GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom-69-rgb.pdf · 2018-12-14 · INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017. 3 Uvodnik

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 69 • GODINA X • NOVEMBAR/STUDENI 2017.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • EDUKACIJA • BH PRIVREDA • 100 NAJVEĆIH

TRŽIŠTA • KONFERENCIJE • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • PROJEKTI • IZ KOMORE

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

2 INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017.

INFOKOM

Broj 69novembar/listopad 2017.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:Ahmet Egrlić, predsjednikIvan MandićZdravko Marinković Nihad Bajramović Enes AliškovićOgnjenka LalovićBoris MarkovićAida KapičijaEngin Mešanović

Kontakt:Aida KapičijaTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Sadržaj4 KOMORSKI INVESTICIONI

FORUM Samit lidera zapadnog Balkana i otvaranje Generalnog sekretarijata KIF-a

6 INTERVJU >>> Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine

10 ANALIZA BiH u drugom kvartalu 2017. godine ostvarila rast izvoza od 13,91%

14 Koliko je izmjena Pravilnika o inspekcijskom nadzoru Republike Hrvatske utjecala na bh. izvoznike

15 Mediji o povećanju takse za kontrolu voća i povrća

16 POSLOVNI FORUM Plasman bosanskoherce-govačkih firmi na tržištu u Švicarskoj

18 PROJEKTI Poslovne novine dodijelile priznanja najuspješnijim kompanijama u 2016. godini

20 Gradovi, općine / opštine i biznis

21 KONFERENCIJA ‘’Pouzdanost 2017’’

22 PRIVREDA BIH Nastupilo je doba velikih promjena u hlađenju i klimatizaciji

24 SOOO regulativa u BiH

26 Rast izvoza drvne industrije i šumarstva BiH

27 Izuzetna vinska godina u BiH

28 Pozitivna kretanja u izvozu grafičke industrije BiH

29 Peradarstvo u Bosni i Hercegovini

30 MOJ PROIZVOD Mnogo je pozitivnih priča u bh. privrednom sektoru – ispričajmo ih zajedno!

32 TRANSPORT Tradicionalni susreti međunarodnih cestovnih prijevoznika

34 TRŽIŠTE U FOKUSU Grčka

36 INO SAJMOVI Proizvodi iz BiH predstavljeni na sajmu prehrane WorldFood Moscow 2017

37 VTK BiH predstavila privredu BiH na sajmu AGRA 2017

38 Zajednički nastup bh. firmi na najvećem sajmu hrane u svijetu

39 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH Kvarcne grijalice

40 AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE BIH Zaštita oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradi-cionalnog ugleda hrane u BiH

43 Prednosti i nedostaci javno-privatnih partnerstva

46 PREDSTAVLJAMO Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona

48 INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Sigurnost informacija

50 UNAPREĐENJE POSLOVANJA Neophodna je promjena paradigme u teoriji menadžmenta i liderstva

52 EDUKACIJA Lobiranje u EU

54 INTERVJU >>> Boško Nektarijević, senior ekspert EU fondova

INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017. 3

Uvodnik

Poštovani čitatelji,

Novo izdanje Infokoma donosi i nove zanimljivo-sti i aktuelne privredne teme koje će, nadamo se, i ovaj put zaokupiti vašu pažnju.

U proteklom periodu uspješno su realizirane brojne aktivnosti.

Organizirali smo predstavljanje kompanija iz Bosne i Hercegovine na prestižnom sajmu prehra-ne WorldFood Moscow 2017, Agra 2017 i najvećem sajmu hrane u svijetu Anuga u Njemačkoj, gdje su bh. kompanije pokazale da je Bosna i Hercegovina zemlja bogatih prirodnih potencijala i velikih mogućnosti.

Dotakli smo se tema vina, voća i povrća, drvne industrije, grafičke industrije i naravno, aktuelne teme peradarstva i odobrenja izvoza mesa peradi za Evropsku uniju, koje svi željno iščekujemo.

Komora je u 2017. godini bila suorganizator projekta „100 najvećih u BiH“, koji je ove godine uz prisustvo predstavnika institucija vlasti poprimio jednu posebnu dimenziju, te podržala projekte „Pouzdanost 2017“ i „Gradovi, općine / opštine i biznis“. Podaci prezentirani u okviru ovih projekata dokaz su da se u Bosni i Hercegovini može poslovati i uspjeti.

U ovom izdanju Infokoma donosimo razgovor sa ministrom Igorom Crnatkom koji, zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova na čijem je čelu, aktivno radi na jačanju imidža Bosne i Hercegovine u svijetu. Sa ministrom smo razgovarali o aktivnostima Ministarstva, radu DKP mreže te aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Kada već govorimo o Evropskoj uniji, želio bih spomenuti da je trenutno otvoreno preko 700 konkursa za bespovratne donacije za koje organizacije iz Bosne i Hercegovine mogu konkurirati. Međutim, većina privrednika ne zna kako da iskoristi sredstva koja su im na raspolaganju. S tim u vezi, Komora je posebnu pažnju posvetila edukaciji o ovim i srodnim temama, a o tome kako razviti mala i srednja preduzeća koristeći evropske fondove možete saznati na stranicama koje slijede.

Želim vam ugodno čitanje, kao i nastavak uspješne saradnje.

Ahmet Egrlić


Komorski investicioni forum je u 2017. godini počeo sa konkretizacijom planira-

nih aktivnosti i projekata. U Trstu je 12. jula 2017. godine održan Samit lidera zapadnog Balkana u okvi-ru kojeg je održan Poslovni forum i otvaranje Generalnog sekretarijata Komorskog investicionog foruma. Na Poslovnom forumu je ove godine pri-sustvovalo osam kompanija iz Bosne i Hercegovine.

Tokom plenarnog dijela Samita, prisutnima su se obratili brojni zva-ničnici, među kojima su: Fabrizio Lucentini, italijanski ministar eko-

nomskog razvoja, Roberto Dipiazza, gradonačelnik Trsta, Michele Scannavini, predsjednik Italijanske agencije za trgovinu (ICE), Angelino Alfano, italijanski ministar inostra-nih poslova i međunarodne saradnje, Johannes Hahn, EU komesar za pro-širenje i susjedsku politiku, Kocho Angjushev, zamjenik premijera Makedonije, Dušan Vujović, ministar finansija Srbije, Mirko Šarović, mi-nistar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Milva Ekonomi, mini-star ekonomskog razvoja Albanije, Dragica Sekulić, ministar privrede Crne Gore i Besian Mustafa, gene-

ralni direktor Kosovske investicione agencije.

Komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn prenio je po-ruku Brisela u kojoj je istaknuta želja da zemlje zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije, a jedan od ključnih razloga za to je da se mladi ljudi zadrže u svojim zemljama, te da se smanje tenzije iz prošlosti. Kako je istakao, zadatak politike je da obezbi-jedi okvir, dok odgovornost za eko-nomsko povezivanje leži na poslovnoj zajednici.

Region zapadnog Balkana od 20 miliona potrošača od velike je važ-

KOMORSKI INVESTICIONI FORUM

Samit lidera zapadnog Balkana i otvaranje Generalnog sekretarijata KIF-a

Težište aktivnosti KIF-a biće i čvršće povezivanje ekonomija zapadnog Balkana radi povećanja razvojnih mogućnosti za mala i srednja preduzeća u regionu, kroz projekte i saradnju sa Evropskom komisijom. Takođe će se raditi i na jačanju uloge komora u dualnom obrazovanju, promociji preduzetničkog obrazovanja, podršci startapovima i inovacijama.


nosti za ekonomiju EU, stoga je važ-no da se ekonomije povezuju, jer će to doprinijeti bržoj integraciji ovog dijela Evrope u EU. Evropska unija želi da u narednim godinama inve-stira oko milijardu evra u zemlje za-padnog Balkana, kao i da potpisivanje Sporazuma o osnivanju Transportne zajednice u okviru Samita doprinese usklađivanju zakonodavstava zema-lja zapadnog Balkana sa zakonodav-stvom Evropske unije u oblasti tran-sporta, što regionu donosi značajne privredne impulse. Čitav niz proje-kata u oblasti transporta, odnosno energije, u ukupnoj vrijednosti od oko 200 miliona evra, aktiviraće na kraju ukupne investicije od oko 540 miliona evra. I, što je posebno važ-no, stvoriće se pretpostavke za novi regionalni ekonomski prostor koje bi trebalo da podstakne trgovinu unutar regiona, koja nije najbolje razvijena iako ima potencijala. Za zemlje regi-ona obezbijeđena su dodatna sredstva od 220 miliona evra i EU ih priprema za dan kada će postati dio jednog eko-nomskog sistema Unije. Ovaj novac je namijenjen za oko 6.000 regionalnih kompanija.

Nakon Poslovnog foruma, uz pri-sustvo potpredsjednika vlada zemalja regiona i ministara ekonomija te broj-nih italijanskih partnera, zvaničnika

i privrednika iz regiona, u prostori-jama italijanske komore, upriličeno je svečano otvaranje Generalnog se-kretarijata Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana. Generalni sekretarijat je prva zajednička insti-tucija u regionu, a njegovi osnivači su šest komora, i to: Unija komora Albanije, Spoljnotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine, Privredna komora Kosova, Privredna komora Makedonije, Privredna komora Crne Gore i Privredna komora Srbije.

U fokusu rada Sekretarijata biće jačanje regionalnih privrednih inici-jativa, povezivanje poslovnih zajed-nica, otklanjanje barijera uspješnijem poslovanju, efikasnija podrška jačanju konkurentnosti privrede, zastupa-nje interesa poslovne zajednice kroz preporuke vladama za unapređenje trgovine, investicija i poslovanja kom-panija. Aktivnosti ovog organa biće usmjerene i na promociju regiona kao investicione destinacije i povezivanje malih i srednjih preduzeća radi uklju-čivanja u dobavljačke lance multina-cionalnih kompanija.

Pored navedenog, održana je i pa-nel-diskusija „U pravcu regionalnog ekonomskog prostora na zapadnom Balkanu - prekretnica na putu ka pridruživanju EU“, na kojoj su pred-stavnici renomiranih kompanija iz

regiona dali konkretne preporuke i prijedloge rješenja za kreiranje regio-nalnog ekonomskog prostora po mje-ri privrede koji će postati instrument za ubrzanje rasta, razvoja, konkuren-tnosti i zapošljavanja.

Zahvaljujući dosadašnjim ak-tivnostima i povjerenju koje je kod Evropske komisije stekao na bazi svog dosadašnjeg postojanja, Komorski investicioni forum je u Trstu dobio ulogu partnera i u Višegodišnjem akcionom planu o zajedničkom ekonomskom prostoru zapadnog Balkana.

Višegodišnji akcioni plan o za-jedničkom ekonomskom prostoru zapadnog Balkana pruža strukturi-ranu agendu za regionalnu ekonom-sku integraciju, odnosno dalje pro-movisanje trgovinske integracije, uvođenje dinamičnog regionalnog investicionog prostora, omogućava-nje regionalne mobilnosti i kreiranje agende za digitalnu integraciju. Plan proizilazi iz obaveza koje su preuzete u okviru Centralnoevropskog spora-zuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Strategije razvoja jugoistočne Evrope do 2020. godine (JIE 2020) i zasniva se na CEFTA i EU pravilima i načeli-ma koja su reflektovana u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Planom je predviđena realizacija ak-tivnosti na svim nivoima u periodu između 2017. i 2020. godine, za neke aktivnosti do 2023. godine.

Realizacija aktivnosti navede-nih u ovom dokumentu rezultiraće Regionalnim ekonomskim prostorom u šest zemalja zapadnog Balkana koji je zasnovan na pravilima CEFTA-e i usklađen sa onima EU, čime će se omogućiti nesmetan protok roba, usluga, kapitala i visoko kvalifikovane radne snage. Uspješnom realizacijom svih planiranih aktivnosti, region za-padnog Balkana postaće atraktivni-ji za ulaganja i poslovanje. Samim tim, ubrzaće se njegovo približavanje Evropskoj uniji.

Danijela Kovač n


Kako biste ocijenili prvu polovinu po-slovne 2017. godine? U kojim oblasti-ma i sektorima su, prema Vašem mi-šljenju, napravljeni značajni pomaci?

“U pogledu praćenja međunarodnih ekonomskih kretanja i odnosa, aktivno-sti ekonomske diplomatije Ministarstva inostranih poslova BiH, koje imaju pri-oritet u našem radu, su i tokom prve polovine 2017. godine bile usmjerene na realizaciju osnovnih ciljeva - unap-ređenje izvoza kompanija BiH, privla-čenje stranih investicija u BiH i zašti-tu interesa poslovne zajednice BiH u inostranstvu.

Primjera radi, u prvoj polovini ove godine je ostvareno više važnih proje-kata u pogledu unapređenja ekonom-skih odnosa sa inostranstvom. Jedna od značajnih aktivnosti Ministarstva inostranih poslova BiH i DKP mreže se odnosila na uspostavljanje novog tije-la saradnje sa SR Njemačkom. U maju ove godine je održan inicijalni sastanak osnivanja Zajedničke operativne radne grupe između Bosne i Hercegovine i SR Njemačke, koja treba biti instrument

za rješavanje problema u ekonomskim odnosima dviju zemalja i koja će ne-sumnjivo dovesti do poboljšanja i jača-nja privrednih veza. Ministarstvo ino-stranih poslova BiH je pripremalo ovaj događaj, koordinisalo aktivnosti sa dru-gim institucijama u BiH i vrlo značajno doprinijelo uspješnom održavanju ovog inicijalnog sastanka. Prva zvanična konstitutivna sjednica ove zajedničke radne grupe će se održati 8. novembra ove godine u Sarajevu. U maju ove go-dine je održana i poslovna konferencija u Berlinu o mogućnostima saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, pod nazivom Novi putevi saradnje.

Jedan od najznačajnijih projekata u našem regionu je projekat Pojas i put svile, u okviru saradnje Kina + 16 ze-malja centralne i istočne Evrope. Ovim projektom će u mrežu biti obuhvaćeno preko 70 zemalja Evrope i Azije. Bosna i Hercegovina je na Forumu o međuna-rodnoj saradnji u Pekingu, održanom u maju ove godine, potpisala Sporazum o saradnji sa Narodnom Republikom Kinom u oblasti razvoja, infrastruktu-re, energetike i turizma, čime je BiH i

formalno postala dio ovog istorijskog projekta. Radi se o ogromnom projek-tu i ogromnim finansijskim sredstvima, te će Bosni i HercegoviniH biti pružena prilika da učestvuje u vrlo značajnim projektima i uspostavljanju najmoder-nijih saobraćajnica, ne samo sa zemlja-ma regiona već i dalje prema ostatku Evrope i Azije.

Sa državama zapadnog Balkana nas mnogo toga veže, one su naši prvi susjedi i time zauzimaju prioritetno mjesto u spoljnoj politici BiH. Bosna i Hercegovina je ove godine bila ze-mlja partner na nedavno održanom Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Nastupilo je 28 kom-panija u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH i privrednih komora enti-teta, a njihovo predstavljanje je izazvalo veliku pažnju i dobilo visoke ocjene, što od izlagača, predstavnika Sajma, to i od samih posjetilaca.

U aprilu ove godine predsjedavaju-ći Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je posjetio Makedoniju i predvodio delegaciju privrednika. Tom prili-kom je održan i Poslovni forum BiH i

INTERVJU >>> Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine

DKP mreža BiH pruža velike mogućnosti za promociju privrede BiH

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak u intervjuu za „Infokom“ govorio je, između ostalog, o aktivnostima Ministarstva na čijem je čelu, radu DKP mreže te aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.


Makedonije. Novi premijer Makedonije Zoran Zaev je u julu posjetio BiH i tom prilikom je potpisan sporazum u obla-sti poljoprivrede, a u planu je da se do kraja ove godine potpišu još dva spo-razuma - sporazum o saradnji u obla-sti turizma i sporazum o ekonomskoj saradnji.

Vrlo važna zemlja za Bosnu i Hercegovinu je Republika Turska, a sa Srbijom i Turskom održavamo redov-ne sastanke Trilateralnog ekonomskog komiteta. Ove godine očekujemo skoru posjetu turskog predsjednika Erdoana Bosni i Hercegovini.

Sa Rusijom su ove godine bili odr-žani sastanci Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju, a sa Turskom su u planu ove jeseni.

Pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, u organizaciji Bosna Bank International Sarajevo i uz snažnu po-dršku Ministarstva inostranih poslova BiH, u maju je u Sarajevu održana 8. međunarodna investiciona konferencija “Sarajevo Business Forum 2017”, koja je okupila oko 1700 učesnika iz više od 30 zemalja širom svijeta.

U aprilu je u Mostaru otvoren ju-bilarni, 20. međunarodni privredni sajam, a ovogodišnja zemlja partner Sajma je bila Republika Hrvatska. Sajam u Mostaru se izdvaja kao jedan od najznačajnijih događaja u regionu ovakve vrste, a poseban je i po tome što se, osim predstavljanja izlagača ši-rom Evrope, tokom Sajma organizuju i međunarodne konferencije, forumi i radionice. Ove godine je organizovan posebno značajan Okrugli sto i Forum u organizaciji Udruženja za promociju poljoprivredne saradnje Kine i 16 ze-malja centralne i istočne Evrope.

Ove godine je osnovan Poslovni sa-vjet BiH – Mađarska, čiji su članovi u maju obavili radnu posjetu Sarajevu i Banjaluci i razgovarali sa predstavnici-ma bh. institucija i dogovorili različite vidove međusobne saradnje.

Na drugoj strani svijeta, u odnosi-ma sa Indijom imamo ove godine zna-čajan pomak u ostvarenju saradnje. U Indiji je osnovan poslovni forum Indo Bosnian Business Forum, a počasni konzul BiH u Indiji Suhaj Mantri je predvodio poslovnu delegaciju od 17 indijskih privrednika, koja je u aprilu ove godine posjetila institucije Bosne i Hercegovine.

Ovo je samo jedan dio ovogodišnjih ekonomskih aktivnosti u koje je vrlo intenzivno bilo uključeno Ministarstvo

inostranih poslova BiH.”

Koje su bile najveće prepreke u ostva-rivanju boljih rezultata?

“U pogledu rada Ministarstva ino-stranih poslova BiH u oblasti ekonom-ske diplomatije, u narednom periodu je neophodno uspostavljanje sistemskog pristupa razvoju ekonomske diploma-tije i normativnog okvira za koordina-ciju i saradnju institucija BiH, u koji bi bile uključene sve nadležne institucije u BiH.

Ekonomska diplomatija zauzima prioritetno mjesto u aktivnostima Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine. Promotivno-marketinška uloga diplomatije BiH sa zadat-kom stvaranja nove slike o Bosni i Hercegovini i animiranja poslovnih partnera i potencijalnih ulagača u BiH može dovesti do značajnih pozitivnih rezultata. Važno je reći da je ekonom-ska diplomatija svakako povezana sa ukupnom ekonomskom politikom ze-mlje, a Ministarstvo inostranih poslova BiH je samo jedan od subjekata unutar ekonomske diplomatije i samo zajedno sa svim drugim institucijama mogu se očekivati odgovarajući rezultati.”

Kako rasteretiti privredu u BiH i oja-čati njenu konkurentsku poziciju?

“Za postizanje značajnijeg ekonom-skog napretka i podizanje efikasnosti svih subjekata uključenih u ekonom-sku diplomatiju Bosne i Hercegovine potrebno je riješiti nekoliko važnih pitanja i problema unutar same BiH i stvoriti adekvatne zakonske, organiza-cione i tržišne preduslove. Realizacija postavljenih zadataka iz Reformske agende 2015.-2018. treba da donese novine i poboljšanja, posebno u obla-stima bitnim za uspješnu realizaciju zadataka ekonomske diplomatije. To se prvenstveno odnosi na segment po-slovne klime i konkurentnosti. Daljnji rast i prosperitet moraju biti zasnovani na privlačenju investicija, unapređenju konkurentnosti, eliminisanju prepreka investicijama. Postoje nedosljednosti u regulatornim okvirima i poreskim sistemima koje predstavljaju glavne probleme potencijalnim investitorima u privredu BiH. Po mom mišljenju, po-trebni su bolji zakoni i prakse za zaštitu privrede i investitora.

I loša infrastruktura u BiH i regionu poskupljuje transport, što opet diktira

i cijenu robe. Osim autoputeva, poseb-no je važna i revitalizacija željezničkog saobraćaja.”

Koliko ste zadovoljni radom diplo-matsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u svijetu na pro-mociji bh. potencijala i uspostavljanju i intenziviranju ekonomske saradnje sa našom zemljom? Šta je najveća pre-preka za ostvarivanje boljih rezultata?

“DKP mreža BiH nesumnjivo pruža velike mogućnosti za promociju privre-de BiH, koje nisu u potpunosti iskori-štene. Ekonomska promocija može dati vrlo dobre rezultate ukoliko se vrši kroz Ministarstvo inostranih poslova, odno-sno DKP mrežu. Određeni DKP-i BiH su u proteklom periodu bili vrlo aktiv-ni na promociji bh. potencijala i uspo-stavljanju i intenziviranju ekonomske saradnje sa drugim zemljama.

Praćenje aktivnosti tokom godina pokazalo je da rad Odsjeka za eko-nomsku diplomatiju u Ministarstvu inostranih poslova BiH sam po sebi nije dovoljan za uspješnost koncepta ekonomske diplomatije u institucijama BiH. Otežavajući faktor za efikasan rad ekonomske diplomatije je neodgovara-jući budžet u Ministarstvu inostranih poslova i diplomatskim i konzularnim predstavništvima BiH u svijetu, namije-njen isključivo za aktivnosti ekonomske diplomatije. Zbog smanjenja troškova, trenutno je mali broj zaposlenih u DKP mreži zadužen za aktivnosti ekonomske diplomatije. Značajnije promjene po-drazumijevale bi svakako i veće finan-sijske izdatke i proširenje sadašnje siste-matizacije radnih mjesta.”

Prihvaćena je aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Da li ste optimista kada je u pitanju ispunjenje obaveza koje nosi kandidatski status?

“Strateški cilj i spoljnopolitički prio-ritet Bosne i Hercegovine je članstvo u Evropskoj uniji. Stoga očekujem da će sve institucije i svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini biti potpuno posvećeni ispunjavanju tih obaveza.

Uzimajući u obzir da je Bosna i Hercegovina potencijalni kandidat za članstvo u EU i da učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja, kao okvi-ru politike za odnose Evropske unije sa zemljama zapadnog Balkana, stu-panje na snagu u junu 2015. godine


Sporazuma o stabilizaciji i pridruživa-nju između Evropskih zajednica i nji-hovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, otvorilo je novo poglavlje u odnosima Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Ovo novo poglavlje i odlučnost vlasti u BiH u sprovođenju reformskih procesa dalo je novi zamah procesu evropskih integracija te je BiH u februaru 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU. Napredak koji je BiH napravila je prepoznat od institucija EU i njenih dr-žava članica te je Savjet za opšte poslove EU u septembru 2016. godine odlučilo da pokrene postupak predviđen članom 49. Ugovora o EU i zatražio mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, nakon čega je BiH u de-cembru 2016. godine dobila Upitnik EK za pripremu mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Nakon što BiH dostavi odgovore na Upitnik, slijedi procedura obrade, od-nosno analize odgovora u EK. EK može dostaviti i set dodatnih pitanja u sluča-ju da su potrebne dodatne ili detaljnije informacije, kao što je to bio slučaj sa ostalim državama iz našeg regiona. U ovom momentu je spremno oko 90% odgovora na Upitnik EK.

Postupak je takav da na osnovu do-bijenih odgovora EK izrađuje mišljenje (avis) o zahtjevu, dostavlja ga Savjetu EU, a ovaj donosi političku odluku o narednim koracima u procesu pristu-panja određene države Evropskoj uniji, koju konsenzusom donose sve države članice EU. Nakon što se dodijeli status države kandidata, EU donosi političku odluku o otvaranju pregovora koji se vode u okviru bilateralne međuvladi-ne konferencije i u kojima učestvuju predstavnici država članica EU i pred-stavnici EK, te države kandidata. Status kandidata za članstvo u EU i početak pregovora za BiH bi značio i snažan podsticaj daljnjem provođenju reformi, posebno procesu jačanja demokratskih institucija i vladavine zakona, reformi javne uprave, provođenju ekonomskih reformi, promovisanju poštovanja ljud-skih i manjinskih prava, podršku razvo-ju civilnog društva i unapređenju regio-nalne saradnje. Cijenim da je trenutno potrebno udvostručiti naše napore i sta-viti maksimalan fokus u našim aktivno-stima na daljnje ispunjavanje aktuelnih obaveza. Nadamo se da će BiH steći sta-tus kandidata za članstvo u EU u prvoj

polovini 2018. godine, odnosno do kra-ja bugarskog predsjedavanja Savjetom EU.”U ovoj godini ste imali značajne bila-teralne susrete i u ime BiH zaključili važne sporazume. Molimo Vas da nam navedete neke od benefita istih za po-slovnu zajednicu u BiH?

“Već sam pomenuo da je Bosna i Hercegovina na Forumu o međuna-rodnoj saradnji u Pekingu, održanom u maju ove godine, potpisala Sporazum o saradnji sa Narodnom Republikom Kinom u oblasti razvoja, infrastruktu-re, energetike i turizma. Radi se o vrlo velikom i važnom projektu za Bosnu i Hercegovinu i njen budući razvoj. Sa Kinom se radi i na potpisivanju spora-zuma o saradnji u domenu poljoprivre-de i turizma.

Ove godine je potpisan i sporazum sa Ruskom Federacijom o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a u vezi sa robnim prometom, a radi se i na više značajnih sporazuma sa ovom državom.

U proceduri je Sporazum o među-narodnom drumskom prevozu roba i putnika sa Republikom Austrijom, a sa Republikom Turskom se radi na usaglašavanju Sporazuma o slobodnoj trgovini.

Dodatni Protokol 5 o olakšanju trgo-vine između članica CEFTA-e je potpi-san u maju ove godine u Beogradu. Sa Slovenijom se radi na ekonomskoj sa-radnji na trećim tržištima.

Sa Republikom Makedonijom je u septembru potpisan Sporazum o pri-znavanju vozačkih dozvola, a do kraja godine se očekuje potpisivanje sporazu-ma o ekonomskoj saradnji i o turizmu.

Ovo je samo jedan broj spora-zuma na kojima se radilo ove godi-ne i o kojima se trenutno pregovara. Potpisivanjem sporazuma ove vrste stvara se formalnopravni okvir za una-pređenje saradnje, olakšava se promet roba, ljudi i usluga, te se doprinosi bo-ljem infrastrukturnom povezivanju iz-među zemalja potpisnica.”

Koje su prioritetne aktivnosti Ministarstva zacrtane u planu za ovu godinu?

“U narednom periodu imamo tako-đe niz važnih aktivnosti.

Radimo na pripremi Trgovinskog i investicionog foruma UK i BiH, koji će se održati u Londonu 2. novembra 2017. godine. Prva konstitutivna sjed-nica Zajedničke radne grupe za ra-zvoj privredne saradnje i unapređenje poslovnih odnosa sa SR Njemačkom će se održati 8. novembra u Sarajevu. Naredne godine očekujemo organiza-ciju Kupovnog dana za firme iz zema-lja zapadnog Balkana u Bavarskoj, kao i Poslovni forum u februaru 2018. go-dine u Bavarskoj. U Austriji će se 30. novembra održati promocija investi-cionih i privrednih potencijala Bosne i Hercegovine. Do kraja godine počeće-mo sa pripremama za Sarajevo Business Forum i Mostarski sajam naredne godine.

Ovo je samo jedan isječak o predsto-jećim aktivnostima ekonomske diplo-matije Ministarstva inostranih poslova BiH.”


Unapređenje i razvijanje usluga STK BiH prema članicama, pogotovo u svjetlu pružanja što kvalitetnijih informacija i praktičnih savjeta vezanih za realizaciju uvoza / izvoza, predstavlja jedan od osnovnih zadataka STK BiH.

Prilikom održavanja različitih se-minara na ovu i sličnu temu, pri-mijećeno je da poslovni subjekti

nemaju na raspolaganju dovoljno prak-tičnih informacija vezanih za svakod-nevno uvozno / izvozno poslovanje.

Stoga je STK BiH, u saradnji s vr-hunskim stručnjacima iz Međunarodne trgovačke komore (ICC), obezbjedi-la i prilagodila Vodič za izvoz / uvoz koji pruža sažeta uputstva i referentni alat za rad trgovačkih stručnjaka, kao i studenata.

Ovo temeljno, revidirano i prošireno 4. izdanje uključuje up-to-date pokrive-nost ključnim temama kao što su:

– Incoterms® 2010 - Koja Incoterms® pravila su trenutno važeća, a koji su zastarjela? Koji Incoterms® se koristi za opšti prevoz i koji za pomorski saobraćaj?

– Ugovori za izvoz - Koji dokumen-ti se koriste za izradu i ispunjavanje izvoznih-uvoznih ugovora? Kako se ispravno koriste predračun, narudž-benica, tovarni list, akreditiv itd.?

– Rješavanje sporova i ADR - Koja je razlika između međunarodne par-nice i međunarodne trgovačke arbi-traže? Kako da se stranke saglase za arbitražu u skladu s ICC sudom me-

đunarodne arbitraže (ICA)? Koji su postupci u ICA-i?

– UCP 600 - Koja pravila važe za akre-ditive? Šta je s akreditivima na stand by-u? Potražnja jamstva? Zašto po-sebna pravila važe za elektronske do-kumente i elektronske akreditive?

– Međunarodni prevoz - Koje su ra-zličite vrste prevoza pružalaca uslu-ga dostupne za izvoz / uvoz? Koja je razlika između špeditera i konsoli-datora ili NVOCC? Kako se isprav-no osigurava teret za maksimalnu pokrivenost?

– Međunarodni poslovni ugovori - Kako se pregovara sa međunarod-nom agencijom za licenciranje, dis-tributerstvo, franšize ili licenciranje zaštitnog znaka? Koji su ICC model ugovori? Koje biste još međunarod-ne poslovne ugovore trebali znati?

– E-commerce - Šta izvoznici i uvo-znici trebaju znati o Internetu i e-trgovini?

– Intelektualno vlasništvo - Kako da izvoznici i uvoznici zaštite svoja prava intelektualnog vlasništva u inostranstvu?Knjiga ICC-a „Vodič za izvoz / uvoz

- Globalni standardi međunarodne tr-govine“ sadrži praktična pojašnjenja

sljedećih poglavlja, od kojih navodimo samo značajnija:

Uvod u izvoz / uvoz; Pregled uvo-zno / izvoznih transakcija: doku-menti; Fokus na Incoterms 2010; Međunarodno trgovačko pravo; Model međunarodnog kupoprodajnog ugo-vora; Međunarodno rješavanje spo-rova: međunarodna arbitraža i ADR; ICC arbitraža i usluge rješavanja spo-rova; Uvod u međunarodno plaćanje; Fokus na dokumentovane kredite; Obezbjeđivanje međunarodnih tran-sakcija (garancije, obveznice); ICC mo-deli ugovora; Međunarodni transport; E-trgovina i međunarodna trgovina; Međunarodno poslovanje i intelektual-no vlasništvo; Carina i ATA karneti...

Međunarodna trgovačka komora (ICC), sa sjedištem u Parizu, je vode-ća svjetska nevladina organizacija za promovisanje i samoregulaciju me-đunarodne trgovine. ICC je razvio set pravila, propisa i drugih sredstava za međunarodnu trgovinu, uključujući i poznati Incoterms 2010®, ICC sud me-đunarodne arbitraže, Jedinstvena pra-vila za dokumentarne akreditive (UCP 600), međunarodne Standby prakse (ISP98), Jedinstvena pravila za potra-žnju jemstva i ICC model ugovora, iz-među ostalog.

ICC vodič za izvoz / uvoz

PRIKAZ KNJIGE

Izdavač: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiHGodina izdanja: 2016.Obim: 274 str., format 190x273 mmNaružbenicu i više informacija mo-žete dobiti putem e-mail [email protected] ili pozivom na broj telefona 033 214-292.

Poklon knjiga: Incoterms® 2010Uz naručeni primjerak knjige “Vodič za izvoz / uvoz” dobijate poklon knjigu Incoterms® 2010 - Pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu domaćih i međunarodnih trgovačkih termina. Pravila Incoterms® definišu odgovornosti kupaca i prodavaca prilikom isporuke robe na osnovu kupoprodajnih ugovora. To su mjerodavna pravila koja utvrđuju kako se cijena i ri-zici raspoređuju među ugovornim stranama. Incoterms pravila se redovno uvrštavaju u kupoprodajne ugovore širom svijeta i postala su dio dnevnog jezika u trgovanju.


Bosna i Hercegovina je u dru-gom kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od

5.351.121.000 KM, te je ostvareno po-većanje izvoza od 13,91% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u drugom kvar-talu 2017. godine iznosi 8.771.985.000 KM, što je više za 13,90% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakve promjene rezultirale su po-krivenošću uvoza izvozom od 61,00%, što je identično odnosu na drugi kvar-tal 2016. godine. Ukupan obim vanj-skotrgovinske razmjene je povećan za 13,88% i njegova vrijednost iznosi 14.123.107.000 KM.

Vanjskotrgovinski deficit u dru-

gom kvartalu tekuće godine iznosi -3.420.864.000 KM.

Porast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši ostvaren rast izvoza zabilježen je u Republiku Srbiju, Republiku Hrvatsku, Holandiju, Crnu Goru, Tursku itd. Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen kod uvoza iz Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske itd. Iz navedenih pokazatelja može se zaključi-ti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima. Za primjer može poslužiti Republika Srbija koja se ove godine na-lazi na drugom mjestu po obimu raz-mjene, odmah iza Republike Hrvatske.

Nužno je napomenuti da najveću po-krivenost uvoza izvozom ostvarujemo sa Republikom Austrijom (100,14%) i Republikom Njemačkom (93,26%), u koju ostvarujemo najveću vrijednost izvoza (779 miliona KM).

Najznačajniji partner u vanjskotr-govinskoj razmjeni BiH je EU sa ko-jom učestvujemo 71,7% izvoza i 67,7% uvoza.

Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 3.834.612.000 KM, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 5.942.457.000 KM.

Najznačajniji partner po obimu raz-mjene iz Evropske unije je Republika Hrvatska. U drugom kvartalu 2017. godine, u poređenju sa istim perio-

ANALIZA

Bosna i Hercegovina u drugom kvartalu 2017. godine ostvarila rast izvoza od 13,91%Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,3% izvoza i 15,2% uvoza. Na tržište CEFTA-e za šest mjeseci 2017. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 873,75 miliona KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine veći za 30,53%.

-5.000.

5.000.

10.000.

15.000.

20

40

60

80

1.00

1.20

000

0

000

000

000

4.6

-

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

1.-6.

697.542 7.701.393

2016.

12.398.935

-3.003.850

61,0%

1

5.351.121 8.771.98

1.-6. 2017.

85

14.123.1077

-3.420.8

61,0%

864

%

izvoz

uvoz

obim

saldo

Vanjskotrgovinski deficit u drugom kvartalu tekuće godine iznosi -3.420.864.000 KM.


dom prethodne godine, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 26,22%, dok je uvoz pove-ćan za 14,20%.

Za šest mjeseci tekuće godine uku-pan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj izno-sio je oko 620 miliona KM, od čega je najviše izvezeno:

– Električna energija - 131,69 miliona KM

– Aluminij sirovi - 42,95 miliona KM – Drvo - 32,72 miliona KM – Sjedala - 24,14 miliona KM – Tkanine - 19,80 miliona KM

U drugom kvartalu 2017. godine iz Hrvatske je na tržište BiH uvezeno vri-jednosti od 1,33 milijardi KM, od čega je najviše uvezeno:

– Nafta i naftna ulja - 309,64 miliona KM


– Šećer - oko 41,54 miliona KM – Čokolada i ostali prehrambeni pro-

izvodi koji sadrže čokoladu - 33,49 miliona KM

– Pivo od slada - 48,91 miliona KMAnalizirajući sektorsku struktu-

ru vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom, uviđamo da je BiH zabi-lježila rast izvoza svih sektora privrede, osim izvoza ostalih raznih proizvoda. Proizvodi životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) su ostvarili rast izvoza preko 200% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz voća i povrća je smanjen za preko 18%, šećera i nje-govih proizvoda preko 60% itd.

Što se tiče uvoza iz Republike Hrvatske, pokazatelj pokrivenosti uvo-za izvozom i dalje je loš (oko 47%), a dominiraju uvozni proizvodi elektroe-nergetskog i agroindustrijskog sektora.

Nakon EU, CEFTA 2006 u razmje-ni sa BiH učestvuje sa 16,3% izvoza i 15,2% uvoza. Na tržište CEFTA-e za šest mjeseci 2017. godine je iz BiH izve-zena roba u vrijednosti od 873,75 mili-ona KM i izvoz je u odnosu na isti peri-od prethodne godine veći za 30,53%. Sa područja CEFTA-e uvezli smo robe u vrijednosti od 1,32 milijardi KM, što je za 11,62% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski par-tner iz CEFTA regiona po obimu raz-mjene je Srbija, sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regi-ona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 523 miliona KM, što je za 42,83% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije uvezli smo robe u vrijednosti oko 1,18 milijardi KM i time povećali uvoz za 9,73% u odnosu na isti period pret-

hodne godine.Ovakvim odnosom vanjskotrgovin-

ske razmjene sa Srbijom rezultirao je povećanju pokrivenosti uvoza izvozom za preko 10% u odnosu na prošlu godi-nu i pokrivenost je oko 44%, što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa te su nam ne-ophodne diskrecione mjere kako bi se ovaj odnos u budećem periodu popra-vio. Prije svega, neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije te podrška drv-nom i hemijskom sektoru koji su bilje-žili pad izvoza na tržište Srbije, a čiji po-tencijal je neupitan i može se proširiti.

Sektorska struktura izvoza pokazu-je povećanje izvoza svih proizvoda na područje Srbije, što nam daje signal da naši proizvođači sve više pronalaze par-tnere na regionalnom nivou. Pozitivno je povećanje izvoza agroindustrije te na-

Vrijednost izvoza i uvoza u drugom kvartalu 2017. godine (u 000 KM)

BIH (I-VI 2017.)Država IZVOZ UVOZ Pokrivenost %Hrvatska 620.485 1.331.628 46,60Srbija 523.629 1.188.327 44,10Njemačka 778.615 834.900 93,26Italija 605.826 802.099 75,53Slovenija 464.714 811.331 57,28Austrija 445.104 444.485 100,14Turska 188.395 310.303 60,71Mađarska 119.173 319.603 37,29Holandija 131.550 208.885 62,98Švicarska 75.925 242.457 31,32Poljska 56.517 232.079 24,35SAD 39.721 237.708 16,71ostale zemlje 1.301.467 1.808.182 71,98 UKUPNO 5.351.121 8.771.985

Porast izvoza u drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na isti period prethodne godine:

-5.000.

5.000.

10.000.

15.000.

20

40

60

80

1.00

1.20

000

0

000

000

000

4.6

-

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

1.-6.

697.542 7.701.393

2016.

12.398.935

-3.003.850

61,0%

1

5.351.121 8.771.98

1.-6. 2017.

85

14.123.1077

-3.420.8

61,0%

864

%

izvoz

uvoz

obim

saldo


mještaja i proizvoda metalnog sektora.Nažalost, povećan je i uvoz goto-

vo svih sektora iz Republike Srbije, a najveći uvoz u odnosu na prošlu go-dinu bilježimo u elektroenergetskom sektoru.

U drugom kvartalu 2017. godine na tržište Srbije najviše se izvezlo:

– Koks i polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja - 96,62 miliona KM


– Toplo valjana žica od željeza - 27,16 miliona KM

– Drvo (obrađeno po dužini) - 21,61 miliona KM

– Naftna ulja i ulja dobivena od bitu-menskih minerala - 16,37 miliona KMIz Srbije za šest mjeseci 2017. godine

smo najviše uvezli: – Ulje od sjemena suncokreta - 55,69

miliona KM – Naftna ulja i ulja dobivena od bitu-

menskih minerala - 51,49 miliona KM


– Pšenica i suražica - 34,36 miliona KM

– Kukuruz - 34,17 miliona KM

Na učešće EFTA-e i ostalih zema-lja otpada 17,1% uvoza i 12,00% izvo-za. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska, sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U šest mjeseci 2017. godine uvoz iz Švicarske je povećan za 11,55% a izvoz za 12,36%, u odnosu na isti period pret-

hodne godine.Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno

je ukupno 75,92 miliona KM, od čega najviše:


– Ostali namještaj - 8,11 miliona KM – Konstrukcije - 4,81 miliona KM – Sjedala - 4,68 miliona KM – Sirova krupna i sitna goveđa koža -

3,89 miliona KM

Sa švicarskog tržišta uvezeno je ukupno 242,45 miliona KM, od čega najviše:

– Umjetni korund - 51,60 miliona KM – Električna energija - 26,58 miliona

KM – Nafta i ulje bitumena - 26,29 miliona

KM – Lijekovi - 19,42 miliona KM – Ljudska krv - 19,38 miliona KM

U tzv. ostalim tržištima ili trećim ze-mljama najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, a zatim Ruska Federacija.

U šest mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Turskom iznosio je oko 499 miliona KM. Izvoz u Tursku u drugom kvartalu iznosio je preko 188 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 19,30%. Uvoz iz Turske pove-ćan je za 6,72% i iznosio je oko 310 mi-liona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana i iznosila je 60,7%.

Na tržište Turske u drugom kvartalu 2017. godine najviše se izvezlo:

– Ulje od sjemena suncokreta - 73,84 miliona KM

– Brašno od pšenice - 30,88 miliona KM

– Sjedala - 15,44 miliona KM – Otpaci od željeza i čelika - 13,50 mi-

liona KM – Kukuruz - 9,92 miliona KM

U drugom kvartalu 2017. godine iz Turske se najviše uvezlo:

– T majice, majice bez rukava i sl. - 9,14 miliona KM

– Kostimi, kompleti, jakne, sakoi... - 8,85 miliona KM

– Lijekovi - 7,32 miliona KM – Monofilamenti bilo koje dimenzije -

7,22 miliona KM – Tepisi i sl. - 6,41 miliona KM

Na ostalim tržištima primijećeno je povećanje izvoza i uvoza iz Kine, Ruske Federacije i SAD-a.

U strukturi vanjskotrgovinske raz-mjene ostvarene u drugom kvartalu 2017. godine, analiziranoj prema sek-torskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima, a procentualnim povećanjem prednjači elektroenergetski sektor. Nažalost, po-daci pokazuju da je došlo do povećanja uvoza u gotovo svim sektorima.

Agroindustrijski sektor ostvario je rast izvoza u odnosu na prošlu godinu od 17,43% i rast uvoza od 8,65%. S ob-zirom na osjetljivost proizvoda agroin-dustrije u vezi sa stupanjem na snagu SSP-a, dat je tabelaran prikaz izvoza i uvoza pojedinih tarifnih glava po ze-mljama trgovine i njihova usporedba sa istim periodom prethodne godine, sa zemljama EU.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine po sektorima (u KM)

1.-6.2016. 1.-6.2017. porast u % uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvozAgroindustrijski sektor 1.379.550.948 400.039.195 1.498.814.963 469.778.624 8,65 17,43Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i el. energija

838.754.810 270.661.670 1.226.155.653 404.738.359 46,19 49,54

Hem. farm. proiz., đubriva, plastika, kaučuk, guma...

1.280.741.724 515.038.596 1.393.795.042 641.064.808 8,83 24,47

Kamen, kreč,cement, beton, keramika i proizvodi

212.272.939 52.568.101 212.134.255 66.905.153 -0,07 27,27

Koža, krzo, tekstil i proizvodi 941.096.864 690.507.396 1.021.059.532 749.329.481 8,50 8,52Drvo, papir i namještaj 419.534.683 1.034.451.442 442.902.295 1.068.117.123 5,57 3,25Rude, metali i proizvodi 770.228.444 852.526.914 915.616.806 952.574.437 18,88 11,74Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila, oružje

1.765.106.424 836.793.271 1.962.146.260 948.256.882 11,16 13,32

Ostali razni proizvodi 94.105.720 44.955.580 99.360.308 50.356.524 5,58 12,01UKUPNO 7.701.392.557 4.697.542.165 8.771.985.115 5.351.121.390 13,90 13,91

*Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama.


Izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u zemlje EU je u odnosu na isti period prethodne godine povećan za oko 5,79 miliona KM, ribe za 3,91 milion KM, vina za 160 hiljada KM itd.

Iz podataka je vidljivo da je primje-nom adaptiranog SPP-a povećan uvoza mlijeka i mesa i njegovih prerađevina te da su, kako je i predviđeno, ove dvije in-dustrije najkritičnije tačke. Stoga se in-dikatori trebaju nastaviti pratiti kako bi se na vrijeme isplanirao sistem zaštitnih mjera koji će smanjiti negativan utjecaj primjene SSP-a na ove industrije.

Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona pa se dogodilo pove-ćanje izvoza ovog sektora u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru itd. ali i na već per-spektivna tržišta Turske i Rusije.

Napominjemo da generalno pred poljoprivredom u BiH i u predstoje-ćem periodu kao važan prioritet osta-je potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

Elektroenergetski sektor BiH je ostvario značajan rast izvoza i uvoza u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na isti period prethodne godine, indeks povećanja izvoza električne energije je oko 63%, dok je kod uvoza on 130%.

Izvoz i uvoz tarifne grupe 27 – mine-

ralna goriva je povećan oko 49% i 46%.Hemijska industrija nastavlja trend

povećanja izvoza, gdje je najviši porast ostvaren kod izvoza proizvoda od ka-mena, gipsa, cementa... i izvoza stakla i njegovih proizvoda.

Drvoprerađivačka industrija tra-dicionalno bilježi suficit, sa sve većim učešćem izvoza namještaja i njegovih dijelova. Za prvih šest mjeseci tekuće godine ostvareno je povećanje izvoza namještaja za nešto više od 5% u odno-su na prošlu godinu. Nažalost, povećan je i izvoz trupaca, kao i celuloze.

Metalni i elektrosektor su najveći izvozni sektori BiH. Proizvodi od me-tala imaju značajan razvojni potencijal, ali još uvijek prednjači izvoz proizvo-da sa niskom dodatnom vrijednošću. Namjenska industrija je ostvarila rast izvoza više od 13% u odnosu na pret-hodnu godinu, međutim zabilježen je i značajan rast uvoza ove industrijske grane. Za daljnji rast metalnog sekto-ra i njegovu punu konkurentnost po-trebne su investicije, bilo da se radi o direktnim investicijama, dugoročnim investicionim kreditima ili drugim od-govarajućim izvorima finansiranja.

Posmatrano po sektorima, tokom idućeg perioda se očekuje da bi, zahva-ljujući izvoznoj tražnji, prerađivačka in-dustrija, koja je u velikoj mjeri izvozno

orijentirana, trebala biti glavni oslonac rasta industrijske proizvodnje. Pored prerađivačke industrije, za razliku od prethodne godine, tokom 2017. godine očekuje se povećanje proizvodnje i u okviru energetskog sektora (rudarstvo i proizvodnje električne energije).

Izvoz bi se u narednom srednjo-ročnom periodu morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije i tome da postanemo kon-kurentni na zahtjevnom EU tržištu. Osnovna zadaća je osigurati uvjete za tržišnu utakmicu i pravila za njeno od-vijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekono-miji, smanjenju sistemskog rizika ze-mlje u cilju smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenju zdrave konkurencije, rasterećivanju visokih nameta privred-nicima itd.

Prema izvještajima Svjetske banke u BiH, očekuje se da sve zemlje zapadnog Balkana u narednom periodu ostvare ekonomski rast. Ubrzani rast u regio-nu pomaže povećanju zaposlenosti i u BiH i utječe na smanjenje siromaštva u regiji.

Kontinuirano olakšavanje trgovine i povezanosti uz interne reforme mogu stimulirati snažniji izvozno orijentirani rast.

Belma Hasić n

PROIZVOD IZVOZ (TEŽINA)2016 .

IZVOZ (KM)2016.

IZVOZ (TEŽINA)2017.

IZVOZ (KM)2017.

Riba (svježa, smrznuta, sušena) 1.102 tona 11.79 miliona KM 1.279 tona 15,7 miliona KMMlijeko i proizvodi od mlijeka 2.045 tona 3,80 miliona KM 8.107 tona 9,59 miliona KMSvježe grožđe 58 tone 257 hiljada KM 37 tone 166 hiljade KMŠećer od šećerne trske 6.459 tona 5.28 miliona KM 1.457 tona 1,60 miliona KMVino od svježeg grožđa, pijačana vina

456 tona 1,2 miliona KM 478 tona 1,36 milion KM

Cigare, cigarilosi i cigarete 19 tona 212 hiljada KM 15 tona 288 hiljade KMMeso peradi - - 227 tona 108 hiljada KM Prerađevine od mesa - - 4,6 tone 67 hiljada KM

PROIZVOD UVOZ (TEŽINA)2016.

UVOZ (KM)2016.

UVOZ (TEŽINA) 2017.

UVOZ (KM)2017.

Žive životinje 2.650 tona 13,56 milion KM 4.381 tona 48.87 miliona KMMeso 32.609 tona 129.31 miliona KM 32.909 tona 144 miliona KMRiba (svježa, smrznuta, sušena) 4.351 tona 19,91 milion KM 3.988 tone 20,40 miliona KMMlijeko i proizvodi od mlijeka 34.755 tona 95.497 miliona KM 34.163 tona 106,29 miliona KMMed 50 tone 328 hiljada KM 81 tona 663 hiljada KMGrožđe 281 tona 822 hiljada KM 288 tona 865 hiljada KMPrerađevine od mesa 644 tona 3,77 miliona KM 1.582 tona 10,83 miliona KMŠećer od šećerne trske 67.772 tona 46,58 milion KM 50.110 tona 43,95 miliona KMVino od svježeg grožđa, pijačana vina

854 tone 4,41 miliona KM 839 tona 4,67 miliona KM

Cigare, cigarilosi i cigarete 917 tona 14,12 miliona KM 484 tona 9,83 miliona KM


Izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku na godišnjem nivou iznosi oko 18

miliona KM, od čega vrijednost voća iznosi preko 10 miliona KM a povrća oko 7 miliona KM.

Nedavne iznenadne izmjene Pravilnika o inspekcijskom nadzoru za treće zemlje su dovele u nepovoljan položaj izvoznike voća i povrća, kako u regiji tako i u BiH, enormnim poveća-njem fitosanitarne takse za čak 22 puta (sa 90 kn na 2000 kn). Osim poveća-nja takse, pojačan je i nadzor robe na granicama.

Spomenutim pravilnikom Hrvatska je jasno stavila u neravnopravan polo-žaj proizvođače voća i povrća iz Bosne i Hercegovine, kao i sam proizvod iz BiH u odnosu na proizvođače i proizvode u Hrvatskoj, čime je prekršila međuna-rodne trgovinske obaveze i dovela do diskriminacije pri uvozu.

Dok je Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine strpljivo vodilo razgo-vore sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, Republika Srbija je odmah reagovala istom mjerom prema izvoznicima iz Republike Hrvatske.

U istom periodu u Komoru su, kao rezultat akcije koju je pokrenula, pristi-zale pritužbe privrednika koji su se su-očavali sa spomenutom preprekom pri izvozu.

“Prije svega vam se želimo zahvaliti i reći da ste nas prijatno iznenadili što pitate da li imamo bilo kakvih proble-ma sa izvozom iz države. Mjere o koji-

ma pričate su nas direktno pogodile, jer mi već nekoliko godina izvozimo svježu malinu i borovnicu za Hrvatsku. Sada su nas ovim zakonom doveli do toga da odustajemo od plasmana naših pro-izvoda u Hrvatsku. Problemi su više-struki. Jedan od njih je enormno veliko povećanje troškova koji iznose po 2.000 kn po proizvodu kojeg na vozilu može biti i 50 kg. Mi obično vozimo 500-700 kg i najčešće dva artikla, tako da imamo trošak pregleda fitosanitarnog inspek-tora u RH oko 4.000 kn. Na ovaj iznos redovito plaćamo i trošak dolaska in-spektora iz Zagreba na Ličko Petrovo Selo oko 700 kn, tako da nas ukupni trošak po 1 kg zbog ovog pregleda ko-šta oko 2 KM više nego do sad, što je mnogo i već imamo gubitke. Drugo, granični prijelaz Maljevac (s Bosanske strane Hukića Brdo - Velika Kladuša), koji inače koristimo kad izvozimo za Hrvatsku, nije određen kao mjesto pregleda fito inspektora već granični prijelaz Izačić, pa do Zagreba umjesto 140 km vozimo oko 260 km... Treća i najbitnija stvar, roba koju vozimo je vrlo osjetljiva a zbog ove procedure su potrebna 3 radna dana da roba od bra-nja stigne do plasmana u Zagreb. Zbog toga nam roba redovito propada jer buđa pa na kraju imamo samo dodatne probleme i gubitke. Po dosadašnjoj pro-ceduri carinjenja smo uspijevali isti dan malinu obrati i plasirati u Republiku Hrvatsku, što je i optimalno za ovu vr-stu robe››, pojasnio je jedan od privred-nika u svojoj pritužbi.

Također, isti privrednik je naveo da

su od stupanja novih pravila na snagu imali dva probna izvoza i oba su završi-la prevelikim troškovima. Zato će, uko-liko se ne vrate stari uslovi, biti prinu-đeni odustati od izvoza u Hrvatsku.

Agonija za domaće privrednike u jeku sezone trajala je od 7. do 11. augu-sta, što je, prema njihovim tvrdnjama, ostavilo velike posljedice. Međutim, Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH je uspjelo u svo-jim naporima da u što kraćem roku doprinese poništenju spomenutog Pravilnika i time spriječi nastanak još veće štete za domaće izvoznike.

Prema analizi vanjskotrgovinske razmjene voća i povrća sa Republikom Hrvatskom u periodu u kojem se desilo povećanje taksi (august 2017.), a pore-deći isti period u 2016. godini, došlo je do smanjenja obima izvoza voća i po-vrća za oko 300.000 KM, i to lubenice, borovnica, paradajza i kornišona.

Postavlja se pitanje da li je spome-nuti iznos stvarni pokazatelj štete koju su pretrpjeli privrednici ili je ta situa-cija dovela do dugoročnijih posljedica, poput gubitka kupaca na hrvatskom tržištu.

Ovakve i njima slične pojave kla-sičnih necarinskih barijera koje su-sjedne države „sezonski“ uvode Bosni i Hercegovini, dovode proizvođače i izvoznike do toga da mnogi odustaju od izvoza, što sa sobom nosi negativne posljedice za kompletnu bh. privredu.

Tijana Muhamedagic n

Koliko je izmjena Pravilnika o inspekcijskom nadzoru Republike Hrvatske utjecala na bh. izvoznike

Republika Hrvatska je jedan od najznačajnijih partnera za Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena agroindustrijskih proizvoda. Na godišnjem nivou iz Bosne i Hercegovine se u Republiku Hrvatsku izveze proizvoda agroindustrijskog sektora u vrijednosti od 106.228.236 KM, a uveze 676.619.869 KM. Najznačajniji agroindustrijski proizvodi izvoza su oni na bazi žitarica, pića, alkoholi i sirće, voće i povrće te proizvodi od voća i povrća.


1.ko

l

12

163;

2.ko

l

3k

l

35

5

42%

10;

3.ko

l

4.ko

l

55

44

71; 1

; 3%

5.ko

l

6.ko

l

8

16

18%

146; 37%

7.ko

l

8k

l

55 5

Šta

Inte

TV

Rad

8.ko

l

9.ko

l

54

29

mpani mediji

ernet portali

dio

10.kol

11.kol

47

24

12.kol

11

Istraživanjem agencije za praćenje i analizu medija „Kliping BH“ na datu temu, utvrđeno je da su printani medi-

ji, internet portali i TV stanice sa prostora BiH objavili 390 članaka/priloga vezanih za ovaj događaj. U periodu od 1. 8. do 12. 8. 2017. godine najviše objava zabilježeno je 3. i 8. 8. (55 objava), dok je najmanje objava bilo 8.8. (8 objava).

Od ukupnog broja objava, njih 18% ili 71 objava registrirana je u štampanim medijima (dnevnim, sedmičnim i dvosed-mičnim izdanjima), 37% ili 146 članaka na internet portalima, 42% ili 163 priloga na domaćim TV stanicama, te 4% ili 10 prilo-ga na bh. radiostanicama.

Medijskom analizom je utvrđeno da su bh. mediji pozorno pratili dešavanja veza-no za spomenutu odluku Hrvatske, te je zanimljivo naglasiti da je ova situacija iza-zvala izuzetno interesovanje domaćih TV stanica tako da su u samo 12 dana prona-đene 163 objave u elektronskim medijima. Najviše objava (55) registrirano je kada je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uputio pismo Evropskoj komisiji povodom novih mjera Hrvatske, tj. kada je u Sarajevu održan sa-stanak ministara regije tim povodom. Za vrijeme trajanja pregovora sa Hrvatskom zabilježen je najmanji broj objava, koji se postepeno počeo povećavati nakon što su zemlje regije iznijele zajednički stav a po-jedine uvele i kontramjere, te kada je dogo-voreno da će takse ipak biti smanjene.

Mediji o povećanju takse za kontrolu voća i povrća

Promjenom Pravilnika o inspekcijskom nadzoru u Hrvatskoj povećane su takse za kontrolu voća i povrća iz trećih zemalja sa 12 na 270 EUR po kontroli i svakoj pojedinoj vrsti voća i povrća. Nakon ove odluke Hrvatske uslijedila je burna reakcija resornih ministara zemalja regije, što je znatno medijski popraćeno i u BiH.

Agencija „Kliping BH“ već se 17 godina uspješno bavi pružanjem usluga pra-ćenja i analize medija te istraživanja tržišta. Članica je regionalne grupa-cije press clipping agencija „Newton Media SEE“, koja pokriva gotovo sve države srednje i jugoistočne Evrope. E-mail: [email protected] Telefon: 033/956-378

1.ko

l

12

163;

2.ko

l

3k

l

35

5

42%

10;

3.ko

l

4.ko

l

55

44

71; 1

; 3%

5.ko

l

6.ko

l

8

16

18%

146; 37%

7.ko

l

8k

l

55 5

Šta

Inte

TV

Rad

8.ko

l

9.ko

l

54

29

mpani mediji

ernet portali

dio

10.kol

11.kol

47

24

12.kol

11


Cilj prvog Poslovnog foruma sa fokusom na sektor Housing bio je povezivanje proizvođača iz

BiH sa poslovnim partnerima i poten-cijalnim kupcima iz Švicarske. U okvi-ru priprema Foruma, 23. i 24. oktobra 2017. su održani preliminarni sastanci i radionice u Sarajevu i Banjoj Luci, na kojima su obavljene konsultacije o mo-gućim bh. partnerima iz sektora prera-de drveta i opreme stambenog prosto-ra, uvjetima za plasiranje proizvoda na švicarsko tržište i uslugama koje i-di-jaspora može da pruži u posredovanju i obezbijeđivanju poslovnih kontakta.

Poslovni forum je iniciralo udruže-nje i-dijaspora u okviru inicijative ‘’i-platform – Dijaspora za razvoj Bosne i Hercegovine’’ i organiziran je u uskoj saradnji sa Vanjskotrgovinskom komo-rom Bosne i Hercegovine, Privrednom komorom Republike Srpske, Švicarskim programom za promociju izvoza, kom-panijom SEE Investment Solutions iz Švicarske i projektom Dijaspora za ra-zvoj, koji je podržala Švicarska agencija za razvoj i saradnju a implementiran je u partnerstvu sa Ministarstvom za ljud-ska prava i izbjeglice BiH i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija.

Ukupno 15 firmi iz svih dijelova BiH, koje se bave preradom drveta i unutrašnjom opremom stambenih pro-stora, bilo je prisutno na Forumu i spre-mno da se predstavi na najvišem pro-fesionalnom nivou. Sa švicarske strane bilo je prisutno 10 firmi, među kojima su poseban interes za bh. partnere po-kazale KMU, Möbel Pfister i Hornbach. Neposredna komunikacija i spontane interakcije već u prvim susretima prije zvaničnog otvaranja pokazali su veliku zainteresiranost učesnika za uspostav-

ljanje kontakta i traženje mogućnosti za saradnju.

“Očekujemo da napravimo dobre kontakte sa švicarskim firmama i pro-dubimo kontakte sa bh. partnerima. Profesionalno smo spremni, sve smo pripremili i nudimo vrhunski kvalitet i dugotrajnost”, rekao je Emil Balavac iz firme Onix, Mostar, na samom počet-ku Ekonomskog foruma održanog u prostorijama Widder Hotela u Cirihu. Krivaja Homes iz Zavidovića, koja se bavi gradnjom montažnih kuća sa dr-venom stolarijom, već je tri godine prisutna na švicarskom tržištu, a njena predstavnica Sabina Mujanović Heljić izrazila je namjeru firme da se i dalje širi na ovom tržištu: “Nadamo se da ćemo obezbijediti nove kontakte za još bolji plasman naših proizvoda. Mi izvo-zimo oko 98 % proizvoda, certificirani smo i imamo iskustvo”.

Uloga bh. dijaspore u povezivanju poslovnih partnera

Pozdravne riječi na otvaranju Foruma uputili su Edin Dacić, član Upravnog odbora i-dijaspore, Anđelko Grahovac, ambasador BiH u Švicarskoj, Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Jelena Rodić, stručni sa-radnik iz Privredne komore Republike Srpske, i Franziska Eggimann, me-nadžerica programa u SIPPO-u, dok je program moderirao Taner Aličehić iz firme SEE Investment Solutions. Oni su posebno istakli koliki je značaj bh. di-jaspore u Švicarskoj u povezivanju firmi iz BiH iz sektora Housing sa poslovnim partnerima i kupcima u Švicarskoj, i kolika je motivacija i mogućnost bh. di-jaspore da pomogne većoj trgovinskoj razmjeni između BiH i Švicarske.

POSLOVNI FORUM | BiH - Sektor Housing - B2B

Plasman bosanskohercegovačkih firmi na tržištu u Švicarskoj

Poslovni forum | Bosna i Hercegovina – Sektor Housing održan je u petak, 10. novembra 2017. godine u Cirihu. Forumu je prisustvovalo preko 80 učesnika, uključujući predstavnike kompanija iz Bosne i Hercegovine i Švicarske, kao i članove bh. dijaspore u Švicarskoj.


“Vrlo često se poslovne veze uspo-stavljaju i kreiraju iz visokih instituci-ja, ‘top down’, ali mi ćemo da uradimo nešto novo, počet ćemo od ‘bottom up’, počet ćemo od kompanija koje rade dobre proizvode i dovest ćemo ih i do kompanija i do poslovnih institu-cija u Švicarskoj”, posebno je istakao Edin Dacić, član Upravnog odbora i-dijaspore.

Kao inspirativne i uspješne poslovne priče predstavljene su poslovne karijere Hasana Hasića i njegove firme za izra-du dizajnerskog namještaja Whiteoak Group AG te Tatomira Jovičića, vlasni-ka firme Task Force & Logistic, koja, između ostalog, obezbijeđuje štandove i

proizvode od drveta iz BiH za turistički savez Lausanne, a također proizvodi i sir visokog kvaliteta po švicarskom re-ceptu na farmi u BiH.

Hasan Hasić je naglasio da ne želi da interes švicarskih partnera bude u jeftinijoj ponudi iz BiH, već “u viso-kom kvalitetu i usluzi koje nude bo-sanskohercegovački proizvođači i koji to sigurno mogu ponuditi na najvišem nivou”.

Glavni dio Poslovnog foruma bio je rezerviran za direktnu komunikaciju i razmjenu informacija, u poslovnom svijetu poznat kao “matchmaking“, iz-među predstavnika bh. i švicarskih firmi. Razmjenjivale su se vizit karte, katalozi, prospekti i profili proizvoda, a živ razgovor, intenzivna komunikacija i kvalitetna razmjena informacija čini-la je ove interakcije vrlo dinamičnim i kreativnim.

Nakon što su svi razgovori i bilate-ralni sastanci završeni, Poslovni forum je zatvoren završnim riječima Merime Avdagić, projektne menadžerice iz UNDP-a, i Nenada Stojanovića, ko-predsjednika i-dijaspore. „Partnerstva su ključni elementi uspjeha ove priče, transfera znanja, komunikacije te novih investicija i nadam se da će ovo pomoći bh. firmama da se plasiraju na švicar-sko tržište. Ovo je velika grupa i neki učesnici su veoma zadovoljni, jer su napravili kontakte i već dogovorili po-sjete, što predstavlja veliki potencijal za moguću saradnju i potencijalne kupce. To je već prvi korak koji smo planirali i koji je uspio”, rekla je Merima Avdagić.

Prvi koraci u partnerstvu

Većina učesnika iz BiH smatra da je Poslovni forum u Cirihu pokazao do-bre rezultate i da bi uspostavljeni kon-takti mogli da vode do potencijalnih kupaca njihovih proizvoda u Švicarskoj. Kao i u sličnim poslovnim situacijama, svi učesnici nisu mogli odmah da nađu zadovoljavajući poslovni kontakt ili da osiguraju dalju komunikaciju, ali na-pravljeni koraci bili su za više firmi vrlo zadovoljavajući.

Amir Nezirić iz mostarske firme Onix, koja se bavi proizvodnjom i mon-tažom kamena, izjavio je: “Veoma sam zadovoljan pristupom naših ljudi koji žive u Švicarskoj. Bilo je konkretnih razgovora i nastavit ćemo komunika-ciju preko e-maila, a kroz tri ili četiri dana poslat će nam nekoliko daljih upi-ta. To su švicarske firme, koje vode naši

ljudi. Optimističan sam!Imali smo dobre kontakte i mislim

da smo ostvarili mogućnost za dalju ko-munikaciju. Predložene su neke posjete našoj firmi. Ovo je inicijalno i nama bi zaista bilo drago da dođe do te posjete.››

Nekoliko bh. firmi već su dogovo-rile i poslovne posjete: “Bilo je vrlo in-teresantno. Uspjeli smo kroz razgovore ostvariti bliže kontakte i bolje objasniti ko smo i šta sve možemo. Mislim da je ovaj događaj pomogao da ostvari-mo kontakte i da u budućnosti može-mo biti više prisutni na ovom tržištu. Bile su četiri švicarske vrlo interesan-tne firme koje se bave poslom sličnim našem i dogovorili smo da se sljedeći put,i to vrlo brzo, vidimo u Krivaji u Zavidovićima kako bismo detaljnije razgovarali o projektima koje oni već imaju, a htjeli bi možda nastaviti pro-dukciju sa nama kao potencijalnim partnerima. To su projekti montažne gradnje u Švicarskoj”, rekla je vrlo za-dovoljno Sabina Mujanović Heljić iz Krivaja Homes.

Jovana Partalo iz banjalučkog Drvoprodexa pozitivno ocjenjuje uče-šće na Poslovnom forumu: “Da, mi smo zadovoljni. Ovdje su bili ljudi koji su za-ista dobri kontakti i poslovno su zainte-resirani. Imali smo konkretne razgovo-re i nastavit ćemo komunikaciju dalje, pa ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati”.

Armin Aličić iz švicarskog predstav-ništva njemačke firme Hornbach tako-đer je zadovoljan inicijalnim kontakti-ma: “Za mene je bilo novo da se u ovoj branši organizira jedan ovakav skup, i to sa toliko firmi iz BiH. Zaista, BiH ima velike šanse da uđe na ovo tržište, ali ponekad je teško doći do određenih firmi ili ljudi. I ja sam imao takvo isku-stvo. Imali smo dosta konstruktivnih razgovora, prvi kontakt je uspostavljen i vidjet ćemo kako će to dalje ići”.

SIPPO, Švicarski program za promo-ciju izvoza, planira da u skorijoj buduć-nosti pokrene saradnju sa firmama u BiH iz oblasti ne samo drvne industri-je nego i iz proizvodnje hrane, tekstila i prirodnih sastojaka hrane. “Današnji Forum je jedno putovanje koje je tek započelo”, rekla je Franziska Eggimann iz SIPPO-a.

Tekst preuzet sa: http://www.i-platform.ch


Na gala svečanosti upriličenoj u septembru u Hotelu Hills u Sarajevu, Poslovne novine su

obilježile 30. godišnjicu Izbora „100 najvećih u privredi BiH“ i 45 godina uspješnog poslovanja. Kompanijama sa najboljim poslovnim rezultatima ostva-renim u prošloj godini, u okviru gala ve-čeri, dodijeljena su priznanja Poslovnih novina. Suorganizator ovog privrednog događaja bila je Vanjskotrgovinska ko-mora BiH. Ove godine Poslovne novine dodijelile su rekordan broj priznanja u odnosu na ranije izbore „100 najvećih u privredi BiH“.

„Analitika, koju je uradio naš speci-jalni partner LRC iz Sarajeva, pokazala je da je ukupan prihod 100 najvećih kompanija u 2016. godini, u odnosu na godinu ranije, porastao za 2,76%. Ukupna dobit porasla je za 1,67%, dok

je izvoz porastao za 8,51%, a broj zapo-slenih za 4,97%. Ovi parametri su rasli i u 100 srednjih i 100 malih kompanija koje se nalaze na našim rang-listama“, izjavila je Alena Ahmetspahić-Fočo, glavna i odgovorna urednica Poslovnih novina i menadžerice ovog projekta.

Vanjskotrgovinska komora BiH, tradicionalno, već duži niz godina po-

država izbor, a po treći put bila je suor-ganizator ovog projekta. Ahmet Egrlić, predsjednik Komore, o tome je rekao:

„Cijenimo da je promocija uspješ-nog poslovanja kompanija u Bosni i Hercegovini i potencijala za saradnju s Bosnom i Hercegovinom od izuzetnog značaja, posebno sa aspekta poslovanja sa inostranstvom. Ovo je projekt koji

PROJEKTI

Poslovne novine dodijelile priznanja najuspješnijim kompanijama u 2016. godini

Skupu je prisustvovalo preko 300 vodećih privrednika iz BiH i regiona, predstavnika ambasada i diplomatskog kora.


promovira domaće kompanije koje bi-lježe odlične rezultate, čiji je kvalitet proizvoda i usluga prepoznat i priznat na svjetskom tržištu i koji utječe i na stvaranje pozitivnog mišljenja domaće i svjetske javnosti o privredi naše zemlje. Komora, kao asocijacija privrednika s teritorije cijele BiH, i na ovaj način želi pružiti podršku bh. kompanijama, svo-jim članicama i bh. privredi u cjelini.“

Priznanja su dodijeljena prvopla-siranim kompanijama sa rang-listi Poslovnih novina rangiranim prema ukupnom prihodu, neto dobiti i izvozu ostvarenom u 2016. godini. Među veli-kim kompanijama po ukupnom priho-du, neto dobiti i izvozu najbolje rezultate ostvarile su: JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo, sa 997.870.238 KM prihoda, BH TELECOM d.d. Sarajevo, sa 83.588.626 KM dobiti, i PREVENT BH d.o.o. Visoko, sa 320.529.230 KM izvoza.

Nagrađene srednje kompanije po ukupnom prihodu, neto dobiti i izvozu ostvarenom u 2016. godini su: HEP-TRADE d.o.o. Mostar (38.539.604 KM prihoda), HETA d.o.o. Sarajevo (29.692.572 KM dobiti) i HEP-TRADE d.o.o. Mostar (34.619.387 KM izvoza).

Na rang-listi malih kompanija po ukupnom prihodu, neto dobiti i izvozu ostvarenom u 2016. godini, prvo mjesto zauzele su: VENERA d.o.o. Banja Luka – PJ Tuzla (7.801.274 KM prihoda), H&L GROUP d.o.o. Sarajevo (5.301.436 KM dobiti) i VEZA-NEKT d.o.o. Sarajevo (4.847.383 KM izvoza).

Priznanje za najvećeg investito-ra u BiH u 2016. godini pripalo je JP ELEKTROPRIVREDA d.d. Sarajevo za 146.749.314 KM ostvarenih investicija.

Specijalnim priznanjem „Srebrni pe-čat“ za ostvarene zavidne rezultate svih parametara poslovanja Poslovne novine su ove godine nagradile dvije kompa-nije - Tvornicu higijenskih proizvoda Violeta d.o.o. iz Gruda i maloprodajni trgovački lanac Bingo d.o.o. Tuzla.

Zahvaljujući LRC-u i njihovoj do-broj saradnji s bonitetnim agencijama iz regiona, u novom, redizajniranom iz-danju publikacije „100 najvećih u BiH“, prvi put su objavljene i rang-liste 500 najvećih iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Partneri ovogodišnjeg projekta bili su Vijeće stranih investitora, Privredna komora Federacije BiH i Privredna ko-mora Republike Srpske, a sponzorski su ga podržale brojne kompanije i medij-ske kuće.

Dobitnici priznanja po industrijskim granama

� FIS d.o.o. Vitez, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Nespecijalizirana trgovina na veliko u 2016. godini;

� Holdina d.o.o. Sarajevo, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Trgovina na veliko krutim, tečnim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima u 2016. godini;

� Bingo d.o.o. Tuzla, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Trgovina na veliko i na malo u 2016. godini;

� JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Proizvodnja električ-ne energije u 2016. godini;

� HIFA – PETROL d.o.o. Sarajevo, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Trgovina na malo motornim gorivima u specijaliziranim prodavnicama u 2016. godini;

� TRANZITEXPORT d.o.o. Sarajevo, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Cestovni prijevoz robe u 2016. godini;

� PHOENIX d.o.o. Bijeljina, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima u 2016. godini;

� BH Telecom d.d. Sarajevo, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Djelatnosti žičane telekomunikacije u 2016. godini;

� DEC, Projektna kancelarija, Stanari-Doboj, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Gradnja stambenih i nestambenih zgrada u 2016. godini;

� Bimal d.d. Brčko, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Proizvodnja pre-hrambenih proizvoda u BiH u 2016. godini;

� Bajra d.o.o. Travnik, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Mesna industrija u 2016. godini;

� Standard Furniture Factory d.d. Ilijaš, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Proizvodnja namje-štaja u 2016. godini;

� NSOFT d.o.o. Mostar, prvo mjesto na rang-listi industrijske grane Računarsko progra-miranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima u 2016. godini.


Svaki grad i svaka općina ima svoje prednosti i potencijale. Nažalost, često se dešava da te potenci-

jale eventulani investitori ne prepo-znaju. Zato većina općina u Bosni i Hercegovini ima veoma složenu eko-nomsku situaciju, sa velikom stopom nezaposlenosti, ogromnim unutrašnjim dugom i ugroženim životnim standar-dom svojih građana.

Sa ciljem da promoviraju i podrže nove poduzetne inicijative u lokanim zajednicama koje će donijeti nove in-vesticije i nova radna mjesta, Poslovne novine i kompanija LRC razvili su plat-formu pod nazivom „Gradovi, općine / opštine i biznis“- Lokalna poslovna inicijativa.

Ovaj projekat, kako su kazali, bit će baziran na analitičkim podacima o po-slovanju u različitim lokalnim zajedni-cama u BiH i pokazateljima poslovanja najuspješnijih kompanija. Kroz jedin-stvenu štampanu publikaciju, u speci-jalnom izdanju Poslovnih novina, te web portal (www.poslovnenovine.ba) prvi put će se prezentirati istraživanje i mapiranje privrednih potencijala nami-jenjeno domaćim i stranim privredni-cima, lokalnim zajednicama, instituci-jama, ekonomskim odjelima ambasada i široj javnosti, a sve u cilju privlačenja investicija u realni sektor i otvaranja novih radnih mjesta.

“U štampanom izdanju specijalne publikacije Poslovnih novina predsta-vit ćemo biznis kartu 141 grada / op-ćine / opštine u BiH, kao i kompanije koje su nositelji razvoja svojih lokalnih zajednica. Projekat će se odvijati u više faza. U sklopu Projekta ćemo naj-uspješnijim gradovima, općinama / opštinama, prema transparentnim kri-terijima, dodijeliti priznanje „Kruna razvoja privrede Bosne i Hercegovine“ za natprosječne pokazatelje privrednih

kretanja za proteklu godinu”, izjavila je Alena Ahmetspahić-Fočo, direktorica Projekta i glavna i odgovorna urednica Poslovnih novina.

Podršku Projektu pružila je i Vanjskotrgovinska komora BiH koja je prepoznala njegov značaj za osnaživa-nje privrednih sektora i kompanija koje su nositelji privrednog razvoja u lokal-nim zajednicama.

“Cijenimo da je projekat „Gradovi, općine / opštine i biznis” vrlo važan za širu društvenu zajednicu u Bosni i Hercegovini, posebno sa aspekta una-pređenja poslovanja i podizanja kon-kurentnosti poduzeća, te boljeg po-zicioniranja domaćih proizvoda na inostranom tržištu. Nadamo se da će privredna analiza, koja će obuhvatiti 141 zajednicu, biti pokretač novih po-slovnih inicijativa koje će rezultirati novim investicijskim projektima, otva-ranja novih radnih mjesta i povećanja izvoza proizvoda i usluga iz Bosne i Hercegovine”, istakao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

Prof. Anto Domazet sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu je dao stručni osvrt na važnost ovog projekta za razvoj lo-kalnih zajednica u BiH te jačanje podu-

zetništva na lokalnom nivou za poveća-nje zaposlenosti i prihoda.

“Projekat želi da na osnovu uspo-stavljene metodologije prepozna lokal-ne zajednice u kojima privredni sektor ima najbolje performanse u uspored-bi sa drugim privrednim sektorima u drugim lokalnim zajednicama. Dva su ključna kriterija za ocjenu najboljih performansi privrednog sektora u lo-kalnim zajednicama. Prvi je izvoz, od-nosno privredni sektor koji je iz odre-đene lokalne zajednice ostvario najveći izvoz, a da pri tome ima rast zadnje dvi-je godine. Drugi kriterij je prosječan broj preduzeća na 1.000 stanovnika kod lokalnih zajednica u kojima privredni sektor ima rast zapošljavanja i broja fir-mi u istom periodu”, izjavio je konsul-tant u Projektu Asad Karišik.

“Cilj nam je da u ekonomskoj situ-aciji kakva je trenutno u BiH ukažemo na one lokalne zajednice, privredne sektore i poduzetnike koji ostvaruju više, sa željom da njihovi primjeri po-služe prepoznavanju najboljih praksi, učenju i saradnji”, zaključio je Karišik.

Gradovi, općine / opštine i biznisProjekat „Gradovi, općine / opštine i biznis“- Lokalna poslovna inicijativa, koji su razvile Poslovne novine i kompanija LRC, predstavljen je na konferenciji za novinare održanoj 25. oktobra 2017. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. Na konferenciji je, između ostalog, istaknuto da visina stranih i domaćih investicija u privredu jedne općine determinira održivost i perspektivu njene ekonomije, odnosno, da su jedini ključ za unaprjeđenje životnog standarda građana nova radna mjesta, kojih pak nema bez novih investicija.


Treća poslovna konferencija “Pouzdanost 2017’’, na kojoj su svečano dodijeljeni certifi-

kati bonitetne pouzdanosti i prizna-nja Bonitetne zvijezde, održana je 23. novembra 2017. godine u Hotelu Hills u Sarajevu u organizaciji Poslovnih novina i LRC BIS-a, uz suorganizaciju BBI VIP Business Cluba.

Na konferenciji je istaknuto da je od 31.554 firme, koje su obuhvaćene ana-lizom bonitetno pouzdanih kompanija, njih 13,5 % ispunilo kriterije. Koliku važnost ove firme predstavljaju za pri-vredu BiH govori podatak da ukupan prihod bonitetno pouzdanih kompanija u BiH u 2016. godini čini nevjerovatnih 15,4 milijarde KM.

Konferenciju je svečano otvorio predsjednik Vanjskotrgovinske komo-re Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić i tom prilikom, između ostalog, rekao da su prezentirani podaci dokaz da se u Bosni i Hercegovini može poslovati i uspjeti, odnosno da naša zemlja ima značajan broj kompanija koje su pre-poznate kao poželjni poslovni partneri. Također, predsjednik Egrlić je čestitao dobitnicima priznanja i zaželio još više poslovnog uspjeha u budućnosti.

‘’LRC kontinuirano radi na priku-pljanju, obradi i distribuciji poslovnih informacija, prije svega, o finansijskim pokazateljima poslovanja domaćih i kompanija u regiji. Upravo ove infor-macije su temelj projekta ‘Pouzdanost 2017’, jer predstavljaju objektivan, stru-čan i nezavisan okvir za formiranje bonitetnih ocjena. Naša je želja i cilj da kroz ovaj projekt svim privrednici-ma zaista pružimo novu inspiraciju i motivaciju za napredovanje i razvoj’’, kazao je izvršni direktor LRC-a Emil Kučuković i dodao da je njihov cilj pričati priče o uspjehu, afirmirati one najbolje vrijednosti koje bi trebale biti glavne osobine uspješnih i onih koji to žele biti, jer ‘’Pouzdanost’’ je uistinu jedna od tih vrijednosti.

‘’Upravo ovakve priče su bile glavni

povod da prije tri godine pokrenemo projekt ‘Pouzdanost’ i na domaćem tr-žištu identifikujemo firme koje bilježe poslovne rezultate na osnovu kojih se svrstavaju u kategoriju bonitetno po-uzdanih kompanija. Nije važno da li ste mala ili velika firma – pouzdanost je univerzalna vrijednost, a u ovom sluča-ju zasnovana je isključivo na rezultati-ma analize pokazatelja poslovanja, koji su uokvireni u međunarodno priznate standarde i kriterije“, rekao je menadžer projekta Damir Damadžić.

„Posebno mi je drago da je među bo-

nitetno pouzdanim kompanijama blizu 85 % malih i srednjih preduzeća, jer je puno onih za koje se ne zna dovoljno a predstavljaju najzdraviji dio doma-ćeg tržišta. Želimo biti motivacija za nove uspjehe i projektom ‘Pouzdanost 2017’ nastojimo pružiti priliku kompa-nijama da se istaknu, jer su to svojim natprosječnim poslovnim rezultati-ma apsolutno zaslužile“, rekla je Alena Ahmetspahić – Fočo, glavna i odgovor-na urednica Poslovnih novina.

KONFERENCIJA ‘’Pouzdanost 2017’’

Dobitnici priznanjaNa osnovu analiza LRC-a, ove godine prestižno priznanje su dobile sljede-će kompanije: Express Courier, Bingo, TDS, ETI Sarajevo, BH Telecom, Franck, Frank trgovina, Metromedia, Knap, Saračević, NSoft, Interconnect, Tehno – Beton, In Time, Zira, Tom Cat, Pik/Olx BiH, Arke 2000, Standard Furniture Factory, Apart Hotel Amicus, 4D Marketing, Pobjeda Rudet, ATT, Aluplast BH, Schachermayer, Geoinvest, Vaillant, Metalko, JLZ, Siluete, Alat Konjic, Fixit, Ed-Sa, Kovačuša Komerc, Vodovod a.d. Banja Luka, Lh-Tec, Ars-Inženjering, Mlin Nezić, Najvest, Vještak, AIG, Press Clipping, i-Form, Nex Studio, Bar-Floor, Mimo Medical, Eldžam Trade, Zalmo, Pamuk, Dema&S, Autoprevoz-bus Mostar, Tios, Petrol Com, Vebusch, Unilab, Senigor, Blow Up, OBN, Creative, DSC, Yield, Altermedia, Automotive center, Abbvie, Gradska dvorana Sanski Most, Ekovent, Tehnoelektronik, Milk Land, Flekica, Sevoi, Bosming, Sektor 51, Titans, Domavija, Asseco See, Veddi Invest, Samn, Tvornica cementa Kakanj, Cargo partner, ABC European Air & Sea Cargo Distribution i McCann.


Uvidom u klimatske promjene na Zemlji, registracijom uzro-ka i predviđanje posljedica

navelo je čovječanstvo na razmišljanje o budućnosti i održivosti načina života i željom za razvojem. Glavni uzročnik promjena je kontaminacija atmosfere uzrokovana emisijom štetnih tvari, od-nosno plinova. Ravnoteža je poremeće-na prvenstveno emisijom stakleničkih plinova koji dovode do globalnog za-topljenja i emisijom tvari koje oštećuju ozonski omotač koji utječe na kvalitetu života na Zemlji.

Halogenizirani zasićeni ugljikovodi-ci koji sadrže klor (Cl) i flour (F), zajed-ničkim nazivom freoni, koji imaju širo-ku primjenu u rashladnoj klima tehnici glavni su uzročnici globalnog zatoplje-nja i razgradnje ozona.

Freoni su samo jedan dio spektra pli-nova koji utječu na globalno zatopljenje i čine oko 20% od ukupnih stakleničkih plinova. Najvažniji uzročnik je pojača-na emisija ugljik-dioksida (CO2), dok freoni imaju veći specifični utjecaj od CO2 (tisuću puta veći), a količinski su znatno manje zastupljeni u atmosferi. U razgradnji ozona, freoni koji sadr-že klor (CFC i HCFC) su daleko naj-značajniji i, ako se zanemare prirodni procesi, glavni su uzročnici razgradnje ozona u atmosferi.

Freoni sa oznakom HFC ne ošteću-ju ozonski omotač (potencijalna raz-

gradnja ozona ODP=0), dok jedan dio iz te vrste koji se često koriste (R 134a, R 404A, R 410a, R 407C) bitno utječu na globalno zatopljenje. Njihov GWP iznosi 1300-3125. Drugi freoni HFC (R 32 ima ODP manji od 750) imaju po-rast u današnjoj primjeni. Treba doda-ti i skupinu nezasićenih halogeniranih ugljikovodika, HFO čiji je ODP=0, a utjecaj na globalno zatopljenje nezna-tan - GWP=1.

Zbog svih tih dešavanja usvojen je Montrealski protokol 1987. godine ko-jem su pristupile sve zemlje svijeta, a koji regulira način korištenja i u potpu-nosti ukida potrošnju tvari koje ošteću-ju ozonski omotač.

Konvencijom UN-a o promjeni kli-me iz 1992. godine, u Kyotu je 1997. godine prihvaćen Kjotski protokol ko-jim industrijske razvijene zemlje svijeta prihvaćaju obvezu smanjenja emisiju stakleničkih plinova. Pariskom konfe-rencijom 2016. godine sve zemlje potpi-snice su podnijele sveobuhvatne nacio-nalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija CO2.

Taj sporazum je potpisalo 195 zema-lja, među njima i Bosna i Hercegovina.

Međutim, svim tim sporazumima se rješava samo dio problema. Rješenje problema se vidi u radnim tvarima koje su građene na primjeni tvari bez utje-caja na globalno zatopljenje, kao što su amonijak (R 717) i ugljik-dioksid

(R 744), ugljikovodici iz skupine, HC kao što su propan (R 290), izobutan (R 600a) i propilen (R 1270) te freoni iz skupine HFO-a, kao što su: R 1234yf, R 1234ze i R 1233zd. Ove radne tvari sa niskim GWP-om se nazivaju tvarima niskog potencijalnog zatopljenja (Low GWP Refrigerants).

Europska unija je 2014. godine do-nijela Uredbu o fluoriranim stakle-ničkim plinovima ili F-gas regulativu. Regulativa obuhvata niz odredbi kojima se regulira današnje tržište proizvoda i prometa ovih stakleničkih plinova, koji se koriste u sektoru klime i hlađenja kao zamjenske radne tvari za supstance koje oštećuju ozonski omotač.

Bosna i Hercegovina, kao potpisni-ca Montrealskog protokola i Pariskog sporazuma, preuzela je niz obveza i zadataka u njihovoj provedbi. U svrhu stručnog osposobljavanja, podizanja spremnosti tržišta, odnosno izobraz-be servisera u BiH se proveo projekat Refrigerant Managment Plan (RMP). Plan se temeljio na ispunjavanju obveza iz Montrealskog i Kjotskog protokola i financirao ga je Multilateralni fond za provedbu Montrealskog protokola, a pripremilo i provelo Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - Ozonska jedinica BiH, uz podršku or-ganizacije UN-a za industrijski razvoj (UNIDO).

Javnim pozivom, Ministarstvo vanj-

Nastupilo je doba velikih promjena u hlađenju i klimatizaciji

Strogi propisi u vezi s primjenom radnih tvari u cijelom svijetu donijeli su goleme probleme u rashladnoj i klima tehnici.

PRIVREDA BIH


ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH), u suradnji s trening centrima na strojar-skim fakultetima u Sarajevu i Banjoj Luci, je po-zvalo sve zainteresirane gospodarske subjekte na trening i polaganje ispita, nakon čega je certifi-cirano 166 fizičkih osoba koje su stekle potreb-na znanja i certifikate o upravljanju i korištenju supstanci koje oštećuju ozonski omotač, koje su ujedno i staklenički plinovi.

Na inicijativu MVTEO BiH, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, formiran je Odbor gospodarstvenika iz oblasti rashlad-ne klima tehnike i dizalica toplote. Na prvoj sjednici gospodarstvenika iz oblasti rashladne klima tehnike i dizalica toplote (RKTDT) usvo-jen je Poslovnik o radu i izabran organizacijski odbor. Pridruženi članovi su Strojarski fakul-tet Univerziteta Sarajevo (Haris Lulić i Sadžit Metović) i Strojarski fakultet Univerziteta Banja Luka (Gordana Tica) te Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (Azra Rogović-Grubić), Ministarstvo prostornog ure-đenja, građevinarstva i ekologije RS-a (Ozren Laganin) i Federalno ministarstvo okoliša i tu-rizma (Almira Kapetanović).

Na sjednici su izabrani i jednoglasno pri-hvaćeni predsjednici Odbora (EKO FRIFO d.o.o. Banja Luka, ORDAGIĆ d.o.o. Srebrenik i HLAĐENJE-MONT d.o.o. Novi Travnik). Usvojen je Poslovnik o radu Odbora privredni-ka iz RKTDT-a. Odbor je na sjednicama koje su održane u proteklom vremenu donio niz odluka, među kojima su:

– Plan i Program rada – Izrada programa treninga i kalkulacija cijena

treninga na Strojarskom fakultetu Banja Luka i Strojarskom fakultetu Sarajevo u cilju daljnje akreditacije fizičkih osoba za dobivanje licen-cije o upravljanju rashladnim medijima

– Davanje komentara, prijedloga, izmjena i do-puna postojeće relevantne legislative u BiH

– Izrada Koda dobre prakse i zapisnika o tlačnoj probiJedna od inicijativa RKTDT-a u bliskoj bu-

dućnosti je održavanje seminara s ciljem spo-znaje novih alternativnih tehnologija koje se primjenjuju u rashladnoj klima tehnici (ras-hladne tehnike koje koriste prirodne medije CO2 i amonijak), koji će se realizirati u surad-nji s Ozonskom jedinicom BiH, čije je sjedište u MVTEO BiH.

Sve aktivnosti RKTDT-a su usmjerene na os-posobljavanje servisera i njihovo licenciranje te približavanje europskim standardima i zakoni-ma koji će omogućiti da licencije budu priznate i validne za rad kako u Bosni i Hercegovini tako i izvan njenih granica.

Spisak licenciranih osoba, kao i druge korisne informacije mogu se naći na web stranici VTK BiH (Odbor rashladne klima tehnike i dizalica toplote).

Miro Jurić n

EVROPSKO VIJEĆE(EUROPEAN COUNCIL / CONSEIL EUROPÉEN)

Evropsko vijeće je najviši politički organ Evropske unije i kao ta-kav uspostavljen je Jedinstvenim evropskim aktom 1986. godine. Riječ je o sastancima šefova država / vlada EU-a, tzv. sastanci na vrhu ili samiti EU-a. Prvi sastanak Evropskog vijeća održan je 1975. godine. Osim šefova država / vlada EU, Evropsko vijeće čine i ge-neralni sekretar Vijeća EU i visoki predstavnik za vanjsku i sigurno-snu politiku, ministri vanjskih poslova EU, predsjednik Evropskog parlamenta i predsjednik Evropske komisije. U Evropskom vijeće mogu učestvovati i ministri ekonomije i finansija i drugi ministri po potrebi. Predsjednik Evropskog vijeća je šef države / vlade države predsjedavajuće Vijećem EU. Evropsko vijeće je politički motor Unije. Ono razmatra sva najvažnija unutrašnja i međuna-rodna politička pitanja, utvrđuje generalnu politiku Evropske unije, daje smjernice izvršnim institucijama EU i utvrđuje rokove za izvršavanje usaglašenih prioriteta. Njegova uloga posebno je osnažena Ugovorom o Evropskoj uniji (1992./1993.) i uvođenjem nove nadležnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Iako ima važnu političku ulogu, nema zakonodavnih nadležnosti. Evropsko vijeće sastaje se dva puta tokom zasjedanja jednog predsjedništva, da-kle ukupno četiri puta godišnje. Ugovorom iz Nice (2001./2003.) utvrđeno je da će se, nakon što EU pristupi 18. članica, svi sastanci Evropskog vijeća održavati u Briselu. Sastanci na vrhu mogu biti formalni, neformalni i konsultativni. Nakon svakog sastanka na vrhu objavljuju se zaključci predsjedništva kao zajednički doku-ment, ali obavezujući su samo zaključci, preporuke ili neke druge mjere donesene na formalnim sastancima. Ugovorom iz Lisabona (2007./2009.) predviđeno je da se Evropsko vijeće ustroji kao insti-tucija Evropske unije. Također, predviđeno je da Evropsko vijeće dobije i predsjednika čiji bi mandat trajao 30 mjeseci, s moguć-nošću jednog reizbora, koji će se birati kvalificiranom većinom u Evropskom vijeću. Njegova nadležnost bila bi predstavljanje EU na međunarodnom nivou i koordinacija rada Evropskog vijeća. Evropsko vijeće donosit će odluke jednoglasno, ako Ugovorom nije drugačije predviđeno.

EQUAL EQUAL je inicijativa Zajednice koje je uspostavljena 2000. godine s ciljem podrške razvoju pristupa tržištu radne snage i novih ideja unutar evropskih strategija zapošljavanja i procesa jačanja socijal-ne uključenosti. Aktivnosti EQUAL-a također su bile usmjerene na jačanje borbe protiv diskriminacije i isključivosti na osnovu spolne, rasne, nacionalne i religijske pripadnosti te starosne dobi ili seksu-alne orijentacije. EQUAL je finansiran preko Evropskog socijalnog fonda (ESF). U finansijskoj perspektivi 2007.-2013. godina EQUAL kao inicijativa Zajednice više ne postoji, a njegovi ciljevi obuhva-ćeni su ciljevima evropske regionalne politike (konvergentnost i regionalna konkurentnost i zapošljavanje – cilj 2).

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA


Ključni propisi (kao pravni akti za postepeno isključivanje iz upotrebe supstanci koje ošteću-

ju ozonski omotač - u daljnjem tekstu SOOO supstanci) usvojeni u Bosni i Hercegovini za provedbu Montrealskog protokola i postepeno isključivanje iz upotrebe SOOO supstanci koji, između ostalog, obuhvataju i pravila za Sistem izdavanja dozvola i monitoring za uvoz / izvoz SOOO supstanci i izvještavanje, su:

Na nivou BiH:

Odluka Vijeća ministara o uvjetima i načinu provođenja Montrealskog pro-tokola i postepenom isključivanju iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozon-ski omotač u Bosni i Hercegovini (“Sl. list BiH“, br. 36/07 i 67/15), koji je izmi-

jenjen i usklađen sa aneksima A, B, C, D i E Montrealskog protokola i propisima Evropske unije.

Usvojena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke VM o provedbi Montrealskog protokola 21. 5. 2015. na 8. sjednici VM BiH. Predmetna Odluka je objavljena 25. 8. 2015. u “Službenom glasniku BiH”, broj 67/15. Ove izmjene se provode od 2. 9. 2015. godine. Pored dozvola za SOOO, izdaju se dozvole i za F gasove, kao i za SOOO za laborato-rijsku upotrebu. Ozonska jedinica BiH konstantno pruža obuku i podršku uvo-znicima, novim i starim, u pravilnom podnošenju zahtjeva za ispunjavanje novih odredbi.

Poseban izazov je provođenje za-brane uvoza proizvoda i opreme koji sadrže HCFC i HCFC mješavine, koja se provodi u saradnji sa nadležnim en-

titetskim ministarstvima i UINO BiH.

Na entitetskom nivou (Republika Srpska i Federacija BiH)

Zakoni u oba entiteta i Brčko distriktu na ovom području su:

– Zakon o zaštiti vazduha RS, usvo-jen 2002. godine. Isti je stavljen van snage donošenjem novog Zakona o za-štiti vazduha u 2011. godini (“Sl. glasnik Republike Srpske“, broj 124/11); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vazduha (“Sl. glasnik Republike Srpske“, broj 46/17)

– Zakon o zaštiti zraka FBiH koji je usvojio Parlament FBiH 2003. godine a dopunjen je 2010. godine (“Sl. novine FBiH“, br. 33/03 i 4/10)

– Zakon o zaštiti zraka Brčko dis-

SOOO regulativa u Bosni i Hercegovini

SOOO regulativa - Zakonska osnova za provođenje Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač i Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača u Bosni i Hercegovini


trikta BiH, usvojen 2004. godine i do-punjen 2005. godine (“Sl. list Brčko dis-trikta“, br. 25/04 i 1/05)

Po osnovu naprijed navedenih zako-na o zaštiti zraka doneseni su proved-beni akti:

– Pravilnik Ministarstva prostornog uređenja i okoliša o postepenom isklju-čivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač (“Službene novine FBiH“, br. 39/05)

– Uredba Vlade Republike Srpske o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač (“Sl. gla-snik RS“, br. 94/05)

Navedeni provedbeni akti su uskla-đeni sa Odlukom Vijeća ministara BiH o uvjetima i načinu provođenja Montrealskog protokola i postepenom isključivanju iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač u Bosni i Hercegovini (“Sl. list BiH“, br. 36/07). Na ovaj način je, između ostalog, us-postavljen efikasan sistem izdavanja licenci i dozvola za uvoz SOOO-a koji ima dvostepeni karakter uz adekvatno uključivanje nadležnih entitetskih insti-tucija u izdavanju saglasnosti i mišljenja u postupku licenciranja i izdavanja do-zvola za uvoz SOOO-a.

Odlukom Vijeća ministara BiH o uvjetima i načinu provođenja Montrealskog protokola i postepenog isključivanja iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, br. 36/07) se određuju:

– Uvjeti za uvoz i izvoz SOOO-a (sistem licenciranja uvoznika, odobra-

vanje godišnjih kvota za uvoz i izvoz ovih supstanci te procedura odobrava-nja i izdavanje uvoznih dozvola);

– Uvjeti za uvoz i izvoz proizvoda koji sadrže kao ugrađene ili koji funkci-onalno koriste SOOO;

– Praćenje i kontrola uvoza i izvo-za SOOO supstanci i proizvoda, koji sadrže ili koriste ove supstance, kao i izvještavanje relevantnih domaćih i me-đunarodnih institucija, organizacija i organa, o uvozu / izvozu i godišnjoj po-trošnji ovih supstanci u BiH.

– Ovom Odlukom se, također, utvrđuje Program i rokovi za postepe-no isključivanje iz upotrebe SOOO-a u Bosni i Hercegovini, odnosno najzna-čajnijih supstanci, svrstanih po osnov-nim grupama, definiranim u aneksima Montrealskog protokola

Podzakonskim aktima u oba entiteta (Pravilnik Federalnog ministarstva pro-stornog uređenja o postepenom isklju-čenju supstanci koje oštećuju ozonski omotač- “Sl. novine FBiH“, br. 39/05 i Uredba Vlade Republike Srpske o po-stepenom isključenju supstanci koje oštećuju ozonski omotač- “Sl. glasnik RS“, br. 94/05) regulirano je i operativ-no provođenje BiH programa postepe-nog isključivanja iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač - SOOO na entitetskoj ravni, posebno u slijede-ćim oblastima djelovanja:

– Kontrola i pregled uređaja u po-gonu koji sadrže SOOO i rad servisa,

– Prikupljanje SOOO-a iz postoje-ćih rashladnih uređaja u pogonu,

– Odlaganje starih ili neispravnih rashladnih uređaja na deponije otpada,

– Formiranje Registra uvoza / izvo-za i distribucije SOOO-a u BiH,

– Obaveze i način izvještavanja uvoznika SOOO-a,

– Obaveze i prava nadležnih enti-tetskih institucija / ministarstava u pri-marnom procesu izdavanja licenci, go-dišnjih kvota i dozvola za uvoz / izvoz SOOO-a u BiH.

Bosna i Hercegovina je članica Bečke konvencije, Montrealskog protokola i sva četiri amandmana Montrealskog protokolaU septembru 2011. godine, Bosna i Hercegovina je pristupila zadnjem amandmanu Montrealskog protokola - Pekinškom amandmanu kojim se regu-lira postepeno isključivanje iz upotrebe i kontrola proizvodnje, uvoza i izvoza HCFC-a i proizvoda koji ih sadrže, te se omogućava trgovina sa ostalim zemlja-ma članicama Pekinškog amandmana a zabranjena je trgovina sa zemljama koje nisu članice Pekinškog amandmana.

Službeni glasnici BiH u kojima je objavljeno pristupanje su:

– Bečka konvencija o zaštiti ozon-skog omotača sukcesijom (“Sl. list SFRJ MU”, br. 16/90)

– Montrealski protokol o supstan-cama koje oštećuju ozonski omotač SOOO (“Sl. list SFRJ MU”, br. 16/90, “Sl. list R BiH”, br. 13/94) i provođenje dopuna i izmjena MP London 1990., Kopenhagen 1992., Montreal 1997., koje je BiH ratificirala 2003. (“Sl. gla-snik BiH - Međunarodni ugovori”, br. 08/03)

– Pekinški amandman ratificiran 15. septembra 2011. godine (“Sl. glasnik BiH MU”, br. 06/11)

Carinske ispostave za carinjenje SOOO-a i proizvoda koji sadrže SOOO

Direktor UINO-a je na osnovu čla-na 57. Zakona o carinskoj politici BiH odredio četiri carinske ispostave za ca-rinjenje SOOO-a i proizvoda koji sadr-že SOOO, a to su Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla. Naredba o nadlež-nosti carinskih ispostava za carinjene SOOO-a i proizvoda koji sadrže SOOO je objavljena u “Sl. glasniku BiH”, broj 8/11, od 1. februara 2011. godine.

Miro Jurić, predsjednik Odbora ras-hladne, klima tehnike i dizalica toplote


Drvna industrija Bosne i Hercegovine je za šest mjeseci 2017. ostvarila izvoz od 629.156.749 KM, što je za 9,2% više nego u istom perio-du 2016. Izvoz namještaja i montažnih kuća od drveta činio je 42% ukupnog izvoza, a ostalih proizvoda od drveta 58%. Izvoz navedenih grupa proizvoda povećan je u posmatranom periodu, i to namještaja i montažne gradnje za 13,7% i ostalih proizvoda od drveta za 5,9%.

Namještaj od drveta se najviše izvo-zio u Njemačku, Austriju, Hrvatsku, Holandiju, Sloveniju, Češku, Francusku, Švicarsku i Italiju, dok su se montaž-ne kuće pretežno izvozile u Švedsku, Hrvatsku i Švicarsku.

Proizvodi šumarstva i rezana gra-đa pretežno su se izvozili u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Hrvatsku i Srbiju. Furnir i ploče su se uglavnom izvozili u Hrvatsku, Italiju, Njemačku, Sloveniju, Francusku i Švedsku, dok su Njemačka, Italija, Belgija, Holandija, Srbija i Austrija bili najznačajnija izvozna tržišta za parke-

te i podove. Izvoz građevinske stolarije bio je pretežno realiziran u Njemačkoj, Hrvatskoj, Holandiji, Austriji, Italiji i Švicarskoj.

Izvoz finalnih proizvoda od drveta, a posebno namještaja, ima trend rasta po-sljednjih godina. Također, i većina osta-lih proizvoda drveta bilježi rast izvoza i najveća stavka ove grupe proizvoda je rezana građa (26,7%) i proizvodi šu-marstva (13% ukupnog izvoza). U RS-u su doneseni kriteriji za raspodjelu siro-vine prema kojima je utvrđen prioritet u prodaji šumskih sortimenata, tako da se uvodi malo reda u toj oblasti. U Federaciji BiH još nije usvojen Zakon o šumama, a predloženi kriteriji za ras-podjelu sirovine, koji su upućeni Vladi Federacije BiH, još uvijek nisu usvoje-ni, tako da je evidentan značajan izvoz proizvoda šumarstva i rezane građe.

Ovom problemu treba što ozbiljnije prići i donijeti ekonomsku mjeru na ni-vou Bosne i Hercegovine koja će desti-mulirati ili onemogućiti izvoz sirovine, a usvojiti kriterije za raspodjelu sirovine koji će biti usaglašeni na nivou Bosne i

Hercegovine. Kriterijima će se utvrditi prioritet prodaje šumskih sortimenata, s ciljem što bolje snabdjevenosti final-nih kapaciteta. To je jedini način da se sirovina sačuva i valorizira, a da se izvo-ze proizvodi više dodatne vrijednosti.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je u junu ove go-dine donijelo Naredbu o dvogodišnjoj zabrani transporta hrastovih trupaca iz Hrvatske zbog pojave nametnika hra-stove mrežaste stjenice. To je izazvalo reakcije italijanske federacije industrije drveta i namještaja „Federlegno“ koja je tužila Hrvatsku Evropskoj komisi-ji. Naredba je za Italijane sporna, jer smatraju da mjere koje su predviđe-ne neće zaustaviti širenje nametnika. Štaviše, ocjenjuje se da je navedena mjera usmjerena protiv slobodnog pro-toka roba. Italija je glavni kupac trupa-ca i rezane građe hrasta, a slične prijave navodno su upućene iz Austrije, koja je također važan kupac hrastovih pro-izvoda. Prema stručnom mišljenja au-strijskog istraživačkog centra za šume BFW, zabrana izvoza nije efikasna u

Pregled vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije Bosne i Hercegovine za period I-VI 2017. i I-VI 2016. (u 000 KM)

I-VI 2017. I-VI 2016.

Tarifna oznaka Izvoz Uvoz Obim Pokrivenost uvoza

izvozom

Izvoz Uvoz Obim Pokrivenost uvoza

izvozom

44 - Drvo i proizvodi drveta

365.742 123.657 489.399 295,8 345.093 115.230 460.323 299,4

9401, 9403 i 9406 – Drveni namještaj i dijelovi i montažna drvena gradnja

263.414 41.042 304.458 641,8 230.912 38.895 269.807 593,6

Ukupno drvna industrija 629.156 164.698 793.854 382,0 576.005 154.125 730.130 373,7

Rast izvoza drvne industrije i šumarstva BiH

Pokrivenost uvoza izvozom u šest mjeseci 2017. godine bila je 382%, dok je u istom periodu 2016. iznosila 373,7%.

27

sprječavanju širenja nametni-ka. „Federlegno“ se žali kako Ministarstvo nije jasno utvrdilo brojna administrativna pitanja koja svakodnevno komplicira-ju poslovanje mnogobrojnim proizvođačima i trgovcima. U Naredbi je nejasno ko je subjekt i predmet sankcija, odnosno jesu li to inostrani uvoznici, hrvatski izvoznici ili prijevoznici i slično.

Vlada RH i Ministarstvo po-ljoprivrede su odgovorni osigu-rati dugoročnu održivost svih raspoloživih resursa, pa tako i drvne sirovine, te zadovoljiti potražnju proizvođača koji se bave proizvodnjom namještaja, podnih obloga i stolarije. S ob-zirom na planove gospodarenja drvnom masom i odgovorno postupanje Hrvatskih šuma u sječi, čija je provedba planirana tokom 2017. od ukupno raspolo-žive količine 98 posto hrastovih trupaca, prema godišnjim ugo-vorima, podijeljeno je lokalnim kompanijama, sa sjedištem u Hrvatskoj, neovisno stoji li iza njih domaći ili inostrani kapital.

Premda izvoza trupaca, gle-dano iz ugla Ministarstva poljo-privrede i godišnjih ugovora o prodaji, zapravo nema, plasman i prodaja u druge zemlje lani se popela na 77,24 miliona eura. U statističkom pregledu, kojeg su Italijani u svojoj tužbi EK iznije-li, vidljivo je i da je više od po-lovine (44,18 miliona eura) ispo-ručeno u Italiju.

Navedenom Naredbom po-gođene su i kompanije iz Bosne i Hercegovine koje su se hrasto-vim trupcima i rezanom gra-đom uglavnom snabdijevale iz Republike Hrvatske. Uz proble-me u osiguranju dovoljnih ko-ličina bukovog drveta iz doma-ćih izvora, nedavno donesena Naredba još više usložnjava po-slovanje proizvođača namještaja iz Bosne i Hercegovine.

Selma Bašagić n

Izuzetna vinska godina u BiHDolaskom hladnijih dana, početkom listopada, podvlači se crta pod ovogodiš-nju, najblaže rečeno, čudnu vinogradarsku godinu u Hercegovini. Kasni i dugo-trajni mraz, a potom dugo sušno razdoblje glavne su odrednice po kojima će se pamtiti ova sezona u hercegovačkim vinogradima.

Unatoč činjenici da su vremenske neprilike uvelike utjecale na količinu uroda grožđa, hercegovački vinari i vinogradari članovi grupacije proizvođača vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH ističu da nisu nezadovoljni, s obzirom da je smanjenim urodom podignuta kvaliteta grožđa.

U vinogradima tvrtke “Agrofina” iz Trebinja se ove godine s oko 165 hektara vi-nograda ubralo oko milijun kilograma grožđa. Iako je ove godine suša bila ogro-mna, rod neće biti u velikoj mjeri umanjen, zahvaljujući činjenici da je ovogodiš-nji kasni mraz, na našu sreću, uglavnom zaobišao trebinjsku regiju. Umanjenje roda je oko 10 do 20 postotaka, ovisno o sorti, s tim što treba naglasiti da je zbog redovnog navodnjavanja zrno ostalo zdravo i ima dobru punoću.

Direktor “Agrofina” Dragan Anđelić ističe da će i ove godine kupci biti uglav-nom trebinjske vinarije te vinarije iz zapadne Hercegovine koje su pretrpjele velike štete od travanjskog mraza, ali i brojni mali kupci koji grožđe nabavljaju za osobne potrebe. Iako su led i grad ove godine značajno umanjili količine grožđa na tržišnoj ponudi, posebno u zapadnoj Hercegovini, on ističe da su ci-jene u “Agrofinu” ostale na prošlogodišnjoj razini, što je svakako vrijedno svake pohvale.

“Iako su prinosi do 30 posto niži, ove godine su sve sorte izuzetno kvalitetne, pa možemo reći da nas očekuje i izuzetna vinska godina, jer nama nikada nije bio bitan kvantitet, nego kvalitet”, kaže Radovan Vukoje, direktor tvrtke “Podruma Vukoje”.

Vukoje, također, ističe da ga zbog ispunjenja očekivanja kvaliteta ne zabrinjava ni prodaja, jer su Podrumi Vukoje jedina vinska tvrtka u regiji koja svo vino pro-izvodi isključivo u svojim vinogradima na lokalitetima Carski vinogradi i Zasad polje.

Iz podruma Andrija u Paoči naglašavaju da su travanjski mraz, a potom i suša pri-činili goleme štete pa će grožđa u nekim vinogradima biti i do 90 posto manje. ‘’Kod nas i naših kooperanata ostalo je nekih 30 posto grožđa od uobičajenog prosjeka. Međutim, važno je naglasiti da smo uložili maksimalne napore te smo uspjeli na području Hercegovine osigurati dovoljne količine grožđa vrhunske kvalitete kako ne bi došlo do smanjenja proizvodnje naših vrhunskih vina, pogotovo jer smo uspješno započeli poslovnu suradnju i izvoz naših vina na kinesko tržište’’, kažu.

Grupacija proizvođača vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH i naredne godine u travnju planira zajednički nastup na najvećem svjetskom sajmu vina PROWEIN u Dizeldorfu. Iz Bosne i Hercegovine interes za nastup na ovome sajmu je iska-zalo osam vinarija, što pokazuje da su dosadašnji nastupi bili izuzetno uspješ-ni. Kao i prošlih godina, nastup na PROWEIN-u će biti realiziran u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Mirko Bošković n

INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017.


Grafička i papirna industrija su za šest mjeseci 2017. godine ostvarile izvoz od 112.813.755

KM, što je za 12,1% manje nego u istom periodu 2016. godine. U okviru navedenog izvoza, papirna industri-ja je imala manji izvoz za 16,1%, dok je izvoz grafičke industrije povećan za 15%. Na smanjenje izvoza najveći utje-caj su imali pad izvoza kraft papira i kartona nepremaznog i toaletni i sličan papir. Papirna industrija Evrope se su-očava sa značajnim problemima, neke tvornice se zatvaraju, a cijene papira se povećavaju.

Najznačajnija tržišta nepremaznih papira, ručno rađenih papira, kraft pa-pira i kartona, valovitih papira i karto-

na i ostalih neprerađenih papira bila su Turska, Kosovo, Crna Gora, Slovačka, Albanija, Srbija, Hrvatska, Egipat, Češka, Slovenija i Mađarska.

Papir, karton, celulozna vata, toaletni papiri i premazni papiri pretežno su se izvozili u Hrvatsku, Kosovo, Sloveniju, Slovačku, Crnu Goru, Srbiju, Poljsku i Veliku Britaniju. Ostale prerađevine od papira: kutije, vreće i vrećice, registra-tori, etikete i poštanske omotnice pre-težno su se izvozili u Veliku Britaniju, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Francusku, Italiju i Češku. U prvom polugodištu 2017. pokrivenost uvoza izvozom pro-izvoda papirne industrije bila je 60%, dok je taj odnos u istom periodu 2016. bio 72,6%.

U okviru grafičke industrije najvi-še su se izvozile štampane knjige, bro-šure i slični materijal, i to pretežno u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Češku i Slovačku. Novine i časopisi najviše su se izvozili u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, a ostali štampani materijali u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Njemačku.

U posmatranom periodu uvoz gra-fičke i papirne industrije iznosio je 182.419.081KM, što je za 2,5% više nego u istom periodu 2016. U strukturi uvoza pretežno su zastupljeni proizvodi papirne, a mnogo manje proizvodi gra-fičke industrije, što se vidi iz tabelarnog pregleda.

Selma Bašagić n

I-VI 2017. (u 000 KM) I-VI 2016. (u 000 KM)

Tarifna oznaka Izvoz Uvoz Obim Pokrivenost uvoza

izvozom

Izvoz Uvoz Obim Pokrivenost uvoza

izvozom48 – Papirna industrija 93.491 155.727 249.218 60,0 111.421 153.441 264.862 72,649 - Grafička industrija 19.322 26.691 46.013 72,3 16.801 24.211 41.012 69,3Ukupno grafička i papirna industrija

112.813 182.419 295.232 61,8 128.222 177.543 305.765 72,2

Pozitivna kretanja u izvozu grafičke industrije BiH

Izvoz grafičke industrije u posljednjih nekoliko godina ima trend porasta, što pokazuje sve veća pokrivenost uvoza izvozom, koja je u prvom polugodištu 2017. iznosila 72,3%, dok je u istom periodu 2016. bila 69,3%.


Bosanskohercegovačko peradar-stvo posljednjih nekoliko godi-na doživljava kontinuiran rast.

Razlozi ekspanzije ove proizvodnje su mnogobrojni. Ogledaju se, prije svega, u povoljnoj cjenovnoj ponudi za sta-novništvo i velikoj potražnji na tržištu te dobrom odnosu konverzije hrane pri uzgoju tovnih pilića (za 1 kg pilećeg mesa potrebno je utrošiti 1,8 kg hrane).

Analizirajući period od pet godina (2012.-2016.), bilježe se određene osci-lacije u vrijednosti izvoza te povećanje od 4 miliona KM u 2016. u odnosu na 2015. godinu.

Uvoz je u proteklih pet godina u konstantnom padu.

U 2016. godini izvoz je iznosio 53 miliona KM, uvoz 33 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 160% i najveća je u posljednjih pet godina.

Kada je u pitanju izvoz, na prvom mjestu su prerađevine od pilećeg mesa, i to 65%, zatim meso peradi (23%), jaja peradi (8%) i živa perad (4%).

Najviše smo uvozili meso peradi, i to 62%, prerađevine od mesa peradi (18%), jaja (7%) i živu perad (13%).

U razmjeni živih peradi u posljed-njih pet godina zabilježen je pozitivan bilans. Izvoz se kretao oko 4 miliona

KM, dok je uvoz oscilirao od 2 do 3 mi-liona KM. Najznačajnije izvozno tržište živih peradi je Srbija, a uvozna tržišta iz kojih smo najviše uvozili su Njemačka, Srbija i Mađarska.

Vanjskotrgovinska razmjena mesa peradi je oscilirala u posljednjih pet godina te ostvarila prosječan deficit od 15 miliona KM. U prošloj godini obim ukupne razmjene mesa peradi je sma-njen, jer je opao i izvoz i uvoz u odnosu na 2015. godinu.

Najznačajnija izvozna tržišta bila su Srbija, Crna Gora i Makedonija, a uvozna Hrvatska, Srbija, Njemačka i Belgija.

Vanjskotrgovinska razmjena jaja je također oscilirala u posljednje četi-ri godine. U prošloj godini je zabilje-žen porast i izvoza i uvoza za 1 milion KM (povećan je izvoz prema Kuvajtu, a uvoz iz Srbije, Mađarske i Njemačke) te je vanjskotrgovinska razmjena jaja rezultirala suficitom od 2 miliona KM.

Najznačajnija izvozna tržišta bila su Srbija i Kuvajt, a uvozna Srbija, Mađarska, Njemačka.

Struktura vanjskotrgovinske razmje-ne prerađevina od mesa peradi se može okarakterizirati jako dobrom, jer se bi-lježi suficit od 28 miliona KM u prošloj godini. Razmjena mesnih prerađevina

je oscilirala u posljednjih pet godina, ali je svaki put ostvaren značajan vanjsko-trgovinski suficit.

Najznačajnija izvozna tržišta pre-rađevina bila su Kosovo, Makedonija i Srbija (10 miliona KM), dok su naj-značajnija uvozna tržišta bila Srbija i Makedonija.

Iako je peradarski i prerađivačko-peradarski sektor dosta napredovao u pogledu izvoza, bh. proizvodi nisu re-dovno plasirani dalje od tržišta regije. Srbija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora su ključna tržišta za domaće proizvode.

Inspekcija Evropske komisije za zdravlje, hranu, reviziju i analizu, koja je boravila u BiH od 26. septembra do 6. oktobra, kada je izvršila inspekciju u 4 bh. kompanije („Agreks“, Donji Žabar, „Madi“, Tešanj, „Ovako“ i „Brovis“ koji su dio grupacije AKOVA Imopex iz Sarajeva), u preliminarnom izvješta-ju dala je pozitivno mišljenje za izvoz mesa peradi u EU, a zvanični izvještaj će uskoro biti poznat.

Inspekcija je u preliminarnom izvje-štaju, kako je saopćeno iz nadležnih in-stitucija, navela da postoji sveobuhvatan i dokumentiran sistem službenih kon-trola u proizvodnji mesa peradi i pro-izvoda od mesa peradi, koji uključuje redovne kontrole u objektima, a sistem službenih kontrola podržavaju mreže službenih laboratorija koje su u stanju osigurati pouzdane rezultate testiranja.

Inspekcijski tim je primijetio zna-čajna poboljšanja u sistemu službenih kontrola, uključujući i akreditaciju služ-benih laboratorija i uvjete u objektima, a procedure koje je uspostavio Ured za veterinarstvo BiH od posjete inspekci-je u 2012. mogu osigurati da odobreni objekti ispunjavaju relevantne zahtjeve Evropske unije.

Tijana Muhamedagić n

Peradarstvo u Bosni i Hercegovini

Kapaciteti proizvodnje pilećeg mesa i jaja su u stalnom porastu, što se odražava i na povećanje izvoza na godišnjem nivou.

010203040506070 58

47

2012

49 7

2

37

013

izv

52 4

2014

voz

4940

2

uvoz

35

2015

53

2016

33

6

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u sektoru peradarstva (u mil. KM)


Projekat “Moj proizvod” Dnevni list je pokrenuo u februaru 2015. godine i od tada do danas kroz

svoje djelovanje čitateljima prezentira bolju, pozitivniju i ljepšu stranu BiH fokusiranu na privredni rast i razvoj. Uprava Dnevnog lista, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Udruženjem poslodavaca u Federacije BiH, u martu 2017. godine je ponovo pokrenula projekat promocije bh. pri-vrednog sektora.

Cilj projekta

Cilj projekta je preko Dnevnog lista kontinuirano raditi na kampanji pro-mocije bh. preduzeća koja imaju zna-čajan utjecaj na privredni sektor i koja svojim radom stvaraju pozitivnu sliku o BiH u regiji i svijetu.

Menadžment Dnevnog lista, u sa-radnji sa partnerima i sponzorima projekta, nastoji u ovom turbulentnom vremenu poslati poruku čitateljima da i u BiH posluju preduzeća koju mogu parirati evropskim kompanijama, te da svoju budućnost naši građani trebaju vidjeti upravo u bh. privrednom sekto-ru i u svojoj zemlji. Kroz ovaj projekat prezentirani su privredni potencijali

BiH, ali i priče vrijednih privrednika koje zaslužuju da budu ispričane. U si-vilu svakodnevne bh. politike, crne hro-nike, svjetskih događanja i šoubiza, mo-žemo slobodno kazati da stranice Moj proizvod predstavljaju pravo osvježenje za čitatelje, jer se novinarskim pričama o privrednim potencijalima BiH utječe na mišljenje javnosti o bh. privrednom sektoru.

MOJ PROIZVOD

Mnogo je pozitivnih priča u bh. privrednom sektoru – ispričajmo ih zajedno!

Cilj projekta je preko Dnevnog lista kontinuirano raditi na kampanji promocije bh. preduzeća koja imaju značajan utjecaj na privredni sektor i koja svojim radom stvaraju pozitivnu sliku o BiH u regiji i svijetu.

Partneri projekta Projekat “Moj proizvod” ne bi bilo moguće realizirati bez podrške partnera, prijatelja i sponzora projekta. Na događaju održanom u Mostaru 28. septem-bra 2017. godine uručene su i zahvalnice partnerima i sponzorima projekta. Sponzori projekta su: Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, hotel Mepas, JP HT d.d. Mostar, INTERA tehnološki park, Udruženje poslovnih žena BiH, grafička industrija Suton d.o.o., brza pošta EuroExpress d.o.o., dok je sponzor događaja BH Telecom d.d. Sarajevo, direkcija Mostar.


Rekli su o projektu “150 kompanija smo predstavili tako što smo prikazali nji-hove proizvode, i to tako da svaki od tih proizvoda bude do-stojan reprezent ne samo privrede BiH već i diljem svijeta”, kazao Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Definitivno, najpozitivnije stvari koje se dešavaju u svim društvenim skupinama BiH vezane su za privredu. Ovo je izvanredna prilika za sve kompanije u BiH i drago mi je što smo partner na ovakvom izvrsnom projektu”, kazao je Pandurević.

„Drago nam je što smo mogli podržati jedan ovakav pro-jekat koji, na jedan potpuno drukčiji način, promovira pri-vredni sektor u BiH, upoznaje čitatelje sa privrednim subjek-tima, investicijama, privatnim poduzetništvom i, općenito, donosi pozitivne i optimistične priče u ovoj našoj, nažalost, sivoj svakodnevici. Ovo je odlična prilika za promociju, koja pruža i brojne druge mogućnosti. Vjerujem da će tim Dnevnog lista koji radi na ovom projektu osmisliti još mno-go zanimljivih sadržaja koji će, kroz Moj proizvod, pokazati ljepšu stranu BiH i, nadamo se, neke stvari pokrenuti s mr-tve tačke. Poduzetništvo, kreativnost, ideje, znanje, formula su koja uvijek pronalazi pravi put“, rekla je Misijana Brkić-Milinković, rukovoditeljica Odjela za korporativne komuni-kacije HT ERONET-a.

“Zahvaljujući projektu “Moj proizvod”, bh. kompanije su dobile priliku da prezentiraju svoje poslovanje te da javnost bude obaviještena da upravo domaći proizvodi, proizvede-ni u fabrikama širom Bosne i Hercegovine, svojim potro-šačima obezbjeđuju i nude kvalitet i sigurnost u korištenju. Učestvujući u ovom projektu mi smo uspješno poslovanje kompanije BIMAL učinili vidljivijim, a time smo pokazali da rast i razvoj domaćih kompanija zasigurno pomaže i razvoju privrede Bosne i Hercegovine, kao i promociji naše zemlje na stranim tržištima”, izjavila je Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija STUDEN Holdinga.

„Sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv da podržimo pro-jekat “Moj proizvod” i da još jednom iskažemo posvećenost razvoju i promociji privrednog sektora u BiH. Decenijsko uspješno poslovanje EuroExpress brze pošte dokazuje da je, i u kompliciranim sistemima i usprkos brojnim drugim po-slovnim izazovima, uz trud, posvećenost i zalaganje moguć napredak i ekonomski prosperitet. Raduje nas da predstav-nici medija sve više prepoznaju važnost uloge koju imaju u upoznavanju šire javnosti sa uspješnim kompanijama, koje pružaju značajan doprinos u kreiranju stabilnijeg privrednog okruženja. Uz sve ostale oblike društveno-odgovornog djelo-vanja, i dalje ćemo pružati podršku privredno orijentiranim projektima“, istakla je Rozita Tomić, zamjenice generalnog direktora EuroExpressa.

„Okretanje globalnim svjetskim trendovima, podizanje poduzetničke kulture na viši nivo i usmjeravanje mladih ka iskorištavanju potencijala BiH, koraci su koji su nužni kako bismo popravili privrednu sliku BiH. Na tom tragu, mi u INTERA tehnološkom parku već ostvarujemo značajne re-zultate. No, da bi se stvorilo jedno pozitivno razvojno okru-ženje, nužno je djelovati sinergijski, upravo zato smo uvijek spremni podržati ovakve događaje koji doprinose razvoju lokalne zajednice ali i postavljaju dobre temelje za daljnji na-predak i razvoja“, naglasila je Gorana Ćorić, marketing koor-dinatorica INTERA tehnološkog parka.

CHAMBERTRUST Seal je međunarodni pečat po-slovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske komorske mreže – World Chambers Network (WCN), Svjetske komorske federacije – World Chambers Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske komo-re – International Chamber of Commerce (ICC).

ChamberTrust je standardizovani komorski alat koji omogućava preduzećima širom svijeta da lako nađu nove poslovne partnere čije je postojanje, profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane Komore.

ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim se verifikuju objektivne informacije objavljene na web stranici jedne kompanije.

Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz mo-gućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje ispunja-va tražene uslove.

Sve dodatne informacije o mogućnostima za do-bijanje CHAMBERTRUST seal – Pečata komorskog poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća mogu dobiti na sljedećoj adresi:

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiHBranislava Đurđeva 10, 71000 SarajevoTel: + 387 33 566-235 e-mail: [email protected]: www.komorabih.ba

ChamberTrust SealChamberTrust Seal

PEČAT POSLOVNOG POVJERENJA


Susrete su otvorili i prisutnima se obratili predsjednik VTK BiH Ahmet Eglić i zamjenik mini-

stra komunikacija i prometa BiH Saša Dalipagić.

Zamjenik ministra Saša Dalipagić je u svom obraćanju prijevoznicima i predstavnicima institucija naglasio da ovi susreti predstavljaju jedan pozitivan primjer kontinuirane i plodonosne sa-radnje prijevoznika i institucija sa svih nivoa vlasti koje se bave pitanjima me-đunarodnog cestovnog prijevoza.

Istaknuo je i važnost ovog događaja, kao priliku da se međusobno razmijene informacije, pozitivne i negativne prak-se i trendovi u prometu i djelatnosti međunarodnog prometa, te mogućnost da se zajednički rasprave značajna pi-tanja, aktuelni događaji i promjene na

polju prometa, a sve u cilju iznalaženja najboljih rješenja za adekvatnu reakciju i osiguranje što boljeg položaja prijevo-znika na međunarodnom planu.

‘’Krajnji cilj kojem teži ovo Ministarstvo je, kroz svoj angažman i kontinuirane aktivnosti, osigurati cjelo-kupnu zakonsku i cestovnu infrastruk-turu i na taj način stvoriti u potpunosti pozitivno poslovno okruženje, čime bi se u konačnici potpuno dostigli stan-dardi zemalja članica Evropske unije i ispunio značajan preduvjet potpune konkurentnosti domaćih prijevoznika na međunarodnom planu’’, istaknuo je Dalipagić.

U nastavku obraćanja, Dalipagić je sve prisutne izvijestio o najznačajnijim aktivnostima Ministarstva koje se pro-vode ili su već provedene. Jedna takva,

već realizirana aktivnost, je potpisiva-nje Ugovora o osnivanju Prometne za-jednice između Evropske unije i strana potpisnica iz jugoistočne Evrope, čijim potpisivanjem je Bosna i Hercegovina ostvarila ravnopravan položaj kao i ostale zemlje potpisnice te preuzela obaveze koje bi trebale donijeti napre-dak u bh. prometnom sektoru.

Vanjskotrgovinska komora BiH odabirom aktuelnih tema iz oblasti prijevoza je upoznala bosanskoherce-govačke prijevoznike o međunarodnim sporazumima i pozicioniranju Bosne i Hercegovine na međunarodnom pro-metnom tržištu, paketu mjera Evropske komisije „Evropa u pokretu“, promje-nama u tprometnoj legislativi Bosne i Hercegovine, sistemu ocjene rizika i rada na crno, informatizaciji u cestov-

TRANSPORT

Tradicionalni susreti međunarodnih cestovnih prijevoznika

„Aktualna kretanja u međunarodnom cestovnom prijevozu“ bila je tema tradicionalnih susreta bosanskohercegovačkih međunarodnih cestovnih prijevoznika putnika i tereta održanih 5. i 6. oktobra u Neumu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.


nom prijevozu i e-dokumentima u me-đunarodnom prometu. Također, neke od tema bile su posvećene harmoniza-ciji propisa u oblasti prometa, primjeni propisa Evropske unije, pravu na odšte-tu, e-CMR-u, te drugim zanimljivim i aktualnim temama.

Predavači na ovogodišnjim susre-

tima bili su predstavnici Ministarstva i komunikacija i prometa BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Granične policije BiH, Vlade Brčko distrikta BiH, Ministarstva sa-obraćaja i veza RS, kao i Željko Jeftić iz Međunarodne unije cestovnog

prijevoza (IRU) u Ženevi, Marijan Banelli, akreditirani lobista za promet u Evropskom parlamentu, i Marija Gostović i Ines Selić iz Njemačkog ad-vokatskog društva.

Predstavnici VTK/STK BiH uručili su zahvalnice / priznanja predstavnicima kompanija koje su podržale organizaciju ovogodišnjih međunarodnih susreta prijevoznika. To su kompanije: CENTRAL OSIGURANJE d.d., DKV Euro Service, SCHMITZ CARGOBULL d.o.o., VOLVO d.o.o., TimoCom Soft- und Hardware GmbH, SEJARI d.o.o., Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o., BiH TRUCK d.o.o., MAN Importer BH d.o.o., EASYTRIP Services B.V., PETROL BH Oil Company d.o.o., S-leasing d.o.o.

Na marginama susreta u Neumu održane su izvještajne skupštine Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta i Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom prijevozu putnika VTK BiH.


Za grčku privredu važno je napo-menuti da stopa nezaposleno-sti ima opadajući trend koji je

u 2015. godini iznosio 24,9%, da bi u 2016. godini pao na 23,5%. Opadajući trend se nastavio i u prva 4 mjeseca 2017. godine i iznosi svega 22,4%. To nam iz ovog ugla ne izgleda kao preveli-ki iskorak u tom polju, ali ako uzmemo u obzir dugogodišnju finansijsku krizu koja je bila prisutna u toj zemlji, zaklju-čujemo da se Grčka polako oporavlja i pruža šanse za nove investicije. Iz toga zaključujemo da je došlo do povećanja povjerenja u njenu ekonomiju, što će utjecati na svijest kupaca i potencijalnih investitora te dovesti do povećanja po-trošnje i privatnih ulaganja.

Ekonomski napredak GrčkeJedna od najpoznatijih i najjačih agencija za ocjenu kreditnog rejtinga „Moody’s and Standard and Poor’s“ je u nedavnim izvještajima o kreditnim rejtinzima država promijenila ocjenu grčke ekonomije sa „stabilne“ na „po-zitivnu“. Ova informacija ulijeva dodat-nu sigurnost investitorima i ulagačima te daje jasnu sliku o trenutnom stanju njene ekonomije. Primarni cilj Vlade Republike Grčke jeste da između 2018. i 2022. godine u sklopu ESM programa ostvari suficit od 3,5% BDP-a. Grčka na međunarodnim tržištima od jula 2017. godine posluje sa prihvatljivim kamat-nim stopama od 4,625%, koje su značaj-no ispod kamatnih stopa iz prethodnih godina kada su iznosile čak i do 4,95%. Pitanje obveznica predstavlja prekretni-

cu u sedmogodišnjoj finansijskoj krizi, koje je Grčka vlada iskoristila za pro-mjenu prethodno izdatih petogodišnjih obveznica koje trebaju dospjeti tek u 2019. godini, a dio sredstava po dospije-ću će se akumulirati na računu u Banci Grčke (Bank of Greece). Evropska cen-tralna banka (ECB) je ponovo usposta-vila prihvatljivost grčkih obveznica koje se koriste kao kolateral u operacijama monetarne politike evrosistema.

Godina 2016. je bila godina stabilne bruto domaće proizvodnje sa gubitkom nominalnog bruto fiksnog kapitala u iznosu od 0,8%. Cijene su bile nepromi-jenjene u odnosu na 2015. godinu, na-kon što je smanjena deflacija u posljed-nje 3 godine.

Prema EDP tabelama (Excessive de-ficit procedure), primarni cilj za 2016.

TRŽIŠTE U FOKUSU

Grčka

Aktuelni ekonomski pokazatelji upućuju na to da grčka privreda polako staje na noge, te se nazire izlazak iz dugogodišnje krize. Došlo je do privrednog rasta, odnosno ukupnog BDP-a u iznosu od 2,1%. Fiskalni učinak je doživio napredak, što je doprinijelo povećanju suficita BDP-a za 4,2% u 2016. godini u odnosu na isti period prethodne godine. Kada je riječ o fiskalnom balansu, on je također pozitivan i iznosi 0,7% BDP-a.

Izvoz i uvoz Prema procjenama za 2016. godi-nu, izvoz je iznosio 21,93 milijarde USD, dok je uvoz iznosio 42,73 milijarde USD.

Glavni izvozni proizvodi su hrana i pića, fabrička roba, naftni derivati, hemikalije, tekstil i dr., dok u uvo-zu dominiraju mašine, transpor-tna oprema, goriva, hemikalije i dr.

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz PDV se primjenjuje na prodaju roba, pružanje usluga i snabdijevanje novih zgrada. Standardna stopa PDV-a je 24%. Postoje snižene stope od 6% i 13%. Dodatne informacije možete naći na https://dits.deloitte.com/#TaxGuides Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za 2017. godinu): prosječna tarifa vezana za sve proizvode: 3,35%, prosječna tarifa vezana za poljoprivredne proizvode: 13,18% i prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,64%.Dokumenti potrebni za izvoz su: komercijalna faktura, lista pakovanja, uvje-renje o porijeklu, polisa osiguranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veteri-narska, sanitarno i fitopatološko uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl., zavisno od proizvoda i tržišta.Detaljne informacije o dokumentaciji potrebnoj za određeni proizvod mogu se naći na: Taxation and Customs Union - European commission ec.europa.eu/taxation_customs


Što se tiče trgovinskih pitanja, 2016. godine potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruži-vanju između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i Evropskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane.

Vodeći izvozni proizvodi BiH u 2016.

� Toplo valjana žica od željeza ili ne-legiranog čelika u nepravilno (la-bavo) namotanim kolutima;

� Kraft–papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima, osim onih iz tarifnih brojeva 4802 i 4803: - kraftlajner;

� Sporogoreći štapini; detonira-jući štapini; udarne i eksploziv-ne kapsule; upaljači; električni

detonatori; � Ostaci od proizvodnje škroba i

slični ostaci, rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i ostali otpaci industrije šećera, ostaci i otpaci iz pivovara i destilerija, nepeletirani ili peletirani;

� Šipke i profili od aluminija. Vodeći uvozni proizvodi iz Grčke u 2016.

� Polimeri stirena, u primarnim obli-cima: – polistiren;

� Agrumi, svježi ili suhi; � Konstrukcije (osim montažnih

zgrada iz tarifnog broja 9406) i di-jelovi konstrukcija (npr. mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetka-sti stupovi, krovovi, krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi

za vrata i ograde), od aluminija; limovi, šipke, profili, cijevi i slično, od aluminija, pripremljeni za upo-trebu u konstrukcijama;

� Pamuk, negrebenani ili nečešljani; � Sirove krupne i sitne goveđe kože

(uključujući bivolje) i kože kopitara (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklovane ili drukčije konzervirane ali ne uštavljene, niti pergamen-tno obrađene niti dalje obrađiva-nje), sa dlakom ili bez dlake, cije-pane ili necijepane.

Bosna i Hercegovina je sa Grčkom potpisala Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Sporazum o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja.

godinu bilo je ostvarenje suficita od 6,9 milijardi, naspram 0,7 milijardi ostvarenog suficita u 2015. godini. Ovo podrazumijeva da je ostvareni fiskal-ni učinak osam puta iznad planiranog primarnog cilja, odnosno da iznosi 4,2% BDP-a (zasnovano na metodolo-giji ekonomskog programa prilagođa-vanja). Kada je u pitanju tržište rada, došlo je do daljnjeg smanjenja stope nezaposlenosti u odnosu na 2014. i 2015. godinu. Stopa nezaposlenosti u 2014. je iznosila 26,5%, u 2015. je bila 24,9%, a u 2016. godini smanjila se na 23,5%. Poboljšanja su se također desila i u kategoriji mladih osoba, gdje je stopa nezaposlenosti pala sa 49,8% na 47,4%.

Glavna izvozna tržišta Grčke su Italija, Njemačka, Turska, Kipar i Bugarska, a glavni uvozni partneri su Njemačka, Italija, Rusija, Irak i Kina.

U prvom kvartalu 2017. realni BDP je porastao za 0,4% u odnosu na isti pe-riod prošle godine. Također, došlo je do povećanja izvoza robe za 4,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Opšti

indeks industrijske proizvodnje zabi-lježio je rast od 6,8% u prvih 5 mjeseci 2017., u odnosu na rast od 0,9% u istom periodu 2016. godine. Na osnovu para-metara fiskalnih mjera, fiskalni učinak i dalje je jak u 2017. godini, što omogu-ćava da ostvareni suficit iznosi blizu 1%

BDP-a iznad planiranog cilja za prvih 6 mjeseci tekuće fiskalne godine.

Tokom perioda od 2014. do 2020.

godine Grčka će od fondova EU primi-ti ukupno 35 milijardi eura, što uklju-čuje 20 milijardi iz Fonda za obnovu i razvoj, te 15 milijardi iz fondova za po-ljoprivredu i prehranu. Bitno je istaći da EFSI (European Fund for Strategic Investment) finansijski podržava mala i srednja preduzeća sa iznosom od 195 miliona eura, kojim je obuhvaćeno bli-zu 3.540 malih i srednjih preduzeća, te start-up kompanija koje će imati koristi od ovog projekta. Predviđanja su da će Grčka ekonomija doživjeti rast BDP-a tokom 2018. i 2019. godine od 2,4% do 2,6%. Također se smatra da će lična po-trošnja građana, zbog vraćanja povjere-nja u stabilnost države, kao i domaće i strane investicije, biti glavni pokretači rasta ekonomije u periodu 2017.-2019. godine.

Seid Hadžibajrić n

u KM 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvoz 18.236.620,85 27.463.703,33 10.899.165,03 16.681.293,02 11.345.291,27Uvoz 56.533.662,62 62.867.603,90 74.146.993,99 66.189.342,86 67.091.111,02Obim 74.770.283,47 90.331.307,23 85.046.159,02 82.870.635,88 78.436.402,29Saldo -38.297.041,77 -35.403.900,57 -63.247.828,96 -49.508.049,84 -55.745.819,75Pokrivenost% 32,26% 43,68% 14,70% 25,20% 16,91%

Najznačajnije industrijske graneSektor poljoprivrede čini 4,1% BDP-a zemlje, industrijski sektor 15% BDP-a, a sektor usluga 80,9% BDP-a (procjena 2016.).Glavni poljoprivredni proizvodi: pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, masline, paradajz, vino, du-han, krompir, govedina, mliječni proizvodiIndustrija: turizam, prerada hrane i duhana, tekstil, hemikalije, metalni proizvodi, rudarstvo, nafta i dr.

Vanjskotrgovinska razmjena Grčke sa BiH


Izlaganje na WorldFood Moscow 2017 organizirali su Vanjskotrgovinska komora Bosne

i Hercegovine i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Na sajmu su iz Bosne i Hercegovine sudjelovale slijedeće kompanije: Elmar – Trebinje, Halilović – Ilijaš, Malo Sunce – Mostar, MBA – Sarajevo i Zeraa Agriculture Investment Management – Sarajevo.

Kompanije iz Bosne i Hercegovine izlagale su na prostoru od 60 m2, u paviljonu 8, hala 2, broj štanda U 161. Tokom održavanja sajma, na spome-nutom štandu je održano blizu 70 sa-stanaka sa potencijalnim poslovnim partnerima iz Ruske Federacije i ostalih zemalja svijeta, kao i sa predstavnicima Ambasade Bosne i Hercegovine Ruskoj Federaciji, koji su ovom prilikom sa izlagačima obavili razgovore o moguć-nostima podrške firmama iz Bosne i Hercegovine u njihovom poslovanju na tržištu Ruske Federacije. Tom prilikom

je firmama ukazano na put ostvarivanja komunikacije između njihovih pred-stavnika i osoblja Ambasade Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji te im je i objašnjeno da je neophodno da sve svoje inicijative i zahtjeve upućuju di-rektno Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Predstavnici VTK BiH posjetili su štand Azerbejdžana i obavili razgovore sa predstavnicima AZPROMO-a u vezi sa eventualnom saradnjom u budućim aktivnostima na promociji izvoza bo-sanskohercegovačke privrede. Također, obavljeni su razgovori i sa predstav-nicima PK Srbije i PK Makedonije te drugim organizatorima kolektivnog nastupa pojedinih zemalja na sajmu u Moskvi.

U posjetu sajmu WorldFood Moscow 2017 došli su i predstavnici firmi Agroimpex i Prijedorčanka, koji su tokom održavanja određenog broja svojih sastanka koristili štand bosan-skohercegovačkih izlagača u Moskvi.

Shodno analizi prvih rezultata o za-dovoljstvu učesnika (kompanija / izla-gača) nastupom na sajmu WorldFood Moscow 2017, izlagači iz Bosne i Hercegovine su svoje zadovoljstvo kva-litetom i brojem kontakta ostvarenih na sajmu ocijenili vrlo dobrom ocjenom. Svoju ocjenu temelje na pretpostavci da će u budućnosti određeni sastanci re-zultirati i konkretnim vidovima poslov-ne saradnje.

Izlagači smatraju da i dalje treba ra-diti na podizanju konkurentnosti pre-zentiranih proizvoda na sajmu u odno-su na zahtjeve tržišta i konkurenciju na istom, te su mišljenja da se i kompani-je / izlagači trebaju bolje pripremiti za slične nastupe na sajmovima u inozem-stvu. Ipak, firme su i dalje zainteresira-ne da učestvuju u sličnim aktivnostima promotivnog karaktera koje organizira Vanjskotrgovinska komora BiH, čija je organizacija u ovom pogledu ocjenjena odličnom.

Eldina Begović n

INO SAJMOVI

Proizvodi iz Bosne i Hercegovine predstavljeni na sajmu prehrane WorldFood Moscow 2017

Međunarodna izložba hrane i pića WorldFood Moscow 2017, 26. po redu, održana je od 11. do 14. 9. 2017. godine u Moskvi (Ruska Federacija). Nastupom na ovoj izložbi, kompanije su imale priliku ostvariti direktne kontakte sa značajnim brojem predstavnika trgovačkih lanaca i drugih poslovnih partnera zainteresiranih za saradnju sa izlagačima iz Bosne i Hercegovine koji su se predstavili na ovom sajmu.


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je ka-taloški predstavila poljopri-

vredni i prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine na 55. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane - AGRA 2017, održanom od 26. do 31. 8. 2017. godine u Gornjoj Radgoni, Republika Slovenija.

Predstavljanje potencijala Bosne i Hercegovine na samostalnom štan-du organizirano je u okviru Inicijative CEEC 16+1 (Kina i zemlje centralne i istočne Evrope).

Prvog dana Sajma, kojeg je svečano otvorio predsjednik Slovenije Borut Pahor u prisustvu ministara poljopri-vrede Kine i Slovenije, štand Bosne i Hercegovine su posjetili ministar poljo-

privrede Kine Han Changfu, ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane Makedonije Ljupčo Nikolovsk, po-moćnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušan Nešković, te Robert Otorepec, izvršni direktor i član Upravnog odbo-ra Celjskog sajma i Maja Žibert, vinska kraljica Slovenije.

U okviru Sajma održani su i poslov-ni susreti MEET4BUSINESS, u kojim je Vanjskotrgovinska komora BiH (ko-ordinator EEN mreže u FBiH) učestvo-vala kao koorganizator. Na poslovnim susretima su preduzeća, obrtnici i za-interesirane organizacije ostvarili po-slovne kontakte i razmijeniti iskustva sa potencijalnim poslovnim partnerima iz Slovenije i Evrope. Poslovni susreti su

bili fokusirani na oblasti prehrane, po-ljoprivrede, održivog turizma i šumar-stva, ambalaže i tehnike pakiranja.

Sajam AGRA, koji postoji više od 50 godina, najveći je i najznačajniji poljo-privredno-prehrambeni sajam u sred-njoj Evropi. Ove godine je na 24.000 m² izložbenih površina i hala, predstavlje-no preko 1.800 izlagača iz 36 zemalja.

Ovogodišnja zemlja partner je bila Kina, dok je tradicionalno posebno bila predstavljena Mađarska, koja je uz izlagače iz Slovenije i Kine bila naj-zastupljenija na sajamskom prostoru. Tematski, Sajam je stavio fokus na pre-hrambenu industriju, poljoprivredu i poljoprivredne mašine te održivi turi-zam i šumarstvo.

Amir Hujić n

VTK BiH predstavila privredu BiH na sajmu AGRA 2017

Posjetitelji štanda imali su priliku informirati se o kompanijama iz oblasti poljoprivredne i prehrambene industrije, turističkim potencijalima te mogućnostima za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.

Proizvođači iz BiH na štandu VTK BiH Štand Bosne i Hercegovine je organizirano posjetila i grupa od 24 proizvođača pilećeg mesa, mlijeka i voća i povrća iz cijele Bosne i Hercegovine u okviru Projekta USAID/Sweden FARMA II.


U periodu od 7. do 11. 10. 2017. godine je u Kelnu (SR Njemačka) održan sajam

Anuga 2017. Na Sajmu je izlagalo 7.400 kompanija iz 107 zemalja. Oko 165.000 posjetilaca iz svijeta biznisa imalo je priliku vidjeti ponudu izlagača na saj-mu Anuga 2017, kao i razgovarati o mo-gućnostima saradnje sa predstavnicima firmi koje su izlagale i/ili boravile u po-slovnoj posjeti sajmu. Spomenuti sajam predstavlja jedan od najvećih svjetskih sajmova u oblasti poljoprivredno-pre-hrambenog sektora, gdje se na jednom mjestu susreću ponuda i potražnja u toku petodnevne prezentacije i pro-mocije kompanija iz oblasti poljopri-vredno-prehrambenog sektora. Sajam i njegove izlagače ove godine su posjetili direktori mnogih trgovačkih kompanija koji imaju razvijenu prodajnu mrežu na globalnom tržištu. Zemlja partner ovo-godišnje Anuge bila je Indija.

Tokom održavanja sajma Anuga 2017, prezentirani su inovativni pro-izvodi u ovom sektoru, kao i najnoviji trendovi u trgovini hranom u smislu di-gitalizacije trgovine. Ipak, digitalizacija trgovine ne bi trebala uzrokovati pre-stanak klasičnog načina prodaje kroz trgovačke centre i sl. prodajne objekte, premda je svaki tehnološki napredak u pravcu olakšavanja ove djelatnosti veo-ma poželjan na tržištu.

Danas je svaki treći euro u ovom sektoru zarađen na inozemnom tržištu kada su u pitanju njemačke izvozno orijentirane kompanije iz ove oblasti. Njemačka je još uvijek na vrhu liste (zauzima 3. mjesto u svijetu) po priho-du od izvoza prehrambenih proizvoda, koji iznosi 56,7 milijardi €. Svake godi-ne oko 40.000 novih proizvoda u ovom sektoru se pusti u promet na tržištu

Njemačke. O značaju sajma Anuga govori i

struktura njegovih posjetilaca, među kojima su ove godine bili i predstav-nici slijedećih firmi: Aeon, Ahold, AlbertHeijn, Aldi, Auchan, Carrefour, Coop, Costco, dm, Edeka, Globus, Hofer, Jumbo, Kroger, Metro, Migros, Muller, Norma, Rewe, Rossman, Sainsbury, Schwarz Group, Spar, Target, Tesco and Walmart.

Također, mnogobrojni partneri iz uslužnih djelatnosti, usko povezanih sa poljoprivredno-prehrambenom indu-strijom (ugostitelji, hotelijeri, specijalizi-rani shopovi i sl.), bili su u posjeti Sajmu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku USAID Sweden FARMA II projekta i Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine, organizirala je izlaganje šest kompa-nija iz Bosne i Hercegovine na sajmu Anuga Fine Food 2017. Kompanije koje su predstavile ponudu svojih pro-izvoda su: Klas d.d. – Sarajevo, Zeraa Agriculture Investment Management d.o.o. – Sarajevo (Hepok i Bosnaplod), Eurocompany 99 d.o.o. – Ljubuški, Mladegs pak d.o.o. – Prnjavor, Vita – life d.o.o. – Visoko, te Herbos Nature d.o.o. – Sarajevo.

Izlaganje spomenutih kompanija or-ganizirano je na prostoru od 65 m², u hali 11.3. Pored ovih kompanija, firma MBA d.o.o. – Sarajevo samostalno je organizirala izlaganje na sajmu Anuga u hali 4.1. i prezentirala svoje proizvode uz degustaciju istih tokom održavanja Sajma.

Izlagači iz Bosne i Hercegovine su imali na desetine sastanaka na štandu u Kelnu te se nadaju da će određeni razgovori sa potencijalnim partnerima

rezultirati novim poslovnim ugovorima između bh. kompanija i predstavnika inozemnih firmi koji su ih posjetile to-kom održavanja Sajma.

Ponuda kompanija iz Bosne i Hercegovine predstavljena je u i repor-taži Deutsche Wellea, čiji su novinari posjetili štand izlagača iz naše zemlje i razgovarali sa predstavnicima VTK i bh. firmi.

Štand izlagača iz Bosne i Hercegovine posjetila je Maja Dimitrijević, konzuli-ca Bosne i Hercegovine u Frankfurtu, Amra Šurković (IHK) te mnogobroj-ni predstavnici konsultantskih firmi, agencija za promociju izvoza, privred-nih komora, kao i organizatora među-narodnih sajamskih manifestacija.

Također, određeni broj kompanija iz Bosne i Hercegovine koje su posje-tile sajam Anuga 2017, posjetile su i štand u Kelnu, među kojima su slije-deće: Jami, Kuća prirode, Milkos, Esof i dr. Predstavnici firmi koje su izlagale na Sajmu ili ga posjetile imali su prili-ku učestvovati na više od 70 raznih fo-ruma, prezentacija i promocija koje su upriličene kao prateće aktivnosti sajam-skoj manifestaciji.

Nakon obrade prvih rezultata ankete koje su dostavile bosanskohercegovačke kompanije učesnice sajma Anuga Fine Food 2017, iskazano je zadovoljstvo učešćem na istom, a organizacija VTK BiH je ocjenjena veoma visokom ocje-nom. Firme su iskazale svoj interes da i dalje sudjeluju u sličnim aktivnostima promocije na međunarodnom tržištu kada je u pitanju poljoprivredno-pre-hrambeni sektor u Bosni i Hercegovini.

Tarik Kovač n

Zajednički nastup bh. firmi na najvećem sajmu hrane u svijetu

Izlagači iz stranih zemalja (izvan tržišta Njemačke) činili su preko 90% izlagača i posjetilaca sajma Anuga 2017, što ovom sajmu daje jasan međunarodni karakter.


Kvarcne sobne grijalice su elek-trični uređaji namijenjeni za zagrijavanje prostora. Kao i kod

ostalih grijalica, princip rada kvarcne grijalice se bazira na akumulaciji otpora kako bi se električna energija pretvarala u toplotnu, a u ovom slučaju svjetlosnu.

Za rad kvarcnih grijalica zaduže-ni su infracrveni grijači koji se nalaze unutar cijevi koja je izrađena od kvarca i čija je uloga da štiti grijne elemente. Infracrveni grijači proizvode infracr-vena zračenja određenih talasnih duži-na povoljnih za grijanje. Dok je grijač užaren i vreo, svu toplotu čuva upravo kvarcna cijev. Pomoćni element ovih grijalica je tzv. reflektor, koji se pravi od metala visoke refleksije. Reflektor je oblikovan tako da odbija svjetlo-sne zrake pod uglom koji omogućava najveći stepen apsorpcije svjetlosnih zraka u prostoriji i time grijalicu čini efikasnom. Sve kvarcne grijalice imaju zaštitnu rešetku koja štiti korisnika od eventualnog dodira sa grijačima ili sa dijelovima pod naponom. Napajanje mrežnim naponom je obezbijeđeno putem napojnog kabla. Grijalice su najčešće konstruisane tako da posjedu-ju termostat za kontrolu temperature u prostoriji. Izgled najčešće korištene kvarcne grijalice u našim domaćinstvi-ma prikazan je na slici.

Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine, u saradnji sa in-spektoratima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, je 2014., 2015. i 2016. godine realizovala projekte nad-zora kvarcnih grijalica. Rezultati pro-vedenih projekata bili su poražavajući. Nijedan ispitani uzorak nije ispunja-vao propisane bezbjednosne zahtjeve. Kvarcne grijalice kao električni uređaji moraju da ispunjavaju bezbjednosne

zahtjeve propisane Naredbom o elek-tričnoj opremi namijenjenoj za upotre-bu unutar određenih naponskih grani-ca („Službeni glasnik BiH“, broj 98/09). Prema ovoj Naredbi, električni uređaji koji se stavljaju na tržište ne smiju da ugrožavaju bezbjednost ljudi, domaćih životinja i imovine.

Poslovni subjekti koji na bosansko-hercegovačko tržište stavljaju kvarcne grijalice treba da znaju da kvarcne gri-jalice moraju biti proizvedene u skladu sa standardima ili drugim tehničkim specifikacijama koji se na njih odnose, a koji su na snazi u Bosni i Hercegovini. Dakle, poslovni subjekti treba da znaju da Naredba o električnoj opremi nami-jenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica sadrži osnovne i uopštene bezbjednosne zahtjeve za sve električne uređaje, dok su konkretni zahtjevi za kvarcne grijalice sadržani u sljedećim bosanskohercegovačkim standardima: BAS EN 60335-1:2013 i BAS EN 60335-2-30:2012 + A11:2013.

Prilikom ispitivanja kvarcnih grija-lica uočene su slјedeće neusklađenosti:

– površina poprečnog presjeka napoj-nog provodnika je manja od mini-malno dozvoljene,

– grijalica ima taster na donjoj strani aparata koji uključuje grijače iako ni-jedan grijač prethodno nije vidljivo usijan,

– zaštitna rešetka se može potpuno skinuti bez upotrebe dodatnog alata,

– nepotpuno uputstvo za upotrebu ili uputstvo nije uopšte priloženo uz proizvod,

– proizvod nije propisno označen.Sve navedene neusklađenosti u ma-

njoj ili većoj mjeri mogu korisnika da dovedu u opasnost. Neodgovarajući poprečni presjek provodnika (žice) u

napojnom kablu može da bude uzrok pregrijavanja kabla, topljenja izolacije, što može da izazove požar.

Takođe, prekidač sa donje strane gri-jalice ima funkciju da zaštiti korisnika i njegovu imovinu od požara u slučaje-vima kad korisnik prenosi grijalicu sa jednog mjesta na drugo. Taj prekidač ne smije da uključuje ostale grijače ukoli-ko jedan od grijača nije vidljivo usijan. Razlog za ovo je da korisnik pri pre-mještanju grijalice jasno vidi da je gri-jač usijan da se ne bi desilo da grijalicu stavi u blizinu nekih zapaljivih mate-rijala kao što su, na primjer, zavjese ili namještaj.

Zaštitna rešetka treba da bude izra-đena u vidu mreže kroz čije otvore kori-snik ne može gurnuti prst i tako dohva-titi užarene grijače. Funkcija rešetke je da korisnika zaštiti od opekotina.

I na kraju, ali ne i najmanje bitno, uz kvarcne grijalice se mora isporu-čiti uputstvo za upotrebu koje mora biti napisano na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Uputstvo mora biti na-pisano tako da korisniku pruža infor-macije o bezbjednim načinima kori-štenja i održavanja kvarcne grijalice i mora ispunjava zahtjeve standarda BAS EN 60335-1:2013 i BAS EN 60335-2-30:2012 + A11:2013.

Kvarcne grijalice su električni uređa-ji koji su jako rasprostranjeni u našim domaćinstvima, pa i poslovnim pro-storima te je izuzetno važno da se pre-duzmu sve potrebne mjere i ispune svi propisani bezbjednosni zahtjevi kako bi se izbjegle opasne i neželjene situacije.

Danijela Dragović, šef odsjeka Agencija za nadzor nad tržištem BiH

([email protected])

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH

KVARCNE GRIJALICEPoslovni subjekti koji na bosanskohercegovačko tržište stavljaju kvarcne grijalice treba da znaju da kvarcne grijalice moraju biti proizvedene u skladu sa standardima ili drugim tehničkim specifikacijama koji se na njih odnose, a koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.


Na međunarodnom tržištu vlada velika konkurencija u plasma-nu prehrambenih proizvoda.

U borbi za tržište, sve više se cijene tra-dicionalni proizvodi, odnosno proizvo-di čije posebne karakteristike proizlaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te područja iz kojeg dolaze. Veća edukacija o nutri-tivnim i protektivnim svojstvima hrane te povećana kupovna moć potrošača u Evropskoj uniji utjecali su na povećanje potražnje za prehrambenim proizvo-dima koji su nezaobilazni dio kulture i tradicije nekog kraja. Tradicionalni proizvodi pomažu i u promociji nacio-nalne gastronomske i turističko-ugosti-teljske ponude.

Jedna od posljedica globalizacije je i kopiranje tradicionalnih prehrambenih proizvoda iz pojedinih dijelova svije-ta. Da bi spriječila takav vid nelojalne konkurencije, koja obeshrabruje proi-zvođače i dovodi potrošače u zabludu, Evropska unija je 1992. godine usvaja-njem odgovarajućih uredbi počela stva-rati sistem zaštite i podizanja vrijedno-sti proizvoda s posebnim svojstvima i odlikama koji proizlaze iz tradicional-nih načina njihovog pripremanja i ima-ju tzv. tradicionalno obilježje.

Uredbama (EC) br. 509/06 i 510/06 i uredbama Vijeća br. 1898/06 i 1216/07 kojim se propisuju detaljna pravila za provođenje uredbi (EC) br. 509/06 i 510/06, Evropska unija je omogućila i poljoprivrednicima iz zemalja van te asocijacije da kod njenih tijela pokre-nu postupak zaštite svojih proizvoda.

U skladu s navedenim, Vijeće minista-ra Bosne i Hercegovine je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, donijelo Pravilnik o oznakama original-nosti i oznakama geografskog porije-kla hrane („Službeni glasnik BiH“, broj 27/10), Pravilnik o oznakama tradicio-nalnog ugleda hrane („Službeni glasnik BiH“, broj 27/10) i Pravilnik o izgledu i načinu korištenja znaka oznake origi-nalnosti, oznake geografskog porijekla i oznake tradicionalnog ugleda prehram-benih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 81/12).

Razlozi za zaštitu

Pravilnikom o oznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane i Pravilnikom o oznakama tradicional-nog ugleda hrane propisuje se postupak za registraciju oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda hrane, sadržaj, oblik i način vo-đenja Registra oznaka originalnosti, Registra oznaka geografskog porijekla i Registra oznaka tradicionalnog ugleda hrane prehrambenih proizvoda i sistem utvrđivanja usklađenosti. Razlozi za za-štitu, između ostalog, mogu biti sljedeći:

– prehrambeni proizvodi koji nose jednu od registriranih oznaka na tržištu pripadaju prehrambenim proizvodima više cjenovne kategorije;

– stvaranje identiteta i prepoznatljivo-sti takvog prehrambenog proizvoda na

domaćem i međunarodnom tržištu; – podizanje i postizanje stalne kvalite-

te prehrambenih proizvoda; – direktna veza proizvoda s određenim

geografskim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom po-dručju te doprinosi ruralnom razvoju, posebno onih udaljenijih i dislociranih područja;

– osnivanje interesnih udruženja, ako ona još ne postoje, u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu, odnosno zajedničke promocije prehrambenog proizvoda;

– svi proizvođači i/ili prerađivači koji se nalaze na definiranom geografskom području, a koji zadovoljavaju uvjete navedene u specifikaciji, imaju pravo upotrebe registrirane oznake;

– registrirana oznaka ne može postati generička (uobičajena);

– registrirana oznaka zaštićena je od: – bilo kakve direktne ili indi-

rektne komercijalne upotrebe re-gistrirane oznake za prehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni re-gistracijom, kao i proizvoda sličnih proizvodima registriranim pod tom oznakom ili u onoj mjeri u kojoj ko-rištenje oznake iskorištava ugled za-štićene oznake;

– zloupotrebe, oponašanja ili upotrebe za stvaranje zablude, čak i kad je naznačeno pravo porijeklo prehrambenog proizvoda, uključuju-ći upotrebu zaštićenog naziva u pri-jevodu ili popraćenog izrazom kao što je ‘’stil’’, ‘’tip’’, ‘’način’’, ‘’po postup-ku’’, ‘’metoda’’, ‘’kao što se proizvodi u’’, ‘’imitacija’’ ili slično;

AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE BIH

Zaštita oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda hrane u BiHDonošenjem propisa u Bosni i Hercegovini utvrđeni su uvjeti kojima se omogućava domaćim proizvođačima, kao subjektima u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, da mogu hranu koja zadovoljava odredbe ovih propisa zaštititi, registrirati i sa prepoznatljivim oznakama plasirati na tržište. Time se indirektno ostvaruje i jedan od prioritnih ciljeva poljoprivredne politike, a to je podizanje nivoa konkurentnosti domaće proizvodnje.


– bilo kakve lažne informacije koje mogu dove-sti u zabludu potrošača u odnosu na pravo porijeklo, prirodu ili suštinski kvalitet prehrambenog proizvo-da, istaknute na unutrašnjoj ili vanjskoj ambalaži, materijalu ili dokumentu koji se odnosi na proizvod i pakovanje proizvoda u kontejner, koji bi dao krivi dojam o porijeklu proizvoda;

– bilo kojeg drugog postupka koji može dovesti u zabludu potrošača u odnosu na pravo porijeklo prehrambenog proizvoda.

Postupak za registraciju oznake

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 77. sjednici, održanoj 13. 10. 2016. godine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, donijelo Odluku o davanju ovlaštenja pravnim licima za oblast oznake originalnosti i oznake geografskog porijekla prehram-benih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 86/16) i Odluku o visini naknade za postupak registracije ozna-ke originalnosti i oznake geografskog porijekla hrane („Službeni glasnik BiH“, broj 86/16). Na taj način stekli su se svi formalnopravni uvjeti za registraciju oznake originalnosti i oznake geografskog porijekla hrane u Bosni i Hercegovini.

Postupak za registraciju oznake originalnosti i ozna-ke geografskog porijekla prehrambenog proizvoda po-kreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Postupak za registraciju provodi Komisija za registraciju oznaka originalnosti i oznaka geografskog porijekla prehrambenih proizvoda koju je, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, imenovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Odlukom o osnivanju Komisije za registraciju oznaka originalnosti i oznaka geografskog porijekla prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 68/12).

Prvi korak za postupak registracije jedne od nave-denih oznaka u Bosni i Hercegovini je osnivanje udru-ženja proizvođača i/ili prerađivača koji se bave pro-izvodnjom prehrambenog proizvoda za koji se traži registracija. U te aktivnosti potrebno je uključiti sve za-interesirane strane koje učestvuju u proizvodnom lan-cu od sirovine do finalnog proizvoda, odnosno sve one koji su na bilo koji način povezani s tim prehrambenim proizvodom (poljoprivrednici, prerađivačka industrija, manji proizvođači ili prerađivači, poljoprivredna poro-dična gazdinstva, trgovci i sl.).

Nakon toga slijedi izrada proizvođačke specifikacije prehrambenog proizvoda, koja je prilog zahtjeva za re-gistraciju. Proizvođačka specifikacija je, zapravo, glavni dio zahtjeva, a ujedno služi i kao osnova za izradu pla-na kontrole te bi, stoga, trebala da bude izrađena veoma pažljivo. Specifikacija mora sadržavati sve potrebne in-formacije koje su neophodne kako bi svaki novi proi-zvođač/prerađivač (kada je oznaka registrirana i kada je njegova specifikacija objavljena) mogao na jednak način proizvoditi taj prehrambeni proizvod i koristiti registriranu oznaku.

Sljedeći korak je postupak utvrđivanja usklađenosti prehrambenog proizvoda koji se provodi prije pokreta-

Izgled i način korištenjaIzgled i način korištenja, na nacionalnom nivou, znaka oznake originalnosti, oznake geografskog porijekla i oznake tradicionalnog ugleda prehrambenih proizvoda te način i troškovi izdavanja znaka definirani su odredba-ma Pravilnika o izgledu i načinu korištenja znaka oznake originalnosti, oznake geografskog porijekla i oznake tra-dicionalnog ugleda prehrambenih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 81/12).

Pravo upotrebe znaka registriranih oznaka pripada svim proizvođačima i/ili prerađivačima prehrambenog proizvo-da koji zadovoljavaju propisane uvjete.

Kako bi se, nakon stjecanja registrirane oznake u Bosni i Hercegovini, osigurala mogućnost da se registrirana ozna-ka zaštiti i na nivou Evropske unije, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine prati izmjene zakonodavstva Evropske unije u ovoj oblasti. Trenutno je u proceduri do-nošenje Pravilnika o sistemima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kojim će biti preuzeta Uredba 1151/2012/EU o sistemima kvaliteta za poljoprivredne i prehrambene proizvode koja se odnosi na uspostavljanje sistema kvaliteta koji služe kao osnova za označavanje, te prema potrebi, zaštitu naziva i izraza, koji posebno navode ili opisuju poljoprivredni i prehrambeni proizvod.


nja postupka registracije oznake i prije pokretanja postupka za upis prava upo-trebe registrirane oznake. Zahtjev za provođenje postupka utvrđivanja uskla-đenosti podnosi se jednom od dva ovla-štena certifikacijska tijela koje provodi utvrđivanje usklađenosti proizvodnje, prerade i samog prehrambenog pro-izvoda sa specifikacijom. Ako je ista provedena uspješno, izdaje se potvrda o usklađenosti. Certifikaciona tijela koja su Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nakon provedenog jav-nog konkursa, ovlaštena za utvrđivanje usklađenosti proizvodnje, prerade i sa-mog prehrambenog proizvoda sa spe-cifikacijom i provođenje kontrole nad proizvodnjom, preradom i samim pre-hrambenim proizvodom su Organska kontrola d.o.o. Sarajevo i Herkon d.o.o. Mostar.

Poslije uspješno provedene certifika-cije, udruženje podnosi zahtjev za re-gistraciju oznake Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Zahtjev za registraciju oznake originalnosti, ozna-ke geografskog porijekla, odnosno tra-dicionalnog ugleda sadrži: podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno udru-ženju, te o svakom njegovom pojedi-nom članu koji je proizvođač, odnosno

prerađivač prehrambenog proizvoda za koji se traži oznaka; oznaku original-nosti, oznaku geografskog porijekla ili oznaku tradicionalnog ugleda koja se namjerava registrirati; statut udruže-nja; naziv certifikacionog tijela koje je podnositelj zahtjeva izabrao za utvrđi-vanje usklađenosti kvaliteta, te pismenu saglasnost tog tijela o njegovom pri-hvatanju; potvrdu o usklađenosti; pro-izvođačku specifikaciju prehrambenog proizvoda; punomoć, ako podnositelja zastupa ovlašteni zastupnik ili opuno-moćenik; potpis podnositelja zahtjeva, zastupnika, odnosno opunomoćenika i sadržaj zahtjeva.

Formalno ispitivanje zahtjeva pro-vodi Komisija koja utvrđuje potpunost zahtjeva u roku od 30 dana od njegovog zaprimanja.

U slučaju potpunosti zahtjeva, nje-gov sažetak se objavljuje u Službenom glasniku BiH i web stranici Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i danom objavljivanja započinje rok od šest mjeseci za ulaganje prigovora na objavljeni zahtjev za registraciju.

Po isteku navedenog roka rješava se o eventualno pristiglim prigovorima, a ako prigovor nije uložen, rješava se o zahtjevu za registraciju.

Na osnovu provedenog postupka za registraciju i prijedloga Komisije, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donosi rješenje o regi-straciji oznake originalnosti, oznake geografskog porijekla, odnosno oznake tradicionalnog ugleda prehrambenog proizvoda. U slučaju pozitivnog rje-šavanja zahtjeva za registraciju ozna-ke, oznaka se upisuje u odgovarajući Registar oznaka, te slijedi objava regi-strirane oznake u Službenom glasni-ku BiH i na web stranici Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Sam postupak registracije oznake ori-ginalnosti, oznake geografskog pori-jekla, odnosno tradicionalnog ugle-da ne bi trebao da bude duži od 12 mjeseci, a zavisno od toga da li je bio uložen prigovor i kako su se brzo sve zainteresirane strane uspjele dogovo-riti. Nakon što je oznaka registrirana u Bosne i Hercegovini, može se pokre-nuti postupak registracije oznake na nivou Evropske unije. Zahtjev se šalje Evropskoj komisiji direktno ili po-sredstvom Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Agencija za sigurnost hrane BiH n


Za početak postoji potreba da po-stoje određene prednosti JPP-a koje se mogu iskoristiti, ali s

druge strane egzistiraju i nedostaci i postoje primjeri neuspješnih projekata JPP-a. Izgradnju pojedinog javnog do-bra (objekta) primjenom JPP-a treba smatrati kao jednu od mogućnosti koja se može primijeniti samo kada to dopu-šta situacija, obilježja projekta i gdje se mogu dokazati jasne prednosti i koristi od projekata JPP-a. Primjena dolazi u obzir samo ako se pokaže boljim rje-šenjem od, npr., tradicionalnih modela javne nabave koji se finasiraju putem budžeta.

Poslovi JPP-a često iskazuju štedlji-vost uključenih strana (posebno privat-nog partnera), potom ekonomičnost, veći stepen efikasnosti i odgovornosti prema krajnjim efektima posla. Osim toga, gotovo svi JPP projekti se u cije-losti provedu, uz postojanje izuzetaka do kojih je došlo zbog manjka novca u budžetima javnopravnih tijela, ali i sla-bosti privatnih partnera, posebno onih

finansijskih. Smjernice za primjenu uspješnih

JPP-a govore o sljedećim prednostima: a) ubrzana gradnje javne infrastruk-

ture – dodjela odgovornosti pri-vatnom sektoru za projektovanje i izgradnju, u kombinaciji s plaća-njem na osnovu izvršenih usluga, omogućuje privatnom sektoru da isporučuje kapitalne projekte u kra-ćim rokovima izgradnje, sanacije, rekonstrukcije,održavanja i slično,

b) smanjenje troškova ukupnog vijeka projekta – projekti prema metodi JPP-a daju privatnom sektoru snaž-nu inicijativu za smanjenje troško-va u životnom ciklusu projekta, što je teško postići kod tradicionalnog budžetskog finansiranja,

c) bolja podjela rizika – u svakom JPP odnosu rizici trebaju biti dodijelje-ni partnerima koji njima najbolje upravljaju uz najniže troškove, pri čemu je tendencija da privatni par-tner snosi teret ključnih rizika za vri-jeme trajanja projekta JPP-a,

d) bolji poticaji izvođenja – dodjela ri-zika izvedbe projekta privatnom sek-toru treba stimulisati izvođača da po-boljša upravljanje i izvođenje svakog dobivenog projekta, što znači pobolj-šanje kvalitete usluga, pri čemu do-sadašnje iskustvo sugeriše zaključak da je kvalitet usluge koja se postiže u okviru odnosa JPP-a bolji nego kada se isporučuje tradicionalnim nači-nom nabave,

e) stvaranje dodatnih prihoda – privat-ni sektor ima mogućnost stvaranja dodatnih prihoda od trećih strana korištenjem slobodnih kapaciteta projekta,

f) proširenje javnog upravljanja – pre-bacivanjem odgovornosti za pruža-nje javnih usluga na privatni sektor gdje javni sektor djeluje kao regula-tor (utvrđuje pravila poslovanja kroz ugovor o JPP-u), a svoje kapacitete usmjerava na planiranje usluga i pra-ćenje izvođenja projekta.Protivnici projekata JPP-a najve-

će probleme vide u asimetriji interesa

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO I DIO

Prednosti i nedostaci javno-privatnih partnerstva

Ne postoji jasna i jedinstvena pravna definicija šta predstavlja javno-privatno partnerstvo (JPP). JPP se može opisati kao bilo koji vid saradnje između javnih tijela i privatnih privrednih društava sa ciljem osiguravanja finansiranja, izgradnje, obnove, sanacije, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja infrastrukture (radovi) i/ili pružanja usluga radi zadovoljenja javne potrebe.


javnog i privatnog sektora, pri čemu su ci-ljevi javnog sektora neprofitni, dok su cilje-vi privatnog sektora isključivo profitne pri-rode. Potom, drugi ciljevi ova dva sektora su potpuno različiti, a posebno se to odnosi na sklonost ka riziku koji je izraženiji kod privatnih operatera. Nadalje, teret plaćanje korištenja infrastrukturnih objekata vrši se preko krajnjih korisnika, odnosno građana, što može predstavljati negativan stav javno-sti prema ovoj vrsti projekata. S druge strane, pored toga što građani plaćaju dodatno kori-štenje javnog dobra, smanjena su im njiho-va (naša) demokratska prava kroz različite oblike informisanja, javne rasprave i slično koje imamo u tradicionalnim oblicima izjaš-njavanja prilikom donošenja zakonskih aka-ta. Zanimljiva je i činjenica da u sredinama kao što je Bosna i Hercegovina ne postoje institucionalni investitori, pri čemu domaći investitori ne mogu da realizuju iole zahtjev-nije projekte JPP-a. Često se govori da JPP projekti nisu ništa drugo nego „puzeća“ pri-vatizacija. Međutim, jedan od krajnjih ciljeva svakog projekta JPP-a je povrat javnog dobra u javnu domenu. Ovo su samo neki od razlo-ga kojima se pokušavaju destimulisati ulaga-nja u ovoj oblasti.

Međutim, i pored izraženih nedostataka, projekti JPP-a će imati svoju propulzivnost i biće jedan od nosilaca privrednog razvoja u budućnosti, posebno u razvijenim zemljama. Dodatni razlozi primjene su posebno: a) budžetska ograničenja javnog sektora, b) zahtjevi za poboljšanje kvalitete usluga

javnog sektora na osnovu znanja i radnih metoda privatnog sektora,

c) potreba promjene uloge države u privredi i u uslužnom sektoru,

d) povećavanje efikasnosti u korištenju i is-korištavanju infrastrukture. Efikasnost i ekonomičnost su samo do-

datni razlozi koji bi trebali da idu u korist privatnog sektora. O ovome govore i podaci o kojim se finansijskim iznosima (veličina-ma) govori kada su u pitanju posebno veliki infrastrukturni projekti JPP-a.

Izvori prava za javno-privatna partnerstva u Bosni i Hercegovini

Projekti JPP-a koji su namijenjeni izgradnji i rekonstrukciji objekata javne namjene, na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i dr-žavnom nivou, mogu se brže i efikasnije re-alizovati podsticanjem privatnog investitora na zajednički poduhvat sa javnim sektorom. Ovo može biti ugovorni odnos koji se ure-đuje posebnim ugovorom kojim se prava i obaveze precizno definišu, a na osnovnim principima obligacionog prava. Postojanje finansijskog interesa je obostrano, privatni

Iz rječnika osnovnih pojmova JPPAmortizacija (depreciation, capital recovery) predstavlja način obra-čuna postepenog umanjenja vrijednosti imovine preduzeća, a obraču-nava se godišnje prema zakonom predviđenim postupkom i stopama. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osno-vice, način amortizacije utiče na odluku o načinu finansiranja nabave opreme, odnosno pojedinih dobara te time predstavlja značajan faktor u projektima JPP-a.

Cost-benefit analiza (cost-benefit analysis) je metoda ekonomske analize kojom se upoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci ne-kog privrednog poduhvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit) i izuzetno je važna za donošenje ispravne odluke i korekciju projekata JPP-a.

Čista sadašnja vrijednost (net present value) predstavlja osnovni kvantitativni koncept u finansijama. To je sadašnja vrijednost svih budućih novčanih primanja umanjena za sadašnju vrijednost svih bu-dućih novčanih izdataka, odnosno sadašnju vrijednost svih budućih čistih novčanih tokova koji su rezultat poslovanja preduzeća, odnosno nekog projekta tog preduzeća ili iz nekog budućeg namjeravanog posla.

Diskontni faktor (discount factor, present value factor) je matematski izraz za izračunavanje diskontne (sadašnje) vrijednosti nekog iznosa, a još se naziva i faktor dekumulacije. Ovaj faktor predstavlja recipročnu vrijednost kamatnog faktora.

Diskontna stopa se utvrđuje u visini kamatne stope na dugoročne kredite poslovnih banaka, a za prvoklasne klijente u zadnjem kvartalu godine koja prethodi godini izrade studije opravdanosti projekta, od-nosno pripreme dokumentacije za odobrenje projekta JPP-a.

Dobra u opštoj upotrebi (opšta dobra) su dobra koja nisu sposobna biti objektom (predmetom) prava svojine i drugih stvarnih prava, tj. oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jednog fizičkog ili pravnog lica pojedinačno, nego su na upotrebi svih, kao što su to: atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala.

Društvo posebne namjene (DPN) je posebno privredno društvo koje može osnovati privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i/ili provedbe projekta JPP-a. DPN se osniva u skladu sa propisima koji uređuju opšti pravni režim osnivanja i rada privrednih društva.

Finansijski rizik (financial risk) predstavlja rizik kod fiksnih troškova finansiranja (rizik da se ostvarenim finansijskim rezultatom neće po-kriti kamate na dugove preduzeća) i/ili rizik koji proizlazi iz stepena zaduženosti preduzeća, odnosno rizik da preduzeće neće biti u mo-gućnosti vratiti dug. Stepen finansijskog rizika se povećava uporedo sa stepenom zaduženosti preduzeća.

Fiskalni rizik predstavlja rizik da javni sektor neće moći ispuniti preu-zete obaveze na vrijeme, što znači da kod projekata JPP-a to predstav-lja plaćanje ugovorenih obaveza na vrijeme.

Interna stopa profitabilnosti (internal rate of return) predstavlja diskontnu stopu koja svodi čiste novčane tokove u cijelom vijeku efek-tuiranja neke investicije na vrijednost inicijalnog investicionog troška. Naziva se još i interna stopa rentabilnosti i ona je bazična metoda ocjene finansijske efikasnosti investicionih mogućnosti tzv. kapitalnog budžetiranja. To je ona diskontna stopa uz koju je čista sadašnja vrijed-nost neke investicije jednaka nuli.


partner očekuje određenu dobit, dok javni sektor vrednuje projekat na način koji doprinosi opštem povećanju stan-darda građana na lokalnom ili drugom nivou vlasti. Ovi projekti ne bi trebali biti skuplji od uobičajenih mjerila, iako ni to nije isključeno. Ovaj odnos se us-postavlja ugovorom o JPP-u i, u prin-cipu, na dugoročnoj osnovi. Zakonski okvir uvijek postavlja osnovne principe u realizaciji ovog ekonomsko-pravnog modela.

Kod izvora prava vezanih za JPP potrebno bi bilo spomenuti jednu me-đunarodnu regionalnu inicijativu koja je, kako se po svemu čini, pala u zabo-rav. Radi se o Mreži JPP-a Jugoistočne Evrope (JIE) koja je osnovana 25. 9. 2009. godine na ministarskoj konfe-renciji o JPP-u za razvoj infrastruk-ture u JIE održanoj u Sarajevu, a pod pokroviteljstvom sekretarijata Savjeta za regionalnu saradnju (RCC). The Regional Cooperation Council zva-nično je počeo sa radom 27. februara 2008. godine kao neka vrsta nastavka Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope. Svrha ove asocijacije je da pomogne realizaciju projekata JPP-a u zemljama Jugoistočne Evrope (SEE) kroz koordi-naciju razmjene znanja i stručnosti na ovim prostorima. Takođe, ova mreža predviđa mogućnost finansiranja po-jedinih JPP-a iz posebnih fondova EU namijenjenih Zapadnom Balkanu, a od kojih prednost imaju projekti za jača-nje energetske efikasnosti, saobraćajne infrastrukture i zaštite životne sredine. S obzirom na to da jedino Republika Hrvatska od svih zemalja jugoistočne Evrope posjeduje Agenciju za javno-privatno partnerstvo, ovo tijelo trenut-no djeluje kao privremeni Sekretarijat Mreže javno-privatnog partnerstva u Jugoistočnoj Evropi (ovaj tekst je pisan u vrijeme dok je RH imala Agenciju za JPP, op. a.). Osnivačkom skupu u Sarajevu prisustvovali su predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije, ali ne i Crne Gore (JPP u Crnoj Gori... Alternativa, str. 9). Na internet stranici www.rcc.int dostupni su podaci i pre-zentacije sa ove konferencije o JPP-u, dok neki drugi podaci nisu dostupni, niti su vidljive bilo kakve aktivnosti iz ovog sektora.

Zakonska regulativa koja se od-nosi na JPP projekte u BiH obuhvata sljedeće:a) Zakon o javno-privatnom partnerstu

RS-a,

b) Zakon o javno-privatnom partner-stvu BD BiH i

c) Zakone o javno-privatnom partner-stvu u deset kantona u Federaciji BiH.Ovo bi bio osnovni zakonski set koji

predstavlja pozitivno pravo u BiH za ovaj sektor. Generalno posmatrano, ali i sa normativnog aspekta, ovi zakoni u pogledu njihovog obima na prvi pogled su relativno kratki, a što je obilježje ne samo našeg pravnog uređenja nego i legislativnih rješenja u okruženju. Bez obzira što se kvalitet zakonskog akta ne može mjeriti njegovim obimom, treba pomnuti kao izuzetak Republiku Sloveniju čiji je Zakon o javno zaseb-nem partnerstvu sa 154 člana najobi-mniji pravni akt u okruženju. Međutim, kada se krene u analizu pojedinih prav-nih rješenja i pravnih instituta tek onda se vidi svo bogatstvo pravnih formi, kao i kompleksnost pojedinih normativnih rješenja. Za primjer možemo uzeti neki ugovor JPP-a sa dodjelom koncesije koji će, sasvim sigurno, biti dosta slo-žen, uvažavajući sve ono što je potreb-no da se ugradi u ovakve pojedinačne pravne akte.

Svi zakonski tekstovi koji će biti predmetom analize otvaraju razne vrste dilema, od kojih se posebno ističu:a) granični pojmovi javnih nabavki,

koncesija i projekata JPP-a,b) posebno, temeljno razgraničenje poj-

mova koncesija i JPP-a,c) način izbora (odabira) privatnog

partnera i subsidijarna primjena ZJN-a BiH,

d) nadležno tijelo za odabir privatnog partnera i sprovođenje cijelog po-stupka JPP-a,

e) obuhvat projekata JPP-a,f) sadržina ugovora,g) raskid ugovora u toku izgradnje,h) raskid ugovora u toku trajanja

ugovora,i) naknade šteta,j) bankarske garancije,k) druge vrste garancija,l) pitanja zaštite okoline (okoliša),m) osiguranja,n) žalbene procedure,o) pravna zaštita učesnika,p) podzakonski akti i drugo.

Kako je već konstatovano, da bi pravni okvir bio zaokružen nedostaje Zakon o JPP-u na nivou Federacije BiH. On se još od 2010. godine nalazi u ne-poznatoj fazi parlamentarne procedure, ali će biti predmetom ove analize. Pored pobrojanih zakonskih akata, egzistira-

ju i podzakonski akti, koji igraju ulogu provedbenih akata. U RS-u to je Uredba o postupku realizacije projekata JPP-a u RS-u sa šest različitih priloga. U BD BiH predviđeno je donošenje posebnog Pravilnika o vođenju registra projekata JPP-a.

Širi pravni okvir JPP-a u BiH je defi-nisan tako da obuhvata: a) entitetske i kantonalne zakone koji

regulišu rad lokalne samouprave, ko-munalnu djelatnost, upravljanje gra-đevinskim i poljoprivrednim zemlji-štem i druge zakonske i podzakonske propise;

b) Zakon o zaduživanju, dugu i garanci-jama BiH;

c) Zakoni o koncesijama (BiH, entitet-ski i kantonalni);

d) Zakoni o obligacionim odnosima (entitetski zakoni);

e) Zadkon o javno-privatnom partner-stvu i

f) Zakon o javnim nabavkama BiH (Studija: JPP kao instrument... str. 11).Ovako široko postavljen pravni

okvir za projekte JPP-a u sebi uklju-čuje i zakonske akte koji su u indirek-tnoj funkciji projekata JPP-a. Sasvim sigurno da su pobrojani zakonski akti u direktnoj i indirektnoj vezi sa poten-cijalnim projektima JPP-a, i to u nji-hovim različitim fazama. One idu od momenta iskazivanja interesa javnog sektora, izrada studija, izrade projektne dokumentacije, raspisivanja tendera ili javnog poziva, donošenja odluke o do-djeli ugovora, izrade ugovora, njegovog sprovođenja te monitoringa nad izvrše-njem ugovora.

Ovaj širi pravni krug je, sasvim si-gurno, pravno relevantan u slučajevima kada imamo inostranog privatnog par-tnera u nekom od projekata JPP-a. U samoj realizaciji nekog projekta JPP-a, ovaj izloženi širi zakonski kontekst u sebi treba da uključi i brojne podza-konske, provedbene akte. Nadalje će se, u osnovnom, izložiti rješenja koja su prisutna u pojedinim izvorima prava za nivoe vlasti koje su predmetom projek-tnih aktivnosti.

U novom broju „Infokoma“ saznajte više o „Načelima, kriterijima i vrstama javno-privatnih partnerstva“.

Autori priloga: prof. Veljko Trivun,

prof. Azra Zaimović,prof. Vedad Silajdžić i prof. Tarik Zaimović


Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RA USK) je osnovana 2012. godine s ciljem poveća-

nja privrednog rasta i razvoja Unsko-sanskog kantona, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potenci-jala, te u cilju osiguranja podrške slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvoj-nog potencijala.

Vlada Unsko-sanskog kantona je svjesna činjenice da u USK, za razliku od drugih regija u BiH, nisu uspostav-ljeni kapaciteti regionalnog razvoja, što je ostavilo posljedice na privredni i re-gionalni razvoj ovog područja. Stoga je donošenjem Odluke o osnivanju JU RA USK iskazana odlučnost i upućen signal svim akterima razvoja u regiji, a posebno prema međunarodnoj zajed-nici i Delegaciji EU (DEU) u BiH koja predstavlja strateškog partnera i inicija-tora procesa regionalnog razvoja u BiH.

Vlada USK je definirala pravni i re-gulativni okvir RA USK, koji je DEU u BiH ocijenio prihvatljivim, što čini dobar osnov za razvoj i održivost RA USK. Ovakva saradnja sa DEU u BiH je posebno značajna, ne samo zbog či-njenice da je u okviru IPA instrumenta predviđena značajna finansijska podrš-ka već i zbog činjenice da su razvijene zemlje Evrope prepoznale značaj i ulo-gu razvojnih agencija u procesu uprav-ljanja regionalnim razvojem, odnosno razvoju poslovnog okruženja, podiza-nju konkurentnosti lokalnih privreda, privlačenju investitora i svim drugim segmentima lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja.

Saradnja s Evropskom unijom

Saradnja s EU u okviru projekata koje realizira RA USK a finansira EU je po-sebno značajna zbog velike finansijske podrške iz IPA instrumenta, ali i uloge razvojnih agencija u procesu upravlja-nja regionalnim razvojem koju su pre-poznale razvijene evropske zemlje.

RA USK trenutno provodi nekoliko projekata, a među njima su:

1. Novo finansiranje za buduća ula-ganja u energetsku efikasnost - New Finance (Interegionalni mediteranski program EU)

Ovaj projekt ima za cilj povećati po-vjerenje vlasnika javnih zgrada i inve-stitora kako bi se prevazišla barijera u finansiranju mjera energetske efikasno-sti na lokalnom i regionalnom nivou.

2. Ekološki održivo upravljanje zaštićenim mediteranskim područ-

jima kroz unaprjeđenu naučnu, teh-nološku i upravljačku bazu znanja – EcoSUSTAIN (Interegionalni medite-ranski program EU)

Cilj projekta je održavanje biološke raznovrsnosti i prirodnih ekosistema boljim upravljanjem i umrežavanjem zaštićenih područja kroz izgradnju ka-paciteta, inovativnih tehnologija i po-boljšanu bazu upravljanja znanjem.

3. Novo upravljanje tržištem rada u saradnji sa visokim obrazovanjem u dunavskom području - EDU-LAB (Interegionalni dunavski program EU)

Cilj projekta je poboljšanje instituci-onalnih kapaciteta za povećanje važno-sti visokog obrazovanja na tržištu rada s ciljem da se više mladih talenata zadrži na studiranju i radu u dunavskoj regiji.

4. Projekt Mreža poslovno-inovacij-ske tehnologije – BITNET (COSME i

PREDSTAVLJAMO

Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona

Sve razvojne agencije, pa tako i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, zadužene su za pokretanje inovacija, transfer znanja i kreiranje naprednih rješenja koja će doprinijeti bržem ekonomskom razvoju i podići kvalitet života.


Horizon 2020)Cilj projekta je uvezivanje domaćih

poduzetnika sa poslovnim partnerima iz inostranstva putem evropske mreže poduzetništva (EEN)

5. Grijanje zajednica obnovljivom energijom – RENEW HEAT (Interreg IPAprekogranični program – Hrvatska – BiH – Crna Gora)

Glavni cilj je učestvovati u energet-skoj regionalnoj tranziciji koja će se zasnivati na održivom korištenju lako dostupnih obnovljivih izvora energije (drvo), što dovodi do povećane ener-getske sigurnosti, čišćeg okoliša i jače ekonomije prekogranične regije.

Važno je spomenuti i projekte koje je RA USK uspješno proveo a koji su bili od velikog značaja:

HERA

Projekt ‘’Održivo upravljanje turizmom jadranske baštine – HERA’’, u okviru EU IPA Adriatic Programme 2007-2013, provodio se u cilju kreiranja zajednič-ke prekogranične platforme u jadran-skoj regiji za upravljanje i promociju održivog turizma, a koji se bazirao na zajedničkom kulturnom naslijeđu/ba-štini, kao i smanjenju sezonalnosti i jačanju ekološkog turizma, promociji prekogranične mreže institucija i jača-nju institucionalne sposobnosti da za-štite i upravljaju kulturnim naslijeđem. U provedbi ovog projekta učestvovalo je 18 partnera iz 8 zemalja. Vodeći par-tner ovog projekta je bila Zadarska žu-panija, a ukupna vrijednost je iznosila 17.294.627,00 eura.

Razvojna agencija USK je u sklopu ovog projekta uspjela osigurati investi-ciju u iznosu od najmanje 626.672,03 KM. Direktni cilj ove investicije je bila sanacija Starog grada Sokolac, kao i

izrada turističke signalizacije, a sve u cilju njegovog stavljanja u funkciju tu-rizma i unaprjeđenja turističke ponu-de USK. Indirektni cilj koji se postigao ovim projektom jeste podrška sektoru malog i srednjeg poduzetništva u vidu stvaranja prilika za unaprjeđenje poslo-vanja i stvaranje novih radnih mjesta.

BEE PROMOTED

Ukupna vrijednost projekta ‘’Promocija pčelarstva – BEE Promoted’’, u okviru IPA Prekogranične saradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007-2013, je 1.3 miliona KM. Vodeći partner ovog pro-jekta je bila Zadarska županija. Glavni cilj projekta je bila integracija privrede u pograničnim područjima poticanjem saradnje malih i srednjih poduzeća te promicanjem poduzetništva u proi-zvodnji meda i drugih pčelinjih proizvo-da, dok je specifični cilj bio unapređenje institucionalne podrške pčelarskim ma-

lim i srednjim poduzetnicima radi po-većanja kvalitetne proizvodnje i plasma-na meda i drugih pčelinjih proizvoda kroz povećanje kapaciteta proizvodnje, te jačanja međusobne saradnje. Ciljne grupe su bili pčelari, pčelarska udru-ženja i organizacije, naučno-stručne zajednice iz Unsko-sanskog kantona, općine Posušje i Zadarske županije. U sklopu projekta je uspostavljena nova infrastruktura za pružanje usluga u pče-larskom sektoru (adaptiran i opremljen Laboratorij za kontrolu kvalitete meda u Zadru i Bihaću te opremljen Centar za selektivni uzgoj i reprodukciju Kranjske pčele u Bihaću).

Osim provedbe projekata, značajan dio resursa RA USK je okupiran pri-premom projekata u skladu sa pozi-vima DEU-a u BiH i drugim izvorima finansijskih sredstava. Pored toga, RA USK u saradnji sa ostalim akterima re-gionalnog razvoja u USK vrši promo-ciju USK i EU vrijednosti, sarađuje sa drugim razvojnim programima u BiH te vrši ostale aktivnosti koje doprinose jačanju kapaciteta RA USK i prosperi-tetu USK. RA USK u saradnji sa kanto-nalnim i općinskim institucijama gradi apsorpcione kapacitete USK, čime će USK spremnije dočekati prilike za su-finansiranje razvojnih projekata koje dolaze prvenstveno iz EU fondova, ali i iz drugih fondova koji su dostupni u našoj zemlji. Sa ciljem jačanja konku-rentnosti privatnog sektora, RA USK je uspostavio sistem podrške MSP sektoru i učestvuje u provođenju mjera podrške poduzetništvu.

Važno je naglasiti da su kapaciteti RA USK stavljeni na raspolaganje stra-teškim investitorima u procesu njiho-vog ulaska i započinjanja poslovanja na području ovog kantona.

Do sada je Razvojna agencija USK već osigurala značajnu podršku DEU-a u procesu razvoja vlastitih kapaciteta i pružanja pomoći u procesu ekonom-skog razvoja u USK, što će se i dalje koristiti kao snažan argument kojim potvrđujemo da su naše institucije spre-mne za provođenje projekata prema EU standardima. RA USK je institucija koja odgovara potrebama regionalne razvoj-ne agencije čiji su ciljevi i djelatnost za-snovani na uočenim potrebama USK na polju ekonomskog razvoja.

VizijaKreiranje savremenog regionalnog centra za razvoj koji će provedbom interdisciplinarnih znanja i primje-nom ključnih sposobnosti poticati lokalni i regionalni ekonomski razvoj.

Misija Djelovanje kao poveznica javnog, privatnog i civilnog sektora u iz-gradnji i provedbi razvojnih pro-jekata, koji imaju za cilj podizanje ekonomskog standarda na područ-ju USK.


Informacione tehnologije (IT) su sastavni dio svih poslovnih proce-sa organizacije. Organizacije kori-

ste IT za upravljanje i kontrolu procesa tako da moraju voditi računa o rizicima koji su vezani uz upotrebu IT.

Prilikom razmatranja ove problema-tike potrebno je imati na umu postojeći zakonodavni okvir Evropske unije (EU Opća uredba o zaštiti informacija), kao i mogućnost korištenja dobrovoljne standardizacije, odnosno BAS ISO/IEC 27000 serija standarda koja se odnosi na sisteme za upravljanje sigurnošću informacija. BAS ISO/IEC 27001 je najpoznatiji standard iz serije, koji po-stavlja zahtjeve za sistem za upravljanje sigurnošću informacija.

General Data Protection Regulation (GDPR)/EU Opća uredba o zaštiti podataka

Evropska unija posvećuje veliku pažnju

zaštiti podataka građana Unije. U tom smislu, donesena je Opća uredba o za-štiti podataka/ Uredba (EU) 2016/679 Evropskog parlamenta i Vijeća, tzv. „EU General Data Protection Regulation“ (GDPR) koja zamjenjuje Direktivu o zaštiti podataka 95/46/EC i dizajnirana je da harmonizira zakone o privatnosti podataka u Evropi, da zaštiti i osna-ži privatnost podataka svih građana Evropske unije i redizajnira način na koji organizacije u regionu pristupaju privatnosti podataka. Uredba će se pri-mjenjivati od 25. 5. 2018. godine i od ovog datuma sve organizacije koje ne poštuju odredbe Uredbe suočit će se sa strogim kaznama. Cilj Uredbe GDPR je da zaštiti sve građane Evropske uni-je od narušavanja privatnosti i zloupo-trebe podataka u svijetu koji se sve više oslanja na informacije i informacione tehnologije.

GDPR se primjenjuje na sve kompa-nije koje obrađuju lične podatke građa-

na Evropske unije, bez obzira na lokaci-ju kompanije, odnosno bez obzira da li se obrada podataka vrši u EU ili ne.

Organizacije koje prekrše GDPR će biti kažnjene do 4% ukupnog godišnjeg obrta ili 20 miliona eura (iznos koji je veći). Ovo je maksimalna kazna koja se može izreći za najozbiljnije prekršaje, npr. neposjedovanje „dovoljne“ sagla-snosti korisnika za obradu podataka i sl.

Uredbi ne podliježu organi državne sigurnosti, kao i zakonodavni organi.

Više informacija na: http://www.eugdpr.org/.

Sistemi za upravljanje sigurnošću informacija - BAS ISO/IEC 27001

Standard BAS ISO/IEC 27001 - Sistemi za upravljanje sigurnošću informacija specificira zahtjeve za uspostavljanje, primjenu, održavanje i kontinuirano

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Sigurnost informacija

Neophodno je zaštiti informacije kao najvrjedniju imovinu organizacije, uključujući finansijske podatke, intelektualno vlasništvo, podatke o zaposlenim i sl.


poboljšanje sistema za upravljanje si-gurnošću informacija. Pored toga, uk-ljučuje i zahtjeve za ocjenjivanje i tre-tman rizika za sigurnost informacija u skladu sa potrebama organizacije tako da je u ovom smislu potrebno uzeti u obzir zahtjeve standarda ISO 31000 koji uspostavlja okvir za efikasno upravlja-nje rizikom te isti može koristiti bilo koja organizacija bez obzira na veliči-nu, aktivnosti ili sektor. Ovaj standard pomaže organizacijama da povećaju vjerovatnoću postizanja ciljeva, da lakše identificiraju mogućnosti i opasnosti te da efikasno raspoređuju i koriste resurse za upravljanje rizicima. ISO/IEC 27001 može koristiti bilo koja organizacija, bez obzira na veličinu, aktivnosti ili sektor.

Kao i kod drugih tzv. upravljačkih standarda (npr. ISO 9001), i ovaj stan-dard zahtijeva „commitment“ odnosno opredijeljenost/posvećenost najvišeg rukovodstva na način:

– da su politika upravljanja sigurnošću informacija i ciljevi sigurnosti in-formacija uspostavljeni i u skladu sa strateškim pravcem organizacije,

– da su zahtjevi sistema za upravljanje sigurnošću informacija integrirani u procese organizacije,

– da su resursi neophodni za sistem upravljanja sigurnošću informacija na raspolaganju,

– da je saopćena važnost efikasnog sistema za sigurnost informaci-ja i usklađenosti sa zahtjevima si-stema za upravljanje sigurnošću informacija,

– da osigura da sistem za upravljanje sigurnošću informacija postiže svoje ciljeve

– da usmjerava i podržava osoblje da doprinese efikasnosti sistema za si-gurnost informacija,

– da promovira kontinuirano pobolj-šanje i sl.

Najviše rukovodstvo mora usposta-viti politiku sigurnosti informacija koja:

– odgovara svrsi organizacije, – uključuje ciljeve sigurnosti informa-

cija ili osigurava okvir za postavlja-nje ciljeva sigurnosti informacija,

– uključuje opredijeljenost da se zado-volje primjenjivi zahtjevi vezano za sigurnost informacija,

– uključuje posvećenost kontinuira-nom poboljšanju sistema za uprav-ljanje sigurnošću informacija.Politika sigurnosti informacija mora:

– biti dostupna kao dokumentirana informacija,

– biti saopćena u okviru organizacije, – biti dostupna zainteresiranim strana-

ma prema potrebi.Najviše rukovodstvo mora osigurati

da su ovlaštenja za sistem upravljanja sigurnošću informacija dodijeljena i saopćena.

Organizacija mora definirati i pri-mijeniti proces za procjenu rizika za si-gurnost informacija i uspostaviti ciljeve sigurnosti informacija na relevantnim funkcijama i nivoima.

Ciljevi sigurnosti informacija moraju:

– biti konzistentni sa politikom sigur-nosti informacija,

– biti mjerljivi, – uzeti u obzir primjenjive zahtjeve za

sigurnost informacija, rezultate pro-cjene rizika i tretmana rizika,

– biti saopćeni, – biti ažurirani.

Kada planira postići svoje ciljeve si-gurnosti informacija, organizacija mora odrediti:

– šta će biti urađeno, – koji resursi će biti potrebni, – ko će biti odgovoran, – kada će biti završeno, – kako će rezultati biti vrjednovani.

Organizacija mora odrediti i osigu-rati resurse neophodne za uspostavlja-nje, primjenu, održavanje i kontinuira-no poboljšanje sistema za upravljanje sigurnošću informacija.

Pored toga, sve treba biti dokumen-tirano (dokumentirana informacija), mora se provoditi monitoring, mjere-nje, analiza i procjena te interne provje-re (auditi). Preispitivanje od rukovod-stva mora biti redovna aktivnost, kao i poduzimanje korektivnih i preventiv-nih mjera. Posebno je važno da se u or-ganizaciji razvija kultura kontinuiranog poboljšanja.

Neke od aktivnosti koje organiza-cije koriste u praksi da bi zaštitile svo-je informacije su kreiranje politike za korištenje mobilnih aparata i rada od kuće (ako je relevantno za organizaci-ju), zaključivanje sporazuma sa novim zaposlenicima o čuvanju informacija, kontrola pristupa različitim informaci-jama, fizička sigurnost i sigurnost okru-ženja, zaštita od „malware“ - zloćudnog softvera, „Backup“ - rezervne kopi-je, upravljanje mrežnom sigurnošću, usklađivanje sa zakonskim i ugovornim zahtjevima i sl.

Neki od sistema zaštite i prevencije gubitka podataka su tehnologije poput „Port Security“ „802.1X“, „Backup“, „Disaster Recovery“, „SIEM“ (Security Information Event Management) i „DLP“ (Data Loss Prevention).

Pripremio: mr. sci. Senad Hromić n


Nalik požaru, zapadne teorije i prakse menadžmenta velikom brzinom ulaze u zemlje širom

svijeta. Američki industrijski giganti zapisuju njihove prakse menadžmen-ta ili liderstva, knjige autora poput Lee Iacoccae i Welscha se prevode i uvode u posao kao svete knjige. Zapadne po-slovne škole otvaraju kancelarije širom svijeta, šireći znanja o teorijama me-nadžmenta i liderstva, kao i o funkcio-nalnim disciplinama kao što su marke-ting, finansije, upravljanje logistikom i nabavkama itd.

Napominjem da nešto što velikom brzinom ulazi u zemlje širom svije-ta nije samo benigna stvar, stvar bez vrijednosti, logički i sistemski proces. Napominjem da je u pitanju teorija i praksa menadžmenta i liderstva koja ulazi i u samu srž političke filozofije.

Riječ ‘’menadžment’’ nema prije-vod ni na jedan jezik na svijetu, koliko znam, osim hebrejskog. Ustvari, riječ ‘’manejar’’ postoji u španskom jeziku, ali odnosi se samo na držanje konja ili automobila.

Vjerujem da metafora držanja au-tomobila ili konja za menadžersku ili lidersku ulogu u sadašnjoj paradigmi i nije tako pogrešna.

Tražio sam po mnogim engleskim

rječnicima sinonime za koncept ‹›me-nadžerisanja›› i pronašao sam zajed-nički sadržatelj za sve takve riječi: sve one posmatraju menadžment kao jed-nosmjeran proces i tok energije: Mi, menadžeri/izvršni direktori/lideri (ra-zličite riječi sa istim kontekstom), mi smo menadžment, a vi ostali niste. Mi smo menadžment, mi vodimo, a vi ste vođeni. Mi odlučujemo šta organizacija treba da radi i onda koristimo različite načine da vas vodimo. Da izvršite, da realizujete ono što smo odlučili.

Ja sam, dakle, menadžer, ja vodim organizaciju tamo gdje odlučim da tre-ba da idemo i onda organizacija koju vodim izvršava planove koje sam ja napravio.

Moje analize knjiga i teorije menad-žmenta i trgovine, kao i analize rječni-ka, naglašavaju taj elitistički ton u vezi s menadžmentom. Evo još nekih sino-nima koje sam pronašao za riječ ‹›ma-nage››: voditi, kontrolisati, biti nosilac, upravljati, manipulisati, planirati, do-minirati, odlučivati u ime… U ovom kontekstu, izraz motivisati je sinonim za izraz manipulisati, jer znači da ja znam šta želim da neko radi. Jedino je pitanje kako motivisati i kako učiniti da ljudi žele da rade ono što mi želimo da rade?

Japanski menadžer Konosuke Matsushita iz kompanije Matsushita Electric Industrial je u listu Industrial Participation izjavio da je suština me-nadžmenta u tome da se ‹›ideje iz glava šefova prenesu u ruke radnika››.

Ako razmišljamo o riječi ‹›vođenje››, elitistička konotacija je ista. Ovako je o tome govorio Dwight D. Eisenhower: ‹›Liderstvo je umjetnost da postignete da neko drugi uradi nešto što vi želite, ali tako da ta osoba poželi da to uradi››.

Primjećujete li da jednosmjerni tok energije nije demokratski? Oni koji su rukovođeni nemaju mogućnost da kažu nešto onima koji će ih voditi ili o tome kako će ih voditi. Obratite pažnju na ri-ječi ‹›supervizor›› i ‹›nadređeni››. Riječ ‹›supervizor›› podrazumijeva bolji po-gled, a riječ ‹›potčinjen›› podrazumijeva nepovoljniji položaj.

Menadžment očigledno nije samo proces, nego i nešto što promoviše strukturu elitne klase.

Elitistička, nedemokratska para-digma menadžmenta ili liderstva na-staje zbog toga što su osnivači teorije menadžmenta Taylor, Fayol, Urwich, Newman, Koontz… prenosili svoje po-glede na proces menadžmenta iz njiho-vog iskustva sa organizacijama koje su bile hijerarhijski strukturisane, nede-

UNAPREĐENJE POSLOVANJA

Neophodna je promjena paradigme u teoriji menadžmenta i liderstva


mokratski vođene, iz industrijskih ili vojnih organizacija. Činjenica je da je škola ljudskih odnosa u teoriji menad-žmenta koju je prvi razvio Elton Mayo donijela zabrinutost za ljudski element i iz toga su izašle bihevioralne teorije, ali bez promjene paradigme. Menadžment i liderstvo i dalje koriste jednosmjerni tok energije: ja sam menadžer/lider i ti si tu zato da budeš vođen. Ti nemaš

institucionalni način da biraš hoću li ti biti lider ili ne, niti imaš nepobitno pra-vo da utičeš na način na koji ću te vo-diti. Ti mene ne možeš zamijeniti, ali ja tebe mogu. Takav sistem je, u najbolju ruku, benigno autoritarijanstvo.

Čitav ovaj okvir, vjerujem, liči na odnos roditelja i djece i ovo, vjerovat-no, objašnjava zašto su teorije i prakse menadžmenta koje su razvijene našle svoje mjesto na terenu i zašto ih ljudi razumiju.

Menadžerske teorije i prakse, bazira-ne na trenutnoj paradigmi, promovišu klasne razlike i polarizaciju. Promovišu sistem nagrađivanja u kojem izvršni direktor može biti plaćen nekoliko sto-tina puta više nego radnik. Uspostavlja se sistem u kojem oni koji imaju mno-go imaju i političku moć, dok oni koji imaju malo osjećaju se marginalizovano i nemoćno, bez snage da demokratski promovišu sopstvene interese.

Posljedica toga je, vjerujem, široko raširena depresija i apatija ljudi u pogle-du rada i uslova rada. Ljudi osjećaju da su osuđeni na bol i beznadežnost, jer ni trenutni sistem, a ni socijalizam im nije donio nikakvo rešenje.

Ima tu još nešto. Vjerujem da je ‹›sa-krivena ruka›› teorije Adama Smitha, koja kaže da konkurencija, borba na slobodnom tržištu u budućnosti dono-si optimalnu distribuciju resursa, tako-đe ima podsvjesni uticaj na paradigmu menadžmenta. Ova je teorija učinila le-gitimnom konkurentsku borbu između menadžmenta i vlasnika. Između lidera i onih koji su vođeni. Dala je legitimitet takmičarskoj atmosferi među menadže-rima i liderima.

Konkurentska borba nije samo tolerisana, nego ima i legitimitet. Paradigma konflikta je legitimna dok se okruženje konstantno mijenja i pro-blem postaje sve veći jer takvo okruže-nje traži saradnju, a ne konkurentsku borbu.

I još nešto. Teorija i praksa liderstva i menadžmenta koja je kreirala trenutnu paradigmu je nastala na američkoj kul-turi individualizma. U toj kulturi, jedna osoba ima ovlašćenja, kao pojedinac, da dovršava odluke. Iako je Odbor direk-tora donio zajedničke odluke, paradi-gma individualizma i dalje preovladava. CEO, kojeg je izabrao Odbor i koji od-govara Odboru, ima pojedinačnu od-govornost da proizvodi rezultate i ova individualna odgovornost se odražava na kompletan sistem i sve menadžerske

pozicije.Individualizam stvara usamljenost,

ne samo na vrhu. Širi se na sve me-nadžerske nivoe. U okruženju koje se jako brzo mijenja, svaki put kada na sto dođu novi problemi, usamljenost znači kontinuirani i neodbranjivi stres.

Rješenje bi trebalo da ima partici-pativni menadžment, ali participativ-nost u procesu donošenja odluka nije baš kamen-temeljac američke kulture. ‹›Vrijeme je novac››, participativni me-nadžment zahtjeva vrijeme, pa biva do-življen, u najbolju ruku, kao nužno zlo.

Rezultat svega ovoga je kultura u ko-joj pritisak dominira nad donošenjem odluka, kultura jurnjave za dolarom kojim ćemo ispuniti uvijek visoke fi-nansijske ciljeve, atmosferu konkurent-skih odnosa i na tržištu i na radnom mjestu, usamljenost na vrhu i kroz sve menadžerske nivoe, elitizam koji demo-tiviše ljude i vodi prema otuđenosti.

Trenutna paradigma promoviše kul-turu koja povećava neke ekonomske ciljeve zbog nečega, po cijenu izostanka emocionalnog i društvenog ispunjenja i po cijenu življenja u okruženju obe-spravljenih ljudi.

Ima tu još nešto što ne smijemo za-nemariti. Obespravljenost na radnim mjestima konstantno umanjuje politič-ku demokratiju. Zašto bi ljudi vjerova-li da imaju moć da utiču na odluke u Washingtonu kada ne mogu uticati ni na odluke na njihovom radnom mjestu?

Zar nije ironično da šaljemo dje-cu da poginu gradeći demokratiju ši-rom sveta, a s druge strane, odgajamo menadžere koji će raditi suprotno od demokratije.

Potrebna je nova paradigma u teoriji menadžmenta, univerzalna teorija koja je kulturološki i industrijski neutralna, koja nije elitistična, koja osnažuje de-mokratske procese i društvene odno-se i još donosi izvanredne ekonomske rezultate.

Oni koji su upoznali teoriju i praksu simbergetskog menadžmenta, oni znaju da rješenje postoji.

dr. Isak AdižesOriginalno objavio Huffington Post,

2. maja 2017. godine, preuzeto sa www.asee.biz

Održan seminar „Rukovoditeljske vještine”Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Adizes South East Europe (ASEE) organizirali su jednodnevni seminar na temu “Rukovoditeljske vještine”.

Učesnici seminara, koji je održan 25. oktobra 2017. godine u VTK BiH u Sarajevu, imali su priliku sa-znati više o radu s ljudima – uprav-ljanju ljudima, ulozi menadžmen-ta, upravljanju različitim stilovima zaposlenika, misiji obrazovanja menadžera, kako ljudi uče, mo-tivaciji, feedbacku – pohvala i kritika, kako delegirati i kako ne delegirati, ključnim razlozima za provođenje coachinga kao me-nadžerske vještine, te usmjerava-nju i obučavanju.

Na seminaru je istaknuto, između ostalog, da je rukovođenje ljudi-ma vrlo složen i zahtjevan proces jer je ljudski faktor najsloženiji, ali i najvrjedniji resurs svake kompani-je/organizacije. I baš zato zahtjeva širok spektar znanja i vještina. Način rukovođenja/upravljanja ljudima utječe i na međuljudske odnose i poslovnu klimu u podu-zeću, ali i motiviranost zaposleni-ka. Znati kako razvijati svoje ljude, kako ih motivirati da na poslu izraze sve svoje potencijale te kako uspješno delegirati zadatke, odlike su vrhunskih rukovoditelja – menadžera.

Predavač na seminaru je bio g. Hrvoje Bogdan, partner i direktor ASEE Hrvatska.


U zavisnosti od toga ko se sma-tra lobistom i kakvih se pro-cjena držimo, u Bruxellesu je

prisutno između 15.000 i 30.000 lo-bista i oko 2.600 do 6.500 interesnih grupa koje, u glavnom gradu Evrope, imaju svoje stalno predstavništvo.1 Povećavanjem broja članica EU te kontinuiranim uvođenjem novih uvjeta poslovanja, broj lobista u EU bio je i bit će u stalnom porastu, koji se, shodno potrebama vremena, od-vija u ciklusima. Prema Gueguenu,2 u posljednjih 50 godina moguće je identificirati četiri velika ciklusa ra-

zvoja evropskog lobiranja:- Vrijeme stvaranja 1957.-1970. –

fuzijsko lobiranje- Vrijeme oseke 1971.-1987 – di-

plomatsko lobiranje- Jedinstveno tržište 1988.-2005. –

strateško lobiranje- Evropa 30 nacija 2006.- ... – tran-

sverzalno lobiranjeŠto se samih sagovornika tiče,

oni ključni, kojima se lobisti mogu obratiti na nivou EU su: Evropska komisija (Komisija), Evropski parla-ment (Parlament) i Vijeće ministara (Vijeće).

Lobiranje u Evropskoj komisiji

Osnovna uloga Evropske komisije sastoji se u zastupanju i promicanju općih interesa EU. U tom smislu, Komisija osmišljava politike EU te pokreće zakonodavni postupak upu-ćivanjem prijedloga akta Vijeću i, u područjima gdje se primjenjuje po-stupak suodlučivanja, Evropskom parlamentu. Evropska komisija je ujedno i izvršni organ Unije, odnosno zadužena je za provedbu zajedničkih evropskih politika, premda se pro-vedba politika EU uglavnom prepušta

EDUKACIJA

Lobiranje u EUSvako veće preduzeće i svaka značajnija interesna grupa, bilo da se bavi ekonomskim, ekološkim ciljevima ili ljudskim pravima, shodno ustaljenoj praksi našeg vremena, mora da se bavi dvostrukim lobiranjem: u glavnom gradu svoje države i u Bruxellesu.

G. Langguth


organima država članica.3 Komisija se smatra primarnom i najvažnijom institucijom u kojoj proces lobiranja počinje i gdje lobistički napori (već u fazama pripreme) mogu imati snaž-nog utjecaja.4

Komisija, prije svega, ima mo-gućnost predlaganja novih propisa. Za usvajanje prijedloga potrebna je prosta većina komesara, pri čemu Komisija nastoji u nova pravila uklju-čiti što više raznih interesa, pa i na-cionalne, gdje god je to moguće. Do svih tih interesa dolazi se tokom slo-ženih priprema nacrta zakona. Kao, npr., kontaktima sa kompanijama, sindikatima, nevladinim organiza-cijama, nacionalnim ili regionalnim agencijama, a putem nadležnog di-rektorata Evropske komisije i sa sa-mim vladama (direktno, u procesu konsultacija ili neformalnim putem).5 Pripremljeni nacrt legislative mora biti usvojen na Parlamentu i Vijeću ministara. To je obično dug proces pregovaranja uz brojna usaglašava-nja i kompromise. Pri tom, Komisija uzima učešća u svakoj fazi procesa donošenja institucionalnih odluka, ali na takav način da, od zainteresiranih strana, bude percipirana i prepoznata kao “pošteni posrednik”.6

Lobiranje u Evropskom parlamentu

Evropski parlament ima tri osnovne funkcije: zakonodavnu, budžetsku i kontrolnu.

ZakonodovnaParlament ne može direktno inici-

rati nove zakone jer to radi Evropska komisija, ali može utjecati na to šta će Evropska komisija predlaga-ti, ukazujući na ono što smatra bit-nim. Zakonodavni postupak poči-nje tako što Evropska komisija šalje Evropskom parlamentu tekst pri-jedloga nekog zakonodavnog akta. Prijedlog se razmatra u nadležnom parlamentarnom odboru, na osnovu čega zaduženi parlamentarac pravi izvještaj. Odbor taj izvještaj razmatra i eventualno dopunjuje, a zatim se o njemu diskutira na plenarnoj sjednici Parlamenta EU, gdje se zauzima ko-načan stav: “za” ili “protiv”. Prijedlog će biti usvojen ako se sa njim usagla-si i Vijeće EU, a ako ne, cijeli postu-pak može da se ponovi dok se sta-vovi ne usaglase (u principu u dva čitanja). Ako se ni tada ne usaglase, pitanje se iznosi pred posebno tijelo (Conciliation Committee) – Komitet za usaglašavanje i pomirenje - u kome su jednako zastupljeni predstavnici Parlamenta i Vijeća EU, a prisustvuju obično i predstavnici Evropske komi-sije kako bi pomogli da se dođe do svima prihvatljivog rješenja. A onda se to konačno rješenje, ponovo, da-kle po treći put, šalje Parlamentu EU i Vijeću – na čitanje i usvajanje.

BudžetskaSvake godine, između maja i de-

cembra, EU parlament dijeli ulogu sa Vijećem EU pri odlučivanju o budže-

tu EU za narednu godinu.

KontrolnaEvropski parlament ima glavnu

kontrolnu ulogu nad radom EU.7 Evropska komisija i Evropski par-

lament, u cilju što bolje kontrole to-kova utjecanja i odlučivanja, uveli su 2011. godine zajednički registar lobi-sta i svih onih koji (na bilo koji način) pokušavaju utjecati na kreiranje ili provođenje evropskih politika. Iako neobavezna, registracija će, ipak, biti neophodna za pristup Parlamentu. Registrirane organizacije prilažu broj-ne informacije, kao, npr., o broju ljudi koji su uključeni u zastupanje određe-nih ideja, o glavnim prijedlozima na kojima su se angažirali i iznosu novca EU koji su dobili. Oni će se također morati obavezati na zajednička pravi-la ponašanja.8

Lobiranje u Vijeću ministara

Lobiranje u Vijeću ministara znatno je složenije i iziskuje veća finansijska sredstva. To je institucija do koje lo-bisti najteže dolaze. Utjecaj na Vijeće lobisti ostvaruju koristeći tri nivoa djelovanja: preko kanala vlada (mi-nistarstava), nacionalnih predstavni-štava (u radnim skupinama Vijeća) i, konačno, preko COREPER-a (Odbora stalnih predstavnika država članica).9 Od tri glavne institucije EU, za Vijeće ministara se smatra da je najsnažnije, a čine ga ministri zemalja članica sa-stajući se (zavisno od prirode teme) u jednom od devet Vijeća. Učestalost održavanja sastanaka varira od vi-jeća do vijeća. Najsnažnije vijeće je General Affairs and External Relations Council – GEARC.10 O načinima i tehnikama utjecanja na Vijeće malo se govori, ali pretpostavka je da, zbog svoje organizacije i načina funkcioni-ranja, na odluke Vijeća najefikasnije utječu nacionalne politike, nacionalni akteri i nacionalne interesne grupe.11

Dr. sci. Elma Kovačević-Bajtal n

Reference:1. I. Langguth, Lobizam i politički konsalting u EU,: xxx, Menadžmet političke komunikacije – os-

nove i koncepti, (prir. Zerfaβ, A. i Radojković M.), Konrad Adenauer Stiftung, Beograd, 2011., str. 264

2. D. Gueguen, Europsko lobiranje, Novum – Micropictures, Zagreb, 2007., str. 153. D. Gueguen, Europsko lobiranje, Novum – Micropictures, Zagreb, 2007., str. 514. Ibid., str. 595. Ibid., str. 2286. S. Thomson, S. John S., and G.J. Mitchell, Public Affairs in Practice: A Practical Guide to

Lobbying (PR in Practice), Kogan Kage Limited, London – Philadelphia, 2007., str. 527. D. Krsmanović: B. Kaščelan, D. Krsmanović, Ekonomsko i političko lobiranje, Zavod za

udžbenike, Beograd 2012., str. 2298. D. Žganec, Pokrenut jedinstveni EU registar lobista, http://www.hdl.com.hr/news.

php?nid=2250&nc=0 (pristupljeno: 28. 6. 2011. godine)9. D. Gueguen, Europsko lobiranje, Novum – Micropictures, Zagreb, 2007., str. 8010. L. Zetter, Lobbying – The Art of Political Persuasion, Harriman House, Great Britain, 2008., str.

30011. A. Stojiljković, Lobiranje i UN – Složena igra interesa i aktera, Novi Pogledi, Sarajevo, proljeće

2010., broj XVI , str. 59


Molim Vas da nam za početak kažete nešto više o instrumentima podrške i njihovoj iskorištenosti?

‘’Balkan ima na raspolaganju širok spektar instrumenata podrške, tj. EU programa koji omogućavaju grantove – bespovratne donacije, čiji su ciljevi definisani još 2012.-2013. godine i zva-nično objavljeni za period od 2014. do 2020. godine (www.europa.eu je dobar izvor informacija o prioritetima EU). Veoma malo ljudi je upoznato sa svim instrumentima i procedurama pa je iskorištenost fondova slaba, kao i uči-nak i rezultati koje je EU ostvarila u

odnosu na zajednički definisane ciljeve država Balkana i Evropske unije. Većina državnih organa je upoznata sa progra-mom IPA2, u kojem ima dosta učesnika iz Bosna i Hercegovine. Međutim, ana-lize Evropske komisije pokazuju da su zemlje Balkana na začelju, tj. da imaju najniži stepen iskorištenosti fondova i rezultate gotovo u svim ostalim progra-mima. Konkretno, Bosna i Hercegovina je pri dnu liste. Ako pogledamo izvje-štaj koji je sačinio Court of Auditors, ni programi IPA1 ni IPA2 nisu za pohvalu.

Uzroci su očigledni, počevši od zau-stavljenog procesa proširenja Evropske

unije i zapostavljanja Balkana od EU posljednjih godina, ekonomske krize, migracija, Brexita, ograničenih kapa-citeta državne uprave na Balkanu, za-htijevnih procedura za korisnike i, na kraju suštinskog nerazumijevanja da su EU programi napravljeni da se ostvare ciljevi Evropske unije a ne želje građana Balkana. Zato korisnici, ukoliko nemaju iskustva, često utroše više vremena, tru-da i sopstvenih resursa, nego što im se vrati kroz donacije. Samim tim, poten-cijalni aplikanti u Bosna i Hercegovina imaju slabu motivaciju, najčešće biraju “prečice”, tj. stranputice, dok pokušava-ju promovisati svoje ciljeve i interese, bez dubljeg razumijevanja da li se to uklapa u širi (EU) kontekst.

State of the Union (Stanje EU), govor koji je Junker održao i koji je definisao nove političke prioritete, izvjesno će imati veoma snažan uticaj na Bosna i Hercegovinu, za koju je Junker naglasio da treba osnažiti proces pridruženja,

INTERVJU >>> Boško Nektarijević, senior ekspert EU fondova

Evropski fondovi šansa razvojaTrenutno je otvoreno preko 700 konkursa za bespovratne donacije za koje organizacije iz Bosne i Hercegovine mogu konkurisati. Međutim, većina privrednika ne zna kako da iskoristi sredstva koja su im na raspolaganju. O tome kako razviti mala i srednja preduzeća koristeći evropske fondove razgovaramo sa Boškom Nektarijevićem, seniorom ekspertom za evropske fondove.


kao i procesi vladavine prava, zaštite ljudskih prava, sloboda i demokratskih reformi koji su posljedenjih godina značajno ugroženi. Analize ukazuju da većina balkanskih zemlja ima fake de-mocracies, tj. da vladajuće elite prika-zuju javnosti demokratiju a u realnosti sprovode autoritarne oligarhije koje su u suprotnosti sa uslovima za članstvo u EU i suštinski ne ispunjavaju kriteriju-me iz Kopenhagena.

Nažalost, čak ni u visokim politič-kim krugovima ne vidim potpuno ra-zumijevanje novih Junkerovih ciljeva, a još manje u državnom, NVO sektoru i privredi. Većina je do sada navikla da gleda kroz prste na loše prakse u držav-nom sektoru zarad kratkoročnih po-litičkih ustupaka koje zemlje Balkana čine EU. Lično ne očekujem suštin-ske reforme u nekom kratkom roku. Međutim, jasno je da Evropska unija želi da zaštiti svoje interese, prije sve-ga, ekonomske i bezbjednosne, i da izbjegne posljedice dalje destabilizacije Balkana koji tone u ekonomsku krizu, nacionalizam i totalitarizam. Koliko je vjerovatno da će Junker uspjeti per-spektivu članstva Bosna i Hercegovine učiniti dostupnom i atraktivnom, vi-djećemo uskoro. Bosna i Hercegovina će u najskorijem roku imati izuzetno veliki broj otvorenih konkursa za bes-povratna sredstva i puno novca na raspolaganju kako bi se osnažio proces pridruženja, posebno u onim oblastima gdje je Bosna i Hercegovina imala naj-većih problema po izvještaju Evropske komisije iz 2016. godine. Dakle, biće prilika da se privuku donacije i inve-sticije, ali sadašnji kapaciteti u Bosni i Hercegovini su veoma limitirani da se ta šansa u potpunosti iskoristi na do-brobit svih građana i kvalitete njihovog života teda se ojača ekonomija zemlje.’’

Kako povećati iskorištenost EU fondova?

‘’Dosadašnje iskustvo govori da su članice Evropske unije koje su najviše iskoristile fondove, bez izuzetka, imale dobro organizovanu sistemsku podrš-ku. Preciznije, sa najvišeg političkog nivoa su jasno postavljeni zadaci da se maksimalno iskoriste sredstva i napra-ve efikasne strukture za podršku svi-ma koji žele koristiti sredstva EU, bez političke diskriminacije. Tu spadaju preduzetnici, kompanije, akademska zajednica i svi oni koji su iskazali ini-cijativu da rade na transformaciji druš-tva ka evropskim vrijednostima. Dakle,

neophodno je da se ujedine svi akteri koji prepoznaju interes maksimalnog iskorištavanja sredstava i da se angažu-ju i plate najbolji stručnjaci koji žele da pomognu.

Naravno, izbor ne smije da se spro-vodi po rodbinskoj liniji i političkoj podobnosti nego po efikasnosti struč-njaka. Većina državnih struktura na Balkanu još uvijek nije razumjela pro-ces globalizacije, na primjer, da mene i moje kolege plaćaju Njemačka, Turska, Irska, Hrvatska, Slovenija i brojne dru-ge države za svoje projekte, dok istovre-meno boravimo na plažama Crne Gore ili uživamo u restoranima na Baščaršiji. Šteta je što BiH ne koristi svoje turistič-ke potencijale, prirodne ljepote, doma-ćinske običaje i kulturno nasljeđe da okupi vodeće stručnjake za EU fondo-ve i da im omogući sve povoljnosti da borave i rade za BiH. Vjerujem da bi mnoge moje kolege, koliko i ja, zavoljeli

BiH. Važno je da se finansijski instru-menti EU ne zloupotrebljavaju u po-litičke svrhe, što je veliki izazov za sve vlasti na Balkanu.››

Koliko je važan angažman stručnjaka?‘’Nisam uradio ozbiljnu analizu pa

ne mogu procijeniti koliko je Bosna i Hercegovina u stanju da iskaže politič-ku volju da vladajuća elita napravi pozi-tivnu selekciju i zaposli najbolje eksper-te do kojih može da dođe, kao stručnu podršku organizacijama koje apliciraju za EU fondove. Koliko vidim, najveći broj lokalnih stručnjaka iz malih i sred-njih preduzeća i ne zna kakve fondove ima na raspolaganju niti kako se oni ko-riste. Koristan savjet za svaku, pa i ov-dašnju vlast, je da ne govori ekspertima šta oni treba da rade nego da sluša šta

eksperti kažu i da im omogući uslove za rad. To nije nemoguće; vidim da posto-je inicijative nekih ljudi iz vrha vlasti. Doduše, primjećujem veliku fragmen-taciju i takmičenje pojedinačnih inici-jativa. Kao da je svako uplašen za nešto malo što zna ili ima. Korisno bi bilo uvezati najbolje i nadvladati straho-ve da neko ne vidi koliko ne znamo ili kako mi to radimo štapom i kanapom. Niko se nije rodio naučen a dinamika promjena na tržištu zahtijeva stalno usavršavanje i inovacije. Na žalost, zna-nje se danas u BiH ne plaća, a kultura je posljednjih godina postala takva da se dogovara umjesto da ozbiljno radi, što odbija profesionalce. Najbolji eksperti nemaju interesa da rade sa organizaci-jama iz BiH pa one dobijaju podršku malog broja vodećih stručnjaka. A evi-dentno je kakvi su rezultati sadašnjih dogovora ili angažovanja nekonkuren-tnih pisaca projekata. Ovoga momenta je izvjesno najbolji način da se svi koji imaju inicijativu usmjere ka stručnja-cima koji mogu pomoći. Veliki izazov je napraviti procjenu ko zaista zna da pomogne, jer javnost BiH nije upoznata sa jasnim kriterijumima po kojima se mjeri stručnost u konsultantskoj areni za EU fondove.

Kao zvanični senior ekspert u EU, sa preko 15 godina rada na najzahtjev-nijim programima i projektima i neko ko pruža podrške vladama, velikim i malim kompanijama, nerijetko se su-srećem sa priučenim stručnjacima koji dominiraju u lokalnim zajednicama na Balkanu i prave više štete nego ko-risti. Nekad nesvjesno, iz neznanja, a nekada da bi zaštitili svoja tržišta i po-zicije. Srećem i puno stranaca koji se predstavljaju kao eksperti. I najčešće uticajne grupe sa Balkana preporučuju vladama i kompanijama svoje miljenike i stručnjake kako bi poslije zajedno di-jelili novac. Ne želim da kritikujem ta-kav pristup, niti da opisujem detaljnije ono čemu sam svjedočio, jer poštujem da se svako bori da preživi i zarađuje u ovim teškim vremenima na Balkanu. Ali, vjerujem da je najznačajnija poruka za državu i građane da na osnovu refe-renci, projekata koje su eksperti uspješ-no sproveli, njihove edukacije, liste kli-jenata za koje su radili, video snimaka na YouTubeu, publikacija na LinkedInu i slično, sami procijene od koga mogu očekivati efikasnu podršku. Dakle, na građanima je da se informišu, procje-ne i preduzmu inicijativu, a na vlastima da promovišu one koji su najuspješniji.

“Važni problemi sa kojima se suočavamo ne mogu se riješiti ako

smo na istom onom nivou razmišljanja na kojem smo bili kada

smo ih stvorili“.


Takođe, da unesemo malo duha u EU birokratiju, značajna poruka i jedini ispravan odgovor je NE! na najčešće pitanje koje čujem od biznis lidera: “Možeš li mi završiti to pa da podijeli-mo pare?” Znanje, iskustvo, umrežava-nje i sposobnost, kao u svakom poslu, treba cijeniti i platiti onoliko koliko vri-jede. A sve to države koje imaju najviše uspjeha u korištenju fondova godinama već rade iz svojih budžeta, a uspješne kompanije se bore oko najboljih kon-sultanata. Da pojasnim, iako radim za EU i vodim Evropsku trening akademi-ju, kao konsultanta me trenutno plaća i nekoliko kompanija, među njima i prva na listi najuspješnijih Europe Aid kon-traktora, po satu mog rada onoliko ko-liko je prosječna plata u BiH, da za njih pišem projekte. Pored sve dobre volje, postavlja se pitanje kakve bi interese mogli imati vodeći konsultanti da sa nekim na lokalnom nivou prave neiz-vjesne da podijelimo dogovore. Većina ljudi nema pravi pristup prema onima koji su gurui u ovome zanatu, a ni eli-te ne razumiju da je ovo izuzetno kon-kurentno tržište kada se radi o velikim parama gdje se takmičite sa najsposob-nijima u svijetu. Najbolje privlače prave vrijednosti, po pravilu biraju da rade sa najboljima i tamo gdje imaju odlične uslove.’’

Koliko je važna edukacija?‘’Ne savjetujem nikome da uči engel-

ski jezik sa ciljem da nauči pisati projek-te, ukoliko ne planira da posveti tri do pet godina kako bi došao do prvih pozi-tivnih rezultata. Ne savjetujem ni sve da uče pisati projekte, jer nije pisanje pro-jekata posao za svakoga. Ako ne znate engleski, to nije posao za vas. Idealno je da učite engleski zbog sebe, ali nemoj-te gubiti vrijeme ako želite aplicirati na neki od otvorenih konkursa, već an-gažujte nekoga ko može napisati kon-kurentan prijedlog projekta. Mnogo je racionalnije. Lijep je posao, na primjer, biti automehaničar ili eeb dizajner, ali nije za svakoga, a posebno ne za ljude koji ne umiju da rade na kompjuteru ili nemaju alat. Treba ulagati u sopstveno obrazovanje o EU fondovima i bez po-znavanja engleskog jezika ili ambicije da se bavite pisanjem projekata, prije svega, zato da biste mogli procijeniti u kojoj mjeri možete imati koristi od EU fondova, da možete procijeniti kvalitete konsultanata, da kontrolišete proces pi-sanja prijedloga projekata i, najvažnije, da, ako dobijete projekat, možete novac

u maksimalnoj mjeri iskoristiti za svoje ciljeve - a ne da to urade drugi koji to bolje znaju.

Trenutno u Briselu vodim obuku Masters za EU Fondove i radujem se kada vidim kako ljudi iz cijelog svijeta - Ukrajine, Kambodže, USA, Poljske, Bosne… - stiču vještine kako da budu efikasni u EU areni. Nedavno sam u Vašingtonu držao predavanje o inova-cijama na konferenciji koju organizuje Harvard Kennedy School, u decembru u Istanbulu organizujem trening za fondove koji su na raspolaganju 2018.-2020. i trening za one koji imaju ideje za projekte, a sve kako bih, koliko je moguće, pomogao da se sredstva isko-riste maksimalno.

Smatram da je izuzetno kori-sno doći na treninge koje organizuje Spoljnotrgovinska komora u BiH zajed-no sa Evropskom trening akademijom, jer tu svako ko to želi može da stekne praktične informacije o svim fondovi-ma. To je zaista korisno utrošeno vri-jeme. Onima koji ne mogu nekoliko mjeseci posvetiti pisanju projekata, mo-žemo preporučiti načine kako da uzmu učešće kao partneri na projektima ili kvalitetne konsultante da im pomognu u pripremi projekta i da preuzmu veći dio posla.

U BiH mi je uvijek bilo najdraže po nekoliko dana raditi sa onima koji žele da se bave ovom profesijom. Da treni-ram lidere projekata. Zato ćemo omo-gućiti najviši nivo i kvalitet edukacije svima koji to žele, po najpovoljnijim uslovima za lokalnu ekonomiju. Rijetko srećem, na žalost, ozbiljne i posvećene ljude koji ne traže «brzu zaradu, pa je i broj profesionalaca prilično mali.’’

Stručna znanja kao rješenje?‘’Relativno je jednostavno minimi-

zovati svaki sistem državne kontrole i birokratije uz pomoć stručnog znanja. EU ima tri načina za upravljanje sred-stvima, ukoliko je sistem upravljanja EU fondovima nazavisan od lokalne, državne birokratije, što je idealno za krajnje korisnike sredstava, jer je po-trebno samo da poznajete EU procedu-re. Lično vjerujem da su druga dva na-čina upravljanja sredstvima (zajedničko ili nacionalno upravljanje fondovima) prilično nesrećna rješenja, jer maksi-mizuju birokratiju, a svaki sistem vla-sti teži najviše brinuti o sebi. zato smo svjedoci da u novim zemljama članica-ma, kada popusti kontrola EU, dolazi do velikih zloupotreba. U sadašnjoj si-

tuaciji je organizacijama najracionalni-je da na nekoliko dana svakog mjeseca angažuju iskusnog računovođu koji je imao iskustva sa EU projektima. A nove tehnologije omogućavaju stručnu po-dršku relativno lako i putem interneta. Vidim da u Vladi Crne Gore postoje pojedinci koji veoma proaktivno rade na tome da pospješe ekonomski razvoj, što je veoma dobro. Sada treba prekinu-ti sa elitizmom pa od takvih inicijativa napraviti sistem i dobra pravila za sve. Bosna i Hercegovina je po broju stanov-nika relativno mala država pa nije teško omogućiti svima da dobro žive.’’

Koje su Vaše preporuke?‘’Za pojedince je prvi savjet - budite

proaktivni. Ako hoćete nešto da napra-vite, morate nešto da radite. Samo neće ništa. Naravno, to je prvi preduslov da razvijete kvalitetan network i da stekne-te dublje razumijevanje o tome šta su realna očekivanja EU i kako radi arena EU fondova. Za institucije je prvi savjet da podobni ili nestručni ljudi ne mogu da zarade novac i stvore nove vrijed-nosti. Ako hoćete da naučite prase da pjeva, izgubićete vrijeme i iznervirati prase. I ako nemate resursa da plaćate najbolje, onda imate uslova da im obez-bijedite najbolje uslove za rad, da ih pri-vučete i međusobno povežete, da dođu i da provode vrijeme u BiH. Zatim, nemojte gubiti vrijeme pokušavajući da postignete inovativne rezultate na stare načine. Očigledno je do sada da nema ko to da vam završi a da rezul-tat za vas bude povoljan. Dakle, važno je naučiti nove načine rada i napraviti nove strukture. I najzad, nemojte oče-kivati rezultate koji ispunjavaju najviše profesionalne standarde, npr. u domenu profita, a da nemate profesionalan pri-stup. Jednostavno je: Kako siješ, tako žanješ. Podrška vrhunskih stručnjaka je na raspolaganju. Možete doći na tre-ninge koji organizuje Evropska trening akademija (www.eutraining.info) i Spoljnotrgovinska komora u BiH uko-liko želite više informacija. Mnogi od naših kolega iz EU institucija i sjajnih konsultanskih kuća su voljni da po-mognu kvalitetne inicijative. Nama je zadovoljstvo da radimo sa sadašnjim i budućim liderima projekata. Stoga, ako prepoznajete interes da maksimalno iskoristite sredstva ili da postanete lider EU projekata, potrebno je da se priklju-čite networku i napravite saradnju sa najuspješnijima.’’


Poštovani čitaoci, Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa par-tnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agen-cija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija, Zenica), u ovom broju INFOKOMA, pored odabranih ponuda ino-stranih kompanija iz baze koja evidentira EEN PROFILE POSLOVNE SARADNJE, objavljuje i ponude iz baze koja evidentira EEN PROFILE IZ OBLASTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA, kao i ponude iz baze koja evidentira EEN TEHNOLOŠKE PROFILE onih privrednih i istraživačko-tehnoloških subjekata koji su iskazali interes za saradnju sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine.

Sve ponude koje su prezentirane iz baze poslovne saradnje EEN mreže su odabrane po kriterijima koji su prihvatljivi za izvozno orijentirane kompanije iz Bosne i Hercegovine, od-

nosno Federacije Bosne i Hercegovine, što znači da se uzi-maju u obzir samo one poslovne ponude (profili) koje pove-ćavaju izvozni kapacitet malih i srednjih preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Ako želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude su objavljene ili ako želite da se ponuda / profil Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, kontaktirajte nas putem e-maila koji je naveden na svakoj ponudi/profilu. Procedura je vrlo jednostavna:

– Ispunite obrazac / profil za poslovnu / istraživačku / teh-nološku saradnju;

– Ponuda / profil Vašeg preduzeća se unosi u EEN bazu podataka;

– Vaš ponuda / profil se dalje objavljuje u poslovnim maga-zinima / internet stranicama EEN centara / kontakt tačaka u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne.

Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne

Partneri BITNET konzorcija u Federaciji Bosne i Hercegovine

Putem dolje datog linka možete SAMI pronaći opciju search (Partnering opportunities) i pregledati sve ponude / zahtjeve inostranih privrednih entiteta (business entities):

http://een.ec.europa.eu/tools/services/SearchCenter/Search/ProfileSimpleSearch?shid=32db25cb-726f-43b0-8b5f-7742d0935799


EEN TEHNOLOŠKI PROFILI

EEN BiH TR 1 – septembar 2017. Objavljena: 2. 6. 2016. Ističe: 10. 12. 2017. Ažurirana: 18. 9. 2017.

Naslov: Slovačka tvrtka traži rješenja za identifikaciju pojedinačnih listova furnira na paletiOpis: Slovački proizvođač drvenih furnira traži rješenja za prepoznavanje furnira na paleti.Mnogo je furnira na jednoj paleti koji su pod nadzorom više nadzornika. Kako bi se utvrdilo koji su listovi furnira pod nadzorom kojeg nadzornika, tvrtka koristi umetanje papirnatih listova koji sadrže informacije. Do sada je to bilo dostatno rješenje. No, neki od njihovih kupaca više ne žele imati papire u paletama, jer se oni rašire po njihovim prostorijama kada koriste ove listove furnira u svom proizvodnom procesu. Tvrtka traži alternativna rješenja.Ponudu pripremio: INTERA Tehnološki Park , e-mail: [email protected]


Naslov: Grčka tvrtka traži partnere kako bi zajedno razvili sustav podrške odlučivanju (Decision Support System - DSS) za okoliš temeljen na GIS-u i daljinskom skeniranju / mjerenju.Opis: Grčki MSP nudi usluge vezane uz fotogrametriju, geografske informacijske sustave (GIS) i daljinsko mjerenje.Tvrtka traži partnere s velikim iskustvom u GIS-u i daljinskom skeniranju / mjerenju kako bi zajednički razvili sustav podrške odlučivanju (DSS). Cilj je razviti DSS platformu primjenjivu na područje okoliša. Tvrtka je zainteresirana za pokretanje GIS i web-GIS usluga ili aplikacija s krajnjom svrhom razvoja, distribucije i širenja GIS DSS u svrhu zaštite okoliša i socijalne skrbi.Ponudu pripremio: INTERA Tehnološki Park , e-mail: [email protected]

EEN BiH TR 3 – septembar 2017. Objavljena: 10. 10. 2016. Ističe: 15. 11. 2017. Ažurirana: 18. 9 .2017.

Naslov: Španjolski inovacijski centar traži IT alat za pripremu poslovnog plana uz tehničku podršku i komercijalni ugovorOpis: Španjolski inovacijski centar već 20 godina radi s poduzetnicima orijentiranima na tehnologiju i znanje, uključujući i usluge inkubacije. Danas centar prima zahtjeve potencijalnih poduzetnika s dobrim idejama, ali s nedostatkom poduzetničkih alata. Centar traži IT alat koji bi bio podrška budućim poduzetnicima u pripremi poslovnog plana.Alat bi trebao biti lagan za korištenje i mora isporučiti dokument poslovnog plana. Alat može biti dostupan online, APP ili u drugom formatu. Centar traži rješenja dostupna za demonstraciju i komercijalni ugovor uz tehničku podršku, uključujući prilagodbu, ako je to potrebno, pravnim zahtjevima EU.Ponudu pripremio: INTERA Tehnološki Park , e-mail: [email protected]


Naslov: Razvoj nove spojnice za potpuno novu vrstu kuhinjeOpis: Njemački proizvođač visokokvalitetnog namještaja traži partnera za razvoj lagane, ali još uvijek čvrste spojnice koja se koristi kao veza između fronta namještaja i funkcionira kao veliki zglob / šarka. Ovo MSP želi lansirati tu novu i neobičnu spojnicu koja omogućuje novi proces industrijske proizvodnje kuhinjskog namještaja.Svaka spojnica mora biti u stanju nositi opterećenja do 150 kg okomito prema dolje i omogućiti konvencionalnim montažnim operaterima montiranje, lijepljenje ili bušenje. Spojnica mora izdržati uobičajene uvjete rada u prostoru za dnevno kuhanje, kao što su voda, ulje, bakterije, vrućina, sunčeva svjetlost itd. i treba biti lagana za održavanje i čišćenje.Ponudu pripremio: INTERA Tehnološki Park , e-mail: [email protected]

EEN PROFILI IZ OBLASTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

EEN BiH RDR 1 – septembar 2017. Objavljena: 16. 5. 2017., Ističe: 18. 5. 2018., Ažurirana: 18. 9. 2017.

Hrvatska tvrtka koja razvija svestranu bespilotnu letjelicu (dron) traži tvrtku za razvoj softverskih rješenja za krajnjeg korisnika za korištenje dronova, kao partnera u njihovom projektnom prijedlogu za EurostarsPonudu pripremio: INTERA Tehnološki Park, e-mail: [email protected]

EEN BiH RDR 2 – septembar 2017. Objavljena: 23. 6. 2017. , Ističe: 31. 12. 2017. , Ažurirana: 18. 9. 2017.

Integrator tehnologija za pametne kuće – „speech-to-speech“ mobilna aplikacija za kontrolu u kućamaTvrtka iz Rumunjske, s dobrim radnim iskustvom s optimizacijom kodova, te s tehnologijom procesuiranja slika i govora, traži projektne partnere u Eureka programu za postizanje dogovora za istraživačku suradnju. Projektna ideja je kreirati softversku platformu za inteligentnu kontrolu zgrada i komunikaciju. Tvrtka ima ranijeg iskustva u EU tenderima i u Eureka programu.Ponudu pripremio: Univerzitet u Sarajevu (UNSA), e-mail: [email protected]; [email protected]

een.ec.europa.eu


EEN PROFILI POSLOVNE SARADNJE

EEN BiH PS 1 – septembar 2017. Objavljena: 24. 6. 2017., Ističe: 24. 7. 2018., Ažurirana: 18. 9. 2017.

Turska kompanija specijalizovana za veleprodaju prehrambenih proizvoda nudi se da bude distributer pšeničnog brašna u TurskojPonudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]

EEN BiH PS 2 - septembar 2017. Objavljena: 13. 6. 2017., Ističe: 13. 7. 2018., Ažurirana: 18. 9. 2017.

Hrvatska kompanija nudi usluge distribucije za metalne proizvode Ponudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Italijanska kompanija koja je lider u industrijskoj preradi hrane je u potrazi za visokokvalitetnim sirovim materijalima za svoju proizvodnju.Ponudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Bugarska kompanija koja je specijalizovana za trgovinu rezervnim djelovima je u potrazi za dobavljačima rezervnih dijelova pod distribucijskim ugovorom i ugovorom o trgovinskom zastupanju.Ponudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Kineska kompanija koja je specijalizovana za proizvodnju i distribuciju vina, piva i ostalih pića je u potrazi za evropskim proizvođačima energetskih i drugih zdravih napitakaPonudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Belgijska kompanija je u potrazi za dobavljačima proizvoda široke potrošnje kako bi prodala svoje proizvode na evropsko tržište elektronskim putem pod ugovorom o distribuciji.Ponudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Belgijska kompanija koja je specijalizovana za prodaju proizvoda za baštovanstvo je u potrazi za partnerima koji se bave proizvodnjom proizvoda od COR-TEN čelika.Ponudu pripremila: Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine , e-mail: [email protected]


Poljska kompanija specijalizovana za distribuciju tekstila, galanterije i pozamanterije traži proizvođače radi plasmana na tržištu PoljskePonudu pripremila: Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA), e-mail: [email protected]


Srbijanski proizvođač dječijih tekstilnih igračaka traži partnere iz Bosne i Hercegovine Ponudu pripremila: Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA), e-mail: [email protected]


Danska kompanija traži proizvođača visokokvalitetnih tvrdih i MDF polica Ponudu pripremila: Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA), e-mail: [email protected]

EEN BiH PS 12 - septembar 2017. Objavljena: 25. 8. 2017., Ističe: 25. 8. 2018., Ažurirana: 18. 9. 2017..

Češka kompanija koja proizvodi zavarene mreže, ogradne sisteme i metalurške materijale zainteresovana je za ugovor o proizvodnjiPonudu pripremila: Zenička razvojna agencija (ZEDA), e-mail: [email protected]


Kompanija iz Velike Britanije specijalizovana za kupatila visoke kvalitete želi da ponudi outsourcing proizvodnju svojih drvenih proizvoda iskusnoj firmi iz drvoprerađivačkog sektora.Ponudu pripremila: Zenička razvojna agencija (ZEDA), e-mail: [email protected]


Poljski proizvođač modernog i klasičnog namještaja nudi ugovore o proizvodnji ili podugovaranjuPonudu pripremila: Zenička razvojna agencija (ZEDA), e-mail: [email protected]

een.ec.europa.eu

Želimo Vam sretne nastupajuće praznike/blagdane

i uspješnu Novu 2018. godinu

Želimo Vam sretne nastupajuće praznike/blagdane

i uspješnu Novu 2018. godinu

Documents

GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom-69-rgb.pdf · 2018-12-14 · INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017. 3 Uvodnik