog rata između EU i Rusije, što se negativno odrazilo i na trgovinu u CEFTA regionu. Sve viškove poljo-privredno-prehrambenih proizvoda EU sada plasira u manje razvijene ze-mlje EU, kao i na tržište CEFTA-e. EU daje subvencije svojim proizvođačima i time pojeftinjuje proizvod koji je pri izvozu konkurentniji od domaćeg (nelojalna konkurencija);

2. Kao posljedica prvog zaključka, članice CEFTA regiona su bile primorane ponovno uvesti necarinske barijere koje su bile prethodno eliminisane kako bi zaštitile svoju proizvodnju;

3. UNMIK i dalje ne priznaje određene certifikate i dokumente koji prate izvozni proizvod, tražeći dodatnu dokumentaciju koja nije potrebna pri izvozu u EU (supe, prašak za pecivo, pudinzi...);

4. Određene necarinske barijere koje su se pojavile prošle godine između CEFTA zemalja uslijed novonastale ekonomske krizne situacije između EU i Rusije, nisu riješene, dok su neke riješene djelimično.

Tijana Muhamedagić, član Radne grupe

za poljoprivredu


Na sjednici Radne grupe razmotreni su zaključci sa pret-hodne sjednice i CEFTA Sedmice i usuglašene preporuke i plan aktivnosti za naredni period. S obzirom da pred-stavnici privrednih komora Albanije, Crne Gore i UNMIK/Kosova nisu bili prisutni, nisu razmatrani ranije prijavljeni slučajevi barijera koje su oni delegirali, jer nisu bila dos-tupna saznanja o aktuelnom stanju o kojim su oni trebali informirati ostale članove. Zaključeno je i preporučeno slijedeće:1. Potrebno je nastaviti aktivnosti za uklanjanje prepreka

i povećanje učinkovitosti u njihovom uklanjanju skra-ćenjem vremenskog razdoblja od trenutka prijave ba-rijere od poslovnog subjekta do trenutka rješavanja;

2. Radna grupa za TBT i NTB podržava potpisivanje Sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvaća-nju industrijskih proizvoda na tržištima drugih članica CEFTA 2006. U cilju smanjenja tehničkih barijera trgovini, potpisnici CEFTA 2006 trebaju pregovarati i potpisati Sporazum o ocjeni usklađenosti i prihvaćanju industrij-skih proizvoda ne samo među njima već i sa Evropskom unijom. Potpisivanje takvog sporazuma između EU i CEFTA 2006 bi pridoni-jelo automatskom uzaja-mnom priznavanju rezulta-ta ispitivanja proizvoda, što je trenutno najveća tehnička prepreka trgovini. Međusobno ne-priznavanje ocjene usklađenosti za in-dustrijske proizvode dovodi do povećanja troš-kova i dvostrukih kontrola na graničnim prijelazima;

3. Istražiti mogućnosti za zaključenje multilateralnih/plurilateralnih sporazuma u području normiranja, akreditiranja i mjeriteljstva između odgovaraju-ćih nacionalnih tijela svih potpisnica CEFTA 2006. Međusobno nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda (sanitarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i potvrda za industrijske proizvode) je ozbiljna pre-preka trgovini. Nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacijskih tijela i nedovoljan broj akreditiranih laboratorija i institucija su razlozi nemo-gućnosti dosljedne provedbe CEFTA 2006. Pozitivni primjeri su Sporazum o zdravstvenoj suradnji i Ugovor o sigurnosti hrane i veterinarstvu između Srbije i Makedonije, Sporazum o suradnji u području biljnog zdravstva, Sporazum o suradnji u području veterinar-stva i uzajamnom priznavanju i prihvaćanju dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta za proizvodnju hrane

i stočne hrane za biljke, mješovitog/kombiniranog porijekla između Crne Gore i Srbije, kao i Protokol o međusobnom priznavanju dokumenata izdanih od akreditiranih tijela i olakšavanju bilateralne robne razmjene između Bosne i Hercegovine i Srbije. Radna grupa predlaže potpisivanje tih protokola između svih potpisnica CEFTA 2006, te potiče članice CEFTA 2006 da potpišu multilateralne/plurilateralne sporazume u području normiranja, akreditiranja i mjeriteljstva radi bržeg usklađivanja tehničkih propisa, standarda, akre-ditacije i mjeriteljstva unutar CEFTA 2006.;

4. Intenzivirati aktivnosti na uspostavi sustava za analizu rizika u svim članicama CEFTA 2006. Činjenica je da većina zemalja u regiji ne koristi kontrolne postupke na temelju analize rizika. Iz tog razloga, učestalost

provjere je visoka, uključujući troškove i vrijeme potrebno za njihovo vođenje.

Kako bi se smanjio broj provjera, troškova i vremena i olakšala

regionalna trgovina, Radna grupa za TBT i NTB predlaže

uspostavu i/ili poboljšanje sustava za analizu rizika u članicama CEFTA 2006; 5. Uključiti predstav-nike privrednih komora na sastanke Pododbora CEFTA 2006 za TBT i NTB u

cilju poboljšanja razmjene informacija i transparentno-

sti između predstavnika vlasti i poslovne zajednice. Na ovaj

način, predstavnici privatnog sek-tora će biti informirani o aktivnostima

koje se poduzimaju kako bi se poboljšalo praćenje trgovinskih barijera i podnošenje prepo-

ruka za rješavanje u strukturama CEFTA 2006 koje su uključene u smanjenje i uklanjanje barijera trgovini;

6. Radna grupa za TBT i NTB preporučuje da predstavnici privrednih komora CEFTA 2006 dobiju izravan pristup bazi podataka o necarinskim barijerama objavljenoj na CEFTA web portalu. Ovaj zahtjev će biti osiguran u okviru zajedničke liste preporuka svake Radne grupe posebno za CEFTA-kontakt tačke svake potpisnice CEFTA 2006;

t. Neophodno je ubrzati proceduru za uvođenje bezvi-znog režima između Republike Moldove i članica CEFTA 2006, odnosno olakšanje procedure za dobiva-nje viza do njihovog potpunog ukidanja, jer je vizni režim jedna od najvećih prepreka unapređenju eko-nomske i svake druge međusobne suradnje.

Igor Gavran, član Radne grupe za TBT i NTB

Radna grupe za tehničke barijere trgovini (TBT) i necarinske barijere (NTB)


Na sastanku Radne grupe za ca-rine i pravila o porijeklu, kojem su prisustvovali predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Privredne komore i industrije Republike Moldavije i Državne carin-ske službe Republike Moldavije, raz-govarano je o ekonomskoj saradnji u regionu CEFTA-e, posebno u oblasti pravila porijekla i saradnje sa carin-skim službama. Učesnici su se složili da još nije po-stignut zadovoljavajući nivo trgovin-skih olakšica, iako su načinjena važna poboljšanja. Pozitivna dostignuća ostvarena su u oblasti uvođenja i im-plementacije ovlaštenog ekonom-skog operatera (AEO Concept), bez papira u oblasti trgovine, provođenja Regionalne konvencije o pan-eu-ro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu, upravljanja rizicima, kao i u oblasti primjene dija-gonalne kumulacije proizvoda.

Članovi i učesnici Radne grupe za carine i pravila o porijeklu usvojili su sljedeće zaključke i preporuke:1. Nastaviti i poboljšati proces ob-

razovanja poslovne zajednice te nastaviti proces pojednostavlje-nih postupaka u međunarodnoj trgovini,

2. Ubrzati proces provedbe Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferenci-jalnim pravilima o porijeklu kako bi se mogle koristiti prednosti dijagonalne kumulacije;

3. Efikasnije raditi na smanjenju pa-pirologije koja je direktno vezana za postupke slobodne trgovine;

4. Dodatno ohrabriti sektorsku sa-radnju u regiji CEFTA-e kako bi se proširio obim koristi dijagonalne kumulacije porijekla u širem smislu;

5. Uključiti predstavnike komora u CEFTA Odbor za trgovinske olakšice;

6. Za poboljšanje saradnje i raz-mjene informacija između CEFTA Pododbora za carine i pravila o porijeklu i CEFTA Radne grupe o

upravljanju rizicima potrebno je pojednostaviti koordinaciju za-jedničkih aktivnosti i tražiti rješa-vanje problema u prekograničnoj trgovini.

U cilju smanjenja tehničkih barijera u trgovini potrebno je da potpisni-ce CEFTA-e pregovaraju i potpišu sporazume o ocjeni usaglašenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda, ne samo između CEFTA zemalja već i sa EU. Dakle, potpisivanje sporazuma između CEFTA zemalja i EU doprinijet će automatskom zajedničkom pri-znavanju rezultata testiranja proizvo-da, što je trenutno najveća tehnička barijera trgovini. Međusobno nepri-znavanje ocjene o usaglašenosti za industrijske proizvode vodi pove-ćanju troškova i duplim kontrolama na graničnim prelazima. Stoga za eliminisanje navedenih netarifnih barijera komore podržavaju zaklju-čivanje ovih sporazuma. Potrebno je hitno istražiti mogućnosti da se zaključe multilateralni/plurilateralni sporazumi iz oblasti standardizacije, akreditacije i metrologije između nacionalnih akreditacionih tijela svih CEFTA potpisnica. Međusobno nepriznavanje certifikata o kvalitetu proizvoda (sanitarnih, fitosanitarnih, veterinarskih i certifikata za industrij-ske proizvode) predstavlja ozbiljnu

barijeru trgovini. Nedostatak među-narodno priznatih akreditacionih i certifikacionih tijela i nedovoljan broj certifikovanih laboratorija i institucija razlozi su zbog kojih je nemoguće konzistentno sprovoditi CEFTA spo-razum. Pozitivni primjeri u ovom dijelu su Sporazum o fitosanitarnoj saradnji i Sporazum o bezbijednosti hrane i veterinarstvu između Srbije i Makedonije, Sporazum o saradnji u oblasti zdravstvene zaštite bilja, Sporazum o saradnji u oblasti vete-rine i o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog, mješovitog/kom-binovanog porijekla između Crne Gore i Srbije, kao i Protokol o među-sobnom priznavanju dokumenata izdatih od strane akreditovanih tijela i olakšavanju bilateralne trgovine robom između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Radna grupa prepo-ručuje potpisivanje ovakvih protoko-la između svih CEFTA zemalja.

Prof. dr. Duljko Hasić, član Radne grupe za

carine i pravila o porijeklu

Radna grupa za carine i pravila o porijeklu


Uposlenici Vanjskotrgovinske komore BiH su prilikom studij-ske posjete japanskim preduze-

ćima imali priliku učiti i vidjeti funk-cionisanje poslovanja istih, od samog procesa proizvodnje do linije rukovođe-nja i načina poslovanja menadžmenta.

Japanska privreda, visokog kvaliteta i jedna od jačih u svijetu, svakako može poslužiti zemljama sa slabije razvijenom privredom kao primjer dobre prakse kako uspješno poslovati, ispuniti očeki-vanja kupca i pri tom stalno unapređi-vati svoj rad/usluge.

Ključ uspjeha, kako japanskih tako i sve više američkih i zapadnoevropskih preduzeća, leži u primjeni kaizen filozo-fije, kojoj je ključni aspekt stabilna baza i nadogradnja.

Sama riječ KAIZEN je nastala od ri-ječi „KAI“ (promjena) i „ZEN“ (bolji-tak) i znači „kontinuirano poboljšanje“.

Ova filozofija je prvi put primije-njena u firmi TOYOTA, a njen tvorac Taiichi Ohno je uključio skoro sve upo-

slene u predlaganje mjera poboljšanja poslovanja.

Kaizen je vrsta menadžmenta koja omogućava unapređenje poslovanja na svim nivoima. To je način upravljanja koji se bazira na kontinuiranom unapre-đenju, tj. poboljšanju procesa proizvod-nje, ali se u konačnici ne misli na radi-kalnu promjenu procesa proizvodnje.

Cilj kaizen filozofije je smanjenje gu-bitaka unutar poduzeća, tj. eliminacija momenata koji uključuju troškove ali tako da se ne generiraju novi troškovi.

Kaizen se od drugih metoda razlikuje po tome što nema propisanih procedura i obrazaca, već se poslovanje poboljšava na osnovu timskog rada, svakodnevnog razmišljanja i otkrivanja novih načina poboljšanja na osnovu postojećeg sta-nja, od slučaja do slučaja.

Kaizen zahtjeva angažovanje svih uposlenika, od najviših do najnižih rad-nih mjesta, i fokusira se na eliminisanje štetnih, nekorisnih aktivnosti u toku rada. Svako od uposlenika, zajedno sa

rukovodiocima, sudjeluje u mjerama poboljšanja tako što daje sugestije, pri-mjedbe i prijedloge kako unaprijediti poslovanje.

Zašto uposlenici učestvuju u spro-vođenju ove filozofije? Zato što onaj ko radi na određenoj mašini bolje poznaje njen način rada nego menadžer pa sa-mim tim može dati vjerodostojniju su-gestiju o njoj (ili nekom drugom nedo-statku u samom procesu proizvodnje).

Naprimjer, u firmi „Chateraise“ koja se bavi prehrambenom industrijom fi-lozofija kaizen je zastupljena u gotovo svim segmentima. Svi uposleni ima-ju sedmične sastanke na kojima sva-ki od njih predlaže mjere poboljšanja poslovanja.

Konkretan primjer primjene kaizena u spomenutoj firmi jasno je vidljiv na osnovu broja izvještaja o primjerima ka-izena u prošloj godini (618) i broju upo-slenih koji su izvršili kaizen (137), pa je rezultat primjene ove filozofije mjerljiv profitom od 287.500.000 jena.

Cilj kaizen filozofije je smanjenje gubitaka unutar poduzeća, tj. eliminacija momenata koji uključuju troškove ali tako da se ne generiraju novi troškovi.

PROIzVODNI MENADŽMENt - PRIMJENA KAIzEN FIlOzOFIJE

Kako unaprijediti poslovanje preduzeća i smanjiti gubitke?


5s MeTODa kao prvi od koraka uvođenja ove filozofije

Metoda 5S je izvorna japanska me-toda koja je u početku bila zastupljena samo u autoindustriji da bi kasnije po-stala prihvaćena i u ostalim sektorima privrede.

Ova metoda je starija od kaizena, dosta je prostija, ali je i neophodna i iznimno učinkovita u boljem poslova-nju preduzeća. U Japanu je zastupljeno mišljenje da se dosta vremena potroši na „prazan hod“, traženje izgubljenih dokumenata, sirovina..., što je rezultat nepravilno odloženog radnog materija-la, nereda na stolu, nereda u skladištu i sl. Upravo iz navedenih razloga potreb-na je metoda 5S, jer teži poboljšanju či-stih, sigurnih i standardizovanih radnih mjesta. Ona podrazumijeva sljedeće korake: Seiri ⇒ Ukloniti nepotrebne stvari iz svog područja rada!Seiton ⇒ Rasporediti stvari nakon Seirija!Seiso ⇒ Držati radno mjesto čistim!Seiketsu ⇒ Voditi račun o čistoći i redu zbog ličnih potreba!Shitsuke ⇒ Postaviti 5S standard kao naviku!

Kaizen u Bosni i Hercegovini

Glavna prepreka sprovođenja kaizena u zemljama sa slabije razvijenom privre-

dom, kao i zemljama u našem regionu je zapravo shvatanje da se u firmi ne treba ništa dirati, mijenjati ili unapređi-vati ukoliko ona dobro posluje. Rezultat takvog razmišljanja je i angažovanje sve manje spoljnih konsultanata, jer se vje-ruje da rješenja mogu naći ljudi uposle-ni unutar firme.

Projekat pod nazivom „Uspostavljanje i promocija mentoring sistema u malim i srednjim preduze-ćima u zemljama zapadnog Balkana - Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori“ ima za cilj prenošenje iskustva dobre prakse japanskih firmi na firme u nave-denim zemljama.

Do sada je u BiH obuku prošlo 15 mentora koji će pružati usluge men-

Seiri Ukloniti nepotrebne

stvari iz svog područja rada!

toringa malim i srednjim preduzeći-ma u našoj zemlji, a certifikovala ih je Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA). Pored toga što imaju profesionalno iskustvo u oblasti ma-lih i srednjih preduzeća, mentori su praktično i teorijski osposobljeni za pružanje mentorskih usluga, uz podrš-ku alata i znanja eksperata iz Japana. Mentoring usluga se pruža kroz men-torski proces, tokom najmanje 50 sati podrške mentora za korisnika. Podrška koju mentor pruža pomaže preduzeću u pronalaženju vlastitog rješenja, a re-zultati nisu uvijek prikazani isključivo kvantitativno, već i pozitivnim smjerom ka kojem preduzeće teži usmjeriti svoje poslovanje.

Uposlenici Vanjskotrgovinske ko-more BiH koji su certifikovani mentori obavljat će mentoring procese u predu-zećima u BiH, te rukovodstvo i uposle-ne detaljnije informisati o kaizenu i pri-bližiti im 5S i druge metode poboljšanja kako bi pobijedili eventualne probleme poslovanja.

Vanjskotrgovinska komora BiH će u budućnosti pripremiti press konferen-ciju na kojoj će privrednim subjektima i svim zainteresovanim biti predstav-ljene mentoring usluge i važnost japan-skih metoda poboljšanja poslovanja preduzeća.

Za dodatne informacije zaintereso-vani se mogu obratiti putem e-maila na adrese:

[email protected] ili [email protected].

Stanislava SorajićAmila Šehić

Seiton Rasporediti stvari

nakon Seirija!

Seiso Držati radno

mjesto čistim!

Seiketsu Voditi računa o

čistoći i redu zbog ličnih potreba!

Shitsuke

Postaviti 5S standard kao

naviku!


Bez obzira na to da li ispunjavaju sigurnosne zahtjeve, one same po sebi predstavljaju veoma opa-

snu mašinu-alat. Ukoliko nisu ispunjeni sigurnosni zahtjevi ili ukoliko se maka-ze nepropisno koriste, ova se opasnost povećava. Opasnost vreba kako za sa-mog rukovaoca tako i za osobe koje se mogu nalaziti u njegovom okruženju. Povrede koje mogu nastati prilikom upotrebe motornih makaza za živicu su: posjekotine, opekotine, uganuća, povrede očiju i gubitak sluha, povrede od prekomjerne vibracije, amputacija prstiju ruku ili stopala, pa čak i povrede sa smrtnim posljedicama. Posebne opa-snosti predstavlja gorivo, čije izlijevanje i nepravilno korištenje može izazvati požar i opekotine korisnika i drugih osoba u okruženju, a također može doći i do trovanja ugljen-monoksidom.

Da bi upotreba motornih makaza za živicu bila sigurna, moraju biti zadovo-ljena dva bitna aspekta:

– ispunjeni sigurnosni zahtjevi iz Naredbe o sigurnosti mašina („Službeni glasnik BiH“, broj 04/10),

– pažljivo i propisno rukovanje motornim makazama za živicu prema uputstvu za upotrebu.

Kako motorne makaze za živicu

mogu biti veoma opasne po korisnika i druge u okruženju, prilikom stavljanja na tržište BiH i/ili kupovine treba obra-titi posebnu pažnju na sljedeće sigurno-sne zahtjeve koji su za njih propisani:

Označavanje motornih makaza za živicu

Na osnovu tačke 1.7.3. Aneksa I Naredbe o sigurnosti mašina, sve mašine moraju biti jasno i neizbrisivo označene mini-malno sljedećim:

– nazivom i adresom proizvođača,

– znakom usklađenosti, – oznakom serije ili tipa proizvoda, – serijskim brojem (ako postoji), – godinom proizvodnje.

Pored gore navedenih zahtjeva, u tački 6.2 standarda BAS EN ISO 10517 predviđeno je da motorne makaze za živicu moraju biti označene sljedećim informacijama:

– oznakom motornih makaza za živicu,

– nazivom i adresom proizvođača i, gdje je to primjenjivo, nazivom i adre-som ovlaštenog zastupnika,

AGENCIJA zA NADzOR NAD tRŽIŠtEM

Sigurnosni zahtjevi za stavljanje na tržište motornih makaza za živicu

Motorne makaze za živicu su vrtne mašine koje se koriste za uređivanje, krojenje i oblikovanje živica. zbog opasnosti koju mogu predstavljati, na njih treba obratiti posebnu pažnju.

ili „UPOZORENJE. Pročitaj uputstvo za upotrebu“

i„Nositi zaštitu za uši (sluh) i oči“


– jasnom identifikacijom funkcija, smjera i/ili načina rada komandi.

Motorne makaze za živicu moraju biti označene i upozorenjima u formi teksta ili piktograma uz obavezno objaš-njenje istih u uputstvu za upotrebu, kao u sljedećoj tabeli:

Zahtjevi za trajnost oznaka i upozorenja

Oznake predviđene za identifikaciju, oznake smjera ili upozorenja moraju:

– imati trajnu vezu sa površinom materijala na kojem se nalaze,

– biti otporne na vodu i dizajnirane tako da budu trajno vidljive/čitljive,

a ne smiju da: – se zavrću na rubovima, – postanu nečitljive zbog prolivenog

goriva i maziva po njima.

Uputstvo za upotrebu

Na osnovu tačke 1.7.4. Aneksa I Naredbe o sigurnosti mašina, uz sve mašine mora biti priloženo uputstvo na jednom od službenih jezika u BiH koje mora sadržavati najmanje sljedeće:

– ponovljene podatke kojima je maši-na označena, izuzev serijskog broja:

– naziv i adresa proizvođača, ▶ oznaka serije ili tipa proizvoda, ▶ godina proizvodnje.

– predviđenu upotrebu mašine,

– upute za sigurno: ▶ stavljanje u pogon, ▶ korištenje, ▶ rukovanje, ▶ sastavljanje i rastavljanje, ▶ podešavanje, ▶ održavanje (servisiranje i

popravku).Navedene upute su detaljnije pojaš-

njene u tački 6. standarda BAS EN ISO 10517 i obuhvataju informacije i opća sigurnosna upozorenja koje se odnose na:

– upute i, kada je to prikladno, ilu-stracije montaže i demontaže motornih makaza za živicu, ako se ne isporučuju u potpuno sklopljenom obliku,

– upute i, kada je to prikladno, ilu-stracije načina upotrebe motornih ma-kaza za živicu, uključujući detaljne upu-te o svim komandama,

– upute i, kada je to prikladno, ilu-

stracije načina podešavanja i bilo ka-kvog potrebnog održavanja motornih makaza za živicu od strane korisnika, uključujući podmazivanje reznog ure-đaja i način podešavanja karburatora i paljenja,

– upute i, kada je to prikladno, ilu-stracije određenih položaja operacija rada,

– upute i, kada je to prikladno, crteže detalja sa objašnjenjima svih komandi,

– upute za sigurno rukovanje sa gorivom,

– upute i, kada je to prikladno, crte-že za preporučenu zamjenu ili popravku dijelova ili servisiranje i specifikacije rezervnih dijelova koje treba koristiti kada oni mogu utjecati na zdravlje i si-gurnost korisnika,

– objašnjenje za svaki piktogram koji je korišten na motornim makazama

Izjava o usklađenostiIzjava o usklađenosti mora biti priložena uz svake motorne makaze za živicu i mora sadržavati:

� naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, � opis mašine (izvedba, tip, serijski broj), � sve bitne propise s kojima su motorne makaze za živicu usklađene, � upućivanje na primijenjene standarde, � podatke o licu ovlaštenom za potpisivanje u ime proizvođača ili ovlašte-

nog zastupnika.Izjava o usklađenosti može biti priložena uz motorne makaze za živicu kao poseban dokument, ali se u dosta slučajeva nalazi u uputstvu za upotrebu.


za živicu i ponovljene sve druge infor-macije, izuzev serijskog broja,

– osnovne karakteristike reznog ala-ta koji se montira na mašinu,

– operativni metod koji treba slije-diti u slučaju nezgode i kvara,

– operativni metod kojeg se treba pridržavati u slučaju kada je vjerovatno da će doći do blokade rada mašine kako bi se omogućilo da se mašina na siguran način deblokira,

– upozorenje da motorne makaze za živicu nisu namijenjene da ih koriste djeca,

– upozorenja u vezi sa načinom na koji se mašina ne smije koristiti, jer je iskustvo pokazalo da bi moglo doći do pogrešne upotrebe.

Veoma važno je uočiti da li su u uputstvu za upotrebu navedeni podaci o emisiji zrakom prenošene buke i podaci o vibracijama.

vIZUelNa PrOvjera MOTOrNIH MaKaZa Za ŽIvIcU

Prije kupovine/stavljanja motornih ma-kaza za živicu na tržište BiH, uvoznici trebaju neposrednim opažanjem izvršiti provjeru određenih sigurnosnih zahtje-va propisanih standardom BAS EN ISO 10517.

Broj i dimenzije držača (ručki) i udaljenost do sječiva

U skladu sa tačkom 5.2.1. standarda BAS EN ISO 10517, sve motorne maka-ze za živicu, čija je dužina reznog sječi-va duža od 200 mm, moraju imati dva držača (ručke). Dužina držača (ručke) treba da iznosi minimalno 100 mm.

Ne smije biti moguće dohvatiti sječi-vo vrhovima ispruženih prstiju kada se drže ručke. Rastojanje od sječiva mo-tornih makaza za živicu do bilo koje ručke (dijela prečnika ručke koji je dalji od sječiva) ne smije biti manje od 120 mm. Rastojanje se mjeri najkraćom putanjom.

Broj držača (ručki) sa kontrolom rada sječiva

U skladu sa tačkom 5.3. standarda BAS EN ISO 10517, svake motorne makaze za živicu, na minimalno 1 ručki, moraju imati sigurnosni regulator kontrole rada sječiva.

Prema tački 5.4.2. navedenog stan-

darda, sa rukama na drškama, kontro-lom (regulatorom) rada sječiva se mora upravljati u svim normalnim položa-jima ruku, bez potrebe da se promjeni položaj bilo koje ruke.

Štitnik reznog sječiva makaza za živicu

U skladu sa tačkom 5.2.6 standarda BAS EN ISO 10517, štitnik za rezno sječivo mora biti sastavni dio opreme motor-nih makaza za živicu i mora pokrivati sječivo tokom transporta ili kada su motorne makaze za živicu uskladištene. Štitnik mora ostati u položaju zaštite sječiva (da ne spadne) i u slučaju kada se motorne makaze za živicu okrenu vertikalno sa sječivom na dole.

Uređaj za zaustavljanje rada motora

U skladu sa tačkom 5.4.3. standarda BAS EN ISO 10517, svake motorne ma-kaze za živicu moraju biti opremljene uređajem (prekidačem) za zaustavljanje rada motora, koji je tako postavljen da se s njim može rukovati bez otpuštanja bilo koje ručke. Uređaj za zaustavljanje rada ne smije zavisiti od jačine ručnog pritiska kojim se na njega djeluje da bi funkcionirao. Pozicija zaustavljanja (stop) treba biti jasno označena. Ovaj uređaj mora biti obojen različitom bo-jom u odnosu na boju pozadine.

Zaštita od vrelih dijelova

U skladu sa tačkom 5.6.1. standarda BAS EN ISO 10517, izduvni sistem motora mora biti zaštićen na način da nisu dostupni vreli dijelovi u slučaju nenamjernog kontakta tokom normal-nog rada sa mašinom. Istovremeno, u skladu sa tačkom 5.8. ovog standarda,

izduvni otvor ne smije biti usmjeren prema korisniku u normalnom radnom položaju mašine.

rezervoar za benzin

U skladu sa tačkom 5.7. standarda BAS EN ISO 10517, poklopac rezervoara za benzin motornih makaza za živicu mora imati držač-vezicu. Otvor koji slu-ži za sipanje benzina ne smije biti manji od 20 mm u prečniku.

savjeTI Za POslOvNe sUBjeKTe

Mašine se mogu staviti na tržište samo ako ne ugrožavaju zdravlje ili si-gurnost lica i domaćih životinja ili imo-

vine, ako su pravilno održavane i ako se koriste za predviđenu namjenu.

Obavezu stavljanja na tržište samo sigurnih proizvoda ima proizvođač, od-nosno uvoznik ili ovlašteni zastupnik koji prvi put stavlja mašinu na tržište BiH.

Pored navedenih zahtjeva, motorne makaze za živicu moraju zadovoljiti i sve ostale sigurnosne zahtjeve koji su propisani Naredbom o sigurnosti maši-na („Službeni glasnik BiH“, broj 04/10), kao i standardom BAS EN ISO 10517.

Mane Vrhovac, stručni savjetnikAgencija za nadzor nad tržištem BiH

[email protected]


PE AT POSLOVNOG POVJERENJAČ

CHAMBERTRUST SEALCHAMBERTRUST SEAL

CHAMBERTRUST seal je međunarodni pečat

poslovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske

komorske mreže – World Chambers Network (WCN),

Svjetske komorske federacije – World Chambers

Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske

komore – International Chamber of Commerce (ICC).

ChamberTrust je standardizovani komorski alat

ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim

se verifikuju objektivne informacije objavljene na

web stranici jedne kompanije.

koji

omogućava preduzećima širom svijeta da lako

nađu nove poslovne partnere čije je postojanje,

profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane

Komore.

Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz

mogućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje

ispunjava tražene uslove.

Sve dodatne informacije o mogućnostima za

dobijanje CHAMBERTRUST seal – Pečata komorskog

poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća

mogu dobiti na sljedećoj adresi:

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska

komora Bosne i Hercegovine

BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiH

Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevo

Tel: + 387 33 566-235

e-mail: [email protected]

web: www.komorabih.ba

Koristite


S obzirom na veliki broj postrojenja prehrambene industrije, naroči-to industrije mesa i mlijeka, na

području Srednjobosanskog kantona (SBK) ukazala se potreba za otvaranjem laboratorije za ispitivanje hrane i vode, s ciljem poboljšanja kvaliteta prehrambe-nih proizvoda kao i davanja pravovre-menih informacije o kvalitetu proizvo-da krajnjim konzumentima. Tako je u julu 2014. godine osnovan prvi privatni laboratorij za kontrolu hrane na po-dručju SBK - Institut za biomedicinsku dijagnostiku i istraživanje „GENOM“ Travnik.

Institut „GENOM“ djeluje kao organizaciona jedinica u sklopu Farmaceutsko-zdravstvenog fakulte-ta Travnik, a u njemu radi veliki broj doktora i magistara nauka iz oblasti veterinarstva, mikrobiologije, biologije, hemije, farmacije, prehrambene tehno-logije i sanitarnog inženjeringa.

U sklopu Instituta djeluju Laboratorija za mikrobiološko ispitiva-nje hrane i vode i Laboratorija za hemij-sko ispitivanje hrane i vode.

Oprema i laboratorijske analize

Institut „GENOM“ posjeduje visoko so-fisticiranu opremu i aparate za analitič-ku i mikrobiološku analizu, od čega se posebice izdvaja:

– Gasna hromatografija (GC), – Atomska apsorpciona hromato-

grafija (AAS),

– Visokotlačna hromatografija (HPLC),

– UV spektrofotometrija, – ELISA metoda za detekciju rezi-

dua i antibiotika. Rad laboratorije za ispitivanje hrane

i vode zasniva se na principima struč-nog, profesionalnog, pouzdanog, nepri-strasnog i pravovremenog zadovoljenja zahtjeva klijenata.

Laboratorija teži dostizanju i očuva-nju pozicije vodeće laboratorije u zemlji u oblasti djelovanja, zasnovane na viso-kom stepenu stručnosti i profesionalno-sti obavljanja poslova.

Ovlaštenja i sporazumi

Metode prema kojima se vrši analiza odobrilo je Federalno ministarstvo po-ljoprivrede vodoprivrede i šumarstva rješenjem za obavljanje laboratorijskih analiza broj: UP-I -06-2-24/17-1196-9/14, a u potpunosti u skladu sa BAS ISO standardima.

Kao potvrdu dobrog rada i zalaga-nja, u junu 2015. godine resorno fede-ralno ministarstvo ovlašćuje Institut „GENOM“ za vršenje dodatnih analiza iz domena mikrobiološke i fizikalno-he-mijske analize vode i ELISA metode za detekciju rezidua i antibiotika u mesu.

Za kratak vremenski period Institut je uspostavio prisnu saradnju sa labo-ratorijama, institutima i naučno-istra-živačkim ustanovama iz BiH i inozem-stva, od čega se posebice ističe potpisani Ugovor o međulaboratorijskoj razmjeni

rezultata i saradnji sa Nacionalnom la-boratorijom za hranu, okolinu i zdravlje iz Maribora, Republika Slovenija, koja je referentna laboratorija iz oblasti kon-trole hrane u Evropskoj uniji.

Shodno naprijed navedenom, može se vidjeti da je Institut ‘’GENOM’’ Travnik za vrlo kratko vrijeme postigao zavidne rezultate te je u uzlaznoj fazi razvoja. Trenutno je u procesu završna faza priprema za akreditaciju kod dr-žavnog akreditacionog tijela BATA-e i u narednom periodu se očekuje uvođenje standarda BAS ISO 17025.

Institut ‘’geNOM’’ inicijator osnivanja Udruženja privatnih laboratorija za kontrolu hrane

Institut „GENOM“ Travnik inicijator je okupljanja i udruživanja laboratorija za kontrolu hrane u Bosni i Hercegovini koje su u privatnom vlasništvu. Svrha osnivanja Udruženja privatnih labora-torija za kontrolu hrane jeste udruži-vanje laboratorija u interesu unapređe-nja sistema kvaliteta svakog pojedinog laboratorija, te lakšeg pridruživanja domaćem i inostranom tržištu korište-njem zajedničkih resursa i potencijala.

Udruženje će zajedničkim nastupom razvijati nove poslove i djelatnosti u ko-jima se mogu optimalno vrednovati ka-paciteti i zajednički razviti novi pravci aktivnosti kako bi klijentima pružili što bolje i povoljnije usluge. Na ovaj način će svaka članica materijalno i kadrovski ojačati kroz uspješno ostvarivanje zada-nih ciljeva i aktivnosti. Udruženje će ak-tivno raditi na uspostavljanju međuna-rodne saradnje sa sličnim udruženjima i asocijacijama.

Zbog svega navedenog mi u Institutu „GENOM“ smatramo da možemo biti odgovarajući poslovni partner i da u zajedničkoj saradnji možemo značajnije doprinijeti kvaliteti i ispravnosti pro-izvoda i sirovina naših klijenata i time poboljšati ukupan kvalitet hrane koju konzumiramo.

INStItUt zA BIOMEDICINSKU DIJAGNOStIKU I IStRAŽIVANJE „GENOM“

Institut ‘’GENOM’’ Travnik za kratko vrijeme postigao zavidne rezultate

PREDStAVlJAMO

51INFOKOM – broj 63 – septembar/rujan 2015.

PREDStAVlJAMO


Vanjskotrgovinska razmjena (Vt razmjena) čini važan segment privrede. Ona prati robni promet Bosne i Hercegovine sa inostranstvom kako bi se osigurali adekvatni, tačni, ažurni i lako dostupni podaci i informacije svim korisnicima podataka (poslovni subjekti, državni organi, naučne ustanove, međunarodne statističke institucije i sve druge zainteresirane osobe i institucije).

U analizi vanjske trgovine Bosne i Hercegovine osnovni izvor podataka je Jedinstvena carin-

ska isprava (JCI). Jedinstvena carinska isprava je dokument koji poslovni su-bjekat ili druga ovlaštena osoba, npr. špediter, podnosi carinarnici prilikom carinjenja robe. Za prikupljanje i kon-trolu ispravnosti carinskih deklaracija na području BiH odgovorna je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine koja propisuje oblik, sa-držaj, način ispunjavanja i podnošenja

isprava u carinskom postupku.Za praćenje tokova međunarodne

trgovine robama postoje dva pristupa, povezana sa konceptima ekonomske i statističke teritorije i korištenja carin-skih procedura. Pošto se prikupljanje podataka zasniva na carinskim proce-durama, u mnogim zemljama je usvojen princip da se statistička granica podu-dara s carinskom granicom. U tom slu-čaju se statistička teritorija podudara sa carinskom teritorijom.

Postoje dva trgovinska sistema:

– Sistem opće trgovine i – Sistem specijalne trgovine.

Glavna razlika između ova dva kon-cepta je u tretiranju roba koje prolaze kroz carinska skladišta i komercijalne slobodne zone.

sistem opće trgovine

Ovaj sistem podrazumijeva širi koncept i koristi se onda kada statistička teritori-ja zemlje odgovara njezinoj ekonomskoj

CIS VTK BiH u službi privrede BiH


teritoriji. Sistem opće trgovine uključuje u uvoz sve robe koje ulaze na ekonom-sku teritoriju zemlje, a u izvoz sve robe koje napuštaju ekonomsku teritoriju ze-mlje. To znači da su u analizu vanjske trgovine uključeni redovan izvoz robe, unutrašnja i vanjska obrada, zalihe u carinskim skladištima, komercijalnim slobodnim zonama, industrijskim slo-bodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom, a isključen tranzit robe.

sistem specijalne trgovine

Sistem specijalne trgovine koristi se onda kada statistička teritorija obuhvata samo određeni dio ekonomske teritorije (slobodno unutrašnje tržište).

Postoje dvije definicije sistema spe-cijalne trgovine - striktna i proširena. Prema striktnoj definiciji specijalne trgovine u analizi vanjske trgovine uključuju se samo redovan izvoz i uvoz. Striktna definicija sistema specijalne tr-govine veoma se rijetko koristi i većina zemalja primjenjuje proširenu definiciju sistema specijalne trgovine.

Prema proširenoj definiciji uključuje se također vanjska i unutrašnja obrada roba koje ulaze ili napuštaju industrij-ske slobodne zone.

U specijalnu trgovinu su uključeni: – redovan izvoz, – izvoz na vanjsku obradu, – izvoz nakon unutrašnje obrade, – redovan uvoz, – uvoz na unutrašnju obradu, – uvoz nakon vanjske obrade.

Ovim sistemom roba koja iz ino-stranstva ulazi u carinska skladišta, slobodne komercijalne zone ili na dru-ge prostore pod carinskom kontrolom i nadzorom, kao i privremeni izvoz i uvoz bez promjene vrijednosti, neće biti registrirana kao uvoz, niti će biti regi-strirana kao izvoz ukoliko bude ponov-no izvezena. Prema sistemu specijalne trgovine, roba iz carinskih skladišta, slobodnih komercijalnih zona i ostalih prostora pod carinskom kontrolom bit će registrirana kao redovan uvoz tek onda kada uđe na slobodno unutrašnje tržište.

Daje se prednost sistemu opće trgo-vine s obzirom da on pruža obuhvatnije praćenje vanjskih robnih tokova nego sistem specijalne trgovine.

robe Proizvodi koji se uključuju u analizu vanjske trgovine su sva pokretna i fi-zička dobra, uključujući i električnu energiju. Isključuje se trgovina usluga-ma. Analiza vanjske trgovine trenutno obuhvata ~10.500 različitih proizvoda prema Carinskoj tarifi BiH. Prati kreta-nja svakog pojedinačnog proizvoda, ali proizvodi i agregirane podatke prema hijerarhiji CT BiH. Podaci se mogu ana-lizirati na nivou poglavlja (97 poglavlja, odnosno tarifnih glava, sa dvocifrenom šifrom, preko tarifnih grupa sa četve-rocifrenom šifrom, do najdetaljnijeg nivoa tarifne oznake sa desetocifrenom šifrom).

Zemlja partner

Analiza vanjske trgovine prati robnu razmjenu BiH sa zemljom partnerom. Zemlja partner je definirana na sljede-ći način: Kada je u pitanju izvoz/uvoz, trgovinski partner je zemlja konačne destinacije robe, odnosno zemlja iz koje roba potječe (zemlja porijekla) ili preko koje dolazi (zemlja trgovine).

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine mjesečno dobiva podat-ke o vanjskotrgovinskoj razmjeni od Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Komora je, također, preko VPN ka-nala direktno vezana sa Upravom tj. Vojagerom (nizom izvještaja o vanjsko-trgovinskoj razmjeni koji se mogu pre-gledati i eksportovati po različitim kri-terijima za različite vremenske periode). Svakog mjeseca, Uprava ažurira Vojager sa najnovijim podacima o vanjskotrgo-vinskoj razmjeni.

Podaci o razmjeni dostavljaju se po-štom, na CD-u u Access bazi sa poda-cima iz Jedinstvenih carinskih isprava koji se obrađuju i importuju u internu Access bazu po utvrđenoj metodologiji (Opći trgovinski princip).

Podaci na CD-u su u formi Access baze sa tabelama SAD-GEN i SAD-ITM koje sadrže niz polja koja su direk-tni produkt Asicude – softvera UINO u kojem se evidentiraju sve Jedinstvene carinske isprave. Centar za informatiku i statistiku Vanjskotrgovinske komore BiH (CIS) analizira podatke spomenu-tih tabela i iz njih izdvaja polja koja su potrebna za formiranje izvještaja o raz-mjeni po robama i državama, razvrstane

po entitetima, općinama i kantonima/regijama. Formiraju se tabele izvoza/uvoza u Access bazi koja služi kao osno-va za kreiranje niza izvještaja po traže-nim parametrima.

Na osnovu tako pripremljenih poda-taka, CIS dostavlja izvještaje po zahtje-vu korisnika, izrađuje mjesečne Biltene vanjskotrgovinske razmjene, ažurira podatke za WEB aplikaciju (http://ko-morabih.ba/vanjskotrgovinska-razmje-na/), postavlja osnovne pokazatelje na web stranicu Komore (http://komora-bih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena-2/).

Izrada Biltena

CIS priprema i izrađuje pregled vanj-skotrgovinske razmjene BiH koji sadrži dogovorene tabele sa podacima o vanj-skotrgovinskoj razmjeni za tekući peri-od i usporedni period prethodne godine po raznim kriterijima: državama, gru-pama proizvoda, regionalnoj pripad-nosti (entitet, kanton/regija i općina), uvozu po državi porijekla i dr. Bilten se izrađuje mjesečno (verzija sa osnovnim pokazateljima) i kvartalno (opširnije). Mjesečni Bilten se distribuira interno (rukovodstvo VTK), a kvartalni raznim institucijama na nivou države, entiteta, kantona/regija, općina i dr.

U sklopu ove aktivnosti, CIS godiš-nje priprema materijal o razmjeni za ambasade, diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodne institu-cije i druge zainteresirane institucije. Materijal sadrži podatke o VT razmjeni BiH sa ~ 40 zemalja partnera, članicama EU, potpisnicama CEFTA-e i ostalim.

Zahtjev za podacima o razmjeni i izrada odgovora

Podnosilac zahtjeva dostavlja upit o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa po-trebnim parametrima (vremenski pe-riod, tarifne oznake, zemlje partneri itd.). Zahtjev je u pisanoj formi i do-stavlja se putem pošte, faksa, e-maila, lično ili on-line (http://komorabih.ba/obrazac_vtr/).

Centar za informatiku i statistiku


Customs 2020 program olakšava umrežavanje, zajedničke aktiv-nosti i obuku carinskog osoblja,

a u isto vrijeme finansira IT sisteme koji će omogućiti uvođenje i razvoj IT tehnologije kod carinskog poslovanja. Za period od 2014. do 2020. godine budžet ovog programa iznosi 547,3 mi-liona eura. Od ukupnog iznosa, 20% sredstava je namijenjeno aktivnostima koje uključuju zajedničko djelovanje, 75% je odvojeno za jačanje kapaciteta za informacione tehnologije, dok je 5% osigurano za razvoj ličnih kompetenci-ja. Glavni korisnici ovog programa su državna uprava, lokalna i regionalna tijela vlasti, carinski ili poreski organi i eksterni stručnjaci.

Program customs 2020 želi doprinijeti ostvarenju sljedećih ciljeva:

– Usklađivanje carinskog poslova-nja sa potrebama zajedničkog tržišta EU, što uključuje olakšavanje trgovine, povećanje sigurnosti u procesu robne razmjene, poboljšanje konkurentnosti, postizanje efikasne interakcije carinskih službi do te mjere da djeluju kao jedin-

stvena carinska služba; – Osiguranje zaštite finansijskih i

ekonomskih interesa EU; – Borba protiv prevara, korupcije i

kriminala koje su povezane sa djelova-njem carinskih i poreskih organa;

– Podsticanje ukupnog ekonom-skog rasta.

Instrumenti finansiranja su:

– Grantovi (stopa sufinansiranja može iznositi do 100% prihvatljivih troškova);

– Ugovori se sklapaju prema pravili-ma javne nabave;

– Povrat sredstava za finansiranje eksternih eksperata.

Program provodi Evropska komi-sija u skladu sa godišnjim programom rada za svaki sektor posebno. Zemlje učesnice programa moraju osigurati adekvatno osoblje za učestvovanje u ak-tivnostima i mjerama za provođenje za-jedničkih projekata u okviru programa Customs 2020.

Bosna i Hercegovina je 22. 12. 2014. godine u Bruxellesu potpisala među-narodni ugovor o pristupanju Bosne i

Hercegovine programu EU - Customs 2020. Učešće u ovom programu je otvo-rilo nove mogućnosti carinskoj admini-straciji Bosne i Hercegovine da se upo-zna sa metodama koje se koriste u EU, kao i sa onim metodama koja EU planira da uvede. Ovo je sedmi program EU iz ciklusa 2014.-2020. kojem je pristupila Bosna i Hercegovina: Kreativna Evropa, Erasmus plus, Horizont 2020, IPA II, Fiscalis 2020 i program Cosme, koji bi trebao uskoro biti dostupan. Program Customs 2020 ima za cilj opće funkcio-niranje Carinske unije kako bi preduze-ća i građani Bosne i Hercegovine imali koristi od punog potencijala unutraš-njeg tržišta EU.

PROGRAMI EVROPSKE UNIJE

Customs 2020

Customs 2020 je, kako se navodi na internet stranici o evropskim fondovima (www.europski-fondovi.eu), program Evropske unije koji pruža podršku u saradnji carinskih uprava zemalja članica Evropske unije, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ulazak u EU, kao i zemalja partnera koje su obuhvaćene Evropskom politikom.


Program Fiscalis 2020, kako se na-vodi na internet stranici o evrop-skim fondovima (www.europski-

fondovi.eu), ima za cilj unaprijeđenje rada poreskih uprava zemalja učesnica programa, putem jačanja kapaciteta administracije i borbe protiv poreskih prevara i utaja, te usklađivanje s regu-lativom i praksama EU u oblasti pore-za i porezne politike. Učešće u ovom programu omogućava razmjenu infor-macija i ekspertiza između poreskih organa zemalja učesnica programa, kao i obuku poreskih službenika. Ukupna vrijednost ovog sedmogodišnjeg pro-grama iznosi 234,3 miliona eura. Ovaj program je istovremeno nastavak pro-grama Fiscalis 2002, Fiscalis 2007 i Fiscalis 2013. Programom upravlja Evropska komisija, Opća uprava za po-reze i carinsku uniju (DG TAXUD) uz podršku Fiscalis 2020 Odbora (Fiscalis Committee).Glavni korisnici programa su: poreski organi vlasti, eksterni struč-njaci u svojstvu predstavnika vladinih institucija, privredni subjekti i njihove organizacije, predstavnici međunarod-nih i ostalih relevantnih organizacija na svim nivoima.

Programom se podupire saradnja kroz:

– Zajedničke aktivnosti – usmjerene na razmjenu znanja i dobrih praksi iz-

među carinskih i poreznih službenika; – Evropski informacioni sistemi

– usmjereni na olakšavanje razmje-ne informacija i pristupa zajedničkim podacima;

– Aktivnosti obuke – usmjerene na izgradnju kapaciteta carinskih i pore-skih službenika.

ciljevi programa:

1. Ojačati interno tržište kroz efikasne sisteme oporezivanja;

2. Unaprijediti operacije sistema za oporezivanje kroz saradnju zemalja sudionica, nadležnih tijela, službeni-ka i eksternih stručnjaka;

3. Poboljšati pravilno funkcioniranje poreskih sistema na unutrašnjem tržištu kroz poboljšanje saradnje između država sudionica, njihovih poreskih uprava i službenika.

Učestvovanje Bosne i Hercegovine u programu Unije Fiscalis 2020 ima za cilj unapređenje poreskog sistema u BiH putem saradnje s poreskim upra-vama i službenicima država regiona i Evropske unije koje su uključene u ovaj program.

Mersiha Selmanović n

PROGRAMI EVROPSKE UNIJE

evrOPsKI revIZOrsKI

sUD(EUROPEAN COURT OF

AUDITORS/COUR DES COMPTES

EUROPÉENNE)

Evropski revizorski sud je institu-cija Evropske unije čiji je osnovni zadatak provjera zakonitosti i pravilnog izvršavanja budžeta, odnosno svih prihoda i rashoda Evropske unije (uključujući sve in-stitucije, tijela i druge organizacio-ne jedinice EU). Osnovan je 1977. godine, a sastoji se od po jednog člana iz svake države članice čiji je mandat šest godina. Na kraju svake finansijske godine Evropski revizorski sud podnosi godišnji izvještaj o budžetu EU Evropskom parlamentu i Vijeću EU, a izvještaj se objavljuje i u Službenom gla-sniku EU. Revizorski sud također daje mišljenje prije nego što se usvoji bilo koji finansijski propis Evropske unije. Nezavisna je insti-tucija i nema nadležnost za izrica-nje kaznenih mjera. Ako Revizorski sud otkrije prevaru ili nepravil-nost, prenosi informacije o njoj nadležnim tijelima Evropske unije koja preduzimaju daljnje aktivno-sti. Sjedište Evropskog revizorskog suda je u Luksemburgu.

POJMOVNIK EVROPSKIH

INtEGRACIJA

Članstvom BiH u ovom programu omogućava se jačanje kapaciteta, vještina i stručnosti bosanskohercegovačkih poreskih službenika, što predstavlja važan korak ka daljnjem napretku naše zemlje u procesu evropskih integracija.

Fiscalis 2020


Zašto pohađati ovaj program obuke?Od ukupne vrijednosti IPA II programa za Bosnu i Hercegovinu od 165,8 miliona €, dio programa namijenjen konkuren-tnosti i inovacijama iznosi 63,8 miliona €. Zemljama članicama EU omogućen je pristup fondu HORIZON 2020 ukupne vrijednosti 960 milijardi €, kojem od 17. 8. 2015. godine može pristupiti i Bosna i Hercegovina. Od toga iznosa, direktna sredstva na raspolaganju za inovacije u svim tipovima malih i srednjih predu-zeća (MSP) iznose 616 miliona €. Kroz HORIZON 2020, instrument za MSP, mo-žete dobiti do 2,5 miliona €. U ovisnosti od vrste projekta, iz EU fonda možete po-kriti od 70 do 100% pozivom definiranih prihvatljivih troškova projekta. Po potpi-sivanju Memoranduma o razumijevanju, Bosni i Hercegovini će biti otvoren pristup COSME finansijskom instrumentu nami-jenjenom jačanju konkurentnosti MSP-a u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde €.

Koja preduzeća se mogu prijaviti na pozive za finansiranje iz eU fondova?Mogu se prijaviti mala i srednja predu-zeća, pojedinačno ili konzorcij malih i srednjih preduzeća. Pod malim i srednjim preduzećem se podrazumijeva preduzeće do 250 zaposlenih, godišnjim prometom manjim od 50 miliona € i / ili bilansom stanja koja ne prelazi 43 miliona €.

TERMINI ODRŽAVANJAPrvi modul - 5 dana predavanja 19.-23. oktobar/listopad 2015.

Drugi modul - 5 dana predavanja 16.-20. novembar/studeni 2015.

Treći modul - 5 dana praktičnog rada na izradi projekata polaznika obuke 7.-11. decembar/prosinac 2015.

MJESTO ODRŽAVANJAProstorije Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine

KOTIZACIJA1.999,00 KM po polazniku za ukupan program obuke

ROK PRIJAVEKrajnji rok prijave za učešće na programu obuke je 14. 10. 2015. Ispunjen prijavni obrazac, koji možete naći na www.komorabih.ba, poslati na e-mail adresu: [email protected] UPLATA NA RAČUNKotizaciju uplatiti do 14. 10. 2015. godine na račun:Vakufska bank dd, SarajevoBr.: 1602000000456505

KONTAKT I INFORMACIJEVanjskotrgovinska komora BiHBranislava Đurđeva 1071000 SarajevoT: +387 33 566 201F: +387 33 566 [email protected]

VANJSKOtRGOVINSKA KOMORA BIH – INStItUt zA EDUKACIJU ORGANIzUJE SPECIJAlIStIČKI PROGRAM OBUKE ”PRIPREMA I

IMPlEMENtACIJA PROJEKAtA zA EU FONDOVE”

KAKO DO SREDSTAVA EU FONDOVA?

Šta dobijate učestvovanjem u programu obuke?Ovaj program obuke vam omogućava pra-vovremenu pripremu za nove mogućnosti finansiranja.

Iskoristite priliku da po promotivnoj cijeni dobijete savjetodavnu uslugu vrhun-skih eksperata za pripremu projekta vašeg preduzeća.

Tokom tri mjeseca i 120 sati predavanja i interaktivnog praktičnog rada podijeljenog u tri modula, informišite se kako Evropska unija putem svojih fondova pruža finansij-sku podršku preduzećima.

Naučite kako identifikovati projektnu ideju za vaše preduzeće i kako tu ideju pretvoriti u projektni dokument sukladno uslovima finansiranja iz EU fondova.

Uz primjere projekata preduzeća koja su dobila finansijska sredstva iz EU fondova, saznajte sve o upravljanju projektnim ci-klusom, pripremi projektnog dokumenta, izradi poslovnog plana, studije izvedivosti i izradi budžeta projekta.

Upoznajte se sa vašim obavezama koje imate pri implementaciji projekta finansira-nog iz EU fondova.

Kroz 30 sati praktičnog rada sa iskusnim predavačima i praktičarima, 24 sata samo-stalnog rada, uz online konsultacije, razvijte detaljan prijedlog projekta za vaše preduze-ća u formi koja ispunjava sve uslove za fi-nansiranje iz EU fondova!


PredavačiProf. dr. sc. Darko Tipurić, redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menadžment. Gostujući je profesor na splitskom i sarajevskom ekonomskom fakultetu, sveučilištima u Puli i Dubrovniku te gostujući preda-vač na Univerzitetu Leeds Metropolitan. Autor je više od stotinu naučnih i stručnih radova iz područja menadžmenta u zemlji i inostranstvu. Član je Senata Sveučilišta u Zagrebu i Vijeća druš-tveno-humanističkih znanosti te član Rektorskog kolegija u širem sastavu. Član je glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista i počasni predsjednik Hrvatske udruge certificiranih članova nad-zornih odbora. Član je Ekonomskog vijeća predsjednika Vlade RH i Gospodarsko-socijalnog vijeća, kao i član Savjetodavnog odbo-ra Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Republike Hrvatske. Konzultant je brojnih hrvatskih i inozemnih poduzeća te drugih institucija. Konzultant je Svjetske banke i UN-a, te sudjeluje u projektima razvoja poduzetništva, menadžmenta i korporativnog upravljanja u tranzicijskim zemljama.

Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, profesor je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Katedra za organizaciju i menadžment, gdje predaje kolegije „Društvena odgovornost poduzeća“, „Poslovna etika“, „Menadžment“, „Projektni menadžment“ i „Menadžment promjena“. Profesor Omazić također obnaša funkciju prodekana za nastavu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Radio je na različi-tim projektima za UNDP, Svjetsku banku, IFC, COOP, Toyotu, Novartis, IBM itd.

Doc. dr. sc. Davor FIlipović je predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Gospodin Filipović je također radio kao in-vesticijski analitičar u konzultatnskoj tvrtki Proventus, te na poslo-vima revizije u revizorskom društvu Fimar d.o.o. Docent Filipović je učesnik fellowship programa Harvard Kennedy School – John F. Kennedy School of Government. Završio je European Training Program - “Kako biti uspješan u EU financiranju” i “Raditi sa EU”. Učestvovao je u implementiranju projekata “Izgradnja proizvodne konkurentnosti Hrvatske” i projektu Europske komisije “Jačanje poduzetništva - FoSentHE”, te projektu “Organizacija kao izvor konkurentske prednosti hrvatskih poduzeća”.

Izv. prof. dr. sc. Mitar Perušić, trenutno je zaposlen kao profe-sor na Tehnološkom fakultetu. Prof. Perušić je jedan od vodećih konzultanata i predavača u Bosni i Hercegovini, sa više od 10 go-dina iskustva u radu sa međunarodnim organizacijama i pripremi i implementiranju projekata organizacija kao što su Svjetska ban-ka (the World Bank / IFC), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), USAID, Europska delegacija itd.

Dr. sc. Ana-Maria Boromisa radi u Institutu za razvoj i među-narodne odnose u Zagrebu gdje je voditeljica Odjela za međuna-rodne gospodarske i političke odnose i predsjednica Znanstvenog vijeća. Predaje Ekonomiku Europske unije na poslijediplomskom studiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Izradila je de-setak studija izvodivosti s analizom koristi i troškova za projekte koji su se financirali iz IPA-e (svaki pojedinačne vrijednosti oko 1 milijun €). Radi kao konzultant za različite međunarodne orga-nizacije i institucije. Iskusan je evaluator projekata prijavljenih za sufinanciranje iz EU fondova.

Mr. sc. Marko Lokin MBA trenutno obnaša funkciju višeg savjetnika – specijaliste u Agenciji za regional-ni razvoj Republike Hrvatske. Radi na poslovima ad-ministriranja i upravljanja sustavom prvostupanjske kontrole na programima i projektima financiranim iz sredstava Europske unije. Priprema i kontrolira izvje-šća o napretku zaprimljenih od projektnih partnera, kao i nabave provedene u sklopu projekata financiranih EU sredstvima. Vrši terenske provjere implementacije projekata, ovjeravanje prihvatljivosti troškova proizaš-lih tijekom implementacije EU financiranih projekata te izdaje deklaracije za ovjeravanje troškova. Redovito surađuje s predstavnicima tijela uključenih u struk-turu upravljanja fondovima Europske unije i sa pred-stavnicima tijela Europske komisije. Prije zaposlenja u Agenciji za regionalni razvoj Republike Hrvatske, gospodin Lokin je od 2010. do 2014. godine radio u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske na poziciji IPA nacionalnog kontrolora.

Mr. sc. Jasenko Arnautović je certificirani profesional-ni predavač (trener) i konzultant organizacije EU TaC u BiH, te akreditirani trener EURELSMED i CREDO programa. Ima više od 19 godina iskustva na području upravljanja projektnim ciklusom po EU metodologiji (Project Cycle Management-PCM), što uključuje pisa-nje projektnih dokumenata i aplikacija za javne pozive i grant sheme, ali i kao projektni menadžer na velikom broju projekata. Također radi kao evaluator IPA pro-jekata. Gospodin Arnautović ima više od 25 godina iskustva na izradi poslovnih strategija, business plano-va i marketing planova za poduzeća, analize poslovanja poduzeća.

Mr. sc. Davorin Pavelić MBA, konzultant sa dugo-godišnjim iskustvom u pripremi i upravljanju pro-jektima ekonomskog razvoja, razvoju privatnog sektora, malih i srednjih poduzeća i razvoju podu-zetništva, kreiranju i analizi ekonomskih i socijalnih politika itd. Uspješnoj konzultantskoj karijeri je pret-hodilo 12 godina rada u međunarodnim organizacija-ma, kao što su Svjetska banka (International Finance Corporation /IFC/), PricewaterhouseCoopers (PwC), International Management Group (IMG), Crown Agents, International Rescue Committee (IRC) itd. U posljednjih 7 godina, gospodin Pavelić je radio kao ne-zavisni konzultant na velikom broju projekata financi-ranih od strane USAID-a, UNDP-a, Europske komisije (EC) i drugih multilateralnih i bilateralnih razvojnih agencija i organizacija. Gospodin Pavelić je radio kao voditelj projekta, ključni ekspert i konzultant na šest projekata financiranih od strane Europske komisije, a izradio je projektnu dokumentaciju za projekte koje su međunarodne organizacije financirale sa više od 20 mi-lijuna eura.


Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mre-

že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz razli-čitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-ma-ila: [email protected] ili [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adre-se, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centa-ra u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se pu-tem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj na-čin Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremile: Stanislava Sorajić i Mersiha Selmanović n

Poslovna saradnja EICC BiH PS 1 - septembar 2015.Italijanska firma koja se bavi proizvodnjom električnih prekidača i LED lampi je zainteresovana za zajedničko ulaganje i recipročnu proizvodnju sa firmama iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Poljske, Rumunije i Makedonije. Firma posjeduje certifikat ECOAUDIT, kao i višegodišnje iskustvo u proizvodnji navedenih proizvoda u raznim varijantama za primjenu u zgradama, na ulicama, u baštama, jahtama... Svi proizvodi mogu biti prilagođeni u različitim bojama i oblicima. Italijanska firma traži potencijalne partnere sa iskustvom iz oblasti rasvjete. EICC BiH PS 2 - septembar 2015.Turska firma specijalizovana za veleprodaju hemijskih i građevinskih materijala (za krovove, fasade, zidove, podove) je u potrazi za proizvođačima sličnih proizvoda. Ova firma sa sjedištem u Antaliji aktivna je u sektoru građevinskih materijala od 2012. godine nudeći usluge tehničke analize. Firma se nudi kao agent ili distributer na turskom tržištu i prepoznatljiva je po širokom portfoliju klijenata. Od potencijalnog partnera se očekuje stručnost i iskustvo na međunarodnom tržištu, kao i posjedovanje tehnološke i finansijske infrastrukture.EICC BiH PS 3 - septembar 2015.Rumunska firma koja se bavi distribucijom pneumatskih alata, pribora za kompresovanje vazduha, poliuretanskih ljepila, TNT–a itd. je u potrazi za proizvođačima heftarica i klamerica za namještaj. Ova firma je aktivna na tržištu od 1997. godine i posjeduje stručno i iskusno osoblje i pouzdan je predstavnik poznatih proizvođača pneumatskog alata. Od potencijalnog partnera se očekuje da se bavi istom ili sličnom djelatnošću, da posjeduje iskustvo u transnacionalnoj saradnji i da proširi proizvodnju na evropsko tržište.EICC BiH PS 4 - septembar 2015.Hrvatska firma specijalizovana za turističke aktivnosti, izgradnju turističkih objekata i njihovo upravljanje je u potrazi za partnerima zainteresovanim za zajedničko ulaganje. Ova firma posjeduje iskustvo u turističkom menadžmentu i izgradnji novih objekata. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo i dugoročna saradnja. EICC BiH PS 5 - septembar 2015.Britanska firma koja se bavi dobavljanjem i graviranjem na različitim materijalima je u potrazi za dobavljačima laminatskih i termoplastičnih ploča napravljenih od modificiranog akrilika koji se koriste za graviranje. Ova firma proizvodi materijale sastavljene od 2 do 3 sloja koji su izrađeni od modifikovane akrilične plastike a proizvedene ploče mogu se naći u različitim bojama i debljinama. Kod proizvoda je 39205990. Firma je zainteresovana za uvoz 300 ploča (dimenzija 1220 mm X 610 mm) svaka 2-3 mjeseca. Od potencijalnog partnera se očekuje da pokaže interes za sklapanje ugovora o proizvodnji.EICC BiH PS 6 - septembar 2015.Irska firma specijalizovana za arhitekturu, proizvodnju i ugradnju aluminijumskih i staklenih fasada je u potrazi za inovativnim proizvođačima konstrukcijskih/fasadnih proizvoda. Ova firma ima 25 godina iskustva u dizajnu, proizvodnji i ugradnji konstrukcijskih materijala koji zadovoljavaju evropske standarde. Od potencijalnog partnera se očekuje distribucija proizvoda na irsko i britansko tržište, posjedovanje marketinških vještina i tehnička pomoć. Potencijalni partner bi trebao da ponudi konkurentne cijene, jednostavnost ugradnje, dizajn i savremenu izvedbu.

www.een.ba

EVROPSKA PODUzEtNIČKA MREŽA


EICC BiH PS 1 – jul/avgust 2015.Jermenska firma specijalizovana za uvoz i prodaju građevinskog materijala i opreme nudi usluge trgovačkog posredništva. Ova firma je jedna od vodećih uvoznika građevinskog materijala i opreme u Jermeniji, ekskluzivni je zastupnik brojnih inostranih renomiranih firmi i posjeduje dugogodišnje iskustvo u tom sektoru.EICC BiH PS 2 – jul/avgust 2015.Rumunska firma koja je specijalizovana za distribuciju proizvoda za domaćinstvo nudi usluge trgovačkog posredništva. Firma uglavnom distribuira celulozu (izbijeljeno dugo pulpno vlakno i natron linearni papir), papir (papir za pakovanje i A4 papir za pisanje) i različite vrste ljepila. Firma već prodaje proizvode poznatog evropskog proizvođača, planira da proširi asortiman proizvoda i traži nove dobavljače. Od potencijalnog partnera se očekuje da nudi kvalitetne proizvode.EICC BiH PS 3 – jul/avgust 2015.Bugarska firma koja se bavi veleprodajom i prodajom rezervnih dijelova za različite industrije želi da proširi svoj portfolio proizvoda koje nudi na bugarskom tržištu i zainteresovana je za saradnju sa proizvođačima pričvršćivača. Firma želi da distribuira pričvršćivače na bugarskom tržištu. Prednosti koje firma nudi su iskustvo u veleprodaji i prodaji sličnih proizvoda, kao i dobro uspostavljena mreža na bugarskom tržištu. Od potencijalnog partnera se očekuje da nudi kvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama.EICC BiH PS 4 – jul/avgust 2015.Rumunska firma koja se bavi distribucijom sanitarnih, termo, gasnih i vodovodnih instalacionih materijala nudi trgovačke usluge. Firma je jedan od vodećih lokalnih dobavljača, prodaje sisteme centralnog grijanja, sisteme podnog grijanja, kupatilski namještaj i pribor, građevinske završne materijale, metalne profile i različite vrste alata. Firma ima dugogodišnje iskustvo i mogućnost da proširi distributivnu mrežu, posjeduje poslovne prostore, kao i online prodavnicu. Od potencijalnog partnera se očekuje profesionalizam i brzina u pružanju kvalitetnih proizvoda.EICC BiH PS 5 – jul/avgust 2015.Mađarska firma specijalizovana za proizvodnju i preradu drveta za unutrašnji i spoljni drveni namještaj (kao što su predškolske stolice, ulične kante za smeće, drvene ograde, okviri za slike, vrtni namještaj) koji je napravljen od sirovih materijala hrasta i bagrema u potrazi je za dobavljačima ili proizvođačima iz evropskih zemalja. Firma vrši obradu sirovina pomoću set materijala koji se suši sušilicom marke Nyle površine 10 m³. Prednosti koje ova firma nudi su višegodišnje iskustvo i stručno osoblje specijalizovano za rad na CE (kružnim) mašinama za obradu drveta. Od potencijalnog partnera se očekuje da posjeduje sirove materijale, naročito hrast i bagrem.EICC BiH PS 6 – jul/avgust 2015.Belgijska firma specijalizovana za biljne ekstrakte za kozmetičku i farmaceutsku industriju u cilju zamjene uljnih derivata i silikona u potrazi je za dobavljačima biljnih ekstrakta, kao i podugovaračkim mogućnostima. U partnerstvu sa svjetskom mrežom istraživačkih laboratorija firma predlaže asortiman proizvoda namijenjenih za zamjenu uljnih derivata i silikona koji se obično koriste u kozmetičkoj industriji. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i profesionalizam.EICC BiH PS 7 – jul/avgust 2015.Poljska firma koja se bavi uvozom i izvozom šperploča i iverica je u potrazi za proizvođačima istih. Ova firma se nudi kao distributer stranih proizvoda, naročito OSB šperploča, vlaknastih ploča visoke gustoće, podnih ploča. Zahvaljujući širokoj mreži kontakata, firma nudi proizvode po konkurentnim cijenama. Od potencijalnog partnera se očekuje dostavljanje kvalitetnih proizvoda, iskustvo u međunarodnoj saradnji, pouzdanost i profesionalnost.EICC BiH PS 8 – jul/avgust 2015.Italijanska firma koja se bavi distribucijom parketa je u potrazi za dobavljačima istih od masivnog drveta, spoljnog i troslojnog parketa, kao i pribora za parket. Firma posjeduje iskustvo u elektronskoj prodaji i on-line marketingu, nudi tehničku pomoć pri prodaji navedenih proizvoda na italijanskom tržištu i omogućava sklapanje distribucijskog ugovora.EICC BiH PS 9 – jul/avgust 2015.Srbijanska firma specijalizovana za inžinjering, uvoz i izvoz, veleprodaju i proizvodnju metalnih proizvoda, struktura i obradu metala (sa glodalicom), instalacija bojlera, generatora, gasnih elektrana, postrojenja za flaširana pića nudi usluge distribucije i posredničke usluge za proizvođače sličnih proizvoda. Firma posjeduje dugogodišnje iskustvo, saradnju sa stranim klijentima i stručno osoblje u oblasti metalurgije. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo, profesionalnost i pouzdanost.EICC BiH PS 10 – jul/avgust 2015.Austrijska firma nudi usluge trgovačkog posredništva firmama zainteresovanim za distribuciju svojih poljoprivrednih i ekoloških proizvoda na austrijskom tržištu ili drugim stranim tržištima. Firma se bavi distribucijom evropskih proizvoda na tržištima u Aziji, Sjevernoj/Južnoj Americi, Južnoj Africi, kao i na evropskom tržištu. Firma se najviše bavi distribucijom hrane, pića (ulje, vino, šampanjac, soja, hrana za bebe, mineralna voda, organsko voće i povrće) i ekoloških proizvoda (postrojenja za prečišćavanje vode, proizvodi za filtriranje vazduha). Firma ima višegodišnje iskustvo i razvijenu mrežu partnera širom svijeta.

EVROPSKA PODUzEtNIČKA MREŽA

Documents

GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom_-63.pdf · spoljnotrgovinsko poslovanje i primje-na određenih EU direktiva od značaja